](1 ELEKTRO'MAGNETIZAM

8'. MAGNETSKO POLJE

8.1. Magncbke sile, magnetsk« polJe Ii magnetska, ind,ukcija

Moze se pokazati da se dva paralelna kovinska vodica (zice ) medusobnoprivlace ako njima teceelektricna struja u istom smjeru a da se medusobno -odbijaju ako su smjerovi protiecanja struja suprotni, Ovo je posljediea postojanja sila izmedu slobodnih elektrona, kao nosioca elementarnog negarivnogelektrlcnog naboja u kovinama, cije usrejereoo gibao]e c.ini elektricnu struju tim vodicima.

Buduci da SII:: radi 0 silama koie nastaju pri gibanju elektrienih naboja a djeluju sarno na elektricne naboje koji se takoder gibaju, one se nazivaju magnetskim silama. Kaze se da U nekorn prostoru postoji magnetsko po,?ie ako 11 tom prostoru djeluju. magnetske sile, Neka se pretpostavi cestkaJ, nabijena elektrienim l1abojemQ. ko]a se giba brzinom tY u rnagnetskom polju, Tada na tu cesticu djduje sila F odredena izrazom

F- ~ Q: V-,8 J'~"

pri 'cemu velleina /1. predstavlja mtlgnetsku indukdju a .J,; je kut kojeg medusobno ~ar~arraj u vektor brz~~~ it i vekto.~ m~n.e.t8]Qe i.r:d ukdj e i . ' lj," ~ ~ (it, B) : Buduci da ] e 311a vektorska velicina, vektor sile F InUI Sill] er (pravac ) 0 komice na ravnmu odredenu vektorima brzine i magnetske indukcije a orijentacija mu je odredena pravilom "desno g' v ijka, Prema tome.ta je sila kao vektorska vei i t:l ria odredena izrazom

Prikaz medusobnog po ~o2aj a. vektora

Magnetsk_a indukc.ja

Magnetska indufccija je ternelina velicina kojom je karakterizirano magnetsko polje i po jakosti i po smieru niegovog djelovanja,

Jedinlca za rnagnetsku indukeiju je tesla i oznaeava se sa T . Polazeei od prethodnog izraza, kao i poznatih odnosa jedinica relevantnih fizlkalnih velicina,

proizlazi da je V A

, [,c] ~

r N m Vs

leJ = ·[I"I .. J[n.;] ~ m·.·.;: ~-~

l,' v:: 1.0 As s' A rn tnt.

t].

Vs

Vrste mag-netskog polja

Razlikuju se dvije osnovne vrste magnetskog polja: homogeno i nehomogeno.

Homogeno je one magnetsko polie dja je jakost jednaka u svakoj njegovoj tocki, Ako to nije sluCa j, radi se 0 nehomogenom magnetskom pol] u.

Magnetske sUnice

Magnetske silnice so. skup zamislienih zatvorenih i orijentiranih Iinija u prostoru, cija je gustoca kvalitativni pokezatelj jakosti rnagnetskog polja a smjer tangente na neku ad njih 1Il neko] toc,kj~ smjer je djelovanja magnetskog polja u toj njegovoj tocki,

Prikaz homogenog magnetskog polja

Prikaz nehomogenog magnetskog polja

Mngnets.ki. rek

.M.agnetski tok , 'cp se moze shvatiti kao skup rnagnetskih silnica koje prolaze nekom plohom ogranieene povrsine postavljenom u to magnetsko polje. Aka se pretpostavi homogeno magnetsko polje indukcije B i ravna ploha povrsine S u torn magnetskom polju, tadaje magnetskitok kroz tl!1 plohu odreden izrazom

pri CeD'lU je d., knt kojeg medusobno zatvara smjer vektora magnetske indukcije i srnjer

okomice na plohu. -i>

erskog toka Ako se uvede vektor povfsine plohe S .tj+

vektor ciji je modul jednak povrsini plohe a smjer mu je odreden smjerom okomice na plohu •. tada se gorn] i 1 zraz za rnagnetski tok moze izraziti U obliku

Jedinica za magnetski tok je~eber i oznacava se sa W g. .

2

Polazeei od prethodnih izraza za magnetski tok, proizlazi daje

8,.2., Magnetsk» polje vodica pod strujom

tj.

Protjecanjem elektriene struje nekirn kovinskim vodicem (zicom), u njegovoj se okolini uvijek uspostavlja magnetsko polje,

:8.1.1.Magnetsko polj,e ravnog dugog ,'odica pod stTujom

[

,~

<,

ravni dugi vodil

..........

t<lllgellitilm magnetsku silnicu

, krillina. silnica magnetskog polj a

zamisljena ravnlna okomita na vodil':

Magnetska indukcija 8, • koju stvara elektricna strujajakosti ,r protjecanjem ravnim dugim vodicem, j e u svim tockama koje su za a. udal] ene 00. tog vodica, odredena

izrazom

U tO~l izrazu velicina f-G- je permeabilnost vakuuma (zraka ) 1Il kojem se vedic nalazi, Onaje

. -'~ V!

,!-o ::: S'-7f~ fO -,'

, Am

Dijagram ovis[lostiB (I o;;!..

,5

(;t,

Ravnlnska slika rnagnetskog polja ravncg vodiea pod strujom

, I

Sib ice magnetskog pelj aV1(Jdica. pod strujom inmj U oblik koncentricn lh kruznica oko vodida cija gustoes raste s priblizavanjem k vodieu

3

8.2.2,. Magnetsko po.,je zavojniea pod strujorn

Prstenasta za voj nlca

T eroidalna za Yojl1l ica ( toms)

Magnetsko polje postoji samo unutar toroidalne zavojnice, Magnetska indukcija tog magnetskog polj a j e: odredena izrazom

IN S'~r«°t

Magnetski tok unutar zavojnice je

I

-:.=...-.,

N -broj zavoja zavojnice

t -srednja dujjina zavo] nice

S -povrsina poprecnog presjeka Z<lvojnice

Ako se ovaj izraz iskaze D..I. 0 bliku

IN

u kojem je

A' t.

-

~Q.s

e~rN'

magneiomotorna sila zavojnice sa jedinicorn amperzavo] ~ .4,2 , a

'. l' t:

R :. -'1'YI':l' lAoS

je magnetski otpor toroidalne zavojnice, izraz za magnetski tok prelazi u 0 blik

¢., %;,

sto j e preds'~av!ja.j ednadibu lnagnef s kng kruga toroidalae zavoj nice

Velicina H • odredena izrazom

IN

H'~'~

- ,(

Az.

predstavlia magnetsku uzbudu toroidalne zavojnice, Njena je jedinica

m

4

Uzme H se to U obzir, msgnetska indukcija toroidalne zavojnlce kao funkcija njene magnetske uzbude j e dana izrazom

9. SlILA NA VODICPOn Sl'RVJOM U MAGNETSKOM POLJU

Na svaki kovinski vedic (:Lieu) kojim tece elektricna struja a on. se nalazi u magnetskom po]j'll djeluie sila zbogeega se vodic,ai<o [e slobodan, giba u tom magnetskom polju,

san ice ma~~nets,kog
/polj~ ~"
..,.. ]I"
~1 s
i "I- )I,. F .,.._ 1'-- I(.
.,.., .,.. t).. lI.. _1 '"
~ ~ 7>- 'JI.. "'- SHa F na vodic duljine e . kojim teee elektricna strujajakosti [ ~ a on se nalazi u homogenom magnetskorn polju indukcije 8 j'e odredena izrazorn

Ovaj izraz vrijedi samo za s.luCaj kadaje vedic okomit na smjer djelovanja magnetskcg poljaOpcenito medutim, vrijedi

-+ .,.

pri cemuje ~ kut kojeg medus4!b~o zarvaraiu vektor duljine vodica ei vektor 5 magnetske lndukci] e~ tj. ~ ~. ~ (t J' 6) Po l~ecj od prethodno g izraza, silakao vektorska velicina, je odredena izrazom

..:j; ""SI,,~

FQI(l;<.B)

Sila na vodic ima smjer okomlce na ravninu odredenu vektorima brzine i magnetske indukcjje a orijentacija joj je odredena pravilom "desncg'vijka.

Prikaz medusobllogpOI{if:B.jl1l vektora

Na pojavi sile na vedic pod strujom u magnetskom polju zasniva se princip rada elektrlcnog motora - naprave za pretvorbu elektricne u mehanicku energiju

5

10.. ELEKTROMAGNETSKA INDUKCI..JA

Elektromagnetska ind:ukcija je pojava koja se ogleda u induciranju (generiranju ) elektromotorne sile (napona ) u

• kovinskom vodicu koji se giba magnetskim poljem i

• zavojnici koja obuhvaca vremenski promjenljiv magnetski tok

Na ovoj se pojavi zasniva prlnclp rada elektrtcnog generatora - naprave za pretvorbu mehanieke u elektricnu energiju

10.1. Iaduelraaa elcktromotorna sUa u ravnom vodi.,cn prigibaaiu homogenim magnetskim poljem

11 .;(. )I" )\I, )C.
~ t '8
,c. )'.. ~ .~ jII\. ill
,... 1-. e" '" I x.
;(,. JC,.. ,... )i... ~ Inducirana ems e u vodieu duljine t koji Sf sav giba brzinorn 1J"' homogenim magnetsk i I;YI, po ljern ind ukcij e Jj je odredena izrazom

Ovaj izraz vrijedi samo za slueaj kadaje vodic okornit na smier djelovaoja magnetskog polja itranslatira okomito na taj smjer, Opcenito, medutim, vrijedi

e = ".. B J)'~ c(, l co, {!> .

U ovom izrazu je ot;~ (it', !') a ~.i'::"; (~KBr t) . pri cemuje 7 vektor duljine vodica. Ima~uci to u vidu, prethodni se izraz za induciranu ems moze izraziti U obliku

10.2 .. Indueirana el.ektromo~of'.nn slla Hi zavo"jnid. koja. oDubv,ae8. vremenski promj eu~jiv magnetski tok

Ako neka zavojnica sa svih svojih N zavoja obuhvaea neki vremenski prom] enlj iv magnetski tok ¢ .fada je inducirana ems e u to]

zavoj ni C1. odredena izrazom

e:. ~ Nq,rp

. . . d{t

l e __) Ovim j e izrazorn ustvari iskazan F Gradayev

zakon elektromagnetske indukcije.

Prema tom zakonu, inducirana ems u nekoj zavojnici koja obuhvaca vremenski promjenljiv magnet ski tok jet po iznosu jednaka umnosku broja zavoja zavojnice i brzine promjene tog rnagnetskog taka.

6

10.3. Samoiadukei] a i indu ktivitet zavo] nice

Samoindukcija je pojava koja se ogleda u induciranju ems u nekoj zavojnici zbog protjecanja vremenski promjenljive struje tom zavojnicom. Ta se ems naziva ems samoindukcije.

PI] ,cemo.je velieina L koeftcijen: .mmoimiukcije HI induknvite: zavojnice

Izraz pokazuje da je induciranaems samoindukciie u nekoj zavojnici , po iznosu, jednaka umnosku induktiviteta te zavojnice i brzine promjene struje koja njome tece,

Induktivitet neke zavojnice ovisi 0 njenim konstruktivnim karakteristikama, J edinica za induktivitetj e henri i oznaeava se sa H .

Induktivitet od 1 ij ima ana zavojnica kod koie linearna promjena struje od f 4 u { s izazove u nioj induciranje ems samoindukcije od 1 y .

Polazeci od prethodnog izraza, proizlazi da je

lL] ~~ ~ .i: ~, Vs .. :: Wt- tj.

- Lt.] A A A

~ ~ -

[t]

Simbol icki prikaz zavojnice

Inducirana ems samoindukcije, oznaeena sa €Is ' temelj i se na F aradayevom zakonu elektromagnetske indukcij e, a odredena j e izrazom

~ ~s:~Ldt

. ils ~.

H~-:;;;:~·

. A A

s

L

10.:4. Medlliindukc:ija i meduinduktivltet

Meduindukcijaje pojava koja se ogleda u indaciranju ems u nekoj zavojnici koja obuhvaea barem dio vremenski promjenljivog magnetskog toka kojeg stvara vremenski promjenliiva struja protjecanjem nekom drugom zavojnicom. Ta se ems naziva ems meduindukcije.

Inducirana ems meduindukcije, oznacena sa e""l j temelji se na Faradayevom zakonu elektromagnetske indukcije, a odredena je izrazom

. .. d_l-

e,., ;: - M elt

prj ,c::emuje velicina M koeficijen: metJuindukcije ili meduindukiivite: zavojnica.

Izraz pokazuje da je ems meduindukeije u jednoj zavcjnici, po iznosu, [ednaka umnesku meduinduktiviteta zavojnica i brzine prornjene struje koja tece drugom zavojnicorn.

Medruinduktivhet dviju zavojnica QiV]S] 00 nilhovim konstruktivnim karakteristikama i medusobnom polozaju,

'7

1 edinica za meduindukti vitet j e • kao i za induktivitet, henri, H .

Meduinduktivitet od ~ H imaju dvije zavojnice ako linearna prornjena struje od 4·At u 15 ujednoj zavojnici uzrokuje indueiranjeems od 1 V u drugo] zavojnici,

M

L{ ..- ~ L1:

~~

Slmbol i~k] prikaz zavojnlca s medeindukti viw!:(Jm

Za neke dvije zavojnice, induktivlteta L, i induktiviteta L1.' uvijek vrijedi

pri cerou [e k Jaklo.r magnetske veze. Razlikuiu se tri kerakteristicna slueaja :

magnetska veza jepotpuna, pa je M:::; VL, - LfJ.

• 0< k. < 1 ; magnetska veza je dielomicna, pa je 0 < M'.( V L, - l ~

'. k ~ 0; magnetska veza ne postoji, pa je M=- 0

10.5,. Ek"j"8.Jent.n i induktivitet Z3VO,j nh:a bezmeduinduktiviteta

Zavojniee se rnogu, analogue kondeneatorlma i otpornicima.nalaziti u medusobnom serijskom, paralelnom i l:njesovitmn spoju,

Ekvival en-tnt' indukttvitet nekog spo]a zavojnica je opcenito jednak omjeru inducirane ems izmedu krajeva toga spoja i brzine promjene struje koja tu ems uzrokuje. Dahle;

10.5.1.. .Ekvivalcntgi induk~ivitei ser1ij s.llmg spoj.a. zavojnic~

Primjer: Serijski spoj dviju zavojnica bez meduinduktiviteta

L

"

y

.

t

Ems samotndukcije izmedu krajeva spoja zavojnica jednakaje zbroju ems samoindukcije jedne i druge zavojnice .. Dakle,

odnosno

L d.t,' L. elL' L d.i

..... cit- ~ - 1 elf -. ,:1. ctt

Ako seova jednadzba podijeli sa ( -1~ ) .dobije se

L ~ L~ + L1_

Za serijski spoj 11. zavoj nica bez rneduindukti viteta analogue vrij edi

L=L" "t'L ~··'1'L ..

-, '2:..:'1

Dakle, ekvivalentni induklivilet serijskog spoja zavojnica bez meciuindukliv,iteta jednak]« zbroja indukliviteta sv,ih zavojnica toga spoja.

Ut.5.2 .. Ekviivalcatni induktivitet paralelaog spoja za voj n iea

Prirnjer: Paralelni spoj dviju zavojnica bez rneduinduktiviteta L~

Vremenski promjenlj iva struja koj a uij eC-e u spoj zavoj niea j ednaka j e zbroj u struja koje teku jednom i drugom zavojnicom.Dakle,

i -= it"" -{,.2,

iz cega takoder proizlazi da je

,dt' dti dt ~ d.t

S druge strane, iz prikaza spoja zavojnica Je razvidno da je ukupna inducirana ems samoindukcije spcja zavojnica jednaka induciranim ems sarnoindukciie u svakoj od zavojnica, tj.

lmaj uci to u vidu, dobiva se

e~.~ - L ,.~.J._;l..t' 9 J.~. - ~.{. e L dz1.· dC-1 e,s ,e - L ~4i'}_

" - ~ dt ~ - T's;'" -, f cit :j) "dt;:' ~ . Lf- ,.s~~'2.dt ::;. 4.f: =-

9

eJ-

- ~--,

L2

Uvrsteniem toga u ranijujednadzbu odnosa derivacija struja, dobije se

e~ L~

Ako se ovajednadzba podijeli sa -l2's ,dobije se

~ 1 ., ,

-- - -_ - ... ~ odnosno

L - L, I L~ .

Za paralelni spoj 11. zavojnica bez meduinduktivi leta analogno vrijedi i,

t

_-_

L

Dekle reciprocna vrijedrwst ekvivalentfU.)g indukuviteta paralelnog spoja zavojnica bez meauinduki.iviteta jedn.aka}e zoroju reciprocnih vnjednosti indukuvueta svih' zavojnica toga spoja.

10.5.3" Ekvirva.lentnl induldiivitet mjesovitog ,spoja zavojnica

Elementami primjermjesovitog spoja zavojnica bez meduinduktiviteta L

.'.Z.

Vee ovaj elementamiprimjer pokazuje d.a se pri odredivanju ekvivalentnng induktiviteta mjesovitog spoia zavojnica bez meduinduktiviteta postupoo primjenjuju pravila za odredivanj e ekvi valentnog indukti vi teta serij sko g i paralelnog spoj a zavojnica bez meduindukti viteta

11. FEROMAGNETIZAM

Materiiali se, U osnovi, dijele u dvije skupine. Jednu skupinu cine neferomagnetski materijali a druguforomagnetski materij(lli. Buduci da se permeabilnost materijala C'more ~~raz]ti um~oskom permeabilnosti vakuuma (sraka ) flo i relativne permeabilnos Ii materijala . .a.... ,t~.

(-tf ~

]0

to je osnovna razlika izrnedu ovih dviju skupina materijala u tome sto je relativna permeabilnost nefernrnagnetskih materijala nepromjenjiva i priblizno jednaka 1 ( za vakuum j e j ednaka 1 ) ~ dok je relati vna permeabilnost feromagnetskih materij ala puno vee-a od l I mijenia se sa jakoseu magnetskog polja u takvom materijalu,

Glavni j e predstavnik feromagnetskih matrij ala ielj'ezo .. Zbog znacaj ne primj ene zeljeza i njegovih legura u elektrotehniekoj praksi, od interesa je poznavanje osnovnih rnagnetskih svoj sta va z.eIj eza.

11.1. Kri.vulja prvog magi!1etiziranj~, idjezil

Neka se razmatra toroidalna zavojnica sa zeljeznom jezgrom. Ako u zeljeznoj jezgri nikad prije nije pcstoj 3010 magnetsko polj e, tada je krivulom prvo g magne tizimnja ieljeza iskazana funkcionelna ovisnost magnetske indukcije: ,8 u fu~jeznoj jezgri 0 magnetskoj uzbudi ,f{ stvorenoj prot j ecanj em istosmjerne struje zavojnicom namotanom na tu jezgru, Odnos izmedu ovih dviju ve]iCina je opcenito iskazan izrazom

8,:=;« H

Magnetska uzbuda Ht,ofQidalne zavojnice ovisi 0 jakosti struje I koja njome tece, broju nienih zavoja N i njenoj srednjoj duljini t ; koja je U ovom slucaju jednaka srednjo] duliini i;e]jezne jezgre, odredenajei:z;ra:wm

LA!

H-T

Medutim, buduci da 0 toj uzbudi ovisi i permeabilno st fL zeljezne j ezgre.jo odnos izmedu B i H ielj eza opcenito nij e lineman.

Tipjfni obJik krivuije prvog rnagnerlzlranja z.eJjeza I i pripadne krivulje permeebilnosti ieljeza

magll.etsko .Z1lS icenj!! zeJj eza

I I

I I I I

M- I ' ....

.{ y-----I------------~-

01

11

H

H.I. Ma,gnetska hbtcreza zeljnl1

Visekramim postepenim povecavanjem [ smanjivanjern jakosti te smjera protjecanja struje zavojnicom namotanom na z,e]jeznujezgrll, ujezgri dolazi do procesa njenog magnetiziranja i demagnetiziranja, tj postapenog povebwanja i smanjil'anja ali i promjene smjera djelo'Vanja magnetske indukcij.e u njo], Dijagram ovisnosti [) '0 H tada poprnna oblik zatvorene krivulje koja se naziva magnetska histereza.

Tipicni oblik magnetske histereze zeljeza

B

Velieina, oznacena sa Brr• na prikazu magnetske histereze, se naziva ostatna Hi remanentna magnetska indukcija; To je magnetska indukcija koja ostaje u ze1jeznoj jezgri i nakon Sito se jekost struie, koja tece zavojnicom namotanom na nju, svede na nulu, Magnetska uzbuda potrebna za ponistenj e remanentne magnetske indukcij e u jezgri, a postize se prot j ecan] em struje odredene jakosti kroz zavojnicu ali u suprotnom smjeru, naziva se koercuivna sila ili koercitivnost ieljezCl, i oznacava sa He'

Materij ali, kao sto je celik ] j os neke ~e]j ezne le gure, s velikim remanentnim magnetizmom.pogodni su za dobivanje permanenmih magneto.

11.3. F ere m.~}g-I!letsld knJg

Magnerskl b,:ug se opeenito moze shvatiti kao zatvoreni snop silnlca magnetskog poJja u nekom prostoru, cijaje gustoca velika U odnosu na gustoeu silnica U okolnom prostoru,

Jednostavni primier magnetskog kruga je magnetski hug unutar prstenaste zeljezne jezgre, ostvaren protjecanjem elektricne struie zavojnicom namotanom na tujezgru, Ima li zeljeznajezgra i uski zracni poprecni procjep, magnetski krug i nadalje egzistira,

Karakteristike magnetskog kruga sou od imeresa u elektrotehnickoj praksi, Pri tome je od posebne vaznosti odredivanje jakosti struje U zavojnici narnotanej na zeljeznu jezgru potrebnoj da bi u njoj, Hi zracnom procjepu, proizvela zahtijevanu magnetsku indukciju, Kao osnova za to koristi sejedn.adiba magnetskog kruga. prema kojoj, magnetomotorna sila stvorena protjecaniem struje zavojnieomjednaka je zbroju umnoiaka magnetsh uzbude i dulj.ine pripadnog odsjedka magnetskog kruga uzdui kojegje fa uzbuda nepromjenjiva,

Neka se analizira magnetski krug ostvaren protjecanjem struje [akosti I zavojnicom sa N zavoja namotanom na prstenastu zeljeznu jezgru srednje duljine L • povrsine popr,ecn.og presjeka S s poprecoim zracnim procjeporn sirine &"0' i neb. se odredi jakost

12

elektriene struje u zavojnici za stvaranje magnetske indukcije BD u zracnom procjepu Je.zgre.

Pretpostavljajuci da je zrae·jl)j proejep toliko uzak da u njemu nema rasipanja magnetskih silnica, magnetski tok u njemu.,o ; jednak je magnetskom toku u zeljeznoj jezgri, r;p tj. ¢ =- ¢o ,a odredeni su izrazom

Pripadna magnetska uzbuda Ho u zraenom proejepu, za zabtijevanu rnagnetsku mdukciju B" • je odredena izrazorn

Polezeei od navedenih pretpostavki, proizlazi daje magnetska indukcija B u zeljezno] j ezgri odredena izrazom

.o/J

8-:;;;:.-,

.s

Magnetska uzbuda H u Zeljeznoj jezgri se ne moze odrediti racunski jer je nepoznata permeabilnost zeljezat«- pri toj uzbudi, Zbog togaje ovu uzbudu potrebno odrediti pomocu poznate krivulje prvog magnetiziranja zeljeza za poznatu magnetsku indukciju, Kada su poznate magnetske uzbude H¢ i.H .jednadzba pripadnog magnetskog kruga jeoblika

iz eega proizlazi da j e

I ~

f,.{ l + 1-10 $() N