Professional Documents
Culture Documents
ParametriZavarivanja PDF
ParametriZavarivanja PDF
ZAVARIVANJE
PARAMETRI ZAVARIVANJA I NJIHOV UTICAJ NA KVALITET
I VIZUELNI IZGLED ZAVARENOG SPOJA TJ. ZAVARA
Koče Kapetana 25 , 35230 Ćuprija – Srbija
Tel/fax : +381 35 8471196
Mob : +381 65 2771802
e‐mai : office@alatistherm.co.rs
e‐mai : office@alatistherm.in.rs
www.alatistherm.co.rs
Kod MIG / MAG zavarivanja žičana elektroda je uvek na „ + „ polu ( indirektni polaritet ).
Globularni tj. krupnokapljičasti prenos – orij .granica struje i napona je : 130 – 200 , 18 – 24 V
Gornji podaci su dati za žicu za zavarivanje prečnika 1,0 .Granice parametara - struja i napon - za ove 3
vrste prenosa kao što se vidi se preklapaju. Jedno je međutim sigurno a to je da se „ Sprejni „ prenos ne
može dobiti u zaštiti čistog CO2 gasa. Granica gasne smeše za Sprejni prenos je po literaturi je
minimum 80 – 85 % Argona u smeši.
Kratkospojeni prenos – najmanja koncenteracija toplote - za zavarivanje tankih i tanjih limova u svim
položajima i za prinudne položaje zavarivanja ( naročito nadglavno ) i korene zavare na tankim i
debelim limovima i cevima.
Sprejni prenos – najveća koncentracija ( unos ) toplote i koristi se uglavnom za zavarivanje debljih limova
u horizontalnom ili vertikalnom položaju.
Postoji i takozvani „ Pulsni prenos „ koji može imati prenos kao u mlazu ali sa mnjim strujama
zavarivanja ali je za ovaj prenos potreban i uređaj koji ima datu mogućnost „ Pulsnog zavarivanja „ .
Jačina struje zavarivanja direktno zavisi od podešavanja brzine dovođenja žičane elektrode. Znači struju
zavarivanja podešavamo pomoću brzine dovođenja žičane elektrode.
- Nedovoljnog uvarivanja
Kod MAG postupka zavarivanja uobičajene vrednosti struje zavarivanja se kreću od 100 do 200
A/mm2. Uzima se u obzir površina preseka elektrodne žice čiji je prečnik 1 mm , tako da je njena
povrsina 0,785 mm2. Ovo znači da se struja kreće u ganicama od 78 do oko 160 A. Kada se radi sa
smešom ova struja može ići do 350 A/mm2 šo praktično znači struju od oko 280 A.
Zavarivanje u prinudnim polžajima se izvodi sa jačinama struje koje su manje od onih koje su
preporučene za horizontalni – položeni položaj zavarivanja :
- Voltaža suviše niska ( dugačak zavarivački luk ) : zavarivački luk je nestabilan , lice šava –
zavara ima grub izgled (narebren), lošija je zaštita zavara ( rastopa ),
- Voltaža suviše visoka ( prekratak zavarivački luk ) : ovaj luk se uranja u rastopljeni metal zavara
tako da usled toga rastop se uzburkava i beži ispred luka na nazagrejanu površinu lima i postoji
velika opasnost od NALEPLJIVANJA i ZAJEDA.
Vrednost napona zavarivanja a i struje zavarivanja direktno zavisi od veličine izvučenog dela elektrodne
žice - izvučeni deo mereno od dizne.
- Sužavanje rastopa
Brzina zavarivanja podrazumeva brzinu kojom se električni luk pomera po liniji spajanja – zavarivanja.
- Rastop je pregrejan i svojom toplotom dovodi do vrtloženja zaštitnog gasa što slabi zaštitu i
izaziva poroznost u zavaru – šavu ( rupice
Znači brzina zavarivanja direktno utiče na dubinu uvarivanja ( provarivanja ) , širinu i nadvišenje zavara
( šava ) i na količinu unešene toplote.
Premala brzina zavarivanja Prevelika brzina zavarivanja
Postoje tehnološke iskustvene tabele u kojima su okvirno date vrednosti za brzinu zavarivanja , struju ,
napon, brzinu dodavanja žice i one se uvek koriste. Međutim prave vrednosti parametara ( sa kojima se
dobija najoptimalniji zavareni spoj što se tiče karakteristika i vizuelnog izgleda ) se utvrđuju na
osnovu proba koje treba uraditi pre početka izrade konstrukcije – na probnim komadina tj.uzorcima – za
svaki zavareni spoj. Ove probe se rade sa više kombinacija parametara zavarivanja što znači da bi
jedan zavar trebalo probati uraditi sa 3 – 5 kombinacija parametara zavarivanja.
V . POLOŽAJ PIŠTOLJA ZA ZAVARIVANJE U ODNOSU NA RAVAN SPOJA I
SMER ZAVARIVANJA
Tehnika „ UNAPRED „ : Smanjuje se dubina uvarivanja ; Zavar postaje širi ; Zavar postaje ravniji ; Zavar
ima lepši vizuelni izgled . Što je ugao nagiba veći to je dubina uvarivanja manja a širina zavara veća –
preporučeni ugao je 5 -15 °. Pogodno je za zavarivanje metala manjih debljina kao i za koren zavara i
zavarivanje u prinudnim položajima. Zavarivaču je olakšano vođenje elektrodne žice jer mu je linija
zavarivanja pregledna ( ispred šobe je ) ali je pregled rastopa otežan jer ga pokriva šoba gorionika.
Tehnika „ UNAZAD „ : Povećava se dubina uvarivanja ; Smanjuje se širina zavara ; Nadvišenje zavara
postaje veće - zavar je ispupčeniji ; Električni luk je malo stabilniji ; Malo je manje razbrizgavanje –
pucne. Ugao je opet 5 – 15 ° . Pogodno je za zavarivanje većih debljina materijala – mogu se koristiti
veće struje zavarivanja. Zavarivaču je teže vođenje elektrodne žice jer šoba pokriva liniju zavarivanja ali
je sa druge strane bolji pregled rastopa.
Radni komadi malih debljina ( do 5 mm ) najbolje se zavaruju u poluvertikalnom ( nagnutom ) ili
vertikalnom položaju zavarivanja ODOZGO – NADOLE , jer se tim načinom unosi najmanje toplote i
dobija zavar lepog vizuelnog izgleda sa potpuno provarenim korenskim zavarom. Pištolj za zavarivanje
bi trebao da zauzima približno položaj od 90 ° u odnosu na ravan spoja ( liniju zavara ).
Radni komadi srednjih i većih debljina mogu da se zavaruju u svim položajima s tim što se zavarivanje u
vertikalnom položaju izvodi ODOZDO – NAGORE vrednostima struje koje su 10 – 15 % manje.
Vođenje pištolja pri zavarivanje osim pravolinijskog može biti različito pa da napomenemo neka :
1 2 3 4
Poprečnim klaćenjem vrha elektrodne žice povećava se širina zavara – šava i smanjuje se brzina
zavarivanja.
Prevelika amplituda njihanja vrha dovodi do grešaka nalepljivanja tj. nepotpunog stapanja sa osnovnim
materijalom ( limom ). Rastop pri prevelikom amplitudi njihanja i pri velikoj struji može pobeći ispod luka
na osnovni materijal ( lim ) što dovodi do nalepljivanja.
Pri širem poprečnom njihanju treba primenjivati zavarivanje „ UNAZAD „ a pri užem njihanju treba
primenjivati zavarivanje „ UNAPRED „.
VI . POLOŽAJ ŠOBE I VELIČINA IZVUČENOG DELA ELEKTRODNE ŽICE
Die
Dužina izvučenog dela žičane elektrode „ Die „ se računa od kraja dizne do vrha elektrodne žice. Samo
taj deo žice ( žičane elektrode ) je u strujnom kolu. Od toga koliki je izvučeni deo zavisi i struja
zavarivanja jer duži izvučeni deo znači i veći otpor a to povlači za sobom slabiju struju zavarivanja.
Orijentaciono uzeto kao dobra dužina izvučenog dela žičane elektrode se smatra :
- Za jačine struje zavarivanja 50–150 A tj. za najmanje pečnike žičanih elektroda – izvučena 5 mm
- Za jačine struje zavarivanja 150–350 A tj. za srednje pečnike žičanih elektroda – ravna sa šobom
- Za jačine struje zavarivanja preko 350 A tj. za najveće pečnike žičanih elektroda – uvučena 5 mm
- Za jačine struje zavarivanja 50 – 150 A tj. za najmanje pečnike žičanih elektroda – slika „a“
- Za jačine struje zavarivanja 150 – 350 A tj. za srednje pečnike žičanih elektroda – slika „b“
- Za jačine struje zavarivanja preko 350 A tj. za najveće pečnike žičanih elektroda – slika „c“
VII . TEMPERATURNE DEFORMACIJE KOD ZAVARIVANIH ELEMENATA