____“ziirauije Nedovoljno izlaganje Sunéevom svjetlu i posijediéno niske razine vitamina D3 povezane su s vecinom bo lesti, ali velike farmaceutske tvrtke i tijela nadlezna za zdravstvo namjeravaju zabraniti velike doze ovoga vi- LES ©2013, tamina u dodacima prehrani usprkos nedostatnim do- — PISE:JEFF kazima bilo kakve njihove stetnosti.e€i dio svoje povijesti nega- tivne smo uéinke nedostatka ultraljubigastog svjetla (UV), koje smo osjeéali tijekom zime, éesto pripisivali ,bogovima” pa éak i ,zlim duhovima'. Tek smo 1650. godine poéeli otkrivati sto se iza toga uistinu lkrje. Tada smo zagrebli pavréinu cije- le prige i znanosti o UV svjetla i vita- minuD,, U Engleskoj 17. stoljeéa dim od obil- ne potrosnje ugliena, do koje je do’lo bog ubrzane urbanizacije, zaklanjao je sunce i poéeo uzrokovati siroko ra- sprostranjen nedostatak vitamina D kod majki i njihove novorodenéadi koje je veéinu vremena provodilo zatvorenom, Zbog svega toga tadainji su brilanski Ijetnici ustanovili nova bolest i nazvali je rahitis. Ovu su bo- lest_karakterizirala mnoga kostana izobligenja kod djece stare Sest mjeseci do dvije godine, a tinilo se da se bolest povlacila dim bi se djeca nakon toga poéela igrati na otvorenom,’ Osim toga, u to je vrjeme jedan lijeénik opi- sao probleme s porodajem kod majki {je su zdjelice bile zahvaéene rahiti som. Nekoliko stoljega kasnije, 1824. godine, jedan je njemacki lijegnik ot- kkrio kako se rahitis moze ljetitiuljem od jetre bakalara &to se i inage tada vee dugo upotrebljavalo u medicini? onda je napokon dosla i 1906. godi- na, kada je jedan engleski biokemigar otktio vitamine i njihovu ulogu kao vaine prehrambene sastojke, nubne za sprjecavanje raznih bolesti U isto se vrijeme provodio i jedan drugi niz istrativanja potaknut mi- sterioznim zrakama koje su odasiljale divine darulje patentirane 1901. god ne.’ Ovo je novo osvjetljenje davalo neuglednu, zelenkastu svjetlost koja je bila vrlo bogata ultraljubiastim zrakama. Poéetkom 1920-ih godina znanstvenici u Engleskoj, a kasnije i u SAD-u otkerili su da rahitigni stakori ozraéeni tim misterioznim zrakama ozdtavljaju. Londonske je znanstve- nike doista iznenadilo otkriée da rahitigni Stakori ozdeavljaju i nakon Sto se ovim zrakama zraée prazne sta- Klenke iz kojih su Stakori prethodno iavadeni!* Zbog svega je u potetka nastala prava pomama za ovim no- vim Ijekovitim zrakama Zivinih Zaru- Tja, sto je dovelo do nagla rasta indu- strije Cudotvornih Zarulja, § nexus Pogledamo li danas kakve su se sve nadriljekovite naprave prodavale u 1920-ima, otkrit emo kako je veéina nih emitirala UV zrake. § danasnjim znanjem shvaéamo kako to nisu bile sikekve prevare nego ozbiline napra- ve koje su mogle postti korisno je lovanje sliéno uzimanju vitamina D, ili ulja od jetre bakalara. Ove drevne naprave 2a lijegenje Eudotvornim zra kama mozemo i danas naéina prodaji na eBayu, kao uspomene na tadainje nadriljetnistvo. Pokuajte se staviti w kobu nekog od tih ‘mansiventka uw trenutleu spoznaje da kojemu se prilikom ispuhivanja raka stelja nije micala - pokazao kako ira enje UV syjetlom praznih staklenki w eojima ostaje stelja i sve Sto se u njoj nalazi(stolica i lojStakora) dovodi do izljetenja rahitisa kod Stakora!® Ovo je znanstvenike dovodilo do lula! A sve su napokon povezali kada su sta lenke postavli jedne iznad drugih, Tada su otkrili kako zragenje praznih staklenki lit stakore koji su Zivjei i u ozragenim staklenkama i u onima koje su stajale ispod nj, ali neu on 1a iznad!” Ova je podatak doveo do zakijuéka kako jekovitatvar ima mast Pokazalo se kako zraéenje mnogih organ- skih tvari ultraljubicastim zrakama do- vodi do stvaranja vitamina D iz svepri- sutnog organskog supstrata te misteriozne UV zrake lijete rahitis ‘kod stakora ne samo nakon io se ozra- e Stakori nego i nakon sto se ozrace { same prazne staklenke u kojima Stakori inaée borave? Mora da im se to Gnilo kao neka vrlo moéna éarolijal Tako je otkrige znanstvenike navelo na pomi- sao kako su ove zrake djelovale na neki Jjekovit naéin na zrak u zatvorenim staklenkama, Ovu su postavk zatim proyjeilitako Sto su pomoéniciispuhi- vali zrak iz ozraéenih staklenki prije no Sto Ge u jh vratiti Stakore, I gle Eada ~ Stakori su ponovo obolijevali od rahi sal? Nekoliko su sjedetih godina stoga smatrali kako UV zragenje na neki Ie kovit natin mijenja zrak, 2bog éega su logitno zakijucili da ova bolest dolazi od slosega zraka". Zato je pacijentima ‘oboljelima od tuberkuloze prepisivano lijegenje sjedenjem u velikim drvenim konstrukcijama probusenima raznim otvorima kroz koje je oko pacijenata kerutio dobar zrak. Takva su letilista bila smjeStena na vjetravitim otvore- xnim_prostorima ravnica_ameritkog Zapada. Ironitno, ispada da se danas primarnim uzrokom tuberkuloze sma- ‘traju upravo niske razine vitamina D, Novo otkrige vezano za Stakore i sta Klenke pojavilo se nakon sto je uaéeno da pomoénici prije no sto ée ispuhati zrak iz staklenke iz nje izbace i pilje- vvinu koja sluii kao stelja kako si je ne Di upuhaliu lice, Kasniji je pokus ~ u podloznu sili tei. Ovaj je dio povijesti otkriéa vitamina D, naéelno bio igno- riran, no meni je on fascinantan, Godine 1922. znanstvenici koji su prouavali pse koji Zive u zatvorenim prostorima imali su na raspolaganju vetinu ovih informacija kada su napo- kon otkeili da hranjivi sastojak iz ulja od jetre bakalara sprjetava rahitis kod pasa koji se neprestance die u zatvo- renom. Tu su tvar nazvali ,vitamin D* jer su vitamini A, B i C-ve¢ bili otkri- veni. Ja, medutim, za prave znanstve- nike-otlrivaée vitamina D, smatram relativno nepoznate znanstvenike koji ‘su provodili pokuse sa étakorima i sta Kenkamal Znanstvenici Koji su radili pokuse sa psima otkril su u ulju od jetre bakala- 1 Zivotinjski oblik vitamina D, odno- sno D,, a ne bijni oblik D, koji je nesto rukeiji, Jako su do izolaeije vitamina D, na kraju doveli pokusi na psima, do komercijaliziranja vitamina D tijekom 1920-ih doito je na temelju masoyne “proizvodnje biljnog oblika, vitamina D,, koji nastaje kada se biljni proiavo- 4i zrage ultraljubiéastim svjetlom, ZRACENJE UV SVJETLOM | PROIZVODNJA VITAMINA D Godine 1923, ameriki biokemigar Harry Steenbock sa Svenéiligta u Wis- consinu dokazao je kako 2ragenje UV svjetlom povecava sadr2a) vitamina Du hrani i drugim organskim tvarima, Upravo je Steenbock otkrio da hranje nje Stakora hranom ozraéenom UV- ‘om dovodi do njihova inljetenja od rahitisa.” Jako veéina tadasnjih znanstvenika nije podnosila zahtjeve za zattu inteletu- alnog viasni8tva nad otkriima svojih sveulignih istrabivanja, Steenbock je napravio iznimku pa je svoju tebniku kkojom se sadréaj vitamina D, hrani poveéava zraéenjem (pri Gem je naj- ‘maéajnija namirnica bila mlijeko), pa- tentirao. Svoja je patentna prava zatim prenio na Znanstvenu zakladu bivsih studenata Sveuéilita u Wisconsina (Wisconsin Alumni Research Foundati- on ~ WARE) koja je godinama kasnije primala stotine miljuna dolara, zahva- Jjujuéi €emu se WARF prometnula w ‘maéajnu istrativacku kauéu med éjim je inumima i jo8 uvijek popularan lijek rotiv zgraSavanja krvi Varfarin, Sto je svoje ime ponio u éast ove zaklade. Tek je 1943, ovaj patent poniten Zalbenim postupkom na vrhownom sud koji je odluéio kako Steenbockov postupak nije izum nego samo otkri€e i kako je gotovo jednako smisleno patentirati tako neito kao i patentirati upotrebu Sungevog syjetla za povecavanje razina vitamina D u travi Pokazalo se kako zraéenje mnogih organskih. tvari ultraljubigastim zra- kama dovodi do stvaranja vitamina D iz sveprisutnog organskom supstra- ta, Vitamin D se stvara i kada se UV ‘akama 7raéi mlijeko, pa éak i gljve. Prvi oblik biolodki aktivnog vitamina D (kod ljudi) ~ biljni oblik, vitamin D, ~ dolazio je iz.ozragenih gljva pa je nazvan ergokalciferol (.ergo" dolazi inrije€ ergot" sto znadi , giva" odno- sno .gljvics"). Medutim, djlovanje vitamina D, je éetiri do 16 puta slabije od Zivotinjskog oblika vitamina D ~ vitamina D, odnosno kolekalciferola ~ {koje izoliran mnogo vremena nakon njegove D, inatice. MOCNI HORMONI Aktivni oblict vitamina D (vitamini D, i D,) uopée nisu vitamini, Oni su ustvari velo moéni hormoni. Vitamin D_pogreino je nazvan_vitaminom prilikom svojega otkriéa 1920, jer se netoéno smatralo da dolazi jedino iz prebrambenih namirnica, No vitamin 1D, mogu proiavodit divotinje kada na njihovu dlaku ili kozu pada UV syje- tlo. Kod Zivotinja UV svjetlo kataizira pretvaranje jednog oblika kolesterola (7-ehidrokolesterol) u vitamin D, Kod ljudi se to dogada u ili na kot dok se kod ostalih Zivotinja ovo do- gada na njihovu krznu, a one svoj vi tamin D, unose u tijelo dok odréavaju svoje krzno lizanjem. Vitamin D, je hormon koji moleku- lama DNK’ svih stanica nadega tijela prenosi informacije, odnosno govori im da neito gine i da neito ne éine. Procjenjuje se da je na taj nagin pod njegovom upravom najmanje 1.000 ralititih gena koje ovaj vitamin uklju- éuje i iskljuéuje. On to din pribwaéaju- ise na vrlo malene receptore ~ recep- tore vitamina D (engl. kratica: VDR) ~ koji su priévriéeni na gene unutar nae DNK. No znanstvenici koji su jedva Zekali na otkriée novih vitamin malo su preduhitrili prava spoznaju pa su ~ 2bog toga ito je ova tvar otkri- Pa koja je to onda po Zivot vazna in- formacija koju vita- mini D2 i D3 preno- se naSoj DNK? Kao Sto veé znate, hipo- teza govori kako oni naSoj DNK govore da sja Sunce! Evo, upravo ste se pribli- Zili priliéno jasnoj koja govori o uzroku i lijeku za vecinu bolesti Ijudi vena u hrani ~ ovaj hormon prozvali vitaminom D, iako on to nije. Netofan naziv koji se zadréa0 i do danaénjih dana zamagljuje vaznost ovog po divot vvadnoga hormona. Veéinom vitamin D, sam po sebi ne donosi nista dobro, ni ista lose. Osim toga sto nasim tijelima pomate ap- sorbirati Kalei, on naioj DNK pruza ame informacije. On je prvenstveno ‘molekularni oblik informacje, kao sto je to i veéina hormons, No, izostanu Ii vam ove informacije zasigurno éete umrijeti a koja je to onda po Zivot vaéna in formacija koju vitamini D, i D, pre- nose nao} DNK? Kao sto vee znate, hhipoteza govori kako oni naéoj DNK govore da sja Sunce! Evo, upravo ste se toliko zasad morali priblfti prliéno jasnoj teorji koja govori o uzroku i li jekuza vetinu bolest judi. U kasnijim dijelovima ovoga élanka pozabavit éu se njezinim detaljima, MIT O OTROVNOSTI VITAMINA D Vratimo se sada neobiéno} povijesti vitamina D, toénije, na pokusaje nje- gove zabrane od strane velikih farma- ceutskih tvrtki i Americke uprave za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration ~ FDA). Nakon ot- kia jednostavnog i jeftinog nagina proiavodnje velikih koligina vitamina , zraéenjem organske tvari UV svje- tlom, Amerikanci su ga krajem 1920 ih poéeli masovno wzimati, Na deset- ke razliitih namirnica, ukljucujuci i hrenovke i piva, s pomoéu zraéenja “obogacivano je vitaminom D. U novi- nama su se redali lanci koji su veliali ovo éudo ,Sunca u tableti* i ponavljali njegove mnogobrojne zdravstvene ko- risti. Po milljenju jednoga znanstveni ka, Ijudi su krajem 1920-ih i poéetkom 1930-ih prosjeéno uzimali 20 miligra- 'ma (mg) vitamina D, dnevno, pa su se i bolnice ubrzo ispraznile, Vise nitko nije obolijevao. Bolnicama je prijetio steéaj, jednako kao ilijegnicima i proi- zvodatima lijekova’” U isto su vrijeme znanstvenici poteli provoditiistradivanja na psima s ko- liginama ovog vitamina koje su kod Ijudi odgovarale daleko veeim dozama od 20 mg dnevno. Neka su istraziva- nja govorila u prilog tome da se pri dozama veéima od 20 mg dnevno na- ilazi na toksiéni uéinak, no pokazalo se kako se smatra da je ta toksignost uuglavnom uzrokovana nedosijedno- stima u postupku pripreme vitamina. Kasnije su kvalitetnije metode davale Vitamin D, koji gotovo uopée nije bio Stetan. (Ipak, uzimanje daleko veéih ddoza od 20 mg dnevno, kao i uzimanje bilo koje tvariu vrlo veikim koligina-ma mote biti opasno, na kraj i otrov- no tako da svi koji eksperimentiraju s takvim dozama moraju biti oprezni.) U jednoj su se verziji dogadaja neki Ijuci medicinske i industije lijekova uuhvatili teze 0 otrovnosti_vitamina D temeljem koje su ga poknsali za braniti. Najprije su promijenili jedi- ricu mjere vitamina D, iz miligrama tu medunarodne jedinice (IU) koje koristimo i dan danas. 1 odjednom je 20 mg postalo 1,0 miliuna TU, sto svakako zvuei daleko opasnije! Tako- der je provedeno ijedno istrafivanje u kojemu je sedam studenata nagovore no na uzimanje toliko velikih koligina vitamina D koje bi ubile i konja. I gle euda, studenti su se tetko razboljli, ali su se i oporavil, a pokus je preki- nut. T to je bilo sasvim dovoljno da tijela nadletna za zdravstvo pritisnu proiavodaée i trgovce vitamina D na -njegovo micanjes potica. Kao ito se i oéekivalo, javnost je gla- sno negodovala pa je 1928. ameriéka vlada donijela odluku da nalozi ike’ kom Sveuéilisu u Illinoisu da pokre ne sveobuihvatno istrazivanje moguée Setnost vitamina D. Ovo je istrative nije trajalo devet godina, ukljuéivalo je stotine lijeénika, a provedeno je na 773 Ijudi i 63 pasa. Kao rezultat istraziva- nia sastavjeno je takozvano ,Steckovo fvjeSée” (neki ga nazivaju »Streckovo ivjeSée")." Ukratko, ovo je izyjeiée donijelo zakljuéak kako su psi podno: sili doze do 20.000 IU po kilograma tjelesne mase dnevno (odnosno 1,0 milijuna IU za prosjeénu Zenu tjelesne ‘ase 50 kilograma) neodredeno dugo vyremena bez ikakve opasnosti, éak i kkada su ih dobivali godinama, Ovo je inyjeSée za ranije sluéajeve toksiéno- sti okrivilo neodgovarajuée metode pripreme ovoga vitamina i istaknulo kako novi postupak prema Whittieru iskljuuje moguénost toksiénost vita mina D. Medu ispitanicima - judima Kojima su davane doze do 200,000 IU dnevno u razdoblju od sedam dana do pet godina - nije bilo sludajeva smrt. Jedan od autora ovoga izvjeséa 15 je dana waimao po 3,0 miljuna 1U dnev- no bez. ikakvih poremeéaja ili pogor- anja zdravlja, Na kraju je utvrdeno kako trovanje vitaminom D zbog wzi- manja daleko vigih doza vitamina D u kkratkom vremenskom razdoblju nije dovelo do nikakvih vidljivih trajnih (gj nexus oiteéenja po zdravije. Zakljutak je bio da je obaveza pronaladenja dokaza sada prebagena na one osabe i skupi- ne koje su se lijeéenju visokim dozama vitamina D protivle (No imajte na umu kako se tada upo- trebljavao vitamin D, éje djelovanje ‘odgovara éetvrtini do Sesnaestini dje- lovanja vitamina D,. Prevedemo li te podatke u sigurne doze vitamina D, mozemo zakijuéiti kako ljudi tjelesne ‘mase 50 kilograma mogu bez opasnosti oralno uzimati negdje izmedu 50.000 i 250,000 TU vitamina D, dnevno. Moja je preporuka da osoba tjelesne mase mogle zaradivati novac. Mnogi znaju 2a zakletvu oca medicine - ,Hipokra- tovu zakletvu ~ kojom bi se svi novi lijeznici trebali zakleti (a to ini 98% njih u SAD-u i svega 50% u Ujedinje- nom Kraljevstvu), U ovo) se zakletvi Kae: ,Kure &u prepisivati na dobro bit svojih pacijenata, sukladno svojoj sposobnosti i procjeni te neéu nikada nikomu Sttiti* Mislim da svjesno na. zivanje lekovite tvari ,otrovomn" jasno Jai ovu zakletvu, ‘Ovo sve moglo bi zazvuéati vrlo ap- surdno, kao jedna velika zavjera zl! Vaio je napomenuti kako su to bile Po misljenju jednoga znanstvenika, lju- di su krajem 1920-ih i pocetkom 1930-ih prosjecno uzimali 20 miligrama (mg) vi- tamina D2 dnevno, pa su se i bolnice ubr- zo ispraznile. Vise nitko nije obolijevao 50 kilograma ne prekoraéuje dozu od 50.000 TU dnevno dok ne napravi rv- ne pretrage. Obavezno pritom uzimsj- te i odgovarajuce koligine vitamina K, koje su u mojemu sluéaju tekom po asa Kojega sam provodio sam na sebi ~ 0 demu éu uskoro redi ve iznost le 1.000 mikrograma (meg) ma svakih 10,000 1U vitamina D,) Nekoliko je istratvanja provedenih w 1930-ima i 1940-ima pokazalo kako su vrlo velike doze vitamina D, imale satan udinak u hijesenjuartritisa.* Udrutenje American Medical Associa- tion i industrija Iijekova ignorirali su ova istradivanja kao i Steckovo izvjesée i nastavili tvediti kako doze vitamina D vise od 400 TU dnevno mogu biti toksigne't Od 1930-ih godina ovo je postala preporusena koligina vitamina D koju bismo svi ~ prema lijetnicima i industij ljekova ~ trebali wzimati, a ona je upravo dovolina da ne obolije ‘vamo od rahitisa i da nam se kosti ne poénu mekiatil Najobjektivnjim bi se promatrati- ma moglo utiniti neetiénim ponas nije proizvodata lijekova, lijetnika i znanstvenika koji su syjesno prog sili toksignim nesto sto obeéava toli- ko dobroga u lijevenju raznih bolesti, i to iz ranloga da ljudi ostanu bolesni kako bi ove interesne skupine i dalje 1930-te, vrijeme kada su amerika vlada i njezino ministarstvo zdravlja 2ajedno sa svojim lijetnicima, znan- stvenicima i istradivagima pokrenuli i istrazivanje sifilisa u mjestu Tuskegee. U ovaj su program ukljugeni Afroame- rikanci iz ruralnog okrudenja zarageni siflisom Kojima je reéeno da ée dobiti besplatnu 2dravstvenu skrb. Pravi je ciljistrazivanja bio sjediti skrStenih ruku i pratiti sto se dogada oboljelima od sifilisa kada ih se ne lijedini na koji natin. Ovo je istrazivanje trajalo 40 godina - sve do 1972. «i nitko se nije pobunio, éak ni kada su svi ovi mus- karci veé mogli biti izlijegeni pe nom nakon sto je 1945. zapotela nje gova masovna proiavodnja. Amerigka je vlada samo nastavila ispitanicima sgovoriti kako dobivaju lijekove, a za pravo im je davan tek placebo. Toliko o radlititim kriterijima Stetnostina te- melju kojih velike farmaceutske tvrtke i amerika vlada donose svoje odlke! Dakle, znanstvenici i farmacentske turtke govorili su nam 1930-ih kako svaka koligina vitamina D veéa od 400 TU moze biti toksiéna, No neka- ko se industijalijekova ipak odluéila proizvesti tri nova Gudotvorna lijeka za upotrebu w liegenja raka i drugih bolesti ~ Dalsol, Deltalin i Drisdol ~ a sva tri su samo obiéne pilale koje sadr-2avaju 50,000 IU vitamina D, i punilo, Ove farmaceutske tvrtke nisu dobro poslovale tijekom Velike depresije 1930-ih godina pa su iskorisile ove stove" ijekove — Koji su doista i dje- lovali ~ za svoj financijski spas, a us- put su cijlo vrijeme uw javnosti tvrdil kako je sve preko 400 IU vitamina D toksiéno.” (deja kako je vite od 400 IU opasna doza posebno je besmistena kada ima- ‘mo na umu da sunéanjem cijelogatijela 30 minuta u vastito) Kodi proizvedemo 10.000 do 20.000 IU vitamina D,) NADLEZNE INSTITUCUE | VE- LIKE FARMACEUTSKE TVRTKE ZAUZIMAJU NOVE POZICIE moci akon sto je patent nad vitaminom D 1943, godine ponisten, farmaceutske tvrtke morale su nekako vitamin D uzeti natrag pod svoje okrilje. Kam- panja stim ciljem zapoéela je 1944. u New Yorku kada je drZavni odvjetnik Nathaniel Goldstein donio odluku da su vitamin’ ustvarilijekovi, pa th kao takve smiju prodavati samo farmace- uti i ovlastene ljekarne.* Ta je odluka ubrzo osporena i sudski odbaéena, no velike farmaceutske tvrtke nisu samo tako odustale Godine 1952. FDA je pokusala zabra nit uvodenje bilo éega .novoga" na polju hrane i potroine robe dok ona sama to unaprijed ne odobri. Takvo je zauzimanje pozicija moéi na su- dovima odbijeno. Godine 1957. FDA je krenula s tuabama protiv trgovaca spoboljsivaéa prehrane" (vitamina) i poéela je upotrebljavati pojam ,nadri- Iijefnistvo™. Nesto Kasnije, 1960. FDA je pokuSela ograniiti koliginu folne kiseline u vitaminima na 0,4 miligra ma, iako se godinama kasnije otkrilo kako je ta koligina premalena, pa su ‘trudnicama radi sprje¢avanja defeka- ta neuralne cijevi kod novorodenéadi preporuéivane veée koligine. Godine 1966. FDA je ponovno pokuSala ogra- nigiti pristup prehrambene industije vitaminima prijedlogom novoga na dina nadzora nad obogativanjem na- mimica vitaminom D. Sedam godina kasnije, 1973., FDA je zabranila prodaju pilula s visim doza- ‘ma vitamina A i vitamina D. Ova je zabranu, kao pravni sayjetnik suda ‘parnici protiv FDA, kasnije osporio dr. Linus Pauling, kemigar i dobitnik No. belove nagrade, Godine 1974, amerigki je kongres presudio kako je FDA pre- oral svoja ovlaitenja i nalodio da se vitamini pravno gledaju kako namirni- e,a ne kao liekovi. Godine 1976, kon {ges je inglasao zakon kojim se zaustav- Jjaju napori EDA i industije ljekova za zabranu prodaje vitamina u visokim dozama, SIjedece je godine FDA odu- stala od svojih planova da za uzimanje visokih doza vitamina ijeénigki recept postane obvezan. No 1979, jo je jed- nom pokuiala ishoditi Klasifkacju nnekih vitamina u ljekove, ovaj put one 2a koje ne treba recept. Ovo je bio jos jedan maleni korak prema kasnijoj 2a brani. Godine 1992. FDA je zajedno s teksaékim 2dravstvenim inspektorima provela race u prodavaonicama vita rina izdrave hrane cjeledrfave. Plie- nila je robu, a poslodavce zatvarala pod ‘optudbom da promigu laine tvrdnje 0 adravstvenim koristima vitamina, Go- Najobjektivnijim bi se promatra¢i ma moglo uciniti neeticnim pona- Sanje proizvodaéa lijekova, lijeénika i znanstvenika koji su svjesno progla- sili toksi¢nim nesto Sto obeéava toliko dobroga u lijecenju raznih bolesti, i to iz razloga da Ijudi ostanu bolesni kako bi ove interesne sku- pine i dalje mogle zaradivati novac dine 1993. FDA je ponovno planirala pravno regulirati prodaju i upotrebu vitamina kao { isticanje tvrdnji o njiho- va uéinku.* Do 1994, ameri¢kom je narodu preki Pjelo, pa su prislili Kongres na usvaja je Amerizkog zakona o zdravstvenoj ispravnosti i edukaciji 0 dodacima prehrani (US Dietary Supplement He- ath and Education Act ~ DSHEA) koji je u stvarnosti zakon o ,zdravstvenoj slobodi’ DSHEA definira dodatke prehrani kao prehrambene namirnice i preba- cuje na FDA odgovornost dokazivanja donosi li pojedini dodatak prehrani anatajan ili nerazuman rizik od Stete, umjesto da proizvodaéi moraju doka- zivati kako je on siguran, sto je donije- Jo veliku promjent, No viasti nisu odustgjale. Godine 2011. godine korumpirani, potplageni i kuplieni amerigki dréavni politigari pokusali su opet na mala vrata nadzor nad vitaminima i dodacima prebrani vratiti u ruke FDA, ovoga puta po- ‘moéu Zakona 0 oznaéavanju dodata- ka prehrani iz 2011. godine. Namjera kkoju su Zeljeli postici ovim zakonom bila je ponistiti uéinak zakona DSHEA i 1994, temeljem kojega su potrosedi stekdi boli pristup dodacima prehrani Zeljeli sujednostavan postupak obilje- Javanja pretvoriti u skup postupak iz~ davanja odobrenja. Konaéan bi utinak predlozenih propisa bio reklasifikacija mnogih prehrambenih tvari koje se sada nalaze na slobodnom tréistu u nove prehrambene sastojke za koje je potrebno odobrenje FDA. Na sreéu ameriékoga naroda, ni ovaj posliednji pokuiaj preotimanja nadzora na mala ‘vrata nije uspio. No mozemo se kladiti kako ée korumpirani i potplageni po- litgari u viasti velikih farmaceutskih turtka prije ili kasnije nastaviti djelo- vanje s istim ciljem. Prigekajte najno- vije informacife. Upravo sada se dogada jos jedan po- ua} preotimanja pozicija moet koju provodi Povjerenstvo za prehrambeni kodeks (Codex Alimentarius). Ovo je Povjerenstvo tijelo organizacije Ujedi- njenih naroda 2a hranu i poljoprivre- du (engl. kratica: UN FAO) i Syjetske adravstvene organizacije (engl. kra tica: WHO), a svzha mu je izraditi riz medunarodnih standarda koji bi upravijali sve veéom svjetskom indu strijom hrane titi zdravije njihovih potrosaca, Njemaéka je pokusala izmanipulirati Povjerenstvo kodeksa za prebranu ithranu s posebnom namjenom kako bi zadttilainterese njemacke farmaceut- ske industeje, povisujuéi regulatorne standarde na naéin koji bi uvjetovao opstanak samo najvetih farmaceut- skih tvrtka poput Bayera, Boehringer Ingelheima, Evonika, Freseniusa, Merc kai Sandoza. Nacrt smjernica za dodatke prehra ni koji je predlotilo ovo Povjerenstvo trai sliedede + dodaci prebrani ne smiju se proda- ‘ati za profilakticke (preventivneiite- rapiske) svrhe (zbogom vitaminu D!s + dodaci prehrani u prodaji ne smi- ju prekoradivati jakost (doze) koje je propisalo ovo Poyjerenstvo (zbogom Visoke doze vitamina D)s + standardi Kodeksa za dodatke pre- hhrani postaju obverujuei (vlada : gra- dani 1:0); + svi novi dodaci prehrani automatski se zabranjuju osim onih kojt udovolja- vaju standardima Kodeksa (radi fega se trebaju provest vrlo skupi postupel sliéni onima za odobravanjelijekova) ‘Vau! Hogemo li mi to trpjetit Sto mi- sle, tko su oni? Ukoliko SAD potpie Kodeks FDA ée moéi zatvoriti trgovine zdravom hra- nom i zabraniti prodaja vitemina iz~ zev na lijegnigki recept i u ovlastenim Ijekarnama. Zelite i vidjti kako Ge takva budué- nosti_ prodaje vitamina i dodataka prehrani izgledati na cijelom svijetu Keoji potpiie Kodeks trebate se samo pokusati njima opskrbiti u Njemacko} Na policama do kojih mozete doprijeti vige nema po nekoliko brandova istih proizvoda, Mozete kupiti samo precije- nije vitamine niskih doza u posebaim sterilnim trgovinama koje se nazivaju apoteke i napuéene su farmaceutima w aistim, bijelim kutama, Ondje ne mo fete ove iznimno preskupe vitamine dirati sami jer se oni drZe na sigurnom, iza pulta. Donose vam ih ljekarnici far: ‘maceuti koji vam postavljaju brojna pi- tanja i trade od vas recep U Njematkoj vam je na raspolaganju Grveni popis" (Rote Liste) u koje- ‘mu mofete pronaci iserpan_popis medunarodnih farmaceutskih tvrtka proizvodaéa patentiranihanaloga, iznimno precijenjenih dodataka pre hrrani koji se prodaju kao lijekovi bez ili samo na recept. Uvidor w taj popis motete saznati koje tvrtke pokusavaja ‘manipulirati Kodeksom. MOJA PRICA S VITAMINOM D- akon sto smo razmotrili povijest vi- tamina D, dopustite mi da vam izlo- Him pojedinosti svoje osobne prite s vitaminom D.” Ja nisam nikada lako prihvaéao pa éak niti razmisjao 0 te- orijama zavjere.Stovig, cijeli sam svoj 4ivot Zinio upravo suprotno: nisam th nikako Zelio pribvatiti! No nedavno sam se ipak poéeo pitatijesam Ii mod- Poslije godina i godina vlastitih ne- zavisnih istrazivanja starenja i bolesti prije nekih osam godina naiSao sam na dlanak koji govori u prilog tome da 80 posto Ijudi s bolovima pati od manjka vitamina D, Cim sam ga progitao poéeo sam uzimati 4.000 [U vitamina D, dnevno (10 puta vige od preporuéene doze koja je iznosila 400 TU), U roku od mjesec dana nestali su .gotovo svi moji simptomi artrtisa. No Skjjocanje kuka, Zuti nokti na nogama, sinovijska cista{ potkozna cista tvrdo- kkorno su ustrajale. Ova bi zavjera ukljucivala lijeénike koji nam godinama daju gotovo kriminalne savjete: klonite se sunca, upotrebljavaj- te sredstvo za zastitu od sunca i nemojte nikako uzimati previse vitamina D jer je on opasan! da upravo poéeo tako nesto otkerivati Ova bi zavjera ubdjudivala lijeéni- ke koji nam godinama daju gotovo krriminalne sayjete: Klonite se sunca, uupotrebljavajte stedstvo za zastitu od sunca i nemojte nikako uzimati previ- Se vitamina D jer je on opasant (Od kada su nas 1980-th lijednici poéeli ‘upororavati da izbjegavamo sunce ida upotrebljavamo sredstva za zaititu od sunea stope pretilosti, autizma, astme i drugih Bolesti vinule su se vrtoglavo tuvis, Prva dama SAD-2 Michelle Oba- ‘ma pokuSava se borit s pretiloséu kod djece tako Sto th poti¢e na vise tjelo- vyjedbe i potroinju kvalitetnije hrane. ‘No sto ako njihove probleme uzrokuje neito drugo, neSto poput manjka vi tamina D, zbog nedostatna izlaganja Kao dijete patio sam od nekih zdrav- stvenih problema poput astme, po- remetaja pozornosti s hiperaktivno: séa te cirkumskriptne sklerodermije (morféja). Nakon 28, godine starosti poéele su mi se dogadati ozljede i 2dravstveni problemi koje mi lijeénici nisu uspijevali lako izijditi, primje rice Zula gljivica na noinim nokti- ima, potkodna cista na licu, skljocanje Ikuka, Kaleifikati na laktu, sinovijska cista zglavka te artriti¢ko skijocanje ramena ileda. 1 tako je proslo joS priblizno Sest godi- nna. Moj otac koji je tada vet godinama ‘uzimao 2.000 IU vitamina D, dnevno (pet puta veéa dnevna doza od prepo- rugene) otifao je na prvu pretrage Kivi na vitamin D,. Rezoltati su pokazivali 29 nanograma po miliitra (ng/mL), Sto je 1,0 ng nize od najnite referentne razine, Sto znaéi da je veé trebao biti ‘mrtav! I tada me proswijetilo! Pretpo- stavio sam da je moja obitelj geneticki programirana na niske razine vitami- naD, pa sam si dozu povisio na 20.000 TU dnevno,a kasnije ina 50.000 pa éak {na 100,000 TU dnevno, a ono sto je dalje usifedilo je (moja) povijes. Unutar mjesec dana poseo sam se osjeéati punim energie, ai sam po~ novno osjetio i bolove u kostima i zglobovima koji mi se nisu nikada pravilno zalijedili. Nisam se uplasio jer sam Gitao kako se na vitamin D, gle- da kao na hormon za preoblikovanje kostju izglobova. Takoder sam éitao i kako su Stakorima kojima su lomijene noge i kojima je davan vitamin D, one savréeno zarasle, dok se kontrolno} skupini oko mjesta srastanja stvarao velikkostani kalus. Unutar pet mjeseci mojisu seZuti nok ti odistli, Sljocanja u kuku je nestalo, a stanje s ramenima jo§ se dodatno poboljfalo u odnosu na ranije (Kadasa tzimao 4,000 IU énevno). Nakon godinu dana opazio sam kako je kalci- fikat na mojemu laktu nestao, potkoz nia se cista zalijetila, a sinovijska cista se s mesnate tvorbe veiine polovice loptice 2a golf smanjila na bezbolno, kao kamen tvrdo 2rno graika Pitao sam se zbog éega je evolucjom nastao hormon Koji se aktivira Sun. evom syjetlo8éu? To me je navelo na pomisao o sindromu nepotpunog po pravka w kojemu evolucija misli da se nalazimo wu zimi, dobu godine w koje- ‘mu suizvori rane oskudni, pa se nase tijelo regenerira samo onoliko koliko je nuéno 2a predivijavanje i niSta ve od toga. A zat, kada se u obi vita- mina D, pojavi signal koji govori kako je stglo Sunéevo svjetlo i jeto u koje mu su i2vorihrane obilnitijlo poéne suklanjati zakrpe" i umjesto njth pro: Yoditi prave popravke, ova) put isko ristavajci eve potrebne i raspolotive resurse, Tada sam otkrio da je kod ‘medvjeda velik pad razina vitamina D, signal za pripremu zimskoga sno, 30 _ukjjuéuje i nakupljanje masnoga tkiva debljanjem tijela 2a Zak 70 posto.” Jos sam malo istraivao i - gle, uda ~ ot- krio kako ozbilino predebele osobe najéeSdeimaju i manjak vitamina D,! Tome e navelo na zaldjudako sindro- mu jo videga stupnja: hibernaciskorn sindronsu Wudi (human hibernation syndrom engl. kratica: HHS) koji go vori da ako neka osoba tijekom cijele godine i tiekom divota ima niske razi- ne vitamina D, zbog toga sto izbjegava sunce i upotrebljava sredstva za zstita od sunca, ta ée se osoba naposletka onbiljno udebljati jer se cijelo veije- ‘me priprema na hibernacju tjekom oéekivane zimske gladi. Dodatno de- Dljanju HHS bi mogao i smanjiti po- twoinju dragocjene energije. Imajuéi to na umu, HHS bi mogao i poticati depresiu koja vas sprjefava w irlas rma iz kuée/Spilje. Niske razina vite- mina D, tine nas podloznima i inate bbezopasno} gripi koja nas tjedan dana prikuje za krevet i dodatno Sted dra gocjemu energiju. Artritis? [on sprje- ava potroinju energije tanjem uo- kolo, a mote biti i samo dio sindroma nepotpunog popravka kojim se stede dagocjene koliine kala Potom sam protitao ili pregledao 52,000 znanstvenin élanaka objavije- nih od 1967. do danainjh dana (do- stupni su u bazi podataka PubMed) traZeéi pojam ,vitamin D" te sam ot- kerio kako su niske razine vitamina D, povezane s gotovo svim poznatim bo lestima Ijudi koje nisu wzrokovane ni staroiéu ni genetskim mutacljama. Navest éu vam tek malen dio tih bo- lesti i stanja: autizam, astma, Seéer- na bolest, teska hipoglikemija, rane koje ne zarastaju, multipla skleroza, lupus, bubrefne i pluéne bolesti, 17 tipova raka, zelena mrena, degene- racija Sute pjege, Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva (spasti ni kolitis) te ulcerozni kolitis,zatim hipertenzija, reumatoidni artritis, shizofrenija, alergije, tuberkuloza, srtana bolest, Girevi probavnog su- stava, karijes, Parkinsonova bolest, moidani udar, psorijaza, prhutanje, sve komplikacije trudno¢e, migrene, menstruacijski gréevi i premenstru- alni sindrom te joS mnoga deuga Cini se kako su sve uobigajene ljud- ..niske razine vita- mina D3 povezane su s gotovo svim bo- lestima poznatima Ijudskoj vrsti ko- jima uzrok nisu ni starenje ni genetske mutacije ske bolesti uzrokovane nedovoljnim ialaganjem Sunéevo) syjetlosti i po sljediéno niskim razinama vitemina D,ukrvi Priliéna je jednostavno woéiti koje su bolesti uzrokovane niskim raziname vitamina D,, Dovoljno je samo pro- uéiti zemljopisnu rasprostranjenost i pojavnost odredenih bolest. Ako su, kao vetina njib, jede oko ekvatora, a daleko éesée na velikim zemljopisnim Birinama™ jasno je da je s njihovom pojavom povezan manjak vitamina D, i da se mogu ialjeit uzimanjem nje govih visokih doza Sto mislt, sto bi se dogodilo sprofiti- ma koje vlike farmaceutsketvrtke go- milaju prodajui svoj lijekove kada bi se javno priznalo da se veéina bolesti mote nalakse | najudinkovitije spa &itijednostavnim povisivanjem razina vitamina D, u krvi s 30 ng/ml. (to je nisko, ali i uobiéajeno), na 80 ~ 100 ng/ml ii vide? Niihow bi profit kao i radna mjesta preko nog nesta! UROTA OKO VITAMINA D,? ‘Mogli bismo zamisliti nekog od izvri- nih. direktora velikih farmaceutskih twrtka kako, raspoladuéi ovim infor- ‘macijama, razmilja poput dr. Za: ,Vi- tamin D, neprijatelj je nage egristenci- jel Moramo pod svaku cijenu suzbiti i pomisao da bi ga se uzimalo u velikim dozamal* Zadatak utvedivanja povezanosti bo- lesti i manjka vitamina D, meni, kao ri mnogim lijegnicima, nije bio toli- kko tvrd orah. A ako smo mi to uspje- Ii otkriti, kako to onda nisu vee prije ‘mnogo godina ueinile i velike farma- ceutske tvrtke sa svojim milijardama dolare i godinama istrazivanja svih tih ami lijekova? Sini se da su lijekovi farmaceutskih tvrtki zamiijeni na naéin da opona- {aju uéinak visokih doza vitamina D,, ali oni nisu D, ~ hormon sunéeva svje- tla ak tomu nose i tedke nuspojave. ‘hog, éega bi nas ove tvrtke Sopale to liko dvojbenim lijekovima u sluéaju da imaju spoznaje 0 nadmoénim liekovi- tim uéincima visokih doza vitamina D, (a trebali bi ga imati)? Odgovor se kerje u Zelji za profitom, jer se vitamin D, ne mode patentirati. Sundevo se svjetlo ne moze patentirati! ‘toga se potinjem pitati znaju li doista neki od direktora velikih farmaceut- skih tvrtka ovu istinu, a da su ipak: ludili vitamin D, demonizirati, plaseéi nas zastraSujuéim nuspojavama poput pretjerane kaleifikacije tkiva (do Eega mote doéi u dozama od nekoliko mi- Iijuna ~ ili €ak i vige - TU dnevno, i to vjerojatno samo ako se uz D, ne uzima dovoljno vitamina K,) i u glave svih. studenata medicine usadivati ideju kkako su visoke doze vitamina D, vrlo ‘opasne. U svojim sam istrafivanjima vitami. na D, prouéavao znanstvene élanke § PubMeda koji su opisivali toksi¢nost vitamina D, te sam otkrio kako su go- tovo svi ont lzyje8éa 0 pacijentima koji sulkroz dude vrijeme uzimali relativno visoke doze vitamina D bez ikakvogStetnog udinka. Njihovi su lijeénict bili zapanjeni jer je to proturjetilo svemu Sto su udili na fakultetima medicine. Nautio sam i kako su uéinci iznimno ‘visokth doza ovoga vitamina vrlo sli ni udincima manjka vitamina K, pa je valno uz visoke doze D, uzimati 1 dovoljno vitamina K,, |A Sto se tide trazenja odgovora na pitanje jesu Ii farmaceutske twrtke i aanstvenici danainjice doista svje ‘ni ljekovitog djelovanja visokih doza vitamina D,, ali to znanje zataskavaju radi profita - odustajem! Gotovo da se bojim pravoga odgovora. Stoga je na vama da odlutite, Postoji liu pozadini pretjerana straha velikih farmaceut- skih tvrtka i medicinske zajednice od visokih doza vitamina D, neSto mut- no, procijenite sami. BILJESKA O AUTORU Jeff. Bowles Zivi uw Chicagou, Mnoge je godine proveo u strastvenu holistiékom istrativanju edravstvenih pitanja. Nap sao je elektronsk knjigu The Miraci- lous Results of Extremely High Doses of Vitamin D, (drugo izdanje iz 2013, do- stupno jena Amazon.com), Motete mt se obratitinajeffbo@aol.com. IZVORI 1, Claerr, Jennifer, ,The History of Ric kets, Scurvy and Other Nutritional Def cencies: An Interesting Treatise on Hu- ‘man Stupidity’, Yahoo! Voices, 6. eljaée 2008, htp/tinyurcom/catedn3 2, Schutte, D., ,Beabachtungen tber den Nutzen des Berger Leberthrans" (,Observations on the use of Berger cod-liver oil), Archiv fur medizinsche Erfahrung 1824; 2:79 ~ 92 3, Encyclopedia Britannica, natuknica Peter Cooper Hewitt” 44. Carpenter, Kenneth J. i Ling Zhao, Forgotten Mysteries in the Early Hi ory of Vitamin DJ. Nutr 1999, 1. svibnjas 129(5):923 ~ 927, http! tinyue. com/ekhm260 5. ibid 6 ibid 7 ibid 8. Rajakumar, Ki sur, »Solar Ultra- violet Radiation and Vitamin D: A Historical Perspective’, Am. J. Public Health listopad 2007.5 97(10): 1746 1754, http /tinyurL.com/d6pillz {9, Rij je 0 pokojnom poznatom istra- vada vitamina D i Kaleija, dr, Carla Reicha, u: Robert R. Barefoot, Te Di- sease Conspiracy: .The EDA Suppression of Cures’ Pan American International ‘Nutritional Lid, 2005., str. 141 10, Barefoot, op. cit. 169 11. Steck, LE. isur, sFurther Studies on Intoxication with Vitamin D’, Anna of Internal Medicine, sjetanj 1937; 10(7), hittpltinyur.com/ew9jzha 12, Snyder, .G. isur, »A Preliminary Report on Activated Ergosterol (A Form of High Dosage Vitamin-D in the Treatment of Chronic Arthritis)’ New York State Journal of Medicine, 1. svibnja 1940,, str, 708 ~ 7195 sligma istrazivanja citirana su us Robert R. Barefoot, op. cit, str, 139 - 155 13, Barefoot, op. cit. st, 143 14. New York Times, Vitamin Tablets ‘Are Ruled Drugs and General Sale in State Curbed, 24 lipnja 1944, str 1-2 15, vori citiraniu: Barefoot, op. cit, str, 198, 201, 203 = 4 16. Barefoot, op. cit st. 208 - 220 17. Bowles, Jeff T, The Miraculous Re- sults of Extremely High Doses of Vita- min D3.A Year long Experiment with ‘Huge Doses of the Sunshine Hormone {from 25,000 to 100,000 TU/Day, Jeff T Bowles Publishing LLC, 2011., 2013, (¢-book),http://tinyurl.com/d2dres) 18, Plotnikof®, G.A. and JM. Quigley, -=Prevalence of severe hypovitaminosis D in patients with persistent, nonspe- cific musculoskeletal pain’, Mayo Clin. Proc. prosinac 2003; 78(12): 1463 - 70, http ://tinyurl, com/cfhtxew 19. Vestergaard, Peter i sur, ,Vitamin D Status and Bone and Connective Ti- ssue Turnover in Brown Bears (Ursus arctos) during Hibernation and the ‘Active State, 2011,, PLoS ONE 6(6), http:/tinyurl.com/e565bxg 20. Autoimmunity Research Foun~ dation, ,Latitude studies on vitamin D and disease’, 2012, hitp s/tinyul coma j 312 21. Bowles, op. ct. VAS SAMPON JE TOKSICAN! U pokusaju da stanemo na kraj svim bolestima obitno potinjemo tako Sto. uklanjamo. svaku mogucnost ‘glozenosti otrovima u nasem Zivotu, ‘ima {i boljeg naéina za takav po- éetak od nasih sredstava za osobnu niegui hiailenu? Nedavno sam oti820 do lokainog du- éana kozmetitkih proizveda gdje ve- ina ljudi kupuje Sampon i fotogrfirao: 20najpopularnijih inajcesce koristenih ampona ako bih Kasnie svak njhov ‘sastojak pojedinatno ispitao, Ono 3to samotlaio zalsta mejeSokialo. ‘Veéina {judi svakoga dana kosu i tjelo pere otfovom, peru zube otrovom, ut Jjavaju troy u soje pazuhe, peru odje- ev otrovom i peru posude otrovom. ‘Analizirao sam najpopularnije trgo- vyatke marke Sampona { ustanovio dda golema vetina sastojaka svakog proivoda za osobnu njegu unk Hava nase zdravije, Sto. dokazt najnovija znanstvena istrazivar Ustvari, golema veéina tih s jaka gadni su i nevjerojatno opa- sni a, na dude staze, i SMRTONO- SNI otrovi ~ (S15)i Sodium Laureth Sulfate SLES), - Ako proizvedima s takvim sastojc Zbog manjka prostora navest i samo neke, kako su obieno napis ni, na engleskom: Fragrance, Met- | hylisothiazoline, Paraben, Phthalate | Formaldehyde, Isopropyl Alcohol ‘Mineral Oil, PEG (skraéeno od Polyet-_ hylene Glycol, Sodium Laury| Sulfate Chlorine, DEA (Diethanolamine) MEA (Momoethanolamine), TEA (Trieth: nolamine}, FD i plgmenti boja, Imi dazolldiny! Urea, DMDM Hydantoi itd, td, itd ‘ma petemo tjelo onu staru izreku {Cistoéa je pola zdravlja" trebalo bi promijeniti u ,Cistoca je pola bolesti (isiguran putka smst? (lavor: Skraéen} tekst, uz odredene iz-| imjene, preuzet s web stranice Endl: Disease.com) Bere