STARI TURKIJSKI NARODI I JEZICI

- 2000 pr.Kr. – euroazijski prostor – nomadski indo-iranski narodi

o Od 1200. – 600.pr.Kr. – KIMERIJCI
o Nakon njih – SKITI – asimiliraju ih postupno (turski znanstvenici – Saka
Turkleri
- Skiti – prvi nomadski narod koji je promijenio strategiju ratovanja, teška borbena kola
-> pripitomljeni konji
o Običaj da si zarežu lice za vrijeme sprovoda – Turci, Mongoli
o U isto vrijeme – Huni vladaju u mongolskim stepama

- HUNI – 1.spom. 230.pr.Kr. – kineski izvori – Hsiung-nu

o Vrlo pokretna konjica, uporaba stremena
o Zbog njih je kineski car dao izgraditi Veliki kineski zid (3.st)
o To'u-men (3.st) – utemeljitelj plemenske konfederacije – PRVI
SREDNJOAZIJSKI STEPSKI IMPERIJ
o Etnički sastav - ?? – turci kažu turci – vjv različita plemena: altajska,
indoeuropska, turk plemena možda imala važnu ulogu
o Huni – naziv za savez plemena
o Toliko ojačali da su Kinezi došli u vazalni položaj
o Neprijatelji i Yueh-chih (znan. Ih drže bliskim s TOHARIMA), Mao-Tun ih
porazio, otišli i srušili posljednju grčku državu u središnjoj Aziji – HUNI imaju
vlast u cijeloj CA i Istočnom Turkestanu
o Borbe za prijestolje – jedan pretendent traži zaštitu od Kineza i priznaje
kineski suverenitet
o 102.g Kinezi osvajaju CA i Tarimsku nizinu (Xinjiang)

Nomadska plemena
- Žitarice za zimu – kasnije prodaja žitarica Kinezima
- Oštre zime – utemeljenje većih i jačih plemenskih saveza

1
 - Ustrojstvo
o Na čelu plemena – beg
o Na čelu plemenskog saveza – kan
o Na čelu plemenske konfederacije – kagan

Tabgač
- Oko 260.g nova konfederacija nomadskih plemena – T'o-pa (pretežito turkijskog
podrijetla)
- Do kraja 4.st – proširili se do Žute rijeke (Huangho) – tamo osnovali dinastiju Sjeverni
Wei (Sj.Kina) koja je značajna za povijest Kine
- Turk – Tabgač (u runskim natpisima), Arapi – Tamgag, Grci – Taugast

JUAN-JUAN
- 400.g – Mongolija – velika konfederacija preuzima vlast (Altajci, ili pretežito
Mongloci)
- JJ vs Tabgač - ratovi
- Borba dvojice pretendenata na prijestolje – 520
o Jedan traži pomoć od europskih Huna u Transoksaniji – ništa od toga
o Drugi traži pomoć od turkijskih plemena – to izaziva revolt jedne nove
plemenske konfederacije – T'u-kue – u kineskom izgovoru i transkripciji:
TURCI

RIJEČ TURK
- Susrećemo prvi put u kineskim izvorima iz 6.st u transkribiranome obliku T'u-kue –
sigurno je da se odnosi na neko turkijsko pleme ili plemenski savez
- U kineskoj transkripciji se može čitati i turkut – neki kažu da je to pluralni oblik, no
moguće da je dodavanje sufiksa –ut adaptacija nekineske riječi turk
- U najstarijim turkijskim spomenicima ova riječ se susreće samo u jednini
- Značenje – politički termin ili kolektivni etnonim (opće ime za sva turkofona
plemena/narode)?
o Izvjestan br. Znanstvenika drži da riječ u to vrijeme nije mogla imati značenje
zbirnoga etnonima
o U prvom i drugom turk kaganatu se ne može identificirati niti jedno pleme koje
nosi taj naziv
o Ruski turkolog V.V. Bartold – koristili su ga samo oguski vladari u svojoj
prapostojbini, SI Mong (svi su iz Ašina), seleći se na Z ponijeli sa sobom taj
naziv, koji se u arapskim izvorima počeo rabiti kao kolektivno ime za sve
turkofone narode - jer ujgurski kagani sebe nikada ne nazivaju Turcima, niti se
u kineskim izvorima Ujguri i Kirgizi nazivaju Turcima - turk prvotno
označavao pripadnika stepske aristokratske porodice Ašina i dinastije koja je
vladala istoimenim oguskim plemenom – kasnije, ti vladari postaju vrhovni
kagani, termin se rabi u političkom značenju - onaj koji pripada, ili je
sljedbenik te dinastije
 Neke etimologije to potvrđuju – turkun – mjesto plemenskoga
okupljanja, rođaci, rodna kuća, narod, pleme
o Neki turkolozi: primarno značenje te riječi je JAK, MOĆAN – vremenom se ta
riječ počela upotrebljavati kao kolektivni naziv za turkofone narode (ovo
prihvatili Turci logično) – kao potvrda: uporaba i u drugim jezicima: kineski –

2
 T'u-kue, tibetski – dru-gu, sanskrt – turuška.. – NO, zbog čega ti narodi ne bi
rabili politički termin vladajuće dinastije?

Organizacija nomadskog života

- Yayla(k/g) - ljetna ispaša
- Običajno pravo – Tore
- Kišla(k/g) – zimovalište, dolina s malo padavina
- Nomadski šatori
- Agil – ograđeno šatorsko naselje
- Seobe iz zimskog obitavališta na ljetnu ispašu

PRVO TURKIJSKO CARSTVO (552-680)

- Mit o postanku Turaka – vučica (totem) – teške borbe, od Turaka preživio samo jedan
– pobjegao u planine sjeverno od Turfana (Altajsko gorje) – živio u pećini koja se
nalazila u dolini s vrlo plodnom vegetacijom – pronašla ga vučica i othranila – s njom
dobio deset sinova (deset sinova – deset plemena – on ok)
- Altajske planine – važno raskrižje Puta svile i trgovačkog puta od gornjega Jeniseja
prema jugu – Turci su očigledno kontrolirali tu točku
- Turkijska plemena
o Temeljni termini iranskoga podrijetla
o Nadgrobni spomenici iz kasnijeg razdoblja – sami sebe nazivaju TURK
BODUN, 552. Nanijeli smrtni udarac savezu JJ, stvorili carstvo čiji je
utemeljitelj BUMIN KAGAN (umire iste godine)
- Nakon smrti Bumin kagana, carstvo se dijeli na istočni i zapadni dio – njegov stariji
sin MUHAN KAGAN preuzima vlast u istočnome dijelu, a zapadnim upravlja mlađi
BUMINOV brat IŠTEMI KAGAN

3
 - Kagan Z carstva (Altajsko gorje -> zapad) podređen vrhovnome kaganu I carstva
(centar: gornji sliv rijeke Orhon)
- Istočno turkijsko carstvo
o Muhan daje svoju kćer vladaru dinastije Chou (nastala od Tabgača) da bi se
osigurao, 560. Pobjeđuje mongolsku hordu Kitan, Kirgize na Sj
o Mahan-tegin – njegovo ime se spominje samo na njegovom vrlo oštećenom
nadgrobnom spomeniku
o Taspar kagan (možda su istodobno vladali on i Maho)
 Dozvolio naseljavanje budističke zajednice (2. pol.6.st.)– prihvaćanje
budizma
 Carstvo stabilno, obe države Tabgač u vazalnome odnosu
o Tasparov brat NIVAR
 slabljenje carstva – rivalitet Z vs I – mogući uzrok: prihvaćanje
budizma, Tardu negira suverenitet I nad Z, kineska diplomacija
 naglo opada moć I, Z – sukobi, I – borbe protiv mongolskih plemena
Kitan – kinezi pružaju pomoć I
o kasnije: borbe za prijestolje, uplitanje kineske diplomacije, 600. – carstvo opet
ujedinjeno, 624. – kagan Hsieh-li pohodom ugrozio Kinz, ali pristao na mir, 7
god nakon kineska dinastija lako pokorila Turke i zavladala IC
- Zapadno turkijsko carstvo
o prvi JABGU (visoki dostojanstvenik i kod JJ) – IŠTAMI KAGAN
 sukob s Heftalitima, sklapa savez sa sasanidskom Perzijom – porazuju
Heftalite – teritorij, Baktrija – važan pravac Puta svile
 Bizant vs Sasanidi – Bizant poziva u pomoć ZC – izravni kontakti –
izaslanici idu u Konstantinopol – grč izvori: Justinianu predano neko
pismeno na skitskome jeziku (skiti – barbari) – značajno za povijest
turkijske pismenosti
 Savez s Bizantom protiv Sasanida, 568. Biz delegacija stiže na
Ištamijev dvor
o TARDU (575-603)
 Vs Bizant, vs Sasanidi, otkazao poslušnost kaganu IC
 Nastavlja osvajanja u Sj Afganistanu
 Nastoji se približiti kineskoj dinastiji Sui
o Nakon: borbe za prijestolje, dva aspiranta dijele carstvo na dva dijela
o TCUNG SHIH-HU (618-630)
 Konsolidacija turske moći, ugušena pobuna plemena Toliš, carstvo:
Altaji – Hindkuš – Kaspijsko more (+Tarimska nizina, Turfan)
 Veliki interes za budizam
 Izgubio život u ustanku Karluka
o Nakon toga: međusobni ratovi između deset plemena, slabljenje turkijske moći
– neka od tih plemena nakon propasti ZC krenula prema zapadu (najpoznatiji:
Hazari)
o Kraj: 652. – Kinezi preuzimaju vlast

DRUGO TURKIJSKO CARSTVO (682-742) – KOK TURKLER

- Preko 50 god Turci žive pod kineskom dinastijom Tang – neprestane pobune i ustanci
- 682. – neovisnost
- Nazivaju sami sebe Kok Turkler – kok – gok – nebo, nebesko božanstvo

4
 o Nebeski (plavi) Turci
o kok – istok -> Istočni Turci – Turci na području Mongolije (I dio carstva)
utemeljili novu, kao i prethodnu državu
- slabljenje dinastije Tang, dinastičke borbe u Kini, pojava novog kagana
- novi kagan – KUTLUG – Elteriš kagan
o na nadgrobnom spomeniku njegovog savjetnika TONJUKUKA stoji da je
Elteriš počeo pobunu s malim brojem vojnika (700)
o turkijsko plemstvo u potpunosti asimilirano od strane Kineza – aristokracija
politički, socijalno i kulturno odvojena od puka – imena posljednjih kagana
prvog carstva susrećemo samo u kineskoj transliteraciji – između dva carstva
ponor – iznimno bogatstvo jednih, siromaštvo drugih // vanjska trgovina u
rukama Sogdijaca -> težnja u narodu da se pronađe ličnost koja bi zaštitila
interese – ELTERIŠ
o tonjukuk – kinesko obrazovanje, rodbinske veze s kineskom administracijom –
kaganov savjetnik u političkim, vojnim i kulturnim pitanjima – na nadgrobnom
spomeniku: sam je postavio Elteriša za kagana, nakon toga porazili Kineze na
jugu, Kitane na istogu, Oguze na sjeveru
o pohod protiv Oguza, tj saveza Tokuz Oguz (svi Ujguri ili jedno ujgursko??) –
gorje Otuken (Mongolija), nakon pobjede brojna plemena iskazala pokornost
Elterišu
o 682-687 – najmanje 11 pohoda protiv Kine – ratni plijen – napad, mir, napad,
mir – obilje kineskih poklona
o Sin premlad
- KAPAGAN
o Elterišov mlađi brati
o Kinezi – napad,mir,napad, mir – pokloni, vazalni položaj!!
o 25 pohoda do smrti
o Razdoblje najveće turkijske vojne moći, životni uvjeti iznimno dobri
o Vs neposlušna turkijska plemena – Kirgizi, Oguzi – 699. Uspijeva pokoriti on
ok
o Ubijen 716.
- Kul-Tegin
o Elterišov sin, uspješan stričev vojskovođa
o Nadgrobni spomenik – jedan od najpoznatijih pisanih izvora za ranu turkijsku
povijest
o Daje ubiti Kapaganovog sina, cijelu obitelj i sve savjetnike OSIM
TONJUKUKA
o Prepušta prijestolje starijem bratu (BILGE KAGAN) – mudri kagan
 On prije toga upravljao zapadnim dijelom za Kapagana, nakon što
postaje vrhovni kagan za vladara ZC postavlja Kul Tegina
 Nije poduzimao vojne pohode protiv Kine – nastojanje nekih turkijskih
plemena da se osamostale – najnepokorniji: Oguzi – 5 vojnih akcija
protiv Oguza (Tonjukuk)
- TONJUKUK – čuvar turkijskoga i nomadskoga načina životai tradicija – opomena
vladaru da se čuva budizma i taoizma (Bilge kagan) – zavaljujući njemu 18 godina
mira između Turaka i Kineza (bilge)
- 732-34 – umiru Kul Tegin, Tonjukuk i Bilge

5
 - Pobune plemena, istočna turkijska plemena BASMIL, KARLUK i UYGUR postaju
previše moćna – AŠIN bježe na kineski dvor – nova seoba turkijskih plemena prema
CA i južnome Sibiru

STAROTURKIJSKA STEPSKA KULTURA

- Nadgrobni spomenici
o Značajni podaci o turkijskoj povijesti
o Najstariji pronađeni spomenici turkijske pismenosti
o Švedski oficir P. J. von Strahlenberg (1676-47), zarobljen od Rusa –
ekspedicija u Sibir – runski natpisi
o Najstariji: druga polovina 7.st – samo se po sadržaju tekstova mogu svrstati u
nadgrobne spomenike – niti u jednome slučaju nisu pronađeni ostaci pokojnika
– memorijalni arhitektonski kompleksi, pokojnici sahranjivani na drugim
mjestima – oštećenja namjerno napravljena
o Povijesni i LINGVISTIČKI značaj – svi koji su do danas otkriveni u Mongoliji
nastali su za vrijeme 2.turk.kaganata (682-747), 20-ih i 30-ih godina 8.st te u
vrijeme Ujgurskoga kaganata
o Najznačajnija skupina: oni iz doline rijeke Orhon – Orhonski spomenici
 Najobimniji tekstovi, svi osim jednog posvećeni poznatim povijesnim
ličnostima (datacija moguća)
 Dio velikog memorijalnog kompleksa
 Rijetko niže od 2m, ima viših i od 3
 Pismo podsjeća na gotske rune – naziv (orhonske, turkijske rune)
 Tekstove ostavili Turci, Ujguri, Kirgizi (najmanje 2stele)
 Najstariji: kraj mjesta Coyren, Mongolija (688-691) – podignut brzo
nakon obnavljanja turkijske moći u 2. Carstvu
 Visok stil, pismenost – Kako je moguće da se nisu pronašli spomenici
pismenosti iz ranijeg doba?
 Spomenik Kul Tegina – (1958, čehoslovačka ekspedicija) – 732. –
rusko-kineska suradnja – Bilge kagan molio kineskoga cara za
umjetnike – odazvao se, nadgrobni muzej, kamena statua, tri kilometra:
169 grubo isklesanih kamenih figura koje predočuju ubijene
neprijatelje, mramorna kornjača, nadgrobna stela na leđima – ljudske
figure radili kineski umjetnici, spomenike ispisivali Turci – Yollug-
Tegin, Kulov nećak
o Stilska dotjeranost, duljina elegičnih biografija – to nije početak nego nastavak
neke nama nepoznate turkijske pismenosti – no, ranijih spomenika nema -> ovi
spomenici su nastavak usmene narodne književnosti, doimaju se kao lliterarni
tekst: literarna ujednačenost slogovnih struktura, dugih i kratkih rečenica što se
smjenjuju, aliteracija, određen ritam
o Ovi nisu najstariji ! – 1956. Kod mjesta Burgut pronađena nadgrobna stela
na leđima kamene kornjače – natpis na sogdijskom jeziku, jedna strana na
sanskrtu (nije dešifrirano)
 Turkijski plemić: kornjača, vučica i čovjek

6
  Podignut Mahan-teginu – spominje se utemeljenje jedne budističke
zajednice u godini zeca (571.-580.)
 Spomenik potvrđuje:
 Podizanje spomenika se prakticiralo i u 1.carstvu
 Turci poznavali elegične biografije i prije natpisa na orhonskim
runama
 Velik utjecaj sogdijske kulture na tursku i u vrijeme 1.c.

o TEKSTOVI STAROTURKIJSKE PISMENOSTI:

 Orhonski natpisi iz Mongolije
 Jenisejski natpisi (85) – gornji tok rijeke Jenisej (Ruska federacija) –
vjv. 1.pol.9.st.
 Natpisi iz istočnoga Turkestana, neki na papiru – nepovezani fragmenti
nekakvih tekstova o gatanju – pretpostavka: prijevod s iranskoga
originala – vjv iz 9.st
 Natpisi iz doline rijeke Talas (Kirgistan)
 Natisi iz Ferganske doline (na keramici i metalu)
 Istočnoeuropski natpisi – hazarski natpisi, dunavski
o Najkasniji runski natpis: sredina 9.st. (Mongolija, I Turkestan)
o Krajem 10.st runsko pismo u ITUr istisnuto ujgurskim kurzivnim pismom –
nakon toga u nekim izvorima se spominju runski natpisu, ali se napominje da
to pismo više nitko ne zna čitati
o Prvo pismo kojim su se Turci služili nakon runa: arabica, nakon islamizacije

RELIGIJA

- Turski znanstvenici: ni totemizam ni šamanizam NEGO neka vrsta monoteizma koji ih

je predodredio za islam – nadgrobni spomenici: riječ za šamane YOK, ali u turkijskim
narodima stoljećima postoji riječ šaman
- Kineski izvori, Al-Kašgari: Turci vjeruju u duhove i bogove egzorciste – običaji
prilikom tronizacije novoga kagana: umotavanje u svilu sve dok u polusvijesti ne
izgovori proročanske riječi o dužini svoje vladavine – > mogući zaključak: kagan
smatran vrhovnim šamanom
- Totemizam – mit o vučici i nastanku Turaka – totem!
- Vrhovni bog: Tengri (nebo, bog) – turkijska riječ?
o Podređeni, a možda i ravnopravni s njim: Umay (Umay Katun, boginja
plodnosti), Yer (sveta mjesta s božanskim moćima i Zemlja kao božanstvo) i
Sub (vodeni tokovi, izvori)
o Ovi bogovi se spominju i u natpisima

DRŽAVNA UPRAVA

- Najmanja politička jedinica: pleme (bod + pl sufiks un = bodun, savez plemena,

plemenska federacija – upotrebljava se i za pokorene plemenske saveze – politički
termin i uopćenije značenje: podanici, narod) – na čelu beg
- Kagan – vrhovni i apsolutni vladar – država: el – na temeljima običajnog prava toru
- Ovakvu organizaciju susrećemo i kod drugih plemenskih saveza
- Kan – vjv vladar plemenske federacije, vladar u najopćenitijem značenju te riječi

7
 - Titulu kagan preuzeli od JJ-a – BUMIN prvi preuzeo titulu kagana
- I i Z dio – I: vrhovni kagan/Z: kagan podređen I kaganu
- Jabgu – JJ
- Šad – iran (možda =šah) – vjv upravljali manjim dijelovima carstva u kojima su živjeli
pokoreni narodi

JEZIK I PISMO

- Jezik nadgobnih spomenika: staroturkijski (upitna upotreba naziva)

o Jezik orhonsko-jenisejskih spomenika i ujgurskih rukopisa – RAZLIKE U
JEZIKU
o NEKA VRSTA USMENOGA NADDIJALEKATSKOG STANDARDA, neka
STEPSKA KOINE
- Najuočljivija razlika između st nadgrobnih spomenika i ujgurskih rukopisa je u
fonetskoj promeni diftonga ñ/ng/ (runski natpisi) u /N/, odnosno /y/
o Jezici/dijalekti tih spomenika se dijele na ng, n i y jezike/d
o –lar: ujgurski rukopisi ČESTO, orhonski spomenici RIJETKO
o Glagoli: runski: nema nastavka u 3.l.mn.
o Sintaksa: ujgurski (TURKESTAN): neturskijske zavisne rečenice – strani
utjecaji, ALI oni iz mongolije ujgurski se ne razlikuju od orhonskih – pisani
naddijalekatskim idiomom
- Neki jezik nazivaju turkutskim – turkut
- Orhonski turkijski (što sa onima kod Jeniseja)
- Staroturkijski jezik orhonsko-jenisejskih natpisa –najs
- Runski turkijski – možda najprikladniji jer obuhvaća sve natpise
- Runsko pismo: sličnost s gotskim runama
o Okomite, kose i vodoravne crte
o S lijeva nadesno
o Redovi kruže oko nadgrobnoga spomenika
o Broj i oblik grafema varira od regije do regije
o Najduži inajpotpuniji natpis orhonskih: 40 znakova
 4 znaka za vokale, svaki označava po 2 – čitanje ovisi imaju li uza se
palatalni ili velarni konsonant
 a/e nikad se ne pišu na početku riječi, osim ako je aaa, ni u prvom slogu
riječi, u ostalim slogovima samo labijalni vokali (ltun – zlato)
 razmak dvotočka, nema velika i mala slvoa
o dešifrirao Vilhelm Thomsen (danski turkolog) – 1893.
- Porijeklo?
o Autohtono i razvilo se od žigova kojima su klanovi obilježavali stoku
o Stranoga porijekla, sogdijsko (Thomsen)
o Mješovita porijekla: iranskog, grč, piktogramskog
o Novije i vjv najistinitije teorije: aramejsko pismo uzor za stvaranje runskoga
(15 znakova), ostali bi mogli biti autohtoni, posrednici vjv Sogdijci

ZAPADNA CARSTVA: BULGARI I HAZARI

8
- Neka plemena prije propasti drugog kaganata krenula ka zapadu – on ok (naseljeni u
ZC)
- Avarske migracije u JZEu, sredina 5.st. – sa sobom povukle i neka turkijska plemena
o Turkijsko porijeklo – imena
o Saraguri, Oguri, Onoguri
o Mnogi znanstvenici: ogur = oguz
 Poznata fonetska promjena r>z - temeljni kriterij za razlikovanje svih
drugih turkijskih jezika od tzv. Z ili bulgarske podskupine (jedini
preživjeli jezik čuvaški) ALI promjena r>z se u bulgarskom dokaziva
tek u 13.st, 700 godina kasnije
 12.st. – Al-Kašgari (1071) bilježi bugarske riječi s finalnim –z, koje
kasnije prelazi u –r
 No, unatoč ovome, neki turkolozi ustrajavaju na hipotezi da su ta
plemena turkijska, ime onoguri izvode iz on oguz (deset oguskih
plemena), utriguri iz otuz ogur, a kutriguri iz tokuz okuz (navaodna
metateza t/k)
 Upitno, ali prema kineskim izvorima jedna skupina tih plemena
se odvojila i krenula prema zapadu, vođa: T'u-lu – neki
znanstvenici: =bulgarski vladar Tulo
o KUTRIGURI
 Obitavalište poč 6.st. – Azovsko more (Krim, Crno more)
 Služili 530. Kao bizantski vojnici u Italiji, nepovjerljivi saveznici –
otpušteni
 Borbe protiv Bizanta, Justinijan ih tjera da se nasele u Trakiji, ubrzo
nakon toga ostaci poraženih Utrigura i Kutrigura potpali su na S
Crnoga mora pod Avare – veći dio Utrigura vratio se u prapostojbinu,
jedan dio Kutrgiura odlazi s Avarima u nove krajeve, Panoniju, a drugi
kasnije utemeljuju Veliko bulgarsko carstvo
 Kutriguri koji utemeljuju VBC (bulgari) – neki jezični ostaci – ne može
se opisati jezik – zaključak: radi se o jednom od tukijskih jezika
 Poč.7.st. – Kubrat (+642) – bg vladar, sam se proglasio kanom –
između Kubana i Azovskog mora utemeljio državu, koja je bila
autonomna, ali ne i posve nezavisna (odgojen na bizantskom dvoru,
dao se pokrstiti – grč. Izvori: Velika Bulgarija – rezultati iskopavanja:
etnički heterogena država, postojali i gradovi
 Nekoliko godina nakon K smrti, s I dolaze Hazari – cijepanje BC-a –
bulgarska plemena raspršila se na sve strane, a svaku od skupina
predvodio je jedan od 5 Kubratovih sinova – 1 skupina (Asparuh)
dolazi u današnju Bugarsku i tamo 680. Utemeljuje carstvo – bizantski
car s njima sklopio mir – ovi, tzv dunavski bulgari zatekli su tamo
Slavene i vremenom se asimilirali – bulgarski sačuvan tek u pojedinim
riječima
 Jedan od K-ovih sinova, Bajan, ostao na teritoriju VBC-a i pokorio se
Hazarima, dio potomaka kasnije migrirao prema S, na srednji tok rijeke
Volge – Povolško bulgarsko carstvo – vrijeme utemeljenja?? (kraj 7 –
9st) – nadgrobni natpisi: turkofona plemena, odn jezik (bulgarski
turkijski) – iz toga se razvio današnji čuvaški
o HAZARI

9
 
Pokoravanje bulgarskoga carstva na Az moru // konsolidacija moći na
Zakavkazju
 Do 630. Vjv bili podanici Zaptur kagana
 Bizantski izvori: 1.put: 1.pol 7.st – sa Grcima vs Perzijanci – u vrijeme
turkijsko-bizantske alijanse protiv Iranaca – vjv tamo po nalogu kagana
 630. U turk kaganatu kinezi i sukobi – oslobađaju se od kaganata i 650.
Osvajaju teritorij sj od Kavkaza, cijeli Krim i donji tok rijeke Volge,
utemeljuju vlastitu državu – HAZARSKO MORE?
 Hazari vs Arapi – gotovo 100 godina – 737. Arapi dobro prodiru u
njihovu državu – Bizant im pomaže, ali kagan razmišlja o prihvaćanju
islama
 Bizant i Hazari = <3 – bračne veze (Justinijan, Konstantin V)
 Poč 10. St, arapski izvori: hazarski vladar se izjašnjuje za judaizam
 Vjv izraz političkog neutralizma između jakih islamskih i
kršćanskih susjeda
 10.st – 25 vazalnih država
 965- carstvo oslabljeno ruskim napadima, 50ak god kasnije propada
 Hazari – asimilirani (ostaci tur.naroda sj Kavkaza i Crnoga mora?)
 Jezik: turkijski (srodan s bulgarskim?=
o UJGURI
 Propada Drugi turkijski kaganat, Ašina bježe u Kinu – vlast preuzimaju
Ujguri predvođeni dinastijom Yaglaklar – uz pomoć plemena Karluk i
BasmIl
 Kineski izvori – većina info
 Nadgrobni spomenici: rijetko, ekspedicije protiv ujg pobunjenika
 Njihovi nadgrobni spomenici iz Mongolije – nakon uspostave ujg
stepskog carstva 742.
 Prije utemeljenja države
 Plem savez TOKUZ OGUZ (1 ili većina plemena ujgurska) –
jedno se ujgursko pleme izdvaja, ali se kasnije raspada na ON
UYGUR – neka od tih plemena priznaju turkijsku vlast, a
preostala biraju vog vođu (605)
 Ime prvog vođe ne može se etimološki dovesti u vezu s
turkijskim korijenom – nasljednik se susreće u varijanti Pcu-sa
(kin adaptacija sanskrtske riječi Budha) – budizam bio raširen
među uj, vladar budist
 1,2. Turk kaganat – ratuju za svoju neovisnot – uspjehe koriste
Kinezi
 Stvara se stabilan vojni savez između Uj i Kin vs Turci – u kin
pohodima više Ujg nego Kin – pobjede – zauzvrat privilegije –
Ujg se mogu naseljavati unutar kin granica, u Tarimskoj nizini
 Ponekad i vs Kinezi
o Ujg konrolirali granice Tarimske nizine – kin trgovački
putovi – ometanje kin trgovine sa Z zemljama – kin u
1.pol.8.st porazuju ujg i tjeraju ih da se vrate u prap
Mongoliju (Bilge Kagan) – ujg se pod vodstvom
Yaglaklara ujedinjuju u savez devet plemena – nakon
smrti Bilge kagana, opada moć turk kagana – Basmil i
Karluk isto pobune – 744. Ujgurski vođa KUTLUG

10
 BOYLA napada pleme BASMIL i pobjeđuje ga, zatim
potiskuju Karluke prema zapadu – Karluci koji su ostali
proglašeni desetim, a Basmil jedanaestim plemenom
saveza
 Utemeljenje ujg carstva u Mong – Kutlug Boyla proglašava se
kaganom – Kutlug Bilge kagan – od kin preizima sve dvorske
ceremonije i običaje – Ordu Balik

UJGURSKO CARSTVO U MONGOLIJI (742-840)

- Na početku jako – kinezi traže vojnu pomoć, daju svoje kćeri za pripadike ujg vojne
aristokracije, prinuđeni po visokim cijenama kupovati ujg konje – 1.pol 8.st
o Zamoljeni od cara, osvajaju prijestolnicu i još jedan grad – ujgurski kagan
dobio kin princezu za ženu, 10000 rola svile, dozvoljene pljačke gradova
- Vojne intervencije u Kini - došli u dodir s maniheizmom
o Sredina 8.st – kagan u svoju rezidenciju poziva 4 manihejska svećenika –
manihejizam prihvaćen, ali dozvoljen i budizam
o U kini man zabranjen, ali car dozvolio u nekim mjestima izgradnju hramova
o Mani – iranac, 3.st, Babilon – osnovni princip: borba svjetla i tame, dobra i zla,
duhovnosti i materije, esencijalnog i egzistencijalnog
- 763/4 – kin zbog tibetanskih napada opet traže pomoć – kin zapravo u vazalnome
odnosu: pokloni, konji, kasnije ujg trgovcima priznaju posbene privilegije – osvojili i
zadržali u upravi strateški vrlo važne vojne garnizone u Bašbaliku, Kuči i Karahšaru
(tibetanci) > proširili svoju vlast na I Turkestan miješajući se tamo s ie narodima –
poč. 9.st. – turkizacija IT-a
- Bogu-kagan u 9.st počinje graditi grad BAYBALIK na rijeci Selengi (pritoka rijeke
Orhon) (utjecaj kineske i sogdijske kulture i uz pomoć njihovih graditelja) – podižu
naselja > sjedilački način života
- Maniheizam – gradovi (posebice plemićki sloj) / nestorijanstvo – trgovci / budizam –
svi socijalni slojevi (najviše pristaša)
- 832 – borbe za prijestolje – 840- carstvo pada pod naletom Kirgiza sa sjevera – ujguri
se razbježali – jedan dio u Kinu (gube identitet), jedan u SZ Kansu (dvije države),
ostatak u Xinjiang, tamo već naseljeni ujguri – CARSTVO KOČO – veliki centar
predislamske turkijske kulture

UJGURSKA CARSTVA U XINJIANGU I KANSUU

- Ujguri nakon pada carstva tamo zatekli Ujgure i Karluke koji su već konsolidirali
svoju vlast utemeljivši na rubu Tarimske nizine malo carstvo (Kina priznala 856) –
kasnije utemeljena znatno veća država – turk naziv KOČO – danas: oaza i istoimeni
grad Turfan – ujgurska vlast raširena i u drugim oblastima Xj-a
- U gradovima kineskog Turkestana – etničko i kulturno miješanje Ujgura, Karluka,
sjedilačkih ie naroda, Sogdijada, Tohara, Sakijaca i dr.
- Prelaze na sjedilački nž , nastambe, samostani

11
 - Pod utjecajem Iranaca i Tohara, polako napuštaju manihejstvo i prelaze na budizam
- Poljoprivreda u oazama, trgovački putovi
- 1209. Kočo bez otpora priznaje suverenitet Mongola – vazalni odnos – budizam dobio
ponovni zamah – Džingis kan naklonjen ujgurskome kaganu – ujguri potpomažu
mongolska osvajanja na zapadu (vs Horezm) – nestaju i tone skupa s Mongolijom
1370.
- Države u Kansuu: Kan-chou i Sha-chou (po gradovima) – Kinezi i Tibetanci – Ujg im
se nametnuli kao gospodari – mješavina kultura- sukobi između Kin i tib, provale
tunguskih plemena i Mongola – poč 11. Stoljeća krah – Ujguri i Tibetanci migriraju

KARAHANIDI

- Karluci (+ plemena Čigil i Yagma) , potisnuti od Ujgura, naselili se prvotno u Z dijelu

Tarimske nizine, a zatim na područje rijeke Crni Irtiš i Balkaškoga jezera – možda bili
pod suverenitetom Kočo-Ujgura – tu se upoznaju s islamom
- 751. Arapi vs. Kinezi – Karluci na arapskoj strani – pirenje sve do Oksusa (Amu
Darja), nakon pada Ujgura pod Mongole – najjača turkijska država u CA
- Osjećaju se nasljednicima bivšega turkijskog kaganata – yabgu, han
o Uz titulu dodavali i atribut kara (crn, glavni) – KARAHANIDI
o Sebe češće nazivaju Hakaniya
- Carstvo: I (Iturk) i Z (Zturk)
o Z yabgu/kan morao priznati suverenitet istočnoga
- Poč 10.st zapadni han SARTUK prelazi na islam – islam postaje državna religija
tek 960. Nakon završetka građanskoga rata (I vs Z) prouzročenog primanjem nove
vjere – pobjeđuje Z (zapadnjaci + iranski Samanidi, istočnjaci + Kinezi)
o Prva turkijska država koja je prihvatila islam kao službenu državnu
religiju
- 1041/2 – raspada se na dva dijela: I (centri Balasagun i Kašgar) i Z (Ozkend >
Samarkand)
o Istočni dio: prva islamska djela turkijske književnosti – PRVI književni turski
jezik, tj. karahanidski turski jezik
 Mesnevija KUTADGU-BILIG Jusufa iz Balasaguna (1069/70)
 Divan-u Lugat-t-Turk – Mahmud al-Kašgari (Bagdad, 1071/3)
 Mistični stihovi sufija i lutajućeg derviša Ahmeda Jesevija
- ZKC JOŠ 1089. Priznaje suverenitet Seldžuka, nestaje pod Mongolima 1212.
- IKC 1130. Pokoreno od protomongolskog plemena Kitaj
- 999. Uništili samanidsku državu – posljednja ie. Država u CA – kraj 10.st – CA
definitivno turkijska, sjedilački narodi vremenom turcizirani (osim Tadžika)

KIPČACI, PEČENEZI, UZI

- Kipčačka plemena pojavila su se u Z Aziji i I Europi u 9.st skupa s Pečenezima i

Uzima
- Izmiješali se s Bulgarima i dijelom Oguzima

12
 - Kipčačka plemena – srednjoazijska stepa Dešt-i Kipčak, crnomorske stepe, Krim,
južna Rusija i Ukrajina – sve do dolaska Mongola APSOLUSTNI VLADARI
o Borili se s rusima, Pečenezima, Bizantom, Mađarima
o Raspršeni 1237. – Mongoli ubili Bahmana, vođu istočnih Kipčaka
o Neki ušli u sastav Zlatne Horde
o Kumani bježe u Mađarsku, donose islamsko učenje prožeto šamanističkim
tradicijama, i vjv orhonske rune – Tamo silom pokršteni ili pobijeno u vrijeme
mongolskih provala – Bela IV se bojao da će prijeći na mongolsku stranu
 Neka se plemena stopila sa slavenima na Balkanu
- Jedan dio Kipčaka i Oguza predvođenih Mamelucima u 14.st osvaja Egipat i Siriju
o Mameluci, ogusko-kipčački jezični spomenici iz Transoksanije
- Pečenezi
o Turkijski nomadi koji su vladali stepama sjeverno od Crnoga mora sve do 12.st
o Javljaju se prije 9.st
o Rusi i Mađari ih zaustavili u ekspanziji – napadaju Trakiju, ugrožavaju Bizant
o Neka plemena nestala, asimilirala se sa sjedilačkim balkanskim narodima
- Ostaci Pečenega, Uza i Bulgara etnički su supstrat na kojem su se kasnije formirali
suvremeni GAGAUZI

MONGOLSKA OSVAJANJA

- Primitivna mongoslska plemena stoljećima živjela u današnjoj Mongoliji – ujedinjenje

>svjetska sila
- Ujedinio ih 1206. Džingis kan (TEMUDŽIN) – sin jednog plemenskog poglavice,
rođen oko 1167.
- 1211. Počinju osvajanja u Kini – prelaze kineski zid, ruše neovisno carstvo Jin u S
Kini, za 10ak godina osvajaju velik dio kine – Peking pada 1215. – CARSTVO
VELIKOG KANA (U KinI)
- Osvajanja prema zapadu – velik dio Turkestana prije džingisove smrti – dijeli zapadne
dijelove carstva svojim sinovima – Čagatajsko carstvo (Transoksanija, Dkipčak,..),
Zlatna Horda u J Rusiji i Ilhanidsko Carstvo u Perziji
- Ruše državu Kara Kitaj u CA i Horezm, osvajaju Z pakistan, Afganistan, Iran
- Pohod na Europu – Batu-kan (+1255), unuk
o 1.pol 13.st – ruske kneževine, Kijev, Preko Ukrajine, Poljske, Češke i Ugarske
do Jadranskoga mora
o Poljsko-njemačka granica – 1241. – Legnica – pobjeda nad njemačko-
poljskom vojskom
o Mohi, Mađarska – razbijaju i Ugare
 Ogotajeva (zapovjednik) smrt – 1241. – Europa se spašava od Mongola
- Veliki kan Mengke (+1259) brinuo se za borbe s kinezima, osvajanje na zapadu
povjerio mlađemu bratu Hulaguu (IL-han) Mezopotamija, Sirija, Bagdadski kalifat
1258 (sjed Abasida, religijski centar islama)
o Megke umire – borbe za prijestolje – Hulagu koncentrira vojsku u
Azerbajdžanu, a u Siriji ostavlja samo pomoćne trupe – to saznaje mamelučki
sultan, u Blizini Nazareta 1260 nanosi veliki poraz Mongolima
o Gube autoritet, nizaju poraze
o Kraj kratkotrajnog jedinstva
- Vlast velikoga kana ograničena na istok
- Samostalne države

13
 o Čagatajski kaganat
o Ilhanov u Perziji
o Zlatna Horda (ime dali Europljani – osn dž.kanov sin Džuči, prvo Džuči Ulusu,
preuzeo sin Batu)
o Njihova osvajaja bez značaja
- Osvajanja u Carstvu velikoga kana sve do kraja 13.st – KUBLAJ-KAN – dovršava
osvajanja u Kini – 2.pol.13.st utemeljuje mongolsku dinastiju Jian i proglašava se
kineskim carem – Korjea, Burma – Protiv Japana i Jave >> totalni krah (1274-93)
- Nadmoćna strategija, pokretljivost, izdržljivost, disciplina, vojna organizacija (vojni
štabovi)
- Društveni poredak: nomadsko-feudalni ,prilagođen ratnim potrebama
o Vrhovni kan: plemenske poglavice i knezovi: stočari
o Najniži sloj – ratni robovi
- U njihovo vrijeme izumljeni barut i vatreno oružje
- Promjene uslijed mongolskih osvajanja
o Političko ustrojstvo u Aziji i velikom dijelu Europe izmijenjeno, promjena
etničke strukture stanovništva
o Zemljopisna slika rasprostranjenosti velikih svjetskih religija dobila je sasvim
drugačiji izgled (budizam,islam,kršć)
 Islam kod mongolskih osvajača preuzeo vodeću ulogu – propast
azijskog kršćanstva
 Učvršćen i budizam
 Prihvaćanje islama – presjelki veze s maticom u Mongoliji i Kini –
otvoren put asimilaciji s turkijskim narodima
o Širenje turkijskih naroda u Z Aziji – nije bilo puno Mongola – džikan svoju
vojsku poveća turkijskim plemenima i narodima – vremenom turci brojem
nadmašili mongole, šireni turkijski jezici – manjina koja je govorila mongolski
vremenom asimilirana te je mongolski preživio samo u Mongoliji
o Tokom vremena mongolska se vojna aristokracija krvno srodila s Turcima, ali
su se vladari rado pozivali na svoje mongolsko podrijetlo – izvodili ga od
izravnoga srodstva s kanom
 Perzija, Kina – dinastije vladaju manje od 100god
 Zlatna Horda, Čagatajev kanat – duže, Rusija – više od 200god
o Razbili državu Velikih Seldžuka (seldž sultanat Rum) – otvaraju put
Osmanskom carstvu – pokrenuli migracije oguskih Turaka prema Maloj Aziji
o Nakon Timura nastupa novo razdoblje povijesti u CA – jedan dio Mongola se
vraća u Mongoliju, preostali se utapa u turkijskome etničkom oceanu
 Rasna miješanja vidljiva kod Kazaha, Tatara – mongolske crte lica,
tijelo
 Mongoli+Kipčaci+Bulgari+Uzi+Pečenezi+..=Tatari (Irina Shayk!!) –
Kazasi
o Kraj mongolske vlasti i Timurove Države – POČETAK STVARANJA
SUVREMENIH TURKIJSKIH NARODA I NJIHOVIH JEZIKA – 15.st.

TIMUROVA OSVAJANJA

- Timur (1336-1405) – Timur Lenk (eu Tamerlan), kraj Samarkanda

- Priveo kraju mongolska osvajanja

14
- Ima u sebi više turkijske nego mongolske krvi – sin beznačajnog tatarskog poglavice
iz plemena Barlas
o No, predstavlja se kao Mongol i džikanov potomak
- najveći osvajač svoga vremena
- carstvo: od južne Rusije do Mongolije i, na jugu, od sj Indije, Perzije do
Mezopotamije
- želi obnoviti veliki mongolski imperij – stvara državu s centrom u Samarkandu
(čagatajski kaganat) – niz osvajačkih pohoda protiv susjednih zemalja
- Z,SZ – do Kaspijskoga mora, Urala i Volge
- J, Jz – gotovo sve perzijske provincije
- Rusija: slomio mongolsku Zlatnu Hordu
- Kraj 14.st- Indija, razara niz gradova, Delhi osvojen i opljačkan
- Početak 15.st – pobjeda nad osmanskom vojskom u bitci kod Angore
- 1404 kreće na Kinz, ali ga je u tome omela smrt
- Vojnički genij
o Osobno sudjelovao u bitkama, ratni stožeri
- Velik mecena, štovatelj umjetnosti-prijestolnicu ukrasio građevinama – postoje i danas
- Nakon njegove smrti carstvo se odmah raspalo, CA gubi značaj, zatišje i mir sve do
ruskih osvajaja u 19.st

15