You are on page 1of 32

Analiza i proračun (ramovskih) AB 2

konstrukcija pri dejstvu zemljotresa


Osnove proračuna
1. Određivanje dinamičkih karakteristika konstrukcije:
- mase (na osnovu analize gravitacionog opterećenja),
- krutosti (za usvojeni „osnovni“ noseći sistem), i
- perioda oscilovanja u relevantnim pravcima
2. Određivanje seizmičkih sila (primenom linearno-elastične
analize)
3. Određivanje uticaja (pomeranja i presečnih sila) usled
dejstva seizmičkog opterećenja

4. Dimenzionisanje elemenata

5. Planovi armature i rešavanje detalja!

3
Dinamičke karakteristike konstrukcije

Osnovni parametri dinamičkog modela (Alendar V. – Projektovanje seizmički


otpornih konstrukcija kroz primere, 2004)

Fi + Fk + Fc = Pef md '' + cd ' + kd = −md g'' d '' + 2ξωd ' + ω2 d = −d g''

m – masa sistema
k – krutost sistema
c
ξ= – koeficijent prigušenja
2 mω
k
ω= – kružna frekvencija sistema
m
2π m
T = = 2π – period oscilovanja sistema
ω k
4
Dinamičke karakteristike konstrukcije
1. Proračun mase konstrukcije
Pretpostavka: težina objekta (g, Δg, gf) kao i korisno opterećenje (q) su
koncentrisani u nivoima tavanica!
Za proračun perioda oscilovanja odnosno seizmičkih sila, koristi se masa
povezana se gravitacionim opterećenjem koja se, prema Evrokodu 8, dobija
iz sledeće kombinacije:

W = ΣGki + ΣψE,i·Qki
gde je ψE,i = φ· ψ2,i koeficijent kombinacije promenljivog dejstva

5
Dinamičke karakteristike konstrukcije
1. Proračun mase konstrukcije
6
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Proračun uklještenih ramova – vertikalno opterećenje

7
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Proračun uklještenih ramova – horizontalno opterećenje

J2 H
k= ×
J1 L
8
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
“beskonačno” mala krutost grede (ploče)
Q1H 3
q=100
dx =
3EJ1
300 300
N = 75 Q=100
0

150

H = 6.00 m

H = 6.00 m
N = 300

N = 300

JR/JS → 0 JR/JS → 0

0
150 150 300 300

L = 6.00 m L = 6.00 m

9
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
“beskonačno” velika krutost grede
Q1H 3
q=100
dx =
12EJ1
Q=100 150
0

150
H = 6.00 m

H = 6.00 m

450
N = 300

N = 300
0

JR/JS → ∞ JR/JS → ∞
N = 50
Z = 50

150 150

L = 6.00 m L = 6.00 m
10
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Greda 30/30 cm, stubovi 30/60 cm
q=100

282.4 282.4 Q=100


N = 70.6 64.3

64.3
167.6

H = 6.00 m

H = 6.00 m
N = 300

N = 300

N = 21.43
Z = 21.43
JR/JS = 1 8 JR/JS = 1 8

141.2 141.2 235.7 235.7

L = 6.00 m L = 6.00 m

11
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Greda 30/60 cm, stubovi 30/60 cm
q=100

200 200 Q=100 128.6


N = 50

128.6
250
H = 6.00 m

H = 6.00 m
N = 300

N = 300

N = 42.86
Z = 42.86

JR/JS = 1 JR/JS = 1

100 100 171.4 171.4

L = 6.00 m L = 6.00 m
12
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Greda 30/60 cm, stubovi 30/30 cm
Q1H 3
q=100
dx ≈
12EJ1
Q=100 146.9
60 N = 15 60

146.9

390
H = 6.00 m

H = 6.00 m
N = 300

N = 300

N = 48.98
Z = 48.98
JR/JS = 8 JR/JS = 8

30 30 153.1 153.1

L = 6.00 m L = 6.00 m

13
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Greda 30/30 cm, kratki stubovi 30/60 cm

q=100

290.9 290.9
N = 145.45 Q=100 20.4

20.4
H = 3.00 m

H = 3.00 m

159.1
N = 300

N = 300

N = 6.8
Z = 6.8

JR/JS = 1 8 JR/JS = 1 8
145.45 145.45 129.6 129.6

L = 6.00 m L = 6.00 m
14
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Greda 30/60 cm, kratki stubovi 30/60 cm

q=100

240 240 Q=100 56.25


N = 120

H = 3.00 m

H = 3.00 m
56.25
N = 300

N = 300

210

N = 18.75
Z = 18.75
JR/JS = 1 JR/JS = 1
120 120 93.75 93.75

L = 6.00 m L = 6.00 m

15
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Greda 30/60 cm, kratki stubovi 30/30 cm

q=100

Q=100 72
100 N = 50 100
H = 3.00 m

H = 3.00 m
N = 300

N = 300

72
JR/JS = 8
N = 24
Z = 24

350
JR/JS = 8
50 50 78 78

L = 6.00 m L = 6.00 m
16
Dinamičke karakteristike konstrukcije
2. Proračun krutosti konstrukcije
Stubovi različite krutosti

Q =90 Q =90 240


0
30
JS1

JS1
JS2

JS2
J R /J S1 → 0 J R /J S1 → ∞
H = 6.00 m

H = 6.00 m
J S2 /J S1 = 8 J S2 /J S1 = 8

N = 45
Z = 45
0

A =10 B =80 A=10 B=80


60 480 30 240

L = 6.00 m L = 6.00 m

17
Dinamičke karakteristike konstrukcije
3. Proračun perioda oscilovanja konstrukcije
- Proračun perioda oscilovanja u prvom tonu sistema sa jednom
masom:
m
T1 = 2π ; T1 = 2π mδ
k
- Ili, primenom Rejlijeve (Rayleigh) formule:
W 2π
T1 = 2π mδ = 2π δ= Wδ ⇒ T1 ≈ 2 d
g g
gde je W težina dobijena na osnovu seizmičke proračunske
situacije a d pomeranje konstrukcije usled težine W koja deluje u
hor. pravcu
- Prema Evrokodu 8, odgovor sistema pri dejstvu zemljotresa
analizira se uzimajući u obzir isprskalost preseka; u slučaju da ne
postoje tačniji podaci, može se usvojiti da je efektivna fleksiona (i
smičuća) krutost elemenata jednaka polovini krutosti neisprskali
preseka:
EIeff = 0,5EI
18
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Metoda Ekvivalentnih bočnih sila
Prema EN 1998-1:2004, ukupna seizmička sila Fb jednaka je:

19
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Elastični i projektni spektar

β = 0,2
20
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Projektno ubrzanje tla ag
Referentno ubrzanje tla agR prikazano je na kartama seizmičkog hazarda
Dato je za tlo tipa A!
Projetno ubrzanje ag jednako je:
ag = agR·γ
gde je γ faktor značaja konstrukcije

21
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Faktor značaja konstrukcije γ
22
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Faktor ponašanja konstrukcije q

q=

Osnovni parametri EP modela (Alendar V. – Projektovanje seizmički otpornih


konstrukcija kroz primere, 2004)

Prema Evrokodu 8, vrednost faktora ponašanja zavisi od vrste


konstruktivnog sistema i klase duktilnosti konstrukcije!
U okviru ovog predmeta analiziraćemo konstrukcije srednje klase duktilnosti
(DCM)!

23
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Vrste konstruktivnih sistema
24
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
Faktor ponašanja konstrukcije q
Vrste konstruktivnih sistema:
Okvirni (ramovski) sistem: vertikalna i horizontalna opterećenja prihvataju
se pretežno prostornim okvirima, čija je nosivost na smicanje u osnovi veća
od 65% ukupne nosivosti na smicanje
Dvojni sistem sa dominantnim delovanjem okvira: kombinovani sistem
kod koga je nosivost na smicanje okvirnog dela sistema u nivou temelja veća
od 50% ukupne nosivosti na smicanje celog konstruktivnog sistema
Sistem obrnutog klatna: sistem kod koga je 50% ili više od ukupne mase
locirano u gornjoj trećini visine konstrukcije
Napomena: Jednospratni okviri kod kojih su vrhovi stubova povezani u oba pravca
zgrade i sa vrednošću normalizovane sile νEd ≤ 0,3 ne pripadaju ovoj kategoriji.
usvojeno kw =1
q = q0 ⋅ kw    → q = q0 ≥ 1.5

= 3,0

25
Uticaji u konstrukciji usled seizmičkog opterećenja
Kontrola pomeranja konstrukcije
de – pomeranje konstrukcije dobijeno
na osnovu projektne (redukovane)
seizmičke sile
ds – realno pomeranje konstrukcije
ds = de·q
Ograničenje pomeranja za jednospratne
konstrukcije:
a) ν·ds ≤ 0,005·H za konstrukcije koje sadrže nenoseće elemente od krtih
materijala koji su vezani za konstrukciju
b) ν ·ds ≤ 0,0075·H za konstrukcije koje sadrže duktilne nenoseće elemente
c) ν ·ds ≤ 0,01·H za konstrukcije koje sadrže nenoseće elemente koji su vezani
tako da ne ometaju deformaciju konstrukcije

ν = 0,5
26
Uticaji u konstrukciji usled seizmičkog opterećenja
Dimenzionisanje elemenata
Dimenzionisanje elemenata konstrukcije vrši se za uticaje dobijene iz
kombinacije opterećenja koja odgovara seizmičkoj proračunskoj situaciji:
ΣGki + AEd + Σψ2,i·Qki
gde je AEd proračunski uticaj usled dejstva seizmičkog opterećenja

Ograničenje aksijalne sile u vertikalnim elementima


Maksimalna vrednost normalizovane aksijalne sile:
νEd = NEd/Acfcd
dobijene iz seizmičke proračunske situacije ne sme da bude veća od 0,65
(za konstrukcije klase duktilnosti DCM)

27
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Dimenzionisati stubove konstrukcije prikazane na slici prema Evrokodu 2 i Evrokodu 8.
Konstrukcija je, pored svoje sopstvene težine, opterećenja dodatnim stalnim
opterećenjem (Δg), opterećenjem od fasade (gf), korisnim (q) opterećenjem
(ψ0,q = 0.7, ψ2,q = 0.3) i seizmičkim opterećenjem. Sistemna visina konstrukcije je 3.5 m.
12.5 12.5

POS 2 POS 2
C
25

25

C25/30
B500B
467.5

467.5

+3.27
500

XC1 12.5 12.5 20 20 20 20 12.5 12.5

POS 3 1 POS 3
20 20

OS B
40

40

P
POS S3 POS S4
25 40 40 25
467.5

467.5
500

POS S1 POS S2
12.5 12.5

POS 2 POS 2
A
25

25

25 567.5 40 560 40 567.5 25


600 600 600

1 2 3 4
28
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Gravitaciono opterećenje:
Stalno opterećenje
sopstvena težina ploče hp·ρc = 0.15 m × 25 kN/m3 = 3.75 kN/m2
dodatno stalno opterećenje Δg = 2.25 kN/m2
ukupno, stalno (površinsko) opterećenje g = 6.0 kN/m2
težina fasade gf = 16.95 kN/m’
Povremeno opterećenje q = 4.0 kN/m2
Parametri seizmičkog opterećenja prema Evrokodu 8:
Referentno ubrzanje tla tipa A (Svilajnac): agR = 0,2g
Faktor značaja: γII = 1,0
Projektno ubrzanje tla tipa A: ag = agR · γII = 0,2g
Kategorija terena: C
Tip spektra: 1
Parametar φ (usvojeno): φ = 1 → ψE,q = ψ2,q
Usvojena klasa duktilnosti konstrukcije: srednja duktilnost (DCM)

29
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Ukupno vertikalno opterećenje od POS 1+
Rezultanta jednako raspodeljenog opterećenja POS 1
ΣG = (3.75+2.25)×18.0×10.0 = 1080 kN
ΣQ = 4.0×18.0×10.0 = 720 kN

težina greda POS 2, POS 3:


ΣGg = 2×0.25×0.5×25×18.0 + 0.4×0.5×25×18.0 = 202.5 kN

težina fasade:
gf = (3.5 - 0.5)×4.60 + 3.5×0.9 = 16.95 kN/m
ΣGf = 2×(18.0 + 10.0)×16.95 = 949.2 kN

težina stubova:
ΣGs = [4×0.25×0.25 + (4+2)×0.25×0.4 + 2×0.4×0.4]×3.5×25
ΣGs = 102.4 kN
30
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Sile u stubovima – kontrola duktilnosti
1-1
1

12.5 12.5
POS 2 POS 2
C C

25

25
3.42

3.27
467.5

467.5
+3.27

500
+

+
12.5 12.5 20 20 20 20 12.5 12.5

POS 3 POS 3
S1

20 20
B PO B

40

40
G = 207.9 25 G = 280.5 40 40 25
Q = 60.0 Q = 165.0

467.5

467.5

500
15
G = 107.0 G = 206.7
Q = 18.0 Q = 49.5

12.5 12.5
POS 2 POS 2
A 25 A

25
1
25 567.5 40 560 40 567.5 25 50
600 600 600

1 2 3 4
Kontrola duktilnosti stubova*** Klasa duktilnosti: DCM νEd,max = 0.65
STUB NG [kN] NQ [kN] NEd = NG + ψ2,i·NQ [kN] Ac [cm2] νEd = NEd/Acfcd νEd ≤ 0.3
S1 106.96 18.00 112.36 625 0.127 OK
S2 206.75 49.50 221.60 1000 0.156 OK
S3 207.94 60.00 225.94 1000 0.159 OK
S4 280.50 165.00 330.00 1600 0.146 OK

31
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Proračun seizmičkih sila prema Evrokodu 8
1. Određivanje mase konstrukcije
- ukupno vertikalno opterećenje:
W = ΣG + ΣGg + ΣGf + ΣGs/2 + ΣψE,q×Q
W = 1080 + 202.5 + 949.2 + 102.4/2 +0.3×720 = 2498.9 kN
- ukupna masa konstrukcije:
m = W/g = 2498.9/9.81 = 254.73 t

2. Određivanje krutosti konstrukcije


- Definisati noseći sistem u X pravcu
- Definisati noseći sistem u Y pravcu
C25/30 → Ecm = 31.0 GPa
32
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
2. Određivanje krutosti konstrukcije
Noseći sistem u Y pravcu: KONZOLNI STUBOVI
POS 2 POS 2

25
C
EdY,1 EdY,2 EdY,2 EdY,1

POS 3 POS 3

40
B
EdY,3 EdY,4 EdY,4 EdY,3
EdY
25 40 40 25

POS 2 POS 2

25
A
EdY,1 EdY,2 EdY,2 EdY,1

1 2 3 4

33
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Y pravac (krutost neisprskalog preseka):
25 × 25 3 3 × EcmJY ,S1
JY ,S1 = = 32552 cm4 → KY ,S1 = = 706.09 kN / m
12 H3
40 × 25 3 3 × EcmJY ,S 2
JY ,S 2 = = 52083.3 cm4 → KY ,S 2 = = 1129.74 kN / m
12 H3
25 × 40 3 3 × EcmJY ,S3
JY ,S3 = = 133333.3 cm4 → KY ,S3 = = 2892.13 kN / m
12 H3
40 × 40 3 3 × EcmJY ,S4
JY ,S4 = = 213333.3 cm4 → KY ,S4 = = 4627.41kN / m
12 H3

Ukupna krutost konstrukcije (neisprskali preseci):


KY = ∑ni KY ,Si = 4KY ,S1 + 4KY ,S 2 + 2KY ,S 3 + 2KY ,S4 = 22382.36kN/m
Ukupna krutost konstrukcije (isprskali
preseci, prema EC8): KY ' = 0.5 × KY = 11191.18 kN/m
34
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
2. Određivanje krutosti konstrukcije
Noseći sistem u X pravcu: SMIČUĆI RAMOVI
Edx,RAM_C POS 2 POS 2

25
C

EdX, RAM_B
POS 3
EdX POS 3

40
B

25 40 40 25
EdX,RAM_A POS 2 POS 2

25
A
1 2 3 4

35
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
X pravac (krutost neisprskalog preseka):
25 × 25 3 12 × EcmJ X ,S1
J X ,S1 = = 32552cm4 → K X ,S1 = = 2824.34 kN / m
12 H3
25 × 40 3 12 × EcmJ X ,S2
J X ,S2 = = 133333.3 cm4 → K X ,S 2 = = 11568.51kN / m
12 H3
40 × 25 3 12 × EcmJ X ,S 3
J X ,S3 = = 52083.3 cm4 → K X ,S3 = = 4518.95 kN / m
12 H3
40 × 40 3 12 × EcmJ X ,S4
J X ,S4 = = 213333.3 cm4 → K X ,S4 = = 18509.62 kN / m
12 H3

Ukupna krutost konstrukcije (neisprskali preseci):


K X = ∑ ni K X ,Si = 4K X ,S1 + 4K X ,S2 + 2K X ,S 3 + 2K X ,S4 = 103628.57kN/m
Ukupna krutost konstrukcije (isprskali
preseci, prema EC8): K X ' = 0.5 × K X = 51814.29 kN/m
36
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
3. Određivanje perioda oscilovanja konstrukcije
X pravac:
m 254.73
T1,X = 2π = 2π = 0.441s
KX' 51814.29

Y pravac:
m 254.73
T1,Y = 2π = 2π = 0.948 s
KY ' 11191.18

37
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
4. Određivanje seizmičkog opterećenja metodom Ekvivalentnih
bočnih sila prema Evrokodu 8
Usvojena klasa duktilnosti konstrukcije: srednja duktilnost (DCM)
Faktori ponašanja:
Najveći deo (≥ 50 %) ukupne mase konstrukcije nalazi se na vrhu
konstrukcije pa se, prema članovima 5.1.2 i 5.2.2.2 (EN 1998-
1:2004), usvajaju faktori ponašanja za:
Y pravac (konzolni stubovi): qy = 1.5
X pravac (jednospratni ramovi): qx = 1.5
38
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
4. Određivanje seizmičkog opterećenja prema Evrokodu 8

Tip spektra 1 (EN 1998-1:2004)


Kategorija tla S TB TC TD
A 1.00 0.15 0.40 2.00
B 1.20 0.15 0.50 2.00
C 1.15 0.20 0.60 2.00
D 1.35 0.20 0.80 2.00
E 1.40 0.15 0.50 2.00

39
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
4. Određivanje seizmičkog opterećenja prema Evrokodu 8

Ordinate spektra ubrzanja:


2.5
X pravac (TB ≤ T1X ≤ TC): Sd (T1X ) = 0.2 × 9.81 ×1.15 × / 9.81 = 0.383
1.5

Y pravac (TC ≤ T1Y ≤ TD):


2.5 0.60
Sd (T1Y ) = max {0.2 × 9.81 ×1.15 × × / 9.81; 0.2 × 0.2 × 9.81 / 9.81} = 0.244
1.5 0.948
Konstrukcija je jednospratna → korekcioni faktor λ = 1,0

Konačno, seizmičke sile jednake su:

X pravac: EdX = FbX = Sd(T1X)×W×λ = 0.383×2498.9×1.0 = 957.78 kN


Y pravac: EdY = FbY = Sd(T1Y)×W×λ = 0.244×2498.9×1.0 = 606.10 kN
40
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
5.1 Kontrola pomeranja konstrukcije

Usvaja se da su nenoseći elementi vezani za konstrukciju tako da ne


ometaju deformaciju konstrukcije
→ očekivano pomeranje konstrukcije ≤ 0.01×H = 0.01×3500 mm = 35 mm
Y pravac – fleksibilniji sistem:
pomeranje usled projektnog seizmičkog dejstva:
E dY 606.10 kN
d eY = = = 54.16 ×10 -3 m = 54.16 mm
KY ' 11191.18 kN/m
realno pomeranje konstrukcije:
d sY = q × d eY = 1.5 × 54.16 ×10 -3 m = 81.24 mm
ν × d sY = ν × ( q × d eY ) = 0.5 × 81.24 ×10 -3 m = 40.62 mm > 35.00 mm
pomeranja su veća od dozvoljenih!
REŠENJA?

41
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Ojačanje osnovnog nosećeg sistema u Y pravcu – formiranje
ramova u osama 1 i 4 (postojeći stubovi povezani gredama POS 4,
istih dimenzija kao POS 2 u osama A i C).
12.5 12.5

POS 2 POS 2
C
25

25
POS 4

POS 4
467.5

467.5

+3.27
500

12.5 12.5 20 20 20 20 12.5 12.5

POS 3 POS 3
S1
20 20

PO B
40

40

POS S3 POS S4
25 40 40 25
467.5

467.5

500
POS 4

POS 4

POS S1 POS S2
12.5 12.5

POS 2 POS 2
A
25

25

25 567.5 40 560 40 567.5 25

600 600 600

1 2 3 4
REZULTAT?
42
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Noseći sistem u Y pravcu: FASADNI RAMOVI I KONZOLNI STUBOVI

12.5 12.5
POS 2 POS 2
C

25

25
POS 4

POS 4
EdY,2 EdY,2

467.5

467.5
+3.27

500
12.5 12.5 20 20 20 20 12.5 12.5

POS 3 POS 3
S1

20 20
PO B

40

40
EdY,RAM_1 EdY,4 EdY,4 EdY,RAM_4
EdY
467.5

467.5

500
POS 4

POS 4
12.5 12.5

POS 2 POS 2
A
25

25
25 EdY,2 EdY,2 25

600 600 600

1 2 3 4

43
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Y pravac – OJAČAN SISTEM (krutost neisprskalih preseka):
25 × 25 3 12 × EcmJY ,S1
JY ,S1 = = 32552 cm4 → KY ,S1 = = 2824.34 kN / m
12 H3
40 × 25 3 3 × EcmJY ,S 2
JY ,S 2 = = 52083.3 cm4 → KY ,S 2 = = 1129.74 kN / m
12 H3
25 × 40 3 12 × EcmJY ,S3
JY ,S3 = = 133333.3 cm4 → KY ,S 3 = = 11568.51kN / m
12 H3

40 × 40 3 3 × EcmJY ,S 4
JY ,S4 = = 213333.3 cm4 → KY ,S 4 = = 4627.41kN / m
12 H3

Ukupna krutost konstrukcije (neisprskali preseci):


KY = ∑ni KY ,Si = 4KY ,S1 + 4KY ,S 2 + 2KY ,S 3 + 2KY ,S4 = 48208.16kN/m
Ukupna krutost konstrukcije (isprskali
preseci, prema EC8): KY ' = 0.5 × KY = 24104.08 kN/m
44
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Period oscilovanja u Y pravcu:
m 254.73
T1,Y = 2π = 2π = 0.646 s
KY ' 24104.08
Faktor ponašanja u Y pravcu:
Formiranjem fasadnih ramova promenjena je vrsta osnovnog nosećeg
sistema – pored konzolnih stubova (ose 2 i 3), seizmičku silu
prihvataju i fasadni ramovi u osama 1 i 4!
Krutost ramova: KY ,RAM _1 = KY ,RAM _ 4 = 2KY ,S1 + KY ,S 2 = 17217.20 kN/m
Doprinos krutosti ramova ukupnoj krutosti:
KY ,RAM _1 + KY ,RAM _ 4 2 ×17217.20
= ×100 = 71.4 % > 65 %
KY 48208.16
Kako je dobrinos veći od 65 % (!), sistem se klasifikuje kao sistem
jednospratnih ramova u oba pravca → faktor ponašanja qy = 3.0

45
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Ordinata spektra u Y pravcu (TC ≤ T1Y ≤ TD):
2.5 0.60
Sd (T1Y ) = max { 0.2 × 9.81 ×1.15 × × ; 0.2 × 0.2 × 9.81 } = 0.178
3.0 0.646
Seizmička sila u Y pravcu:
EdY = Sd(T1Y)·m·λ = 0.178×2498.9×1,0 = 444.76 kN

pomeranje usled projektnog seizmičkog dejstva:


E dY 444.76 kN
d eY = = = 18.45 ×10 -3 m = 18.45 mm
KY ' 24104.08 kN/m
realno pomeranje konstrukcije:
d sY = q × d eY = 3.0 ×18.45 ×10 -3 m = 55.35 mm
ν × d sY = ν × ( q × d eY ) = 0.5 ×18.4555.35 ×10 -3 m = 27.68 mm < 35.00 mm

pomeranja konstrukcije su u granicama dozvoljenih!


46
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Ordinata spektra u X pravcu (TC ≤ T1Y ≤ TD):
2.5
Sd (T1X ) = 0.2 × 9.81 ×1.15 × / 9.81 = 0.192
3
Seizmička sila u X pravcu:
EdX = FbX = Sd(T1X)×m×λ = 0.192×2498.9×1.0 = 478.79 kN

pomeranje usled projektnog seizmičkog dejstva:


EdX 478.79 kN
d eX = = = 9.24 ×10 -3 m = 9.24 mm
K X ' 51814.29 kN/m
očekivano pomeranje konstrukcije:
d sX = q × d eX = 3 × 9.24 ×10 -3 m = 27.72 mm
ν × d sX = ν × ( q × d eX ) = 0.5 × 27.72 ×10 -3 m = 13.86 mm < 35.00 mm

pomeranja konstrukcije su u granicama dozvoljenih

47
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
5.2 Raspodela seizmičkih sila na stubove i ramove
12.5 12.5

POS 2 POS 2
C
25

25
POS 4

POS 4

EdY,2 EdY,2
467.5

467.5

+3.27
500

12.5 12.5 20 20 20 20 12.5 12.5

POS 3 POS 3
S1
20 20

PO B
40

40

EdY,RAM_1 EdY,4 EdY,4 EdY,RAM_4


EdY
467.5

467.5
500
POS 4

POS 4
12.5 12.5

POS 2 POS 2
A
25

25

25 EdY,2 EdY,2 25

600 600 600

1 2 3 4
48
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Y pravac (raspodela na osnovu krutosti neisprskalih preseka*):
Stub S1:
KY ,S1 2824.34 3.5
EdY ,S1 = EdY = 444.76 = 26.1kN → MEY ,S1 = 26.1 × = 45.7 kNm
KY 48208.16 2
Stub S2:
KY ,S2 1129.74
EdY ,S2 = EdY = 444.76 = 10.4 kN → MEY ,S2 = 10.4 × 3.5 = 36.4 kNm
KY 48208.16
Stub S3:
KY ,S3 11568.51 3.5
EdY ,S3 = EdY = 444.76 = 106.7 kN → MEY ,S3 = 106.7 × = 186.7 kNm
KY 48208.16 2
Stub S4:
KY ,S4 4627.41
EdY ,S4 = EdY = 444.76 = 42.7 kN → MEY ,S4 = 42.7 × 3.5 = 149.5 kNm
KY 48208.16
Ramovi u osama 1 i 4:
KY ,RAM _1 17217.20
EdY ,RAM _1 = EdY ,RAM _ 4 = EdY = 444.76 = 158.8 kN
KY 48208.16

49
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
RAM U OSI 1 STUBOVI U OSI 2
Edy = 222.4
2 b/d = 25/50 J?0 J?0
POS 4 POS 4
H = 3.50 m

b/d = 25/25

b/d = 25/40

b/d = 25/25

b/d = 40/25

b/d = 40/40

b/d = 40/25
POS S1

POS S3

POS S1

POS S2

POS S4

POS S2

26.1 106.7 26.1 10.4 42.7 10.4

L = 5.00 m L = 5.00 m L = 5.00 m L = 5.00 m

93.35
222.4
186.7 45.7
0 0
45.7
93.35
MEdy
N = 16.5
Z = 16.5

[kNm]

45.7 186.7 45.7 36.4 149.5 36.4


46.5 46.5

18.45 18.45

18.45 18.45 18.45 18.45 18.45 18.45

dey
[mm]
50
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
5.2 Raspodela seizmičkih sila na stubove (ramove)
X pravac
Edx,RAM_C POS 2 POS 2

25
C
POS 4

POS 4
EdX, RAM_B
POS 3
EdX POS 3

40
B

25 40 40 25
POS 4

POS 4
EdX,RAM_A POS 2 POS 2

25
A
1 2 3 4

51
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Ukupna seizmička sila raspodeljuje se na pojedine vertikalne elemente
srazmerno njihovom doprinosu ukupnoj krutosti* konstrukcije (pod
pretpostavkom jednakih pomeranja njihovih vrhova):
KSi
Ed ,Si = Ed
K
X pravac (raspodela na osnovu krutosti neisprskalih preseka*):

Stub S1:
K X ,S1 2824.34 3.5
EdX ,S1 = EdX = 478.79 = 13.0kN → MEX ,S1 = 13.0 × = 22.7 kNm
KX 103628.57 2

Stub S2:
K X ,S2 11568.51 3.5
EdX ,S2 = EdX = 478.79 = 53.5 kN → MEX ,S3 = 53.5 × = 93.6 kNm
KX 103628.57 2
52
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
Raspodela sile na ramove u X pravcu:
Stub S3:
K X ,S3 4518.95 3.5
EdX ,S3 = EdX = 478.79 = 20.9 kN → MEX ,S3 = 20.9 × = 36.6 kNm
KX 103628.57 2
Stub S4:
K X ,S4 18509.62 3.5
EdX ,S4 = EdX = 478.79 = 85.5 kN → MEX ,S4 = 85.5 × = 149.7 kNm
KX 103628.57 2
Ramovi u osama A i C:
K X ,RAM _ A = K X ,RAM _ C = 2 × K X ,S1 + 2 × K X ,S 2 = 28785.71kN / m
K X ,RAM _ A 28785.71
→ EdX ,RAM _ A = EdX ,RAM _ C = EdX = 478.79 = 133.0 kN
KX 103628.57
Ram u osi B:
K X ,RAM _ B = 2 × K X ,S3 + 2 × K X ,S4 = 46057.14 kN / m
K X ,RAM _ B 46057.14
→ EdX ,RAM _ B = EdX = 478.79 = 212.8 kN
KX 103628.57

53
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
RAM U OSI A
EdX,RAM_A = 133.0
b/d = 25/50
POS 2
H = 3.50 m
b/d = 25/25

b/d = 25/40

b/d = 25/40

b/d = 25/25
POS S1

POS S1
POS S2

POS S2

EdX,S1 = 13.0 EdX,S2 = 53.5 EdX,S2 = 53.5 EdX,S1 = 13.0

L = 6.00 m L = 6.00 m L = 6.00 m

52.7
40.7
133.0
93.5 93.5 22.8

22.8 40.7
52.7
MEdx
N = 3.85

N = 5.85
Z = 5.85

Z = 3.85

[kNm]

22.8 93.5 93.5 22.8


10.58 6.99 6.99 10.58

9.42

9.42 9.42 9.42 9.42

dex
[mm]
54
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
RAM U OSI B
EdX,RAM_B = 212.8 b/d = 40/50
POS 3

H = 3.50 m
b/d = 40/25

b/d = 40/40

b/d = 40/40

b/d = 40/25
POS S3

POS S4

POS S4

POS S3
EdX,S3 = 20.9 EdX,S4 = 85.5 E dX,S4 = 85.5 EdX,S3 = 20.9

L = 6.00 m L = 6.00 m L = 6.00 m

65.2
65.2
212.8
149.7 149.7 36.6

36.6 84.5
84.5
MEdx

N = 6.21

N = 9.35
Z = 9.35

Z = 6.21

[kNm]

36.6 149.7 149.7 36.6


9.35 6.21 6.21 9.35

9.24

9.24 9.24 9.24 9.24

dex
[mm]

55
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.1 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) prema MEd i NEd
U poprečnom (Y) pravcu, ovi stubovi su dimenzija bs3/hs3 = 25/40 cm
(srednji stubovi u ivičnim ramovima, osa 1, slajd 48).
MEd,Y = MEY,S3 = 186.7 kNm (seizmika, poprečni pravac)
NEd = ∑Gi + ∑ψ2,qQ = 207.9 + 0,3×60 = 225.9 kN (slajd 29)
C25/30 → fcd = 0,85×25/1.5 = 14.2 MPa
XC1 → cnom = 1.5 + 1.0 = 2.5 cm
d1 7 d
Pretpostavljeno d1 = 7 cm → = = 0.175 usvojeno : 1 = 0.2
h 40 h
 ω = 0.87 → As = 28.4 cm2
186.7 ×10 2 
μEd = = 0.329 As ,min = 0.01Ac = 10 cm2 ; As ,max = 0.04 Ac = 40 cm2
25 × 40 2 ×1.42 

225.9  As ,min < As < As ,max
ν Ed = = 0.159 
25 × 40 × 1.42  As1 = As 2 = 0.5 As = 14.2 cm2
usvojeno: 3 Ø25 (14.73 cm2)
56
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.1 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) prema MEd i NEd

µEd = 0.329 ω = 0.87

νEd = 0.159

57
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.1 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) prema MEd i NEd
U podužnom (X) pravcu, kao delovi podužnih ramova, ovi stubovi su dimenzija
bs3/hs3 = 40/25 cm (krajnji stubovi u srednjem ramu, osa B, slajd 53).
MEd,X = MEX,S3 = 36.6 kNm (seizmika, podužni pravac)
NEd = ∑Gi + ∑ψ2,qQ = 207.9 + 0,3×60 = 225.9 kN (slajd 29)
C25/30 → fcd = 0,85×25/1.5 = 14.2 MPa
XC1 → cnom = 1.5 + 1.0 = 2.5 cm
d1 5
Pretpostavljeno d1 = 5 cm → = = 0 .2
36.6 ×10 2 h 25
μEd = = 0.103
40 × 25 2 ×1.42
225.9
ν Ed = = 0.159
40 × 25 ×1.42
→ ω = 0.14 → As1 = As 2 = 1.83 cm2 usvojeno?
58
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.1 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) prema MEd i NEd

µEd = 0.103 ω = 0.14


νEd = 0.159

59
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.2 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) prema VEd
U poprečnom pravcu, ovi stubovi su dimenzija bs3/hs3 = 25/40 cm (srednji
stubovi u ivičnim ramovima, osa 1, slajd 47).
VEd,Y = VEY,S3 = 106.7 kN (seizmika, poprečni pravac)
NEd = ∑Gi + ∑ψ2,qQ = 207.9 + 0,3×60 = 225.9 kN (slajd 28)
Pretpostavljeno d1 = 7 cm → d = 40 – 7 = 33.0 cm
CRd ,c = 0.12 ; k = 1 + 200 / 330 = 1.778 → v min = 0.415 MPa
14.73
ρl = = 0.018 < 0.02
25 × 33
225.9
σ cp = ×10 = 2.26 MPa < 0.2 × fcd = 2.84 MPa; k1 = 0.15
25 × 40

 [ CRd ,c × k × (100 × ρl × fck ) + k1 ×σ cp ] × b × d = 90.42 kN
1/ 3

VRd ,c = max 
 v min × b × d = 34.2 kN

60
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.2 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) prema VEd
VRd ,c = 91.72 kN < VEd = 106.7 kN - potrebna je armatura za smicanje!
m × asw
(1 )
VRd ,s = × z × fywd × cot θ ≥ VEd = 106.7 kN
s
z = 0.9d = 29.7 cm, fywd = 43,48 kN/cm2
Usvojeno: θ = 45 º, cot θ = 1, m = 2, Ø8, asw(1) = 0.503 cm2
m × asw ( 1 )
sreq = × z × fywd × cot θ = 12.18 cm
VEd
usvojeno: UØ8/10 (m = 2)
VRd ,max = 1.0 × 25 × 0.9 × 33 × 0.54 ×1.42 / 2 = 284.67 kN
VEd / VRd ,max = 0.374

ALI...

61
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.3 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) – uslovi duktilnosti
- Kontrola nivoa aksijalne sile (vidi slajd 20)
- Obezbeđivanje minimalne količine uzengija:
- Na krajevima stubova, na dužini „kritične“ zone potrebno je obezbediti
triaksijalno stanje napona. Ovaj uslov je ispunjen ako razmak uzengija
nije veći:
smax ≤ min{bo/2, 17.5 cm, 8×Ø},
gde je bo najmanja dimenzija betonskog jezgra (u težišnoj liniji
uzengija), bo = 25-2×2.5-Øu =19.2 cm (vidi slajd 59);
Ø je prečnik podužnih šipki (u cm).
smax ≤ min{19.2/2, 17.5 cm, 8×2.5} = min{19.2/2, 17.5 cm, 8×2.5} = 9.6 cm
Razmak pridržanih podužnih šipki nije veći od 20 cm!
Dužina kritične zone jednaka je: lcr = max(hc, lcl/6, 45 cm)
lcl – „čista“ dužina stuba
lcr = max(40, (350-50)/6 = 50, 45) = 50 cm
62
Numerički primer – jednospratna konstrukcija
6.3 Dimenzionisanje stubova S3 (B1 i B4) – uslovi duktilnosti
- U kritičnoj zoni u osnovi stuba, na mestu temelja, potrebno je
proračunom odrediti količinu uzengija potrebnu za utezanje preseka!
- Van kritične zone (prema SPRS EN 1992-1-1):
smax ≤ min{bc , hc , 40 cm, 20×Ø} = min{25, 40, 40, 20×2.5} = 25 cm
Razmak nepridržane šipke od pridržane šipke nije veći od 15 cm!
Prema SPRS EN 1992-1-1/NA
smax ≤ min{bc , hc , 30 cm, 12×Ø} = min{25, 40, 30, 12×2.5} = 25 cm
usvojeno:
UØ8/10 (m = 2)
prema proračunu

63
Ponašanje ramovskih konstrukcija pri zemljotresu

Alendar V. – Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija kroz primere, 2004


64
Ponašanje ramovskih konstrukcija pri zemljotresu

Alendar V. – Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija kroz primere, 2004

65
Ponašanje ramovskih konstrukcija pri zemljotresu

Alendar V. – Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija kroz primere, 2004

You might also like