UDK 571 !930.

26 COD : GZM (A) YU ISSN 0581-7501

GLASNIK

ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE

U SARAJEVU

BULLETIN

DU MUS~E DE LA R~PUBLlQUE SOCIALISTE

DE BOSNIE-HERZ~GOVINE A SARAJEVO

ARHEOLOGIJA

ARCHEOLOGIE

NOVA SERIJA - SERIE NOUVELLE

SVESKA - TOME - 35/36 - 1980/81.

N S Strana 1980/81 .
GZM (A) SARAJEVO
35/36 1-224

Sarajevo, 1981.
ObjavljivaIlIje ove sves'ke Glasn ika Zemaljskog muzeja B iH realizovano je Ull
fLna.ns tljsku pomoć Republičke zajednice za naučni rad.

Cla,novi uredni š tva:

Dr PAVAO ANĐELIĆ , Sa'rajevo
Dr BORIVOJ ĆOVIĆ, SaTaj evo
VELJKO PASKVALIN, Sa,raj evo

Odgovorn i urednik
Dr BORIVOJ COVIĆ

Izdavač: Zemalj s.ki muzej Bosne i H ercegovine, Sarajevo,

Vojvode Putnika br. 7, tel. (071) 35-322
lruazi jednom godišnje
T.iraž: 600 .primjera.ka
Tehnički uredn i k: J.ulijana Sušnik
Lektor: Mil·o jka Sa:vić

Strojos.lagar: Ram iz Redžep Rasko

Meter: Rajko Vlahović

Stampa: NISRO » Oslobođenje « , Sarajevo, Pavla Goram.ina 13

Za štamparij ll: graf inž. Petar S:ker,t
 SADR2AJ - SOMMAIRE

ORIGINALNI NAUCNI CLANCI

Strana - Page
Mr Brunislav Marijanović

Ravlića Pećtna(Peć Mlini) - La Grotte de Ravlić 1- 97

Dr Borivoj Cović

Neka pvtanja hronologije bronzanog doba glasinačkog područja -

Einige Bemer!kungen Z:UJr Chronol'ogie des :Brozeze'i1a]ters ue'S Gla­
sinac Gebiel:s 99-140

Mr Branka Raunig
Praistorijska nekropola na Gradini .u selu Ripač - PrahiiStorj,sche
Nekropole auf der Gradina Lm Dorf RJilj)a,č 141-162

lUithad Kozličić

Pr~kaz:i ,brodova na novcu .plemena Daorsa - Survey., of Shilj)s on

CoLnsof the DaoI'S Tribe 163-188

Gojko Kraljević

Rimskd novci iz Bosall1sikog Grahova Roman Coins from Bosan­

iSko Grahovo 189-193

Dr Ivo Bojanovski
Ka:snoacnti6ka barzililka ou V'!lbi ,na Glamočikom IPol:jJu - La .b asiJique
paleochretienne il Vrba ,s ur la ·plaine de .Glamo'Č ' 195-211

Nada Miletić

Ramosrednjovekovne :kerami'o ke .posu'de iz V!1be kod Glamoča

Les rec~ienbs en ceramique ·d u haut Moyen-a,g e de V~ba :pres de
Glamoč 213- 224
GZM (A) . NS 35/36. 19BO/ 19ltl.s~r. 1-97.

UDK 571
o rilgin3Jl:ni .naučni ,čla·na:k

RAVLItA PEtINA
(PEĆ MLINI)

MR BRUN:ISLAV MARIJANOVIĆ. Zemaljski mu zej BiH, Saradevo

L ISTORIJAT ISTRAŽIVANJA

Malobrojnost neolits:kih nalalzi'šta 'll Hercegovini i ograni-čenost postoje­

ćeg fO'nda nalaza u rješavanju nekih novith pro'blema 'proizašlih iz nešto
kompleksnijeg sagledavanja pojedinih ključnih eta'pa u razvoju ovog perioda
na prostoru Hercegovine, doveli s u, može se slo,bodno reći, i do otkrića više­
slojnog nalazišta u Ravlića pećini na izvoru Tihaljine , Na,i me. -svjes ni ovih
nedostataka u uobličavanju jedne nove slikeneoMa ovO'g ,područja, preduzeli
.smo, Ipočevši od 1975, godine detaljnije re kognO'scira nje u Hercegovini , posebno
njenom zapadnom dijelu, Takav r,ad doveo je i do otkrića ni'za novih nalazišta,
među kojima Ravlića pećina ima poseban značaj i zauz ima iz,dvojerno mjesto,
Dužni smo na ovom mjestu posebno istaći da nam je na ovo nalaziste naj!prije
'Skrenuta pažnja od strane dr Borivoja Čovića i dr Zdravka Marića , iako se
tada nije raspolagalo nekim 's igurnijim indicijama o njegovom karakteru.
Zbog toga im s ,oso:bitim zadovoLjstvom izražavam svoj u zalhvalnost.
Prvo sondamo istraživan je u Ravlića pećini izvršeno je u mjesecu sep­
tembru 1977, godime. Otvorene su s onda A 'u veJričiini od 12 m 2 i sonda B u
veličini od 9 m 2 (Prilog br, 2), a u iskopavanjima je, Ipored autor,a, učestvovao
Branko Belić, kustos Zavičajnog muzeja u Do'b oju.
Sonde A ,i B su rela'Divno male i ,nalaze ,ge, ,k'alko se to i tada vi!djelo, na
perifernom d ijelu korištenog !prostora pećine. Ipak, ove sonde su ,dale neke
Qsnovne podatke o nalazištu, ,p a su oni poslužili 'kao orijentacija i polazna
tačka za dalja istraživanja. Na ovom mjestu je dostignuta dubina kulturnog
sloja od cca 2,00 m , a ujedno dobijena i 'prva 'p redstaVa o stratigrafiji nala­
zišta. Ustanovljeno je, osim toga, da keramički nalazi nagovještavaju nekoliko
faza kulturnog razvoja . Ovakvi rezultati probnog sondiranja bili su višestruko
dragocjeni. Oni su nagovijestili O'dlične nove mogućnosti 'za dalje proučavanje
neolitskih kultura ovog ,područja i kultura neposrednog kasnijeg perioda.
U čemu su se sastojali ti nagovještaj i, možemo dobro ilustrovati već i sa
dva-tri proizvoljno izaibrana primjera, Prvo, brojni nalazi bojene keramike
hvarske varijante hvarsko-hsičivke kultunne grU!pe n'iS'u se mogili <ukl:o'p iti 'll
uO'bičajeno shvatanje njihovog prO'stornO'g rasporeda, š to je istovremenO' po­
kretalo dva osrnovna pitanja : pitanje teritO'rijalnog odnosa hvarske i lisičićke
kulture, ,ali i 'pitanje njihovog genets'kog 'o dnosa 'sh vaćenog, na·ra vno, u najši­
rem značenju termina, Ili drugi primjer. PO'.stojanje jednog izrazitog sloja
 ('.<;,,{ (A) . i\:S co 86, 1980!1981 , s tr. 1-97.
2 B. oVlARIJANOVIĆ , RAVLIĆ A PEĆINA
o' o

sa kaneliranom keramikom i pratećim po ja vama , oko čijeg su se hronološkog

položaja, .porijekla i značaja na srodnim nal·azištima u priobalnom pojasu u
'posljednje vrijeme iznosila d·i vergentna m išljenja, obio je značajan prilog ovoj
diskusij' . Konačno, vrlo izrazit materijal cetinsk e kulture, koj i je davao pečat
ml.adim slojevima nalazišta, pružao je izvanr dne mogućno :; ti za rješavanje
pitanja njenog genetskog porijekla i hronološkog položaja. Ako se ovome
dodaju fragmentarni podaci sa novih ili novijih istraživanja, kao i pokušaj
ponovnog valoriziranja nekih spornih nala za sa ranijih sistematskih i'stra'ži­
vanja 'U kontekstu traženja rješenja za ,probleme fiksiranja .g ornje granice
neolita i preciznijeg iormulisaruja kulturnog sadržaja neposredno ka'snijeg
peri·oda, onda je pojava novog nalazišta, sa rezultatima probnog sondiranja,
dobijala jednu potpun o novu dimenzij·u. Otvorene su :potpuno nove mogućnosti
za postavljanje rješenja od dugoročnijeg z na,čaja. Zbo:g toga se sistematsko
i,straživanje po's tavljalo kao nužna obaveza 'prema nauci.
Sistematska iskopavanja koja su se odvijala u ckviru tri godišnje kam­
panje, počevši od 1978. do 1980 godine, f inansirala je Repwblička zajednica
za naučni rad SRBiH, a u njima su učestvovali: m r Zdenko :Zera vica, arheolog
u Republičkom zavodu za zaštitu 'Spomenika kulture, Glamočanin Fidreta ,
kustos Mu'zeja grada Zenice, Ivan.a Marijanović, student arheologije i'z Sara­
jeva, Aleksandra Fabijanić, student istorije iz 'Sarajeva, Rifat Kulenović,
student arheologi je iz Beograda, Davor Crnković , student arhitekture iz Sa'ra­
jeva, Fehim Bjelak, manipulant u Odjeljenju za arheologiju Zemaljs'kog mu­
zeja. Iskopavanjima su u kraćim iperiodima ,pri-sustvovali : akademik dr Alojz
Benac, I vo Ma r ović, muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Splitu, te
dr Borivoj Čović, naučni savjetnik Zemaljskog mU'zeja.
U toku iskopavanja, u k,ampanjama 1978-80. godine, otvorena je površina
od 192 m", a najbolji rezultati postignuti su 1979. godine. O tome ćemo,
na ravno, dati preciznija obavještenja pr ilikom obrade objekata i nalaza.
I pored, za pećinska nalazišta, ova'ko o'psežnih radova, atko'Pana je tek jedna
polovina korištenog dijela pećine. Međut i m , može se sa sigurnošću reći da
je zahvaćen najznačajniji dio na lazišta i da je sa:kupljeno gotovo sve što nam
omogućav,a sigurne ana lize, rekonstrukcije i zaključke.

Na kraju ovog uvoda želio bih da se najtoplije '2aihvalim svim \Saradni­

cima koji su učestvovali u pojedinim kampanjama isko,pa'v anja, a čiji je
doprinos uspješnom završetku bio veoma značajan i vidan. Moja zahvalnost je
posebno upućena dr Borivoju Čoviću , koj'i je u svojstvu konsult.anta povre­
meno direktno učestvovao u iskopavanju ili bio upoznat sa svim njegovim
etapama, a čije su mi sugestije bile od neprocjenjivog značaja.

II. GEOGRAFSKI SMJESTAJ NALAZISTA

Višeslojno nalazište u Ravlića Ipećini -smješt eno je na samoj 'periferiji

zaseoka Peć Mlini, u divnom ambijentu 'Ponornice Ti:halj ine ,čiji iis prekidani
tok .p resijeca sjeverne obronke Bioikova stvarajući, možda, jedan od najživo­
pisnijih .predjela Hercegovine. Peć Mlinimase naziva mjesto i·zvora Tihaljine
i di'o njene uske doline u dužini od nepuna dva kilometra. Najneobičniji u
tom ambijentu je sam kvor rijeke, uokviren gotovo verbkalnim i do 200
metara visokim liticama u jedan potkovi6asti ,p rostor u kome 'priti'šće osjećaj
tjesk01be i bezizlaznosti, poja;čan jakim s,j enkama ustalasanih vrhova. Tu sunce
gotovo nikada ne dopire. Samo 's totinja'k metara dalje niz rijeku otvara se
{)sunčana, i ,bujnom vegetacijomozelenjena uska dolina slična kanjonu, cmeći
'potlpun kontrast njenom početku . A ,g ore n.a 200 metara visOlkoj litici i,z nad
CZ-M (A), NS 35 '30 , 1980 / 1981 , s tr. 1-9 7.
B. r.1AKiJANOVIC, RAVLIĆA P ECI NA 3

izvora, cdakle se pogledom može obuhvatiti tok rijeke gotovo do Lju'buškog ,

nalazi se Ravlića Pećina ; sl. l, 2. Ovakav ,položaj pećine kao da je smišljeno
od red e.n jer su se strme litice jedino na tom mjestu razdvojile i omogućile
pristup izvoru, dok se dalje prema sjeverozapadu otvara blago ustalasan

SJ. 1.

Sl. 2.
 eZM (A), NS 35136, 1980/ 1981 , str. 1-97.
4 B. MARIJANOVIC, RAVLIĆA PEC ~

reljef preko koga se dolazi do susjednog Imotskog polja. Čitava OVa oblast od
Imotskog pa do Čapljine predstavlja, može se slo'bodno reći, jedinstvenu
cjelinu uprkos neočekivanim i oštrim promjenama reljefa. U lJ1eraski'divu
ej-elinu 'p ovezuje ih rijeka ,što u blizini Imotskog izvire kao Vrlika da bi u
svom taiku jednom ponirala i nekoliko puta mijenjala ime. U Peć Mlinima
ona naj!prije postaje Tihaljioa, između Vitine i LjU;buško.g je Mlada, a od
LjUlbuškog do ušća u Neretvu kod Ča,pljine teče kao Trebižat. Havli'ća pećina,
n,a taj način,pripada širem porječju Neretve (Prilog ,br. 1). Međutim, njen
smještaj na ;prevoju što s jedne strane vodi prema Imotskom, a 's druge
prema Lju'buškom i L:apljini, ostavljao je njenim stanovnicima šiToke mo­
gućnosti komuniciranja i ~prema istoku i prema zapadu. Zahvalj 'uj 'ući ovakvim
komill1ikacijskim mogućnostima, kao i izvrsnim životnim uslovima 'u dbilju
pitke vode, s izvanrednim mogućnostima za lov i rilbolov i O!biljem sirovina
za izradu oruđa i oružja, Ravlića pećina 'predstavlj.a gotovo idealno mjesto za
dugotrajan i miran život čak i veće zajednice.
Izvanredno usklađena s ovim ambijentom je i sama pećina. Njen široki
otvor okrenut jugu propu\Šta u unutrašnjost obilje sv~etlosti, a u to'ku G<raćeg
dijela dana jedan uži 'p ojas njenog prednjeg dijela <Ybasja i sunce. Vrelini
ljetnih dana suprotstavlj a se ugodna hladovina njene unutrašnjosti, dok u
zimskim da,nima 'predstavlja i,zvanrednu zalštituod ·oštre i hladne bure.
U 's amoj pećini, koja impresi'onira svojim dimenzijama - širina otvora
38,0 m, d 'ubima 95,0 m i visina koja varira od cca 5,0 do cca 20,0 m - izdvaj.aju
se tri ;zone . .Prvoj zoni ,pri;pa,da 35,0 m 'pr·ednjeg d ijela Ipećine. Tu je ona naj­
niža,puna svjetlO'sti i gotovo pOQPuno suha. Samo se ,ponegdje, 'krDz duboke
usjekline u tavanskomprekriva:ču, u rijetkim ka'pnicama pro'b ijaju površinske
vode. Ta zona je pripadala ,i njenim pTai'storijskim stanovnicima. Druga zona
je i ,najveća. Njoj IP.l'Lpada sl'jedećih 50 metara d'ubi:ne, ao ,poči'nje na on-om
mjestu gdje se završava i kulturni sloj, spuštajući se dosta strmo za više od
10 metara ispod nivoa ulaznog 'dijela 'pećine. Tu je već sasvim vlažno, :hladno
i znatno tamnije. TrećuzO'nu či'ni zadnji dio pećine, čiji se ,nivo ,ponovo diže
na nivo prednjeg dijela, Iz O'VOig dijela, kwz uske ,prolaze, stiže se dalje do
tamnih i skrivenih galerija,
Današnj i izgled .pećine se, svaikako, ,bitno razlikuJe od onO'ga kada je
ona bila na'seljena. To ne govori samo nivo njenog današnjeg dna, .na ;pojedi'nim
mjestima viši i preko 3,5 metra od prvobitnog, već i ogromni blQ!kovi ,kamena
O'tpalisa tavansko.g prekrivača, :koji Ip obpuno prekrivaju sloj l1:a cijeloj zapad­
nojpolovini .pećine, No, to ni'šta ne mijenja utisak koji ona dana:s ostavlja.

III. SISTEM ISKOPAVANJA

Kao što se vidi na ·P rilogu br. 2, tokom sondažnog i ·s istematskog isko­

pava:nja obuhvaćena je jedn.a jedinstvena cjelina u istO'čnom dijelu 'pećine.
Sonde A i B su rezultat 'početnih istraživanja i ,prvih informacija, ali su
povezane u jednu cjelinu i mogle su .poslužiti za kontrolni uvid u raspolo·ž ivi
dio lokaliteta. Jedinstvenu cjelinu bne pogotovo kvadrati I-XII. To je
osnovna površina istraživa·n ja na kojoj je zahvaćen čitav jedan dio nalazišta
i na koj,ojsu sakupljeni 'svi osnovni ~podaci ostratigrafiji, olbjektima i 'kon­
struikcijama, vrstama i tipovima nalaza na ovom lo·kalitetu. Prava ,slika, kako
se to naknadnO' i ispostavilo, mogla se dobiti samo na tom prostoru. Moramo,
međutim, pomenuti da je istočni dio 'pećine jedino i stajao na raspolaganju
za istraživanje jer je cijela zapadna polovina prekrivenao:brušenim groma­
damakamena, od kojih svaki teži po nekolikO' desetina tona. Međutim, nepri­
GZM (AJ, NS 35/36, 198011981, StT. 1-97.
B . MA RIJA N O VI C, RA VLICA P E CINA 5

"Posusje
"Imot s ki

"Grude

~Ravlića pećina
( Peć Mlini )

° Lju b u s ki

Prilog ·b r. 1.
Crtež: N. Cmaj čanJn
6 B.
GZM ("'). NS 35136, 198011981, str. 1-97.
MARIJANOVIĆ , RAVLICA PJ:;CT A
- - -
stupačnost slojeva u za;padnom dijelu pećine ne znači n ikakav veći nedostatak
pošto su oni u tom d ijelu znatno tanji od onih u istočnom, što je uslovljeno
'ka:ko prirod-nim pad:om dna ipećine od za'p ada prema istoku, taik o i ,postupnim
širenjem omo v ne stambene površ i'ne. No, o tome će još biti ,g ovora.

/
/
/

('

)
i
/
/

I
,

\\ N

\\
/
/

,
,,
JI
I /

f,~ ~~1 ~I
/

/
/

,
/ I
L~
/I VI
L [, -: ,..
I
..

/
~j
,, ' -/
<
- -- - -- - - -- - ----- - - -- --- ---- ------ - - -( /
R L S 10

\"
Prilog br. 2. Tloe·r ta peC:ine. - - - - - - Približne granice kulturnog sloja.
Sn:m to : In g. E . Drlj e vić
 GZM (A), !\'S 35 /36 . 1980/1981. s~r. [-97.
B. MARIJANOVI Ć , RAVLICA PEĆINA 7

Tokom ;straživa.čkih radov·a obuhvaćena je u svemu površina od 213 m ",

a glavna istraž i vačka površina je velika 192 m Z, što Ije, ako se uzme II obzir
vrlo slo·žena stratigrafija debeJolg kulturnog sloja , si-gurno impozantan istra­
živaČIki za-h vat.
Priitkom istraživanja glavne površine v odilo se računa o mogućnostima
sukcesivnog otko:pavanja pojedinih kva:drata u grupama, kako bi otvorene
površine pružile mogućnost kontrole na tako dOlbijenim ,profilima. Zbog toga
je' ·u· toku 1978. godine iskopavanje zaopo·četo na'j prije u kvadratima IV, III
i VII jer je postojala već jedna određena orijenta'cija u pogledu položaja
slojeva s o'bzirom na odnos ove površine ip rema sondama A i B. Na tati ll1ačin
dobijeni su juž:nii zalpadni ;>wfil za kvadrate VIII l IX, što je omogućavalo
sigurnije praćenje slojeva, a i kontrolu rezultata dobijenih u kvadratima III,
IV i VU. U toku 1979. godine otvoreni su najprije kvadrati XI i XII jer je
ilSkopavanjem u prethodnojkampanjidolbijen dugački, zapa'dni, prOlfil ovih
kv,a,drata, što je omogućilo vrlo precizno vođenje iskopavanja. OtvaranJem
oviih kvadrata do:bijen je sjeverni 'p rofil u kvadratima X i VI, što je i u ovom
sl'učaju :bila veli.ka ,pomoć kod pra'ćenja slojeva. U svim kvadratima otvorenim
1979 . .godine dobijena je i naj bolja 's tratigrafija, a i debljina kulturnog sloja
na ovom prostoru je najveća . Konačno, u toku 1980. godine 'preostalo je da se
istraže ik va'd'ra ti ,I , II i V, što je bio Igo:tovo ruti!ns,k,i za·datak s obzirom na
postojanje sjevernog profiladobijenog iskopa.vaenjemkvadrata X i VI, 'kao i s
db zirom na to da se ovdje radilo gotovo kao na otvorenom prostoTu.
Samo i'skopavamje je i,zvršeno u o'kviru ravnomjerni,hotko,pa, taiko da je
svaiki oukop, u princ ipu, zahvatao sloj od 0,10-0,15 m. Potpuno je razumljivo
da su :pojedine situacije u slojevima zalh tiij evale i :poseban pristu.p, pa su se,
u tom slučaju, i otkopi :prilagođavali odlikama sloja, 'polo'Žaj i.ma olb je:kata ili
konstrukcija, a svaka ZG1ačajnija ,s ituacija u otkcxpnom sloj u je ddbila svoju
dokumentaciju.
Sigurnost i veliko olakšanje u toku iskOlpavanja .pružili su ne samo gotovo
horizonta,lnonata,]oženi slojevi na većem ·dijelu i:straživa'ne površine već i
izra-ziti i debeli sloj,evi p~pela, gari i izgorene zemlje, odnosno 's vega onoga
što pr,ati ,postoja-enje vatrišta i ognjišta, a što je sve davalo izvanredno dobru
orijentaciju u pogledu položaja slojeva, pa čak i određivanja debljine otko:pnog
sloja; T. l, 1-2 i Prilog br. 3.
Sasvim je neovisno o ovome 'Pitanje pokretn~h nalaea. Karakter nala­
zišta , debljina sloja i vel i čina istra:ži.vane površine zahtijevali su primjenu
dvaju metoda. Tu se, 'prije svega , j:šlo za .fiksiraenJem tačme stratigra.fske slike,
izdvajanjem i filksiranjem poremećenih dijelova sloja,ka'kvi'h je, u2)gred budi
rečeno, bilo veoma malo. S drwge strane, primijenjen je -metod statističke
analize nalaiza. Ta analiza Oibuh va ta sve vrste nalaza, a1i ipalk 'prvenstveno
keramički'h,dok je statistika osteološ1wg materijala manje egzaktna zbog
nemogućnosti !precizn ijeg determi:niranja 's v ih nalaza. O ra'zlozima ovakvog
sta'nja Ibiće na'knadno .govora.

IV. STRATIGRAFSKA SLIKA

Posmatraj ući čita vu ,z,birku vertikaln.ilh profila u iskopanim 'kvadratima,

odhke sl:oj.eva 'UO'čeneu tok>u samog ,iskopavanja, Ikao i :ti:po]-oškeodUke
pokretnog materijala, mO'gu sed·ati neke opšte M!pomene o strat~grafiji nala­
z1šta. Te lIla;pomene bi išle sljedećim redom.
a) Po:pul.acija Ravlića pećine je u svom razvojnom putu prošla kroz
veoma ,dug 'hnonolo.ški raspon, koji ide ()Id :star,ijeg neolita do ranog br 011 zanog
 GZM (A), NS 35/36, 198011981 , str. 1-97.
8 B . MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA
-------- --
do'ba. Dugotrajnost življenja na ovom mj es tu očituje se, i·z među ostalog, i u
de'bljini kulturnog sloja, koj i na pojedinim mjestima dostiže de:bl~ :inu i preko
3,5 metra.
b) Osim -prekida između starijeg 1 mlad'eg neolita, u razvojnom putu
oVOig na'lazišta nije :postoja'o nijedan jedini prekid života; n ije ustanovljen ni
najmanji trag nekog sterilnog ili !polusterilnog međusloja. Na našem nalazištu
je, 'prema tome, zag,arantovankontinuitet kulturnog razvoja, a to je veoma
sretna okolnost s obzirom na debl,ji,nu kulturnog sloj a i zastuoplj ene periode.
e) Kao što se moglo i oČe'kivati, slagalIlje kulturnih slojeva na 100kalitetu
n ije na svim mjestima teklo na idealan n'ačin. Za razliiku od ,s ituacije u
kvadratima I, II, V, VI, X, XI, XII, te donekle u k va,dratu VII, gdje su
slojevi ležali gotovo horizontalnv nataloženi , u kva'dra tima III, IV, VIII i IX
postojalo je znatnijih povijanja i devijacija iza'zvanih karakterom :podloge na
koj.oj su slojevi nataloženi. No, o tome će biti riječ i nešto kasnije. Pomenute
devijac ije i manja recentna oštećenja slojeva nisu imala nika:kvog osjetnijeg
značaja za fiksiranje ukupne kulturne stratigra:fije nalazišta. Naime, kako
si,g ura.n stra tigra:i ski oslO'nac daj u površine na 'kojima takvih poremećaja
nema, to su se i odredena miješanja materijala mogla u 'potp unosti eliminisati
'k ,omparacijom sa sigurno stratificiranim mate r ija'lom. S druge stmne, u
sva,koj prilici, u kojoj smo to mugli, o'graničavali smo 'površine na kojima su
se uoča vali poremećaji, a miješanje materijala eliminisali njegovim poselb nim
izdvajanjem .
cl) Kulturni sloj nije ujednačene debljine na čitavoj istraživanoj po v ršini,
što je i normalno a,ko se uzme u obzir da to zavisi od karaktera 'Podloge, ali
i od intenziteta življenja na pojedinim dijelovima korištenog prostora. U našem
s lučaju oba ova faktora su imala ,podjednakog mačaja. Na'ime, osnovu ili,
bolje rečeno, !prvobitni nivo na kojem se kulturni sloj 'po'čeo taložiti ne čin i
prirodno dno pećine niti neki odredeni geološki sloj, već ogromne gromade
kamena otpale sa tavanskog 'prekrivača. To sasvim j a'sno pokazuje izgled
gornje ,površine ovih gromada i današnji izgled stropa ·pećine. Kako je 'k on­
centracija otpalih stijena znatno veća u za:padnom dijelu pećine, to je i
normalno da su u tom dijelu i slojevi znatno tanji, jer ,je on bio i manje
pogodan za život. S druge strane, pad ovih 'b lokova uslovio je i pad još
većeg ,broja ma'njih stijena , ikoje potpuno prekrivaju dno u dijelovima kva­
dmta II, III i IV. Taloženje sloja na ovakvim 'površinama izaziva uvijek
prOlpadanje materijala, što i u našem slučaju nije izostalo. S o,bz'i rom na
karakter podloge, razumljivo je što đe:bljina kulturnog sloj,a u pojedinim
tačkama pokazuje znat.na odstupanja. Tako, npr ., kod t.ačke 12 iznosi 3,61 ,
kod tačke 8 je 2,43, da bi u tačkama 3 i 17 opala na 0,91, odnoS;l'l.o 0,95 metara,
T. I, 4.
e) Drugi faktor koji je,kako smo 'pomenuli, uticao na debljinu kulturnog
sloja jeste intenzitet življenja u pojedinim dijelovima pećine. U vezi s tim
moramo istaći jednu vrlo zanimljivu situaciju uo'čenu tokom iskopavanja u
posljednjoj ,kampanji. Naime, n.akoln iskopavanja u kvadratima X, XI, XII,
koji se nalaze uza sam i s točni zid -pećine, ostaiVl jen je 'na tom mjestu kon­
trolni profil, za koji smo smatrali da njegovo ostavljanje ne predstavlja veći
nedostatak u o:pštoj stratigraiskoj slici nalazišta . Na takvu pomisa,o doveo
nas je izgled zida pećine koji na tom mjestu ostavlja utisak kao da se verti­
kalno završava. Budu ći da ru'bni dijelovi ,pećins k i h nalazišta redovno daju
materijal u ,pore mećenim odnosima, to nam je b io i razlog više za ostavljanje
ovog 'p rofila. Međutim , l i ziJmu 1979/80. god 'lne ,gornji dio tog :prod'ila se
urušio, pa se na taj način otvorio ulaz u još jednu manju galeriju čije se
postojanje nije moglo pretpostaviti. Odmah je bilo jasno da se i ovaj dio
GZM (A), NS 35135, 1980/ 1981, str. 1-97.
~ MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 9

pećine mora uključiti u korištenu zonu. Pri'ku.p1j>anjem materijala koji se

.n,aLazi odmah na površini utvrđeno je da je ov,aj dio peći-ne 'bi,o J<,ori:šten do
određene faze ži'vota, što je i normalno s o!bzirom na činjenicu da gor nji dio
kulturnog ,s loja za čitav metar nadvisuje 'Ulaz u ovu malu galerij'U ili, bolje
reći, nišu. Na osnovu ovog sretnog otkrića , kala i na osnovu nalaza najstarije
faze u kvadratima X, XI, XII i 'njenim nedostatkom u ostalim kvadraJtima,
sa sigur,Došću se moiž:e tvrditi da ova mala galerija. zajeDno sa pomenutim
,kvadratima, predstavlja lprimalr nu zonu naseljavanja i živldenja. Time se
istovremeno o:b jašnjava i činjenica da je u kvadr,atima X, XiI ,i XII kulturni
sloj najdeblji. Otkriće ove male galerije ukaza'lo je, :pored to:ga, da je prvo­
bitno na'selja-vanje izvršila jedna malnja zajednica, mo,žda ne veća od 'porodice.
Porast Ib roja članova u kas.n~j>im fazama iza,zvao je širenje koriš tene površine
na drUJge dijelove 'Pećine, ali se rpri tom 'Primarna zona naselja'vanja nije
naJpuštala ,sve dok taloženjem kulturnog sloja na prastaru is-pred nje nije bio
,onemog'llćen ulazak. Uposljednjim fazama života njen ulaz je potpuno
zatI;pan. Budući da ovaj prostor zahtijeva znatno drugačiji metodski: pristup,
to se u ovoj fazi istraži vanja nije pristupi.lo nj.egovom isko!pavam.j'u, S druge
strane, i-straživa'njem ove površinekom,pletirali Ibi se podaci samo za naj:starije
f.aze, dnk 'se kulturna shka u cjeliini ne bi znamije i7.mijenila.
Na kraju , recimo jOlš i to da odlike kulturnog sloja i ti'Pološ,k e odlike
nalaza ,omogućavaju da se u kulturnom razvoju na:šeg nalazišta fiksiraju
4 glavne ra'zvoj.ne faze s odgovarajućim 'Podf-azama,. Faza I je dokumentovana
samD 'u kvadrat1ma X. Xli XII, dok 'su faze TI i I1Izastu;pljene na čitavoil
istraživanoj ,površini. Faza IV je konsta-tova:na u o.bliku :povr-šilnskih lJ1alaza
na većem dijelu iS!pitane površi'ne. S 'O lbzirom na ·o ve okolnosti,na'lazi iz
k vadrata X, XI i XII 'poslužili su nam ,kao glavni oslonac za razmatranje
'kulturne evolucije .na nalazištu, a nalazi iz ostalih 'kvadrata kao do,puna tak'O
dobijenoj slici.
Ovim, na ra vno, nije ,z avI'šeno razmatranje stratigrafske slike na 'llala­
zištu. Izneseni su samo neki opšti poda'ci, a :glavno razma t ran j e bić ," Izneseno
prilikom olbrade ,pokretnih nalaza, ili, bolje rečeno, tipolaške ć"" l'i..ze tih
.nalaza.

V . STAMBENE ZONE I PRATECI OBJEKTI

U izvještajima sa dosada'š njih istra.živanja nalazišta 'pećinskog tipa ni je

se običavalo govoriti o bilo kakvom obli.ku organizacije stambenog 'Prostora.
Mi ćemo to ovom 'prilikom ~'Pak učiniti. Razloge za to nalazimo, 'prije svega.
u neobičnolj i za život stanovnika [peći-ne sretnoj situaciji na njenom dnu,
kaJO i u mogućnostima koje su nam za takva ra!l.matranjapruž-ila sama isko­
pavanja. Međutim, ,prije negoli ,pređemo na ta razmatra'nja, potr ebno je dati
pr~ka,z situacije nasam'om dn'll 'pe6~ne. Već je pomenuta da je 'll peći:ni
dolazilo do 'povremenog oibrušavanj-a većih ili manjilh kameni'h gromada sa
njenog stro:pa. Jedno od najznačajnijih takvih obrušavanja, koje je u dobroj
mjeri 'p redodredila naoČi:no rganizova'nja njenog pr o's tora, desilo se prije samog
na,stalnj i,vanja. Naime,blokovi Ikoji su padali na tlo nemaju ni pri/bližno
i,Z]gled ravnih 'ploha, već se radi o manje-više četvrta-stim masivnim formama.
Tri takva izvanredn-o velika 'bloka i njihov međusobni raspored daju vrlo
specifičan izgled istočnom ,dijelu 'Pećine. Jedan >blok leži dijelom u :kvadratu
XII i 'površini sjeverno od njega i nalslanjajući se na zid pećine, na tom
mjestu potpuno zatvara 'prolaz prema njenoj unutrašnjosti. Odmah 'Uz njega,
u kvacir,atima VIn i IX, leži drugi blok koji tu prepreku pomjera j'oiŠ više
.prema zapadu. Konačno, OKO 2,5 m j'U:Žno od ovog drugog leŽi oj lPosljednji
 G ZM (A), NS :l5/3G, 1980/1981, str. 1-97.
10 MARIJANOVIĆ,
B.
- - ---RAVLIĆA
- - - -P.o;ĆINA
--
blok zahvatajući ugaone dijelove kvadrata VI, VII, II i III. Ako sada uzmemo
u dbzir da se zid pećine po južnoj stra:ni ,kvadrata X :povija ~prema zapadu,
te prisu:stvo takođe veUkih blo'kova na površi'ni južno od kvadrata V i I,
očigledno je da je ovdje prirodno formirana zatvorena [površina 'k oja pruža
·i'zvanredne mogućnosti za živ-ot jednog manjeg dijela stanovnika pećine. K{)­
munikacija izvan ovog ;prostora moguća je, svakako uslovno rečeno, jedino
prema otvoru ,pećine , ili 'k roz ·kvadrate VII i III 'u zapadni dio, gdje se, pn
svoj 'prilici, nala.zila još jedna takva niša. Sav svakod:nevniživot .odvij.ao se
upravo na tim zo.nama, 'što je i ra,zumlji.vo ako se uzme u obzir da' je, stica­
jem okolnosti, tako orga:ni'Zovan !prostor omogućavao gru:Pisanje članova­
manjih društvenih jed~nica, do'k je, s druge strane, pružao izvanrednu zaštitu
od naglih temperaturnih razlika i j-ačeg -strujanj·a vazduha. Kao dobru potvrdu
ove ko:nstatacije možemo :navesti podatak o upra-vo zapa,nJj'ujućoj ,k oncentraciji
pepela u kvadratima ·koji 'se nalaze u tim zonama. ,S druge strane, u kva­
dratima I , V, VII, VIII i IX, koji i'zlaze iz užeg okvira osn<lvcne stambene
površine, shvaćene svalkako uuslovnom zna-čenju riječi, ni'su ko.n:statoVaID
gotovo 'nikakvi tragovi gorenj'a, a i oni. malo'brojni ipri'padaju sasvimkasn~m
fazama razvoj-a.
Kao 'potvrdu ipodjele na z-one .prethodno smo pomenUli velike k{)li'Či.ne
pepeJa a ne ognjišta, odnosno vatri'šta, kao prethocLni stupal1j u njihovom
uzročno~posljedičnom odnosu. Međutim, to nije 'bilo ni moguće jer, osim
jednog :pravog ognjišta, koje pri.pada II faz,i, nikaikav ,s mišljen konstrUJktivni
zahvat u tom pogledu nije se mo,g ao utvrditi. Ognjište iz faze II, koje smo
pomenUli, pripada krugu standardnih 'prai'storijskih kcmstrukcij'a ove vrste.
Građeno je od, ukrug poredanog, krupnijeg kamenja, ali bez i'kalkve upotrebe
nekog drugog materijal.a. Jedino je 'z emlja u 'sredini. Ibila z<ljpe'Čena" ali,
sva,kako, kao posljedica gorenja na tom mjestu, a ne kao posebno priređena
površina. U svim ostalim slučajevima radi se o abi'čnim vatriiŠtima bez i
najmanj.e g kcmstruktivnog zahvata. Jedino se po ostacima gara i pepela, koji.
su u ovom slučaju zai.sta impozantni, ona i mogu r",spoznati. Odsustvo bilo
kakvog prostora posebno određenog za loženje va tre dovadilo je, svakako,
do njenog ,slobodnog 'pomjemDja .na jednoj široj površi,ni,a možda ča,ki do
slobodnog 'potpaljivanja na bilo kom mjestu i od prilike do prili'k e (potrebe).
Jedino se ,na taj način može o'bjasnitipostojanje velilkih amorfnih povr'šLna
prekrivenih pepelom, ili više malih, takođe amorrfnih, površina u nerpO'srednoj
međ'uso:bnoj blizini ili u 'neznatnim hronološkim ra'zmacima; T. I, 3, 5-6 .
Možda, u ,prilog ovakvog o'b.j,ašnjenja .govori i jedno vatri'šte sa samog dna
peći-ne koje je ,bilo utvrđeno samo na osnovu tankog sloja gari. Nikalkvih
drugih tragova nema, pa je, smatramo, sasvim vjerovatno da je vatra tu samo
jednom za~paJj ena.
Što se tiče međusobnog odnosa pojedi.nih vatrišta, tu se nika'kve pravil­
nosti nisu mogle uO'čiti. To iz ra'zloga koje smo prethodno .p omenuli. Što se
tiče položaja vatrišta na otkopanoj površini, već smo pomenuli da su ·ona sva
koncentrisana u kvadratima X, XI, XII, II, III, IV i VI, drugim riječima,
uvijek uza stijene upale sa stro!pa pećine. To je i razumljivo jer je takav
l1:j'ihov ,položaj ima'o dvostruk efekat: predstavljao je odličnu zaštitu plamena
od jakog strujanja va.z duha 'pa je, prema tome, omogućavao sporije gorenje
i racionalnije zagrijava'nje, a s druge strane, omogućavao lakše provjetra­
vanje i manje gomilanje dima, 'što je u pećin3kim uslovima stanovalDja veoma
važna okolno·st. Ta o'kolnost je od p<lsebnog značaja zbog jednog opažanj-a u
vezi sa već ,pomiruj,anom malom galerijom u istočnom dijelu pećine. Mada
i'stra.živa'nje tog dijela .nije izvršeno i zaključci izvedeni na osnovu situ.acije
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, s t r. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA II

u :profilu imaju ograničen značaj, ipalk smo skloniprebpostavci da nedostatak

izrazitijih pokazatelja te vrste u profi1u oznalčava da se na tOln mjestu nije
ložilo niu toku najranii'e ,f aze naseljavanja, već uvijek na prostoru ispred
nje, odnosno u kvadratima X, XI, XII. Ovo bi n·am izgledalo \Sasvi'm normalno
iz radoga koje smo već istakli. :Naime, slaJba mogućnost provjetravanaH i
gomilanje dima n<l tom mjestullči.ni'li bi ga praktično neupotrebljivim za
s t<l1no v<l1nj e.
Kao Iposelbno instruktivan ,podatak želimo istaći da su 'se u osnovi većeg
broja ·otko;pnih slojeva, ·i to redovno u ,bEzini vatrišta, uočavali !pojedinačn'i
tragovi tanj'ih kolaca, ,ali je to uvijek ostajalo neja's no. Tek je situacija 'll
fa'zi Ul, na d u!bi'n i o,d 0,65 m 'kod ta'č!ke 8, odnosno 0,73 kod tačke 12, tu
nej,asnoću ,potpuno razriješila. Oko jedne veće ,zone pepela, odnosno vatrišta ,
uo'čena je prava šuma takvih tragova različite d1l'bill1e i deblj ine. Deblji.na se
kreće od 3 do 8, a dubina od 4 do 21 cm. PalŽljivim 'čišćenjem utvrđeno je da
nijedan od :nji'h nije vertikalna ,poboden, već je svaiki, više ili manje, zakošen.
Iz toga praizilaz'i i zaključak da se ani ujednaj 'zamišljenaj tački iznad
agnjišta maraju !dodirivati. Ovalkav !paložaj kalaca, te :njihQva pavezanast s
vatrištima može, Ip a našem mišlje41ju, ,odražavati samapastajan.j'e neke vrste
jednastavne konstrukcije za vješanje posu'da iznad vatre. Pri tam ne treba
da nas Z!bUlnjuje veći broj takv1h tragava alko jednog vatriIšta. To može biti
posljedi'ca IbezMčajna kratk'uh hronola'š kih raspana ikoji ih dijele i odražava
njihavu gatava jedna·kratnu upatrebu ili, pak, magu'ćnost pO'stojanJa ve<:eg
bDaja takvi,h kanstrukcij,a. Smatramo. da su alba ava rješenja sasvim moguća
i prihvatljiva, jednaka kao. što je prihvatljiva i magućnast da mpe sa manjam
utvrđenam dubin'am !patiču i iz mlađih slajeva, ali nisu ,~z objektivnih razlaga
mogle biti ranije uačene. Patrebno. je, osim toga, pamenuti da pastajanje
av,a:kvi'h konstrukcija postavlja i pitanje njihovog ,kori'šćenja . U našem slučaju
ovo, međuti'm, ne 'Čini 41ikakvu teško'ću. Sta'navnici pećine su razvili čitavu
seriju ti.pova ušica za provlačenje uzice za vješanje. Ali o tome će k~ije
biti više riječi.
Na kraju, pamenimo još i to ,da su uz neka vatrišta, u gDtava petriiicira­
nDm ,p epelu, za;pažena veća ih manja udufbljenja koja su astavIjala uti'sak
kao da je u pita:nju ležiIŠte .neke pasude 'koja je tu bila uka,pana ; T. I, 3. Da je
to moguća , pa 'ča!k i češća pra:ksa, možda do'kazuje jedna takva sigurna situ­
acija na haju II .faze na duJbi'ni ad 1,07 ,do 1,4'5 kad tačke 8 i 1,42 do 1,67 kod
tačke 12.
Izneseni detalj:i 'svaka:ko ne o'draiŽavaju u rp a tJpunast i ,na,čin živata u
pedni, ali i !pored toga čine značaja:n prilog uvećanju našeg dalsadalŠnjeg
zillanja ,o ovoj vr,s ti nalazišta. S druge strane, neke pojave će sigurna biti
od koristi i za susj edna područja i za tumačenje neikih as.pekata na sli'čnim
nalazištima .

VI. EKONOMIKA

o ekonomici :s tanavnika Ravli'ća peći-ne ne možemo dati sasvim precizne

padatke niti možemo ula-ziti u šim T,azmatranja ,ave vrste. Za. to pastoje dva
razlog.a, a prvi je sasvim telhničke /prirade. N a~me, a'naJitza osteoloških osta­
taka nije izvršena, ipa 'bi u ,o vom trenutku sva'k'o maJllipulisanje ra1spaloiivim
ma terij,a lom imalo vi'Še 'p roizvolj'an kara'k ter nego IštO :bi 'Se .zasniva1o na
sigurnim č~njenicama. Drug-o, u o'kvjru vrlo ibrojnog fonda osteolaških Illalaza
veći broj je potpuno ih gotavo potpuna .neupatrebljiv za 'bilo kakvu stručn.u
obradu, jer se radio veoma usitnjenim nalazima. To je posljedica veama
rasprostranjenog ooi;čaja cije-panja IkostiJu 'radi vađenj,a ko'Štane moždime,
 GZM (A). NS 35 /3 6. 1960/1981 . str. 1--97.
12 B. MARU ANOVIC. RA VLICA PF.CINA
- - - - -- -------
što je, svakako, podata,k vrijedan već sam za selbe. Pa, i pored ovog nedostatika,
j'pak se, već i na osnovu 'površnog i :nedovolj no stručn~g pregleda ma terij.a la,
mo.že reći da se uačava'j 'u osta'Ci predstavntka i 'domaće i divlje bune. Od
domaćih životinja sa'svim s1gurno su zasvjedO'čeni ostaci k.oze ili' ovce, te
govečeta, dok se od divljih i·zdvajaju kosti divlje svinje i 'ne'ke plemenite
divlj'ači" vjerova'vno jelena. Već i ova'ko grulba i površna konstatacija sasvim
jasno goV'Ori o osnovnim 'ObHciJmapTi'V'ređivarnja rStanoVln,ika peć:ime. Iako će
tek stručna valorizacija ovih naJl·a za imati odlučujuću riječ u pogledu zastu­
pljenosti IPojedinih vrsta, .posebno o njihovom rasporedu lPo fa.zama, pf0cen­
tualnom odnosu pojedinih vrsta i procentu alnom odnosu divljih i domaćih
pred'stavnika, već i 'sada se može reć i da su lov i stO'Čarstvo ,i mali odlučujuću
ulogu 'u ekonomici stanovnika !pećine , te da taj o'l:llLk pfi.vređivanja nije
gulbio .na značaju tokom čitavog života . To je i sasvDm ,normalna okolnost 'll
uSklađenostL s osnovnim odlikama !podneblja, u 'kome ovaj oblik privređi­
vanja i danas za'uzimai'staknuto mjesto ,pogotovo kada je u 'Pitanju uzgoj
stoke tzv. sitnog .zuba, npr. :koza.
O zemljoraci;nji stanovnika ,pećine imamo samo Iposredne i ,znatno malo­
'brojne ,p odatke. Oni se svade na nalaze izvjesnog ibroj.ažrvrnjeva, 'koji su
dosta ravnomjerno , isključujući 'najstarij'u fazu, zastuplje.n i ·tdkam svilh faza
razvoja. Ostataka cerealij'a nema, :pa o vrstama uzgajanih žitarica ne mo,žemo
ni'š ta određen·o reći. No, i pored ov.ako oskudnirh podata>ka, i{pak možemo
ka'zati da je ovajo:!JJi.k privređiva:nj ·a imao sasvim ogran~čen, 'a ko ne i 'Sasvim
sekundaran značaj.
Skupljačka djelatnost je taikođe evidentna, a dokumentovana je nalazima
ljuštur.a :puževa i ri.ječnih školj:ki. Ovaj ablik privređivanja se održao tokom
čitavog života, ali s osjetnim na'gla's'kom na starij '~m, neolitskim periodima.
Zanimljivo je, međutim, da nisu pronađeni ostaci riba ouprko's blizini rijeke
i dosta ra'lprastra:njenoj praksi skll!pljanja riječnih školjki'. Za tu okolnost
nemamo odgov·arajućeg obja'š njenja.
Ujedno, ovim bi biIi iscrpljeni 's vi 'Poda.ci koje u ovom trenutku možemo
uzeti u 'Obzir. Detaljna i stručna anali'z a prikupljenog materijala će, sva'kako,
um:i!jetJi ZJnatU1e dopune 'u ovo sumarno narv:ođenje pddata1ka', a'l i se do tada
moramo zadovoljiti samo ovim, pret1hoci;no iznesenim.

VII. KULT MRTVIH

rv domenu duhovnog života stanovnika Ravlića pećine nal5e interesova­

nje .zaokwplja prvenstveno kult mrtvi,h. Odmah je potrebno ist.aći da u našem
slučaju ovaj aspekt nije ni Ibroj.no ni izrazito dO'kumentovan, ali je nezao:!Ji­
Jazan pri kompleksnije m sagledavanju nalazišta u cjehni, ka,o i zbog kom­
'Pariranja sa sličnim mamid'estacijama :na 'n alazištima odgov3Jraj 'uće Ihrono].oške
i kulturne 'Pri-padnostL
Tokom iskopav.anja u 1979. godini pronađen je u kvadratu XI, kod
tačke 12, jedan dječiji skelet, i to je, ujedno, do 'Sada jedini nalaz ove vrste
u Ravlića pećini. Odmah je !potrebno istaći da se u pogledu orijentacije
i položaja skeleta nisu mogli dobiIti .nikakvi Iprecizni podaci. Naime, među­
sobno ;nepovezani dijelovi skeleta .pronala ženi su na dwbini od 2,72 do 2,98 m,
1

bez ikakve orije.ntacije i jasnog položaja. Jedino je sigurno da nije bilo nikarkve
grobne konstrukcije, već je s:kelet 'nađen u oibičnom kulturnom sloju. Rasute
kosti, koje ostavljaju utisak kal() da je individua tu jednostavn'o ibatena, pola­
g.anje u dbičan kulturni sloj t odsustvo bilo kakvih priloga :ne QlSta·vlj.aju
mnogo prostora za šira razmatranja . No, .da su l i !pitanju autenti:čni uslovi
GZM (A), NS 35 /36 , 1980/1981, st,r, 1-97. 13
B~ RIJANOVIC, RAVL_I_C_A__P_E_C
_I_N_A
______________________________________________

nalaza , da ne ,postoje nika'k vi poremećaH sloj,a, ni'ti da je u pitanju ka'snije

,sahraJnj-ivamje, ,govo.re sljedeći pOldaci'. P,rvo, lU tO'ku ,iskopavaJnj'a :i ~ri.l,ikom
otkrivanja skeleta nisu utvrđeni ,bilo ka,kvi tragovi grohne jame, Zemlja je
na čitavom 'prostoru bila ujedna'čenog kvaliteta. I drugo, prili:komisko<pavanja
na tom mjestu je, na cca 25 cm iznad skeleta, konstatovamo jedno vatrište,
Ovo vatri!šte, po našem mišljenju, nema v€ze sa samim U'kOlpom i oibavljanjem
nekih ritualnih radnji :na tom mjestu, ali je 'Veoma značajno jer govori 'PTotiv
nekog kasnijeg ukapanja. U ,pril~g obavlj,anja i,z vjesniih ritualnih radnji, mo­
žda, govori podatak da je u 'neposrednoj ,blizini skeleta pronađen jedini pri­
mjera'k žrtvenika, mada usJ.ovi nalaza to diretktno ne 'potvrđuj u.
Imajući u vidu ova'kve uslove :nala'za i oskudne podatke koji nam stoje
na raspolaganju, jas.no je da smo u veli'koj te-škoći pri određivanju karaktera
samog nalaza. No, 'prije negoli pređemo na bilo kakva ra,z matranj.a te vrste,
potreibno je istaći da ovaj nalaz lpdpada samom 'početku II faze, odnosno ram'oj
fazi hvarske kulture sa veoma jasno izraIŽenim elementima da:ni1-ske kulture.
Izvjesno olakšanje 'li lpo'kušaju tuma'čenja ovog nalaza !predstavlja okol­
nost da je 'u pita.nju veoma mlado dijete, ml-ađe od god'~nu dana, te da je, na
našem .nalazilŠtu, ovo usamljell primjer. Već zibog ove drugeo1kolnosti, po
našem mišljenju, otpada mogućnost da se radi o ofbi'čaju sahranjivanj,a unutar
najužeg životnog prostora. 'Samim tim na težini dobija mQlgućnost da se radi
o kultnom sahra'njivanju. U domenu ,kultnog sahranjivanja, u strUČl10j lite­
raturi se uobi'čava govoriti o dva vida salhrana 1 . Jedan se velluje za kult
'predaka, dok se drugi posmatra u odnosu na, dosta r,asprostranjen, Oibičaj
žrtvov,anja u vezi sa kultom plodnosti. Kako se u našem slučaju radi o v eoma
mladoj individui, gotovo Inovorođenčetu, mogućnost da se radi o 'kultu pre­
daka otpada sama po sebi. Ostaje llam, ,u tom sluč'aj:u, mogućnost da se radi o
žrtvovanju u vezi sa kultom plodnosti. U vezi s tim, 'neobi'čno je va'žna okol­
nost da je ·ovaj nalaz vezan za početak II faze u Ravlića 'pećini, jer se time
olakšava i ,pitanje 'po.rijekla ovog kulta .
,Prethodno je 'p omenuto da su u ranoj fazi hva'r'ske kulture veoma jasno
i'zraženidanilski elementi. Samo naselje u Drunilu je pružilo ,zname Ipodatke
za ovakav ritus jer su i tamo nađeni iSključivo dječiji skeleti:. 'u Obrima II
je isti ritus veoma brojno dokumentovan, a 'on j'e tamo, prema mi'š ljenju
A. Benca, »samo 'posljedica pripadnosti ovog naselja širem mediteranskom
,području«2. Već i ova 'dva primjera 's asvim jasno govore 'li kom pravcu treha
tražib~porijeklo ,kulta u Ravlića pećini. 's druge strane, ova pojava se ukla'pa
u jedall poseban kultni ritu,s djece koji je ibi,o rasireil1 na širem mediteranskom
području i njegovom zaleđu. To je već prilično potvrđena ,činjenica. U tom
smisl-u dječiji ukop u Ravlića pećini bio bi' vezan za jedan širi meditera>nski
abi'čaj u kultu mrtvih, a odnosio bi se na ,»,žrtvovanje male djece u svrhu
z3l.štite naselja i izazivanje plodnosti «3.

VIR PALETE

Pod ovim, u ar'heologiji dosta neuobičajenim, termimom želimo· istaći

jedn'u veoma s:peci.f i'čnu vrstu nala,z a koja se, koliko nam je !poznato, .izulletno
rijetko pominje u izvješDajima sa dosada'šnji'h i:s kopavanja 'sličnih .nalazišta.

1 A. Benac, Tra,govi kultnog 's a'hramjiv3'nja u neoliotu Jadranske o:bl as N , Dia­

dora, Sv. 2, Zada'!", 1962, 'str. 5-9.

2 A. Benac, Obre II, Neolitsko naselje butmirS'ke gn-u.pe na Gornjem polju,
GZM, NS XXVI, 1971, str. 75-76.
3 Ibid.

2 - GZM - Arheologija , 35/36

 e Z M (A), NS 35 /36, 198011981 , "'tr:. 1-97.
14 B . MARIJANOVIC, RAVLIČA PECINA

U našem slučaju ovi nalazi imaj'u veli'ku dokumentarnu vrijednost. Riječ je o

nalazima nekoliko ma:njih ploča kamena sa jasnim tragovima crvene boje.
Odma'h je ipotrebno reći da ove ploče pri·padaju II fazi razvoja, dakle hvar­
skoj :ku]tu,ri, teda je crvena boja potpuno istovetna boj i kojom je ukrašen
jedan dio keramičkih izrađevina. Pri tom nemamo u vi'du hemijski sastav
i vrstu boje pošto takve analize nisu izvršene, već samo opšti vizuelni utisak.
Kakva je bila namjena ovih ploča?
Odgovor .na to pitanje nije teško dati. Naime, već u naziVU ovih Ilnlaza
smo u doihroj mjeri istakli i njihov karakter. No, da bi taj naziv bio potkri­
jepljen i odgovarajućim podacima, potrebno je istać i sljedeće:
TragovI crvene boje javljaju se obično na sredini plohe u jednom sasvim
amorfnom o,bhku. Ne mogu se uočiti n ikakvi sm i.šljeni' 'p ote z.i, likovi, niti
neka određena kompozicija , iako je :površina 'sa tra.g ovlma sasvim jasmo
ograničena. Već samim tim obpada i mogućnost da jeu pitanj<u bilo k1lkav
oblik likovnog iz ražavanja, izvođenja jednostav nih ili složeni j ih kompozicija.
Prema tome, otpada i mogućnos t da se radi o predmetima simbolično-magij­
skog karaktera.
Dalje, ni na jednoj od pomenutih ploča ne uočava se Il1'iika'k av po'k ušaj
smišl jenog oblikovanja neke određene forme, pa čak ni tragovi bilo kakve
obrade i dotjerivanja. Samim tim otpada i mogućnost da se bojom želio
.pojačati opšti utisak !li neki detalji kompozicije.
S obzirom na 'prethodno izneseno, smatramo da je sasvim izvjesno da
se U ovom slučaju radi o nalazima koji sigurno 'polkazuju jedam dio tehno­
logije u izradi bojene keramike. U tom kon tekstu, ove ploče su služile za
pripremanje boje i njenu kasniju upotrebu za izvođenje ornamenata. U vezi
s tlm .potrebno je 'pomenuti još jednu okolnost. Na'ime, ovako pripremljena
boja mogla se odma·h upotrijebiti, ali, prema 'potrebi, i čuvati, Na tu mogućnost
nas UJpućuju nalazi nekoliko ,fragmenata neukrašenih ,posuda na čijim se
unutra-šnjim d ijelovima sasvim jasno uo'čavaju debele na,slage iste takve
crvene boje. Kako ove posude ulaze u k rug standardnih keram i čkih oblika,
teško im jeprip~satineki kU'ltni 'karakter, is to kao što ih, upravo zibog ·b oje na
unutrašnjim dijelovima, ne možemo smatra ti predmetima utilitarnog karaktera
u smislu svakodnevne 'namjene. Ostaje, ,p rema tome, da ove nalaze smatramo
nekom vrstom spremišta za čuvanje pripremljene hoje.
NalaZi ovih ,plnča pružaju nam, s druge strane, i mogućnos t da govorimo
i o vrsti i porijeklu boje. Te mogućnnsti su sasvim 'posrednog karaktera i
omogućavaju ·nam da iznesemo samo neke pretpostavke, Naime, kako smo
usvoj ili pretpostav ku da one predstavij a j u neku vrstu podloge na kojoj je
boja pri:premana, moramo usvojiti i pretpostavku da su one, u stvari, služile
za drnbljenje i usit'njavamje ne'ke čvrste materije iz koje se 'boja dobijala.
Samim tim, došlo bi se i do zaiključka da je u pitamju boja neorganskog
porijekla. No, to su i'pa'k samo razmatranja, a ne sasvim egza:ktm'i rezultati,
Na kraju, recimo još i to da postojanje ovih nalaza, neovisno o prihvat­
ljivosti iznesenog mišljenja o pojedinim aspektima, predstavlj,aju značajan
prilog uvećanju dosadašnjeg znamja o tehnologiji izrade jednog dijela keramike
hvarS'ke kulture.
IX . ORUĐE I ORUZJE

Nala:zi kamenog, odnosno kremenog ikoštarnog nruđa i oružja nisu

brojni niti su ra'vnomjerno raQPoređeni po razvojnim fazama. TakO', Tlipr., u
prvoj fa.zi nije pmnađena .nijed:na izrađevina ove vrste, 'Il drugoj su ti nalazi
najbrojnij i, da !bi u sljedećim fazama njiih,ov broj ponovo opao. S druge
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97.
~ MARIJANOVIC , RAVLICA PECINA 15

straine, 'pojedi,ni ti'povi javljaju se u .pojedinačnim !primjercima ipa se o njiho­

vom trajanj,u, odnosu prema drugim. tipovima i zn'a caju u ·razvoj1u cjelo:kupne
produkciJe ne mogu iznositi 'ni'ka'kvi čvršći zarklju'čci. Veoma. je teško odre­
đenije ulaziti upitamje ovaikvog stanja. To može ,biti odraz stvarniih odnosa
u pwdu;kciji ove vrste predmeta, ili, s druge strane, ,posljedica slučajnog
rasporeda n'a ·istraživanoj ·površini. Pa, i pored toga, skala zastu:pljenih vrsta
i tipova nalaza relativno je široka, a to će se 'najlbolje vidjeti pri obradi
sva'ke grupe.

a) Kremeno i kameno oruđe - Kremena oruđa su, sa.svim prirodno,

najibrojnija vrsta nal'aza, a izuzimajući I fazu, zastu'pljena su u svim razvoj­
nim -falzama, naravno u sasvim r·azhčitim !proce:ntua1.nim ddnosima.
Među kremenim oruđima razli'kujemo ove osnovne tipove: noževe, stru­
gaJče i strugalice, svrdla i strelice.
Ako idemo po pojed~nim vrstama oruđa i ,njiihovom ras.poredupo ·f azama,
dobijamo sljedeću sliku:
Noževi, kao 'ir druge izrađevine ove vrste, 'U J fazi ni'su nam poznatI.
Za II fazu karakteri'stični 'su noževi različitih dimenzija i različite
obrade površine. ,S obzirom da, se ova faza dijeli 'Im tri odgovarajuće pod,f aze
(uporediti ,poglavlje o keramickim nalazima), biće najbolje da i ove malaze
tako ·posmatramo.
Za ranu ili II A fa'zu karakteri:stirni su nešto veći noževi, dosta rudi­
mentarne i·zrade, jer OIbradi sječiva 'nije po:klonjeno više :pa,žnje. Da li je to
pravilo ili slučajnost, ne možemo rLišta određeno reći: ,pošto ,nam na raspo­
laganju stoje svega tri primjerka noževa; T. II, 1.
U kl-asi'čnoj ili II B fazi noževi zadržavaju 'pri.bližno iste dimenzije, ili
su nešto, manj'i, ali je dbradi sječiva sada Ipoklonjenoznatno vi'š e pažnje;
T. II, 2-4. Obično se radi o 'krupnijem visoIkom retušu ,koji kod pojedinih
primjeraka ostavlja utisak ·da su više namijenjeni struganju nego re.z anju;
T. II, 2. Pored toga, javljaju se ~primjerci sa nazuJbljerum sječivom; T. II, 3.
Konačno, za ka'Slnu ili II e .f azu, pored ·primj·e raka koji odgovaraju no­
ževima 'iz prethoclJne faJze, ;pose:bino su karalkterističnipriunjerci elegamrt:nih
noževa velikih dimenzija; T. II, 5-7. Pored razlika u dimenzj}ama, ovi pri­
mjerCi pokazuju ,i znatnija odstupanja ·U o'bradi oštrice u odnosu na primjerke
iz prethodne .faze. Naime, kod dva 'primjerka, T. H, 5, 7, zrupažaju. se samo
tragovi tzv. upotre:bnog retušapošto je već lprilikom odbijanj,a ovih noževa
odnukleja dobijena dovoljno fina, oštra i pravilna oštrica, pa dodatno retu­
širanjenije ni ,bilo potrebno. Treći' 'p r.imjerak je obrađen vrlo finim i sitnim
retU'šom; T. II, 6.
U Ul fazi 'su nalazi noževa znatno sla1biji. Primjerci ve liik ih noževa iz
f,aze II e nedostaj'u, !jblici se ,ponovo 'pri1bli'žavaju tipovima 'iz ranijih 'farza,
a retuširanje nedostaje; T. II, 8-10.
StrugaČi i strugalice su znatno 'sla:bije zastu,pljene. U LI A d'azi ,pfO'nađen
je svega jedan primjerak ,ovog oruđa. To je uo'b~čajen tip neolitskih strugača:
kratalk sa hrptom .j 'polukružnom, 'prO'širenom glavom za struganje, O'brađenom
vi:sokim retušom; T. III, 1. U :II B fazi takođe nam je Ila raspolaganju samo
jedan primjerak strugača, ali sasvim drugog hpa. Pljosnat je s obje strane,
nema .nikakvog hrpta sa gornje strane, a glava mu je samo djelimi:Č'I1o obra­
đena vis'okim retušom; T. III, 2. Kad ovog 'Primjerka je evidentno da je
izalbran 'p ose:ban nuklej koji je neznatn'om i.ntervencij-om prilrugođen svoj-oj
funkdji. U fazi II e IpraV1i'h strugača nema, ali nam je na raspolaganju jedna
vrsta strug,alice komrbinovana sa nožem; T. III, 4. Konačno, ,na ,kraju III faze,
 eZM (Al. NS 35/36. 1980/ 1981 . str. 1-97.
16 _ ~ ARIJANOVIC, RAVLICA PECI ~

dakle III B, pronađen je jeda:n pri'mjerak masivne strugalice izrađene od

nukleja; T. III, 3,
Svrdla su talkođe malo'broj.na vrsta oruđa. Jedini 'pravi ~rimjerak ove
vrste, obrađen visokim retušam, ,pri'pa'<ia II B fazi, .ali je i on istovremeno
kombinovan sa strugačem; T. III, 6. Za druga dva primjerka, od kojih jedan
pripada II e fazi, T. III, 5, a drugi III A .fa.zi, T. III, 7, prije bismo rekli da
predstavljaju poseban tip strel ice koji izlazi iz okvira sta'ndard;n ih tipova ove
vrste. Oba lprimjerka 'su retuširana po čitavoj dorsal'noj strani.
Prave strelice su zastu:plj-e.ne svega jednim primjerkom, T. III, 8, a on
pripada II B fazi. Budući da' je i ovaj jedini primjerak fragmentiran, ne
možemo ništa određenije reći o 'njenim tipološkim odEkama, izuzev napo­
mene da je ventralna stranaplj-os:nata, a dorsaIna zaobljena i olbrađene vrlo
finim retušam.
Na kraju, pomen ima j'Oš ,i jedini 'primjerak ručne :glačalice za o'bradu
kamenog oruđa, mada nam ovo n ije ,poznato.

·b) Koštano oruđe i oružje - Neke konstatacije iznesene pri obradi

kremenog i kamenog materijala mogu 'se u ,p otpunosti prenijeti i lI1a kO'š tani,
samo što je ovaj ,posljednji još malo:trojniji. Taiko u I fazi ovi nalazi potpuno
nedostaju, odnos 'pojedLnih tipova i njihov razvoj je Ipotpuno nejasan, a i
gustoća nalaza ,po rpoj.edi-nim fazama je sasvim neravnomjerna.
~ila su pravljena obično od sitnijih kostiju raznih sisara. U većini
slučajeva je upotrijebljena uzduž rascijepljena kost sa dijelom zglavka, koji
je olakšavao držanje. To je sta'ndardan oblik, različite debljiime i dužine, ali
dosta ujed,načene obrade. Već i na je vrlo dobro gla'čana; T. V, 6. Istina , većina
raspoloživog materijala .pri:pada II B ,fazi, dakle klas i čnOj hvarskoj kulturi, pa
u tom .pogledu 'ne možemo iznositi neke čvršće i olbu'hvalmije zaključke. Ipak,
sudeći ,prema nalazu jednog primjerka iz faze III B, T. V, 7, izgleda da tu,
ilzuzev kvaliteta obrade ,Inije Ibilo .nekiih zna'čajn i jih odstupanja tO'kom čitavog
života na nalazištu.
Posebnu kategoriju šila,koju bismo ra'dije nazvali prOIbajcima, 'p redsta­
vljajuprimjerci i,zrađeniod dijelova Ikrupniji:h kostiju kod koj'i:h je abrada
izvršena samo na manjem,U!potrebnom dijelu ; T. IV, 2. Njihovo traja,nje je,
kOll iko nam je na 'osnovu ra~položi vog materijala moguće 'suditi, ograni'čeno
na klasičnu i kasnu fazu hvarske kulture. Za lprimjerak sa T. IV, 3, izrađen
od masiv:ne kosti sa dijelom zglavka vrlo rpo'ciesnim za držanje, skloni smo
mišljenju da, o:sim 'što može !predstavljati neku vrstu masivnog šila, odnosno
probojca, isto tako može poslužiti i kao odlično napadačka oružje, odnosno
bodež. Ovaj 'primjerak pri,pada II B fazi ra'zvo ja.
Glačalice su zastupljene sa svega ,dva pr.imjerka od kojih jedan, T. IV, 5,
pripada ranoj, a drugi kasnoj fazi hvarske kulture; T. IV, 4. Kod prvog pri­
mjel1ka 'se radi o standardnom tipu glačal i ca samo što naš primjerak nije
izrađen od uzduž rascijepljene 'kosti, već Old dijela roga. Kod drugog primjerka
je zasjecanjem d·otjerama samo r,adna !površi'na.
Veoma je zanimlJiv Ulalaz jedne strelice iz III B faze; T. III, 9. Našu
pažnju ne privlače ,njene tipolo:ške karakteristike, Iprema koj'ima ona pripada
tipu tzv. strelica sa lastavičij i m repom, što je, s obzirom na hronološki položaj
III B faze, i sasv im razumljivo. Mnogo ,značajn i ja je okolno,st da je za iZTadu
ove strelice upotrijebljena lj uštura školjke. Koliko nam je poznato, to je sasvim
usamljen primjer dase za izradu ovakvilh predmeta upotrebljava sa'svim
specifična vrsta materijala. To može Ibiti .posljedica dviju okomosti. Prvo,
oskudice drugih sirovina, prvenstven,o kremena, ili drugo, isključive namjene
za lov n'a sitne životinje, vjerovatno lp tice. S ·()ibzirom na fi'noću i lakoću
 GZM (A), NS 35/36 , 1980 / 1981 , str. 1-97.
B. MARIJANOVlC, RAVLICA PECINA 17

materijala nepodeSllog ·za lovna krupniju divljač, ova druga mogućnost nam
se čini prihvatljivijom.
Konačno, ,pome-nimo jos i jednu vrstu kombinov3.il1Ocr oruđa izrađenog od
jelenjeg roga 'koje je podjednako mo,g lo IPoslužiti i ka; mlat ,i kao hudak;
T. IV, 1.

X. NAKIT

Ukra<sni [predmeti, takođe, Qpadaju 'U onu grupu .nalaza koja nije !naro'čito
bwjtnozast\.lip.lj ena u. Rav.!ić<3 :peć~ni. Na Ta'spolaga,njunam stoj'i 'Ulkupno 'Pet
primjeraka, koje sa vise ili manje sigurnosti možemo smatrati 'ukrasnim 'Pred­
mehma. Pvi tom 's e odmah uočava da su 'čist i ukrasn i predmeti znatno broj­
niji od anih ,koji uz ukrasnu imaju i pra'kti'čnu funkciju. Od ovi,h posljednjih
na raspolaganju nam je samo jedan 'p ri'mjerak velike, fino o:brađene igle;
T. V, 1. Prava je šteta što :kod ovog primjerka nijesalčuvana glava, kOj'a je,
sudeći .po ostatku jedne urezane hnije, od bijela 'igle 'bila ·o dijeljena jednom
ili vise takvih linija . Sama glava je, vjerovatno, :bila izrađena u dblj'ku meke
stilizova'ne predstave, što je i sasvim normal,no s obzirom na pri{padnost ove
igle II B fazi, dakle kla'si'Čl1oj hvarskoj kulturi , i sličnena'laze sa drugih
lokaliteta ovog kulturnog kruga.
Među 'ukrasne 'predmete koji ·pv~pada~u II B fa71i 'Uvrstili smo i j'edan
kaštani ''Privjesa'k, ,ia:ko je z'a taj, 'primjerak teško tvrditi da se radi isključivo
o ukras-u; T. V,3. Naime, ovaj primjera'k je vrlo dobro mogao posl'užiti za
obradu i glačanje bne keramitke. No, f inoća iZTadei nalazi sličnih 'PrivJesaka
od kamena iz ka-sniji'h faza doprinijeli su da i ovaj primjerak uvrstimo među
uk'rasne predmete.
Privjesci od veprova zuba su izuzetno rijetki pa je teško .pretpostaviti
da S'U upotrebljavani za izradu !bogatijih ukrasa ove vrste. Raspola žemo samo
sa dV<3 primjerka ovog na'k ita, a oni Ipri'pa'daju II e faz i razvoja. Obrada ovog
nakita je jednostavna: zub je raspolovljen, a na 'proširenoj strani je ·napra­
vljena mpa 'za vješanje; T . V, 2.
Konačno, ostalo je da pomenemo inalalze privjesa'k a 'izrađene od fino
glača'nog kamena, od koj,iih jedan pri'pada II e faZi, T. V , 4, dok je dru<gi nađen
na samoj granici faza III A i III B; T. V, 5. Pored oč igledne razUke u. veličini,
kod ova dva primjerka se uočavaju i razli:k e u načinu nošenja. No, to je
posljedica 'postojanj.a jedne, odnosno dviju rwpa za vješanje.

Xl. PLASTIKA

Relativna malobrojnost sitne o'krugle pla'S't~ke ,na neolibskim nalazištima

jadranske regije, kao posljedica slabije izr·aženostinjene simiboli'čne funkcije,
svakako je razlog što ova strana 'umJetnosti i duhovnog ži vota i na ,na'š em
nalazištu nepredstavlj a neku izrazitu kara'kteristi'ku. Dosadašnja i's traži vanja
su, naime, dala svega jeua,n primjerak 'plasti'čni'h lj'udskih .predstava koji, po
svom stra tigracr'Skom 'položaju, pr~pa'da ,prelazu iz faze II A u fazu II B.
Vel i'ku teškoću u pokušaju stilske analize, tuma'čenja sa·d ržaja i zna'čenja
,predstave,kao i iznalaženja odgovarajućih analogija ne :predstavlja samo
m:alobroj'nost ·ova'kvih predstava već i okolnost da je na na'š em primjerku
;sačuvan samo donji dio, a i Gn je .nepotpun. Modelisa'nje je sprovedeno dosta
sumanno, Ibez 'Posebnog 'isticanj.a detalja i, gledano u cj-elini, može se ·reć.i da
ova .pred'sta·va 'ulazi u krug na,turalistiOki rađenih hgunina. I ip ored :toga,
sma tramo da ne dolazi u sumnjru da je u pitanj u predstava sj edeće ženske
 GZM (A) , NS 35 /36, 1980/1981, str. 1-97.
18 B. MARIJANOVIĆ. RAVLIĆA PEĆINA

figure; T. XXIV, 1. Do-duše, gornji dio 'bijela bi .nam,u tom pogledu, bio
znatno bolji 'pokazatelj, ali i sasvim jasno nagla'š em glutei su sasvim siguran
znak da se radi o ženskoj fi'g urini. U istom pravcu bi, vjerovatno, govorile
i ,plitke linije urezame u obliku troUIgla 'na prednjem dijelu figurine, ~ koje ~e
na stražnjem dijelu pretvaraju u uske trake. Nema nikakve sumnje da Je
na ,ovaj način učinjen ,pO'kušaj 'predstavlja'njaneke vrste prega.če.
Izneseni detalj i, sami 'p o sebi, nisu dovoljan oslonac za neka veća uOJ)'šta~
vanja, ali se ipak može reći da ova figuri'na znatno odud·ara od dosadašnjih
nalaza neolitskih antwpomor.fn ih fi-guri:na istočne jadran6ke reg.ije. S druge
strane, u odsustvu drugih elemenata Ikoji bi omogućili .povezivanje ovo.g nal.a za
sa nekim drugim kulturni.m krugom, teško bi bilo tvrditi da ova figurina
.predstavlja rezultat veza sa drugim kulturama Hi kultur.nim grupama. U vezi
s trim, smatramo da bi bilo mnogo o.pravdanije govoriti o ovoj .figurini kao
rezultatu lokaLnog razvoja 'i značaja, koh je do izra'ž aja đo-šao naročito u
dr,ugim o;[)licima mater.ij.al'ne IkuHure, a 'š to će se veoma ,ddbr.o y,i djeti' u
dijelu o keramičkim nalazima.

XII. KERAMIKA

Za 'pr-o'učavanje ku1turnog razvoja u Ravlića pećini keramika nam pruža

najveće mogućn osti i predstavlja :najbolji izvor 'pomoću koje,g možemo odredit'i
razvojne faze.
Strat ~gra.fska slilka k'u.ltu.nnog razvoja koju smo ddbili na OS'TI'OVU :prou­
ča vanja , keramičkih nalaza pruža sljedeće elemen te:
I faza ili starij i neolit: od zdravice dD 'prosječne dubi.ne od 3,50 m;
II faza ili mlađi neoHt i rami e,neolit: od prosječne duJbine 3.50 m do
prosječne dubine od 2,00 m;
III faza ili ene olit i ran'o ,b ronzano doha: od 'prosi'eČi1e dubine 2.00 do
prosječne dubine 0,30 m;
IV faza ili mno ,b ronzano d{);[)a: od prosječne dubine 0,30 m do površine.
Pri utvrđ ivanju :prosječnih duibina uzeti su u dbz·ir krajlI1ji istočni d ijeloVI
istražene površine, odnosno kvadrati X , XI i XII. što je i normalno jer je tu
ustanovljena najlb olja stratigrafija.
Već iz ovako grubo navedenog karaktera 'Pojedinih faza, uDčljivo je da
faze II i III, u relativ:no hroTIDloškom pogledu, 'Predstavljaju heterogene
cjeline. S druge 'stra:ne,o:ne su ,istovremeno neodvojive cjeline u uku.pnom
kulturnom razvoju Ravlića ,pećine. Zbog toga smo i pri podjeli na glavne
razvojne faze ·i insistirali na kulturnom jedinstvu, a ne na hronološkoj pn­
padnDsti. To će se u toku daljeg izlaganja i vidjeti. U vezi s tim, potrebno
je naglasiti da se u okviru faze II sasvim jasno izdvaj;aju tri odgovaraj uće
pocld'aze, koje ćemo ·obilježiti sa A, B , C, ,dok se u fazi III izdvajaju dvije
podfaze, koje obilježav,a mo sa A d B.
'U ~prve d vije faze !postoji, kao i ina'če, podjela :na d vije osnovne keramičke
vrste: grubu i finu, dok je u druge dvije faze ta razlika znatoD manje izra·ž ena.
r jedna i druga vrsta doživljavaju promjene u pojedinim fazama ipodfazama,
ali su te 'promjene daleko ja'če izražene kod fine keramike. Tu su za:pravo
i došli do 'izražaj-a svi oni pokazatelji koji su uslovilipodjelu kulturnog sloja
·n a četiri ,glavne faze sa odgovarajućim podd'aeama.
I f a z a ,p ri.padastarijem neo-litu i na našem 'nalaz'ištu je zastupljena
veoma skromno. To je posljedica dviju okolnosti. Prvo, to je v eć pominjana
tankoslojnost uslovljena kratkotr.ajn-ošću boravka na ov<o m mjestu tokom ove
GZM (AJ , NS 35/36, 1980 /J981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 19
eta,pe. I drugo, nepotpunom istraže:nošću primame zone naseljavanja, o čemu
je već bilo govora u dijelu o metodologiji .istraživanj·a i opštim napomenama
ostrahgrafiji nalaziišta. Ilustracije radi 'pomenućemo samo to da je ova
faza 'u svom 'inta:ktnom položaju utvrđena u kvadratima X, XI i XII, dok
malobroj.ni pOjedina'čniprimjerc.i 'Potiču i iz kvadrata V i VII, dakle nepo­
sredU10 uzpriJmamo naseljen :prostor {uporedi Prilog br. '1). Ak.o se uzme još
II olbzir da je 'p rvo,bitno dno :pećine u kv·adratima X, XI i xn ·z.a gotovo čitav
metar rniže ,od dna u neposredno susjemim kvadrat-ima, te ograniceno'St prvo­
bitno naseljenog ,prostora .na istočni di.o pećine sa već pominjanom nilšom,
onda :e jasno da 'Se sloj staTijeg :neolita i nije mogao formirati na ostalim
lPovršrnama. Prisustvo pojed inačnih nalaza ove faze u kvadratima V i VII
samo je posljedica okolnosti da je taj prostor služiD za ,komuniciranje prema
izlazu iz 'pećine, ipa ih, u 'izvjesnom 'Smislu, mo~emo smatrati i slučajnim
malazima.
Što se hče IPokretnih nalaiza, već je pomenuto da je njilhov broj sasvim
.ograničen, bolje rečeno - sasvim skroman i sveden samo na kerami'čke nalaze.
U Inedostatku većeg 'broj a nalaza - pDse.bno izrađevina od kamena , kremena
i kosti - lišeni smo i kompletnij e pola;zne osnove za širu komparaciju sa
'pvj,avama 'u okvi'ru 'odgovarajuće kulture i precizniju oc}enu lJ i,aze u cjelini
Situacija je nešto ola,k:Šana činjeni:com da je sloj "~oma tanak te da :ne postoje
nikakvi stratigrafski odnosikDj'i bi zahtijevali jasnije razvI1Stavanje materijala
koj·im raspolažemo. Zbog toga, :kao i ZJbog u1kuipno male kDl.ičine materijala,
unutar koga sigurno ,n e postoji' nikakav realan procentualan odnos .pojedinih
'kerami'čkih vrsta, Iprisiljeni smo .zadržati se samo na 'onim Dd!ilkama koje
pružaj uodređeniju osnovu za kulturnO'istorijsku analizu. Stoga se :nećemo
držati ni ustaljene podjele na grulbui' f·jkl'u !keramiku, već će se podjela
bazirati samo 'na ornamentaLnim karalkteri5ti1kama koje 'Su u ovom slučaju i
dosta raznovrsne i izrazite. Međutim, prije ·negoli pređemo na analizu orna­
mentaInih kompozicija i motiv,a, zaddaćemo se ·n a tehnici izrade. U tom
pogledu 'potrebno je odmah istaći da u ovom slučaju 'Ilije moguće 'PiYVUĆi neku
O'štr-u granicu između fine i grube keramike . Ov,a o'kolnost ,n ije !posljed-'ica
malog broja nalaza ih ,nedostatka jedne ili druge kerami!čke vrste, već je
rezultat veoma ujedna'čenog postupk,a :pl'i izradi svih 'p osuda čiji ,nam fra­
gmenti stoje na raspolaganju. U 'Zemlji, od koje su rađene posude ne može
'se uočiti namjerno dodavanje bilo kakvilh .primjesa kojima b i bio cilj da
doprinose čvrstoći posude. Zemlja je pažljivo ·oči·šćena i od njenilh pl'irodnih
lprimjesa, odnosno krupnijih zrn..acakamelJ1a, a veoma se teško u-ocavaju ča'k
i 'one prirodne :primjese koje ne utiču na [inoču rfakture, ali :ne doprinose ni
čvrstoći ,posude. Drugim riječima, svi fragmenti :kojima raspola.žemo· ~riJpadaju
'bolje rađen'im posudama, a Ova se konstatacija odnosi .podjednako i na :posude
vebh i na posude manjih dimenzija. Inace, sve po,s udesu vrlo ddbro :pečene.
Boja 'površ~ne sudova postignuta pečenjem javlja SP u !blagim nija:nsama,
'bez joak1h !kantrasta. Nešto češč-e su 'u pitanju razne nijanse smeđe lli crven­
, kastosmeđe, ali se javljaju i svjetlije i'l i tamnije, gotovo crne, n'ijanse sive
·boje. Tamniju vanjsku pOVTši,nu imaju posude manj'ilh dimenzija. Osim toga,
vanj-ska površina može 'bit~ jedne, a unutrašnja druge, Dibian:o tamne do
crne boje. !Presjek !poka.z uje jednoli'ano 'Pe'čenje, aU takođe i u raznim ni­
jansaJma.
Ornamentalne kompozicije na keramici ove faze izvedene su pOi1avlja­
njem određenih motiva, te <l1ji!hovim kontinuiranim povezivanjem oi slaganjem
u nizove. To je osnovni IPrincrp Drnamentainog ;sistema .impresso~kerami:ke u
cjelini, .koH je i .na <l1ašoj keramieci d·o sijedno ·sproveden. Ornamentalni motivi
izvedeni su 'pomoću nekoliko tehni'ka - utiskivanjem, ureziva:njem i žigosa­
 GZM (A). NS 35/36. 1980/ 19SI . str. 1-97
20 B. MARIJANOVIC , RAVLICA PECINA

njem. Svaka od ovih tehnika lp rimjenjuje se samostalno, a komb inuju se, i to

rijetko, samo žigosanje i utiskivanje.
Tehnika utiskivanja - Moramo odmah naglasi ti da pO'dovom tehni:kom
podrazumijevamo izvođenje ornamenata priro·dnim poma.galima, odnosno in­
strumentima koji ni'su 'p retrpjeli neka ,p osebna i veća dotjerivanja i pr·ilago­
đavanja svojoj funkciji, za razliku od žigo'sa'nja, gdje je takva intervencija
sasvim oč i gledna.
Ova tehn i'ka je zastuplje.na na veoma maiom broju vrlo sitni!h .f ragmoo-ata
tako da o kompozicij i i širini varira.nja moti va ne možemo ništa određenije
govoriti. Standarclm'i i najizraziliji primje.rc i ove vrste su on'i 'priika,zani na
T . VI, 1-2. Upitanj,u s·u sitni ;uti's 0iprsta,odnQ.Slno nokta, kOlji su, sudeći po
odgovarajućim nalazima sa drugi'h nalazišta ove kulture, u gušćoj di'S'pozicij i
prekrivali cijelu površinu posude. Uti.skivanjei pomjeranje .prs ta u stranu
izazvalo je izd'iza.n je okolne površine, tako da čitava po-"ršina ostaje neravna.
Ovo je jedan od najizrazitijih načina u:kraša vanja kerami'ke u ·okviru konti­
nen taIne varij ante impresso-kulture 4
Veoma interesantan i za kontinentalnu varijantu impresso-'kulture neuo­
bičajen manir ukra'šavanja nalazimo na primjercima ,p rikazan im na T. VJ,
3-6. Među njima posebnu pažnju zaslužuje primjera,k na T . VI. 6. kod koga se
radi o uti skivanju rUiba .neke narebrene školjke, što je, ,pri danaiŠnjem pozna­
va'nj'u 'prostornog rasporeda 'pojedinih tehn-ilka i motiva i karakteristi'ka kon­
tinentalne i prio'balne va rijante impresso kulture. dosta U'samljena pojava u
unutrašnjosti ' . Izuzimajući malobrojne primjerke iz Crvene stijen e, ovaj način
ukrašavanja je izrazita karakteristika 'priobain·og pOJasa, dok se u unutmšnjo'Sti
ja vlja sasvim izuzetno i sporadičnoc
Za ,p rimjerak prikazan na T. VI, 5, ukrašen sitnim i u okviru visestrukih
horizontatnih nizova gusto .grupisanim otiscima, ne mažemo tvrditi da li je
ornament izveden šk-o lj.k om ih samo podraia va taj manir. Ta'kođe za ovaj·
primjerak ne nalazimo ·n i direktne analogije, ali llam se prema 'Stilskim odli­
kama, u okviru kojih se može govoriti o podražava.nju tzv. a tremolo motiva.
č ini da upućuju prije na prioba ln-i pojas nego na unutrašnjost.
Veoma je izra'zit i 'p rimjerak na T. VI, 3, k od koga nalazimo dvije vrste
motiva. Jednu či"ne 'n izovi, jednim krajem .povezani'h . otisaka ruba nenare­
brene školjke koji stvaraju, na taj načun. uti:sa'k jedU10g cik-cak motiva.
Drugu vrstu čine ,paralelno 'p ostavljeni ovalni mollvi izvedeni žigosanjem.
Sudeći prema rasporedu ovih dvij'U vrsta motiva, posuda koj,oj ovaj fragment
pri'pada bila je ukra'šena jednom složenijomkomrpozicij om. Ovaj fragment se
takođe mora dovesti u vezu s ·odgovarajućim nalazima u priOIba lnom pojasuGa.
Konačno, najzanimljivijoi i najvažniji je fragment prikazan na T. VI. 4.
Ova konstatacija 'ne proizillazi iz činjenice dase radi o posudi vrlo fine fakture
sa fi'nom .pr·evla:kom na spoljnjoj .i unut rašn joj stra'n'j~ uglačanim do viS{)ko'~
sjaja. Takođe se to ne odno-si na hnu i suptilnu or.nament iku koju čine
međusobno pavezani oti·s ci ruba nenare-brene školjke, tvoreći jedan cik-cak
motiv kakav n.alazimo na ni,zu primjeraka u 'p rialbainom 'Pojasu 7 . Na'šu pažnju
zaokuplja Iprvenstveno ,oibllk posude. Dovoljan je čak oj 'Površan 'Pogled pa da
se zapazi da se ne rad.i o oIbli'ku poz'natom i uobičajenom u okviru impresso­
-kulture. Ti'pološ'ke karakteristike našeg fragmenta sasv,im ja,·s no g,ovore da

1 A. Benac, Zelena rpe6vna, GZM, NS XII, 1957, T. V, 2, 3, T. VIII, l, 2.

QA. Benac, Orvena stijena, GZM, NS XII, 1957, T VI, 1-3.
o S. Batović, Starij,j neolit u Dalm ac~j-i, T . XXXI, 1.
Ga Ibid. T. XXXI, ll, T. XXXII, 7.

7 Ibid. T. XXVI, 9, T. XXVIII, 4, 5, T. XXIX, l, T . XXX, 8.

GZM (A), NS 35/36, 1980/1981 , str. 1-97. 21

B. MARIJANOVIC , RAVLICA PECINA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

u ovom slučaju treba računati s o'bje;ktom koji ima dva osnovna dijela,
recipijent i bazni dio. Dok u pogledu recipijenta možemo ,biti gotovo pot.pll!J10
"'igurnr da je u pitanju plitki četvrtasti -oblik, za donji d i·o možemo samo
;pretpostaviti da joe imao posebno "i zdvojene noge ili poupuno zatvorenu po­
vršinu. Prva mo.gućnost nam se čini vjer()lvatnijom. Drugim riječima, tako
bilSmodo'šli do oblika kojli podsjeća na žrtvenike starčevaćkog tipa. Istovremeno
hismoi'stakli i vjerovaMu namjenu ovog objekta Iprotiv čijeg utilitarno.g
karaktera ne govore samo t~pološke odlike već i finoća obrade i ljepota
,ornamentike.

Tehnika urezivanja - Ovaj način lu'krašavam'ja spada u ,redcxni'h ,tehnika

·koje 'su uobičajene u okviru impresso.<kulture, posebno njene varijante u
Ulnutrašnjosti . Š irina varirM1ja ornamentainih kompozicija .n ije velika i sasvim
se dobro 'uklapa u pojave utvrđene na drugi'm nalazištima impresso-kulture 8
Radi se o kraćim ili dužim urezima 'koji ibez nekog određenog rasporeda
prekrivaju cijelu pov r šinu posude :prika'za'ne na T. VII, l i T. VIII, l, ih u
dobro raspoređenim nizovima,U ovom ·slučaju koso postavljenim, ta'kođe zau­
zimaju svu raspoloživupovrši,nu: T. VII, 2. Konačno, veo·ma je interesantan
primjerak 'pri,kazan na T. VIII, 3, ukrašen ure.z ivanjem, ali koji podražava
jednim 'krajem ,povezane motive izvedene utiskivanjem.

Tehnika žigosanja - Gledano u cjelini, ova tehn iIka se ta'k{)đe uklapa

u odgovarajuće pojave u okviru impresso-kulture, 'posebno njene varijante
u Primorju 9 • Ova konstatac ija se u .podjednakoj mjeri ·odnosi na sve primjerke
kojima raspolažemo, mada između njih postoje i neke razlike či'St{) tehničke
pr.irade. Kod primjera'ka pri·k azanih na T. VIII, 2, 4 rald i se o jednoj vrsti
trouglastih motiva kod kojih nisu podjednako izra;ž ene sve tri stra'ne tako da
se dobija utisak nekog uglastog motiva. No, to je posljedica posebne pripre­
mljenosti instrumenta kojim je ornament izveden, odnosno neujed.načenosti i·li,
bolje rečeno, zakoše.nosti radne površine. Kod trećeg !primj erika , to su standar­
dni duguljasti motivi, dosta duboko i prilično ujednačeno utisnuti na površ'ini
.p osude; T. VIII, 5.

Tehnika punktiranja - Ova tehnika je zastupljena samo na jednom

:primjerku, a radi se o veoma sitnim ubodima koji bez nekog određenog
rasporeda prekrivaju ,p ovrši,n u posude. Direktne analogije za ovaj primjera!k
ntsu :nam poznate, ali se on može u!poređivati sa sličnim nalazima iz unu­
trašnjosti; T. VIII, 6.

II f a z a - U ovoj fa<zi je dDšl{) .do veoma značajnih promjena u od:nosu

na prethodnu, a one 'se odnose na 'Sve oblike materijaIne kulture. N{), te
promjene su i sasvim razumljive ako se ima u vidu či.njenica da II i II fazu
dijeli dug hron{)loški ra's pon uslovljen činjenicom da I faza pripada starijem,
a II faza mlađem neolitu. Međutim, !prije negoli pređemo na prikaz kara'kte­
r.isti:čn ih nala·za, !potrebno je dati nekoliko napomena o opštim strahgrafskim
zapažanj.ima. Za razliku od preth{)dne, ova faza je dokumentovana na svim
dijelovima istraživane površine, al.i je, ipak, njen .puni ra'zvoj bHo moguće
utvrditi: samo u kvadratima X, XI i XII,i to u njiihovimistočnim dijelovima.
Naime, stratilgra1ska zapaža:nja, te tipološke, stilske i ornamentalne kara'kte­

8 Ibid. T. XXVIII, l, T. XLII, 2, 4; B. Marijanović, Nova 1

l1'aila(lJišta ~mpres6o­
-!kiullture u Hercegovini, GZM, N. S. XXX.III, 1978, T. M, l, 3.
a S. Batović, >op. cit., T. XLIII, 2, 7.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97
22 _ _ _o B. MARIJANOVIC, RAVLICA PE CIN A

ristike keramičkih nalaza omogućavaju da se ov,a faza podijeli na tri razvojne

etape, kaje ćemo ovdje označiti kao faze II A, II B i II C. Budući da je
isto:čni dio peć~ne, sa već pominjanom nišom, i u ovom slučaj u iskoriIŠten kao
najpogodnije mjesto za naselj'a vanje, to se i rana etapa ove bze formirala
samo na onom prostoru na kojem je utvrđeno i 'postoja,nje ;prethodne faze.
U toku daljeg života prvobitno naseljena ZO'lla se znatno ~povećala pa smo
na taj način dobili fazu II A, zastupljenu samo u kvadratima X, XI i XII,
i faze II B i II C, koje su zastupljene na ostaloj istraživanoj površini, Kao što
se iz iznesenog i vi'di', kvadrat i X, XI i XII su nami ovoga p-uta dali naj'v ažnih
stra tigrad'ski o'slonac za tačno fiksiranje II faze na ovom nalazistu.
Što se tiče keramičkih nalaza,u ovoj fazi se sasvim jasno odvajaju dvije
osnovne vrste: gruba i fina .keramika, mada kold pojedinih malobrojnih pri­
mjeraka nije moguće izvršiti tako oštro razgraničenje. No, ()udući da su oni:
zaista malo'brojni i ne uHču na opštu sliku keramičkih nalaza, nećemo ni
iizdvajati jednu posebnu kategoriju polugrube keramike.

ITA faza

A) Gruba keramika - U ovu keramiČIku vrstu -smo uključili posude

debljih zidova, sla'bo ili ovlaš glačane 'površine i većih dimenzija. Ta kerami,ka
nema svoj poseban, čak ni sasvim jednostavan, ornamentalni sistem. što se
tiče same tehnike koja je primijenjena pri izradi ovi,h grubih ,posuda, treba
pomenut>i sljedeće:
- Zemlja je redovno pomije3aina 3a krup.nijim ili sitnij'im rzmcima ka­
mena, Hi sadrži svoje 'pri'rodne pri:'·'Jese. Ove primjese siguTno doprinose
čvrstoći' ,posude, ali istovremeno utiču i na izgled nj'ihove površime.
- Boja površ~ne ,zavisi od kvaliteta zemlje, ali isto tako i od intenziteta
pečenja, Mora se 'nagla-siti da je ova keramika vrlo dobro pečena i da su to
sve vrlo ·čvrste posude. Zavi'sno od toga, iboja ·površine je ou većini slučajeva
mrka do tamnosiva, gotovo crna. Z'natno je rjeđi slučaj da je 'u pitanjU
tamnosmeđa ili svijetlosmeđa 'boja sa nekim crvenkastim nijansama,

- Obrada 'Površine sudova vrši se na dva .načina:

a) bez posebn·og ,premaza po površini, zbog čega je ona gnrblj'a i zbog
čega se i'sti'ču zrnca kamena ili udubljenja od zrna koja su is-pala 'Prilikom
grubog glwčanja 'površine;
b) prevlačenjem posebnog premaza čiste gline 'pa je ;površina mall1je hra­
pava, iaJko je 'premaz neki put nepažljivo nanesen ,i glačan pa je :površina
zbog toga ma'nje ravna.
Prvi na'čin obrade povr~ine je mnogo učestaliji od drugog.
- U ;presjeku 'stijenke gru!bilh ,p osuda nisu ujedna,čene. Kod posuda bez
posebnog ,premaza taj je presjek >dosta ravnomjeran 'Premda je 'i ovdje boja
presjeka nešto tamnija nego boja vanjskih dijelova 'posude. .osim toga, kod
posuda koje imaju svijetlo ili tamnosmeđu boju površine .presjek je nešto
svjetliji od osnovne ,boje površi-ne. Kod posuda sa prevučenom ,površinom
središnj.i dio stijenke je dbično nešto tamnij i, ali može ,b iti usklađen i: sa
bojom vanjskih dijelova posude.
Iako je ova faza ispitana na sasvim ogranrčenoj 'površini, ~paik se sa
dosta sigurnosti može tvrditi da oblici grube kerami'ke nisu ni jednostavni
niti ogra'ni'čeni u varijacijama. Nađeni su, istina, samo njihovi fragmenti, ali'
su se osnovni obli'ci ipa,k mogli ddbiti', Osnovna odlika grube kerami'ke u ovoj
fazi je ,p otpuna dominacija Iposuda sa zao:bljenim 'Profilom. Kod toga imamo
u vildu nekolilkaosnovnih t~pova i nj,thoviih varijanti,.
 eZM (A), NS 35 /36, 19801!9BI, s tr. 1- 97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 23

v. Loncima .p ripada najveći broj nađeni'h fragmenata. To su posude razli"­

cIte VIS me, a osnovna odlika im je nešto izd-u.žen oblik i blaga zaubljenost
stiJenkI. Izvjesne razlike se uO'čavaju samo u stepenu uvijanja zidova i načinu
formiranja oiboda .
Najizrazitiji predstavnik bpa je nešto izduieniji oblik sa blago i ravno­
mjerno zao!bljenim Iprofilom uz neznatno na!glašavall1.}e oboda; T. IX, l, 2.
Sliča'n ovome je lonac sa blago zao:bljen im sredi'šnj,im i nezna'tno uspravljenim
g,ornjim dijelom; T. IX, 3. Konačno, dolazi i lon.ac sa ,blaže ili snažnije uvu­
'čenim obodom; T . IX, 4, 5.
Zdjele su dosta čest alb li k, a variraju uglavnom u dva pravca :
a) veće duboke zdjele ·s uvučenim gornjim dijelom, čime se dolb ~jaju
oblici koji se mi'ješaj:u sa nekim v arijantama loptash'h ,formi i nalaze na
.g ranici ,i zmeđu lonca i z'djele; T. IX, 6, 7;
lb) ,konilČne zdjele, kod ko,ii'h raozli'kujemoblago zao'b ljen o,b li'k pa je
stijenka ravnomjerno uvijena ,čitavom svojom vi'sinom; T. X, 9, te ta',{Qđe
'zao'bljen ublik sa naglašeno uvijenim gornjim di'jelom; T . IX, 8.
Pored ovi,h zdjela, pronađen je i jedan fragment koji će ,pri'padati obliku
pJi tki:h pol ulopta!stih zdj ela; T. IX, 10.
Kupe su, takođe , dosta omiljen 'o'bJi.k, a i kod ovog bpa imamo variranje
u dva osnovna pravca:
a)do·nj.i dio je j,ako zao!blj e.n, a .gornji snažno uvučen, pa čitava posuda
ima v iše ih ma'nje izražen jajolik olblik; T. X , l, 2;
b) dunj'i dio je jako 2a'o'bljen, gomji ·snažno uvučen, a obod neznatno
uvijen i'Ji snažno istaknut; T. X, 3-5; T. IX, 9.
Os.novna ·odlika ovo.g tipa je vrat, koj.i nije nikada ,p osebno iozdvojen,
već posuda direktno iz ramena 'prelazi u obod. Ovo svojstvo je i najznačajnija
razlika u udnosu na sljedeći, u osnovi 'sJi:čan ti.p posuda , ali kod 'kojih je
sasvi'm ,jal~;.no hzra'že:na tendeneija 'Za fonm!i ramjem vra'tme mne, čime se ove
pos ude jako pri'bl iža vaju jednom piriformnom abli'ku; T. X , 6-8.
Konačno, ·ostaje nam da pomenemo i 'Posude manji'h dimenzija, od kojih
jedan primjera'k predstavlja čistikonični alblik, T . X, 11, što je i jedini nalaz
·ovako modeliranih 'posuda , te, takođe, koničnu posudu sa Ibla;go uvijenim
gornjim dijelom; T. X , 10 .
Grube posude ove faz.e i maju, koliko se iz ra s položivog materijala može
vidjeti, dvije vrste dna. Radi se o ni's koj kon-ičnoj stop i uobičajen.oj kod ove
,keramičke vrste, ,bez o'bzira na kulturnu ili hronološku ,p ripadnost, T. X, 13,
.d i o jednostavnom ozaravnjenom dnu; T. X, 14, 15 . Za,obljena dna kod grube
'keramike ove faze ni·su .pronađ ena, ali nj,ihovo postojanje možemo pretpostaviti
os O!bziromna Ipostoj-anje t~pa :plitke ,po.luloptaste zdjele.
Takođe, raspolažemo samo jednim 'primjerkom vertilk:alne tra,k aste dr'š'ke
rađene u uobičajenoj tehn ici apliciranjana zid već gotove posude . U vezi s
tim, .posebno je zanimljivo da se i.znad korijena 'drške uočava jedna kružna
perforacija, koja je 'prvobitno zamjenjivala dršku služeći, vjerovatno, za
pr·ovlačenje 'uzice. Kasnije je, iz razloga koje možemo 'samo na:gađati , na tom
mjestu formirana drš ka , a rupa zatvorena, što se sasvim dabro vidi na mjestu
.g dje je ,dio korijena drške otpao; T. X, 12.
Potrebno je istaći da svi ll1.avede.ni tipovipo'Su'd<l dolaze i,s tovremeno i da
se tu nikakva evolucija i interni razvoj jedne varija'n te u drugu ne može
tražiti. To je 'i sasvim razumljiva pojava ako se ima u vidu v remenska og ra­
lničenost traja'nj.a ove faze. Osim toga, ograni'čenost istražene površine na
'kojoj je utv rđen,o postojanje ove faze podrazumijeva i sasvIm ,ogramce.nu vri­
jedm.ost procentu.alnog odnosa pojedi:nin t i pova ipa se oko ovih pitanja ne
lbismo zadrža vali.
 GZM (A) , NS 35 /36, 198011981, str. 1-97
24 B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINt\
_ - - --- - - --- - - -- ---~..-
...

Ornamentaini si'stem na gruboj keramici ove fa'ze je izrazito oskudan.

Poznata su nam svega tri ukra!Šena fragmenta . Zapravo, .pravih ornamenata
i nema jer se radi o malim, samostalnim ili dv,ostrukim, ispupčenjima smje­
štenimna trbuhu, od,nosno neposredno ispod obo'(ia posude; T. X, 11. Kod
jedmog 'primjerka je, osim toga, pokušaj ornamentisanja .izveden i na samom
oboQuposude u obliku kratkih zareza; T. IX, 9. Nešto više pažnje zaslužuje
'primjerak na čijem je samom dbodu a'p lic irana horizontalna plasti'čna traka,
a jo'š jedna se od o'boda spušta prema središnjem dijelu 'posude; T, X, 7.

B) Fina keramika - Ovu keram-ičku vrst-u, razumljivo, odlikuje znat'no

'bolja te-h n ika izrade. Posude su izrađene od dO'bm Ipreči'šćene zemlje, a pri­
mjesekoje se redovno dodaju radi postizanja veće čvrstoće posuda dola'Ze u
ob\itku zrnaca kamena vrlo fine granulacije, ,pa to, neki 'pu t, izgleda kao
kamena prašina. Obradi vanjske površine posvećena je velika 'Pažnja, Sve
posude imaj'u prevlaku od finopreči'šće,ne gline, što j8 omogućilo p{)stizanje
glatkih 'Površina uglačanih do vj's{)kog sjaja, Pored toga, većina posuda je
glačana i s unutrašnje stra'ne, ali, naravno, ne u onoj mjeri u koj'oj je gla'čana
spoljnja površina. Boja ,površine javlja se najčešće u tamnosivim, gotovo
crnim 'nijansama, ali se sreće i svijetlosmeđa, crvenkastosmeđa i crvenkasta
nijansa. Većina posuda ima ujedna'čenu boju površine, mada neki put dolazi
:i d,o ,prelijevanja nijansi, što je, svakako, posljedica neujedna'čenosti tempe­
rature prilikom ,pečenja, Boja 'presjeka stijenki je gotovo redovno usagla:šena
s osnov·nom bojom površi'ne, mada se kod nekih malobro,j-nih primjeraika: sa
svjetlijom bojom površine javlja i tamniji presjek.
Oblici posuda fine keramike nisu nimalo jednostavni niti ograničen i u
varijacijama. Imamo u vidu četiri osnov'ne forme: zaobljene zdjele i šoljee;
bikoni!čne zdjele i šolje; tanjire .i: veće ili manje posude sa cilindriČTIim vratom
koje se jako pdbližavaju obliku amfore, Svaki od tih dbli'ka se, dalje, dij.eli
na razne varijante, ali one ne uti'ču na ovu osnovnu podjelu,
Zdjele i šolje sa za'obljeni.m ,prof-ilom ,pred'stavljaju :najčešći 't-Up posud'a,
a variraju u sljedećem Ipmvcu:
a) plitke zdjele sa blago zaobljenim ramenom inez,na tno naglašenim
obodom; T. XI, l , 2;
'b) duboke zdjele i šolje sa jače zaoIbljenim ramenom i snažnije istaknu­
tim dbodom; T, XII, 1, 3, 5;
c) du<boke zdjele i šolje sa više ili manje uvučenim gornjim dijelom
i neprofilisanim obodom; T. XI, 3, 4,
Bikonični oblici su znatno mal()lbroj.niji, ali zato svaki primjerak 'p red­
stavlja gotovo zasebnu varijantu, No, i !pored toga se mogu 'podVUći neke
zajedni:čke odli'ke:
a) rame je oštro naglašeno, T, XII, 2, 4, ado'nekle zaolbljen prelaz iz
donjeg u gornji konu:s je zapažen samo na dva primjerka; T. XII, 6, 7;
b) gornji konus je po pravilu du'g (visok) .
Pored toga, gornji kon us može bi ti okomit i formira ti jedan ciliU1dričan
'oblilk, ,iLi je ,pa, kuV'u:čen 'U'nutaro;kom-ite raVlni ramena oi' ,ima iblaIgo i'zVli'jen obod.
Samo ,kod dva primjerka o,bod izlazi izvan okomite ravni ramena; T. XIII, 1, 2.
Tanjiri su zastupljeni samo sa dva primjerka, a i kod njih se uočavaju
neke, doduše neznatne, razlike u po,gledu završetka gornje 'p eriferije, No,
to će, svaka!ko, ,biti 'posljedica različitih odn'osa između 'Promjera i du:bine;
T, XI, 5, 6,
Posude sa visokim cilindričnim vratom zastupljene su sa svega pet pri­
mj(Ta'ka i, sudeći prema debljini zidova ,i visini vrata, radi se o posudama
GZM (A), NS 35 / 36 , 1980/1981. str. 1-97.
B. MARIJANOVIĆ , RAY-LICA PEĆINA
25

velikih dimenzija. Osim razlika koje između pojedini'h lprimjeraka postoje u

'pogledu visine vrata, što je, sva'k ako, posljedica različitih dimenzija, neke
druge bitne razlike nije moguće uočiti ; T. XIII, 4-6. Istina, zibog nedostatka
donjih dijelova ovih posuda nije moguće ostati kategoričan u toj tvrdnji, pa
ćemo ovu vrstu posuda ostaviti nedovolj.n o deii.nisanom . Samo na jednom
'primjerku ovog tipa , koji pripada posudi ma'njih dimenzija, moguće je
uočiti da se rad·i o loptastoj formi t~buiha. Shčam ·oblik donjeg d ijela posude
može se pretpostaviti i kod ostalih primjeraka ovog tipa, ali d'osta Iblag prelaz
vrata u rameni segment ostavlja mogućnom pretpostavku da se r.a d·i i o
nekom drUJgom obli'ku,
Pored ovih osnovni'h oblika, među !finom keramikom ove faze Siporadično
'se javljaju i forme koje odgovaraju 1stim tipovima gru,be keramike ; T . XI,
7, 8 'i T. XIII, 3.
Konačno, ostaje nam da pomenerno još jedan 'Primjera'k koji ne pripada
nij.ednom od navedenih Upova i varij'a nti, a isto tako ne ulazi u okv,ir pred­
meta utilitar.n og karaktera, 'Radi se o objektu, rađenom u uobi'čajenoj tehnici
fine ,keramike, za koji bez imalo dvoumljenja možemo reći da ;predstavlja
žrtvenik; T. XIV, 2. ·Mad:a pretežan dio primjerka nije sačuvan, i na osnovu
raspoloživi'h elemenata sasvim je evidentno da se radi o jednoj !plitkoj če­
tvrtastoj formi recipijenta postavljenog načetirinoži<ce !kružnog presjeka.
Zidovi recipijenta stoje o'komito da bi se na samom obodu neznatno izvili van,
'dok s'u uglov,i i,zvučen:i van te da'ju svak,oj strani ko·n1k.avan izgled. Ispod oboda
teče urezana linija 'Sa nizom šrafirani,h visećih trouglova, dok je obod ukrašen
grupama 'od po tri kratke urezane linije postavljene 'li meto.pskom r,asporedu.
Urezana linija sa nizom visećih trouglova izvedena je i !Ila donjem dijelu
nogu. Bijela inkrustacija, kojom su ispunjene sve linije ,ornamenta, čini izvan­
redan kontrast crnoj , sjajno uglačanoj površini žrtvenika.
Na kraju ovog 'pregleda osnovnih tipološkilh odlika !fine keramike II A
faze, recimo još i to da se dna javljaju u ,dbliku nisk~h koničnih, T. XII, 2,
prstenastih, T. XIII, 7, ravnih, T . XIII,8, i ovaInili formi, T. XII, 4. Drške !Ilam
nisu po'znate, ali se na nekim :primjercima javljaju male kružne perd:oracije,
koje, vjerovatno, stoje u funkciji nošenja, Ddnosno vješanja posude !pomoću
uzice; T. XI, 4.
Za razliku od dosta široke skale kerami'čkiih tipova, ormamentika na finoj
keramici je dosta stereoti·pna. Na svimu.kr.a šenim primjercima kojima raspo­
lažemo srećemo samo jedan motiv - trougao - a njega nalazimo u n.ekoliko
,k ompozicionih rješenja: kao samos talne mot,ive, ;po vezane u hori,zontalne nizo­
ve, iligrupisane Ipa nekoliko ad-orsiranih tro'Uglov,a; T. XIV, 1, 2. Ornamenti
su i'zvedeni finim urezi vamjem, auz to je upotrij'e bljena bijela inkrusta6ja.
Pri tom se ornamenti izvode neposrednoi'spod (JIbada 'ili na vratu, zatim na
h'buhu, a sasvim rijetko i na obodu.
Od ov'o g uoibi'čajenog načina ukrašavanja odudara jedan primjerak ukra­
šen 'nekom slažemijom ,kom!po~icij 'om .k,ojuč~ne 'ureza!Ile faV1ne i cik-calk J:i!Ilije
praćene nizom kratkih zareza; T. XIV, 3.
Pored urezanih ,ornamenata javljaju sei sitni ja i li kru'Pnija ispupčenja
aplicirana na zid posude, najčešće na tr:buihu; T. XIl, 5, 6. No, primjena ovih
ornamentaInih elemenata, ,g ledano u cjelini, ,ipak je rijetka.
Konačno, izuzetno z.na'čajan i sasvim neuobičajen način ornamentisanja
nalazimo na jednoj loptastoj 'pos udi velikih d imenzija koja pripa,da samom
kraj,u II A i :počet-ku II B faze. Obl'i'k sam -po sebi ne 'p redstavlja ,ništa izu­
zetno novo, ali je ornamentaIni sistem i tehni'ka njegovog izvođenja od 'prvo­
razrednog znaJčaja, Z'bog veličine posude i .činjenice da raspolažemo samo ma­
njim njenim dijelom, te s obzirom da se ,pojedine veće cjel.ine ne mogu
 GZM (A), NS 35/36, 1980 11961, str. 1-9.
26 B . MARIJANOVIĆ, RAVLICA PEĆINA
- .­

povezati u jedan jedinstven dio, ne možemo biti potpuno sigurni ni u pogledu

kompozicije u cjelini. Uprkos tome, očigledno je da se radi o dvostrukom
redu naspramno 'postavljenih girla:ndi koje teku oko cijele :posude. Završeci
girlandi se veoma izdužuju i prelaze u jedan kružni motiv. To je osnovna
kompoziciona shema. IMeđutim, kako se na taj način d'o:bijaju veliki prazni
prostori na dijelu posude gdje girlande počinju da se izdužuju, daljom
razradom je cijela kompozicija uravnotežena izvođenjem ,p otpuno samostalnog
kružnog motiva; T. XV. Vratna zona je takođe ukrašena jednom jednostavnom
horizontalnom linijom oko cijele -posude, praćene kratkim vertikalnim li.nijama.
Značajnij.a od same kompozi'cije je tehni:kaizvođenja ornamenta. U
vezi 's tim , potrebno je istaći da je posuda rađena o'dodli'čno prečišćene ze­
mlje u kojoj se, namjerno dodate primjese isitnjenog kamena vrlo fine gra­
nulacije, gotovo i ne 'primjećuju. Površina posude j e prevu'čena debelim slo­
jem fino preči1šćene zemlje i uglačana do visokog sj aja. Izgleda da je !prilikom
premazi vanj a posuda bila prevučena i crvenkastom obojom, ili je, 'pak, boja
Ibila 'izmiješana sa zemUom kojom je posudaprema.zana. U sva'kom slučaju,
boja ,površine je sasvim specifična i n ije je moguće postići samo 'pečenjem
,posude, Ibez obzira kojoj temperaturi i postupku bila izložena. Za'hvaljujući
tome, postignuta je veoma izrazita pO'dloga za izvođenje ornamenta .
Samornament je izveden pomoću dvije tehnike i u dva navrata - 'Prij€
i .poslije pečenja. Prije 'pečenja je izvedeno -sl tkanje tamnom, gotovo crnom
boj-om čitave kompozicije. Svaki potez je izveden sa dvije, nešto uže ]ionije,
između kojih ostaje prazan prostor. Nakon 'pečenja je unutar ovog Iprostora
lagano , ali i dosta neprecizno ugTebana još jedna linija, ,pri čemu je vođeno
računa da se ne probije f,~na 'prevlaika Ina površ ~ni posude. Zahvaljujući ovakvoj
kombinaciji tehnika postignut je utisakpol1hromije - crvenkasta podloga
i tamni, odnosno svijetli ornament.

II B faza
A) Gruba keramika - Ova keramička vrsta, u udbičajenom shvatanju
nj enih tehnološki'h odlika, više ne 'Postoj i, i to je naj izr azi tij a razli'ka u odnosu
na 'prethodnu eta'p u. Umjesto gru1be keramike, kakvu smo imali 'u prethodnoj
etapi, sada dolazi keramička vrsta koju bismo najbolje okarakterisali nazivom
»prelaz'na -keramika «, odnosno kera'mi'ka čija se svojstva udaljavaju -od :stan­
dardnilh odlika grube, ali ne dosti,ž e ni kvalitet ,fine keramike. Posude su
izrađene od zemlje više 'il i manje prečišćene od njenih Ip rirodni,h 'p rimjesa,
ali je ona istovremeno 'Pomiješana sa zrncima kamena različite granulacije,
što se vidno odražava na kvalitet i finoću fakture . Iako su posude uglavnom
glačane, ili bolje rečeno površina im je pažljivo poravnata, to glača\l1je nikad
ne dostiže kvalitet fine kerami'ke . Površina je mat, nešto hrapava, a zrnca
kamena su gotovo uvijek vidljiva na povr'š ini posude. Razlog za t~ leŽ)i li
či'njen i ci što se na ovoj ,keramici izuzetno rijetko nanosi prevlaka od fino
prečišćene gline, ali sei tada radi o nepažljivom i neujednačenom nanošenju,
a glačanje ni'k ad ne dostiže kvalitet fine keramiike.
Boja 'površi'ne kreće se -ll okviru svjetlijih smeđih tonov a, dosta je
uj.ednačena, ali ima i prelijevanja tonova. Znatno rjeđe su 'p osude crven ka­
stosmeđe ili svjetlije s ive boje. Presjek pokazuje jednoli'čno 'pečenj-e, ali takođe
i u raznim nijansama.
U tipološkom 'pogledu takođe dolazi do značajnih 'Promjena. Te .promjene
su dosta brojne i izrazite. Potpuno nedostaju lonci, dubo'ke zdjele s uvučenim
gornjim dijelom, duboke konične zdjele, posude sa visokim cilindričnim
eZM (A), NS 35136, 1980/1981, str . 1-97.
B. MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PE(;INA 27

vratom. Umjesto .njih dolaze posude malnjih dimenzija, a za·obljeni<Yblici

'potpuno dominiraj u.
Vodeći oblik .grube keramike ove .faze jesu zdjele slične ti.pu zastuplje­
nom samo jednim pritrnjerkom u ,p rethodnoj fazi. Nj'ihovo varircunje ide
uglavnom u dva pravca:
a) ZJd jele sa više il i ma'nje uvučenim gornjlim dijelom sa neprofHisanim
i .nenaznačenim obodom; T. XVII, 2;
b) zdjele s uvučenim gornjim dijelom i vilše iH manje izvijenim i rprofi­
lisanim CYbodom; T. XVI, 4, 7; T. XVII, l, 4.
Bikonični oblici su neu:poredivo rjeđi i, 'su:deći !prema raSipoloživom
materijalu, radi se o tipu duboike zdjele s uvučenim gornjim dijelom i blago
zaolbljenom prelazu iz donjeg u gornji konus; T. XVI, 5.
Svi 'pomenuti tipovi zdjela jako se 'Pr·i.bEžavaju oblicima fine keramike.
Znatno manj i br·oj fragmenata pripada posudama većih d-i menzija, a
među njima, koliko se 'na osnovu raspoloživi'h fragmenata može suditi, d·olaze
i.sključ i vo viši ili niži ipiri'f.orm.ni oblici; T. XVI, 1--3.
Svi pomenuti tipovi .posuda dolaze tokom čitavog trajanja ove faze.
U odnosu na .prethodnu fazu , zna'čajne promjene je pretrpiO i ornamen­
talni sistem, čiji je repertoar sada znatno bogatiji, iako je skala motiva li
kompozicija jo'š uvijek dosta skučena. Pri tom je potrebno istaći da čitav
ornamentalni sistem, gleda riO u cjelini , ostavlj-a snažan utisak ·površnosti i
rustičnosti. Za izvođenje ornamenata ,primjenjuje se samo jedna tehnika ­
urezivanje - a 'poznat nam je samo jedan fragment s apliciranim duguljastim
ispu:pčenjem kombinovan sa kratkim zarezima; T. XVI. 6.
Među urezaonim orname·ntima najčešći je motiv trougao. Pri tom se ne
može govoriti o pravim trouglastim motivima , već prije o nekoj vrsti uglastih
motiva koji se u različitoj dispoziciji izvode na svim d'i jelovima posude.
Najslo,ž enijui ujedno najljepšu :kompozicijunalazimo na jednom primjerku
zdjele ukra'šene sa dva ornamentaIna friza 'koji zahvataju gotovo čitavu njenu
površinu. Osnovni motiv č i ne naizmjenično .postavljeni v is eći i stojeći tro­
uglovi među'so'bnoodvojeni Unijama paralelnimnjihovilffi bočnim stranama,
dok je unutar svakog trougla, pr i baznoj strani i pri vrhu, izvedena po
jedna girlanda , odnosno uglast motiv. U oba ornamentaIna friza izvedena
je istovjoe tna kompozicija s tom razlikom što u donjem fr izunedostaju lilnije
koje bi odvajale trouglove; T. XVII, 1. Sličnu kompoziciju 'n alazimo i na
drugim primjercima s ovakvim motivima; T. XVII, l, 5.
Druga grupa trouglastih motiva, ali znatno rjeđa, dolazi' takođe unutar
.nekih složenij,i1h kompozicio'nih rj ešenja koja nam, na žalost, nisu 'Pot'p uno
jasna ZJbog usitnjenostifragmenata. Pri tom je posebno zanimljivo da je
tr.auglove, ovog puta smješte.n e unutar jednog većeg trou.glastog ili uglastog
motiva, moguće prepoznati ·s amo prema različiti'm položaj-ima šrafura kojima
su oni ispunjen i ; T. XVII, 3-4.
Sljedeću grupu, takođe dosta čestih motiva, čine krivolinijski motivi
izvedeni 'plitkim ili dubljim 'u rezivanjem, a za ,koje je, u nekim slučajevima,
izvjesno da se rad i o ;spiralnim ill spiraJ.oidnim motivima; T. XVII, 6, dok
bi se kad drugih, vjerovatno, radilo o 'paralelnim horizontalnim l'inijama čija
j'e zakrivljenost rezultat pra 'ćenja sfernepovršine !posude; T. XVII, 8.
Na dva ,primj·erka nalazimo veoma neuo'bi!čajeno kompoziciona rjeiŠenje.
U Jlrvom slučaj i u je to vrlo neuredno izveden opravi splet lučnih, više ili
manje izduženih motiva koji stvaraj'u utisak višestrukih, jako stilizovanih
glrland,i; T. XVII, 9. Kod drugog primjerka, ta'kođe veoma .neured,no izvedenog,
'Uočava ·se centralni kružni motiv, od koga se granaju snopovi :pravili i' povi­
j.enilh, girlandama sličnih li'nija; T. XVII, 10.
 GZM (A) , NS 35 /36 , 1980/1981, str. 1-97.
28 B. MARIJANOVIC:, RAVLICA PECINA

U grupu kompozicija bez određenog sadržaja spadaju fragmenti na

kojima su izvedeni samo snopovi 'paralelnih kosih Hnii-a. No, ovakvo ukra­
šavanje j€ 'poznato samo na dva .primjerka; T. XVI, 4.
Na ,k raju potrebno je reći da je kvalitet urez·ivaTIja sasvim neuj€dnačen.
Jedan, manji dio 'posuda je wkrašen finim urezivanjem izvedenim oštrim
instrumeintom, dok je na većem ,broju pDsuda to učinjeno Zl1.atno turpljim
instrumentom, ,pa urezi jako podsjećaju na uduibljiva'nje.

B) Fina keramika - Do značajnih promjena je došlo i kod Dine kera­

mike. Neki tipovi karakteristi'čni za prethodnu etapu sada potpuno nedostaj u,
d·ok se drugi zadržavaju i dalje razvijaj·u. No, to će se najbolje prikazati
priJiIkom taksativnog .na1braja'nja pojedinih tipova. Ali, gledano u cjehni, fina
keramika se razvija u neprekinutom konti,nuitetu, a tu je uključena i f.ormalna
i tehnička strana. O tehnici izrade fine lkeramikenije !potrebno uopšte govo'riti
jer je zadržana stara tra-di.c ija, ·i tu n ikakvih promjena IDema. Jedino se
uoča va da je porastao broj crnoglačanih posuda, iako u Zl1.ačajnom broj u
i dalje dolaze svijetložuti, oker i svijetlosmeđi tonovi. Zbog roga ćemo ovdje
'obratiti 'pažnju na oblike i ornamentiku.
Među oblicima fi'ne keramike apsolutnu dominaciju ,imaju !posude sa
zaobljenim 'profilom. Tu se ni'šta nije promijenil'o, samo su IDeike varijante
'postale 'brOjnije.
Vodeći i najizrazitiji tip finekerami'ke su zdjele, a ,o ne se javljaju u dva
osnovna oblika: zaobljene i ,biko.ni'čne.
Zdjele ·sa zaobljenim 'Pwfilom su neuporedivo brojnije,a varirajou u
sljedećem pravcu:

a) dulboke zdjele sa više ili manje snažno uvučen'im gornjim dijelom,

čime sepriJbližavaju jednom zatvorenom Ivptastom obliku. Posude ovog tipa
nemaju nikada posebno izdvojen o,oo:d. Samo je na jednom primjerku on
blago istaknut plitkim, nešto širim ud'ulbljenjem Ikoje ide kontinuirano oko
d,i jela ;posude; T. XVIII, 4, 10; T. XIX, 8-10; T. XX, 1; T. XXVI, 2, 5-6;
T. XXVII, 3;
lb) plitke zdjele sa snažno uvijen im gornjim dijelom i jasno naznačenim
ili profilisanim obod-om; T. XVIII, 5; T. XIX, 7; T. XX, 7; T . XXI, 1;
c) duboke zdjele s u V li'č enim gornjim dijelom i snažno izvijenim obodom;
T. XVIII, 1-3, 7; T. XIX, 1-5; T. XX , 6,9; T. XXI, 2-4; T. XXII, 2;
d) plitke zdjele sa širokim otvorom, b lago zaobljenog ramena i neznatno
izvij-enog oboda tako da gornj-i d'io posude samo 'neznatno izlazi izvan okomite
raVini rame<na dajući Iposud'i obHJk kalote; T. XVIII, 9; T. XX, 3-5, 8, 10.
Bikonične zdjele su, ka'k o je već rečeno , nel1poredivo maldbrojnije,a
zastupljene su samo sa jednim ti.pom. To je zdjela sa zao:bljenim g·ornjim ko­
nusom i blagim prelazom iz donjeg u g,omj i konus; T. XXVII, 1.
Šolje \su veoma izrazita kategorija posuda, a javljaju se u gotovo svim
oblicima u koj ima se javljaju i zdjele sa zao,bljenim profilom; T. XVIII, 6, 8;
T. XXIV, 2- 5; T. XXV, 3-5; T. XXVII, 4.
P.ored navedenih ti.pova, među posudama ma'njj:h dimenzija zastupljene
su: vaze na nozi, T. XXVI·I, 2; tanjiri, T. XX, 1; T. XXV, 1, i vjerovatno
primjerak sa T. XXIII, 1, te posude sa lo'p tastim donjim di,jelom :i cilindričnim,
odnosno ljevkastim vratom; T. XXII, 6 i XXVII, 3, 4.
Među posudama veći,h dimenzij-a izdvajaju se svega dva tipa. Jedan se
jako pribiižava 'ne,kim ,piriformn im o'blicima i odgovara sličnim ti:p ovima
gru.be keramike, dok se kod drugog rad i o ,p osudama sa visoklm ciEndri'čnim
vratom i vjerovatno lopta'stim donjim d ijelom; T. XXII, 1.
GZM (A), NS 35/36,1980/1981, -st[' . 1-97. 29
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA_ _ __ _ __ _ _ _ _ _ __ _ _ __ __ _ _

'PoTed toga, 'potrebno je istaći da se svi o'blici u _podjedna'koj mjeI"i

javljaju tokom cijelog trajanja ove faze, te da stratrgrafski nije moguće
uoči bi starij~ i mlađe ti-pove. To je i normalna oko1nost a-ko se ima u vidu
či1n'je.n'i'eada gotovo svi na'vedeni Upovi 'predstavl'jaju, u stvani, nasljeđe
prethodne faze, koje j e, ,prirodno, nešto i evoluiralo.
Dna su u ovoj fazi ravna ili zaobljena, već prema tome o kojem se tipu
posude radi. Tako j.e samo .po seb i jasno da su zadbljena dna moguća, ugla­
v,nom, kod ma-nj'iih i 'pliĆ'i'h posuda jer ne utiču Ibitno na njilhovu <stabilnost,
dok su, s druge strane, veće ,i dl.Lbli'e posude zahtijevale ravno dno. O ti'po­
laškim odlikama noge jedinog primjerka vaze na 1'1ozi, ~bog fragm entiranos ti·,
ne možemo ništa određenije reć i.
Međutim, ovdje je .potrebno posebno pomenuti jednu vrstu tzv. '»dek.o­
ratiV'nog dna «, Ikad -k oga je sta'bilnost posude .povećana izrezivanjem ili žigo­
s3Jnjem s tajne 'površine u obliku romba, T. XXIII, 3, ih kvadrata s 'i~du:ž·enim
uglov ima, T. XXIII, 4, sa 'čiji-h se uglova 'prema gornjem dijelu posude
razv.ij a urezamionnarrnen t 'u ra-diij·alnoj dis.po2)ici.ji
Drške na finim ,posudama ove 'f aze 'nisu nam powate, ali 'se .u.mjesto njih,
dosta često , javljaju različite vrste tunelastilh ušica izvedenih l i samom eidu
·posude. Neki put postojanje ovilh ušiea :ne i'zaziva ni:kakvu deformaciju osnovne
linije -posude, dok je ,neki put to mjesto neštozadebljano ih, 'bolje rečeno,
'pojačano ; T. XXII, 4, T. XXIII, 2. Ovo zavisi od boga da li je u'šica izvedena
lIla trbuhu ,ili vratu posude, kao i od debljLne same sti jenke posude. Njen
smještaj na zaobljenom ,dijelu posude uticao je i na čvrstoću tog dijela !pa se,
prirod'l1o, u tom slučaju uka zival-a potreba za dodatnim ·ojačanjem. Na nekim
primj-ercima se, pored toga, javljaju i male .kružne perfora~ije; T. XXI. 3 i
T. XXII, 5, a obično dolaze na vratnoj zoni lili tmuhu .
Ned()stata~k 'drški li Ipr.isustvo tU1"lelastih ušica i kružnih Iperiorac,i·j.a 'Pruža
nam mogućnost da ,ponovo razmotrimo pita nje ranijepome:nutih tragova
kolaca otkrive.nih u slojevima .pepela pored vatrišta. Kod g ru.be keram ike.
gdje se kružne perforacije tClikođe javljaju, nj,ihova povezanost sa ranije
·iznesenom pretpostavkom o karakte r u ovih tragova kolaea 'ne bi se mogla
a ng.l.Lmentovano značajnije ·osporiti po'šbo je ova lkeramička vrsta namijenjena
prvenstveno .s vakodnevnoj upotre'bi. ·Međutim , kod fine keramike je nji hovu
.p ojavu moguće tumačiti na dvojak nači' n . Prvo,kod neornamentisClJnih posuda,
ili onilh ukrašenih urezivanjem, ušice oj' 'pedoracije su mogle služiti za :provla­
čenje uzice Ipri upotrebi i nošenju posuda. To nam se čini sasvim logičnim
jer i ova vrsta keramike ima sva'kako util itarni k a rakter. Ali, Ikod posuda
ukrašenim boj'en imomamentom kod koj'Hh u.potrelbni zna'čaj , u s mislu sva­
kodnevnog korišćenja, dolazi u pitanje zbognepostojanosti ukrasa, njihovo
prisustvo bi moglo i ma ti značaj 'prven'stveno u za'Šti.ti trajnosti samog orna­
menta. Ovo tim prije što, pored 'U'kraše:nih 'Posuda, među finom keramikom
dola zi i zna·č a jan broj neomamentisanih !po suda, pa izvjestan fond posuda
namijenjenih »posebnim prilikama 'ili fu.nkcijama « ne bi ugrozio, u našem
slučaju, korišćenje fine keramike u svalkod:nevne svrhe.
U odnosu na, m o·žemo slobodno reći , dosta neinvenbvan odnos prema
formiranju osnovnih ti.pova ove faze, .ornamentalni sistem se razvija u sa'Svim
suprotnom pravcu, II pravcu o.b o gaćenj a kO'lTl)pozici'Oniih rj ešenj'a, uolbli'čavan}a
'Umjetničkog izraza i postizacnja koloristi'čkih efekata.
Međutim, prije negoli pređemo na prikaz 'Pojeciin i'h motiva i kompozici­
'on i'h rješenja, :potrebno je dati nekoliiko opštih napomena . Svi ornamenti s u
izveden:i crvenom pa sboznom bojom koj·a se otire, dakle poslije !pečenja, pa
samim tim ne predstavljaj'U orga'n sku cjelin'u sa samom posudom. Zahv·a­

3 - GZM - Arhe olog ija, 35 /36

 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97.
30 B. MARIJANOVIĆ. RAVLIĆA PEĆINA

ljujući .prirodnim uslovima konzervacije , na većini posuda je ornamentika

sačuvana u svom izvornom obliku na čitav,om ili pretežnom dijelu ornamen­
tisane površine. U slučaju kada je boja otpala ornament ostaje potpuno
vidlj iv zah valj uj ući j asnim i oštr.oograničenim ma t 'Površinama koje ostaju
na mjestu gdje je boja bila nanesena. TeŠiko je odgovoriti na pita'nje da li
je to posljedica prisustva boje .na toj površini, ili je ona svjesno i .namjerno
ostavlJ€ ' na takvom prije ornamentisa'nja k.ako bi 's e omogućil{) lakše i bolje
prianjanje boje. Ova druga mogućnost nam se čini logičnijom jer podrazu­
miJeva i Iprethodno jasno kO'ncipiranje orn·a mentalne kompo.zicije u cjelini,
što je znatno olakšavalo kasniji rad sa bojom. Neke, veoma složene kompo­
zicije, čini nam se, i nisu mogle biti izvedene bezovo.g prethodnog postup.ka.
Osno vni ornamentaIni motiv, koji p'o bro jnosti znatno .p revazilazi sve
ostale, bne jednostruke 'ili vi'š estruke trake. N a jčešće su jednostavne samo ­
stalne trake izve dene na obodu i zahvataju pretežno samo vanjski, a nek :
'put i unutrašnji dio posude; T. XVIII, 1-6; T. XXI , 4. Izuzetno se umjesto
Jedne šire izvo de dvije uže trake međuso1bno odvojene jednim veDma uskim
pojasom, ali s u one i u tom slučaju ograničene na gornj'u perifer iju po sude.
T<;lkođe se izuzetno njetko j·a vl jaju i posude kod kojih je vratna zona raščla­
njena sa d v :je ili tri paralelne horizontalne linije urezane oko cijele posude,
što je, čini nam se, u funkciji stvaranja utiska više uskih bojenih traka. Ako
pri tom osta vimo mogućnos t i u:potrebe bijele inkrustacije za ispunj a vanj e
urezanih linija , mada to oije i direktno potvrđeno, onda bi taj efekat bio
i koloris ti čki O'bogaćen; T. XIX, 1.
Nešto složenij i ornamental ni manir preds tavlja izvođenje višestrukih
horizon talnih traka koje se u ra z ličit i m dispozicijama i međusobnom odnosu
smjenjuju na pretežnom dijelu ornamentisane površine. Klasičan primjerak
ovakvog uknšavanja predstavlja jedna plitka zdj ela sa nekoli'ko gusto pore­
dan:h tra,ka, 'pri čemu između debljine i međusobne udaljeno s ti traka ne
postoji značajnije 'o dstupa'nje u smi·s lu su.žavanja samih traka ili pros tora
između njih; T. XVIII, 8. Istu kompoziciju, samo sa drugačijim odnosom
i n sporedombojenih i neboj enih površina, -srećemo na primjeru jedne nešto
dublje posude. U odnosu na .prethodnu, ovdje je odnos između ornamenUsanih
i neornamen tisanih površina sasvim drugačij i, š to Je, po .našem miišljenj u,
posljedica okolnosti da je isti princip ukrašavanja primijenjen na dva hpa
po suda kod kojih po s toje znatna odstupanja u pmporcijama izaobljeno s ti
površine ; T. XVIII, 7. Isti efekat je ostvaren i kod sljedećih primjeraka samo
š to je središnja traka zamijenjen.a j-edoom; T. XIX, 5, i'li sa d vije znatno uže;
T. XIX, 3. G le da'no u suštini, to je isto kompoziciono rješenje, ali sa druga'čijim
kolor is ti·čkim efektom.
Na nekim primjercima šo l j·a i tanjira javljaju se višestruke, horizon­
talno postav ljene, široke trake koje gotovo po bpuno prekri vaj u čita vu raspo­
lož ivu površinu, a dijele ih uski neornamentisani .pojasevi; T. XXIV, 2 i
T. XXV, 1. To je već bitno različit kolor isti čki efekat.
Nešto veću izmjenu u ovoj osnovnoj kompozicionoj »shemi« višestrukog
redanja horizontaln ih traka čine primj€ r ci kod kojih je središnja traka zami­
jenjena jednom širokom valovitom trakom; T. XVIII, 9.
Pored ovog standardnog ukrašavanja izvođenjem samostalnih ili više­
st rukih horizontalnih traka, među jednosta vn ija kompozici,o'na rješenja mogu
se uvrstiti sljedeći malobroj.niji ili pojedinač'ni primjerci:
- primjerak dublje posude na kojoj uz bojenu traku na o'bodu dolazi
još jedna vrsta jako stilizovane girlande; T . XIX, 4,
- primjerak šolje ·nakojoj je bojena traka na olbo'du komitinovana mizom
žigosanih udubljenja i'zvede:nih na t.rbuhu; T. XXV, 3,
 GZM (A), NS 35 136, 1980.'198 1, str. 1-97,
B, MARIJANOVIĆ, RA VLIĆA PEeINA 31

- primjerak dublje loptaste posude na kojoj je uz o:bod izveden neki

uglasti motiv, T, XIX, 10, i primjerci posuda :i'stog tipa od kojih je jedan imao,
vjerovatno, sli'čan ugla'sti motiv ili jednu kratku i u.žu horizontalnu traku,
dok se kod dr ugog radi o istom motivu ili jednostrukoj traci ,koj a opasuje
cijelu 'p osudu; T. XIX, 8-9,
- primjerci posuda Čij I se orname:nt sastoj i od nekoliko kratkih, hori­
zontalno ili koso postavljenih, uskih traka; T, XXV, 2.
Izvan ovog u običaj enog komponiranja onnamentalni'h mobiva po horizon­
talnim linij ama, srećemo, iaiko rij etko, i vertikarno kOmponirane moti ve, To
su jedJ10sta vne višestruke trake ko j e se u obliku metopa grup i,š u na 'Povr;šini
,p osude, Obično se radi o tri, mada se sre'ću i dvije ili četiri tra,ke, koje se
od 'o'boda spuštaju do sredine 'Posude, gdje se slobodno za vrša vaju ili se spa­
jaju sa jednom hor,izontal,nom trakom , koja dijeli gornju ornament isanu od
donje 'neornamenti-sa ne zone, Na jednom ,od ovako ukrašenih primjeraka na­
lazimo i moti v trouglova povezanih u jedan kontinuirani :niz koji teče oko
samog oboda; T, XVIII, 10, Ujedno to je i jedini primjerak sa trougla'Stim
motivom, Pored ovih, u vertikalnoj dispozicij,i dolaze, mada izuzetno,i verti­
kalne valovite trake; T, XIX, 6, Konačno , u ovoj grupi motiva potrebno je
pomenuti i jedan fragme·nt tanjira koji' je, uz bojenu traku na o'bodu, ulkrašen
širim trakama koje se, u radij'a lnoj di's'poziciji, šire od dna prema o'b odu,
T, XX, 2, te dosta rijetko praktikovano bojenje cijele gornje .površi,ne posude;
T, XXI, 1.
Drugu grupu ornamentaInih motiva čine spiraln i. ili spiraloidni motivi
unutar viš e ili ma'nje slo že nih kompozicija, Zbog nedostatka većih cjelina nije
moguće sa si'gurnošću govoriti O svim elementima ovih kompozicija. Osim toga,
i na raspoloživim ,primjercima gotovo se ne ,osjeća kan,aniziranjekompozicije ,
Doduše, nekih opštih principa sigurno ima, ali nam se većina primje r aka
čini 'Sasvim neovisnim o bilo kakvim uzorima, No, to će ddbrim dijelom biti
i posljedica različitih tipo va posuda na koj i ma se izv,ode sl,ožene kompozicije
i mogućnosti k,oj e pojedini ti'povi osta vIjaj u za nj eno razvij anje.
Nešto jednostavnij im odo'stalih čine nam se .primjerci kod ,kojih se,
izgleda, rad i samo o kos im, nešto lučno povijenim trakama koje se na jednom,
a vjerovatno i na drugom kraju za vrša vaju polukrugom, T. XIX, 7, ili volu­
tom; T. XX, 3-10; T, XXIV, 4. Pored toga, j'avljaj'u se i neke vrste spiral'niih
kuka izvedeni'h samostalno, T. XX, 1, ili kombinovanih među,sobno; T , XXIV, 3.
Samo na jednom primjerku jena tf!buhu izvedena š ira hor iw ntal.na traka sa
nizom polukrugova na gornjoj stra-ni; T. XXII, 7.
Drugoj grupi bi ,p ripadale znatno komrphkovanije kompozicije kod kojih
su sp irala id-ni moti vi međus-obno povezani v1'1o složenim sistemom tangen ti,
T, XXI, 2-3; T, XXII, 4-5; T, XXV, 5, ih se radi o dijelovima spira loidnih
motiva sa već i m brojem zavojnica; T, XXII, 3, Najljepše i ujec1no najsloženije
kompoziciona rješenje nalazimo 'na primjercima dviju, tipološki raz1i'čitih,
posuda ,kod kojih su ce,ntralni $opira lo·idni motiVi međusobno 'p ovezani veoma
složenim sistemom tangenti; T. XXII, 1-2.
Konačno, ,p omenimo jooš jedan, dosta neuo'bi'ča jen , primjerak kod koga je
složeni sp iraloic1ni ornament izveden na unutraiŠnjo j strani oosude: T. XXIII, 1.
Sudeći prema tome, ra di seo obUku tanjira 'Pa je ovaj ciio posude jedini
i stajao na raspolaganju za ukr ašavan je. Kod ovog ,p rimjerka je zaniml;-i va
i okolnost da je vanjska strana takođe ornamenti-sana, ali je to ukra'ša vanj e
izvedeno urezivanjem nekim oštrim i tankim i'nstrumentom. Ovo ukraIŠavanje
vanjske ,površine stoji li direktnoj vezi sa već pom i'njanim o'blikom tzv,
»dekorativnog d'na«, 'kod kojeg se radi 'o izrezivanju donje površine l i ofbliku

3·
 CZM (A). NS 35 /36. 1980/ 1981. str. 1-97.
32 B. MARIJANOVIC. RAVLICA PECINA

romba sa .nešto izd-uženim uglovima, od kojih su, zatim. na dva suprotna

kraja izvedene urezane l,inije. Time smoujed!l1o 'prešli na dr.ug-u. :zma-tno
rjeđu, tehniku ukrašavanja - urezivanj e.
Gledano u cjelini, ,ova tehnika se ne može upoređivati sa bojenjem ne
samo u pogledu kvantitativnog 'Odnosa već i u pogled.u iZibora motiva i slože­
nosti kompozicija. Ostm već ,pomenutih ornamenata izvedenih 'pri izrad'i tzv.
»dekorativ,nog dna«, ovom tehnikom su, -u najvećem broju slučajeva, izvedene
vgestruke horizontalne li·nije -is·pod oboda, T. XIX, 2, ili, rjeđe, na drugim
dijelovima posude; T. XXVI, 3, 5, 6. Paralelni h'Orizontalni urezi su izvedeni
i na j'e din,om ;primjerku vaze na nozi; T. XXVII, 1. U vezi' s ovim na'činom
ukrašavanja potrebno je ista'ći da linije urezane ispod. samo.g oboda- predsta­
vljaju pot-puno samostalan ukras i: da je samo u jednom slučaju zapaženo
i bojenje ovog dijela posude. Pored ove kombinacije, urez.ivanje i' bojenje
površine zatPažen{) je još u tri slučaja. U pitanju su uvij-ek posude manjih
dimenzija: kod prvog primjerka bojenjem su izvedeni ·osnovni motivi, a
urezivanjem su oni samo međusobno odvojeni ,ili naglašeni; T. XXIV, 5, dok
je u druga dva slučaja boja 'upotrijebljena z-a isticanje urezanih motiva. Na
ova dva posljednja 'primjerka je boja veoma slabo sačuvana irazmazana,
pa ne m{)žemo reći d-a li se radi {) inikrustiranju urezanih li!n~ja ili bojenju
površine 'unutar urezanih linija; T . XXVI, 4 i T . XXVII, 3.
Zanimljivu kompoziciju nalazimo na primjerku kod koga je i.spDd oboda
izvedena šrarfirana _hori'zontalna traka i neki, u suprotnom smjeru šrafiran,
uglasti motiv; T. XXVI, 2.
Kako se iz dosad iz.n esenog vidi, na finoj keramici se -urez'iva-njem izvode
gotovo isklj uči vo pravolinijski moti vi. Pozna ta su nam svega tri primjerka sa
'krivoHnii-skim motivima, Kod dva j'e u pitanju 'S'piraloidni motiv, od kojih
je jedan u 'pagledu složenosti kompozicije potpuno u skladu s odgovarajućim
bojenim ornamentima; T . XXIII, 2, dok se kod drugog radi o jedn'ostavnom
i -samostalno i-z vedenom motivu; T . XXVII, 4. Pose-lmo za.nimanje iz aziva
veoma mali fragmenat jedne crnoglačane 'Posude kad koje je izveden jed'a n
Ikružni motiv ispunjen kratki.m urezanim crticama; T . XXVI, 1. Ne možemo
se oteti utisku da je u pitanju simbolična predstava solarno-lunarn{)g ka­
raktera.
Na .kraju, .potrebno je iznijeti još jedno zapaža'nje u vezi s odnosom
urezane i bojene ornamentike, a što će biti izuzetn{) važno za razmatranje
-o razvoju i genezi kulture Ravhća pećine, 'pa i šire problematike vezane za
odgovarajuću ·kulturnu grupu . Već je prethodno pomenuta da kvantitativni
od'nos urezivanja i !bojenja i·de dalek{)u prilog ove pasljednje tehnike ukra­
šava'nja. Dalje, urezivanje se kao tehn·ika provlači kr{)z čitavo vrijeme tra­
janja ove faze, ali zato, prema vremenu pojavljivanja, predstavlja pr-i maran
način ukrašavanja. 'Naime, 'prilikom isk'o pavanja je uočeno, a 'kasnijom ana­
lizom i potvrđeno, da seu -najstarijim slojevima ove faze ukrašavanje izvod·i
isključivo urezivanjem. Prema situacij-i u kvadratima X, XI i XII, koje u
čitavom ra'du 'uzimamo ka{) 'najibolje i :najs igurnije stratigrafske pokazatelje,
prvi primjerci 'b ojene kerami'ke d'o laze u slo jevima cca 0,20 m iznad 'Pačetka
ove faze. To znači da cca 0,20 m pripada isključivoj upotrebi uTezivanja
za ukrašavanje. Istina, to i nije -neka izuzetna deblji'na sloja niti duži vre­
menski period u razvoju ove kulture, ali je veoma važna okolnost za tuma­
čenje davno uočenilh sličnosti i razlika unutar ovog kultuf:nog kruga. Međutim,
moramo istaći da smo 'Potp'uno svjesno izbj-egli izdvaja-n je jedne zasebne
;podfaze čija ,b i karakteristika :bila isključivo primjena urezivanja za izvo­
đenje ornamenata, ,i to iz dva razloga. Prvo, urezivanje se provlači čitavo
vrijeme traj-anja ove faze i tokom čitavog razv-oja ne donosi bitno !novih
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 33

elemenata ni u sa'držaju kompozi'c ija ni u na'či'nu ukrašavanja. I drugo kera­

mički materijal ne pokazuje ni najmanje promjene od ,p otetka 'pa d; kraja
ove raze. Pa, i.pa,k, 'ovaj odnos urezane i bojene ornamentikeisti'čemozbog
nekih mogućnosti koje ,pruža u smislu tuma'čenja gene-ze: razvoja hvarsko­
-Iisičićke kulturne grUipe, o čemu će još ibiti .govora.

II e faza

Ova faza u :Ra vlića pećini je u ,podjednakoj mjeri zastupljena na čita voj
istraživanoj 'površini, ali je njeno trajanje dosta ograničeno . Njoj pripada
svega 0,30 m, računajući prema situacij-i u kvadratima X, XI i XII. No,
uprkos ove kratko trajnosti, njeno postojanje nikako ne dolazi u pitanje jer
ona donosi: oštre i do sada najveće i naj va'Ž1J1ije promjene u evoluciji kulture
u Ravlića pećini. Te promjene se ogledaju u svim oblastima kerami'čike pro­
dukcije, ali ·prvenstveno u oblicima posuda i ornamentaInom si-stemu, a
podjednako su izražene i kod grube i' kod fine keramiike.

A) Gruba keramika - Tehnolo'ška svoj'stva g rube kerami.ke su, n·a prvi

pogled, ostala 'PObP1LnO ils tovema gruboj keramici prethodne faze, Zemlj a je
,pomiješana sa dosta isilmjenog kamena, površina je d,O'bro obradena i u većini
slučajevado: bro poravnatai .gla-čana, a to su sve svojstva gruJbe keramike
klasi!čne hvarske kulture. Pa ipak i tu je mogu'će u.očiti i'zvjesne [ ,azliike. Kod
,g ruibih posuda tipične hvarske fakture primjese dolaze u obliku daibra :sit­
njenog ,kamena ravnomjerno rasporede,nog 'u masi -od koje je m 'odelirana
posuda. Velika količina ovih primjesa i nji,h ov ravnomjeran raspored, bez
obzira na fi,noću gra'n ulacije, .koja j'e ačigledna, znatno uUču ,na izgled površine
;pO'sude. Precizno rečeno, velika količina primjesa u ti'če da 'posude, bez olbzira
:na fi:nu o-bradu površine i dobar vizuelni utisak, pri dod'iru djeluju grubo
i hrapavo. Posude ove fakture javljaju se u ,b oji uobičajenoj 'kod grube
keramike prethodne iaze.
Drugu gru'pu č r ne ,posude kod ikojih se ta ka'ra'kteristična hrapavost
isuvoća površine ne osjeća , a što je posljedica dviju okolnosti: 'p rvo, :nešto
manje količine isitnjenog kamena, i drugo, nano·šenja 'posebne prevlake od
fin ije prečišćene zemlje i glačanja ,površbne. Sasvim je razum ljivo da to
glačanje nikada ne dostrže kvalitet fine kerami'ke. Veoma je uočljiva i razlika
u boj'i površine, ,koja je kod ove grupe posuda u osnovi veoma shčna pret­
hodnoj,ali je nešto 'zagasitiji'h do mrkich tonova uz njihovo miješanje i
prelijevanje.
Do vrlo uočljivih promjena je došlo i u oblicima posuda. Neki, vrlo
karakteristični ablici prethodne faze nestaju, a javljaju se sasvim ,novi. No , to
će se najbolje vidjeti prilikom taksativnog nalbrajalnja Ipojedini'h trpova .
Najkarakteristi<čniji i 'naj.brojniji dblilk ove faze su visoke posude sa
jajolikim ili loptastim donjim dijelom i jasno izdvojenim višim ili nižim
vratom; T. XXVIII, l , 4-5. Pri tom vrat može biti blago konkavan, koničan
ili potpuno cili:ndričan, a abod je zaravnjen ili bla:go nazna'čen. Kao posebnu
od]-~ku ov1h ,P osuda ,potrebno j,e istaći prstenast.o za-deblj ane obode, ikoj'i su u
ovoj fazi još uvijek malobrojni, a koj.i će u narednoj fa zi .postati jedno od
glavInihobilježja kaiko grube taiko ihne keramike; T . XXVIII, 4.
Pored ovog ablika, kod grube keramike ove .faze dolaze još: konične z,djele
sa zaravnjenim obod-om; T. XXVIII, 3, manje ikoni'čne zdjele sa prstenastim
zadeblja'njem na unutrašnjoj strani dboda, T. XXVIII, 2, du,b oke zdjele sa
jako 'uvUlčenim gornjim dijelom, T. XXVIII, 6, te mau1je posude sa loptastim
 GZM (A). NS 35136, 198011981, str. 1-97.
34 B. MARIJANOVIC. RAVLICA PEC1NA

donjim d ijelom i cilindričnim vratom. . .

Dna su nam slabo poznata, ali možemo računati sa ravnim III blago
profilisanim, odnos.no niskim kO'ničnim obJik~m. . . ' .
Drš ke nam, takođe, nisu .poznate, 'U vece m ,broJu, all 'se I na . osno,vu
ra spo loživih primjeraka, može reči da su to uo,bičajeni ti'povi trakastIh drskl
smješten ih na ramenu il i prelazu iz ramena u vrat posude. Na. nekIm, Istina
malobrojnim, primjercima središnji dio drš ke je nešto zadebljan, u oblI-ku
verti'kal'nog rebra. . ' . , ' ', "
Ornamentaln.j sistem je li ovoJ -fazI pobpuno OSI romasen. IzuzlmaJucl
malo.brojne 'primjerke posuda sa 'prstenas ti m zadeblja;njem 'na obodu, kOJa
uz praktičnu funkciju, ojača'nje ovog dijela ·posude, imaju i dekoratI'Vnu
vrijednost, cjelokupan ornamen~alni sistem je sveden na malo'broJne pnmJerke
posuda sa nizom kratkih ureza na samom obodu; T. XXVIII, 5.

B) Fina keramika - Om·ovnu karakter' ti k u hne keramike ove faze

predstavlja potpu.no za'državanje tehnoloških svoj'stava fine kerami:k e pret­
hodne faze. Nije došlo ni do kakvih .promjena pa se 'na tim odlikama inečemo
posebno zadržavati. Jedi'na razlika u odnosu na prethodnu fazu uočava se u
poras tu svijet l osmeđi'h, sivosmeđih i svijetlosivih tonova, iako u zna'čajnom
broju i dalje dolaze p os ude sa crnom bojom površine.
Mnogo izrazitije su 'promjene u ,o'bl ictma posuda. Istina, još uvijek se
javljaju neki tirpovi zdjela naslijeđ e ni :z prethodne faze, ali su 'o'ni sada
manje brojni i manje ,karakteristični. Gledano u cjcli<ni, ovi naslijeđeni oblici,
zajedno sa nasl i jeđenim tehnološkim odlikama, imaj'u vi:šestru.ku vri jednost.
S jedne strane, oni odra:žavaju jeda'n t r ad;c ionalizam u obLkov anju posuda,
dok, s druge 'strane, ·predstavljaju snažan argument za etniIčka jedinstvo ove
i prethodne faze bez o:bzira na :broj.ne i oštre razlike koje i'h dijele . No, na ta
pitanja ćemo se u toku daljeg izlaganja još vratiti.
Kao izraziti pred st avnik ovog tradicionalnog oblikova:nja dolaze dublje
i pliće zdjele 'sa blago zaobljenim ramenom i iz vij enim vratom; T. XXVIII, 7;
T. XXX, 3; T. XXXI, 1-2, 5.
Među novim oblicima naj-češći i najkarakterist ičnij i tip su manje ili
veće posude Sa jako zao'bljenim, gotovo lopta-stim donjim dijelom i jasno
izdvo jenim nižim ili višim vratom; T. XXVIII, 9; T. XXX, 2; T. XXXI, 1-8.
Odnos između vratnog i ramenog segmenta varira od ,blagih do v rlo oš trih
prelaza. Trbuh je, kako je već rečeno, uvi'jek za·o bljen i 'pri.bližava se jednoj
lo.ptastoj formi, a bikoničan oblik trbuha je kO'nstatovan u svega TIeikoliko
slučajeva. U tom slučaj-u se ratdi o 'niskom donjem konusu, što do'p ri'nosi
utisku nešto spljoštenog oblika; T. XXXII, 1.
Pored toga, javljaju se, mada rijetko, i plitke poluloptaste zdjele sa
snažno uvučenim i zadeblja'nim o'bodom ; T. XXVII, 11, 13, te jedini !primjerak
posude koja se u osnovi' pri,bl iž a va posudama sa loptastim donjim dijelom
i viso'kim vratom, sa valovito modeliranom vanjskom 'površiInom; T. XXVI:II, 8.
Među posudama većih dime<nzija javljaju se, jednako kao i kod grube
keramike,po s ude sa visokim vratom i loptastim ili jajolikim donjim dijelom;
T. XXVIII, 12.
Posebno zanima:nje izaziva primjeralk prikazan na T. XXX, 1, za koj'i
je, bni nam se, sasvim vjerovatno da predstavlja poklapac.
Dna su u ovoj fazi zad rž ala karakteristike prethodne faze. U .pitanju su
ravna ili zaobljena dna, ali je prvi ti;p brOjniji.
Drške nam nisu poznate u većem broju, ah se ·i tu uočavaju sa-svim
jasne promjene. Pored vrlo vjepovabne 'pretpostavke o ·postojanju tr.aka'sti'h
drški, u ovoj fazi vo deći o'bli-kpredstavljaju tunelaste drške izvedene pre­
 GZM (A), NS 35 ' 36, 198011981, str. 1-97.
.~' _N-!ARIJANOVIC, RAVLICA PECINA _ _ __

težno na ramenom d ijelu 'posuda sa loptastim dO'nj im dijelom . Za ovaj albIik

karakteri.sti'čno je da kalnal ide kroz zid .po·s ude, te da je zid posude 'na tom
mjestu ·dobio zadebljanje s unutrašnje strane kako b i se 'postigao potreban
prof'il kanala; T. XXXI, 4.
Ornamentalnj sistem je, takođe, pretrpio izva'nredno velike promjene.
One se, lprije svega,ogleda'j'u u nCl!glom i Ipotpu\l1om smamjenj'U ibojell'1ih orna­
menata i uvođenju nove, do tada nepoznate, tehniike ukrašavanja - kaneli­
ranja. S druge stra'ne, i među raspoloživim bojenim ukras ima - a u pita'nju
su svega četiri primjerka - dolazi i do velikih sadržajmih ,promjena. Spira­
lo idni motiv, kao izrazit-u karakteristiku prethodne faze, sada nalazimo samo
na jednom primjerku, T. XXIX, 4, dok 's u od preostala tri primjerka dva
ukrašena višestrukim horizontalnim ci'k-cak trakama; T. XXIX, 1, 3, a treći
nekim složenim meandraidnim motivom; T. XXIX, 2. Pored toga, veoma je
zCl'nimlj iva j okolnost da se boj eni ornamenti više 'ne izvode samostalno, već
u kombinaciji sa ka'neliranjem, te da obje tehnike dolaze i 'na istim dijelovima
posude, jedna ,pre>ko druge; T. XXIX , 4. Kombinaciju hvarskog načina ukra­
šavanja ·i kaneliranja nalazimo na j-o'š jednom primjer,ku. No, ovaj 'Put nije u
pitanju ,bojeni, već urezaniomament izveden na vratu i t r<buhu pos ude, dok
je va\l1 jski i unutra'šnji dio oboda i tribuh ukrasen ,finim kanelurama polu­
kružnog presjeka; T. XXX, 2.
Već smo pomenul-i da je najveći ·broj posuda ukra'š en kanel iranjem. No ,
·i tu ima značajnih razlika , a one su u podjedna'koj mjeri izražene u o'b Eku
i izgledu kanelura, ali i 'u polažaju i od:n'O s u na gla'vne osovine posuda. Pored
već pominjanih 'Uskih kanelura polukruž:noog !presjeka, veoma je karakterističan
i obliJk jako širokih ka'nelura sa visokim i oštrim središnjim rebrom, pa se
stiče utisak da je istica'nje rebra i osnovna 'namjera ovog načina kaneliranja;
T. XXXII, 1. Pored toga, potrebno je istaći' da uske kanelure dolaze 'pretežno
u vertikalnoj dispoziciji, dok su o,ne široke uglavnom koso položene; T. XXX ,
3; T. XXXI, 1, 2.
Potrebno je, takođe, pomenuti da se pored ovih uobičajenih, ia'ko spo­
radično, javljaju j-oš 'neke vrste ka'nelura:
- šiwke vertikalne k,a nelu-re s i'staklnu tim ah zara vnjenim sredlišnj'im
rebrom; T. XXXI, 4;
šire i 'pliće kane lure 'sa proširenjem u gomjem dijelusli'čno otisku
prsta;
kanelureizvedene u obliku plitki·h žljebova; T. XXXI, 5; T. xxxn, 4.
:Sve vrste kanelura dolaze istovremeno i tokom č i tavog trajanja ove faze .
U pogledu mjesta iz vo đenja kanelura takođe postoje izvjesne razlike,
ali to nema većeg zn'a' čaja jer je, ,p o našem mišljenju , uslovljeno prvenstveno
oblikom posude i mogućnošću koje one pružaju za izvodenje ukrasa. Na zdje­
lama hvars·kog 'Hpa 'kamelir3il'je je ogrCl!ničeno ma rame i' ,dio trbuha, do!k je
k,od posuda sa loptastim do.njim dijelom i visokim vratom ukras ograll1ičen
Ipretežno na rameni 'p ojas, ali se javlja i kaneliranje većeg ili manjeg dijela
trbuha. Kod ,drugog tipa 'posuda veoma je uobi'čajeno izvođenje kra tkih
ka;.nel'ura ,na samom dbo,du, i to 'UglaVInom na njegovoj "poljln-joj stralJ1ii; T. XXX,
2; T. XXXII, 3, 5. Kaneliranje oboda javlja se i 'na unutrašnjem dijelu oboda
plitkih zdjela s uvučenim i zade-bljanim obodom; T. XXVIII, 11, 13.
Izuz i majući već prethodno pominjani primjerak urezanog ormamenta
kombi'niranog sa kaneliranjem, urezivanje se javlja još na jednom mamjem
broju 'Primj·eraka. U većini slučajeva radi se o n izu kratkih ureza izvedenih
na oibodu posuda; T. XXIX, 1; T. XXXII, 6-8, i nešto rjeđe ,na t rib uhu. Sti'čemo
utisak da ova vrstaurezanih ornamenata, u izvjesnom sm islu, podražava
ornamente izvedene kaneliTa'njem.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981. str. 1-97.
36 B. MARIJANOVIC. RAVLICA PECINA

Među urezanim ornamentima sa složenijom kompozicijom, pored onog

već pomenutog, veće i'nteresovanje izaziva .o rnamentika na jedinom primjerku
·poklOipca; T. XXX, 1. . .
Na kraju pomenimo još i rijetke primjerke 'posuda za za!debIJarr1Jem na
obodu, koje svakako ima i određenu dekorativnu vrijednost. Obi:čno su u
Ipitanju jednostavna prstenasta zadeblj'anja; T. XXVIII, 7, alise javljaj'll
i primjerci !.kod .kojih je jedinstvena cjelina razbijena 'nizom kratkilh kamelura.
sličn~h žljebovima. T. XXVHI, 12 .

III f a z a - U ovoj falzi dolazi do novi,h , velik.jjh 'Promjena, One se

ogledaju ne samo u .nestanku starijiih i 'pojavi novih tipova posuda već i u
ornamentalnom s·istemu, tehnici izrade i slabljenju neolitski'h tradicija.
Jedna od .najuo·člj ,ivijiih promjena se odnosi na tehniku i'zrade. Oštru
granicu između hne i grube keramike nije moguće 'povući onako kaQ 'll
prethodnoj fazi 'i, gledano u cjelini, kvalitet izrade posuda ·opada. JasnQ, i
dalje ,p ostoje finije i gmblje rađene posude, ali više nije moguće izdvojiti
grubu i finu kerami'kukao samostalne kategorije s određenim tipolCJIŠkim
oolikama. Gotovo 'Svi ti;povi Iposuda se javljaju iu gru1bljoj i u finijoj izvedbi,
a uz to 'postoje čak i unutar svake od ovi'h kategorija znatne tehnološke
razli·ke. Zbog toga i nećemo vr,šiti razdvaja'nje na principu gru'b e i fine
,keramike, već ćemo, govoreći o svakom pojedinom tipu, dati i n<ll]Jomene
o tehnološkim odlikama. No, prethod'no je 'potrebno dati ~pšte :napomene o
vrstama fakture.
A) Kao nasljeđe neolitskog 'perioda dolaze posude rađene od dobro pre­
čišćene gli'Tle sa Id'osta pri-mj'esa isiiwj-en:og kamena f.ime .g r.anulacije, sa dobro
abrađenom površinom na koju je nanesen sloj prečišć6I1e gHne. Površina je
glačana, ali n·ikada ne dostiše 'Sjaj ,h varske keram~ke . već je više ili manje mat,
tamnosive do crne boje.
B) Posude rađene od fino 'prečlšćene gline sa primjesama si·tno drobljenog
kamena i fino glačanom površinom, aH !bez sjaja. Boja svijetlQsiva.
C) Posude rađene od zemlje sa !primjesama kamena krupnije gra'Tlula­
cije, zbog čega je .površina redovno prevučena slojem f~nije prečišćene gline.
U tom slu'čaju jeo:brada površine 'izvedena fi'Tlim gla~anjem do visokog sjaja,
iako nešto neravna, ili je, .pak, gla'čanje samo mehani·Čkoi površina nešto hra­
pava i mat. Boja je crven·kastosmeđa, svjetlija ili tamnija,
D) PO'Sude rađene od nepreči'šćene zemlje sa krupnijim zrncima kamena,
što uslovljava nanošenje t a'nlk e prevlake 'Tla 'površini, ali kroz koj·u se zrnca
kamena ist-i'ču. Boja površi,ne se kreće 'od svijetle do tamnosmeđe i siv()smeđe
nijanse.
Kao što je već na početku istaknuto, ova faza se dijelli na dva TaZVQjna
stupnja, svaki sa svojim speci~ičnostima. Zbog toga ćemo :i pr1kazkarakteri­
stičnih oblika ove faze dati 'odvojeno,

III A faza
Kao najmarkal'ltn'iji olblik ove faze, koj'i se produžava iz prethoo'Tle,
dolaze posude marnjih .ili većih dimenzija sa lopta'Stim ili jajastim donj'im
dijelom i visokim vratom; T. XXXIII, 1-3. Vrat može ·b iti !potpuno cilindričan
ili nešto ljevkasto proširen. Prelaz iz vratm.Qg u rameni segment može biti
vrlo blag ipostu;pa:n, ali isto ta·ko ,i do'sta oštar, pa čak i snaž'Tlo istaknut
i tprooihsan. U zavisnosti od tQga, i donji dio ima više loptast, OdnoSIlO j.a jast
 1-97.
PECINA
37

oblik.
a u
·Posebnu
se javljaju u
sna:ŽllO istaknutih oblika.

istaći da
fino glačan u

rameni i za ovaj vezana je

ornamentika. imamo II vidu dva elementa. Prvo,
redovna ,pojava ;niza kratkih zareza izvedenih oštrim instrumentom na
uskom ramenom pojasu. I višestruke rebraste aplikacije na
konusu. U vezi s tim, vari­
dok su rebraste sa ravn:m
konusom.
Na kraju, :konusom
dolaze u fakturi
u fakturi B.

listo­

faze. No,
Međutim,
potrebno je istaći da nam je za
element -oblik i prof11acija -oho da. Po:sma­

odnosu prema
2. Plitke koje može
biti ovalno; T. su
za ovu
3. i vani
T. XXXIV, 6 zdjela dolazi
od početka ove i ali kvantitativno
opad:a.
 GZM (A). N S :35/36. 1980/1981 . str. 1-97.
38 B . MA~IJANOVIC. RAVLICA PECINA

4. Plitke zdjele, sli'čne prethodnom ti'p u, sa koso ,postavljenim i ll!nutra

proširenim obodom; T. XXXV, 1, dolaze kroz čitavu -ovu, a prod'užavaj'u se
i u sljedeću fazu, ali ih je znatno manje. Prema procentualnom odnosu, ovom
tipu zdjela u ovoj fazi pripada drugo mjesto.
5. Pojedinačn im 'primjercima su za's tupljene zdjele sa ravnim, 'UiI1utra
jako proširenim obod'Om; T. XXXIV, 9, i zdjele sa kosim, o·bostrano snažno
p rošireni m obodom; T. XXXIV, 5. Oba tipa zdjela d 'olaze na samom kraju
ove faze, da ·bi u sljedećoj bili znatno brojniji.
Sporadi' čno ili u pojedinačnim primjercima dola ze manje posude sa višim
ili nižim, jasno i'zdvojenim vratom i jako zaob ljen im, gotovo lO!ptastim reci­
pijentom. Obi čno je u 'pitanju visok , vertikalno postavljeni jednostavno
formiran vrat, T . XXXVI, 1, 3 i T. XXXVII , 4, a samo 'na jednom primjerku
je formirano diskretno prstenasto zadebljanje na unutrašnjoj stra:ni oboda,
T. XXXIV, 8, ili je obod oštro zasječen; T. XXXVII, 3. Jednim primjerkom
je zastupljen ovaj ti.p posude sa ljevk asto proširenim vratom, T. XXXVII, l,
·a takođe i oblik lo·ptaste posude sa siskom za izliva'Dje; T. XXXVII , 2.
Drške su u ovoj fazi -znatno bolje dokumentovane. U najvećem broju
slučajeva radi se o širokim, vertikalno posta vlje-nim, trakastim dr'škama.
Nj ihova poja·v a je najvećim dijelom vezana za pehare cetinskog Hpa, T.
XXXIII, 4, ali se javljaju i kod zdjela, T. XXXIV , 5, i manjih .posuida sa
loptastim oblikom recipijenta, T. XXXIV, 8 i T. XXXVII, 3-4. Samo kod
dva :primjerka je zabilježena horiwntalna trakasta drška, T. XXXV, :3 i
T . XXXVI, 5. Kod ,posuda sa izrazito visokim vratom dri'ike s u smještene
na samom vratu, dok se kod ma'njih posuda sa loptastim donjim dijelom
obično nala ze na .prelazu iz vratnog u rameni segment. Samo sa dva primjerka
(najvjerovatnije par drški s iste posude) zast upljen je tip tra,kaste drške pri­
kazan .n a T . XXXVII, 9.
Među tra·kastim ·drškama pose'bnu pažnju izazivaju malobrojni primjerci
sapliciranim :plasti6nim rebrom na sred:~.~jem dijelu !drške, koje se djeli­
mi:čno produžava i 'na zid posude ispod korijena drške . Uz to, ova plastična
re-bra su i modelira'na utiskivanjem prsta ; T . XXXVII, 6. Veoma malobrojni
su i :primjerci tzv . »iks« drški , od kojih je jedan primjerak ukrašen nelkim
mrežasto šrafira'nim m oti vom, T. XXXVII , 10, isto kao i primjerci jezi'časti'h,
T. XXXVII, 5. subkutani'h , T . XXXVII, 1, imasivnin tunelastih drski, redovno
ukrašenih 'paralelnim vertikalnim urezima , T . XXXVII, 8. S vi ovi tipovi drški
javljaju se isključivo krajem fa·ze.
Pomenirno još da se zdjele sa zao·blje·nim profilom javljaju pretežno u
fakturi e i D.
Što se tiče ornamentalnog sistema na keramici ove faze, opšta je odlika
da je on vrlo oskudan i predstavljen samo pojedinačnim primjercima. Odsu­
stvo jasno definisano:g stila, ·ujednačenosti kompoz-ioijei mot'iv'a, te:hini!ke
ta'kođe, ostavljaju utisa;k da je svaki oma menUsani primjerak preuzet iz
drugog kulturnog kruga, i zmeđu kojih ne .postoji nikak va veza i sli'Č'n'Os t.
No, o tome će kas-nije biti više govora. Za sada bismo se zadovoljili samo
konstata-cijom da se za izvođenje ornamenata primjenjuje pet tehnik a: utiski­
vanje, žigosanje, urezivanje, izrezivanje i inkrustir·anje.
Za izvođenje ornamenata najčešče se pr imjenjuje urezivanje. Ovom
tehnikom se izvode jednostavni motivi i kompozicije: kratki urezi na ()Ibodu,
T. XXXIV, 2, ili nizovi slični:h zareza na trbuh u posude, T . XXXVII, 5; snopovi
verti kalnih li'nija, T. XXXVII, 8, neki put kom-binovanih sa žigosanim tro­
u glovima, T. XXXVII, 7, ili slo_ž enija rješenja kao što su: široke traike ispu­
GZM (Al, NS 35/:36, 1980/1981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIĆ, RAVLICA PECINA 39

njene šrafiranim trou,glovima, T. XXXIV, 2; široke mreža'sto šrafirane trake,

T. XXXVII, 10, među kojima se pose,bno izdvaja ornamentika na malI1jim
posudama sa visokim vratom i lo'ptasti.m dO'nj im dijelom. Radi se o jednoj
ili dvije mrežasto šrafirane trake izvedene na ramenu, ·do·k je vrat ukrašen
nizom paralelnih verti'kalnih li'nija; T. XXXVI, l, 3. Konačno, na}bogatije
i U1ajljepše rješenje nalazimo na ,primjeflku jedne .plitke zdjele sa proširenim
obodom kod koje je spoljnja i unutrašnja strana 'ukrašena širokim, mrežasto
šra:f iran i m trakama, dok je na olbodu izveden niz viseć i h, takođe mrežasto
šraLrani'h, trouglova; T. XXXV, 1. Samo u jednom slučaju je za'paženo i
irukrustimnje urezanih ornamenata, T. XXXV, 2. Riječ je o posudi kod koje
je istovremeno ukrašena i spolj'nja i unutrašnja strana, pri čemu je '\'l'nU­
trašnja ukrašena ureza'nim, a spoljonja žigosa·nim trouglovima, takođe sa
bijelom inkrustacijom. Time smo ujedno prešli na, .pobrojnosti i kvalitetu
ornamenata i kompozicije, drugu tehni·ku ukrašava'nja - žigosanje. Pored
prethodno pomenutog primj€rka, kao i ranije 'pom i.nj a.nog primjerka kombi­
;novanog sa snopovima urezanih linija, T. XXXVII, 7, žigo.s anje srećemo na
još ukupno pet fragmenata. Samo još u jednom slučaju radi seo žigosanim
trouglovima izveden im unutar vi'šestrukih hori zontalnih traka, 'pri čemu su
unutar svake trake izvedena .po dva niza, vrhovima naspramno postavljenih
trouglova .koj'i formiraju jednu plasti'čnu cik-cak li'niju; T. XXXV, 3. Među­
tim , i u ovom slučaju se žigosanje ne javlja samostalno, već u kombinaciji
sa šrafira'nim trouglovima izvedenim ureziv·anjem. Na ostalim 'primjercima
ukrašen-im žigosanjem javljaj'u se: duguljasti, T. XXXVI, 6, ili kružni motivi;
T. XXXVI, 5. Pri tom je potrebno pomenuti da su duguljasti žigosani motivi
izvedeni li kombinacij i sa tehnikom izrez iva:nja 'površine p·osude, čime se
do'bija jed'na .plastična cik-cak traka, sl i'čno ka'o kod naspramno postavljenih
trou.glova izvedenim žigosanjem. Istovremeno to je i jedini primjerak na
kome nalazimo ovu tehniku ukrašavanja. S druge strane, kružni motiv izveden
žigosamjem dolazi samo kao 'prateći eleme,nt u kompozicij.i višestrukiih, me­
topski postavljeniih, hor izontalni'h lin ija izvedenih jednim specifičnim načinom
žigosanja - upotrebom točkića; T. XXXVI, 5. Kod ovog pr,imjerka je isto­
vremeno upotrijebljena i bijela inikrustacija. Upotrebu točk i'ća 'nalazimo još
ona jednom primjerku gdje su izvedene višestruke horizontalne i kose lmije ,
ali bez imkrustira'nja; T. XXXVI, 2. Kona'čno, s.pec i fi·ČO'n mač i n izvođenj·a dugu­
ljastih motiv·a nalazimo na primjerku sa na i zmjeničnim n izovima vertikalnih
i ukrštenilh linija , te rombova; T. XXXVI, 4.
Za razliku od 'prethodno navedenih tehn ika, vezanih uz ,p osude bolje ili
sa·svim fine izrade, tehnika utiskiva,nja se javlja uglav,n om ma većim i
slalbije rađenim posudama. Radi se o utiskiva:nj'u prsta u vlažnu 'p ovršinu
posude, a ono varira od vrlo d iskret'nih, T. XXXIV, 5, do vrlo snažnih otisaka;
T. XXXIV, l, 4. Izuzimajući primjerak zdjele kod koje je utiskivanje izve­
deno .na o,bodu, te primjerke dršk i sa plastičnom tralkom modeliranom prstom,
ovaj način ukrašavanja je pretež·no vezan za, ranije 'pom iinjana, prstenasta
zadebljanja in a obodu posuda, ali su ona u ovom sl'llčaju pretvorena u jednu
šiToku traku.
Posebno smo izdvojili šestu tehn i'ku ukra:š avanja - barbotiniranje ­
k,oja je u 'ovoj fazi zastupljena samo jednim primjerkom, T. XXXIII, 9, dok
u sljedećoj 'predstavlja jednu od vrlo va'žni'h kompornenata ornamentalnog
sIstema.
Konačno, na ·ovom mjestu je potrebno posebno ,i'staći da je ornamenti­
sa:nje kerami,k e ove faze veza'no za sam njen kraj, da traje vrlo kratko
i da u sljedećoj ia>zi,u .ovom ·obli.ku, ,pODpu'no nedostaje. Izuzimajući izreziva­
 eZM (A) , NS 35/ 36, 1980; 1981. str. 1-97.
40 B. MARIJANOVIC . RAVLICA PECINA

nje i jlnkrustira'nje, sve tehnike se produžavai'u, ali jedino barhotirniranje i·

utiskivanje zadržava svoje odbke. Urezivanje i žigosa:nj.e se primjenjuje za
izvođenje drugih motiva unutar potpuno drugalčijih kompozkionih rješenja,
znatno siromašnijim ne samo u pojedinostima i var:jacijama već u uku'pnom
j'zrazu,

III B faza
U ovoj f3lZ'idola:zi Ido d'aLjElg razvoja nebh od tupova koji 's u se 'li većoj
i li manjoj mjeri poj'a viJi u 'prethodnoj, ali istovremeno i do nestanka nekih
od izrazitih karakteristika 'preth odne faze. Vodeći oblik ove faze jesu lonci
cetinskog tipa, T, XXXVIII, 1-3, 5, ali 'll znatnom :broj'll dolaze li: l onci koji
podsjećaju na vrlo karakteristi'čantiop lonca prethod'ne faze; T. XXXVIII, 4,
6-8. Najrjeđi su lonci sa jako zaobljenim trbušnim dijelom j bla-gim prela'zom
u viši, nešto ljevka's to Iprošire:n vrat sa drškama ikoje se blago sp:UiŠtajlu sa
oboda !prema ramenu; T. XXXIX, 1-2.
Drugi. veoma ma'čaja'n ti,p posuda su zdjele. Pored tipova koji se pro­
dužavaj'u iz preth odne, u ovoj fazi s u vrlo Ikarakteristične duboke zdjele sa
visokim, ljevkasto proširenim vratom, T. XXXIX. 3, i du'b lje i pliće zdjele sa
razhčitoprof.il i sanim odabom. Najčešće su vdjele sa ravnim 'i'li kosim ()Ib odom
jako proširenim prema unutrašnjem 'dijelu, T. XXXIX, 5-6, a u značajnom
.broju dolaze i zdj.ele s obostrani:m 'proširenjem olb oda ; T. XXXIX, 4, 8. Izu­
zetno se javljaju zdjele sa prstenastim zadebljanjem na s'p olj1njoj i pro'širenjem
na unutraŠ<l.joj strani oboda, T. XXXIX, 9, ili samo sa zadebljalnim UJnutrašnj im
dijelom oboda; T. XXXIX, 10.
Ornament.alni si stem je, kako je već pomenuto. 'pretrpio značajne izmje­
ne, kako u pogledu motiva i kompozicija tako i u pogleduorna'll1entalrnih
tehnika . Žigosanje i urezivanje kao značaj:ne tehnike .prethodne faze i sada
se primjenj'uju, ali za izvođenje potpuno druga'čijih kompozicija. ~j,gosanjem
se isključivo ukrašavaju obodi zdjela s unutra proširenim obodom. dok se
urezivanjemukra'šavaju donje partije istog tipa zdjela , T. XXXIX, 5, ili vrat,
a vjerovatno j trhuh lonaca cetilnskog tipa; T. XXXVIII , 2, 5. P.ose:bno je
važno 'da je ovo urezivanje i:zvedeno nekim tupim i;nstrumentom 'Pa se jako
približava žlij ebljenj u. Pored toga , 'pra vo urezi vanje izvedeno oštrim instru­
mentom javlj'a se i'sključivo .na iks drškama; T. XL, 5. Obje ove tehnike,
i urezivanje i žigosanje, dolaze u pri.bližno :stim procentualnim odrnosima,
a mogu biti samostalno ili zajedno 'primijenjene na istoj posudi.
Veoma važna tehnika 'u krašavanja u ovoj fazi je 'b arbotiniranje ili,
bolje reći, pseudobar<botinira'nje; T. XXXVIII. 8 i T. XL, 10 . Ovom tehni.kom,
koj'a se sastoji u prska.nju posude žitko r azmućenom gJilnom , ukrašena je
gotovo :polovina ukupnog :broja ornamentisane keramike, .pa gledalIlo prema
tome, to je i naji'zraz iti jinači"n ukrašavanja. Potrebno je r e či da 'llvečini
slu'čajeva .nije bilo dodatnih intervencija 'na ovako ukra'šenim posudama,
mada se kod nekih .primjeraik a sasvim j asno uoča va tendencija Za orga;nizova­
'n jem barbotinirane površine bilo u vertikalnim bilo u horizontalnim potez:ma.
Pored toga, ova tehntka može biti samostalna .iLi ,pr~mijenjena 'll kombinacij-i
sa plastičnim h orizontalnim trakama a'pliciran im isključivo na prelazu iz
ramenog u vrat.ni segment. No, ovakva kombinacija se javlj'a dosta rijetko.
Neuporedivo češće se javljaju o'dvojeno barhotiniranje i apliciranje plastičnih
traka.
P lastične trake. kao samostalan ukras, nikada ne dolaze bez j·o š jedne
prateće tehnike -utiskivanja prsta. Međutim, utiskivanje 'prsta se ne koristi
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981 , str , 1-97.
B . MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 41

sa:mo za raščlamji'Vanje 'ovih plasti'čnilh traka već se izv,odi 1 ll1a samom ()ibodu
posuda. Pr,i tom 'o va dva :nacina uJkralš avanja mogu biti samosta·m a i li, što je
rjeđi slučaj, mogu biti koQ'mbi!novana na istoj posudi; T. XXXVIII, 6-7. Neki'
'put je, s i'stim efektom, umjesto utiskivain ja :prsta noa ,0v.iJm dijelovima posuda
izveden niz 'kratk1h zareza, T . XXX, 8.
Ko'načno , vrlo karakteristi' čan, iako ne 'brojan, :naoim ukra'šavanja je
ta'kozvwno metliča'sto ukrašavanje; T. XL, 3.
Drške su u ovoj fazi veoma dOlb ro dokumentovane. P,ored već !pomil1jaJ'l11Ih ,
mada ne naračitočestiih iks drški, u ovoj bzi su najčešće široke, vertikalno
postavljene, traka ste drške. Njihov 'PololŽaj na posudi je najčešće v,ezan za
prelaz vratnog u rameni segment, ali' se ja'vljajui posude Ik()ld kojiih drška
polazi s oboda; T. XXXVIII, 1, 3; T . XXXIX, 1-2, 4; T. XL, 10. Vrlo su
brojne različite varija:nte jeziča:stiih drški, T. XL, 6-9, 11, smješteneolbično
na trbulhu posude, a i2)uzetno [l a samom o:bod'll; T. XL, 9. Hor,izootame masivne
drške tipa kao na T . XL, 4 javljaju se izuzetno.
NakrajU, pomenima j'o'š 'i to da ovoj fazi pr,i jpadaju i' dva pršIjenka,
T. XL, 1-2, te da posude ove faze dola'ze u :fakturi e i D.

IV f a z a - Ova 'faza je na našem 'n alazi'š tu zastupljena veoma skromno,

što je ii sasvim Tazumljivo ako se ima u vidu čimjeni'ca da joj pripada veoma
tanak dio sloja, gotovo sama površina. Manji dio nalaza 'koji ji()j pri(padaju
pronađen je 'u samom sloju, dok je većill1a nađena [la 'Površ.ini. To je, svaikako,
i razlog što je dobar ,dio ovog materijal'a usitnjen i tipološki neodrediv, pa se
ne može duiblje ,ulazi:ti u zakomomje.!'lDosti tipologije ove faze. No, uprk'os tome,
tipološ.ke 'promjene u od'nosu [la 'prethoelJnu fazu su veoma izrazite, pa prema
tome i sasvim očigledne.
Prve Ipwmjene se odno'se 'na !fakturu keramike. U ovoj fazi poj'a'vljujou se
dvije potpuno nove keramiiČke vrste: prva, si'vocrna, ,keramika rađena od
dobro preči'šćeoe zemlje sa dobr.o ugla'čanom 'površ~nom , i druga, nešto grublja
keramiika sa primjesom sitno mTvljenog krečnjaka, 'alisa finom , ~rvenkastom
i,li crvenkastasmeđom, .prevlakom koj'a se 'odljus'kuje. No, u [ledostatku veće
koli6ne materijala njihov .procentual!ni' odnos nije moguće :o drediti.
Iz raspoloživog materijala evi'dentno je da 'su vodeći 'olblikove faze
pehari ili lonoi sa posve jednostavnim profilom i :drškama koje polaze s
oboda; T. XLI, 1--4, 6. U već'~ni slučajeva, na oib odu je, iznad korijena drške,
formiran jedan produžetak sjekiraistog 'ili jednostavnog 'pravougaomog obli'ka;
T. XLI, 1-2, 5. Pored toga, Inanek'im primjercima Ikoji nemaju takav pro­
dužetak iznad korijena drške na obodu formira'na su dva rogolioka , T. XLI, 4,
i li jeelJno brad'avičasto is.pupčenje; T. XLI, B. -Rijetki su primjerci 'kod kojih
se 'ovo ispupčenje snažono 'ističe, T. XLI, 11, j'e dna'ko kao štosu rijetki' pri'mjerci
drški bla-go raščlanjenih prevlačenjem prsta po sredimi; T. XLI, 9. Osim
navedenih tipova drški javljaju se još i 'potkovi'časte drške bilo da su diskretno
naglašene, T. XLI, 3, ili sna<žno ,ista'k-nute i modelira'n e utiskivanjem prsta.
Takođe se javljaju ikoljenaste dDske; T. XLI, 7, 10.
Veoma specifi'čan je obli'k jedne bi'koni,čme ;posude. Tako je ona samo
djelim i:čl1:osačuvwna , graf~čka rekonstrukcija se mogla dobiti bez većih pro­
blema. Prelaz iz donjeg 'u gornji k onus je veoma oštar, a gornji konus kratak
i gotovo horizontalno 'p oložen 's oštro izvedenim 'prela:zom, u vjerovatno, prste­
nast vrat; T. XLII. Posebno zanimanje izazilvaizgled i modeliral!'1je gornjeg
konusa. Prema Injegovoj grarri'čkoj rekonstrukciji evidentno je da se radi o
jednoj kružnoj površ~ni , koja u o'movi ,oc!,govara kmžnici dna ioibod'a, a iz
koje su 'Ila četiri simetriano raspoređena mjesta izvučeni uglovi Ikoji doprinose
 GZM (A), NS 3.5 ';16, 19iJO 1981, str. 1- 97.
42 B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA

utisku četvrtaste forme. Na jednom di je l-u gornjeg konu sa raspoznaje se

korijen drške, ali se o broj u takvih drški i njihovom izgle du ine može ništa
određeno reći. Ovaj dio po's ude je 'b io ukrašen v išestrukim 'ugla'stim motivom
izvedeni m urezi va·njem.
Kona'čno, ovoj fazi pripada i jedan primjerak ka šike .prikazane na
T. XLI, 13.
Ornamental'ni sistem je veoma oskuda'n i reprezen t' l'an sa svega neko­
liko primjeraka. Na jednom od njih ;nalazimo ure zani trougaoni motiv praćen
nizovima žigosa'nih krugova, T. XLI, 2, dok je .na pomenutom primjerku bi'ko­
nične posudo izveden ni & v iše nr uk ih ugl a,s ti h motiva; T. XLII.
Pored ovih, ornamenti ku nalazimo još na nekoliko malobrojnih , ali
sasvim sigurnih primjera'ka litzen-kerami'ke; sl. 3.

Sl. 3.
Crtei.: M. A1, (:

XIII. KULTURNI I HRONOLOSKI POLOŽAJ RAVLICA PECINE

Kao što je na ;početk u već nagla'šeno, ke ram ički materijal Ravlića pećine
dozvoljava ,podjelu nanekol'iko g lav,nih faza razvoja songovaraj'ućim pod­
fazama. Neke od predloženih faza predsta vljaju zasebnu ojeEnu, dok druge
od raža vaj u kon tin u iran kulturni razvoj kroz 'n e-kotko razli čitih hronolo'ških
etapa, kao i dobar dio ranih perioda pra isto ri je. Neke od Uh etapa 'b acaj u
novo svjetlo na procese prerastanja jedne etape u drugu pružajući element
za traženje izvora i uz roka onih promjena kOje utiču na sa držaj pojedinih
perioda od kasnog .neolita do bronza'nog do:ba. Zbog toga će i ovo poglavlje
biti usmjereno 'na o'pštu ocjen'u karaktera i kulturnog sadržaja .prvenstveno
glavnih faza razvoja, onako kako je to pri iznošenju materijala i pred loženo,

F a z a 1 predstavlj'a potpuno zasebnu cjeli.nu pa je kao ta kvu treba

i posmatrati. Već pri iznoše nj u Injenih glavnih odl,ika navede'ni su, doduše
suma mo, i neki elementi koji omogućavaju preciznije sagledavanje njenog
relativno-hronološkog 'položaja u okviru impresso- kulture, kao i pripadnosti
nekoj od .njenih varijanti. Smatramo da 'nije p otrebno pojedinačno idetaljlno
navoditi svaki od tih elemenata i, tražeći mu analogije, uka zivati na s rodnost
sa pojavama na drugim nalazištima impresso-kulture, bilo u prio'ba,lnom 'pojasu
ili unutrašnjosti. Naime , osnovni p rirn ciop i prema ko jima je izvršen a periodi­
zacija impresso-kulture i njeno regionalno razgraničenje isuviše su dobro
poznati dabi ih ovdje trebalo ponavljati"'. Zbog toga ćemo pokušati da damo

10 Ibid, str. 149.

 GZM (A), NS 35 136, 1980: 1981, str. 1-97.
B. MARTJANOVIC, RAVLICA PECINA
43
._ -- -- -­

opštu ocjenu ove faze u od.nosu na danas prihvaćena mišlj"enja o ovim pita­
njima . U tom kontekstu, prvo -pitalnje koje za nas '~ma veliki znacal Je
pitanje 'pripadnosti ove faze jednoj od varijanti impresso-kulture: 'pri!o!balnoj
ili ko!n tLnen tal-noj.
Kao što se iz izloženog materijala moglo vidjeb, I faza Ravlića pećine
ima vrlo 'i'zražene elemente karakter,istične za nalazi'š ta impresso-kulture
u priobalnom poja!su: ukrašavanje školjkom, dok , s druge strane, .n·a lazimo
i elemenLe koji se O' b ično smatraju odlikom varijante u unutrašnjosti: utiski­
va nje prsta, žigosanje i ureziva'nje. Držeći se ustaljene podjele ove kulture
na d vij e varija'n te, zas nova'ne na učestalosti u;potrebe školj ke Za izvođenje
ornamenata ·i ,na pr,ocentualnom odnosu ovog načiina ukra'š avanja prema
drugim tehnikama, moramo uočiti da taj 'princip, sam za sebe, u našem
slučaju ine daje ni minimum sigurnosti za tačno opredjeljenje ove faze jednoj
od varija1nti im-presso-kulture. Naime, or.namentalni srstem ,na keramici I faze
pokazuje pribl~žnu ravnotežu između oni'h tehni'ka koje ,predstavljaju glavni
oslonac za ovakvu podj,elu. S druge 'stra'ne, ako uporedimo na'še ornamente
izvedene utiskivan jem škol jike, za'pazićemo bez ikak vi h poteškoća da čitav
ornamentaIni repertoar djeluje kao da je prenesen sa nalazišta u Primorju,
samo u nešto estetski nedorađenoj, .bolje reći rusti'kalnijoji zved'bi. S druge
strane, na primjerku sa T. VI, 4 nalazimo omamentiku koja se u likovnom
i tehni:čkom pogledu može ravnopravno nos iti sa sliČnim nalazima IZ prio:bal­
nog pojasa, a bogatstvom kompozicija mnoge i nadmašuje. Daleko bi nas
od velo ako bismo za svaki primjera!k tra ~ili odgovarajuće analogije, što, uosta­
lom, i nije 'potrebno jer je od poduda,mosti pojedinačnih prim je raka mnogo
važnija opšta srod'nost ovako 'ukrašenih 'fragmElnata sa takvim nal!azima 11
P r imorju. A O'na je u avom slučaju sasvim evidentna.
Druga tehnika, veo ma značajna z'a acjenupripadnasti jednoj od vari­
janti impresso-1kulture je tehnika ži'gasanja. Relativnobrajma zastU!pljena
na svim dasadašnjim lnalazima impressa-kulture, ova tehnika za nas ima
mna,gostruk značaj jer pokazuj e znatna i aš tra adstupanja na pojedinim
tačkama rasprastranjena'sti ove kulture. Imama u vi'du prvenstvena avakav
način ukrašavanja u Zele noj pebni kaji je i posluž~o kao jedan ad glaV'l1ih
osla'naca za definisan j e fizianami j e kon tinen taIne varij an te impressa"':kulture" 1 .
Specifiča!n stil , vrs te motiva i kompozicio'na rješen ja karakterist i čna za neka
nalazišta š:reg mediteranskag basena 12 nisu do dan'as konstatov3.lni na jaš ne­
kam nalaz ištu istačne jadra'nske obale. Na taj način je ž~gosana omamenti-ka
Zelene pećine astala usamljena i aštro 'advaj ena ad nal aziš ta impresso-kul­
ture u Primarju, pružajući jaš jedan elemei!1t za razgrani:čenje ovih dviju
varijan ti.
Posmatran i u adna su na žigosane armamente Zelene pećine, kaO' sinanimi
kon,ti:nentalne vaT.ijante 'i'ffilpressa-kulbure, žigosai!1i arnalmenti Ra'Vlića pećine
pa kazuju -sasvim dl'uge ad like pri!bližavaj 1ući se adgovaraj ' u'ćim 'nalazima iz
pri,abalnag 'pajasa. Upravo ta ,akalnast ,ima pose:ba'n zna'čaj jer zata do jačeg
izražaja dalazi situacija na jaš nekim lnavim nalazištima impresso-kulture u
Hercegavini.
Kona č no, utiskivai!1je prsta i ureziva'nje se u I fazi javlja, takađe, u
mjeri kaju ne mažemo za'nemariti, a uprava taj način ukra1šava!nja je mnago
izra'zi tije zastupljen u unu trašnj asti nega upriabalnom paj asu.
Na taj nači!n, Ravlića pećilna u svajaj I fazi posjeduje 'pri1blt,ž no izjedna­
čene adlike i primarske i kontinentalne varijante impresso-kulture, što bi

11. A. Benac, Zelena .pećina, T. VII, 5, T . IX, 1, 2, T. X, 1 rl dr. str. 71-72.

I" Ibid.
 GZM (A), N S 35/36, HIBO /!98!, str. 1-97.
44 B. MARIJANOVIC, RAVLICA PEtfNA

prema Idanas prihvaćenim pri'nci'pi:ma njihovog razd vajanj'a bila dosta neo­
bična okolnost. Twkvasi,tuaciija je uočena na j.oš nekoliko novih ,nalazišta u
Hercegovi,ni - Zukovi'čka 'peći'na u , Vukove njiveH, Čairi'" - pa se il1a taj
na' čin aktuelizira pitanje 'stvarnog sadržaja varij>ante ,impresso-kulture u
unutrašnj'O-sti. Sada već nešto bogatiji ,f ond !!lalaza Ine dozvolj-ava da se ova
varij'anta impresso-kulture 'Poi,s toveti sa Zelenom 'pećinom. Upravo na osnovu
ovih pojava, 'nedavno smo iznijeli misljenje da nije moguće povlačiti tako
oštru granicu između ovih dvij'u varijanti, ,pogotovo ne u situaciji kada još
uvijek ne raspolažemo dovoljnim fondom nalaza u UJnutrašnjosti. Talkođe
smo 'postavili tezu da fizionomija Zelene pećine ne odražava jedan samostalan
i l<Ykalni razvoj, već da predstavlja skup elemenataproizišl'ih iz dinamičnog
i konti:nuiranog kretanja u ,njenoj 'n eposrednoj blizini" ali bez vidnijeg uticaja
na ukupan razvoj starijeg neolita u Hercegovin i t ,;. A o značaju Neretve kao
komun ikacije 'ne treba posebno 'g ovoriti.
Smatramo da samo ovako postavljeno rješenje može IYbjalsniti zašto na
svim danas poznatim lnalazištima u Hercegov~n ~ nalazimo mnogo elemenata
karakterističnih za 'priO!balnu zonu, a ništa ili gotovo ni'š ta od onih tipi&1 i:h za
Zelenu pećinu.
Na taj način bi se i Ra vliića ,pećina uklj učila u krug onihnalazišba koja
osporavaju ovako oštru podjelu impresso-kulture istočne jadral!1ske {)balei,
pro'š iruj ući ,naše znanje o klYnt ~nentalnoj varij'aln t i, osta vljaj u prostora za
pokušaj ,ponovnog definisan}a njenog sadržaja. Po'smatra'na u ,od'nosu na danas
prilhvaćeno mišljenje o odlikama kont inentaloe i pr,ioballne varijante, I faza
Ravli'ća peć ime, zajedno sa pominjanim novim nalazištima, pokazuje približnu
ravnotežu između elemenata koji bi govorili u prilog pr,i pad'nosti jednoj ili
drugoj varijanti, a to je za ponovn.o sagledavanje ovog pitanja i najvažnij-i
doprinos.
Drugo, veoma zna'čajno, ali za razmatranje mnogo jednostavnije pitanje
j.e prilpactnost jednoj od faza impresso-kulture. Već na prvi pogled uočaVa se,
za ovako mali fund 'nalaza, veli'ka raznovrsnost ornamenata, pa se već i Illa
osnovu toga bez i:kakve .sumnje može odbaciti pomisa'o da I faza Ravlića
pećine 'pripada ranoj fazi impresso-kulture. Smatramo da nije potrebno
pojedinačno na voditi direktne analogije sa nalaz išta u Smilči'ću, koje, ne­
osporno, pri-pada zreloj faZli ove .kulture, da bismo pokazali da u slučaju
Ravlića pećiJne moramo računati s istom fazom razvoja. Uo'stalom, ako sama
po se'bi otpada mogućnost sinhronizacije I faze Sa ranom fazom impresso­
-kulture,unda u situac iji 'stratigrafski nedokazane i nedovoljno definisane
kasne faze ostaje jedina mogućnost da je sinhronizu]emo sa zrelom fazom.

II f a z a - Sa drugom fazom u Ravlića pećini zadiremo u sasvim drugu

pro'blemati'ku. Već u uvodnom dijelu smo ovu fa,zu označili kao predstavnika
mlađeg Ineolita i ranog eneohta, što u datim okolnostima podrazumijeva da
je u pitanjIu h varsko-]ilsičićka kulturna grupa, odnos.no hvarska kultura.
Takođe smo ovu fazu podijelili na tri razvojna stupnja, što u uobičajenoj
periodizaciji svake kulture treba da označava nj nu ranu, zrelu oi 'k asnu fazu.
Ta podjela je zasnovana 'na stratigmfskim zapažanjim i stillsko-hp:ološkim

, j B . Marijanović, op. cit., 'str. 9-10.

1'1 Ibid, str. 12.
'" V. Salčić - Atanacković, Stolac, Ća,iri, Na'selje neolita .i bronzanog doba,
rimski grobovi, AP, 15. Beograd, 1973, sbr. 16--19, na žal ost, materija,1 nije 'll cjelini
obj avljen .
Iti B. Marijanović, Topogra fija i strabigra.fija starijeg neolita Hercegovine,
ma'g ista1rski rad odbranjen na Filozofskom fakultetu 'll Beogradu 1980. (rukopis).
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIĆ, RAVLICA PEĆINA 45

odlikama pokretnog matel'ijala i razlikama koje postoje između poj'e dini'h faza.
Ove razlike su sasvim oč,igled'ne pa, -se In:aovom mjestu :nije potrebno zadrža­
vati radi iznošenj'a 'Svi'h arg-umenata u prilog ovakve podjele. Mnogo zna­
čajniJja 'pit3!nja su vezana za karakter pojedinih faza -predložene periodizacije,
kao i za razvoj kulture u cj'elrni, pa ćemo sena tim 'pitanjima i detaljnije
za'držati. No, prije negoli pređemo na tu 'Problematiku, moramo JQŠ jed,nom
nagla-siti da ova tri sl!u.pnja II faze, Ulnatoč !'vi[", razlikama, 'Predstavljaju
jednu cjelinu kroz ,koju se 'provlači i njiz zajedni!Čki!h adHka formal.no-tipolooke
i tehinološkeprirode.
U tom ikontekstu II B faza izaziva najma'njeinteresa. Naime, iako i tu
ima -pojava svojstveni'h samo Ravlića ,pećini, .ova :faza u cjeli'ni pokazuje
tipične odlike klasi-čne hvarske kulture poznate sa niza drugih nalazista, pa
tu 'nek·i 'poseiba-n komentar i ,nije Ipotreban.
U 'ranom stupnj u, ili II A fazi, očigledno je da se u većimi slučajeva
srećemo sa tipovima ,posuda koj-i su bili- jedna od i'zra.ziti'h karakteristika
prethod.ne, daniiske kulture. Ova ti;pološka srodnost <ogleda se u podjed.nakoj
mjeri i kod grwbe -i kod fine kerami'ke, ali nam je OVa druga kategorija
daleko važn:ija. K'aD potvrdu prethod-no iz,nesene konstatadje dovoljno je
navesti samo neke od ti'pova koji karakterisuovu fazu, a koji istovremeno
predst3!vljaju tipske !odli'ke danil's ke kulture. Tako, Dlpr., sve bikoni-ČTIe šolje
i z'djele, ,p iri.formne posude, ta,njire ,i sl. nalazimo 'bez ikakvih odstu'panja
u svim fa~ama danil-ske kultureu Jedina razli!ka u odnosu na danilsku kulturu
ua-čava se uornamentalnom sistemu, koji je tamo :bogat .i raznovrstan, dok je
u II A :fazi Ra vlića pećine veomaoskudan i stereotipan. Izu,zev te razlike,
II A faza, gledano u cjelini, ostavlj-a uti'sak kao da je u pitamju daniIska , a
ne mna faza hvarske kulture. No, to i jeste majvažni.je pitanje u genezi
hvarske kulture; koje, uprkos pTil~čne usaglaiŠenosti mišljenja o njenim
izvorima, u 'Posljednje vrijeme ima< i znatnijih odstupanj!a u pri'stupu ovom
problemu 18 . Da bismo po'tkrijepili mišljenje da se 'rad,i 'o hvarskoj a lIle o
dani1sk-oj kulturi, moramo podsj<etiti Ina neke :činjenice koje smo u 'prethodnom
poglavlju već iznijeli. Naime, :pored bikoni'čnih o'blika, koji daju :poseban
pečat ovoj ,fazi i upućuju 'n a povezanost sa dall1ilskom kulturom, veoma važan
tip pDsuda ove faze s'u ,i zdjele sa za-obljenim p rDfil om. Ta okolnost sama po
sebi 'nema neki naročit z-načaj jer se ·svi 'ovi tipovi, manje-više, javlj'aju i u
d3!nilskoj kulturi. Međutim, dok se određene varijante :bikoni'o nih ti!pova isklju­
čivo javljaj-u u ovoj faz'i, zdjele sa zaobljenim profilom jedna su od najizra­
ziitiji:h karakteristika II B faze, i to u neizmijenjenom ili gotovo neizmije­
njenom obliku. Ukoliko se i raldi o izmjenama, one se ogledaju u obogaćenju
varij,anti, a -nika.ko u 'o 'Štrimi naglim smjenama tipova. Prema tome, 'z .djele
sa za-Dbljenim profilom se pojavljuju ka-o jedan veoma siguran i čvrst argu­
ment koji govori u prilog stratigmfski za-svjedočenog jedinstva II A i II B faze,
za koju nema .nikakve sumnje da Iprilpada hvarskoj kultu.ri. To je vrlo Vlažna
okolnost. S druge 'strame, -odsustvo 'klasienog danilsk'og načina ukrašavanj'a
u II A fazi ima, takođe, veoma veliku dokumentarnu vrijednost jer ne ostavlja.
ni teoretsku mogućnost da tipolo:šku srodnost II A faze sa danilskom kultu­
rom istovremeno s nj-om i poistovetimo. Naime, ova'kva -fizionomija II A faze,
uz da'našnje ,p oznavanje razvoj-nog 'puta dam'ilske kulture - a mo-žemo reći

17 J. Korošec, Neolitska na5eobi,na II Dan i-bu Bitinj,u, Zagreb, 1958, T. XLVIII, 4,

T. XLIX, 1, T. LXXIX, 1, 2, T. CXII, 2 i dr.
18 Za ,pre.gled m i;š ljenja o odnolsu daniIske i 11!Va.rS'ke I~ulture upOO"editi S. Ba­
tov ić, OdncIS dan-Uske i hvarske kulture, Dia·dcxra, sv. 5, Zadar, 1970, str. 5- 21.

4 - GZM - Arheologija, 35136

 GZM (Al. NS 35 136, 1980/1981, str. 1-97 .
46 B . MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA

da je ono za isLa dobro - teoretski bi ostavljala mog,učnost jediino da ovu

fazu Ravlića .peći'ne protumač-imo ka'o ra'nu fazu da'n ilske kulture. Istovremeno,
to bi podrazumijevalo da između naše II A i II B faze mora postojati i jedan
ZInatan hronološki hijatus. Međutim, talkva konstrukcija ·bi bila u d irektnoj
suprotnosti s opštim stratigra1skim pokazateljima i prethodno istaknutom
značaju zdjela sa zaobljenim ,profilom u povezivainju ovih faza.
Prema tome, potpuno je jasno da u slučaj·u II A faze 'ne možemo govoriti
o danilskoj kulturi, već samo o njenim elem entima. 'Drugo je pitanje kako
protumačiti prisustvo tih elemenata u ranoj f a zi hvarske kulture.
Po našem mišljenju , dominacija danilskih elemenata 'U II A fazi može
odražavati samo jednu veoma jaku tradi,cionalnu ·o snovu, a tu se podrazu­
mijeva i etničk i element, koja učestvuje u formira'nj-u hvarske kulture.
Ova konstatacija ima vel'i ki značaj kada je u 'pita'nju .prolblem ;porijekla
i evolucije hvarske kulture, 'ponovo aktucliziraon 'pokušajem njene periodizacije
od strane Š. Batovića ' 9 . Prih vataj'ući u cjelini tezu citiralno.g autora o autoh­
tonom i kont~nuiranom ra zvoj u či·ta vog 'neolita istoJčne jadranske olbale,
zasnovane na kritičkoj a'nalizi i reviziji ra'l1ije iznesenih mi'šljenja o odnosu
daniIske i hvarske kulture i valorizaciji rezultata novrh istraživa,nja , moramo
se posebno osvrnuti ,na karakter i sa'držaj pojedinih faza predložene perio­
dizacije. ~. Ba'tović je hvarsku kulturu, sl i jedeći ustaljenu podjelu po tro­
periodnom sistemu, podijelilo na ranu, zrelu i kasnu fazu. To j'e i ISasvim
normalam p roces u zakonomjernosti i postupnoj evolucij'i svake kulture, i tu
se 'nikakve zamjerke 'ne mogu staviti . Međutim, 'problem se zaoštrava kada
jeu 'pitanj'u sadržaj pojedi,ni'h .fa.za njenog razvojia. Pođemo l,i slijedom pred­
ložene ;per~odizacije, 'odmah uoča vamo da je S. Batović, slijedeći svoju
osnovnu ideju prerastanja jedne kulture u drugu, ·prvu fazu hvarsIke kulture
poistovetio sa danilskom 'prenoseć i sve bitne odlike zrele faze danHske u ranu
fazu hvarske kulture 2o. Pri tom im aim o pose;bno u vidu 'klasične abJi:ke danH­
skog ukrašavainja slikanjem, 'b ogati i slo'žen i sistem spiralQlidne ornamentike
izveden udubljivanjem i izreziva'njem, te za daniIsku k,ult'uru veoma karak­
teristične ritone i ihfalične ker am ičke -izrađevine. Već tu možemo staviti prvu
zamjerku. Naime, prenošenjemsviih tipskih odlilka jedne kultu're u drugu, bez
unošenja nekih bitnilh 'promjena, dolazimo u potpuno apsurdnu situaciju u
koj-oj pos ta je !J1eodrživ·o ,izdvajanje dvii-u različiti'h kultllfa ako bi f izionomija
svake od njih sadržavala sve ti'p ološke i ol1namentall!leodl'ike od ;početka jedne
pa do kraja druge kulture. U tom sl-učaju to ne mogu biti dvije Tazliičite
kulture, već interni razvoj jedne jedi'nstvene kulture kroz veoma dug hro­
nološki 'period. Kolik,o nam je dianas poznato, ta,k o duga evolucija trajala
je samo II .okv,i'I1ll vilnčanske tkul1ture, a :I tu ima ,z'l1ača'j.nih promjena. Mada
ova konstatacija ,nema smagu jak·ogargumenta, pO'trebno je ,p odsjetiti da se
II svim ostalim slučajevima smjena .kultura odvija kroz degenerativnu fazu
starije i ranu fazu mlađe kulture, a dase autohtona osnova vi!še osjeća u
tradiciji nego u d irektnom ,p renošenju vodećih i klas'ičnih odli'ka starije
kulture. Uostalom, kasna .faza 'svake kulture upravo i označava odumiranje
tih tipskih odli'ka, 'reduciramje i osiromaše'l1je omamenta1nog stila, a često i
veće ili manje prisustvo odhka k,oje će se razviti II toku dalje evolucije. U
predlo.ženoj periodizaciji S. iBatovića ovakvu za'konomjernost razvoja" potvr­
đenuna nizu nalazišta razli'čiti!h kultura i kulturnih grupa, nije moguče
uočiti.

19 S. Batović, Kasno neo:liti6ko doba il i hval'Sika :kulturna s){,up'una, Praistorij:l

j:ugQS!ovenskioh ,zemauja, H tom, stT. 592--610.
20 Ibid.
GZM (A), NS 35/36, 1980 / 1981, str, 1-97,
B, MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PEĆINA
47

S druge strane, prenašenjem svih Ibitn'ih adlika dani Iske kraz cijela tra­
janje hvarske kulture ostavlja se potpUlnonea'b jalšnjenam izrazita divergen­
tnO'st koj;apostaji ,između pajedinilhstupnjeva 'h varske kulture :na različ i tim
ta;čkama njene rasprastranjenosti, Daduše, autor ta 'posredna abjašnjava po­
stoj anjem nekali ka regio.nalnih varij amti , kaje se, gledana u cjeli'ni, zn a tna
razhkuj'u u svim osnovnim ma'nifestacij ama da ta izgleda vi'še kan da su u
pitanj'u različi'te kulture nega varijante jed'ne jedinstvene kultu re"l Ilustracije
radi pamenuć~ma samo da se l isičićka varijanta i varijanta izdvajene u
Smilčiću razljlkuju 'ne sama u detalJima nego ,i u cjeloku'pnam izrazu, te da
var,ijanta na srednjedalmatiInskim atacima ima više dodirnih t ačaka sa Lisi­
čićima nega sa Smilčićem , što je, s obziram na Inji'hav ,prastorni raspared,
veama čudna 'akalnast""- S druge strane, teza a izolavanam razvaju, kaja
praizilazi iz avaka velikag braja varijanti između kJajlilh pastaje veE ke r,a zlike,
ne može se prihvatiti 'li uslavima razuđenosti isto'čne jadra'nske abale i neo­
gra' n i'čenim kamunikacijskim maguooasti'ma kaje se, zahva ljujući tame, pru­
žaju.
Osim taga, stratigrafija našeg nalazi'š ta,kajoj mažema pakloniti puno
pavjerenje, ukazuje na sasvim različit razvQj hvarske kulture. Već srna
i's takli karakter naše rane fne, u kajaj su zastupljene neke ad bitnih ,odlika
daniIske kulture. To se adnas] prvenstveno -na tipove ~posuda, a neuparediva
manje na amamentalni sistem. Budući daava faza, izuzima jo ući slaj starijeg
neolita, sa kojim nema ,ništa zajednič'kag, ozma'čava 'najraniju e t a'p u u kasnijem
kanti'nuiranam živa tu ,na avom mjestu, jasno je da početak živata na avam
mjestu pada u vrijeme kajeadgovara samam kraj-u danilske ipačetku hvaTske
kultU're . O tame svjedači ti'palagija i tehnalagija izra'de pasuda č i ja razna­
vrsnO'st i visok zanatski damet ukazuju 'na dugatrajnu tradiciju u prethaldnam
razvaju. S druge stra'ne , znatIno siramašniji ,ornamentaIni sistem, u kajem
,potpuna nedastaje karakteristiična spiralaidna ornament~ka i slika:n je, govori
da an u suštini predstavlja vi'še reminiscenciju InegQ 'pradužetak klasiČ'nog
razd,lYblja da'nilskekulture. Ako pri tom 'uzmemo u a'bzir da se neki tipavi
hv,arskih zdjela javljaju već u avaj fazi ili, balj e reć i , pradužavaju i z danilske
u hvarsku ,faz'll,onda nam se predJnja kO'nstatacija čioni jO'š uvjerljivijom,
Even tualno asta vljanj e magućnasti dispara tnag razvaja dalnilske kulture na
obali i u'nutra:šnjasti ne bi se maglo adržati a'ka imamo u v i'du njenu jako
1zraženupenetramtnoS't,a 'čemu 'svjedo:če nalazi 'u cenitralnaj (Bosni, Maike­
don iji jo KQsavu 23,
Sljedeća faza, .obilježena ka'a zrela faza hvarske kulture,predstavlja
dalji logi;čan put u J)rerastalDj-u IsredJndeg 'U mlađi 'neoli!t. Najlkraće rečeno, oV'U
fazu bismo mogli definisati kao vrijeme stabilizadje života na avam mjestu ,
a na ·umjetničkom :planu kao vrijeme traženja i ua'bIi'ča vanja :navog izraza.
Ve ć 'na prvi pogled ,patpuno je jasno da u avaj fazi nalazima -niz ele­
me'nata zastu'p ljen ih na svim nalazištima hvarske kulture, ali je, ista tako,
uočljiva da ima i adstup&nja, Sradnast se agleda u IYbhc ima posuda, tehnici
izrade ionnamentalnam sistemu"'. Međuti m, armamental'ni sistem je ista­
vremena i gla vni ,pakazatelj određenih razli<ka između Ravlića ,pećine i drugih

2l Ibid.

22 Ibid.

2:J A. Bena.c, Obre II, 'str. 109-ll3; A. Benac, Prelazna zona, Pra~s toTija jugo­
slovenskih zemalj a, II tom, str. 456-463.
21 G. Novak, PrethistCl1I'ij ski Hvar, Za/greb, 1955, T. LXIV, 2, T. LXXXIV,
T . XCIV, T. XCVIII i dr. za t ipo.ve !posuda; T. CCLIX, T. CCLXI, T. CCLXV
T. CCLXVI i dr. za 'olrna.menti'ku.

~.
 GZM (A), NS 35 /36. 1980/1981. str, 1-97 ,
48 B, MARIJANOVIC . RAVLICA PECINA

nalazišta hvarske kulture. Nemamo u vidu sadržaj ornamentalniih kompo­

zic ija i razno v rsnost motiva jer je to vi'še stvar inventivnosti i 'u kusa :popu­
lacije,nego tehničku stra:nu njihovog iz v ođenja. Već smo istakli da su svi
bojeni ornamenti na keramici II B faze izvedeni crvooom bojom u crusted
ie·rmici. Uostalom, to je pojava koja se sreće na svim nalazištima ove kulture.
Medutim, za razliku od drugih nalazišt a, Ravlića peć ina nije dala nijedan
primj erak slikanih ornamena:ta izvedenih prije pečenj a, n iti upotrebu bilo
,koje druge boje osim crvene. A t o j e već velika kvalitativna razlika. Teško
je ne samo odgovor iti već uopšte ulaziti u pi tanje uzroka ovih razlika. Svaki
pokušaj njihovog obja šnj,en jta, a čini nam se da su Q'ne usl ovljene psihološkim
determinantama cijele jedne populacije, ostao bi najvećim dijelom u sferi vi'š e
ili mamje pri'hvatl j ivihdJomišljamja ·i s ub jek tivnog gledanja, a ne bi dOlPri:nio
stvar.nom rješenj-u ovog pitanja. Zbog toga bismo se, u ovom trenutku, zado­
voljili samo konstatacijom da Il B faza Rav li ća 'pećine, ka'da su u .pitanju
bojeni ornamenti, ,p redstavlja odraz jednog ·posebnog stila i vla'stitog izraza,
u dobroj mjeri neovisnog o opštim kretan j ima u ovoj kulturi. Drugim Diječima,
ona bi mogla da odra žava ,postojanje jedne nove varija'nte hvarske kulture.
Međutim , važn ije od ovoga čini 'nam se jed.n o drugopital11je. Naime,
govoreći o 'ornamenta'lnim tehnikama koje 's e p.rimjenjuju za uZJvođooje .ukrasa
u ovoj fazi , ·pomenuli smo i ureziva'nje, koje dolaz i tokom cijele faze, ali u
jednom kratkom vremens<kom periodu pre thodi bojen ju. Sam repertoar ure­
za'nih ornamenata, gledano u cjelini, uklapa se u repertoar oci'govaraj ' ućih
or.namenata na drugim .nalazištima ,ove kulture z5 • Vremenski priori'tet ure­
zani·h nad bojenim, možda, i nije niš ta neobično, pogo t ovo ako se ima u vidu
a'p ;;olutna dominacija urezivanja u II A fazi. Nas na ovom mjestu, međut i m,
posebno zanima mogu6nost koju ova okolnost osta vlja za rješavanj,e davno
uočenih razlika između hvarske i lisičićke varijante.
Raspravljajući o Lisičićima , A. Benac je imito mišljenje da gotovo cjelo­
kupannjihov umjetnički izra z proizilazi iz kontakta ovog područja sa širim
mediteranskim prostorom, gdje je ;pronašao i odgov.araj'Uće analogije za ni'z
značajnih motiva sa ovog !nalazišta 2 ('. Pored ovog a'Utora, n ije nam 'poZJnato
da se ovim 'pro'blemom jooš neko ozbilj'nije ,bavio, ,p a ,i ove hipoteze li danas
imaju svoju punu vrijednost. Ni je .nam ci lj d·a na ovom mj estu 'Osporavamo
mi·š ljenje citiranog autora , pogotovo što i 'nema:mo mnogo sigurnih elemenata
za taka v pristup. Pa, ipak, iznijeh bismo m išljenje da ovako oštre r azliike u
onnamen ialnom s tilu Lisičićai drugih 'nala zišta h varsko-lis ičićke kulturne
g r upe mogu odraža va ti i ra z ličite tokove razvoja jed'ne jed instvene kulturne
osno ve, uslovlje.nenjen im razdvajanjem i dalj im, nešto samostalnij-im ra­
zvojem. Drugim riječima, ostavljamo mogućno s t mišljenj·ada 'Su Lisič:ići
rezultat odvajanj'a ove popu lacije od te jedinstvene osnove, i to u onom
trenutku kada se urezi vanje javlja kao p r imarni i isključivi način ukrašavanja.
U toku dalj eg, n ešto samostalnijeg razvoja ove populacije moglo je doći do
sadržajnog obogaćenja ove primarne tehnike i .ne treba isključ,iti mogućn'Ost
da su tako na stale razlike mogle biti pojača.ne i kO'ntaktima sa područjem
šireg mediteran9kog kruga. Na ovakvu mogućn o st na vodi nas situacij a u
samim L~:čićima. Na'ime, akopU!no povjerenje poklanjamo sir atig r afi j i Rav­
lića pećitne i na osn·ov u nje pred lažemo i razv oj hva r ske kulture, moramo
u'oč : ti da Li s i'čići 'ne sadTže :nij e danod elemenata naše II A oj II e faze. Dakle,
oni bi mogli od r aža va t·i samo zrelu fazu hvarsko-lis ' čićke kulturne gr'Upe,
pa samim tim i prethodno iznesena mogućno s t dob ij a na težini. A da Li s i'čiće

2.-, Ibid, T. LXXI, T. LXXII, T . LXXXIX, T. CXXVI. T. CXXVII i dr.

"li A. Benac, Neol itsko naselje u L isičićima kod Konjica, Saraj evo, 1958, str.
69-72.
GZM (A) . NS 35 l 36. 19S0.l 1931. str. 1-97.
B. MARIJANOVIC. RAVLICA PECINA 49

treba paraleli'sati sa na'šom II B fazom, dovoljno j.asno go vore primjerci sa

T, XXVI, 1, 4 i T. XXVII, 3, za koje direktne analogije 'nalaz,imo u Lisičićima"'.
No, sva ova pitanj,a zahtijevaju mnogo više materijala od onoga koj'im
raspolažemo, 'pa i izneseno mišljenje ima samo karakter hipoteze.
Pita'nje evolucije hvarske kulture pono vD se zao.štrava kod II e faze,
Već pri iznošenj u karakterisLčnir:h poja va ·ove faze naglasih smo da postoj-i
istovetnost u tehnici izrade posuda ove i II B faze, da se dobar dio tipova
prethodne produžava u ovu fazu, te da se ukrasavanje u crusted tehnici još
zadržava, iako u 'neu'pored;vo man jem omjeru i drugačijim kompoz,i cionim
rješenjima, Nasuprot ovih, da kažemo tradi'cionallOih elemenata, pojavljuju
se novi tipo vi 'p osuda i, što je ;najvažnijre, novi na'čin ukraIŠavanja - kaneJi­
ranje. Za pitanje daljeg razvoja hvarske kulture ova dva posljednja elementa
imaju poseban značaj jer su no v ijim i's traživanjima oni došli do posebnog
izražaja, a doprilnijeli su da se shčninalazi sa ranijih iskorpava.oja ponovo
valoriziraju, Na ovom mjestu je 'p otrebno 'podsj'e Ui da su nedav no S. Dimi­
trij ević i N. Petr'Lć, .na osnovu odgovarajuć i h nalaza ove vrste , izd vojili j ednu
posebnu kulturu kao predstavnika ranog eneolita ovog područja, .a u litera t uru
su v eć ušli termi'ni »na'k ovanska «, odnosno »pelješka « kultura" . Koliko je
istica.oje ovih poja va opravdano , dovoljno rječito govore hor izonti sa kalYleh­
.ranom keram ikom izdvojeni u Maliqu 2 !1, Odmutu:lo , Nako van in , Varvari:)",
Škari,n Samogradu l <, a sada i u Ravlića ,peći'ni, na 'što je i B. Čović jamo
upozorio"4. Međutim, .i.nterpretacija ovih 'p ojava, 'u smislu ,i ,zdvajarnja jedlYle
potpuno nove ;kultu r e, zaseban je problem, U tom ko'nte k st u S. Dimitrijev-ić
je, za sada, izdvoj io dv: j e faze ove nove kulture: protonakovansku i na k o­
v ansku, a za njihovo r azdvajanj e j e, između ost alog, uzeo u obzir i bikon : čne
zdjele s apliciranim rebrima kao .naš primj erak prik.azan na T, XXXIII, 5 3 ".
U vezi s tim , autor j e 'z.n io mišlje nje da ovaj hp zd jela pr'ipada pre ll'7!10
proton a kovanskoj faz i, dok se u na k ova'nskoj samo spo rad i čno sreće 3H Stra­
ticrrafs k i po loža j ovog tip a posuda u R a vl i ća pećini , s o či gle dnom .pripadnošću
III A fa zi, ka da kane!i ranje potpuno nedost a j·e, davao bi potpuno obrnut
redo slijed pojava u odnosu na ovo mišlje;n je, pa 'bi, 'na t aj način, u oZbiljnu
sumnj u došao predloženi proces evo l ucije ove kulture> , S druge strane, isti
autor je vrlo decid·no označio i i zv j e~'Tle r a zlike tehrn'ičko-tehnolo'š>ke prirode
koje se uočava j u i z među keramičkih izra đ e v ina protonakovansk e i hvarske
kulture 3 " Nek e razli ke smo i mi istakli, ali smo 'p ri to:n naglasili da se one
ogledaju pr venstveno u por astu svjetlijih t onova kod fine keramike, a nikako
u s lablj€41ju kvaliteta, k ako bi to, prema S, Dimi tr ijeviću, trebalo da bude.
Takođe smo istakl i da seu vrlo zn a;ča'j 'nom broj'u zadržavaj u t ipolo ške karakte­
ristike pret hodne faze, uklju'ču j ući iui tehnološka svoj stva, Drug m riječima ,
ni ovaj element, kao jeda<n od važnijih a rgumenata S . D i mitrijevića, na

27 Ibid. T. XIII , 4, T. XXII, 5.

2,;N. Petrić, Prethi's tc rij.ske kulture Pelješca, Pelješki zbo'rnik , 1976, str. 304.
'" F. Prendi, La civLl.isatioll prehLstorique ·de Maliq, Studia albanica 1, 1966,
T, I, II.
0(1 C. Marković, The Slratigra'phy and Chronology of the Odmut Cave, AI
XV, Beograd, 1974,
ot N. Petrić,op. cit.
" B. ČoviĆ, Velika gradina u Va-rvari, I dio (slojevi eneo1i.ta, .r.anog i srednjeg
bronza,nog deba) , GZM, NS XXXII, 1977, str. 17, T. II, 2, 3.
:,,) Prema B. Čoviću, cp. cit. , str, 48.
o' B. Čović, crp, ci t. s tr. 47-48,
;'" S, Dimitrijević, op, cit., str, 371.
3. Ibid, str. 372.

37 Ibid, str. 372.

 GZ]\{ (A). NS 35/36. 1980/ 1981 , str. 1-97.

50 B. MARIJANOVIC , RAVLICA PECINA

našem nalazištu :ne . potvrđuje predloženi proces evolucije. S druge strane,

na našem nalazi-štu se, pored izrazito novih ornamootalnih odlika, zadržavaju
i stare karakteristike bilo da ih nalazimo u samostalnoj .izvedbi, bilo u
kombi·naciji sa ka'nelurama. Izuzimajući jedan primjera-k i'z Grarpčeve spilje'8,
sličan .našem 'primjerku sa T. XXX, 2 iz o-bjavlj-enog materijala u pridbalnoj
wni nam ,nije poznat _nijedan primjerak s ovak vim kombinacijama, ali već
i on ostavlja moguć.nost njihovog izrazitij g prisus tva. U izdvaja'nju jedne
nove kulture to je veoma važna okolnost, koja se ne smije izgubiti iz vida.
Talkođe je ·očig ledno ,dana svim danas poz'na tim ,nalazištima sa kamelira.nom
lkeramikom ni je moguće jasno def inisa ti karakter dalj e evolucije ov.ilh pojava.
Ništabitno jasn ije ne donosi ni predložena ,periodizacija S . Dimitrijev-ića.
~taviše, na svim ov im nalazištima kanelirana keramika dolazi kao jedna
vrem enski ograničena ·poj ava koja rnema direktne veze ni sa ranijim, a n i
kasnijim razvojem kultura ovog prostora, shvaćen.ih, ,naravno, u njihovom
ukupnom izrazu. A to i jeste 'najvažnija okolnost u tumačenju karaktera
ovih pojava.
Značaj'no prisustvo keramičkih tepava prethodne faze, zadržavanje tehno­
loških svojstava i jednog dijela ornamental'niih karakteristika, te posebno
vremenska ograničenost ,kanel-irane keramike i pra-tećih poja va koje nemaju
vidnijeg 'uticaja na dalj i tok evolucije, ·navodenas na pomisao da nakovanska,
odnosno pelješka kultura ne bi mogla odraža va ti proces formiranja jedrne 1l1ove
kulture, već samo -proces raspadanja neolita us lovlj en prodorom elemenata
karakterističnilh za unut ra šnj ost Balkama . Isto vremen o, to su i osnovni razlozi
zbog kojih 's e nismo priklonili mišlj'enju citiranih autora. već smo ·ove pojave
protumačili ka-o sastavrni dio hvarske kulture. Isti:na, ova f.azabi se mogla
nazva'ti ·i nakova'nska faza hvarske kulture, ali samo za označava:nje njenog
ukupnog sadržaja, a ne i za obilježavanje jedne pot·puno nove manifestcije.
Na ov'om mjestu bi nam se mogla stavi ti zamj e!'lka da smo slične pojave
s početka -i s kraja ove kulture ocjenjivali različi tim kri terij-ima. N aime,
da-nilsk e ele mente u II A fazi smo protumačili kao dio autoh to,ne OSiJlove
koja u'čestvuje u formiranju hvarske kulture, dok 'hvarske elemente u II e
fazi :posmatramo Ikao njen završni dio. Međutim, dok iz Idan ii1.ski'h elemena:ta
slijedi 'razv_oj jed-ne nove Ikulture Ga Is,vim njenim specifi-čno st ima, i-z hvarsikih
elemena ta i navedenih novirh rpoja va ne pro i/zi'lazi n'rsta što _b i se moglo
o2mač iti kao nova kultuma manifestacija koja ima svoj ra'zvoj -i svoJe SpeCi­
fičnosti. Samim ti'm -bi i takva zamjeI1ka morala otpasti.
Drugo je pitanje odakle dolaze ove nove pojave. S. Dimitrijević je vrlo
decid'no 'odredio ·iZVOT ·ovih pojava u Vinči D, vremen.a, a zonu preuzimanj,a
smjestio u rpećimu Odmut S". Pri tom je, kao jedan od izr·azitih pokazatelja te
veze, uzeo već pominjane tipove Ibikoničnih zdjela, T. XXXlII, 5, isti'čući
njihovu tipološku srodnost os odgovarajućim zdjelama v·inča'nske kulture. Taj
hp zdjela, već smo vidjeli, pri-pada na:šoj III A fazi, odnos.no vremenu kada
'se potpuno gu'bi sva-ka veza sa k-anelir.anim omamentima. Pored ove okolnosti,
koju pomenuti autor i nije mogao uzet'i u o-bzir, S. D i mitrijevi'Ć je pot.pU!l10
i:zgubio iz v.i'da istovetan tip zdjela koje nalazimo u centralnoj Bosni, odnosno
u Alihodžama, a čija pri,padnost ,bade-nskoj kult'uri 'ne ·b i trebalo da dođe u
op ita-n jelo. Naše zdjele ovog tipa 'pokazujU potpunu usagla-šenost sa .nalazima iz
Alihodža i na Upološkom i na tehničko-tehno]oškomplamu. laika nam -odgo­

:J8 S. Dimitrijević, Zur Fra.ge der ka'O'nelier ten Keramilk in der Hvar-kultu r,
Adriatica praehvstorica et antiqua, Zagreb, 1970, T. II , 1-3, T. III, 3.
39 S. Dimitrijević, Pr.a"istorija jugoslovenskih zemcv1ja, str. 373.
10 A. Benac, Studije o kamenom i bakarnom dobu na sjeveroza!padnmn Bal­
kanu, Sarajevo, 1964, str. 135-136, T. XXVII, 6.
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIC. RAVLICA PECINA 51

varajućinala:zi iz pri'olbalnog po-jasa :ni'su poznati iz autops.~je, vjerujemo da

oni :ni tamo ne pokazuju veĆa odsturpa:nja. Takođe je evidentmo da na ovim
z·djelama ne nalazimo ni'kakve kanelirane mffiC\Jmente, već je taj .način ukra­
šava'nja vezan isključivo za zdjele hvarsko.g tipa i posude sa lo,ptastim donjim
dijelom i cililndriČ'nim vratom. Ovaj posljednji tip posuda 'ne 'l1al3Jzimo u
vLnčanskoj kulturi . .s druge straine, kanelira:ni or.namenti u Ra vli'ća .peć~ni ne
pokazuju mnogo dodirnih ta' čaka sa vinča,nskom kulturom. Takođe, veoma je
teško prihvatljiva teza o 'postojanju jednog derivata vl'nčamSike kulture u
Odmutu kao izvorišta ,ovih ornamenata", jer bi daleko prirodniji ,put njihovog
;preuzimanja, ukoli'ko se makar i teoretski 'prihvati udio vinča'nske kulture,
išao ,preko butrnirske .kulture i Lisičića , gdje je taj način ukrašavanj'a daleko
bliži virnčanskom. S druge strane, teško je pretpostaviti da bi vinčarnska
kultura D vremena mogla dati ta:ko srna'ža:n impuls ovom n·a'činu ukra'šavarnj'a,
Ikojoi zahvata cijelu , istočnu jadransku obalu, od IM ahqa ou Albaniji pa sve
do njegovih sjevernih obala. U vezi s tim potrebno je naglasiti da u Mah'q u
i Odmutu nalazimo sasvim jasne elemente Ibadenske kulture i B-ubanj-Salcuta­
-Krivodol kompleksa 42 , što i sam S. Dimitrijević lstiče 43 .
Prisustvo 'ovih elemenata, smatramo, sasvim jasno ukazuje 'Ila pravce
~raženja izvora ka'nelirane keramikeistoČ'ne jadranske obale. U tom smi'slu
govore i neki rprimjoerci iz Ravlića pećine, od kojih je unaj sa T. XXX, '1 : u
tipolaškom i u ornamen ta],nom .pogled u gotovo istovetan s odgova'rajućim
primjerkom ,i z Hisara 4 >1, dok je za drugi .primjerak, T. XXXII, 1, :izvjes'l1o
da se približava badens'kom ·olbli.ku ovog hpa posuda 45 . U 'istom ,p ravcu bi
govorio li' primjerak sa T. XXXII, 4.
Na ovom mjestu 'smo naveli samo ·o ve primjerke, ali već io.ni, u kon­
tekstu odgovaraj ·ućih nalaza sa već .p ornim'j an'ih nal3z išta, upućuju na sasvim
vjerovatno porijeklo kaneliranog ukra'sa 'na istočnom J adran'u. Drugo je
pitanje načima preuzimanja ovih elemenata . Međut i m, odgovor i ·na ovo pitanje
je relativno lak. Bade.nska kultura, .odnosno njeni elementi su relati·v no
jednostav'no mogli do-prijeti u našu oblast. O tome svjedo'če badenski nalazi
46 47
'1.l. Alihodžama , Debelom brdu i VaTvari 48 , .a taj Iput bio !bi :i vjerovata:n
pravac ,prodora Injenih elemenata u naše 'krajeve, mada nije isključena mo­
gućnost nj.iJhovog 'prodora mešto zapadnijiJm pravcem, doliJnom V!'basa. Pri­
sustvo B\lJbanj-Salcuta elemenata je, na prvi. pogled, dosta teško objalsniti
s 'obzi'rom na udaljenost rnašeg ,prostora od mah'čne oblasti rasprostranjenosti
.ovih 'pojava. Međutim,prisustvo ovi:h elemenata u Maliqu, Trenu i Odmutu,
te nj ihova 'relatiV1no mala udaljenost od Hisara dozvoljavaj'u pretpostavku
da je 'prodor ovih elemenata 'išao preko KOSOva ka Allbani j i. i Crnoj Gori',
,odakle 'se ·oni d.alje, 'duž o'b ale, 'ši re proema sjeveru različitim lin tenzi tetom i sa
različitim efektima. Smatram·o da ne treba računati sa ne'kim Ipopula'Cionim
promjenama značajnijih razmjera. U :na1šem slučaj 'u to potvrđuje teh:nologija
'izrade .posuda, koja je istovetna tehnologiji prethodne faze, a zatim oj opšti
nedostatak značaj,nijih uporišta ovih (kulturnih ;pojava u o'blastima i z kojih

H S. Dimitrijević, Pra:i6torija jugo:s[ove.JlJskih zema1ja, str. 373.

42 S. Dimitrijević,op. cH.

" Ibid.

.. Jovan Todol1ović, Die Graibunge HvS'sar, und ,ihre Verhaltnrsse Z!UIlTI Anae­
ohthi'koum und der fruhen BronzezeH, AI IV, BeCl1grad, 1963, T. H, 3.
•~ S. Dimitrijević, BadenSIka 'kultura, Pra'tstar~j<a :jugo<slO'v,emlSlkih ,zemalja,
T . XXIII, 6.
'0 A. Benac, Studije ... str. 13'5-136; A. Benac, Eneolitslko doba II Bosni i
He rcegovini, GZM, NS XXXIV, 1979, ,str. 16 igeoglfa.fs'ka ka'rta.

47 A. Benac, Eneoli tsko ·doba, . ..

'8 B. Cović, op. cit., .s tr 45-54.

 GZM (A), NS 35/36, 1980 / 1981, st r. 1- 97 .

52 B. MARIJA ~ OVIC, _RAV_~~C~~~CIN A

je moglo uslijediti jače etn i čk'O infiltri ranje u o'blastistoČ'ne jadranske nbale.
D rugim riječima, 'pr ~ :;ustvo ·ovih eleme·nata odražava samo proces raspadanja
kultura mlađeg neolita na neposredmosusjednom područj u, što se samo
djelimično maniifestuje i na .naše m prostoru u vidu jedne ;rL{)ve mode u ukra­
šavan ju pos uda. Udio ·ba'dcnske i bubanj-salr.uta k'omponente u formiranju
·ovog novog izraza na Jadranu akceptirao je i S. Dim itrijevie~, s tom razlikom
što on smatra da ·bi ovi elementi odražavali tek drugi dio Ip rocesa 'u formi­
ra.JDju ranog eneolita. Međut im, naši .nalaz'i takvu i'nterpretaciju ne do zvolja­
vaju, jednako kao što n e dozvoljavaju ni postojanje jedne nove kulture s.a dva
ra zvo jna stupnja: 'p rotonakovansk im i nakov a ns k:m. V i nčanskih elemenata mi
one nalazimo, a badenski i bubaonj-salcuta ele menti dolaze direlk tno na kasno­
neolitsku, hvarsko-li13ičićk'll kultu.mu gru·pu.
III f a z a - Već pri 'i znošenju karakter i stičn il h ob li ka ove faze istakli
smo 'njenu podjelu na dva razvojna stupnja, razloge kOj"i ovakvu podjelu
uslovlj,a vaj u, ali i razloge .kojoi ove d vije eta.pe čine 'neod vo jivom cjelinom.
Osnovni ima jizrazitiji eleme:nti koj'i govore u pri log ·n.hhovog povezivanja su
obEci ce inske kulture. .u III A fazi ov i obliei su malobrojniji, tipovi nisu
sasvim form i rani, a kara'kterist i čni ornamentaIni sistem cetinske kulture
potpuno nedostaje. U III B faz i ov i tipovi dubijaju svoj kla's i čni oblilk, orna­
menta lni sistem je usklađen sa poj.avama na dru'g.im nalaz,ištima razvijene
cetinske kulture i, gledano u cjeli'n i, on predst avlja najizrazitiju karakteristiku
ove faze .
Ovakva strat.igrafija cetinskih e lemenata ima dvostruku vrijed-n·o st. S
jedne strane, o'na potvrđuje ·o pštu Ip odje l u ove f.aze na dva razvojna stu>pnja,
a s druge, potvrđuje i period·izad ju cetinske kulture koju su medavno postavili
B. L:ovi'ć i I. Marovjeo.
Pored cetin skih oblika, koji ove dv ije etap e nesumnjivo povezuju, ali
ih istovremeno i ra'zdvajaju, postoje i drugi elem e.nti koji tu podjelu potvrđuju .
Tako, npr., u III A fazi vodeoi obJi!k su posude sa cilindri'Č'nim vratom
i loptastimili jaj-olikim donjim dijelom. Ovaj tip posud a u III B fazi pot'puno
nedostaje. U vezi s tim potrebno je istaći da se ovi hpovi posuda u posljednje
vrijeme sve vi'še 'i's tiču Ikao vrlo važna odEka 'neposredn'o postneolitskog
razvoj.a, jednako kao 'i pojava prstena'sto zadeblj3Jnih ·abod.a na ovim -j sličnim
posudama. D a te pojave treba 'posmatratikao jed'n u od naj izrazitij ih karakte­
ristika istočne jadrainske obale u ·ovom peri'odu , dovoljno jasno je istakao
već i B. Čo vić", l.
S druge stra'ne, između oviih d viju faza postoje još neke razlike čiji
stratigrafs ki p{)ložaj može 'izvanredno dobro poslužiti za raz jašn jenje nekih
spornih pitanja u hronolaškom položaju tzv. jadranskog tipa ljublj-anske kul­
ture. R i ječ je o primjercima sa T. XXXV, 3 i T. XXXV, 2, koji ·s e sasvim
do!bro 'uklapaj'u u Ip ojave ovako defimi'Sanog izraza 5 2 . Ne ulazeći u pitanje
porijekla ovog nač ina ·ulkrašava.nj-a, želi-mo samo podsjetiti ·da ove pojave
dolaze na samom kraju III A faze, š to je veoma važna okolnost za njihovo
precizno hronološkoo,pred'jelje.nje. Naime, Ika'ko u RavLi'ća !pećini .imamo
cetimske elemente zastupl'jene 'U dva razvojina stupnja, :od kO'j,ih 'onaj mla đ·i
pr,ipada ranom bronzanom do'bu, evidentno je da jadra'nski ti:p ljubljanske
.k ulture ·ne može pripadati ranom broInzanom do·bu, kako je to u periodi'zaciji

·'9 S. Dimitrijević, Praistorija jugoslovenskih zemalja, str. 373.

:.0 B. (;ović-I. Marović, Tekst o ceti·nskoj kultu r i za IV tom Pra.istorije jugo­
slovenskih zemailja (ru'kopi'S).
f,l B. (;ović, Velika gradina u Varvari, str. 49.

02 S. Dimitrijević, Jadranski hp ljubljanske kultu re, PIraistorija jugosloven­

skih zema.Jja, str. 321-328, T. XLI, T. XLII.
GZM (A) . NS 35/36. 1980/ 1981 . str. 1-97.
B MARIJANOVIC. RAVLICA PECINA 53

S. Dimitrijevića u,činjeno o3 .
Is'ključiva _pripadnost IIIA fazi i vrememska
·ograničen·ost ovih ,p oj ava ne osta vljaj'u, bar u našem slučaju, mogućnost nji­
hove pri-parunosti ranombronz3Inom dobu. Ova konstatacija dobija na težini
već i činjenicom da i razvijena cetirnska kultura :na .našem nalazištu !pripada
tek sta-rijoj fazi -ranog .bronza:nog doba, ;a da je razvijeno rano bronza.no doba
predstavljeno nalazima IV faze.
Pored toga, na 'pri'padnost jadranskog tipa ljubljanske kulture razvijenom
eneolitu sasvim jasno ukazuju i 'pdrnjerci sa T. XXXVII, 7, 8, 10, čiji se
·onname-ntaJni sistem može dovoditi u vezu jedi-no s odgovarajućim pojavama
lasinjske kulture o., što se sasvim dobro poklapa sa, od strane S. Dimitr·ijevića
i'staknutim hronolaškim :položajem njenih elemenata na istočnoj jadranskoj
()Ibalioo.
U III A fazi nalazimo još -nekoliko izuzetno značajnih primjeraka. Tu
na prvom mjestu mislimo na primjerak sa T . XXXV, l, za koji d-irekune
a.tlalogije i u tipolaškom i .arnamental_nom pogledu nalazimo u Ezeru ps.
Istom kulturnom krugu će pripadati j .primjerci trakastih drški sa rebrastom
alpIikacijom modeliranom prstom"'. U ovom trenutku nije nimalo jednostavno
odgovoriti na pitanje na"Čina preuzimanja ovih elemenata iz ovako udaljene
oiblasti. Nešto više svjetla u ovu problematiku će, možda, unijeti istraživanja
B. Govedarice na gradinama glas -inačkog područja, gdje se, takođe, nalaze
primjerci ove provenijencije OS
Na kraju, potrebno je dati i objašnjenje navedenog relativno hronološkog
položaj-a III faze. Naime, III A fazu smo obilježili kao razvijeni eneolit,
a fazu III B kao kasni eneolit i rano bronzano doba. U pogledu hronološkog
opredjeljenj-a III A faze situacija je, smatramo, sasvim jasna. Da je u
pitanj'u razvijeni eneolit, dovol jno jasno govore posude sa cilindričnim vratom
i loptastim donjim dijelom, te prstenasto zadeblj:ani obadi, odnosno svi oni
elementi koji su i u Varvari sasvim jas.no hronološki opredijeljenioD. S d-ruge
strame, ovakvo o.predjeljenje u našem slučaju .potvrđuju nalazi lasinjskog
ti'pa, te pojed inaoni .primjerci tipa Ezera 1. P,)"seb.no na to upućuju manje
razvijeni oblici cetins'ke kulture :posmatrani sa stanovišta .n jene periodizacije,
·od .strane B. Čovića i 1. Marovića 60 • koju potrpurno uvažavamo.
U III B fazi se, u tipološkom pogledu, radi o oblicima razvijene ce­
tinske kulture, koja, prema pomenutoj period-i zaciji, i svojim ukupn-im odli­
kama neosporno pr.ipada ranom bronzanom dobu . Ranobro.nzanodo.pski ka­
rakter imaju i ·primjerci sa metličastim ukrasima, kaD i .primjerci s aplic.i-ranim
trakama modelira-nim 'prstom. Na njihovu bronzanodorpsku prirpadnost sasv im
sigurno ukazuju odgovaraj : ući nalazi na lokalitetima.:;a sigurnom strati-gra­
f ijom sl . Međutim, paralelno s ov im pojavama dolaze i -posude sa ba-rbotino­
-ukrasima vučedolskog tipa, što je, prema periodizaciji vučedolske kulture,
dosta ne·običnaokolnost. Istina, po·j edinaoni primjerci bar"hoti·no-keramike
javljaju se -na samom kraju III A faze, ali "li III B fazi dolazi potpuno do
izražaja. N ije nam 'namjera da ove elemente dovedemo u direktnu vezu sa

!j:~Ibid., str. 328.

c" S. DimitrijeVić, Lasinjs'ka kulbura, Pra~storija jugQlslovens·k ih zemalja, T. XX.
'" S. Dimitrijević, Pra-i·stariGa jugoslovenskih zemalja, str. 377.
:i' G. Georgiev i drugi, Ezera r.<l!nabronzov:oto 'se,lišće, Sofija, 1979, Obr. 153v,
Obro 158a.
"' Ibid., Obro 154a, 159b, 164ab.
'8 Lj -ub a,z n oš ću mr Blagoja Go v edarice, -koji mi je starvi,o mate:rijal
na uvid.
čA B. Cović, Veltka gra.dina 'll Varvari, str. 49. -i d.
uo B. Cović-I. Marović, op. cit.
(ll Ibid.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97.
54 _ _ _ _ _ _B. MARJJANOVIC , RA~L~A PECrN_A.

vučedolskam kulturom, pogotovo ,što nema nikakvih drugih nalaza koj i bi

takvo mišljenje potkrijepili. Os:m toga, u Varvar i su odgovarajući nalazi
vučedolskog tipa sasvim sigurno opredijelj eni 'u razvijeni eneolitO", što bi,
prema stratigrafiji Ravlića pećine, odgovaralo našoj III A fazi, sa kojom
Varvara i ,inače ima velikihdodimih tačaka. Zbog toga smo s'kloni pretpo­
stavci da i .nalazi barbotino-keramike vučedolskog Upa 'pri'p adaju samom
kr.aju ove kulture, odnosno vremenu kada ODa u svom 'pravom izrazu više
i ne postoj'i, te 'da je ovaj prodor uslo vljen slaženim kreta-nj,ima i promjenama
u unutrašnjosti Balkana na prelazu iz eneolita u rano bronzall1o dO'ba. U born
smislu i infiltraciju vučedolskih elemenata ne posmatramo i kaoin:filt-raciju
odgovaraj ućeg etničkog elemen ta, već samo kao jedan prirodan i normalan
rezultat mogućih dodira nosilaca razE'čit i h :kultura u vrijeme kada je sigurno
bilo i značajn i jih e tničkih pom jeranja . O mogućem uticaju v'učedolske kulture
na formiranje stilskih odlika ornamentalnog sistema cetinske kulture na -ovom
mjestu ne bismo ulazili. Međutim, prisustvo ovih vučed ol skih elemenata u
III B fazi je i osnovni razlog što smo .ie definisali kao kasni eneolit i ['ana
'b ronzano d O'ba, :p ri čemu pod kasnim eneolitom pod'ra'zumijevamo v,iše kul­
tunni, a manje hronološki momenat.
IV f a z a - Od svih ovdje predloženih fa za razvoja Ravlića peć ine,
ova faza ima majjasn'ijli i kulturni i hronoloŠ'ki .položaj. O njenoj Iprilpacllnosti
rano m bro'n zanom dobu, i to njegovoj mlađoj faz'i, 'nema nika'kve dvojib e.
Zahvaljujući novijim istraživanjima, kulturni sadržaj ove etape gotovo je u
'potpunosti ,i sasvim jasno definisan , bar što se tiče za'padne Hercegovine 63 ,
pa direkbne analogije našeg materijala u si.gu.rno strati-ficiranim i jasno opre­
d ijeljenim nalazima sa gradina zapadne Hercegov.ine neosporno g'o vore 'I..l
prilog pripadnosti IV faze ml ađoj fazi ranog bronzanog doba. Ova!kav razvoj
i o.dnos faza III ,i IV P0ll10VO potvrđuj e prethodnapominj amI peri'odizacij'U
ceti'nske kulture, prema koj'oj se njeni element i samo sporadičn,o j.a vljaju u
razvijenim fazama ranog bro'nza'nog doba i vrlo brzo gu.be G;. Na pri:pad,nost
IV faze .kraju rall1<Yg bronzanog do:ba ukazuju sasvim jasno i malolbrojni, ali
sasvim sigurn i 'primjerci litzen-keramike.

XIV. ZAKLJUČAK

'Prethodno sk'icirani kultuDni razvoj Ravlića peć-i,ne, zasmovan na tipo­

loškim i ornamentalni m karakteristikama keram i čkih malaza, veoma mnogo
dopri'nosi rasvjetlja1vamj'U ,nelk.ih Slpo,r:ni h .pi t3'nja u razvoj'u neoti'ta i eneo.lita
1

,isto'čne jadranske oblasti. Neka pitanja smo i mi postavili ali smo ih ostavili
otvorenim do završetka drugih istraživanja .koja će da t i dragocjen materijal
za ,nji'hovo razjašnjavarnje. N ije nam namjera da kategorički stojimo iza svih
ovdje istaknutih rješenja, niti [lam je namjera da ta rješenja g eneralizujerno
do 3'psolutnih granica. Uostalom, toi nije moguće u situaciji kada još uvijek
ne ra's polažemo većim fandom sigurnih nalaza pojedi'nih kulturnih pojava ,
,naročito kada je upita'nju eneoli-t. Pa , ipak, sl'ika razvoja kultura ovog prostora,
njihov redoslijed iukupam izraz, bar kada je u p it3'njuovaj dio jadranskog
zaleđa, ne 'bi trebalo <'!Datnije da ,b ude izmijenjen. Nalaz.i kojima smo raspo­
lagali, nj ihov stra'tigrafski odnos, te drug'i kom para tivni ma terijal ukazuju
na prihv,atljivost oVdjeistaknutilh rješenja.
Rad primljen 16. 12. 1981. godine

"" B. Čović, Velika gra-dina u Va,rva'ri, str. 51. i d .

• :1 Ibid., str. 34--44. s ·odgovarajućim i.lustra>Cijama ·i .str. 57-60,

tM. Ba Čović-I. Marović, op. cit.

GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 1-97.

B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA
55

LA GROTTE DE RAVLIe

RESUME

L'aJUteur ,presente les resultats des Techelfches sur .la loca lite prehistorique
en plusieures ccmches .eLite » Ravlića pećina«situee sur la ,sOlurce de la riviere
Ti·ha,lj-ina entre 1motskJi et Grude (Herzegovine o.cci'dentale). Pendalnt ces rec-h e rches
executees :darus la .peri'ode entre 1977 et 1980 on a embra!sse la !Surfa.ce de 213 m',
ou la couche cultureIle a eu l'epa hssEur de plJUS .de 3,50 m. Su'r la base des O'bse·r­
vations s tra,ti:gra!phiques et de l'analyse d es materiaux cer.auni·ques il est possible
constater quatre pha.s es de develO'ppement qui emb-rals sent la p e ri'C)-de du l!1eolithique
ancien jusqu'il l'a fin de l'age de bronze ancien. Exceptant la di'sconti.nuation entre
le neolithiqu.e a'ncien et recent, :on a consta.te s ur cette lacalite la centi'nuite cultu-rcJle
'du debut .du neolithique recent jusqu'il la f'in de l'age de bronlZe alncien.
La :pharse I appartie.nt a-u :neo:Jith:que ancien, c'est-a-dire il la culture limpresso.
Quoiq ue cette phase soit-elle le .pLus mauvalis dooumentee, elle co,n tj en t pourtan t
;tous les elements les plus ~ mpor. tants de cette culture provenant -des autres localites
(T. VI-VIII).
La ph3lse II alppartient cOlmpletement au graupe cultu'r el de Hv·ar-Li-sičići,
c'est-a-dire a la culture de Hvar, et il est passi.ble dilstinguer -tr·oiis etapes de son
develappement. La phalSe II A represe nte le :degre alncien de cette cuHure qu.i
oontient de tres importantes caracteristiques ty,pol0'giques de la cu1ture d e Danilo
(T. IX-XV). La .phase II B represente la culture de H var cl ass ique. Malgre la
concordance a'u 'sens typo lO'gique et ornamenial avec les alu tres lo.calJoites de ce.tte
oultu-re, la grotte de Ra·V'hć IpO's sede certains tra,its specifiques . Il s'a'git avant t.out
de l'emplo.ie excluS'sive de la couleur rouge pour la creatio;n des ornements, et cette
creation exclusi'vement en technique cf;u:s1ed (T. XVI-XXVII). La phase II C
represente le degre fi,nal de cette culture et aru sens chronolOlgique ell e aippart-i ent
au eneolithique ancien de la cote adr iatiql.le lorientale. En tout, cette phase e·s t
caracterisee par plusie'llrs ca'racteri·stiques tYiPolog.iques de la oulture de Hvar cla\Ss i­
que, mais en meme temps elle est caracteri:see par la presence -de quelques nouveaux
types de reciJpients (T. XXVIII- XXXIII). A cote de cela,on peut com;ta,ter des
differencesi-mportantes dans ;J es ornements, paJI"m,i Il esquelsne dom.ine plus la
decoration .par la colo.ratioo mai s les cannel'llres. L'or Lg ine de·s or.nemeruts canneles
dans cette phase, l'auteur met en Jia,ison avec les 'i'nfluenc:-es du cCXffiplexe Bubanj­
Sa,IO'Uta d'un cote et la culture de ba'den de l'autre cote.
La ,phase III represente l'eneolithique deve~oiPpe et l'age de 'bwnze amcien,
et iI y est \possible a'UJssi fixe~' deux etaJpes 'de developpement. La !phase III A
appa,rtient au eneolithiqu.e deve lOlppe et aru sens culturel elle ma,rque ue debut de la
forma't ion de la cul,tu.re de Cetin a (T. XXXIII-XXXVII) . La phase III B ~pa ·rtie[lt
a 1-a phalse !plus ancienne de J'age de bronze anci·en e t elle represente la phase plus
develappee de la cul1iure de Cetina· (T. XXXVIII-XL).
La phase IV ap.partient a la 'pha'se plus Tecenrte de ~'age de bronze -€ 't elle
s'insere cOlmpletement a'ux ,phenomenes culturelles de cette periode en Herzegovine
(T. XLI-XLII et figo 3).
Tra,duciion
Edina Alirejsović
 GZM (A), NS 35.'36. 198011981, str. 1-97.
56 B . MARIJANOVIC , RAVLICA PEtINA

TABLA I

t 2

6
GZM (A), NS 35/36, 1980/198 1, str. 1-97.
B. MARIJANOVIĆ, RAVLIĆ A PEĆINA 57
TABLA II

3 4
2

9
10
Crtež,i: MevLudin Alić
 GZM (A), NS 35/36, 19801 1981, str. 1-97.
58 B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA

TABLA III

5 8

7 9

C rtež;: Mevludin AliĆ

GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981 , str. 1-97.
B . MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PEĆINA 59
TABLA IV

1 3

Crle;;i: Mevludin ALić

 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 198 1, str. 1-97.
60 B . MARIJANOVIC, RAVLlCA PELINA

TABLA V

2 3

1
4

•
5

Crtež,i : Mevludin Al,~

 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981 , str, 1-97,
B, MARIJANOVIC , RA VLICA PE CIN A 61
TABLA VI

1. 2

4
3

5 6

5 - GZM - Arheologi ja. 35/36

Crte;!)i: Jelena Ačimović
 tr 1-97.
19Bri~B~, SpEĆIN
62 GZM (Al.'OVIĆ,
NS 35/36,
RAV A
B. MARIJA!"

TABLA VII

\ ,

---- -
----~=--:-elelnaActm.ov;Ć
Crtež·i: Jelena
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, ·st r. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECJNA 63
TABLA VIII

1
2

I I

3
4

5
6

C rteži: Jele.na ACi'm-ović

S'
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 1-97.
64 B . MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA

TABLA IX

~
. i ]
J

\
\\ I
/:'<'
6

1
~

I \ 2
, I
7
II

,
~:

TSl -\3
I I , I

~
-

'~
1
: I

I I
-,
L
I I
/
10
5

Crlež,i: Jelena Aormović

GZM (A) , NS 35 /36 , 1980/1981 , SIr. 1-97.
B MARIJANOVIĆ, RAVLICA PEĆINA 65
TABLA X

I
)CJ I "

7
1

lU II )\7\
I

2
" I I 8 \\

IlJI \ ml

I I
3
\ \ \ I 9 II

l/

10
.4

lu l 11
/1

Crtež i: Jelena A i:i nlović

 GZM (A), NS 35136, 19801198l, str. d~l
66 B. MARJJANOVIC, RAVLICA PE

TABLA XI

- .' ,­ 1' -

G
.
l I I .
"
.. . '
. .o I '
. ,.. .
..

- -------J
1

'I
2

-T ' ­

I
3

-
tO..·
""-
'-
. .
-.
•
:<
/
,
-
/
4Jf
IJP
.fllJ' ! f
'4

6
4

-, ­
I

/ \I
7

8 ~, \

Orteži: J elena Ati mović

~Z~1~) ' NS 35/36 , 1980/ 1981, str, 1-97
, lJ ANO V IĆ , RAVLIĆA PEĆINA 67
TABLA XII

\) ­

\
'\

r-

I
\
/
I

Fr
I '
) I
(
(
/

\ ~ '

'" ~, '\
--.... \
I
"

~
5
~

' ~6
)
.- ,P ""­ T '

,/

/1
~;: \
(
'<!.
'-~ '
,"­p
~

\
\

'­
7

C rte",;: J e-Ien a A čumo v;ć

 GZM (A) , NS 353G , 1980/ 1981, st r. 1-97.
68 B. MARIJANOVIC, RAVLICA PEĆINA

TABLA XIII

D
.
\
"
..
T I l I I

1 2

-I
- - -­

J _.­
I

Cr tež'i: Jelena A č.Lmović

G ZM (A), NS 35 /36, 190011981, str . 1- 97.
B . MAR IJANO VIC , RAVLICA PECINA 69
TABLA XIV

\\

C rteži : Jelena A ~; moy ić

 GZM (A), NS 35 ' 36 , 1980/1981, st r. 1-07.
70 B. MARIJANOVIĆ . RAVLIĆ A PEĆINA

TABLA XV

Crt ež: Nedžad Ćmajčanin

GZM (A) , NS 35/36, J980 / J98J , str . J-97.
B. MARIJA N OVIĆ, RAVLIĆA PEĆINA
71

TABLA XVI

(· · 'II

9". '. WJJ ' ..•. ,', - -/

~ , ~'., , ; . I

6
i I

T.­
/rr-B
I
/~ j
7
\
\ \

O rteži : 1. 3 - J alSnoa SkenderoviĆ

2, 4-7 - Jelena AČ'tmović
 GZM (A), NS 35/:36 , 1980/1981, str. j-97.
72 B. MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PEĆINA

TABLA XVII

"~
•

" ''\
1- . ". :.
\ ,. :
.. '-
/
, "1

, ,
I "" " \ \

3 5

~\ I \ \

6 7

\ \

/ /
10

9
/
VI ! /
11

C r t eži : Jelena Ačimov'ć

GZ M (A ), NS 35/36, 1980/ 198 1, str. 1-97.
B . MARIJAN OVrC , RA VLrCA PECIN A 73
TABLA XVIII

J
,ea:
, ,
<
",.

6
{)

~, ~

8
7

9 10

Crt ež: N edža d Cmaj čan in

 G Z M (A). NS 35 /36, 1980/198 1, st r. 1-97 .
74 B . MARIJANOVIĆ . RAVLIĆ A PEĆINA

TABLA XIX

3 4

6
5

)
9
~
""

", :;
10

Crtež: Nedžad Ćmajča· n.LTI

GZM (Al. NS 35/36, 19801198 1, s tr. 1-97 .
B. MARIJANOVIĆ, RAVLI ĆA PEĆINA 75
TABLA XX

l , '

3
~14 , ,

7
l
8

/ /
9
l
10

Crtež' Nedža,d Cmajčan.in

 GZM (Al , NS 35/36, 1980/1981 , s tr. 1-97­
76 B . MARIJANOVIC , RAVLICA PECrN A

TABLA XXI

3
2

Cr tež: N e d ža.d Cmajčanin

GZM (A), NS 35 / 36 , 1980/1981, str. 1-97 ,
B. MARIJANOVIC, RA VLI(:A PEćINA 77
TABLA XXII

,/
f'
4

, \

\
\
,,
\ ,
\
,

6
l ' ' l
Crtež: Nedž",d Cmajčanjn
~ - GZM - Arheologija. 35/36
 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 1-97.
78 B . MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PEĆINA

TABLA XXIII

3
4

Crte;, ' : l , 2 - Ned žad Ćmajčan;n

3, 4 - Me v Ludin Al ić
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, st r. 1-97. 79
B. MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PEĆINA

TABLA XXIV

3 .I

/
/

5
4

Cr tež: Nedžad Cmajčalf1in

6'
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981 , s tr. 1-97.
80 B . MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PEĆlNA

TABLA XXV

" 4 I I

----------~-~~"""'~ ~.-----~.

Cl'tež: N€ ' dž,a-d Cmajčanin

GZM (A) . NS 35/36, 1980/1981, st r. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA Bl
TABLA XXVI

I
2

CrteŽli : Jelena AČ"ffiOvić

 GZM (A) . NS 35136, 198011981. str . 1-97.
82 B . MA RIJA NOVIĆ , RAVLIĆ A PECINA

TABLA XXVII

Crte;;"i: J elena Ačimovi ć

GZM (A), NS 35 /36, 1980/ 1981, str. 1-97.
B . MARIJANOVIC . RAVLICA PECINA 83
TABLA XXVIII

I
-,

I
3

t
~
: ' .
~

, ." ., . ;..." .- .... .7-~ "

'

5
6

t?!!!Y1
/
U 1 0 }103 12' ' .

Crte2Ji: 1-6, 9-13 - Jelerua Aćimov i ć

7, B - Jasna SkEmderoV1ić
 GZM (A) , NS 35 /36 , 1980/ 1981, str. 1-97 .
84 B. M ARIJANOVrC, RAVLICA PECINA

TABLA XXIX

cptež: Nedžad Cmajčan.in

GZM (A), NS 35/36, 198011981, str. J-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 85
TABLA XXX

Crtež: Nedž ad Cmajča-n.i-n

 GZM (Al, NS 35 /36 , 1980/ 1981, str. 1-97 .
86 B MARIJANOVIĆ , RAVLIĆA PEĆINA

TABLA XXXI

J I

1
/

3 4

l I

Crteži : J elena A Čhffio vić

GZM (A), NS 35 /36, 1980/1981 , s tr. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 87
TABLA XXXII

1
3

Crtež'i : Je lena Ačimo'Jić

 GZM (A ) , NS 35 /36. 1980' 1981 , s tr. 1-97 .
88 B. MARIJANOV I Ć, RAVLIĆA PEtINA

T ABLA XXX III

. "'" . ~.

3
4

rl

~" \
: ..

-I" " .~
•

" 10
'o --:

~ l~
11 '" 01 . 12 / /

Crte'iJi : Jelena Ač ~mov i ć

G Z M (Al, NS 35/36, 198011981, s tr . 1-97.
B. iVlARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 89
TABLA XXXIV

w
b
~~~
~
/«
.Y:;

Crte ž·i: Jelena A č.imov ić

90 GZM (A), NS 35 /36, 1980/1981, str, J-97,
B, MARIJANOVIĆ, RAV LIĆA PEĆINA

TABLA X.XXV

/
/

/
/
2

I
I

Ortež i : 1 - Mev lud<in Alić

2, 3 - Ned,žad CmajĆanin
GZM (A), NS 35 /36, 1980/1981, str. 1·-97.
B. MARIJANOVIĆ , RAVLICA PEĆINA 91
TABLA XXXVI

1 2

,,

5 6

Crtež,i : l, 3, 6 - Nedžad Cmajčanin

2, 4, 5 - Mevludin AI·ić
92 GZM (A). NS 35/36, 1980/ 1981. str. ,1-97
B. MARIJANOVIĆ , RAVLI Ć A PEĆINA T

TABLA XXXVII

4
3

f r.". tn
~j [!
'~ rp
6

'j
/
"
\

I ~
\

/';
l

10

Crtež·j : Jelena Ačimo vić

GZM (A), .NS 35 /36, 1980/1981, str, 1- 97.
B . MARIJANOVIĆ, RAVLICA PEĆINA 93
TABLA XXXVIII

8
7

OrteiJi : Jelena Ačimov , ć

7 - GZM - Arheologija. 35/3 6
 GZM (Al , NS 35/36, 1980/1981 , str. 1-97.
94 B. MARIJANOVIĆ, RAVLIĆA PECINA

TABLA XXXIX

, I
4
3

'~'''' l
.......

--;' /
7 /

Crtelii: Jelena AČ.ffiović

GZM (A), NS 35 /36, 1980/ 1981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA
95
TABLA XL

,,
,

2
1

·~ tJ' II 5

I I
,~.

I .
I J
I J

7
~ I

~\ \
11
bI J

Crte2>i : Jelena Ač"mović

7'
 p~dni:
B GZM (A ). NS 3
96 _________ TABLA XLI . MARIJANOVld./36.1980/
RA VLICA1981 s t

r,
[ \
r \
I \
I \

j / .
~':""~.'~
... .. . j

~
P \\. ..
m
"" '-
,
". ,
.. -J. , . '
•
\.
......
' 1" . '
.~ .
,J
:

" 9
......
' I
.
i
· ~

'
.
,

•
·

-j
'~
~
/ ' .­
/'
:,-:'

~.

10 I

~, ~,
\, V \ 12
. '.

Crtež>i: Jele.n a Ai'l>ffiOV'Ć

.
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 1-97.
B. MARIJANOVIC, RAVLICA PECINA 97
TABLA XLII

~'" ,/

;~ ~ ,, ~ ,.
,> "'\ / I

I
' X ~',
" ,
,~
r
/
'J
" \
. ~"9
-1

"./

Crteiii : Jelena Ači mović

 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 99-140.
UDK 57J
o r.iJgin a·l'l1i narueni čla!l1a'K

NEKA PITANJA HRONOLOGIJE BRONZANOG DOBA

GLASINACKOG PODRUCJA

DR BORTVOJ ČOVIĆ, ZetmaljiSk.i muze<j Bm, Sa.>ra1jevo

1. UVODNE NAPOMENE

Zahvaljujući i'Skopavanj1ima velikog obima ,izvedenim 'između 1888. i

1897. godine, glasina'čno područje zauze10 je z,načajno mjesto u ,proučavanju
razvoja naše, .pa i evr~S'ke lp ra.>is'to r'ije, po'SeooD !kada je u Ipitanj'u bronzano
i željezno doba. Ono to mjesto zauzima i dana's zahv,aljujući .svojoj izuzetnoj
di'jahroniji, brojnosti nalaza, dbilj'u podataka o načinu sahranjivanj'a, a ­
razumije se - i svom specifičnom geograf.skom ,pol'ožaj'u,na grani,e i zapad'nog
i centralnog Balkana. lU glasinačkom materijalu s pravom se 'traži klj'U{; za
rje'ša vanj'e ,određenih problema, hronoloških, kultumo.i'Soorijskih, etni~čkiJh Hi
e!lnografskih, bilD da je 'll pitanju :interpretacija novootkrivene gr.ađe u su­
sjednim li li daljim krajevima, bilo da se rad'i o ,postavljanju teza za šire
'an ali ti'čke i sintetičke studije. Razumljivo je, st-og.a, što periodizacija i hro­
nologi'j,a, k.ao temelj za sva druga razmatranja i interpretacije glasinačikih
nalaza, spadaju u pitanja i veoma vam·a J' veoma osjetljiva pošto ,s e greške
i nepreciznosti u hro:nološkom vrednova,n ju rneminovnoodražavaj'u i na
svim drugim lI1ivoimaistraživanj-a, reprod'ukujući nove greške, nerazumije­
vanj,a ,ili ,nepouzdane interpretacije.
Tri su osnovna razl-ogašto se 'll 'ovom radu posebno 'bav,im pitanjima
periodizacije i hronologije bronzanog doba ovog područja. Prvo, dO'k je
hwnoJ.og.ija željeznog doba Gla'simea ' {uz nužne manje korekture, koje su
dijelom veći izvršene 2 ) čvrsto ,postavljena i potvrđuje se novim lI1alazima,
kako na ovom području tako i u Podrinju i uzapadrnoj S rbijj.3 , .na period,i'zaciju
i hronologiju ,bronzanog doba Glasinca' stavljene su ozbiljne i krupne pri­

1 A. Benac - B. Cović, 1957. - Pri tome .na,g laša,v aJmda se 'Prvenstveno radi
o hronološkom vrednovanju i hr.o.nološkomslijedu 'Pojedinih ser,ija grobova. Sto se
tiče periodizacide, ona će vjerovatno pretrpjeti i veće korekture; taJko se, na primjea:-,
IPdkazuje kaJO nužno da se serija grobova 'p r,ipi'sana falzi IVe podijeli na, jednu
sta.ri~!u -i jednu mlađu grupu i sl.
2 B. Cović, 1965a, 68-73; isti, 1979, 144-145. i' da-Ije; isti, 1980.

3 Tu prvenstvenomisHm na seriju grobnih cjelina. ,iz vrše nalazišta u o'kol<i.n i

U:hLea (Pilatovići, Ražalila, Godljev-o, Kriva Reka., Kremna) čiji s adržaij do u detalje
odgovara onom glasinačkih grobova i'z faiZe Glasinac IV;!) i IVe (N3Ifoon>i. muzej
Titovo Užice, usp. takođe R. Vasić, 1977, Pl. 24-30), te na 'a utohtone elemente u
nalazima iz Novog Pa.za,ra i Ate-nice koji odgova<ra.j·u .početku falZe Gla-sinac Va
(R Vasić, 1917, Pl. 33, 1-2, 12; Pl. 34, 1-4, 12, 14; Pl. 36, l, 8; Pl. 38, 10). T,u spad'a
grob iz Borajne !kod ČajnJča (B. Cović, 1979).
• A. Benac - B. Cović, J956.
 GZM (A). NS 35 136, 198011981, str . 99-140 .
100 B , COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .

mjedibe, koje se :moraju 'uzeti u razmatranje. Drugo, u posljednjih 25 godine.,

koliko je prošlo 'Otkako smo A. Benac i ja dali .prvu periodizaoiju bronzanog
do1baovog 'područja, izvršena su u :bhžem ,ili daljem susjedstvu, 'li srednjem
i donjem Podrinju iu za'Padnoj Srhiji, zna čajna iskOipavanja tumula čiji su
rezultati 'bacil.i novo svjetlo na, dotadpnilično izolovane, glasina'cke nalaze
bronzanog doba, otvorivši i mogućnost tačnije peri:odizacij.e i hronološkog
vrednov3mja mnogih starijih nalaza, pa među njima i .gl-asinačkih. I treće , u
posljednjih nekoliko 'g od1na ·zavo'četa su na g.)alsimač'kom 'području s iiStem a tska
'
.Lstr.a živanj.a grad'inskih ·naselja. Već je od ranije, na osnovu rezultata -iskopa­
vanja gradi'na u K'ošutici i Kusa'čama 'll 1891 , bilo poznato da se na glasi­
na,čkim gradinama mOže računati s naseljavanjem u toku različitih f.aza bron­
z·anog doba", a novoizvršena probna iskopavanja na većem broju lokaliteta
su to potvrdila 6 . Sistematskim iskopavanjem gradina ovog po,dručja , koje
upravo započinje, otvori'će se posve 'novi kutovi gledanja na cjelokupan kul­
turnoistorijski razvoj ovog Ikraja u br·onzano doba, pa će se u vezi s tim
pojaviti Ipotreba da se u nova kultuf.lloi'storijska razmatramj,a uzme i mate­
rijal izgroiJ:xnica - tumula kao ~U1tegra1ni dio ojelok<upne arheološke doiku­
mentacije, Nuž,no je, stoga, da se taj dio dokumentacije koli'ko je moguće
preciznije hrono].oški odredi i r.azvrsta.
Ovdje će, zapravo, Ibiti riječi samo o jednom dijelu glasmačkog bron­
z·anog doba i 'njegovoj hronologij-i - o završnoj fazi srednjeg li o kasnom
brOOlza'nom dohu, u ter.mirnima apsolutne hronologije o razdo'blju od 14. do g,
stoljeća stare ere.

2. PERIODIZACIJA I HRONOLOGIJA IZ 1956. G.

ZA SREDNJE BRONZANO DOBA
Dajući prvi pokušaj Ip eriodizacije i hronologije nalaza Glasinačkog po­
dr Ulčja, podijelili smo A. Benaci j-a njegovo ,bronzano daba na tri perliloda :
Glasinac I, II, III. U bom okviru srednje .bronzano doba (Glasinac II) bilD je
,podijeljeno u dv.ije faze, sa si'nhrooizacijom u odnosu na druga područja
i hrOOlološke sisteme kako slijedi:
- Glasinac Ila = Br. B (preteŽIno B2) u srednjoj Evropi (Toszeg C litd.).
- Glasinac Ilb = Br. e 'u srednjoj Evropi (Toszeg D itd.)".
Ključne .gro:bne cjeliine za fazu Ila bile su: Gučevo IV, 1 8 ; Osovo Ill, 3, 7";
Han Osovo I, 110; njima j.e pridodat i gI'o'b Strpci VIII, 111, geografski, već van
glasi'načkog područjia. N aosnoV'll srodnosti nalaza, ili IPO tipološkom kniteriju,
u ovu fazu svrstano je, pored navedeniJh, još šest grobni:h cjelina 1 2 .
Mada su i u odmosu na materijal svrstan u fazu Ila moguće izvjesne
rezerve (n ij e isklj učeno da s u 'neke cjeline, odnosno Ipojedinačni pri}ozi u
grobovima, za nijansu mladi), zasad se ne bih upuštao u njihovu detaljnijIU

5 B. Cović, 1965, 74-75, 80, 84-85.

o Prema usmenom saJopštenju B. G o v e d a ric e, 'kO'jd ·v·odi .~skopavanje
g'ra:dina na Glaisin cu, na većem broj-u tih Iok3Jliteta poj.avljuje se, lmo najstariji,
sLoj ka,snog bronzarnog doba, mada ima i gradina sa znatno sta,rij-im horizontima
(emeolit).
7 A. Benac - B. Cović, 11956, 26-28; 37.
8 Ibid., 10; T. V, 1-24; rimski ,broj .označava br·dj tumul'a, a a'l"apski broj
grO'ba u tumuIu.
o Ibid., 10-11; T. VI, 1-2; l(}-,1.l.

10 Ibid., ll; T. VII, '1 -7.

tl Ibid., ll; T. VII, 9-11,

l:J Ibid., 27.

GZM (A), NS 35 '36 , 198011981, st r. 99-HO.
B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE . . 101
--~--~----------------------------

aJnalizu. Radi se, naime,o tipov,im.a koji se I{-prema analognoj- situaciji 'u
PociU!navlj'u i srednjoj EvropI) mogu poj-aviti 'i u bwnzChl10 driba B, ali i u
sljedećoj fazi (Br. C). Stoga je bolje sačekati da JlekJi' novi, 'srod,ni nalazi iz
grobova koji se mogu preciznije .dati'ratipotvrde ili koriguju postojeću hro­
n·ologijtu. Da'kle, zasad ostaje ,predložena hronološka 'p ozicija Glasi'nac Ila = Br.
B, sa teži·š temna fazi B2 srednjoevropske hrollo}oške skale.
Nešto drukči'je stoj.i stvar s fazom Glasinac lIb. Ključne grobne cjeline
ove faze bile su: Sjeversko VI, 1'\ Kosovo-Rogatica, stariji stratuml<l, Smreke
LXXXII, 21.\ Bandin Odžak XVIII, p s, Rudine-Ivanpolje I, 117 , Luburić polje
I, I H Pored nj ih, ovoj fa'zi je prLpisano Još 'Pet grobnih cjelina, ·i to: l.Julburić
polje XXV; Planje IX, l; Taline XI, l ; Glasi'načko polje II, l; IlijaG<: XII, po.
Glavne teze na kojim.a se zasn.ivalo hronološko vrednovanje nalaza svr­
sta'niih u ovu .fazu 'bile su:
l. Otvore.ne naru,kvice sa krajevima 'uobll~ku Ipečata (»Stollenarmreife«
ili »Armringe mit PetschaHemdBn «), ·ukrašene snopov ima pravih i izl'omljen<ih
linija (Luburić polje XXV, Sjeversko VI, l),ka'o i narukvlce .istog ti'pa ukra­
šenešrafiramim trakama illi trouglovima I(Ba;ndin Odžak XVIII, l; R'udiJne­
-Iv,an;polje I, l) nasljeđuju neposredno starijlihp ovakvih 'naruikvica ukrašenih
krivohni'j skim motivima (»r~blji mj ehur«, girlan,de). ;P,ri tome je lPI"imi~eće!I1o
da Ina Glasineu l!1edostaju narukvice ove vrste na kojim 'su ikombi.'Ilovall1i jedni
i drugi motivi, ali tome nijepridava'n Jleki hronol'oški značayo.
2. Uske, uzduž.no narebrene dijaderne sa kupastim spiral'Ilim završetkom
mogu se, .prema analogijama iz AU'strije, svrstati :u ovu fazu.
3. Na osnovu grohne cjeline Sjeversko VI, l, zaklj'učeno je da se već u
ovoj fazi pojavljuju »narukvice« od udvostručene, djelimično tardirame brOTI­
zane ž.ice, ,inače karakteristične za sljedeću f.azu.
4. Prstenovi odnarebrenog lima, te dugme sašilj·kom l ukrasom u
obliku girlandi (Glasimaok·o !polje II, l i Uijak XII, l) ,pr.ipada'jou ovoj fa~i
prema analogijama iz Podunavlja, odnos·no iz srednje Evro·pe.
5. Veliki broj analogija, a .i linterna hroll1ološka pozicij.a ove faze, upu­
ćuju .n a njenu sinhronlzaci-ju s fawm e bro'Ilzanog doba srednjoevropske
skale 21
3. REVIZIJA FAZE GLASINAC IIb

Od nabroj alnih šest klJučnih grobnih cjelina ove faze čak se četiri moraj'U
staviti pod sumnju: Sjeversko VI, l; Kosovo-Rogati!ca, stariji stratum; Ban­
din Odž.ak XVIII, l; RllIdime-I'vam,polje I, 1; listi j.e slouča1j i s .grolbovima Lu.burilć
Ipolje XXV i TalLne XI, 1.
Razmotrimo rnajlpruje sadržaj dvajiu rnajbQgaljJ~j'ih: Sjeversko VI, l 'i Ko­
·s ovo-Rogatica.

1" Ibid., 13; T. IX , 5--13.

H Ibid., 13, T. X.

15 Ibid., 13---<14; T. XIII, ,1--5.

16 Ibid., 14; T. XIV, '1-2.

17 Ibid., 14; T. XIV, 6--8.

111 Ibid., 14; T. XIV, 9-10.

10 Ibid., 27--28.

20 Ibid., 28.

>1 Ibid., 28; 37.

 GZM (A), NS 35 '36, 1980/ 1981, str. 9~140.

102 B. COVIe. NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .. . ..

Grob Sjeversko VI, l sadržavao je:

- dvije otvorene narukvi-ce s krajevima u oblilku 'petata; narukvice su
ukrašene sno.povima vertikalnih i .izlomljen,iih limija koj.i se pravilno smjenjuju
(T. I, 1);
- jednu naru'kvicu -istog tipa, ;bez u,rezanog ukrasa i sapa Jednim verti­
kalnim plastionim rebrom pri završecima {T. l , 2);
- dva koluta od udvostruičene, djelimično bo rdi r<l-'ne bronzane žice
(T. I, 3); aVli o.bje-kti bili su tretirani kao. »narukvice«, 'što je ,potrebno .i spraviti:
radi se o UJkrasu za kosu, tzv. sljepoočnim kolutovima;
dvije kari'bce oddjelimi:čno tordirane bronz3!ne žice (T. I, 4);
- jednu .kari-čicu od glanke Ibronzane žice (T. 'l, 5);
jedan lijevani ,bronz3!nikol'utić trokutastog presjeka r(T. l, 6);
- dvije cjevčice od bronzane žice - saltaleoni (T. I, 7);
- bronzanu šivaću igl'u (T. I, 8).
Otvorene naru:kvi'ce sa za-deblja-nim krajevima, tro-kutnog 'presjeka, pri­
Ipardaju, po B. Hii.'nselu, ,f azi MiD II i' MD III u srednjem Podunavlj'u, pri
čemu on r naročito ističe da varijante ukrašene sno'poVlima 'poprečn.ih i izlom­
ljenih ureza·nih linija .nisu posvjedočene u starijim ostavama .i gI<O:b.nim nala­
zima, pa da, prema tome, pripadaj'u isključivo fazi MD III {Br. e srednjo­
evropske skale) 22 . V. Furmanek za ovu vrstu narukvica is uiče da su vrlo
rkarakteristične za pilinjsku (P.iU'ny) kulturu, ras.prostramjenu u sjevernom
d'i'jelu Karpa tskog bazena,da se sreću od najstarij.ih 'n'a laza te kulture (Br. B2),
.pri čemu je za 'starije primjerke signifikantan kriv-ohnijsk'i ukras, a da
najmlađi primjerci uskih narukvica {lvog tipa mogu trajati do faze Ha Al 23 .
Zanimljiv je 'primjer narukvica ovog bipa iz ostave 2ehra-Drevenik II u
Sl,ovačkoj; one su ukrašene kombinacijom pravoli:nijskih ureza (kan maše iz
Sjeverskog) i girlandi (kao glasi:načke .iz grobova Strpi VIII, 1 i Han Osova I, 1) .
Ostava 2ehra-Drevenik II pripada ranoj fazi pihnj·ske kulture, Br. B2 (el)
srednjoevro-pske skale. To bi ,bila d o.bra potvrda da Strpci VIII, 1 i Han
Osova I , 1 za'i s ta pripadaj u jednoj razvijenoj fazi srednjeg Ib ronzamog doba,
kao što je naprijed rečeno , te da bi narukvice .iz Sjeverskog, [Ja kojima
nema krivolinijskih ukrasa, mDgle ići u sljedeću fazu (Glas~nac Hb , odnosno
Br. e srednjoevropske skale). Međutim , K. Vinski-Gasparini donosi pri­
mjerke ovakvih 'narukvica (s istim 'presjekom i ukra'som) iz astave Brodski
Varoš . Ta ostava pri'pada II fazi kulture polja s urnama u međurje'čju
25

Save ·i Drave, što odgovara Ikraju Br. D i Ha Al srednjoevropske skale, odmo­

sna vremernu između cca 1.230. i 1.100. godine stare ere. Po mišljenju K. Vilnski­
-Gasparini, radi se o Dbliku koji je zajednički' »terito r iju Moravske i sjeverne
Hrvatske kao i općenito ·po.dručju kulture polja sa žarama .s jeverno. i zapadno
od Dunava . . . « 2 6 Kako vidimo, same 'po sebi, n.arukvice iz Sjeverskog VI, 1
mogle bi 'p ripadati i Br. e, ali ići' i do Ha Al srednjoevropske sk ale.
Narukvica iste vrste, ·ali nešto. 'uža, segmentmog .presjeka i bez orna­
me.nta, iz Sjeverskog VI, 1 (T. I , 2), izgleda da pripada onoj var.ijam'ti za
koju V . Furmanek izr i'čito navodi da se pojavljuje u mlađim nalazima. Ona

22 B. Hansel, 1968, 96-97.

23 V. Furmanek, 1977 , 271-272.
" Ibid., T. XXXV, 4.
'0 K. Vinski-Gasparini, 1973, T. 59, 6, 16.
,. Ibid., 91. - Istc>m v remenu pr4p3!c!ai ostava Gaj, u južno.m Barnatu, iz
k oje t alkođe .potiče jedna narulkvioa istog Upa sa vecma srodnim , ureza nim pra vo­
!Lnij skim 'ornamentom ( l~p. M. Garašanin i dr., 1975 , 60 ; T. LIV, 1) ; za d a tiranje
v . pogla,vlje »Ostave perioda polja sa ur,nama u jugoistoč noj Parnoni'ji i severnoj
Srbij.i« M. Garašanina u edicij.i »P'ra,istorija jugoslovenskih zemarlja « IV, Sarajevo.
 GZM (A). NS 35/36, 198011981, str. 91>-140 .
B. COVIe. NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .. .. • 10.3

ima jedain kamkteristi'čan detalj: i:s pred zai()!blj enih završeta'ka nalazi se pu
jedno vertikalno rebro. Takav detalj 'ni·je zapažen ni ,na jednom od starijih
'pl'imjeraka sa Glasimca,a - koli1l:o mi je poznato - mi' iz drugih !kirajeva.
Isti taj detalj (verti:ka~no rebro) nalazimo na jedn·oj od pomenutih narukvica
iz ·ostave Brodski Varoš (T. '59, 16), zatim na narukvicama izostave Gornji
Z'alukovik, k'od VI.asenice, koj e, imace, imaju isti :pra voli<nij:ski ukras kao ~
narukvice prethodno o'brađene vari'ja'nte i-z Sjeverskog VI, 127. Takav detalj
malazi:mo i na jed,noj .na'rukvici drugačijeg Upa, opet ·iz .ostave Brodski Varoš 2 ' ,
a an se ponavlja ,j na masivnim narukvicama tiipa Gučevo-Bara;evo-Jaj:čić ,
u za'padnoj Sl'biji 2D , te !njima srodn'im primj'erc'lma ,iz ostave Bizovac, u
Hrvats'kop o, S tim što .oviprimjerci mo·g u imat'. po dva lli tri" vertikalna
rebra. Ostave u kojima se javljajou :narukvice bl,pa GU'čevo~Barajevo-Jajčić
pripadaju, po M. Garašan~n'U, pretežno I -boTizontu O'stava u Sl'biji (Br. D),
mada se mogu javljati i u sljedećem (Ha A1)31. 'Ostava Biz·ovac pripada II fazi
'kulture ,polja s urnama u sjeveruDj Hrvatskoj, dakle jJstom o.v'Om vremenu.
Najzad, da se kod relativno uskih :narukvka bez ornamenta, sa zaobljenim
(degenerisa-nim) završecima u ·obliku pečata i sa vertikalnim rebrima ispred
završetaka, radi 'o zaista relativmo mladoj varijanti, koj'a stoji sasvim na
kraju duge seri'je :narukvicaovog tipa (»Stollenarmrei:fe« ili »Armrim:ge mit
Petschaftenden«), ,pokazuje dosta u'bjedljivo nalaz 'ovakvih narukV1ica u ostavi
Mačkov.ac, u sjevemoj Bosni, a posebno u ostavi Lukavac, kod Tuzle, koja
:pripada čak vremenu kasnijeg Ha A2, dakle kraju 11. stoljeća stare ere 3 '.
Međutim, ·ista ·ostava dala je još jedan izuzetno va'Žan ·podatak U njoj je
nađena i jedm'a narukvica ukrašena sno.povima poprečnilh i izlomljenih linija
urezaJni:h na gotovo istovetan 'način kao i ·na 'primjercima ,iz Sjever-skog
VI, 1 (T. I, 1)33. To je, mi-slim, ,odlučujuće za hronološki problem kojoj se
ovdje Ipostavlja. Ostava i,z Lukavca predsta'vl-ja tipičnu ·»livničku « ostavu, t ji.
sadrži polomljene i oštećene :pred:mete ,p rikupljene za pretapanje. U takvim
ostavama obično se .nalaze i stariji objekti, ka:kV1i su u upotrebi ·bili u jedJno'j
fazi koj.a prethodi vremenu u kojoj je ostava uikapama. U slučaju Lu.kavca
to bi, pored .ovih narukvica, mogao ,b iti bro·nzani bodež, a vjerovatno i neki
drugi objekti. Ka:ko 'Ostava Lukavac (po najmlađim objektima) pri'p ada vre­
menu oko završetka faze Ha A2 sredJnj'Oevropske skale, OYJi »relikti « mogli bi
poticati najranije iz 'prethodne ·f aze - Ha Al. Time dolazimo do za'klju<:ka da
su obje varijante narukv.ica sa završecima u o'bli:ku Ipečata, kakve nalazimo u
Sjeverskom VI, 1 ·na tlu isto6ne Bosne, na ikojem je sadržaj o:s-tave LUJkavac
oči'to bi·o prikupljen, bile u upotrebi u najmanju ,r ukiu do kraja 12 stoljeća' .
Sljepoočni kolutovi od udvostru:čene, djelimično tordirane, brO'llza'ne žice
iz Sjeverskog VI, 1 (T. I, 3) taklođe !pripadaju: jedJnoj vrsti naG<.i'ta :r~ro6tra­
njen·oj u Kanpa'tsk'Om bazenu i uopšte u sredmj:oj Evrqpi. Na'jstarije ver-ij-amte,
izrađene 'od glatke žice i sa sastavljenim (uvrtnutim) zavr'Šecima, 'poznate su
još od naj ·staJr.ij~lh faza ranog bf<Onzam.ogdiaba (Ni tra, Stra{ubimg, Unetice itd.).
Nas ovdje interesuju mlađe var.ijante, .rađene ·od djelimično to:rdirane žice.
Po V. Furmaneku, one se ,javlj~j<u u :pHinjskoj kulturi. u rasponu od Br. e do

07 M. Kosorić, Nal<a.z bronza:nih objekllJta iz GOlI"njeg Za:l'llkoviika kad Vla'senice,

CGT XII, Tuzla, 1978, 19-21 ; T. l, 1-4.
28 Vinski-Gasparini, 1973, T. 59, 31.
29 M. Garašanin, 1973, T. 75.
30 K. Vinski-Gasparini, 1973, 35, 1'1.
3L M. Garašanin, 1973, 426.

32 B. Cović, 1955, 97, T. IJ, 23. Za datirainJe usp. K. Vinski-Gasparini, 1973,

146-147.
"3 Ibid., T. II, 22.
 GZM (A), NS 35 136, 198011981, str. 99-HU.
104 B. COVIC, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE . . -.:. ~

Ha Al sred'njoevr.opske ·skale". K. Vinski-Gaisparimi smatra da su primjerci iz

osta ve Bingula-Di voš tradicij a srednjeg bronzanog doba (Lovas - Koszider
horizont), i·stičući da je ila mlađe varijamteovog nakita ka·rakteristično da su
krajevi žice ra·stavljeni·1" Ikao što je to slučaj sa 'primjerci1na iz Sjeverskog
VI, 1, a i sa svim ostalim primjercima 'iz sedam d'rugih glasinački:h grdbova,
kao i onim iz groba !:'itfJPci l , 1.
Za hronološki problem koji nas ovdje interesuje bitno je da se sljepoočni
kolutovi od udvostručene, djelimiČ'l1'o tordirane bronzane žice ne pojavljuju
ni u jednom s,i gurnom zatvorenom nalazu -glasinačkog područja k.oji' hi odgo­
vara'o fazama Glasinac Ua i Ub, ·a isto se može reći i za susjedna podrutj.a
istočne Bosne i zapadne Srbije. Prema tome, može se s 'pravom uzeti da se ta
var,ijanta ovog nakita ·n a Glasine-u i u susjednim krajevima pojavljuje rela­
tivno kasno. KljuČini :nalaz za utvrđivamje hfOlnologije tog naklita u navedenim
krajevima jeste već pomenuti gro<b !:'itrpci I, 1 u kojem j epetsljep{)o'ooih
kolutova, identičnog o.blika, veličine i izrade kao što su oni iz Sjevel'Skog VI, 1
nađeno zajedno s fi'bulom u o'bliku violiinskog gudala {sl. 2). Time dolazimo do
iste razvojne faze na koju su, u krajnjoj analizi, upućivali i primjerci na­
rukvica s krajevima u obliku pečata iz Sjeverskog VI, 1.
Važno jenapomemutii to da je gro:b Sjeversko VI, 1 sadržava-oi jedno­
stavne karičice od djeN:mično tordirane ili glatke 'bro.nza'l1e žice (T , l, 4, 5) ­
jedan tip nakita kakav se na Glasi,n cu pojavljuje u još nekoliko grohova koji
se mogu hronološki poveza ti s grobom !:'itI'pci l, 1, te jedam lijevani brO'!1zani
kolutić trokutnog presjeka (T. I, 6), kakav na Gla'simcu takođe :ne ,postoji u
grobovima srednjeg bronzanog doba, već je, naprotiv, povezan tek sa gr.o'bo­
vima kasnog bronzain og doba,
Na osnovu svega 'iznesenog, nužno je grobnu cjel'inu Sjeversko VI, 1
isključiti iz popisa grobova glasinačke faze IIb. Ona pripada znatno kasnijem
vremenu, horizontu Strpci I, 1, okarakterisanom fibulom u obliku violinskog
gudala, o čemu će još brti riječi. Isbi zaključak vrijedi i za nalaz Luburić
polje XXV, te za grobnu cjelinu Taline XI, 1, s ,narukvicama koje se tipološki
u .potpunosti vezuju s onim iz Sjeverskog VI, 1, odnos.no iz !:'itr,b aca l, l.
Druga cjelina koja je pod znakom 'pitanja jeste Kosovo-Rogatica, stariji
stratum sahranjivanja. To je materijal mađen ,prilikom nestručnog prekopa­
vanja jednog tumula u selu Kosovo, kod Rogatice, odaJkle je d,ospio 'll Ze­
maljski muzej u Sarajevu , S obzirom .na tiopološku ra:movrsnost materijala,
jasno je da se radi o više faza ukopavanja , 'od kojih mlađe \prilpadaju željeznom
dobu. Starije nalaze bili smo A. Benac i ja, na osnovu tipološkog kriterija,
pod,ijeHli ·na »stariji stratum« i »sred'n ji stratum «, Danas, kada je poznato
daleko vi'še 'p ouzdanogkomparativ:nog materijala, može se i jedam i drugi
materijal uključiti u istu, prvobitnu fazu sahranjivanja, ,bez obzira :na to da li
se radi o jednom ili možda o dva istovremena, odnosno hro.nol'o:š ki bliska
groba. To su ovi .nalazi:
- dvije otvorene narukvice, relativno uske, s,a već posve degenerisanim
završecima u obUku .pečata , te s ostacima pravolinijskog uTeza'l1og ukrasa
(T. II, l, 2);
- četiri sljepoočna koluta od 'lIdvostru'čene , djelimitno tordirane bron­
zane žice (T, II, 3);
j ed.na karičica od djelimično tordirane bronza.ne žice (T. II, 4);
- jedina Ikari' čica ,od glatke bronzane ži'ce (T, II, 5);

:)4 V. Furmanek, 1977, 294.

30 K. Vinski-Gasparini, 1973, 108, 115; T, 86, 16.

 GZM (A), NS 35/36, 19BO/ 19B'I, ster. 99-140 .

B. COVIe, NEKA PIT ANJA HRONOLOGIJE ..... 105

- jed'na duga bronza'na iogl.a s glavicom .uobliku klobuka i s urezanim

onnamentom -na vratu (T. II, 6);
- jedno lijevano, ku.pasto bronzamo dugme sa šiljkom na vrhu, 'U·kra­
šeno koncentričnim kanelurama, sa vodomvnom prečkom na urnutraoojoj strani
koj,a tvori ušicu (T. II, 7);
- s izvjesnom rezervom, ovdje !bi trebaJo uključiti i bronzan,u pincetu
(T. II, 8).
Kao 'š to se vidi, sadržaj ovog graba dijelom se pokla:pa s onim .iz Sje­
verskog VI, 1 (Inar,ukvice, sljepoočni k,olutovi, k.aričice), !:;to se tiče ostalih
objekata, ani takođe ukazuj-u na znatno mlađi datum od onog koji' je u svoj e
vrijeme bio 'priJpisa'n 'ovom 'n alazu , Igla s gla v.icom uobl~ku klobuka (T, II, 6)
srodna je, 'u s uštini, vrsti kOj'u, 'u okviru ipihnjske kulture, V. Furmanek ime­
IITuje »Schei'benkopfnadel mit Dorn «, 'navodeći da se uglavnom j.avljaju u fazi
Br, B2 '(C l) , ali dia ih ima i u C2, pa i kasnije, sve d·o Ha Al. Brojne su u
,ostavama Rimavska So'bota,koje :pripadaju Br. D sred,njoevropske skale 36 .
U Inašim krajevima su, uglavnom, mlađe . Nalaze igala ovog tipa u ostavoama
II faze kulture polja s urnama s jeverne Hrv,atske K, Vtnski-Gasparimi oma­
čava tradicijom 'stupnj.a Br. D :J7. Za .glasinačku hranologiju posebno je važan
nalaz igala ovog tipa 'u nekoliko grobnih cjelina u tumulima donjeg Podrinja,
k,ao što su Jezero, tumulus III, ·g rdb 1, Jezero, tumulus IX, grob 6, K,aravlaške
[kuće, tumulus I, grob 2 - dakle, sve grobne cjeline koje ,p riipadaju vremenu
,bronzamog doba D srednj,oevropske skale~8, T re<b a dodati da je jec1na igla ovog
ti-pa nađena l 'u Belotiću, u sjeveroz apadnoj Srbiji, u gwbu koji je datiran
u isto vrijeme, te da gornji dio jedne ovakve igle 'Sadrži li ,asta va iz Novog
Bečeja, koju M , Garašani.rn svrsta Vla u II hodzant ostava SI1bij€ i Vojvodine
{Ha Al) ~ 9.
Lijevano .kupasto dugme (T . II, 7) ,i ,po obliku i po tehni'čkim pojedino­
stima veoma je srodno 'primjercima ovog nakita koje je A. Moszoli'cs imeno­
v,ah kao ,»Abgetrepp te Branze\mop'fe«, 'navodeći ,nala'ze iz ostava Op:alyi,
Felsod'o bsza i Feketot, sve iz vreme.na koje ·o dgovara Br. D , !pominjući da
su .najmlađi 'prim jerci vjerovatno ,oni 'iz ·ostave Velem'o. Ovaj tip dugmadi
poznat je i iz ostave Brodski V.aroš, kojoa, kao što je već rečeno, pr~pada II
fa Zli kulture polj-a s urnama sjeveme Hrvatske, 'a tu 'se mogu priključiti i srodna
dugmad (samo s polwkruž.nom ušicom) .iz :ostave Otok-Privlaka, dakle iz
istog horizontaH.
Kao što se vid'i, i ustali' 'objekti stari jeg stratuma tumula Kosovo-Roga­
tica pokazuju da ova cj eli-na stoji u hwnolol§k,om :pogledu veoma !blizu groba
,Sjeversko VI, 1. O njenom preciznijem hro!D'Ološkom određiv9mj lu biće još
:piječL Zasad je bibno konstatovati dai cjelinu Kosovo-Rogatica, stariji
stratum, treba isključiti iz popisa grobova faze Glasinac IIb, jer je, očigledno,
znatno mlađa.
Grob Bandin Odžak XVIII, 1 sadrži':
- jedn:u otvorenu narukvicu s krajevima 'Il dblik u -pečata, ukrašen u
ureza'nim ,ornament-om (sl. 1, br. 7);

3. V. Furmanek, 1977 , 28l.

37 K. Vinski-Gasparini, 1973, 8l.

38 M. Kosorić, 1970, T. IV, 2; ista, W72, T. V; ista, .1977, T. VI, l.

a. M. Garašanin, 1973, 430, T. 79.

'0 A. Moszollcs, 1973, 70; Telf. 19, 13~14, 19; T,a'f. 47, 24; Tad:. 48, 7.

" K. Vinski-Gasparini, 1973, T. 57, 22, 23; T. 57, 10, ll, 16, 17; T . 28, 12.

 eZM (A). NS 35136. 19801198l. s~r. 99-l40.

106 B. t::0VI~~E.!<_A_ PITANJA HRONOLOGIJ~ . "

- iragment keramičke zdjele s proširenim, zaravn-jenim ohodom, ukra­

.šenim sa dva niza 'p aralelnih udubljenja - jedna vrsta »Ia.ž nog vrpčastog
'o rnamen ta« (sl. l, br. 8).
Narukvica i'zovog groba razlikuje se po svom 'ukrasu ka'ko od onih
Ikoje pouzdano pr.i Jpadaju srednjem ·bronzanom dO'bu tako 'iod već a>na].i·zira­
nih primjeraka iz Sjeverskog VI, 1. Šraofir,ane trake 'u o'bliku položenog slova
"V« imaju bliske anal-ogije u ukrasu dvaj'u široki'h Ibronzall1ih ogrlica glas.i­
:načkogpodručja - onom iz <Maravića I, l i iz Borovskog IV, 1-2 (up. sl. l,
br. 6). Međutim , veoma sroda:n ukras :nalazimo i 'na narukv.i'cama nešto druga­
čijeg tipa iz ostave Privi'na glava, kod Š.ida, koja .pripada II horLzontu ostava
u Srbiji i Vojvod.ini, po klasifi'kaciji M. Gara'šanina (pri,bUžno Ha Al srednjo­
evropske skale); narukvice s ,ova,kvim ornamentom ,zastupljene su ča'k i u
ostavi L ukavac, kod Tu zle, .koja odgovara III fazi ostava sjeveme Hrv·a tske
po 'kl.asiiika'ciji K. Vinski-Gasparilni, dakle, već Ha A2 srednjoevro'pske 'Skale,
no ta os.tava ,i hnače ima dosta 'sta,rijih, a~'ha!i'čnih elemenat-a, Išto je 'Već po­
menut0 42 . Stoga izgleda da 'bi bilo najreaLnije ovu narukvicu, o-dnos.no grob
kojem pri:pada, staviti u vrijeme koje odgovaT,a kraju horiZ();nta Mlađ-Mara­
vići-Borovsko ili početku sljedećeg horizonta, Štf1pci l, l, u :kojem se poja­
vljuje fibula uobliku V1i,olinskog gudal,a.
Na isti zaključak upućuje i fragment zdje le (sl. l, br. 8). On 'pri!pada tip.u
koj.i je na Velikoj gradini: 'u Varvari komstatovan počeukom faze C (VaTvara
C-1 po detaljnijoj ,podjeli), što bi odgovaralo kasnijem Ibronzam.om do:bu D i'li
početku HaA -(Ha Al) sred'njoevro,pske skale'3.
Prema tome, post-oj i d'o voljno razl oga da se cjelina Bandin Odžak XVIII,
1 takođe isključi iz popisa grobova Glasinca IIb; 'OIna će pri'padati z,natno
kasnijem vremenu.
Grobna cjeltna Rudine-Ivanpolje I, 1 sadrži:

- jednu otvorenu ·brO'nzanu narukvicu s krajevima u obUku pečata ,

ukrašenu urezanim ornamentom (T. II, 9);

- tri Cjevčice od brOllZa!I1e ž.ice;
- bikoni'ČJJ.u glinenu 'perlu.
Narukvica je jedi'ni karakteristitni objekt ove cjelme. I ovdje se radi {)
un~katnom primjerku n,a glasinaIČkom područ ju , a narukvica :ukrašenih na
istovetan 'nači:n nije d'osad nađeno ni u bližem susjedstvu našeg područja.
GlaV1ni motiv su dva niza šra.firami'h trouglova, a uz nj.ih su još zastupljeni
sn·opovi poprečnih linija i .isprekidane uzdužne Ji.nije, Veoma sličan u'kra's,
ali na narukvici drugog tipa, možemo konstatovati u ostavi Dobrocina, u
Transilvaniji, koju M. Petrescu-Dimhovita stavlja u 13. stoljeće stare ere
(Br , D srednjoevr,o.pske skalet·,. Ipalk, tu je potreban određen oprez, jer ostave
često sadrže i predmete sačuvane iz 'prethodne faze,što 's grobovima, uglavnom,
nije slučaj. Narukvice iz DO'brocine, poabli'ku, presjeku , pa i u'kraJsu, pripa­
daju, naime, ti<pu za koji B, Hamel i z rič i to navodi da je karakteristi'čan za
srednje ,bro.nzam.o do/ba Karpatskog bazena· 5 . Alko anali<zifalmo s,i,tJuacij'u na
samom glasinačkom području, možemo konsta tovati, na ,p rimjer, da se šrafirani
trouglovi pojavljuju 'na već pomi.njaJnim ,širokim ogrlicama ,iz Mlađa XIX, l

' 2 Up. M. Garašanin, 1973, 429; M. Garašanin i dr. 1975, T. LXVII, 3; B. Cović,
1955, 97, T. II, 25, 26.
43 Up. B. Cović, 1965, T. IV, 20, Fi,nija podjela <s i,oja e u V arva.ri data je u
odgova,rajućem po.gla'vlju IV sveske edicije »Pra.is tarij-a jugoslovenskih 'lemalja «
(u štampi).
" M. Petrescu-Dlmbovita, 1977, 51, 57; Pl. 12.

", B. Hansel, 1968, 92--94,

GZM (A) , NS 35/36 , 1980/1981, str. 99- 140.

B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .. . •• 107

i iz Živ al:j eV1i6a VI,5, što ,bi ,govorilo u rpri:l!olg 'l1i'žeg darti'ran.j'a ovog našeg
'p rimj enka. S d ruge s t ralJ1e, šrafirane trouglove nalazimo i .na narukvicama
s krajevi ma u obliku ·p ečat a već u faz i GlasirnalC Ila (Štr,pcio VUI, 1)4G, te na

1 2, 3

~1\111!1t>
. mll\f<J11111 JillO
7
I
r

-v

-rrO~
~ ~11 10

Sl. 1. Glasinac Illa

GrteŽli; Jelena Ačimović
 GZM (A). NS 35/36 , 1980: 1981, stT. 99-140.
108 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-=:.:.
B .----=;O...;.
C.= V.=.::..:
IC , NEKA PITANJ A HRONOLOGIJE . . . . .

narukvicama iste vrste iz gro<b-.a Jezero III, 3, kao i na masi vn.ijoj n aJruK v i'ci
iz groba Karavlaške kuće II, l; o'badva groba pripadaj'u, nesumnj'ivo, ranoj
fazi nekropola ·donjeg Podrinja , srednjem bronzanom dobu'" .
Dakle, u ovom slučaju nebi:h Ibio kategoričan . Čini mi 's e d,a ima više
razloga da gro'bnu cjelinu Rudime-Ivanp'olje I, l zadržimo u po.pisu grobova
glasi:na,čkefaze IIb nego da je 'iz nje isključ. imo, bar dok neki novi nalazi
ne bi promij.enili situacij'U.
Treba dodat r i č~njenicu da je, zahvaljujući kasnije Ipronađemom ruko~
pi·s nom dnevniku Đ. Stratimirovića za 1891. godin'u, moguće pravilno razvrstati
ma terijal iz tumula Smreke kod Sokoca LXXXII. Grobu l '(nađenom u centru
tumula) 'pri'padaju : 'uska 'narebrena -bronzana narukvica sa zaobljenim kraje­
vima, dvije otvorene Ibronzame ,narukvice s urezanim :or.namffiltom i jedan
spi'ralni svilak od bronl'Ja.ne ž,ice, dok drug i, isti takav svitak, 'pripada jednom
dječjem grD'bu, koji možemo ozna'čiti kao grob 247a • S {}bzirom 'ITa to, kao :i na
pojavu gotovo identičnilh otvorenih narukvica u gro'bu Planje IX, 1 (s dijade­
mom), 'nema nikakvog razloga da se jedm od grobova iz Smreka datira u f.azu
Glasinac Ila, a drugi u Ub; 'o'ba će, po svoj, pribci, 'Pripadati ovoj posljednjoj.
S ovim korekturama 'svodi se fa,z a Glasilnac Ub na sljedeće cjeline :
1. Luburić polje I, l;
2. Smreke kod Sokoca ,LXXXII, l;
3. Smreke kod Sokoca LXXXII, 2;
4. Planje IX, l;
5. Glasinačko polje II, l;
6. Ilijak XII, 1;
7. Rudine-Ivanpolje I, 1.
OV<l.j broj je zaista skroman i č im. i se gotovo nedovoljan da JI'eprezentuje
jec1nu fazu koja bi trebalo da zauzima 'pretežan di,o 14. st'oljeća stare ere.
-Ipak, treba reći da Ipostoj i j'Oš nekoliko nalaza koj.i bi se mogli 'Uključiti u O\llU
fazu . Radi se o predmetima koj.i su jedi ni prilog u !pojedinim gro'bovima,
ili su 'nađeni u tumulima s oči:gledno većim brojem ukopa iz razni,h peri'oda
za koje ne ,postoje pr,eciz,ni'ji str.atigra,f ski podaci, pa se mogu 'izdvojiti samo
po ti'pološkom kr.iteriju. To su ovi nalazi :
8. Jarevići-Dobrača (1894), X. U bumul,u je Ibilo oko dvadeset S'keletnih
saih rana , u rasponu od srednjeg bronzanog doba do ranog srednjeg vijeka.
,Po prilozima, jedan grob mogao bi biti još .iz glas~načke faze Ila. Fazi IIb
mogli bi pr'ipadati ovi objekti:
- jedan čitav i jedan o'š tećen 'naočara'sti nakH za Ikosu s cjevastim
dijelom u sredini, između spiraln-iill diskova (T. III, l);
- »okov« soval'nom drškom, ukrašen urezaU11m ornamentom (T. lIT, 2);
- cjevčica od 'bronzalIle ži'ce.
Ova tri objekta imaju istovetnu pabinacij'u, a i u tiipološkom .pogledu
mogu ić i zajedcto. Dd drug ih ,nalaza jedan ,bi mogao ,pripadati Glas.i!ncu Ila,
dok ostali spadaju u željezno doba i u srednji vijek. S obzirom na te čmjenice,
gore izdvojena cjelina čin·i se d,osta sigurnom.

'0 A. Benac - B. Cović, 1956, T. VII '9, 9a.

'7 M. Kosorić, 19'72, T. IV, l , 2; T . VI, 2, 3. - D atiral!lje oV'ih cjelina koje daje

M. Kosori-ć (str. 18. ,i 21) ,pren-lisko 'je li moraće se i'sprav,iti.

Ha Grobu l 'pri-padali bi, da.kle, objekti objavljeni ou ,k 'atalogu Glasi'l1.ac 1
(A. Benac-B. Cović, 1956) n a T. XIII, 1-4, 'a grabu 2 ,svita!k sa T. XIII, 5.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 9!t-140.
B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE ..... 109

Naočarasb privjesci - nakiti za kosu sa cjevastim srednjim dijelom

(T. IH, l) - istOg su ,oblika i dimenzija kao oni iz groba Kusarče--Šuke
mađeni sa bronzanom dijademom, koja >bi takođe irebalo da pripada fazi IIb:
po analogiji 'sa primjetkom i'z liU'buri'ćpn'lj a I, l4s, ikao i ,onim iz grolba Po-dlaze
LXXXX, l, prLpisa,nog fazi IlIa i o kojem će još 'b iti riječi,n
»Okov« s ovalnom drškom (T. III, 2) lunikatan je ,primjerak ne samo na
Glasincu več uopšte u krajevima jwžno od Sa ve. Slične 'primjerke donosi
K. Vinski-Gaspa rilni iz osta'v e Veliko NaJbrde, isti'Č'ući da su starijeg porijekla.
Ta ostava i ina'česadrži dosta predmeta .koji potječu iz kraja srednjeg rbron­
zanog doba. Jedan ovakav okov nađen je u tumulu br. 6 u Sussbergu (Re­
gensburg), a W. T o.r'brUgge navodi da je _ve6ibroj analogmih primjeraika poznat
liz nalazi·šta srednjeg bro.nza·nog do:ba u Ceškoj i Moravskoj'''. Naš primjerak
ukrašen je fino urezanrm spirahnim ornamentom, što je, uopšte 'uzev, .karakte­
flstika srednjeg bronzaJnog doba, mada se taj ornament l1'asljeđuje i tl kas'l1om
bronz3Jnom do.bu.
S obzirom na sve izloženo, mislim da se ova cjeli'na takođe može pripi­
sa ti Glasincu Ilb, možda rnjegovom za vršebk-u .
9. Jarevićj (1896), I, 1-2. F. Fiala ni'je razdvojio Ipr,i.]oge po .grobovima.
Jedi'ni značajrnij.i nalaz je široki »prsten« sa 'ponešto zaobljenim završecima,
izrađen od ·narebrenog 'bro:nzanog lima (T. III, 3).

10. Bradva, tumulus III. O iskopavanju Ć. Trurh elke u 1890. godi.ni ne

rpostroj'e Ibliži Ipodaci, materijal je ,p odijeljen samo 'po tumulima, 'ne i po
gro:bov.ima. D ovom tumulu je, osim nešto izrazito mlađeg materijala, nađen
.prsten 'o d branzanog lima, istog tipa kao onaj iz Jarevi'ća I {1896).
,Oba 'ova prstena mogu se pribrojati fazi IIb s istim ·razlogom kao i
pri'mjerak ,iz Gla:s1načkog polja I, l ul. Dodao bih d.a prstenje srod,niU1 oblika
donOSi: i B. Hii:nsel iz više nalaziišta srednjeg bronzanog doba K anpats kog
bazena, .kao 'što su Tirgu Mures ili Smoleni'c e o2 •
ll. Čitluci, V. D tumulu su nađena samo dva objekta: fragmentirana
bronzana igla i cjevčica od ·bronzane žice (T. III, 4i 5). Igla (T. In, 5) pripada
tilp-u .igala s glavioom u ·obli'ku pečata i ukra:šena je horizonta].nim žljebovima.
·Slične igle (doduše s ukrašenim vrabom) opredjeljuje W . Torbrugge u fazu
Br. C2 u Bavarskoj 03. Igla ·s g].avom 'U o'bHku Ipečata poznata je i iz jednog
groba paraćinske grupe 'U PomoravIju 'koja se razvij.a tokom srednjeg bron­
zanog doba (Br. B2 - C)u4. Kako ·uz našu iglu nisu :nađeni drugi, !karakteri­
stični objekti, ·ovaj grob može se 'pri'klj učiti fazi Ilib samo sa znatnom re­
zervom.
12. Živaljev-ići I, l. Grob je imao samo jedarn Iprilog - veći pr.sten za
kosu (Noppenrirng), sa završecima ;formir.a'11im 'U obliku čuna (T. III, 6). Ova­
kav lnakit prLpada tipu B2 po klas-irfi·kacij.i E. Zaharije, a u okviru ,p ilinjske
kulture ova varij.anta je karakter.istična za starije tnalaze (Br. B2 - C), dok se
u mlađim više ne !pojavljujeoo. Slični Iprimjerci od bronzal1'C)g li.ma nađeni

.9 u.p. A. Benac, 1954, ,169, sJ. 2; A. Benac-B, Cović, 1956, T. XIV, 9.

'. A. Benac - B. Cović, 1956, T. XXIV.
oo K. Vinski-Gasparini, 1973, 85; W. Torbriigge, 1959, 64 ; TM. 57, 4; J. Schranil,
1923, 133; Taf. 26, 5.
51 A. Benac - B. Cović, 1956, T . XVI, 16.
'" B. Hansel, 1968, Taf. 30, 15, TaJ. 35, 9, ,17, 18. - Oviabjekti, po Širi.ni, ne
bi mogli biti pr-sten,je za ruk u, ali njihova tačna .namjena nije utvrđena. Možda je
to t<llkođe neki 'na,kU za :kosu (pletenice?).
os W. Torbriigge, 1959, 4~2, Abb. 12, ·10, :13, 10.
M M. Garašanin, 1973, 300--301, sJ. 10, 10.
5u E. Zaharia, 1959, 115. i .d.; V. Furmanek, 1977, 294.

8 - GZM - Arheologija, 35/36

 GZM (A), NS 35136, 1980/ 1981 , str. 99-110.
_l_l_O_ _ _ _ _ __ _ __ _ __ __B_ . _C_O_V_I_C , NEKA PIT A NJ A HRONOLOGIJE .. .. .

su U grobu Jezero III , 3 u donjem Podri'n ju , dakle u jednoj cjeli-ni koja, kako
je već rečeno, pr.i'pada srednjem bronzanom dobu,,6 . Ipak , ;kao usamljen nalaz,
ov.aj primjerak navodim ovdj.e samo s kraj'njom rezervom.
13. Plješivica - slučajni nalaz. Prije sistematskih iskopavanja na Gla­
sincu stigao je u Zemaljski muzej Sarajevo jedan primjerak duge 'broozane
~g.le nađen u sel'u PlješiV'ica, k'od Rogatice. Najvjerovatnije je da Ipoliče iz
nekog ·raskopanog tumula. Primjerak pr.ipada tipu igala s glavj'c om u obliku
eksera, ima nešto zadeblja,n i hor.izontalno probušen vrat (T. III, 7). U pnn­
cio P u, to je ti,p koji se pojavljuje već poč et kom srednjeg bronzanog doba. Naš
.primjerak ima đo:bre analogije u dva groba nek ro pole Belotić-Sumar, u
zapadmoj Srbiji; šteta je samo što je s našeg primjerka nalazač ostrugao
patinu, pa se ne vidi da li je bio ukrašen. Ipak (ia'ko je nešto manja i nije
facet ira:na) .naša .igla je, ,po proporcijama, položaju rupice na vratu i po 'posve
mal oj pločici glave, veoma sTodon a navedenim pr·imjercima ilz Be'lotić-Swnara
koje M. i D. Garašanin stavljaju u QkviT bronzanog ·doba eo;. Zato je dosta
vjerovatnD dai ovaj nalaz pripada fazi Glasinac !Ib.
Na ovaj načim, ipak, dobijamo dvanaestak grobnih cjelina (od;nosno na­
laza iz ne'pozn.atih grobova) koj e reprezentuju glas i načku fazu !Ib. Zna,čajno je
da, i pored malog broja, ovi .n alazi ;pO'krivaju gotovo čitavo glasina'čko područje,
od sjevernijih dijelova (Luhurić !polje, Rudine-Ivanpolje), preko centralnih
(Smreke, Bradva, Glasina'čko p'olje), južnih (planje, Jarevići, Ilija,k) do onih
istočnijih (Plješivica, Živalje-vići). Kara.Jkter ;.sti'č.l'1o je, takođe , da su ovi nalazi
raštrkani pojedinačno po čitavom arealu od Romanije do Dr~ne iPrače.
O čigledno je da u ovoj fazi još nema kompaktniji'h Inek r opola ili grupa is to­
vremenih tumula, što indicira nepostojanje traj'nih 'naselja, d r ugim riječima
- ulkazuje na pokretni, .nomadski način života manjih gru pica stanov,ni·š tva .
U tom pogledu situacija je veomasli'čna onoj 'k oju je za 'i sto ovo vri jeme u
zapadnoj Srbiji konstatovao M. Garasanino" . To odgovara i situaciji 'u većem
dijelu Bosne i HercegoviJne u ,kojim, s i'Zuzetkom Varvare, uglav:nom nedo­
staj'u pouzdan i slo jev.i sred'njeg bwnz·a nog doba na gradinama, pa i na onim
koje su -bile ,naselj.ene u rano ,bronzano doba. Da li je takva situacija 'u
cjelini bila i na glasiln ačkom 'području - to će poka::ati istraživanje gradina,
koje je, kako je već rečeno, upravo započelo. Prvi rezultati, izgleda, idu u
prilo g ovakvom zaključku, jer je na nekoliko gradima, kao najstar.i}i, kon­
statova'n sloj kasnog bronzanog doba, dok pouzdani slojev.i srednjeg bronzanog
doba dosad .nisu ,b ili obkri veni on.
Sto se tiče opšteg hronološkog položaja ove glasinačke faze, možemo
samo reći da ()ina približno odgovara bronzanom dobu e srednjoevropskog
(mod ifikovanog Re~neckeovvg) hronolo'Škog sistema. Kao što je 'pozna'to, postoje
znatne teškoće da sepojed-ine fa ze tog si's tema (koji se, uglavnom, primjenjuje
za srednju i južnu Njemačku , L:eh os lovačku, Austr ij u i Svajcarsku) dovedu u
precizan relativnohro nološki od nos sa pojedinim fazama različitj,h periodiza­
cija izrađenih za srednje P odunavlj e, a pogotovu s pojedin im lokalnim Hi
širim hronološkim sistemima izrađenim za d 'jelo ve zapadnog ~ centralnog
Balkana . Tako B. H ansel ističe da je Kar,pabs ki bazen već zbog svoje geografske

;,6 M. Kosorić, 1972, 20-21; T. V, 7 (u .

.j naJpomen u br. 47).
07 M. i D. Garašanin, 1962, 58-59, sl. la, b; sl. 6a, b; 'l.Iip. talk o đe M. Garašanin,
1973, 369.
,a M. Garašanin, 1973, 361; isti, Zur Frage der T ranshumanz i;n der din <lJrisehen
Bronzezeit, Ba.lcalnica VIII, Beograd, 1977, 37--42.
:il Prema us-menom sao;pštenj'u mr B. G o v e d a r i e e, koj i vodi j'sbraživa<nja
gradina .na Glasineu.
 CZM (Al, NS 35/36 , 1980/ 1981 , st r . 99-140.
B. CovrC , NEKA PITANJA HRONOLOCIJE.
111

,pozicije morao imati drugačiji razvDj negO' za'pad'niji dijelDvi srednje EvrDpe,
'da ce;;,ure ,rZlmeđu :pDjedini'h raz'V'Dj'l1'ih fa,z a pa:dajou 11 'drugO' vr,i'jeme, te ,da se
stoga za tu Dblast mDra izgraditi' nezavisna hrOOlDIDška pDdjela, Iz sheme
kDju HanseI dalje izlaže IprDi2?ilazi danjegDvO' »pDdunavskDsrednje brDnzanD
dDba « (MiHIere daJnubische Bronzezeit o MD) DdgDvaraDkvirnD onDm Rei­
neckeDvDg sistema i da obuhvata i diD ,brDnza'nog dDba A2, Pr,i tDme se,
.međ u,ti m, pDjedine fazenipDštD ne pDdudaraj u, već, na 'primjer,njegDva
faza MD III zauzima pr.iblfž,nD vrijeme dvij'u faza mDdifikDva:nDg ReineckeDvog
sistema: B2 i el. ZanimljivO' je da B, Hansei pDstavlja stariji diD kasnDg
·brD.nzaJnDg doba K,ar,patS'k:Dg bazena ta'kD da n'jegDva Jaza SpatdanUlbisch I
,(SD I) Dbuhvata u hronDIDškDm '(a dijej,om i u sadržajmD-tipDIDškDm smislu)
fazu e2 i starij i diD faze D ReineckeDvDg sistema, dDk se završetak faze D
i Ha A,(1) pDdudaraju s njegDvDm sljedećDm fawm SD II eo ,
DD slične 'prDcjene dDšla je, na Dsnovu analize materijala iz sjeverne
Hrvatske i Srema, K, Vinski-Gas.par.ill1i, Ona je takDđe .pDstavila jednu cezuru
negdje DkD .ili iza 'pDIDvi'ne vremena kDje odgDvara faz i e srednjDevropske
(Rei:neokeDve) skale, a drugu cezuru arprok:simativnD DkD 1.230, gDdi'ne stare
ere, štO' bi ZlnačilD neštO' prije završetka· brDnzanDg dDba D, Sljedeću cezuru
pDsta vila je DkD 1.100, gDd ine stare ere, dakle Dvaj IpUt na grani'cu srednjD­
evrDpskDg Ha Al i Ha A2 pDaproksimacijoi H. Mi.iller-Karpea, izvedenDj na
DsnDVU egejskD-iitalskih konk'Drdansi. Između Dve tri cezure K. Vinsk.i-Gaspa­
ri'ni situira I i II fazu kulture pDlja s urnama sjeverne Hrvatske, takO' da
njena faza I obuhvata krajbrDnzanog doba e i veći di'D brDnzanDg doba D
srednj-DevrDpske skale, a faza II kraj brO'11ZanDg dDba D i Ha Al"',
D, i M, GarašClJUi'n su za 'pDdručje Srbije s VDjvDdinDm i·zradili poseban,
autDnDman hrDnDIDš·ki sistem sa tri etape, i tD : brDnzanD doba I, kDje ~bu­
,hV1ata vrijeme srednj'DevropskDg Br. A2 'i Bl; 'brDnzanD ddba II, IkDj~ se
si'n.hrDnizuje sa srednj-Dev.rDpskim Br. B2 i e; brDnzanD dDba III , kDje DdgD­
var·a »VerDvatnD fazi D ili 'prelasku iz faze e ·U D, ne 'Dbuhvatajući u celini
.ni jednu Dd DdgDvarajućih Reineckeovilh faza «, Treba dodati da je M. Ga­
rašani,n takođe razradio 'poseban h rcmol o;šk i sistem za ka'sno brDnzano ,i
željezno doba Srb.ije,obuhvativši ih .pod pojmovima »gvozdeno d 'oba I-IV«,
U okviru »gvDzdenDg 'dDba 1« izdvDjiD je jednu ranu fazu, kDja, zarpravD, OdgD­
vara fazi II kulture pDlja s urnama sjeverne Hrvatske 6 ".
U Ddnosu .na gDre iznesene Dkvire mDgli bismO' reći da Glasi'nac IIb
odgovara samO' jed'nDm, mlađem dijelu bronzanDg dD'ba II za Srbiju pO' .periD­
dizaciji D, i M, Garašani'na, te da za'uzima vrijeme kDje .neposrednO' prethodi
I faz.i kulture pDlja s urnama sjeverne HrV1abske .ili se, možda, jednim dijelDm
prekla'pa snje.nim 'početkDm, Ove kD'nstatacije su važne i Z'bDg prDcjene hrD­
nDloške pDzi'Cije sljedeće gla'sinačke faze - Glasinac Illa .

4, KRITIKA SADRŽAJA I HRONOLOGIJE FAZA GLASINAC Illa I IIIb

Defini'Šući kasnO' bfO'nZanD dD:ba gl,asi.na'čkDg pDdručja - Glasinac III

IpDdijelili smO' ga A Benac i ja u tri razvDjine faze: Illa, IHb i Ille. KaD
tačku oslonca uzeli smO' grDbnu cjelinu Strpc.i I, l, koja je, .između ostalog,
sadržavala i jednu fi,bulu u Dbhku vi'OJi.nskog gud'a la , To joe 'D dgDvaralo
tadaŠlljem shvatanju da pDjava fibule tog Epa či'n i cezuru 'prema srednjem

OO B. Hansel, 1968, 19-23, AJbb. 2,

al K. Vinski-Gasparini, 1973, 21-23,
a' Up. M. Garašanin, 1973, 291-292; 404-406; 415 ; 424. d,

8·
 G ZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 99-140.
112 B. CO Vte, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .....

bronzanom dobu, označavajući 'poč el ak ka s nog b ronzan·o g do!ba 61 . Gro'bna

cjelina Štl'pci I, l sadrži i ', pet sljepo·oČtnih ko l u to v a 'od ·ud vostmičene, dje-limi/čno
tordirane bronzane žice,istog ti'pa kao što su one iz cjelina Sjeversko VI, l
i Kosovo-Rogati ca, k oje 'Smo tada >bdi o·pred-ijel il: u završnu f.a zu srednjeg
bronzanog doba - Glasinac IIb. Time je bila uspostavlj ena bpološka veza
Glasinac Hb - , Strpci I, l, zasnovana zapravo na pogrešnoj .premisi da Sje­
versko VI, l i Kosovo-Rogatica :pripadaju još srednjem bro:nzanom dobu
(o čemu je raspravlja!nou pret:hodnom 'poglavlju). Oslanjaj'ući se na ove dvije
teze, defin isa li smo početnu fazu kas.nog ,bronzanog do'ba ,glasina'čkog 'područja
- Glasinac Ina - s osloncem 'na g rdhnu cjelinu Strpci I, l, vezuju6i za :nju
druge srodne i i'stovremene zatvorene 'nalaze i opre djeljujući je u vri jeme
koje odgovara fazi Br. D srednjoevropske ska le"·. IDo sl jed.no tome, čitavu
drugu grupu međusobno dobro povezanih cjeliina, s iz razitim, ikara'kter.ist-ičnim
materijal om, koju možemo ·označiti kao horiZiOnt Mlađ - Maravići - Borov­
sko, morali smo datirati nešto ni:že, pa smo je označili kao Glas inac IIIb i
sinhronizovali sa fazom Ha A sred:njoevwpske skaleno .

Na·prijed iznesena periodizacija i hwn'o logija glasinačkih faza Illa i IIIb

doživjela j'e z načajne primjedbe i kriti'ke. Najprije je F. Stare ukazao :na to
da grobovi prip.is ani fazi IIIb, koji sadrže igle s glavicom u o'bliku makove
čaure, ne bi mogli biti datirani u Ha A, već da moraju pripadati 'prethodnoj
fa zi - bronzanom dobu DOG. Zatim j e M . Garašanin iznio sta'novi'š te da bi
nalazi uvršten i u fazu Glasinac IIIb 'prij e odgovarali sred.njoevrop skom bron­
zamom dobu D6' . U suštin i isti 3tav zauzela j e i K. Vi·nski-Gasparini ist'ičući
da datiranje ,nalaza u kojim se 'pojavlju j u igle s makovom glavicom na
Glasincu »treba .i'sprav.iti, budući da 'Zatvorene grob ne cjeline u kOj'i ma su
nađen e određ uju njihovu pripadnos t kas.nom Br. e i rani je m Br. D sturp-nj u 68
Ovekri'ti'kr ·su posve osnova'ne i va lja ih 'priiJl.vatiti. U vezi s tim nameće se
potreba da se iznova derinišu faze Glasinac Illa i Glasim ac IUb .i u sadržajnom
i u hronološko m 'pogledu. Osnovu za to ·pružaj u:

a) Revizija hronologije nekih grobnih cjelina ranije priJpi'sani1h fazi

Glasinac II b, z·a koje je sada moguće utvrdi t i da su z n a t n o m la đ e .i da
se povezuju s horizontom Strpc i I, l , od nosno s poj,avom fi,bule uobhku
vl-olrns k og gudala (to su Sjeversko VI, l i dmge), kako je to >pO'kazano u
3. poglavlju ovog rada.

b) Nesumnjiv hroinološk i prioritet hori zonta Mlađ - Maravići - Borov­

sko II odnosu na hor~zont Strpci I , 1 što - 'Pored ,argumenata koje su iz'n ijeli
F. Stare, M. Gar.ašani'n i K. V im'ski-Ga spa r in i - 'potvrđuju i karakteristični
nalazi unekoliko grohnicap od tumuli.ma d'onjeg Podri'nja koje se tipo'lošk.i
vezuju za hor.izont Mlađ - Maravići - Borovsko, a 'kojeneslLmnj ivopripa­
daju vremenu starijem od pojave fUbula u obliku violitnskog gudalao 9 .

8' A. Benac - B. (::ović, 1956, 29 .

.. Ibid., 37-38.

o, Ibid., 31-32; 38.

6u F. Stare, 1960, 94-95.

07 M. Garašanin, 1962, 180--185.

08 K. Vinski-Gasparini,1 973, 55-56.

09 To su naro'Či,to grobovi i,z nelkropoll-a Šund i'novača, Ka!l"a'vlaš.ke kuće i Trno­

vice, u Padi'nama, J ezero, ou Roče<v·iću, ,i Krče v ine, u Zelinj.u. - Usp. M. Kosoriii,

1970, 1972, 1975, 1976, 1978, 1979.
 GZM (A), NS 35136, 1980/1981, s tr. 99-140.
B. COVIe. NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .. . .. 113

5. GLASINAC JIla - NOVA DEFINICIJA

Namov·o denni'sana, faza Gla:si'nac Illa obulhva'ta' 'g rohne cjel,i'ne i nalaze na
glasina:čkom 'podru'čju k oji 'se ·uhranolašk·om pogledu vežu sa kr'ajem -faze e
i 's pretežnim dijelom faze D bronzamog daDa 'po srednjoevropskoj periodizaciji,
sa I fa'zom kul'ture ;polj'a s 'um·ama 'll. sjevernoj, HrvaJtskoj, s f'a,zom o'bilježenom
mlađim elem e ntima kult'ure grobnih humki u Bačkoj i s ranijom fazom tzv.
>beleg,i'ške grupe u Sremu kako su ilh defiJnobs·a1i Brukner, J ov a'novi'Ć j. Tasić" 0
te s et 8lpom IH Ibronozanog d:dba u S rlbiji IpO ID . .i M. Ga,ralšaniln.
Osnovu za izdvaja'n je ove faze čim. i serija bogatih grobnih cjelina čiji
sadržaj, uzet zajedno, sač i·njava homogenu grupu 'od četiri vodeća i ·nekoloi.k o
pratećih tiJpova .nakita. Te cjelione su:
l. Mlađ X , 5 71 ;
2. Mlađ XXIX, 1"2;
3. Maravići I, 17\
4. Borovs'ko II, 1"4;
5. Borov·s ko IV, 1-27".
Karakteristika ovi!h cjeli:na jeste 'či'njenica da svaka sadrži po dva i1i tri
od vodećih ·trpova maJki ta, te da se prate6i tipovi 'uogla'v:rJ:om 'Po.navljaj-u . Meto­
dom kompamcije moguće je, dalje, fl.IJZ ove grobove vezati i ,neke siromašnije
grohove kojiimaj'u ·samo ;poneki o'd vodećih tipova na'k ita ·ove faze , a ne
sadrže nalaze koji ,bi u h rono loško m pogledu 'bih dis-paratni. To su:
6. Živalj evići VI, 5 7 6 ;
7. 2ivaljevići VI, 277;
8. Mlađ III, l i
9. Mlađ III, 278
Ovdje ·bi se morali lpriključiti i nalazi iz 'n ekih tumula č i je grabne cjeline
niosu u izvještajima istraživača izdvojene, ali 'Predmeti nađeni u njima ndgo­
varaju ovoj fazi , kao što su:
10. Stariji gro-b (?) jz Brudl-Hornesovog tumula III sa Graca u Sokocu 70 i
ll. Maravići nso.
Najzad, 'na osnOV'U ti,pološko....hl"O'nolo·š k,og kriterija oV'om 'popisu treba
prikljrutiti još nekolilko cjelbna. To su:
12. Podlaze LXXXX, l, grob u kojem su nađena dva 'na·k ita Za kosu s
cjevastim diljeJ:om izmeđ'u srpira.J.noih diSkova i ,bronza:na dijadema, ·a koji je
i ;po rani·ja.j def1nicij.i IpripadaQ Glasi:nou IHa s1 Ovdje hi valjalo na·pomenuti
da se ovaj grob tipološki još veoma čvrsto veže za prethodnu fazu, no da
~zraz:ito ,pljosnato rask-ovani spi'ra'Lrrid'ilskov,i na kr.ajev.iJ ma dijademe pri'j e
,upućuju na ikraj ·bronzamo,g doba e ili ,na <faizu Br. D. iNa.ime, :ovi se III stilskom

70 B. Brukner - B. Jovanović - N. Tasić, Hl74, 240. i 'd.

n A. Benac - B. Cović, 1956, 20 ; T . XXVIII, 1-24.
72 Ibid., 20; T. XXX, 2-11.
73 Ibid., 21 ; T. XXXI, 1-5.
" Ibid., 19-20; T. XXVI, 9-27 i T. XXVIJ, 11-9.
70 Ibid., 19 ; T. XXVI, 1----8.
76 Ibid., 21; T . XXXII, 3-6.
7' Ibid., 21; T. XXXII, 1-2.
76 F. Fiala, 1892, 418. - Tumulus je sa'držaiVao samo dva , najvjerolVatnije
['stovremena, groba. CAob 2 sa;drža,vao je uJkras za kas u 'i!stog tiJpa i dimeruz:ijoa kao
oni iz tum'ul a X i XXJX .ove iste ,nekropole (l!iP. Sl. 1, hr. 5), a .g;rob l pet bwnzanih
dugma;d i ·s ušicom kaJkv a se pojavljuje li većini grobova ove narze.
79 M. Hornes, 1889, 137 ; Fig. 196, 197; up. i B. Cović, 1965a, 57-58.
8 0 A. Benac - B. Cović, 1956, 21; T. XXXIII, 1-13.
S l Ibid., .18; T. XXLV, 1 ---J.
 GZM (A), N S 35/36, 1980/ 1981 , s tr, 9!}--140,
114 B, COV1e , NEKA PITANJA HRONOLOGIJE , . ...

pogle,dru lTles'u:mnj,ivo moraj'U vezati za isto taIko plj'osnatJo ras:ko'Vame S!pirame

završetke zlatni'h narukvica poznatih ,iz nekoliko zat voreni'h nalaza KaI'pat­
sk'o g bazena, Ikao što 's u ('nešto starije) ostave Derecske i Oradea (Nagyvar ad)
ili (.nešto mlađe) 'ostave Bodrogkeresztur, Nyiracsad i Hajdus}o:boszI6, Prve
pri'pisuje A. Moszoli'cs hor,i zontu Forr6 (koji bi odgo varao i'oš Br. e srednjo­
evropske skale), a druge horizontu Opalyi, koj i 'ulazi u okv,i r faze Br, D 82.
13. Brezje, V, 2, gI'dbna cjel iin'a koja je li po rarujoj definiciji pripisana
Glas~ncu Illa zbog nakita za kosu istog tipa i dimenzija kao što su one i'z
P.odlaza,
14 , Bandin Odžak XVIII, 1, grO'bna cjelina o koj-oj je već Ibjl.o govora u
poglavlju 3, te je 'na osnovu stilske analize predloženo njeno povezivanj e s
f.azom Ina,
15 , S okolac ili Ba.ndin Odžak. - S obzimm na !či'njemicu da se među
mater.ijalom s,a iskopavanja Glossauera i Brudla 1886. nalaze 'uk'u:pno četiri
široke narebrene nart.tkvice, te još dva pr-ivjeska tipa ISI. 1, br. 5, mora se
prebpostav,iti {osi'rn BI'Udl-Hor:nesova 'tumula III 'u S()kocu) postojanje još
jednog ili dva groba ove faze biloo u Sokocu ,birou 's usjed:nom Bandinom
Odžaku 83 .
Prema raspoloživim podacima, sv.i grobovi su s ,jn'humacij'ama. N.ije zabi­
lježen nijedan slučaj spaljivanja.
Tipološki fundus ove f.aze , posrnatrane 'll cjelini, dosta je raznovrstan .
GovoreĆi o horizontu Mlađ-,Maravići-Borovsko, istakao sam da sadržaj tih
gm'bova čini kompaktnu ser,iju od četiTi vodeća i nekoliko pratećih tipova
na'kita, Vodeći hpovisu:
- velike bronzane igle s,a zadebljan'im vratom koji mO'že hiti okruglog ili
četvrtastog presjeka i sa glavjcDm uobli'ku makove 'čaure ili bikoničnom
(Sl. 1, br, 1-3);
- široke narebrooe bro'n zane 'narukvice 'sa zadebljanim rubovima; rebm
mogu ,biti ukrašena crticama - motivom »jelice « (Sl. 1, ,br. 4);
- široke Ibw,nza'l1e 'ogrlice s ušicama koje su, u pravilu, ukrašene gravi­
ranjem u komhmaciji 'p ravolinijskih i krivolinijski'h motiv,a , među kojim
dominira tekJuća Slp'ira'la (Sl. 1, br. 6); samo 'jedna .od ovih og.rlica (Bor'Ovsoko
II) nešto je uža ,i neukraošena;
- sljepoočni ukrasi - !privjesci ,koj,i se sastoje od dva spi'r alna di's ka
; srednjeg dijela u 'obliku spinalne cjevčice; 'obično su obješeni Za svitak 'Od
spiralno uvijene ,bronza'n e žice, a duž~na im, 'll ,p ravilu, iznos i 7-9 crn (Sl. 1,
br. 5).
Prateći tijpovi hor,izon'ta Mlađ-,M'aTavići-Borovsko jesu:
- ;bronzana d'ugmad s U'ši'com , ~zmđena od tankog lima .prečnilka 1,5 do
4 om, ravna ,ioli blaJgo zaobljena (Sl. 1, br. 10);
-bwnzana dugmad od tank:og lima s ušicom, sli'čnih dimenzija kao
prethod:na , ali ste penasto profilisana {Sl. 1, br, 11);
- ,bronzani k oni-oo i tUbuliod tankog lima, sotvoren Dm vrhom i rupi­
cama 2a ipI'i!ši'VaJnje na mbu I(Sl. 1, Ib r. 13);
- cjevči'ce {ld bronzane žice - saltaleoni.
Qv'Om popi'su treba dodati b~pove koji ne 'pripadaju navedenoj k,ombi­
nacian'Oj gru'pi, ali sopadajou u okvir ove <faze, a zastupljeni su manj.j;rn brojem
primjeraka ili 'pojedinačno. T'Osu:

82 A. Moszolics, 1973, 55; TM, 81, 1-2 ; T aJf, 83, 1-2; Taf. 87, l; Taf. 99, 1-3;
Ta·f, 101 , 2,
83 M. Hornes, 1889, S. 144, takođe Fig. 202 ,j 203.
GZM (A) , NS 35 /3 6. 1980/1981 , str. 99-140.
B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE . . 115
--~~--------------------

- 'uska, .narebre~a 'brO'nzalna dij.adema sa završecima 'U orbli'ku plj'os>n'ato

mskovamh 's pIralmh dIsko va koji se uklapaju jedan u drugi (podlaze LXXXX,
l - Sl. l, Ibr. 9);
- veći sljepoočniukrasi - :privjesci 'od dva s>piralmra diska spojena \S red­
njim dijelom u obliku cjevčice, dužine 14-16 cm (podlaze LXXXX, l i
Brezje V, 2 - tipa kao T, III, 1);
- ,k upasta dugmad od ta'nlkog Ibro'nza-nog lima, shčna tutulu, ali susicom
i sa ši1j'kom 'n a vrhu ,(Maravi'ći II - Sl. 1, br. 12);
- narukvica s krajevima u abliku pe'čata, uska. ali' dosta ma'sivna,
ukrašena šrarf iranim trakama 'u obliku 'polo'žemog slova "V « i poprečnim zare­
zima ,(Bandin rQdržak XVIII, 1 - Sl. l, br. 7).
U ocjenjivanju hronol'Ogije ove f.aze važno mjesto p r ipada iglama s
glavicom u obliku makove ,ča-ure, o čemu je iscrpm'u analizu dala K , Vinski­
-Gasparini, Te igle pripadaj-u završetku bl'onzanog d O'ba C .i starijem dijelu
Br. D srednjoevropske 'periodizacije B4 ŠiroIke lnarebrene naIrukvice iz maše
faze vode porijeklo još iz ranog 'brcmza:nog doba (unjeti'čka kultura) , a širile
su se ,postepeno od sjevera prema jugu, Kar aJkteristika je naše var.ij'a'nte da
imaju zadebljane .ne samo rubove već i završetke, te da su im rebra ukrašena
kratkim kosim 'urezima na iz mjeni'č.no na jednu 'i na drugustrall1u, tako da
se formira m otiv .»jeli'ce «. Taj detalj u,pućuje 'na' s tilsku vezu ov ih 'n a'r ukvica
sa d ijademama glasj'n ačke faze IIb i IIIa, čija su rebra ukraošena na isti načiln
(up . Sl. 1, hr. 9) 8C', Od d osta brojnih primjerak a narebrenih naruk v ica b rOJl­
zanog doba karpa tskog bazen'a, glas:.nač,k im primj er ima naj,bJi.že su one iz
ostave Cehau'ut I lU Trarnsi lvani'j,i koju M. Petrescu-Dim'bovita ubraja 'll os tave
XIII stoljećaSe, a A. M oszolicsp ripisuje svom h orizontu Opalyi, što ulazi u isti
hronološki okvir s7 . Široke .pljosnate ogrl'ice, li.jevane, 's 'Presjekom u o.b>liku
n~skog ra2mostranog troku ta , 'ukrašene 'pr,avolin.ijskim i krivol.i,nijskim moti­
vima, veoma tipične za fa'zu Illa na GI'a sincu (ukupno 'Pet primjemka, uz j-edan
neukrašeni), izgleda da predstavljaju jedan lokaLni tip luksu2mij eg nakita,
poznat (za 'sada) samo iz i'sto čne B os ne, Naime, po red glasinačkih, otkrivena
su još dva primjerka ogrl.ica i'stog 'oblika i istih stil skih svojs ta v,a (ukrasa) ,
~ to u nekropolama donjeg Podrinja: Karavlašk e .kuće u Pađ i' nama (nalaz iz
razo renog tumula)8S j Jezero 'll Roćev i ću, tumulus IX, grob 6, Ova ,posljednja
važna je stoga što poti če iz Ipouzda,ne grobne cjeli'ne i š to ima b oga t uk ras,
Illa k ojem se pojavlj'uju is ti m otivi kao i ,na glasinačk1m primjercima: snopovi
poprečni'h linija, dvostruk,i 'nizovi šrafiranih trouglova, g irlande, tekuća spi­
rala itd, Taj grDib je sadržavao još j,e dnu masivIDu ·narukvicu (?) s krajevima
savijenim u ušice, s pirainu narukvicu od tanje, 'pljos.nate hronzane žice s
ušicama, bron.zaonu Inaru'kv,icu ,olkruglo.g 'p resjeka sa zatUIbastim .krajevima,
ukrašenu kosim ,i poprečnim ,udUrbljenim UnijaIma , 'n alk'i't ,za 'kosu tipa N oppen­
ring sa završecima u obliku čuna, perle od ja:nta ra oj iglu duhne 90 cm,
s bog,ato ukrašenim, žlj ebl jen im v ratom i glavi com 'u o'blirkukl obuka 89 , Veći'na
pratećih .nalaza r(,pogotovo i.gla) nedvosmisleno 'ukazuje :na dosta r ano vrijeme
- kraj faze Br, C il'i starij i di'o B r , ID .sredl!1jooev ro:ps ke 'perio dizacije. S ukra­
som 'Ila ovim ogrlicama u uskoj j e vezi i ~pi·ralni ukras na narukvioama s
krajevima u dbliku pečata iz 'nek ro pole Š'und 1novaČ'a u oPađinama, bumul'us I,

8' K. Vinski-Gasparini, J.973 , 46-~1.

80 V, i A, Benac - B. Čović, 1956, T, XIII, 6 ; T, XIV, 9,

8" 1\'1. Petrescu-Dlmbovita, 1977, 54; Pl. 32, 3.

87 A. l\'IoszoIics, 1973, 55, T. 49 , 9,

s8 1\'1. Kosorić, 1976, 26; T. XXII, 5,

80 1\'1, Kosorić, 1978, 25-29, T. V, 3-3; T. VI, 1-5,

116 GZM (A), NS 35136 , 1980/1981, str. 99-140.

_ _ __ _ __ __ _ _ _ __ _ _B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .....

grob l, cjelime koj-a se, već na osnovu .igle, treba datirati oko prel,a za i·z
Br. e u Br. D srednj'oevro:pske S1kale Q o.
O ostalim važnijlim ti'pDvima faze Glasinac Illa Ibilo je već dovoljno
govora u ranijem izlaganju.
Hronološka 'poz icija nanovo defi.t1isane faze Glasinac Illa dosta je jasna :
ona Z!auzima vrijeme između kraja srednjeg ,bronzall1og doba {Glasinac Ub =
= Br. e srednjoevropske sk'ale) i pojave tibule uobliku vilol:il!1skog gudala,
ocl!nosno horizonta ~tI'pci I, l kojli odgovara mlađem dijelu f,aze Br. D, odnosno
- po iscrpnoj anal izi K. Vinski-Gasparini - vremeTIlu iza cca l.230. godine
stare ere. S obzirom na činjeni cu da se 'na osnovu pojave .nek.ih zajedničkili
tipova, a i opšte hronolo'š'k e poziC'ije, 'naša faza Glasinac Illa može porediti
sa I fa.zom kulture .polja s 'urnama u sjevernoj Hrvatskoj, mogli 'bismo reći da
nje.n 'početa'k .pada ,pred kraj ·bronzanog dO'ba e, a da :njeno traj,anje obuhvata
veći dio bronzanog doba Đ srednjoevropske (Remeckeove) .periociizadje, ali
ne i kraj Br. D, kojem već 'o dgovara horizont ~trpci . Prema da'nas manje-vise
usbaljenimapro:ksimacijama, to bi zna'Čilo razdoblje od kraja 14. st-oljeća do
cca 1230. godine stare ere, dalkle kojih 80 do 90 godhva ili oko tri generacije.
~to se tiče internog, međusobnog ·hronološkog odclosa tih peDnaestak
grobova, teško da bi se mogla izvesti ,neka finija diferencijacija. Možda bi se,
i'pak , smjele učiniti dvije pretpostavke:
l. Grobna cjelina Podlaze LXXXX , l možd'a bi mogla biti za nijamu
starija od gru'pe Mlađ-Maravi'ći~Borovsko i č i'n.iti 'kariku koja veže ovu
fazu s 'Prethodnom, a to b i se m'oglo reći ·i za Mara'viće II, ,k'oji sad.I1že jo
bronzane tutule, o:čigledno 'naslijeđene iz prethodne faze.
2. Borovsko IV je z·animlj,iv nal'az. F. Fi·a lanav·odi da suu 'Juz-nom
dijelu ovog malog tumula nađeni ostaci dvaju skeleta , ne razdvajajući priloge
po gwbovima"1. Radi se o prilozema jednog groba ili lO sadržaj-u dvajU,
hronološki vjerovat-no b lis ki'h, grobova. Prema tome, možemo uzeti d'a se i
ovdje radio jednoj (šire uzetoj) hl"Onološkoj cjel ini' koju sačinjavaju:
- široka , 'pljosmata br«)ll1>zama ogrlica s ureza'ni;mornamentom, dosta
· oštećena (T. IV, l);
- fragmenti srje poočnog ukrasa-privjeska (T. IV, 2--4), tilpa uobi 'čaje­
nog za ovu fazu .koji je, :kako ,i'zgleda, već u toku u:potrebe bio repariran,
a kasnije u gf.O'bu oštećen, kao .i. ogrlica;
- svitak 'od spiralno uv:ijene bronzane ži'ce 'n a kojem je navedeni pri­
vjesak vjerovatno bio obješen, ta'kođe 'p olomlj en (T. IV, 5);
- karičica od tordira'ne :bromzame žice s krajevima uVfll1utim u :ušice
(T. IV, 6) ;
- dvije perle i zra đene od tm'ke deblj-eg 'bronzanog l.i'ma, uvijene u
svitak - cjevčicu (T. rv, 7, 8).
Dok su prva tri, odnosn'O dva, komada nakita karakteristi'čni za fazu Illa
(ubrajali smo .ih u vodeće tipove hor·i zonta Mlađ-Mar.avjći-Borovsko), po­
slJed'nJa dva već prhpadaju ti<pološkom fundusu sljedeće faze - GlaS'i'nac IIIb.
Prema tome, ,bez obzira da li se radi o jednom ili o dva hron'Oloski bli's ka
groba, Borovsko IV svojim sa'držajem predstavlJa određenu vezu i'zmeđu faza
Illa i IUb, pa 'bi ovaj tumulus trebalo smatra ti jednim 'Od :najmlađ.ih 'll
ovoj fazi
Ukupam broj grobova koj i su pri'pisan i ovoj fazi jedva je nešto veći nego
u prethodnoj, a i geografski raspored je ·približnorsti - nalazimo i'h na
čitavom području od Romanije do Drine. Ipak, može se konstatovati izvjesna

90 M. Kosorić, 1972, 19-20, T. V, 1.

91 F. Fiala, 1893, 750.
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981 , s t'r. 99--140.
B. Co VIC, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .. , . . 117

koncentracija od :po dva ili tri turnula (Mlađ, Maravići, Bor:ovsko, Zivaljevići),
sa po dva do četiri' sigurna <gr·olba na istom lokalitetu. Osim toga, 'na dva od
ovih lokaliteta postoje i tumuli s gwbov.ima sljedeće ,faJze, pr.i čemu je,
izgleda, ,kon ti,nui tet osobi to izražen 'u Borovsko m, o čemu će Ikas.nij e biti još
govora. Čini se stoga dau toku ·ove faze - mada je naseljeno'st j·oš rijetka
-postepeno Ipočinje 'neka vrsta st:a'bilizacije, vezivanja određenih gr,u'pica
staJnovništva za određeni teritorij. 'Da li u ovo vrijeme pada i 'osniva'nje neke
od gradi'na - možda one na 'platou Komiil1a na brdu Mlađ ili neke od gra­
d.i:na uolk-olini Sen:kovi'ća, u čijoj je Mi'zuni :nekrOipola Borovsko -, vjercyvatno
će se moći prosuditi kad budu obavljena sistematska istraž.iv,a'nja gra,dina
ovog područja.

6. GLASI NAC IIIb -- NOVA DEFINICIJA

Faza GJa'S!i'nac IIIb !fiora se, Ikao što je re-č enro , takođe ilZnova def.ilnisati
i u sadržajnom .i u hroJ1ološkom pogledu. Kako po:kazuje analiza raspoloživih
nalaza,pretežan (ho grobova koji ovdje spad-aju hronolO'ški su međusobno
bliski ,i mogu se datirati u kraj 13. i u 12, stol.je<:e stare ere, dok ,bi samo
neznatan ,broj grobova mogao ,biti ne'š to mlađi". Z.bog toga je i !n'užmo da se taj
fundus ,podijeli !I1a jednu već-u .i ,pouzdanu grupu, koju ozna:6avam kao stariju
-eta:pu - Glasinac IIIb-l , .i jednu ma:nju i dosta nepouzdaJ1'u grupu koja
možda reprezentuje mlađi razvoj (Glasinac III1:r--2).

a) Starija etapa - Glasinac IIIb-l

G]ia!sinac IILb-l mogao bi se naj.bolje narnovo deh!1Jisati kao eta'pa koja
se :ko.ncentdše oko horizonta Strpci I, 1, mada (ka'ko ćemo v idjeti) obuhvata
i cjeline koje su, po svoj 'prilici, za neku nija'ns'u starije o·d tog graba, a i
'one koje su, možda, :nešto mlađe.
Pod h or1zontom Stl'pci I, 1 podraz·um.ijeva se, osi'm eponimne cjeline, još
nekoliko bogatijih il i siroma š nijih gfOlbova, koji sadržeiiste Upne objekte
kao i taj grob, Oni zajedno č.iJne jednu homogenu kombi'na'Cio-nu grupu, a uz
l1j.ih se dalje, poti'pol-o:škom kriteriju, veže jo!Š dvadeseta!k ,g robova. Da bi se
dobi'o Ipotpuniji uvid, neophodno je da se naj,pfi.je I()'piše g r ob Štr.pci I, 1 i, one
njemu najbliže cjeline.
l. Grob Strpci I, 1 sadl'žavao je:

- veliku ,bro-nzanu ,Hbulu 'U 'obliku vi.oli-nskog gudala (sl. 2);

•
Sl. 2. Strpci I, 1 (1 :2)
crteži: Jelena Ačilmović
U8

bronza'nu bez ušica (T, V, l);

- četiri otvorene bronzane narukvice s
'bez ornamenta

V, 3);
od udvostručene, tordirane bron­

(T. 5);
bronzame žice, sa
V, 6);
ukrašeno lskuca'ni.m ornamentom;
ne nalazi 'se u inventaru

iže kao što

na vrhu

3,5 do 5 cm, od tordirane

fibule - T. I, 8);

tumula sa
S'u sadržavali 'Ukupn{)
veoma bliska'
imao je kao
tordirane bronZia'ne žice
bronza,ne žice (T.
tordiraine bronza ne
bronzano !konusa, s
(T. VI, dva ukrasa za kosu sa veoma
između d-iskova (T. VI, 6,
ukrašen VI,
od bronzane žice i
V, 2 imao je
od tordirane bronzane žice
tordirane bronzane žice (T. VII, četir.i karičice
od bronzane žice i ravnim i zaši­
VII, od bronzane žice (T. VII,
6. Grob Plješivica V, 3 Imao samo bronzanu s
i urezanim orrname.ntom na vratu (T. VII,
7. Borovsko I, 1 VIII, 3

A. Benac B. Cović, W56, 16; T. XVII, 3-11' T. XVIII, 1-7.

A. Benac - B. Cović, 1956, 17--18, T, za razli'ku od
interpretacije, ovdje su prvobitnoj satIran; pribraja-ni i sa T. XXII, 12
su bili kao II stratu;n. Treba napomenuti -da F,
(u stvari, sljepoočnih kolutova),dok ih, u stvari,

(glrcrb 2); T. XXI, 12 (gwb kao grob l u ovom

tumuIu označena je sa,hrama IZ stari-jeg željeznog (up_ F. Fiala. 1895,
542).
 GZM (A), NS 35/36, 1960/ 1961 , str, 99-140,
B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE ..... 119

KaJko vidimo, u ,ovim grobovima ponavljaju se tipovi' naki,ta koje smo

već upoznali u cjeJi,nama Strpci I, l, Sjeversko VI, 1 i Kosovo-Rogatica
(sljepoočni 'kolutov,i, 'kari'čiceod' g}atke ,iJi. tordir.ane žice, kar.i'Čice~na'Ušn i ce
ti,pa T. VII, 4-7), aU ima ,i tnekih rti:poloskih tnovitetakao 'š to su:
a) bronzana igla sa kuglastomglavom (T, VI:I, 9), koja i 'p otiipu, a i
zbog stilskih razlo:ga (ornament na vratu i'dentitčan (mom na Bbuli iz Tal,ina
XV, 1), spada U ovu fazu;
b) 'priVi-esaku obliku koluta s drškom (T. IV, 9; T, VI, 8), koji ima
dobre analogije međ'u ,privjescima iz nek'oliko ostava II faze kulture polja
s urnama u sjevernoj HrvatskojD::; ;
c) ulkra's za kosu ,r?) sa spira1nim ,diskovima, 'powat već ,iz [az a Glasi'nac
Ila-Illa,ali s ,i zuzetno dugilm 's.rednjim dijelom (T. VI, 6, 7);
d) lijevano br-onzano dugme s kanelurama išilj'kom (T. VI, 5), slično
onome iz Kosova-Rogatica (up. T . II, 7), alini'že i sa polukružnom ušicom;
ovo dugme takođe ima 'pouzdane a'nalogije uostavama II faze kulture polja
s u ,r nama u sjevernoj Hr v,atsk oj 9 6.
Jedan tip na'kita iz navedenih gro<bnih cjelina koje se Q1ajlb liiže vezuju
za Strpce l, l, mada sam po sebi :neugledan, zaslužuje ipak poseban komen­
tar. To 'su karičice od djelimi'čno tordimneili glatke ,bronza-ne žice, čid ~ su
krajevi obično nemarno prebačeni jeda'n .preko ,drugog (T. T, 4, 5; T. II, 4, 5;
T. VI, 2-4; T, VII, 10, 11). !Pažljivim 'p osmatranjem dolazi se do zaključka da
je većina ovih karičica :izrađenaod polomljenioh sljepoočn.i.h kolubova tipa
T. I, 3. Da je to ,koostatovano 's amo u jednom ih dva groba, moglo bi se
smatra:ti slučajnošću, Međ'utim, ovatkve ,karičice, u najvećem ,broju slučajeva
.izrađene od 'polomljenih s lje,poočni:hkol'utova -pomenutog ti!pa, konstatoV'aQ1e
su u još osam grobova , o b ,i č n o k a o j e ct' i n 'i p r jo 1 '0 z i u grobovima. Da
se zaista radio jednomobi'čaju izradeovakvO'g nakita od polomljenih pred­
meta, pokazuje i činjenica da su u jednom tu:mul'u (koji je sadržavao dva
groba) nađene dv,ije kari'čice i,s tog tipa izrađene od polomljenih tordiranih
ogrlica (SenkoV'ići, X, 1- 2 - T, VIII, 1, 2), te da su j'Oš u dva ,groba (Kovačev
do XII, Navsan l, 1) takođe nađene karičic,eizrađene od 'p olomljenih ogrlica
-ili nekog sličnog o'bjektaod tordira'ne 'bronzail1e žice s ušicama. Ka'ko su
ovakve kar,ičice II nekoliko slučajeva nađene 's drugim, tipičnim vrstama natkita
ove faze, moguće je horizontu Strpci l, 1 ,pdklj<učih 'Serij-uovih, siromašnijih,
gwbova kao istovremene ih hronolDški 'bliske. Ti -gro,bovi su:

8. Bradva II, l (?);

9. Kovačev do Xllv7 ;
10. Navsan I, l (T. VII, 12)98 ;
11. Okruglo I, l;
12. Okruglo I, 10"9;

13, Osovo I (1895), l;

o, K. Vinski-Gasparini, 1973, T, 44,18 (Veliiko Nalbrđe), T, 56, 35 (Brodski

Varoš),
o. Ibid., T . 57, 10, l!l, 17 (Brođ'!iki Varoš) ; T, '86, '5 (Bingu~a-Divoš).
07 F. Fiala, 1892, 394, 'I>pcxmi'n'je 'saJma jedan grob u ovom tumulu, 'i to s palje­
vi'nom,ali se prilozi starijeg groba mogu ti1polclŠ'ki i,z dvojiti; oni ,jez groba s :palje­
vinom pI'ipadaju glaISinačkoj faiZi lVb.
o. F. Fiala, 1896, 460, na'vodi ovaj tU!mul,U!s pod 'j'skrj'vljenim na:zivam HaJsane;
grdbu pri:pada ka'ričioa i fragmen.t ke.rami'ke, :dok je željezni fI'agment koji pominje
Fiala mnogo mlađi.
•• A. Benac - B. Cović, 1956, 1~17, T. XX, 1-2 (,gvdb l); T, XX, 3 (grob 10),
 GZM (A), NS 35(36, 198011981, stor. 99-110.
120 B. COVIe. NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .....
---~--

14. Oso vo I, (1895), 2")°;

15. Osovo III, (1897), 2 '0\
16. Senkovići X, 1-2 (T. VIII, 1, 2)'°";
17. Taline II, l (?)103;
18. Zivaljevići V, 5 {T. VII, 10, 11)'°';

Ovom popisu valja dodati još nekoliko grobnih cjelina koje se Ila osnovu
pojave :nekih drugih karakterističnih tipova takođe mogu pr.i'pi'sati ovoj
fazi. To su:
19. Taline XV, l, gro:b u kojem je nađena fibuIa u obl,ilku vi'oJi.nsko:g
gudala, na žalost bez drugi.h -karakterističnih 'Priloga ' °';
20-21. Oso vo (1897), Ill, 4 i 6 - grobovi koji 'su kao jedi'ne 'priloge
~maJ,ipo jednu IkaJričiou-II1a'ušnicu t~pa T. VII, 4-7, a vjerovatno su ,pnilbližno
istovremeni grabu 2 lizistog tUJmula (.gfO'b 3 'je pr.vdbitna sahrama ilz sredrnjeg
bronzanog doba)'06;
22. Borovsko I (1893), l, gfO'b u kojem je nađena jedna glatka br"O'J1zana
ogrl.rca slična OIlloj ilz Štrbaca (T. VIII, 3), te jedna tord.irana kari'čica s u'Šicama
(T. VIII, 4) istog Upa kao u Borovskom IV (up. T. IV, 6)'07;
23. Maravići V, tumul-us u kojem je jedan grolbimao ka'o prilog malu
tordiranu .karičicu uz '(vjerovatno) cjevčice od spiTalno savij-ene žice ~ jedalll
spiralni svitak;
24. Crvena lokva II, tUJmulus o kojem ne postojepobliži podaci, ali se
lako mogu izdvojiti dva od vatre ošteće.na priloga jednug -gro'ba s paljevinom:
privjesak u obliJku kol-uta sa drškom, 'sličan ·o'nom iz Plješivice I, 1,0 kome je
već komentarisano (T. IV, 9), te fragmenti jedne dijademe bez rebara, koja
je morala imati spiralne završetke (T. IV, 10);
25. Cardak V, takođe tum ul us o kojem ne postoje pOibliži podaci,ali se
izdvaj'aju vatrom oštećeni 'prilOZi starijeg grOlba sa spalj·ivanjem, l to: četiri
veća dugmeta slična onim iz f3Jze IIIa (u1p. T. V, 7), te jedm·a narebrena poja'sna
kapča (T. V, 8), tip Ikoji J. KHian-Dirlmeier opredjeljuje u v,rijeme »'Starije
faze kulture polja sa urnama«108;
26. Bandin Odžak V, l, grab sa dugmetom istog ti'pa kao Kosovo-Roga­
tka (up. T. II, 7) i jednom jed'nostavnom narukvicom, koji je pogrešno biQ
pri'pisan fazi Glasinac IlIc'"";
27. Bandino brdo IV, tumulUls, bez bliži'h podataka, u kojem je nađena
igla s gla vom u obliku top'uza, ukrašena urezanim ornamen tom - tip kojli
pouzdano pripada ovom horizon tu 110;

100 Ibid., 18; T. XXIII, 3-4 (grob 1); T. XXIII, 5-6 (grab 2).
10L Ibid., 10-11 ; T. VI, 1-2 (grob 2).
102 F. Fiala, 1892, 441.

LO.1 F. Fiala, 1893, 745, .nije Lzdvojiopriloge po grobovima, aH se prvobitni grob,

sa dva 'sljepoočna koLuta od ludVlos1Jručene, ,djehmično tordiLrane, žice, lark o može
j,z dvojiti od mla,đih 'sahrana s )yl1i,lozima kO'j'i pr.Lpadaju željezn'om dOlbu i kasnOIm
carstvu.
104 F. Fiala., 1897, 599.
'''' A. Benac - B. (;ović, 1956, 16; T. XVII, 1.
100 Ibid., 10-11; T. VI, 4 (grob 4); T. VI, 5 (grob 6).
101 Ibid., 19; T. XXV, 5, 6.

108 Imma KiIian-Dirlmeier, Gurtelhaiken, Gurtetbleche und Blechgurtel der

Bronzezeit in Mitteleuropa, PBF XII, 2, Munchen, 1975, 73-74; Ta:f. 22, 260-269.
109 A. Benac - B. (;ović, 1956, 60; T. XXXX , 22-23.
11<> A. Benac - B. (;ović, 1956, 17, T. XX, 16.
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981. str, 99-140,

B, COVle, N EKA PITANJA HRONOLOGIJE" .•. 121

28. 'gro:b i.z Bmdl-Hornesova tumula III iz Bandina Odžaka, lU ikojem

je nađena fi:bula 'u obliku vioJi.nskog gudala 1l1 •
Ti'pološki fundus ove faze moga'o bi se ova'ko 'definisati :
a) Vodeći tipovi:
1. fi;bule u obEku vi'olinskog gudala, ravne ili kolj en aste (Štr,pci, Ta lill1 e,
Bandi'n Odžak);
2, otvo rene 'narUikvice s krajevima u 'o bliku 'pečata, dosta 'Uske , ukrašene
pravolinijskim omameniom (Sjeversko, Luburić 'polje, Kosovo~Rogatica);
3, glatke bronza'ne ogrlice (Štrpci, Borovsko);
4. s l j epoočni kolutovj odudvostručene, djelimi'čno tordirane bronzq.ne
žice (Štrpci i još sedam drugi.h grobnih cjeJiina);
5, karičice od g latke ili djelimično tordi'ra'ne brOlnza:ne žice izrađeni od
polomIj enih sl j ep oočn i h ,kolutova na vedenog tipa (Plj'ešiv,ica i još osam drugih
gro'bnih cjelina);
6. karič i ce izrađene od poJ.omljenih tordira-nih ogrlica iS ušicom ili
sličn,i'hpreduneta '(Šen;ković:i, Na'vsaJn, Kovačev do);
7. male kar,ič-ice~nauŠ'nice s jednim zadebljaonimi jednim zašiljenim
'krajem (Štrpci, Plješivica, Osovo, Kovačev do, Okruglo);
8. lijevana bronza'na dugmad s kanelirClJnom (narebrenom) površinom i
šiljkom na vrhu (Koso vo-Roga,ti'ca, ,P lješivica, Bandin Odžak).
b) Prateći tipovi (zastupljeni sa jednim d·o dv,a primjerka):
1. igle sa kuglastom glav~com (Plješ.ivi~a);
2. d:gle sa završetkom u o,b liku top'Uza (Bandin Odžak);
3. igle s glavicom 'u obliku klobuka ,(Koso vo-Roga tica);
4. ukraSi za kosu sd'ugim cjevastim dijelom između spiraInih diskova
(Plješivica);
5. 'privjesci u o b Ji,k,u koluta s drškom (Plješivica, Crvena lok va);
6. 'o tvorene 'naru kvice s krajevima uobliku pečata, bez urezamo:g ukra­
sa, s .po'preČnim rebrima 'pri završecima {Sjeversko);
7, otvorene naruk vice s prošire,nim srednj.im dijelom (Štrpci) ;
B. male tordirane kari-čice sa 'uši'com i bez njili '('Horovsko, MaTavići);
9.dijadema od debljeg bronzanog lima, nenarebrena, s krajevima 'u
oib1iku spiralnog diska (Crvena 10Ikva);
10. narebrenapojasona kopča (Čard'ak);
ll. pinceta (Kosovo-Rogatica);
12. šivaća ,j-gla (Sjeversko).
Ovdje treba ,pribrojati i tipove koji se na Glastncu javlj'aju u širem
vremenskom raspo'nu ka'o što su:
13. bronzana dugmad, ma'nje ili više zaobljena, s ušicom (plješivica,
Štrpci, Čardak);
14. lij·evani :bro'nzani koluti'Ć (Sjeversko);
15. cjevčice od bronza-ne ž.ice, zastupljene u više grobova ove faze.
Materijal koji je ovdje izdvojen 'čilni homogenu kulturnu i hronološku
cjeli'nu. Tradicije prethodne faze do's h su sla'bo izra'ž ene. Tu možemo ubrojab
naočarasti naikit za kosu s cjevastim srednjim d.ijeJ.om između spiraInih d~'skova
'(T. VI, 6, 7), iglu 's glavicom 'u o'b li'k u klobuka (T. II, 6), otvorene naruikv;ce

111 M. Hornes, 18!}9, 138, Fig. 175. - Tumul i pod br. 7, 22, 23 ,j 24 pripadaju
·i'skopava-njima Ć. Truhelke i,z 1890, za koja ne PO!stoj,e podrobniji podaoi. Ne,lazi su
dzdvojen.i po tipološkom kriterij.u, što nije bilo .teško, jer astali na:laziiz ti,h tumula',
ukoliko i'h 'Lma, pripadaj'u, ugla,vnom, ralZv,ijenom željezmam ,dobu.
 GZM (A), NS 35 136, 1980/1981, str, 9lf--140,
122 B , COVIC, N E K A PITANJA HRONOLOG.IJE . . ..

s krajevima uobl iku pečata (T. I, 1- 2; T. II, l, 2; T. V , 2), dijademu (T. IV, 10),
te tipove šireg hronolaškog r a spo na I(dugmad, cjevčice od bronzane žice).
Sljepoočni kolut-o v,i od udvostručene, djelomično tordirane žice, u 'Principu,
ta'kođe ,bi se mogli srna tra ti tradicionalnim oblikom, ali nj ihovi 'Pretlhodnici
nisu na glasinačkom područj'u (kao i u o'pšte j užno od Save) ni u jednom
zatvorenom starijem nalazu d·okumentova'ni. Stoga se nameće zaključak da
je taj tip nakita 'Da ovom padručju ušao u upotre.bu teku vrijeme koje
odgovara prelazu iz Glasinca Illa u IIIb, dakle poslije pol'ovine 13. stoljeća
st. e. Posve novi oblici su fi:bule 'u OIblik u vio linskog gudala, glatike bro.nzane
ogrlice okruglog 'presJeka, .igle sa završetkom u obliku top'u za, igle sa ku:gla­
stom glavicom, privjesci uobliku koluta s drškom, 'kupasta kan eli rana
dugmad sa šilj kom, pinceta, karičice-naušnice (tipa T. V, 6 - T. VII, 4-7),
narebrena poja'sna kO'pča (T. V, 8). Među nove i samo za 'ovu fazu karakte­
ri'stične objekte valja u'brojati i karičice izrađene od polomljeni'h sljepoočnih
kolutova (T. II, 4, 5 .itd.), odnosno 'polomljenih tordiranih ogrli'c a (T. VIII, l, 2),
mada treba napomenuti da su slične , jednostavne Ikaričice od 'bronza'ne žice
(ali ne od 'polomlje nih sljepoočnihkolutova) zastupljene i u jednom gwbu koji
bi moga'o biti stariji od ove fne ,(2ivaljevići IX , l)"", što ,bi moglo z n'a'či ti' da
se ovaj tip ,nakita poja vio i ra'nije, ali da je do njegove pune upotrebe došlo
tek u vrijeme horizonta Štrpci I, l. Što se hče hronologije, nema potrebe da
se ponavlja ono što je već rečeno u ,poglavlju 3 (u vezi s grobnim cjel inama
Sjeversko VI, l i Kosovo-Rogatica), odnosno u komentaru uz pojed~ne tipove
u ovom poglavjju. Jasno je d·a se faza Glasinac IIIb, odnosno eta!p3 IIIb-l,
direktno vez uje za :fazu II kulture polja s urnama sjeverne Hr va'oske, odnosno
za najstariju fazu .gvozdenog doba I u Srbiji po definiciji M. GaraŠa'nina.
U sjevernoj Bosni to bi odgovaralo !l1ekropolama Barice kod Gra'ča'l1ice, te
srodnim i istovremenim nekropolama oko Doboja i Bijeljiine, kao i samom
početku Donje Doline (starije naselje), nalazišta u kojim se poj'avljujou neki
od ti'p.nihnakita naše faze (igle s kuglastom glavicom, igle sa završetkom u
o'bUku topuza, kar.ičice s ukrštenim krajevima)'''J Ona odgovara najst'arijem
horizontubronza'nodobnih ostava u Bosni, kao što su već 'pomenuta mala
ostava iz Zalukovika, kod Vlasenice, ona iz Nove Kasabe, takođe kod Vl-ase­
nice, zatim Blatnica, kod TeŠ'nja, j Novi grad, kod Bosa.nskog Šamca. Od
naseobinskih lokaliteta južne Bosne i sjeverne Hercegovine istovremeni
hor,Lzont može se pretpostaviti na Debelo m ,brdu i na Velikoj ,gradi'ni u VaTvari
(Varvara C-2, stariji dio)1l4.
Problem ilnternog relativno-hronološkog odnosa poj·e dilnih grupa grobova,
kao i preci'znijeg određivanja dužine trajanja ove faze, nije lako 'pouzdano
riješiti. Materijal je dosta ujednačen, a razlike li broj'.! i vrsti pr,iloga kao
da prije odražavaju neke socijalne razEke (manja grupa bogatijih i veći broj
s;romašnijih grobova) nego ·š to bi se mogle uzeti kao hronol'oš'ki indikator.
lYIožda bi se, ipak, smjele iznijeti ove pretpostavke:
1. Nalaz Kosovo-Rogatica, st-ariji stratum, čini se najarhaiČ"nijim , naro­
čito s obzirom na iglu s glavicom u 'obliku kl·e buka. Moguće je da je ta igla
pripadala jednoj (za nijansu starijoj ), vjerovatno muškoj, individu,i, dok bi
narukvice, sljepoočni kolutovi i ostalo pripa'dali nekom drugom (ženskom?)
grebu. Ali i tu treb-a uzeti u obzir činjenicu da vrat 'ove igle nije ukrašen

ll" A, Benac - B. Cović, 1956, 12 ; T. VIII, 6-8.

lU B. Cović, 1958, 80-82; M, K()sorić, 1965, 84, sl. 4; M, Kosorić, 1967, 29. i

d. T. I , 2, 5; T. II, 6.
"' Pobliže o tome v. u pogla'Vlj u "Prelazna zona u kasno bronzano doba«
ti rv tomu edidje »Prai'storija jugoslavenskih zema'lja« (u štampi).
GZM (A), NS 35 136, 1980/ 1981, str. 99-140,
B , COVIC, NEK A PITAN,TA HRONOLOGlJE, , ' 123

žlijebljenjem (kao što je slučaj s iglama tog tipa iz !pomenutih nekropola

danjeg Podri'nja llG ), već 'u 'p osve istom maniru kao fibule u obliku violiinskog
gudala ,iz Baln dinog Odžaka i iz ŠtI"baca - ona im, dakle, mora biti hrono­
l-oš>ki bliska,
2, Među star,ije grobove vaIjalo bi, vjerovatno, uvrstiti i grob iz Crvene
lokve II zbog tipološke veze dij-ademe iz tog groba s onim iz prethodnih faza
Glasinca,
3, Ne bi se, ipak, smjela isključiti moguć,yl{)st da bi neki od ovih grobova,
pogotovo onih siromašnijih, ,sa 1-2 Ipr1loga, mo,gao Ibilti i nešto mlađ i, tj, da
bi mogao prjpadati i vremenu poslije 1.100, godi'ne stare ere,koj'a, po manje­
-više usvojenoj apr{)ksimacij i, čini priibližnru granicu i,zmeđu faze Ha Al i
Ha A2 srednjoevrDpske skale, No, to ostaje samo mogućnost koju je za sada
teško dokazati, Najveći di'O gro'b nih cjelina koji su uključeni u ovu fazu pri­
pada već navedenom rasponu: :(asnom Br, J) ,i Ha A-l srednjoevropske lje­
stvice, tj , vremenu i ~među cca 1.230 , i 1.100, godine stare ere, To i 'Oprav'dava
uvođenje naziva Glasinac IUb-l za 'čitavu ovu grupu gI1Obova, čime se nagla­
šava da nna ne pokriva čitavo razdoblje do kraj-a II milenij-a stare ere, To,
razumije se, 'o tvara 'problem postojanja i sadržaja jed,n e mlađe etape
Glasinac IIIb-2, koj'a bi pop'unil'a taj 'hijatus,
Blizu :trideset grobavakoj-i se mogu pf'ilpLsa,ti 'ovoj et8.ipi. ('u odnosu na
petnaestalk one prethodne) ,ilustruje, po svoj prilic i, izvjestan !porast broja
stanovn'i'štva, Što se tiče geograifskog raspored'a nalazišta, situ'acij,a je sličn'a
anoj koju smo ut vrdili za Glasinac Illa: pokriveno je, praktično, čitavo glasi­
načko 'područje, a kultu.rni razvoj je očigledno jedinstven II jednoj široj oblasti
sve do gornjeg Podrinja (Štrpci .na Uvcu) , Određena koncentracija može se
kon st alto va ti u okolici ,s amog Sokoca (Taline, Crvena l'okva, Ča rdaJk, Bandin
Odžak, Bandino Ibrdo), zatim na dva ldkali1eta sjeveroistoono od Rogatice
(Osovo, Plješivica), Zanimljivo je da se grobovi ove faze nalaze i. na pet loka­
Liteta ,na ,kojim su konstatova:ne sahrane .iz faze Glasinac Illa ;(Marav ići., So­
k'olac, Bandin Odža'k, Borovsko, Zivaljevići) , te na četiri lokaliteta na kojim
je moguće k onstatovati nešto mlađe gro'hove(Borovsko) iIi one iz faze Glasi­
nac Ille (Taline, Mara,vibi , Gradac 'u So:kocu), To ,bi 'Ulk,azivalo na određeni
kontinuitet naseljenosti ,i posve ,bi odgovaralo konstataciji dau ovoj fazi već
egzistira više grad insk ih naselja kao što su Ilij-ak 'u G, Vin či , Bukovik i
Bandino brdo, blizu So'koca, i nekoliko drugih 11 6 , U vezi s tim treba konsta­
tovati da, a'ko se usvoji revizija hronologije grobaSjeversko VI, l :ka'o što je
ovdje predloženo {v, pogla'vlje 3), oupada i argument da je Gradac u Kusa­
čama (zbog tamo nađene Ina'rukvice tipaka'o T, I, l) biJo masel'jen u srednje
bronza;no doba 1l7 , Biće da je i ova gradina, kao i 'ona u K,ošutici, na'kon kraćeg
naseljavanja u rano bronzano doba, ponovo zaposjednuta tek u kasno !bron­
zano doba, ,na što hi 'U!pućivala i ti'pologija kerami'ok,ih na.1aza,
Zaklj,U!čuj 'uć i. liziaganje o etapi Glasinac Inb-l, mislim da n'i je suv,išno
vratiti se na jednu ,pojavu kuja, doduše, nema direktne veze s problemom
hro:nolog,ije, ali je - na svoj :načiln - 'Upravo simptoma-ti'čna za dDlba kojem
pri'p ada, To je i!Zfada jednostavnog na'kita za kosu od ,po'iomljenih -sljepo­
očnih kolutova, polomljenih tord iranih ogrlica , možda i narukvica, Repari­
mnjeoštećenih predmeta u svim vremenima normalna je pojava, pa sei na

11:,V, na'pomenu 39,

110 Za podatke za,hvaljujem ko:legi B, G o v e.d a ric i, koji vod,i istraživanja
gIoa-dina na Gla:siT1CU,
Jt7 B. Cović, 1965 , 78, sL 5a,
 GZ1.1 (A). NS 35'36. 1980!l981. SIr . 99-140
124 B. C OVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE . . ...

glasi načkom području takvi slučajevi mogu pojedinačno konstatovati od

ran og bronzainog doba (bodež iz Kovačeva d'ola VI), ,pa do razvi'jenog želje­
zmag doba (popravke noge ili igle fibule .i sL). Međutim, izrada jedne vrste
nakita od polomljenih objekata druge vrste nije konstatovana ni u jednoj
star ijoj, pa ·ni mlađoj fazi na Glasincu, pogotovo ne kao redovna praksa, što je
u izradi ovih karičica, očigledno, bio slučaj. Tako nešto moguće je samo u
periodu neke krize - na glasinačkom području najvj erovatnije prekida do­
toka bronzanog nakita ili sirovine za njegovu izradu . To posve odgovara
vremenu o kojem je ovdje 'bilo riječi: kraj trinaestog i dva'naesto stoljeće
jesu dO'ba veliki'h .nemira, sukoba i etničkih .pokreta (tzv. prve velike egejske
seobe), a to se moralo odraziti .na ovom, inače dosta zaštićenom, p0dručju ­
makar i na ovakav, indirektan način.

7. PROBLEM ETAPE GLASINAC IlIb-2

Hronološka pozicija eta'pe Glasill1ac IIIb-l, s jedne, i grobova uklju'čenih

u Gla,~i;nac IIIc .(10. 'i 9. stoljeće stare ere) s dr.uge strame otvara pwblem
nala za koji bi se mogli pripisati ll. stoljeću stare ere na Glasincu. Moram
odmah istaći da se taj problem za sada ne može na zadovoljavajući način
riješiti. Nedostaje, na prvom mjestu , tipološki blizak komparativni materijal
iz grobova ili ostava susjedn ih po'dručja. Osta ve 'll centralnoj Bosni koje bi
eventualno mogle još pripadati ovom vremen u (Debelo brdo I) dale su, ugla­
vnom, oružje i oruđe, a to u glasinačkim grobovima nedostaj e. Pa i· u daljem
susjedstvu , npr., u zapadnoj Srbiji, ovaj period je dosta slabo dokumento­
van"K. Na području sjeverne Hr vatske i Srema to je III faza kulture polja
s urnama , koja je, ka:ko 'i zričito navodi K. Vinski-Gasparini, .neuporedivo
sla.bije dokumen tovana od prethodrne llfJ . Ipak, tu j e u pitanj u rela ti vno bogat
fundus, ali u 'njemu preovlađuje oružje i oruđe (ostave), uz nešto naklita iz
grobova kakav na Glasincu nije zastupljen. S druge strane,na samom glasi­
na:čkom podru.čj'u nema, 'll dosad poznatom materijalU, dovoljno ·ka:rakteri­
stičnih ti.pova Ikoji bi Ipa logici bpološkog r-azvoja stajali ivmeđ'u oni:h ho.ri­
zonta SlllPci i fundusa g,lasinaČ'ke fa,ze IIIc .
Ostaje nam samo veomaogra ni'čen broj nalaza ko ji bi, uz znatnu
rezervu, mogli biti pripis·ani tom međuvremenu, aproksimativno ll. stoljeću
stare ere. Ima ih ukupno pet:
1. Borovsko (1893), I, grob 2 (sl. 3a);
2. Borovsko (1893), I grob 3 120 , (sl. 3b);
3. Borovsko (1892), II, grob 1121 , (sl. 4a);
4. Planje, VII, grob 1122;
5. Oprašići III, 112 3 , (sl. 4b).
Sve su to siroma·šni grdbovi, ,~a po jedam d·o tri malnja bronza:na priloga
(:nakita), 'no radi se o ta/kvim oblicima ko ji n is u zastupljen i u pouzdani m
gwbniJm cjelinama Glasinca IUb-l, a 'ni u onim s ljedeće fa:ze (Glasi'nac HIc).
Tu spadaju karičice ·s jednim krajem savijenim u spiralni svitak (Planj-e),
karičice s :naotal\{lnu'tim cjevčicama lod brainzane žice koje magu imati, ka'o

lIK M. Garašanin, 1973, 430-4:35, 4:39.

wl K. Vinski-Gasparini, 1973, 132.

l'" A. Benac - B. Cović, 1956, 19; T. XXV, 7 (grob 2); T. XXV, 4 (grob 3) .

m F. Fiala, 1892, 439, sl. 59.

1:!2 F. Fiala, 1895 , 545, sl. 17.

lO" F. Fiaia, 1897, 599.

GZM (A), NS 35/36, 1980 / 1981, st r. 99-140.

B. CO VIC, NEKA PITANJA HROK OLOGIJE .. 125

dodata'k, spi:ralni kolut koji se takođe završava spiraLnim sv-itkom (Borovsko l,

sl 3a, ib), !bronzana žica na 'd ba 'kra'j·a zavr'Šena s,pira,l nim svitkom, -s nata;knu­
tom cjevčicom od bwnzane ži'c e (Borovsko II - sl. 4a), cje včice od bwnzane
2lice (saltaleoni, taJkođ,e sa spiralnim sv,ibkamna kraju (Oprašići' - sl. 4b) .

~ ..

a b
Crtežii : N edžad C:majčanin
Sl. 3. Borovsko I, 2: a; Borovsko I, 3: b

Crteži: Je,jena AčimoviĆ"

Sl. 4. Borovsku II, l: a; Oprašić III, l: b

Zajedni:čkakarwk teri sti. ka ovog skromnog i jednostavnog nakita .je izrada

od ta.n ke bronzane ži'ce i, ka'O asnov,ni dekorativni detalj, maJispira:J.mi svici
na krajevima. To navadi na ,p retpostavku da bi '0 vri objekti mogli - u širem
stilskom smislu - stajat'i u vezi s tzv. pozamarnterij's kim fibulama, koje se,
dod'Uše, pojavljuJu već i ranije, ali ·najveći razvoj doživljavaju upr·a vo u toku
1 24
ll. 'sto ljeća . Ra!z'umije se da je ova,j aI1gument /posve nedovoljan za iole silgurr­
niji zaključak, Ik'aošto je sla:bdokaz po'Stojanja ove etape .i činjenica da
navedeni Epovi nakita nisu 'bili nađeni 'u rpouzdano starijim ili · mlađ·itm cjeli­
·nama. Stoga pitanje ove etape ostaje i dalje posve otvoreno.

m J. Paulik, 19;,}9, 345. i d. (SlA 7/ 1959); M. Garašanin, 1973, 431.

9 - GZM - Arheologija, 35/36

 (;7 '\1 (A) . • S ~ :; ! 36 . 198011 981. s tr. 99-140 .
126 ~~_O~C . NE KA _ PITAN JA HRONO~OGI!~_ _ ._
. _
..

No, ako bismo i prihvatili mogućnost da ovih pet grobova pripadaju tom
vremenu, njihov izuzetno mali broj u odnosu 'n a bro j grabova prethodne
eta-pe govori o naglom slalbljenju in tenzi teta života i na'seljenosti u vremenu
koje neposredno slijedi horizontu .::itppci 1. Ta konstatacija je utoliko zani­
mljivija što, ka'o što ćemo vi'dj ti, ne vrijedi samo za ovo već i za sljedeće
stoljeće , A to već mora imati .neki svoj , ozb Iljniji, uzrok .

8. GLASINAC Ille - REVIZIJA I DOPUNA

Glasinac IIIc 'defirnisali smo A , ·B enac i ja kao po'slj ednju fazu kasnog
bronzanog doba ovog područja, koja neposredno prethodi starijem željeznom
dobu, odnosno njegovoj inicijalnoj fazi - Glasincu IVa. U h ronološkom
pogledu tu fazu smo -izjecLna-čili sa Ha B sr ednjoevropske 'skale, sa trajlanjem
od cca 1.000. do 800. godine stare ere 12S , Kao karakterist,ične za ovu fazu
naveli smo dvadesetak grohnih cjeJi.na; ukupan broj j e nešto veći, jer nisu
uze ti 'U obzir neki siromašniji grobovi koji u bpološkom :pogled'u ne daju
ništa 'Ilovo .
Kasnije su uslijedHa još dva malaza: jedaln, 'i-z SO'koca' (bez !preciznij~h
,podataka o okolnostima nalaza) , u .k ojem je tLpol.oški moguće i,z dvojiti nešto
mat erijala koj,i vjerovatno pripada kmju ove faze (žlij€iblje ne bronzane ogrlice,
narukvice) i drug.i, pouzdano i,zdvojen (Gradac u Sokocu - ulica D, Đokića),
u kojem se, uz ostale kar'akter istiČ'ne objekte, javlj.a i bronzana fibula s
v,isokim tordiran im lukom i troug:a onom nožicom l 26 .
Kako je već u ranijem izlaganj'u istaknut o (v, poglavlja 3. i 6, 'll ovom
radu), popis karakteri:stični,h grobova ove faze 'potrebno je revid irati. Mate­
rijal Ikoji smo u svoje vrijeme A. Benac ·i ja ,bili izdvoji li pod nazivom
Kosovo-Rogatica - srednji str·a tum i Pl ješivica I - sreci.'1ji stratum, pr.iopada,
u stvari, najstarijim sahranama u tim tumulima (konična dugmad sa kane­
lu r arna i šiljkom), a to se odnosi i na grob Bandi n OdžClik V, 1 s dugmetom
istog tipa, koji takođe treba uvrstiti u Glasimac IIIb-l.
S dru;ge strane, u popis kara:kteri'stičnih gro-bni'h cjelina GlalSinea IIIc
valja uključiti Taline XXXIV - cjeJ-:nu koju smo A, Benac i ja uključili II
Gl asinac IVa, no koja - prema čistoj formi jednopetljaste fibule stordiranim
lukom - spada još u Gl,asinac IIIc, k·a ko sam to u jedn-om ranijem radu
!pokazao I 2 7 . Naj zad, grobna cjelina (Truhelkinog) tumula III n.a Gracu kod
So'koca .izlazi iz hronološkog okvi:ra ove faze o:na će 'pri'padati p očetku
Gla'sinca IV·a 128 .
Opšti hronološki 'o kvir faze GIta-s inac IIIc ne dolazi u pitanje - on je
dost a pouzda~o determinisan. Treba razmotriti mogućnos t finije hronološke
di.ferencijacije u.nutar tog okvira.
U osv,rtu :na glasinačku hronol:o giju koju smo predložili A. 'B enac i: ja,
M . Garašam ~n je (u :pomenutu radu) ,i stakao da se materijal 'Ilaše faze G lasi­
nac IIIc može 'paralelisa'ii 'pretežno sa kamijim stu.p'Iljem Ha B srednjoevI'Opske
hronologij e 129. To je, dobrim dijelom, tačno. Ipak, ima nekoliko gwbnih
cjelina čj'joi sadržaj djeluje arhai'rn'i'je i koje bi se mo-gle 'iz'dvojHi ka·o starije
To su:

1 25 A. Benac - B. (;ović, 1956, 33-35; 38,

j'. B. (;ović, 1965a, 59. i d .

l27 Ibid.• 65-67.

[.8 Ibid.. 68.

120 M. Garašanin. 1962, 1'8'-}- 182.

GZM (A), NS 35/3 6, 1980(1901, str. 99-\40. , 127

B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE, . .
.. ----­

l. Brezje (1896), V, p ao; taj grob je -sadržava'o jednu tordiranu ·bron za nu

ogrlicu, Ikrs ta sto IProbijemu 1.IJkraSl11:u ploču - faleru, ukrašenu ure'Zalnim lini­
jama i girbndama i bronzanu lučnu filbulu, vrste koj'u sam 'li jednom ranijem
radu označio Ikao glasinačku varijantu Galinjeva bpa; fibula još ima klasičan,
asmougalani presjek luka, pa prema tom svojstvu stoj:i veoma blizu najstarijim
f ~ bulama tog tip a da ti ranim u vrijeme između .kraja ll. i kraja 10. stoljeća
stare ere.
2, Brezje (1896) ll, 1 ' 3' ; gralb je .Imao samo jedan rprHog: bronz alIm o.grlicu
istog oblika kao što j e ona iz Brezi-a V, l; treba napomenLLti d'a su obje
agrl ice tordira'ne, a ne žlijebljene, kao što je 'slučaj s lonim iz izrazito mlađih
cjeh:na na G lasincu (Ta'l ine XIX l , 3, 6)132.
3. Planje I, 1133 ; osim većeg ,broja bronzane dugmadi starijeg ti:pa, o va. j
gwb imao je kao prilog jedan bronzani privjesak s cjevastim dijelom između
spirainih diskova, t ip makita koji je karakterističam za sta.rije glasilIlačke
faze (od Ila do IIIb) , a ne pojavljuje se vi/še 'ni 'u jednom grobu faze IlIc; što
se tiče najatraktivnij eg priloga - velike bronzane falere, ona tirpološki odgo­
vara falerama s 'ušicom koje su karalkter i sti:čne za čita vu fazu IIIc, a njena
ornam entika odgovara onoj srednjo·bosanske kulturne grurpe, razvij ene, ne­
sumn;jivo, već u vremenu prelaza iz ll. u 10. stoljeće, kad pada O'snivanje
g.radine »Pod « kod Bugojna.
4. Vrlazje VI, F l< ; ovaj grob sadržavao je (pored jed,nostavne narulkvice
,i cjevčic-a od bronZlane žice) jednu krstasto probijenu faleru istog tipa kao
što je nnaiz Brezj-a V, l i jednu faleru s ušicom, 'ukrašenu urezanim orna­
m e:n,t om; centr,alni motiv č.ilni šest .dij-agCJjnalno ,povezanlih $pira'la (,kružna tekuća
spirala) - jedan 'n esumnj'ivo arhai'čan motiv 185 , nasli jeđen iz ranijeg razvoja
- mogl i bismo reći posljednji odbljesak u-ti'caj a wietel1lberške ornament'a lne
tra;d-icije, č i ji je uticaj na područje današnje Bosn e nesumnj'i vo postojao.
Ostali grobovi , kako oni kOj'i su uvršteni u Katalog »GI'a'Si-nac 1« tako
i oni nalmadn'o nađeni (Grada-c u Sok6cu) m palk ll1epU:blikova,n,i, rpfLpadaju
mlađem dijelu Glasinca IIIc, a'p roksimativno vremenu između 900. i 800.
godine stare ere.
Broj 'pouzda'nih grobni'h cjelina za koje sam pretpostavio da bi mogle
lpripaidati 10. stoljeću je, ka'o š to vidimo, veoma ogfall1iče,n. T'a .konstata'cij·a
podudara se s onim štosmo utvrdili za ll. stoljeće, u kalje je - i to samo
uz vel iku rezervu - bilo moguće opredijelilii sam o 'pet .g robnih cjelina sa
čitavog glasinačkog područja. Očigledno, nakon etape k oju smo označili kao
Glasi'n'a c IIIb-l (1230-1100. godLne 'stare ere) i koj'u smo mogli dokumentovati
sa blizu trideset grobova, nastupa 'n a glas i na'čkom 'području neka vrsta kr·ize,
koja je potrajala puna dva stolj eća. P itanje da li se ra'di o ekonomskoj krizi
(čiji bi rezultat bio veći broj sahrana bez iikakvih priloga koje se, na žalost,
ne mogu identilfikovati) ili o nek im drugim 'uzrocima - ne može se zasad na
egzaktan nač : n razriješiti. Ipak, mora se uzeti 'li obzir prcipostavka da je i
stanovništvo glasLnačkog .područja moglo uzeti učešća u veli-kim pokretima

laO A, Benac - B. (jović, 1956, 23-24; T. XXXXII , 1-3.

'" F, Fiala, 1896, 44. - M og uće je da još neki od grobova j,z ove male nekro­
pole od pet tumula pripa da ovoj fa.zi, ali oni sadrže samo posve j ednostavne tipove
nakita i ne mogu se precizni je datirati.
1:12 Up. A. Benac - B. (jović, 1956, T. XXXVI, 3, 7; T. XXXIX, 16.

i n Ibid., 22; T. XXXIII, l4-18; T. XXXIV, 1-3.

'''' Ibid., 23; T . XXXXI, 1-8.

1'5 Up. npr., ukras n.a fa.ler·i iz ostave Šimanovci, M. Garašanin i dr., 1975,

52, T. XLVI , l iH one iz Nove Kasabe - B. (jović, 1975, T. I, 3.

9·
128 B. ČO Vl e N~~~ (;). NS 35136 , 1980/ 1981, s t r. 99-[40.
, ITANJ A HRONOLOGrJE ... .

Sl. 5. G lasinac IIIc, sta rij i g r-obovi

C rte ji'; : Je lena Ačimović
GZM (A), NS 35/36 , 198011 981, str. 99--140.
B. COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE . . 129

koje ~l'azivamo prvim i drug.im valom egej'ske 'Seobe. To je moglo rezultirati

odlivom znatnog dijela ,stanovništva i odraziti se, zatim, veoma, malim brojem
.sahr,a na iz vremena od 1100. do 900. godine sta're ere. Mož.da će lOVU dilemu
razriješiti amal,iza slojeva na glasina-čkim gradinama, čije je istraživanje 'U'pravo
započelo.

Rad primljen 16. 12. 1981. godine

EINIGE BEMERKUNGEN ZUR CHRONOLOGIE DES BRONZEZEITALTERS DES

GLASINAC GEBIETS

ZUSAMMENFASSUNG

Die Arbei,t ist anli:i/3lich einer Revision der Chronologie 'Von Gla;sinac vedaJ3t
worden 'Und ZWC\JI" liegt ihr Schwerpunkt auf den Phasen Glasina,c Ilb, Illa 'UJrld IIIb
gemaJ3 der Periodi's ierun.g von Ben'a c - C:OIvić alus dem Jahre 1956'.
D ie Phase Glas imac IIb anibetreffe.nd sind .die wichtigsten SchluJ3foilgerungen
des Ve.rfas.sers:
1. Sjevers:ko Hugel VI, GraJb }l", ,kann Inicht zur Phalse Ub gerechnet werden.
Dieses Grab entspricht dem Horiczont von Str:pci I, II (V,ioli.nbogenfi.belhorizont).
2. Kosovo - Rogatica, alter-es Straltum t4 muJ3 e'benfalls aus dem Ve.rzeichnis
der Grabeinheiten der Pha'se IIb arusgesch1o'ssen und dem Hor,i.zont Strpai I, l,
2lugeordnet werden. ;])a\S gilt gleichfa,).l.s fUr LUlburić polje XXV wie 3luch fUr Taline
XI, 1"9.
3. Bandill Odžaik , Hugel XVIII, Gra,b 1'0, gehocr:t ebenfans nicM z'u,r Phase
GLa·sinac IIb, marn 'sol.Jte ihn v,i elmehr zeiUich mi't dem Horizont Mla,đ - Ma:ra·vići
- Bomvsko gleichschalten.
4. Zur Phase Gla sinac IIb larssen si:ch noch eLn~ge Graber hi-nczurechnoo, die
nhchtim Kat-a1log »Gla'sinac 1« (1956) erfaJ3t sind, wie: J'alfevići - Do'brača, Hugel X,
Jarrevići (lS96) I, Bradva (lS90) III, C:it1uci V, Zivaljev'ići I, l und Plješivica (F:und
aus einem zerstorten Hugel) . Diese Graber bereichevn Phalse II ty,pologilsch um
elini,g e neue Formen (T,a·f. III, 1-7).
Besondere Aufmerksamkeit schenkt der Verfa's ser der Revision der Chrcmo­
logLe der Pha.sen Glars inac Illa und IUb. Der Verfasse-r a'kzeptiert die k'r.iti.schen
Bemerkungen von F. Stare66 , M. Garašanin tl7 und K. Vinski-Gaspari1ni s8 , UJrld be­
rucksichtigt neue Forsch'Ungsergebnisse in Bezug auf Rugel ~n ar1grenzenden Reg.ionen
Westserbiens 'und Ostbosniens (Umgebung von Zvornik) . Auf Grund dessen schlagt
der Verfasser eine neue Defi,ni-tion der Phas en Gla'sinac IlLa und IIIb wie Lolgt vor:
1. Glasi,nac Illa entspricht dem .AJusgang der B'l'onzezeH Stuie C 1ll!1.d i.i:ber­
wiegend der Bronzeze-it Stufe D des milteleuro,paischen Systems (nach Rei.necke).
Grundla;ge zur Defi<nierung dieser Phase in chronologischer und gehaltlicher HLnsicht
bi'ldet der Horizont Mlađ - Ma'f-avići - BOTovs'ko (Mohnkopfnadelhorizont), der
ganz bestimmte und chara;kterisUsche Schmucktypen enthalt (sl. - Abb l).
Die wichtigsten Grabe-inheiten Dieses H()Ifizontes sind: Mlađ, HUgel X, Grab
5", Mlađ XXIX, 172 , Maravići I, F3, Bcxrovsko II, F' und Borovsko IV, 1_2'6. Des
w.eHeren schHeJ3en sich diesem Hori,zont an: Zivaljevići VI, 5'6 , Zivaljevi6i VI, 277
und Mlađ III, 1_2 78 , und der gleichen Pha's e gehore-n noch ein i,ge Graber an, unter
ihnen d rus altere GraJb aus dem Brudl-Hugel III in Sokol,ac u'nd eLnige andere
Funde von der gleichen Lokalitat S3 , das Grab mit dem bronzenen Dia.dem Podlaze
LXXXX, 1 8" wie Bandin Odža,k XVIII, 1 (sl. - A:bb. 1, 7, S).
2. Gla.sinac IIIb folgt unmittelbar auf Phase Illa und entspricht dem Ausgang
der Stufe D und Ha A des mittele'Uropaischen Sy,s tems. Daher betont der Verfasser,
daB sich der gro13te Teil der Funde tatsachhch dem alteren TeiI des angefuhrten
chronologi'schen Rahmens einfi.igt. Damit defi.niert der Verfasser einen be\SOil1.deren
alteren Abschni tt Gla'sLnac IIIb-l, der dem Ende der Stufe Br. D und der Stufe
Ha Al desmitteleur,c'PailSchen Systems entspricht. Eine GrundlaJge zu'!' Def1n.ierung
dieses Abschnitts ·bildet der Horizont StfIPci (ViollinbogenJii'belho.rLzont). Diesen Hori­
zont machen Strpci, Hi.igel I, Grab l (sl. - Abb 2; Tad'. V. 1-6), Ta:l.ine XV, l,
130 GZ M (A) . N S 35/36, 1980/1981, str. 99-140.
_ __ _ _ __ __ _ __ _ _ __ _--=.:..
B :.......;C.:.O
=...:.
V.:.::c..
IC·, NEKA PITANJA H R ONOLO?.!.J_E_._. ._ ._.

aus und es geho re'n a uch die bereits e rwahnt en Gra.ber Sjeverska VI, l (Taf. I ,
1-8), K asavo-Ragaltica, alter es Stratum (Taf. II, 1-8), we itecr- Plješiv[ca I, l
und Plješ'ivica V , 2, 3 dazu. D ieser Kambinat[.OIIlsg ru·ppe konnen nach 18 andere
Graber zugea.rc1net werden, die z'Us.a.m.men den Ab schni-tt Glalsi'na'c IIIb-l ausma chen.
3. Im Gegensatz zu de r g raf3 e n Anz ah l ven Gri:ibern des Abschnitts IIIb-l ,
ist der f algend e Abs chnitt Gl aisi'l1ac IIIb-2, di e der Stufe Ha A2 d es m i1teleurapaischen
Systems entsp rechen wiirde, recht sc hwach dokum en tie rt. Diesem Abschl1'itt konnen
- und da s nur mit bestimmtem Va'rbehaolt - 5 Graber zugeardnet werd en: B orovsk a
(1893) , Hiigel I, Grab 2 und 3, B o.ravska (1892) II, l, Planje VII, l und Oprašići
III , 1,00-10:, (sl. - Abb, 3 a, b, u. 4 a, bJ.
Abschlief3end hebt der Verfasse r her var, da f3 ei.n Grai3teil der GrabeT i m
Rahmen d el' Phas e Glasina.c IIIc (die d er m itteleu rapi\: schen Stufe Ha Bentsp richt)
der jungeren Entwickl!ung, (der Stufe Ha B 2) angeho:r·t. A h altere Graber, die der
mrbtele ur.apaische.n Sbufe Ha Bl en,tsprr'echen wUll'den, konntan B rez je (1896), Hugel
V, Gr ab 1' 30, Brezje (1896) II , 113 \ Planje I, 1'33 !un·d VrlalZje VI, 1'3 ' (sl. - Abb. 5)
an gefUhrt werden.
Ube rsetz ung
Jutta Kulušić
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 99-140.
B. Co VIC, NEKA PITAN.J A HRONOLOGIJE ..... 131

BIBLIOGRAFIJA
Skraćenice: GZM - Glasni·k Zema,l jsko.g muzeja u Sara1evu
ČGT - Čla'nci i grada za ·kulturnui'Storiju istočne Bosne, Tu!Zla.

Benac, A. - Cović, B. 1956 Gla sinac I, Saradevo, 1956.

Benac, A. - Cović, B. 1957 Glasina c II, Saroctevo, 1957.
Brukner, B., Jovanović, B.,
Tasić, N. 1974 ­ Prai's torija Vojvodine, Novi Sad, 1974.
Cović, B. 1965 ­ UvO'Cl u stratilgra:fi'ju 'i hronologid u pralistcmids,kih
gradina 'I.l Bosni , GZM, n. s. XX, Sarajevo, 1965.
Cović, B. 1965a ­ Novi ;na1a,zi sa 'nekropole Gradac fL! Sdkocu ,i nek a
pitanj-a glalsunačke hronologLje, CGT VI , 1\uzla,
1965.

Cović, B. 1979 - Knežev!:)k,i grobovi gJ.a,sunačkog ,područj a, Naručni

skup »Sa,hmnjiva'nje kad Iiira«, Bailika>T1oooški

i'nstit'llt, Beog'rad, 1979.

Covie, B. 1980 - Grobni nalaz iJZ Bora'jne, CGT XIII, Tuzla, 1980.

Fiala, F. 1892 - Rezulta.ti prehi'storičko:g 'ilspitivanja .na GIalSi'l1cu

u ljetu 1892, GZM IV, Sarajevo, 1892.

Fiala, F. 1893 - Uspjeh prebra~ilvaJn ja 'PrehistoriČ'k.ih gromila na

Glasi,ncu godine 1893, GZM V, Sarajevo, 1893.
Fiala, F. 1895 - Rezultati pretraživainja prehiJstorič'k, ih gromila na
Glla'sincu godine ·1895, GZM VII, Sarajevo, 1895.
Fiala, F. 1896 - Rezulta.ti 'PrekopalVa'nja prehi'S toriČ'kiih g;romila na
Gla·si.ncu gO'Cline 1896, GZM VIII, Sa.radevo, 1896.
Fiala, F. 1897 - Uspjesi prekopava'rrjaprehistorički!h gromi'la u
j lugoi'stačnOj Bosni' (do Glasinca) , G2JM IX, Sa­
rajevo, 1897.
Furmanek, V. 1977 - Pilinyer Kultur, Sloven;ska a'rcheoJ.o;gi·a XXV, 2,
BpatiSJlava, 1977.

Garašanin, 1\1. 1962 - Chmnologische lUnd ethnische Probleme der Eisen­

zeit <lIuf dem Bawk3in , Atti del VI C o:ngre ss o

internazioma;le delle scien.ze preistoriche e rprro­

tastori'che, 'Roma·, 1962.
Garašanin, 1\1. D. 1962 Isk o,pavalnje tUJmu:la ,u rkomplelksu Beloti:ć - Bela
Crkva, Zbornilk radova na'rodnog muzej a III,
Beograd, 1962.
Garašanin, lU. 1973 Praistor.i}a na tlu SI1bije, Beograd, 1973.
Garašanin, M. dr. 1975 Pro'i'storij'ske ostave Srrbije i Vojvodi'ne, Fonte5
a'rchaeologi·a,e Serbiae I, Beogra.d, 1975.
Hans(>l, B. 1968 - Beitrage ZUlI' Chr.o:nologie der mittleren Bron!Z€ ­
zeit im K a'rpate!lJbecken, Bonn, 1968.

Hiirnes, M. 1839 ­ Grabhiigelfunde von GI3isinac .in BQ~mie;n, MAGW

XIX, Wien, 1889.

Kosorić, M. 1967 Pra·istopij's ka nekrop ol a. kod BijeLj.ine, CGT VII,

Tuzl'a, 1967.

Kosorić, 1\1. 1970 }skopavanje praj's torijskih humki fL! Fadinama

Roćevi6u, ČGT VIII, Tuzla, 1970.

Kosorić, M. 1972 ­ Isk o'Pa valnje prais topijskih humki u Padinama li

Roćeviću 1970. 1 UnI. godi'ne , CGT IX, T·uzla,

1972.

KO!lorić, M. 1975 ­ Itsbraž,ivaTI'je prais.tori<jsikih humki na. području

Pađrne-Trn O'V ice , CGT XI, Tuzla, 1975.

Kosorić, M. 1976 ­ Kulturni, etni'Člki i hronološ ki .p ro<bl em i iliTSk'ih

nekropol'a Podr1nj a·, 'I\uzla, 1976.

Kosorić, M. 1978 RezuLtati iistraživanj a humki Ilia Području Roce­

vi·ć a 1977. godine, CGT XII, TuzLa, 1978.

 GZM (A). NS 35'36. 1980/1981. str. 99-!40.

132 B. COVIĆ , NEKA PITANJA HRONOLOGIJE ...

Kosorić, M. 1978a Nalaz branzani:h objekata ,iz Gorn jeg Za\u,kovitka

kod Vlasenice, CGT XII, Tu zia, 1978.
Kosorić, M. 1979 Rezulta ti istraživanj a pra'istor,ij ~kih nekropo'\a i
n asel ja na podru čj u Pod rinja 1974-1977, Starinar
n. s, XXVIII/XXIX, Beograd, 1979,
Moszolics, A. 1973 Bronze- ,und Goldfunde des Karp<ltenbeokens, Bu­
daJpest, 1973,
Pauli k, J. 1959 Ru žicove spony lO Slovenska, Slovenska aJrhe·o­
lo:gi a 7/2, Bra ti sLava, 1959.
Petreseu Dlmbovita, M. 1977 Depo:zitele de bronzuri din Rmnania, Bucuresti,
1977,
Schranil, J. 1923 Di e Vorgeschichte Bi:ihmens und Mahrens, Ber­
lin-Le~pz i g, 1923
Stare, F. 1960 Grob 108. iz D obove, Situla l, Lj ubi j <lJn a, 1960,
Torrbriigge, W. 1959 Die Bronwz,-,'.l in der Ober'pfa,lz, M·a>teri·a lhefte
zur bayerische-n Vorgeschichte 13, Kallmunz/Opf.,
1959.
Vasić, R. 1977 -- The Chronology of the Eearly ir,on Age jn the
Social tst R qmbli c of Serbia, BAR Supplementary
Series 31, Oxford , 1977,
Vinski-Gasparini, K. 1973 KuHura polja s a žamma u sjevernoj Hrvatskoj,
Zada r, 1973.
Zaharia, E. 1959 - Die Lockenri nge aus Sarata-Monteoru und ,ihre
chronolog;:'.che und typologi'Sche Beziehungem,
Dacia n. s, III, Bucarest, 1959.
 GZM (Al, NS 35/36, 1980/1981, str. 9~140. 133
B. COVIe:, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE.

TABLA I
.---------------,,-,,::-'-:------'---------~~~I

2
1

7
6

' . "1ZV"i'imE!'G'i
5
8

Sjeversko VI, 1: 1-8

Crteži: Nedžad CmajčaĐ:n
 134 GZM (A), NS 35/36, 198011981 , str. 99-140.
B . COVIe , NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .....

TABLA II

-. 3

Kosovo----Rogatica : 1-8; Rudine Ivan polje I. l: 9

Crtež: Nedžad Cmajčanin
 GZM (A), NS 35 / 36, 1980/ 1981 . str. 99-140 .
B . COVIe . NEKA PITANJA HRONOL OGIJE .. ... 135
TABLA III

-.

D ,
·
. , p '

• -­

"!l..:..1.I_

"::>
-

~ ~ .-
/ . '

• ••
.

~~
.
•

I
I

I
3

-.

4 5 7

_ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _L ­_ _ _ _ _ _ _--L­_ _ _ _- - - '

Jarevi ć i-Dobrača (1894) X: l , 2; Jarevići (1896) I: 3; Oitluci V : 4, 5; Živaljevići I,

1 : 6; Plješ ivica : 7
C rtež i: Jelena Ačimovič
 GZM (A), NS .35/36 , 1980/1981, str . 99- -140.
136 B . COVIe , NEKA PITANJA HRONOLOGIJE .. . ..

TABLA IV

.7 8

,., "­
II (' ~
- '\ ,

I
I
'-
~ ) I I
-
::::----
/
./
I

l Borovsko IV, l
~._J
2 : 1-8 ; Crvena lokva II : 9-10
Crteži : 1- 8 Nedžad (;m aj ča n l n
9, 10 Jelena Ač i m ović
GZM (A) . NS 35/36, 1980/1981 , st r . 99-140 .
B . COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE ... . . 137
TABLA V

5
o
6

Strpci I, l : 1-6; Čar d ak V : 7-8

Crte ž i: Jelen a Ač im ov ~ ć
 C;ZM (Al, NS 35 /36 , 1980 /1981, str. 99-140.
138 B. COVIe: , :-1 EKA PITANJA HRONOLOGIJE, .. ..

TABLA VI
r-------~'--~::------------ ----------·----·-----

'.'

~_co"_______ 1 1_____________
1_2______
------ - --_.­
Pl.ješivica I, 1: 1-12
Cl-le ,,:: Nedžad Cmaj ča n;n
 GZM (A), NS 35/36 , 1980/1981, str. 9!l--140 .
B . COVIe, NEKA PITANJA HRONOLOGIJE . 139
TABLA VII

I -­

.1

-* -. 5

3 4

•
-. _e

6 7 8

12

Plješivica V. 2: 1-8; Plješivica V. 3: 9; Živaljevići V. 5: 10--11; Navsan : 12

Crtež i : 1-9, 12 Nedžad Cmajčanin
10, I! Jelema A č imović
 GZM (A), NS 35 /36, 1980;1981, str. 99--140 .
140 B. COVIe. NEKA PITA NJA HRONOLOGIJE .. .

TABLA VIII

l 2

Senkovići X: 1--2; Borovsko I, l : 3-4

Crteži: Nedžad Cmajčani!1
 GZM (A) , NS 35/ 36, 1980/1981, str. 141 - 162 .
UDK 571
Or1gina lbni .naučni č laJnalk

PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI U SELU RIPAC

MR BRANKA RAUN'IG, Muzej Pounja, Bihać

OPIS LOKALITETA

Lokalitet Grad~na predstavlja zaravojen :brežuljoa'k u samom selu Ripač,

9km jugoistočno od Biha'Ća, ,na desnoj obalj rijeke Une. Na jUŽJn'oj strani
manja dolina ·(jaruga), kojom 'prolazi tzv. Džamij'ski put, razdvaja Gradi'n u
i susjedno uzvišenje zva'no Brijeg. Prema zapadu se teren od ·ivice :platoa
Grad-ime Iblago spušta 0.0 d:e~me obale Une, ;prema sj:everozapadu teren ima
naj/bla'ži nagiJb, d ok je prema sjeveru i i'staku oagi'b terena od ivice 'Platoa
Gradine bio jako strm prije radova na izgradnji Buba AVNOJ-a.
iPrij,e 'probijanja Puta AVNOJ-a Grad-i,na je .imala pri'bIižnD zao'bljeno­
-(kvadratni pl.ato s nešto većom dužinom u pravcu sjever - jug. PriliJkom
iZigrad'nje Puta A:VNOJ-'a, koj'iprolaz'i 'uza sarmu ivicu sa'dašn jeg !platoa Gra­
dune, odsječen je sjeveroistočni dio Gradine (na tome dijelu su srušene dvije
seoske stambene zgrade).
ISaJda pla'to Gradi,ne jana nepravi1<no kružan ob.liJk 'prečnrkaa,ko 60 m.
Na 'platou se nalaze seoske stamlbene Zigrade. N'a ,neiZigrađenim dijelovi:ma
pla,t oa nalazi se nekoliko starih 'stabala voćki i mladi voćnjaci sađeni !počev
od 1950. godi'ne Ikao i ,okućnice (Plan 1).
Lokalitet 'se spominje u starijOj anheoldškoj literatur.ii'sključi.vo pa
srednjovjekoViIlim i turskimostacima l Međutim, sada Ina teren'u nema vidl}i­
vih tra'gav,a građevIiInskih objekata iz spomen'Utih pedoda. Takođe su zatrpani
i poravnjeni ,j rovov:i' iskapaU1i tokom II svjetskog rata.

USLOVI NALAZA

Jed'an od privatnih vlasnika zemljišta na Gradini, Hamdija Džad'eragić,

preko:pavaj'Uoi 'pov,rši:nu sva:ga vaonj-a.ka i .kopaj'ući jame 'za sadn'j·u voćlki, na­
iša,o je na značajne arheološke nalaze, o čemu je obavijestio tadašnji Muzej
AVNOJ-ai POUNJA u Bihaću marta' 1971. godine z•
Autor je od nalaza ča dahio podatke o stratigrafij:i, nalaza:
- 'na dubLni ad cca 20-30 cm različiti željezni predmeti (potkove, nož,
ek:seri, :k'ata'nac i dr.),

L V. Radimski, Ne'krO'Pola na Jezerinama u Pritoci kod Bi\šća" GZM V, SaTa­

jevo, 1893 , str. 61, .sl. 42.
• Eki'pa Muzeja AVNOJ-a i POUNJA iz Bihaća , u sastavu: J. Babić,
di'rek,tor, S. Z l a t a.n o v ·i Ć, arheolog, i D. Ro m i ć, voza!č, ·izvršila 3e re<kogno­
seiranje marta 197.1. ,g.

10 - GZM - Arheologija, 35/36

 GZM (A) , NS 35 '36 , 1980/ 1981, s tr. 141-162.
142 B. RAUNIG. PRA I STORIJSK A NSKROPOLA N A GRADINI .. . ..

-
RIPAC

RIPAČ- GRADINA
o 1 2 ~ KM
r a z m I e r I.... ...r=::l1
...r=::lol_=:JL...

Plan 1.

- ispod 30 cm dubine rpojavljivalesu se slabo obrađene ploče od kamena

(bi'hacita) , rnepravriJJllIogoblirka, hspod pIoče se uvijek nalazila zemlj,ana urna,
više ili manje oštećena, a ispod ume obično !pažlj iv o obrađena okrugla ploča,
takođe od kamena .('bihacita).
H. Džafer,agić kaže da je naišao na desetak umi. Ni jedna unna od pečene
zemlje nije nađena či'tava, već je ;nalazač sa'čuvao samo manje ili veće :frag­
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981 , st r. 141-162.
B. RAUNIG, PRAISTORI.TSKA NEKROPOLA .NA GRADINI .. .. • 143

ment~'. U če1ir,i urne nalazač je našao po jednu manju posudu, ali n e .z na u

kOJ'l m ur:nama su se male posude nalazil e. Dvije pos'u dice su IPOtpli'!1tO sačuva,ne,
jednoj je oštećen obod, a od četvrte ned'ostaj:u dijelovi. Ova posudica je
bila u'k rašena geometrijskim ornamentom izvedenim crnom boj'om. N a tri
urne :nalazač je našao po jednu željez nu poj'asnu sponu, jako oštećenu oksi­
dacijom. Pojasne spone su, navodno, bile po'stavljene na spoljnoj strani urne,
kukom za'kačene za ;njen ·obod.
Na jednoj UMi ('polomljena, ne zna se da li su f r agmenti doS!pjel.i u
Muzej) Džaferagić je ·nakođe na šao poj'asnusponu, a li unutra'šnj'Osti urne
bronzanu pincetu i jednu čitavu manju ,posudu. To je jedina grobna cjelina
koja je djelimi'č no mogla biti rekoll1struiJsana {bez urne) na osnovu ,i z}ava
H. Džaferag.i ća.
N a dijelu prekopane ,povrsine 'nalaza'č je otkrio i ,grob od neobrađenih
kamenih ploča na du"bim i od cca 1,30-1 ,50 m. Gornja kamena ploča bHa je
i zrađena 'od jednag k 'omada kamena (bihacita) dužine cca 2 m,širine 0,80-1 m.
Na južnoj .i sjevernoj strani bile su verti'kalno 'p ostavljen e po dvije, a na
istočnoj i zapadnoj s1.rani po jedna manja ploča. Dno groba je predstavljao
či'sti pijesak ('prži'na). Od skeleta su zapaženi samo d 'i jelovi podlaikat'nih ko­
stiju jedne ruke (vjero vatno dislOCirani). Od priloga je nađena bronzana
;narukv ica na ostacima ko'stiju ruke i masivna ,branzana .n anogvica .
Na prekopanoj 'površim.i H. Džađ'era:gić je našao .i jeda'n objekat, oZ'i'dan
neobrađenim kame nom :po 'sistemu suhozida, u o'bli.kru kruga prečni'k'a oko
1,50 m. U unutrašni'osti ovog objekta naišao je na fragmente posuda od
pečene zemlje (možda urne, /?I navodno 7-8 komada) i fragmente više
lj u.dskih loban j a'.
Avgusta 1971. godine H . Džaferagić je ponovo prijav io Regionalnom
muzeju Pou:nja u Bihaću nal az dva groba s urnama, koji su se, prema nje­
.govoj izjavi, nalaz.ili pod neo·brađenom pločom od kamena (bihacita), veličine
cca 40 X 45 cm. Jednu urnu je nalazač i zvadio u fragmentima , koje je predao
ekipi Muzej·a ". Navodno se njen gornji dio nalazio na dubin i od cca 70 cm od
površine zemljišta a urna je bila postavljena na kružno otesanu kamenu
ploču, pr eč.ni,ka 23 cm, debljine 6 cm. Na urn i se nalazila pojasn'a spon a.
Drugu urnu, koja se nalazila jugoz·a padno od prethodne, navodno po,k lo­
pljena istom iI1eobrađenom pločom od hihacita, nalazač je ostavio .i n situ, ali
je i's:praznio unutrašnjost.
Ek~pa Muzeja je malom zaštibnom sondom, veličine 1,30 X 1,30 m , isko­
pala urnu ostavljenuiln situ, te jekanstatovala slijedeću stratigrafsku
situaciju:
- od površine do dubine 'od 20 cm recentni humus svegetabilijama:
- 'od 20-55 cm sloj tamno smeđe humozne zemlj e :i.zmiješane sa sitnij im
fragmentima keramike, izlomljeni m živohnj's ki'm kostima i malo kamena;
- od 55-126 cm smeđ'a humozna zemlja 'i'zmiješana sa žućkastim pije­
skom i bez nalaza;
- :i'spod 126 cm sloj žutog .pijeska (pržiine) i neš to sitnog kamena.

'Ekipa Regionailnog muzeja PDunja u Bihatu je prilikom rekognDscu'alflj-a,

'apri-la 1971. gDdine, ,sakwpila veliki brDj fragmena,ta urni, kaje je nallazač rarzbacao
Dko iskc;pane ,p ovrši,ne. Ekipa u sastaNu: B. R a u ,n oj g, S. Z 1 a t a n o v -i ć, arhe-­
Dlozi, D. R Dm i Ć, vozač . Tada su Dd nalaza6a uzeti pod aci D situaciji nalaza.
1 PrilikDm re"k o>gnosciranja, apri.Ja 1971. gDdine, na lokahtetu više nije bilD
, moguće provjeriti na v,ode nalazača .
5 Ekipa Regionalnog muzeja PDu.nja u Bihatu, u sastavu: B. R a. u iI1 i g, arhe­
Dlog, i H. S e h i ć, fotograf, te F. T ·o m i ć, pomDćni prepa'r ator, i'Z!Vrši1a je
zaštitnO' ,~s kDpavanje 'Lllrne {)stavljene in situ.
10'
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 141-162.
144 B . RAUNIG, PRAISTORIJSKA N.E.!,<ROP?LA NA GRADINI .....
--------------~~~--

Obod lurne se nala?Jio 'na 70 cm, a dno na dubini od 100 cm; bila je
postav'ljena na nepraviln·u kvadratn.u Iploču ad Ibihacita (vel. 25 X 23,5 X 6. cm).
Na jednoj dršk1 urne nađena je košta'na vi·š eu'gaona perla . UsliJed pntlska
zemlje 'uma je skroz ispucala i gomj'i dio s albodom je 'utonuo i'spod ramena,
te je 'prilikom slijegaU1ja ,f ragmen-alta urne, vjerovatno, i perla d'o'sPJela na
spoljašnju stranu (T. V, l, 2). . . ~
Iz ove urne (obilježene kao gfO'b l) Dža,ferag-i'ć je IprethO'dno nvadulo ze­
ljeznu 'pojasnu 'spanu, ukrasnu iglu, nož i kari'ku od željeza , te mali fragment
bronzane žice, Urna koja se zajedno s urnom groba 1 nalazila pod istom
kamenom pločom o:bilježena je kan grob 2. .
Prilikom 'o,b ilaska Grad~ne lU januaTu 1975. godi~e sakupljen.i s'u fragmenti
još jedne urne, kOj'u je H, Džafer.agić iskopao ranije ·i njene fragme,n te
raz,baca'o (obilježena Ikao grolb 2,1).

OPIS NALAZA

Osim groba 1, koji je iskopala ekipa Regionalnog muzeja Pounja , kao

,g robovi uslov.no ·s u obilježeneume 'i veĆi dijelovi urni , ka'o i drugi :nala-z'i koje
je Muzeju predao Hamdij-a Dža.fer.agi!ć.

Grobovi s paljevinom u urni

Grob l. - Urna od pečene zemlj'e , 'boja crveU1lkastosmeđa, ornament urezan,
visina 31,5 cm (T. I, l).
Prilozi: Perla, kost, ornament ureza'n, duž. 2 cm , pr. 1,8 i 2 cm I(T. I, 6);
pojaosna spona, željezo i bronza, o'štećena oksidacijom , duž . 21 cm
(T. I, 2);

nož, željezo, oštećen oksid·acij'om, duž. 17 cm (T. I, 3);

ukrasna igla, željezo, o'štećena oks ~ dacij'om, duž. 16 cm ,{T. I, 4);

karika, željez'o, ošteće.na oksidacijom, pr. 7 cm I(T. I, 5);

žica, bralilza, du'ž. 1,8 cm, šir. 0,2 cm (T. I, 7).

Podloga: Kamen, vel. 25 X 23,5 X 6 cm (T. I, 8).

Grob 2. - Urna ud 'pečene zemlje, boja neravllomjerna crveno - talffi'no­
smeđa, visina 46 cm (T. I , 9).
Podlog: Pojasna spo,na, željezo, oštećena o,ksidacijom, dll'Žina 22 cm (T. l, 10).
PO'dloga: Kamen, promj er 29 cm, deblj i'na 2,5 cm (T. I, 11).
Grob 3. - Uma od pečEme zemlje, boja tamnosmeđa, ornament udubljen,
vi'Sina 40 cm (T. II, l).
Grab 4. - Urna od pečene zemlje, boja crvena, visima 36,5 cm (T. II, 3).
Gro!b 5. - Fragmenti urne od . pečene zemlje, boja crvenosmeđa, sačuvana
visina cca 38 cm, ornament urezan (T. II, 2),
Grab 6. - Fragmenti urne od 'pečene zemlje, boja crvenka'stosmeđa, ornament
la'Ž'no.g otisika vIlpce, sa:čuvana vi.si:na cca 27 cm (T. II, 4).
Groih 7. - Fragmenti urne 'o d pečene zemlje, boja crven.ka:stosmeđa, orna­
ment urezan, pretpostavljena visiina cca 40 cm (T, II, 5).
Grob 8. - Fragmenti 'urne, ,bojia crnO'Smeđa , pretpostavljena vi's1na cca 35 cm
(T. II, 8).
Grob g, - Fra.g~menti mone 'od ,pečene zemlje, :boja crvena, ornament IUTe'Zan,
'pretpostavljena visina cca 38 om (T. II, 6) .
GfO'b 10. - Fragmenti 'Urne od pečene zemlje, boja crvenosmeda: (T. II, 7)
GZM (A.). NS 35 /36. 1980/ 1981. str. 141-162.
B. RAUNIG. PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI. 145

Grob 11. - Fragmenti urne od 'pečene zemlje. boj'a crvenosmeđa , ODnament

urezan (T . III, l) .
Grob 12. - Fragmenti u!1Deod pečene zemlje, boja s međa, 'Ornament lalŽnog
otiska vnpce (ispod drške), (T. III, 2).
Gpob 13. - DnO' urne od pečene zemlje. boja crvenocnna , sačuvana vis-ina
8 cm (T. III, 3).
Grob 14. - Dno urne od pečene zemlje, hoja sm e đa, sa'čuvana visina 8,5 cm
·(T. III, 4).
Grdb 15. - Dno urne od pečene zemlje, boja smeđa, sačuvana visina 9,5 cm
(T. III, 5).
Gro:b 16. - D.no ur.ne od Ipečene zemlje, boja smeđa, sačuvana visina 8 cm
I(T. III, 6) .
Grab 17. - Dno ur·ne O'd : pečene zemlje, boja smeđa , sačuvana vii'si'na 6,2 cm
(T. III, 7).
Grab 18. - Dno urne od pečene zemlje , bDja tammD s međa, sa'čuvama visina
4 cm (T. III, 8).
Grob 19. - Fragment kaničnog vrata urne od pečene zemlje, !boja crvenka­
sto s međa, sačuvana visina 15 cm (T. III, 9).
Grob 20. - Fragment vrata 'urne od ·pečene zemlje, boja crvenkastosmeđa ,
sačuvana vi sima 18 cm (T. III, 10).
Grub 2l. - Urna od pečene zemlje, boja tamnosmeđa, ornament lažnog oti­
ska v'r,Pce, vi'sina 37 cm (T. III, 19).

Grob sa skeletom
Grolb 22 . - KDnrstruikcija: neabrađene .p.1o·če od kamena :(bilh·acita) - složene
u 'o'bli,ku 'sandu:ka bez dna;
skelet: d~jelovi podlalkatnih kostiju jedne ruke.
Priloz:i: Narukvica, brDnza, pr. 5,7 i 4,6 cm (T. III, ll);
'nanDgvica, masivIn a bronza, pr. 11,8 i 7,5 cm (T. III, 12).

Rekonstruisana grobna cjelina (bez urne)

Pr.ilozi: Pinceta, Ibrama, ornament 'urezan, d'u'žina 9,1 cm (T. Ul, 13);
'poj'asna .spana, željezo, oštećena oksidacijom, dužina 22 cm (T. III, 14);
posudi'ca 'Od 'pečene zemlje , ,boja crna, .ornament laž,nog oti'ska vrpce,
visi.na 15 ,5 cm (T. III, 16).

Prilozi iz uništenih grobova (vjerovatno spaljenih)

l. fragment lp oj-asne spone, željezo i branza, dužina 7,3 cm, pr. zakovi'ce 1,4 cm
(T. IV, 2) ;
2. pos udica <od :pečene zem·l je, !boja ..smeđa , :oMaJme:rut iUrezan, v:i sina 15 cm
(T. III, 15);
3. ,posud.i.'ca ad pečene zemlje, boja s međa, v isima 15 om (T. Ul, ,17) ;
4. ,posudica od pečene zemlje, malo oštećena', Ibaj-a crvena, ,ornament bojen
crnom boJom, .kornture pretiho'dno ·pL~li~o urez'alne, vi:sima 14,6 cm
{T. III, 18) .
 GZ'Y1 (A), NS 35/36 , 1900/1981" str, 141-162.
146 B. RAUNIG , PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . . ...

Oprema grobova s urnama

Opremu grabova 's paljevinom 'u urni predstavljaj'u ,kruŽ'no otesane ploče
od kamena (bi-hacita). Nalaza.č je tvrdio da su urne stajale na kru·ž no otesanim
pločama', a bile 'pokI'ivene rnepravoihnim, ·neOlbrađenim pločama.
l. kamen - bihacit, pr. 49 cm (T. IV, ll) gornja površina udubljena
2. kamen - bihacit, pr. 44 ;5 cm -(T. IV, 12)
3. kamen - bihacit, pr. 38 cm (T. IV, 13)
4. Ikamen - bih acirt, pr. 32 cm (T. IV, 14), gornja ,površ~na ·udubljena
5. kamen - bi-hacit, pr. 22 cm (T. IV, 15)
6..kamen - .bihacit, 'pr. 23 cm (T. IV, 16)
7. kamen - :bihacit, pr. 28,5 cm 'lT. IV, 17), u fragmentima
8. kamen - biihaoit, 'pr. 34 cm (T. IV, 18), na donjDj stram'i (?)u srediui ·ž lje­
'bljenim liinij'ama označe-n romb, od čijih uglova idu četiri žhjeiba
do ivice ploče.

Površinski nalazi
1. nož, željezo, oštećen ok'sidacijom, dužina 33 cm (T. IV, l);
2. fragment predmeta iz dvadiljela veza'na ·osovinom oko koje se kraći krak
okreće, željezo, oštećen ok:sirdacijom, duži.ne 11,6 i 5,3 cm (T. IV, 3);

3. drška posude ud pečene zemlje, boja smeđa, ornament laŽ!ni oti'sak vrpce
(T . IV, 4);
4. drška IPosude od ;peč·ene zemlje, Iboja smeđa , orna'ment la·ž'ni otisalk v·rpce
(T. IV, 5);
5. fragment drške ·posude od .pečene zemlje, boja smeđa, orn-ament lami oti's ak
vI'pce ,(T . IV, 6);
6. dva fragmenta !posude od pečene zemlje, .boja crna, onnament lažni otisak
vrpce (T. IV, 7);
7. spolja na,žljebljena dr,š'ka !posude od pečene zemlje, Iboja crvenikastosmeđa
,(T. IV, 9);
8. horizontalna, rebrasDa drška IP osude od pečene zemlje, ,boja crvenkatStosmeđa
(T. IV, 10);
9. fragment zdjele 'Od pečene zemljoe, s dugmetastom drškom, boj·a crvenosme­
đa, sačuvana v'isLna 6,5 cm, :pr. oboda cca 19 cm (T. IV, 8).

ODNOS PREMA JAPODSKIM NEKROPOLAMA U BIHAOKOM POLJU

I DRUGIM SRODNIM LOKALITETIMA

Svi podaci o nek.ropo1i na Graciti:n,j su ·nesigum.i :i n€'pot-pu ·ni . Svakako je

naj riuteresa;ntniji podaDak ·0 k1'UŽnolffi objektu građenom po si'stem'llsu'hozi-ci'a,
za .koji je ,nalazač tvrdio ·da je u njegovoj unutr·ašnjosti zarpazio ft'agmente
više vobanja i ,keramičk iJh posuda. Otvoreno je ,pitanje da li je nalazač za·ista
zapazio fragmente v.iše lobaln j a, ili se možda radilo o fra:gmentima !kostiju
jednog skeleta i :o polomljenoj lobanji, a moguće jei da su fragmenti kostiju

• F·rarg;menti ove urne dobijeni su od nalaozača tek januara 1975. g., bez
podataika ·0 v,r emenu li uslovima ·nalarza.
7 NaJknadno dobijene od nallaozača ja!l1uara 1975. godine.
 141-162.
NEKROPOLA NA 147

a. Takođe je otvoren'O
nalaza č
naknadno dati
objekata

sa suhozidom. Na
da je na prostoru
sistemu suhozida, kao i
doba. Međutim, ne
sa'cuvanim nalazima izdvo­
među je
od nalazaca rekonstruisane su, sa
s paljevinom, od bilo

dva nalaza (T. ll, 12). Narukvice sLične

narukvici ali 'ukrašene snopovima urezanih nađene su li
Golubi'ću, samo 3 km od ta!kođe 'u saS'keleti ma 8 •
Identičnu pomiinje B. Čović među objekttrna karakte­
između kasnog doba,
odnosd1o za (VIII
kao što Identični
u Golubiću
iz nekro-

II 'LLruj
spone. Mada su sva
karakteri'stični ele­
spane
brod1­

je

Na slič-ne
nisu

su iz,
na SoN, ili 'iz
teh.ničkim i tehnološkim

s Z. Marić, .Japodske nekropole li dolLn'i Une, aZIV[ NS XXIII, Sarajevo, 1968,

!str. 10, T. 3.
o B. nalazi sa ne;kropole "Gradac« u So'kocu ,i neka pitanja
načke i g.rađa za :kulturnu istoriju istocne Basne VI,

1965, :str. 73, III, 24.

1,1Isto, str. 71, T, 27.

H l\'Iarić, ciHrano 8, ,str. 10, T. l, 12,

,2 Isto, str. 22, T. 6, Tahela II, 49, 50,

119.
 GZM (A) , NS 35/36, 1980/ 1981, str. 141-162.
148 B. RAUNIG. PRAI.s TORIJSK ~KROPOLA NA GRADINI .. . ..

spone iz Rilpča predstavljaju starije objekte u oeLn'osu na pojasne spone iz

J ezeri·na.
U japodsk·im mekrapolama Lilke, u Kompolju, nađe-ne su dv.ije brarnz'am.e
pravougacxne pojasne spo:ne, 'o d kojih je jedna dva puta po:pr3vljana, a za
jedam. papravak je upotrijebljena željezna pločica, dak je druga IUJkl'ašena s
13
dva nilza urezanilh koncentričnih kružića s tačkom 'povezanilh tangemtama .
Prilikom revizi.onih iskopavanja u Prozoru 'nađelne su talkode dvije bronzane
pravougaone pojasne spone i jedna željezna pravougaona pojasna spona na
jednom kraju proširena s dva okrugla iS'p'upčenj 'a, između kojlih se nalaz·i
kukica H
Najveći Ibroj kako bronzanih tako i željezn'~h spona otkr.ivffil je u nekro­
polama ;na području Dolenjske, u Sloven,iji, u okvirima tzv. Dolemjslke ~ul­
turne g.rupe halšta,tskog 'dobaI'. Bronzane i željeme Ipra vougaone poj asne
spOine nađene ·s·u pored drugih ,nalazišta i u Magdalenskoj gori'", n ·a Šmarjeti ,
l7

u Brezju lS, u Vačama"'. Razvojem .i tehnološk,im odlik3lma pojasnih spona , a

među njima i 'pravougaonih pojasnih spo'na iz Vača , 'pozahavi'o se F. Stare"o.
Prema njegovim razm'atranjima, pravougaone pojasne 9pooe s l]{luok'i<:om i.sje­
čenom ,iz same .ploče Ipojasne spone 'na jednom užem kraju i OibiČono s dvije
ili tri zakovice kojima je pri.čvršćivanpojas od kože ili tekstila na drugom
2l
kraju, predstavljaj'u star.iji tip .pravougaonih 'Pojasni:h ·spona . T'ome tipu
potpuma odgovara spona iz gro1ba 1 u Ri'pču (T. I, 2), a vjerovatno istom tiVU
pdpada :i fragment spone na T. IV, 2.
Na Va:čama nisu nađene pravougaone spone koje Ibi u rpobpunosti odgo­
varale drugom tipu spona ~z Ripč a, odnosno tipu sa željeznom .po:prečnom
pločicom ut vrđeno m zakovicama, koja je ohuhvatala čitavu 'sponu, a i zmeđu
.ploč i ce i spone se u vlačio pojas. Slične željezne spone iz Vača imaju s'amo
na danjoj strani pločicu, ah izrađenu o'd bronze 22 •
Pravo'uga'one 'pojasne spo'ne, željeZlne ·ili b romz3lne, F. Stare stavl'ja tl
stupanj Vače I , odnosno u najstaTiji period že ljeznog doba Slovenije, a u okvi­
rima a'psol'Utme hrOtnolog.ioje u vrijeme i-zmeđ,u 700. i 600 . .g. s. e. n . Pri'bl ižDlo isto
vri'jeme, mOŽda nešto kasnije, tj. rposllije 600. g . s. e. odgovaralo ib i i za
pra v'Dugaone pojasne spone iz Ripča, s obzirom na to da vjerovatno ni'iihovo
porijE."klo treba tražiti u Sloveniji, bilo da su u Ripač dos.rpjele direktnim uvozom
(naročito prvi tfp), bilo da s uizrađ'ivame 'li samom Ri'pču prema uvezenim
uzol'ima (možda drugi tirp).

1: . R. Drechsler-Bižić, Rezultati i'st~až iv anja japod5'ke .nek.ropole u iKorr1lPolju

1955-1956. godLne, VAMZ, ser. HI, s v. II, Zagreb 1961 str. 87 J05 T. VII 1 la
VIII , 2-2a. ' , " '"
14 R. Drechsler-Bižić, Nekropola praistorijskih Ja!poda u Prozoru kod Otočca,
VAlVIZ,_ 3. ser. sv . VI-VII , Zagreb 1972-73, str. 25, T . I, 10, 12.
lJ R. Vasić, Kulturne grupe sta'rije.g gvozdenag delba u JugoslarviJ}i, BeOlg'r.ld,
1973, s br. 28. 1 d.
111 R. Ložar, Pra'ZgodO'Viona SIclIVenije, rpooebej Kranjske v tuči zbirke Mee'klen­
burg, Gla'sn i'k Muzej&keg~ društva za Slovenijo XV, sv. 1-4, LjubLjana, 1934, str.
lO, T. I , :3, 5.
11 F. Stare, PrazgodovlOa Šmar]ete, L]ubl)arna, 1973, 'str. 25, T. 15, 1-5, 9,
11 T. 46, 1.
lO K. Kromer, B>rezje, Lj:ulblja·na, 1959. T. 4, 12; T. ll. l' T. 12, 9; T. 41, 3;
T. 43, 1.
19 F. Stare, Vače , Ljubljana, 1959, T. XL, 10; XLI, l 4; XLII, 01; XLIII, 1-3;
XLIV,., }; XLV, .1 ; XLVIII, 8; XLIX, 1, 4; L, 1, 2; LI , 1.

. F. Stare, P ,ra,zgodovlOske V a'Če, L.i ub4ia'na, 1954, str. 35-45.

" Isto, str. 40.

oo Isto.

, ,, Isto, str. 120. Ii P(['ilog'a ~.

 G2'1M (A), NS 35136, 198011981 , str. 141-162.

B. RAUNIG, PRA ISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . 149

Zelj'ezna .igl·a iz groba l I(T. I, 4), polomljena, toliko jeo<štećena oksida­

cijom da se tača'l1obli:kglave ne može 's a sllgur:no'Šću :utvr'diti, mada se čim i
da je glava imala pr,ibhžno pravo'llgaonpresjek. Na j.apodskim ·nekro:polama
u dolirni Une, Ikao i Ina jatp'odskim nekwpolama 'u Li'oi :nlađen je relativno veliki
broj Uikrasni.'h igala od bronze, razlilči toprofihramih i ukrašenih gla va, ali
nlisu nađene igle od željeza. Ukrasne igle od željeza, ponekad ukomlb inacij i
s 'bronza'nom gl:avom, nađene su u Vačama, a pripadaju peri'Odima Vače I i
rr2'. Zeljezne uk rasne igle s kuglastom glavom javJj-aju se na Gla.sinC'U u
fazi IVb (od 700-625. g . s. e), odnosno u razv.ijenomželjeznom doib u, kada se
željezo 'Ulpotrebljava i za izradu naklta 2 :' . U .nedostatku sigurnijih analogij'a,
približno isto vrijeme, možda vjerovalmije druga poloV1ina VII vijeka, može 'se
prihvatiti ,i za željeznu ukrasnu iglu iz gWba l u iRipču.
Zeljezni nož izi:stog groba (T. I, 3), polomlje'l1, oštećen oksidacij'Om,
odlikuje .se konveksno izvijenom kratkom o'štnicom i dugom, malo povijenom
drškom IkružnQg :presjeka, a čini .s e da je Ibio iskovan od jedn'Og komada
željeza. Konveksno izvijenom oštricom i kružn i'm presjekom drške .podsj 'e ća
na bronzane noževe kakvi su nađeni u Lj-ulbl}ani, a datirani u prelazni period
između ,kasnog ,bronza'nog i 'že ljeznog ·doba"6. OS obzirom 'na materijal od kojeg
je izrađen, ,kao i roinim-arnu iskrivljen-ost hrbata ,.(za bmnzane noževe je tipičan
hl1bat u obliku slova S), nož .iz groba l mora ,b i ti mlađi, te će i za njega
odgovarati datiranje u vrijeme ·izmeđ·u 650. i 550 g. s. e., kao li za 'Ostale nalaze
iz groba l II Ri pču .
Kerami'čka urna gmba .l (T. I, l), :p'O oštr.o nagla:šenom prelomu· ramena
i ie.vijenom 'Oibodu, dolbro se veže ,za :tradicij:u ,ku'lture p olja s urnama, naročito
s ru·škom skupjlnom 2 " s jedne, a s druge s.trane ta:kođe se dobro veže Z'a
pojedine 'obli'ke urni iz faze II ja:podskih ,nekropola u dolin:i Une"". Friz
šra1'irarnih trouglov·a na ramenu urne takođe spada među starije elemente na
keramici II faze j,a po'dskilhnekropola 'u dol,irni Une 2P , te hi' dati.mnje urne u
vrijeme oko 600. godill1e s. e. potpuno odgovaraLo.
Urna ~z groba 2 {T. I, 9) ima d:irektnIU anatogiju u urni iz groba 166 iz
R~b lć a, koju Z. Marić ,dosta nisko dati ra u fazu III j'apouSlkih nekropolaso.
Već je i sam aul!or zapazio da je datil'anje ove urne dostanis:ko s obzirom da
navodi po obliku odgovarajuću urnu iz Donje Doline datiranu u vrijeme od
700-500. g. s. e. n . Isti v,remensk,i period daleko bolje odgovara 'Urni iz groba
2 'u Ripču , 'prije svega 'z bog njenog iZN,i jenog ·o boda, horizontalnih dI"Š!ki 'u vJ:dQl
rebra malouzdi:gnutih krajeva, a zat-i'm i Z!bog datiranja željezne poj asne
spone iz ovog groba. Datiranje groba 2 u isto vrijeme u koje je datira!J1 i
grob l uslovljeno je i činjenicom da suo'bje urne Ibile 'poklopljene jednom
kamenom pločom (prema izj'avi nal ilJ:NJcča) , odnosno vjerovatno su istovremeno
položene u zemlju. Time ·bi se i ,datiranje gwba 166 ,iz Ri'bića moraJo po­
ma;knu<ti najkasnije na početa.k faze II jaJpodski'h 'n ekropola u dolini Une.
Treća grdbna cjelina (mada nije 'bilo moguće utvrditi iz 'k oje urne po­
tj.eče), ,p ored želj<ezne Ipojasne spo'ne, o Ikojoj je već b il'o go:vora, obuhvata i'oš
bronzail1'li pincetu (T. III, 13) ,i mal·u Iposu-d'icu (T . III, 1'6). Bronza:ne pilncete

" Isto, str. 75-78. i Priloga 3.

20 A. Benac - B. Cović, Gla!sinac 2, Sa.ra,j evo, 10957, sbr. 35, T. XXI, 4, 17.
26 F. Stare, lli'rske na)j-dbe železne dobe v Ljuibljoani, J.,jubljalTIa, Ig54, str. 88,
llO, T . .111, 2, 3 ; VI, 2; VII, 2, 3.
27 S. Pahič, PCJbrežje, Ljubljana, 197.2. T. 12, 1:1; T. 15, l; T. 17, 1.
28 Marić, citi·ramo 'Pod 9, str. 15. T . IH. 34.
29 Isto, ,S br. 15, T. 11 , 19; Ul, 32.
3u Isto, str. 18, T. IX, 23.
31 Z. Marić, Donja DoHna, GZM NS XIX, Samjevo, 1964, T. VIII, 1.
 GZM (Al. NS 35 136. 1980/1981. str. 141~162.
150 B. RAUNIG. PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . ....

predstavljaju objekat koji se dosta često javlja ne samo na japodS'kim !nekro­

,polarna u dolini Une"" i 'u Lici;;" vec i na drugim nalazištima H.
Male bikonične posudice ovog tipa s jednom ili d vi je drške javljajiu se
kao izrazito česti .prilo zi ja'po'dskih grobova u dolini Une, a vuku porijeklo iz
mlađih grupa kulture polja s urnama. Detaljno ih je obradio Z. Marić 'Il
s t ud·ij.i o ja-podskim nekropo lama 'Il dolini Une"-·. Najranije, Marić ove posu­
dice stavlja u fazu II japods.k'i'h 'nekropola. S obzirom 'na njihovo rpori'jeklo,
sasvim je 'prihvatljivo mišljenje da s u se ove posud ice pojavile u :području
Bihackog polja i prije ,početka faze II (o'ko 500. g. s. e.), a posudica na T. III, 16,
s obzirom Ina pojasnu sponu iz iste cjelin , sva kak o mora b il i starija. Ovdje
treba posebno napomenuti da je jedna posu d ica , 'po tp uno identična s ovom
na T . III, 16, nađena u sojeničkom naselj u na Otoci u Ripču:l G , što ukazuje
na direkLnu vezu između nekropole na Gradini i sojen i čkog naselja.
Preost'ali materijal nekropole na Gradini u Ripču svodi se na keramičke
urne i fragmente keramičkih urni. Među bolj e sačuvan i m umama treba
ilzdvojiti urnu uslovno obilježenu kao gwb 3 (T. II, l) zbog izr az~to bikoničnog
oblika s oštro prelomljenim trbuhom, a donekle i ibogudublj-ene ornamen­
tike. Čini se da je 's ličail1 oblilk imala i urna - grob 7 (T. II, 5). Po obliku,
urna groba 3 gotovo direktno se veže za oblike mlađih grupa kulture polja s
urnama ruške S'kupi'ne"', na osnovu čega bi ovaj grob tre balo da tira ti 'U v ri­
jeme između 700. i 600. g. s. e. Takvu dataciju potvrđuje 'S l~čnost s urnom
groba l, a ta,kođe i ornamentika, koj'a se 'S'3stojiod dva 'niza ova1nih pl>itkih
udubljenja (možda izvedenih utisk ivainj emprsta u vla·žnugli.nu posude prije
pečenja), okruglih udubljenja izvede.ni1h nekim predmetom, išra:firan:ih trou­
glava, koj'i su u ovom sl učaj'u, sasvim ,izuzetno na ja'podskoj teritorijli, izvedeni
udu-bljivalnjem dosta širokih li!nija (i ·do 2 mm), a ne urez ivanjem, kao što
je uobičaje.no. Kombinacije kružnih udubljenj a i udubljenih hn'ija ,i trouglova
takođe se javljaju u mlađim grupama ruške skupi.ne3 ~ . Jedima :posuda ukra­
šena nizovima i traU'glovima od okruglih udwbljenj'a, koja se i raščl'ail1jenošcu
profila pribli'žava urni gro·ba 3, datirana je u fazu II ja'podski'h nekropola
u doli'ni Une 3Đ •
Urna <>bilježenakaogrob 6, a možda i urna grob 8 '(T. II, 4, 8), s obzirom
na vrat jasno odvojen od ramena i ,izražen prelom tr'lYuha .(T. II , 4), kao i na
jzvijenobod (T. II, 8), mogu se staviti u fazu II japodskih Inekropola II
dolini Une po Z. Mariću· n

FragmentiTane urne obilježene :k'ao grobo v i br. 5, 9, II i 12 I(T. II, 2, 6;

III, l, 2) mogle Ibi 'Se pribli'žno opredijeliti u fazu II/III,prema istom autoru,
prvenstveno na osnovu ureza'n ih šrafira'nih tro uglova ,na ramenu ov.ih posuda .
Za ovakvo datiranje urne groba 5 govori i crna boja, koj'om je posuda pre­

32 Marić, citkano pod 8, T. II , 9, 36; III , 15; IV, 26.

", a) R. Drechsler-Bižić, Na's elje i grobov.i praiistonij.S'kih Japoda u Vrepcu,
VAMZ, Tr eće serije, T, Zalgreb, 1958, T. X, 75; 106;
b) Drechsler-Bižić, citirano pod 13, T. IV, 14;
c) Drechsler-Bižić, citirano pod 14, T. XXIII, 7 .
.. a) F_ Fiala, Nekropola ravnih grobova kod Sa'o<skog Mosta , GZM S alrad evo,
1896, ·sur. 221, sl. 4 ; str. 230. sl. 27;
b) C. Truhelka, Zwei prahis tori'Sc he Fu:nde aus Gorica (Be'Z..1I"k Lj ubuški),
WM BH VIII, S. 34, Abb. 63, 64.
30 Marić, citirano pod 8, .str. 14, sa navedenom literaturom.
J . V_ Radimski, Der prahistor.l'sche Pfahlbau von Ripač bei Bihać , WM BH V,
1897, T. XXVIII, 163.
;j, S_ Pahič, oitir.a'l1o ,pod 27, T. 8, 5; T. 25, 10; T. 32, 2; T. 33, 2, ll; T. 34, 3.
:lS Isto, T. 5. l ; T. 21, 3 ; T. 32, 4.
30 Marić, citirano pod 8, str. 15, T. III, 34_
'0 Isto, s.tr. 14--15.
 eZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 141-162.
B. RAUNIG, PRA ISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI ..... 151

mazana, :mada bojom ni,su izvedeni nikakvi ornamenti, kao što je ·obi!čno slučaj
kod malih 'bojenih posuda.
Urna i,z groba 4 ima dabre analogije među keramičkim mater.ijalom iz
.Jezerrn-a ,i Ri·bića. Urne ide-nti-čnog o'blika i ukrašene na istinači~n Z. Marić
staVlja u faz,u Va"t, te se i 'urna o:bilježena Ikao grob 4 (T. II, 3) može opre­
dijeliti u isto vrijeme. Već je i Ma·rić naglasio da ove urne predstavljaju:
» Prilično čvrsbu vezu skuHurom žarnih :polja i ujedno poslednje J·zdam-ke te
kulture ... «; 'i 'pak bro'nzani nakit nađe-n u 'urnam'a ,o vog ti:pa ,iz Je-zerina i
Ri'bića određuje njihoV'o mjesto 'UJ11utar hranologije japodskilh nekropola. S
obzirom ~na teritor.ijaillu 'bli-zi:nu Ri'pča i nekropola Jezerine, Rib-ić i Golubi'ć,
i ri'pačka pO'suda se moOra svrstati 'li isto vrijeme, Na taj rnačitrJ bi urna groOba 4
prezentirala najmlađi objekat na nilpačkoj nekropoli.
Kerami'čki materijal ,preostalih grob-ov'a iz Ripča ne ,pru-ža ,nikakav s.igur­
niji oslonac za :približno vrememsko O'predjeljivanje.
Od priloga iz UJništeni'h grobova, koje je nalazač predao Regional,nom
muzej'u Pounja 'u Bihaću, već je hil o riječi o fratgmentu željezll1e IPojasne
spone (T. rv, 2). Za 'posudice .na T. III, 15, ,i 17 odgovara ono što je naprijed
rečeno za :posudicu ,na T. III, 16, s tim što se z,a ove dvije posud·ice mora
uzeti širi raspon u datiranj'u u fazu N / III, tj. 'u vr.ijeme izmeđou 500-250. g. s. e.,
s o'bzirom Ina to da se u tome :peri'O'du 'naj'broOjnije j'avljaju na ja'podskim
nekropolama u Bilhaćkom polj'u.
Posebno je, međutim, zan:imljivaoštećen-a posudica !J1a T. III, 18, ulkra­
šena ornamentima 'izvedenim crnom bojom. Ornament'i, ,odnosno ·konture boje­
ni,h ornamenata, 'prethodno su ureza'ne vrlo sla'bim !Lnijama, a tek zatim su
bojeni u granicama ucrt-arni'h O'bl~ka . Bojeni'm ornamentom ova pos'Ud.ica se
veže za broj:ne slične posudice iz nek.ropola J ezeri'ne ,i Rilbi'ć, dok ju elem~mat
prethodnog 'urezivanja kon>bura or.namenta stavlja 'na sam početak niza posu­
di'ca ukra-šenih na ovaj 'način. To bi značilo da posudi c'Uiz R-i'pča treba
datirati ili na sam Ipočeta,k faze III, ih možda jašu fazu II ja'podsk,i'h rnekro­
pola u dolimi Une.
Od osam Ikružno otesanih ploča od kamena -(hemi.j:ski gotovo či:sti ;kalcijum
karno-n-at, zvaini 'bihacit), dvije su na gornjoj :stra:n'i udUlbljeme (T. IV, 11, 14),
dvije na donjoj strani malo zaobljene (T. IV, 13, 1'5), tri su bez p oseib n i'h
detalja (T. IV, 12, 1;6, 17), dok je naj'pažlji vijeabrađena 'plo'ča na T. IV, 18.
Ova 'pl'o'ča ima na sredini, vjerovatno gornje površine, romb izveden žljebo­
vi-ma,od čij.ih uglova vode 'čebiri žlijeba :prema iv,ici :pl:O'če. LogiČlIla Ije pret­
po'stavka da žljebovi mogu biti 'li vezi s .dbičajem Hbacije, kao sto se pretpo­
stavlja da su i na dinu pfOIhuŠ€ne ;zdjele - posto1j'a urni s Inekwpol'a Jezerine
i GoJ: l1Jbić talkođe 'u vezi s istim ·običajem. Međutim, 'cystajuotvorene i druge
mogućnosti, .na 'primjer, da 's e radi {) predstaVi Sunčevog točka i slično.

NAeIN SAHRANJIVANJA

S ,obzirom na mali broj slučaj'no ,otkrivenih gl"Obova s nekropole na

Gradill1i, raspoređenih u vehki vremens'ki ra'sporn od VIII (grdb 22) d{) I vije­
ka :s. ,e. I(grob 4), kao i s obzi r om na to da su :podaci o 'Qpremi' gwbova i ll1a-čirnu
sahranj.i vanj-a lIlaknadno d,O'bijeo.i od nestručnj'aka kojli je razorio grobove, ti
podaoi S'U relativno nesigurni.

H Isto, sVr. 29.

152 B.

Za sa 5'keletom Inalazač je bio u obliku

sa'nduka od neobrađenih kamenih
je da nalazač
kosti ruke nešto
oksidima od narukvice.
skeleta ikamen{)m
nekropolama

Nalazač paljeVinom u grobovima većinom b~le

neo,brađenom od bihacita,

pločom

Va došlo na sve tri

kamenih i kerami'čke
kameniih tiče postolja urni, kamena
prvi put li fazi ,II u fazi
dok u fazi IV kod

urne ka-

'urni
nekropolu nalazač
je 'urna bila poklo'pljena ili
da se radi o
ali je isto tako

U vezi 's način'om nalazač je tvrdio da su

spone ;bile zakačene za obod urne L da su se nalaz!le na Ispoljinoj
42 Isto, str. 39--40,

'" a) Drechsler-Bižić, citlJrano 13, "'Dr. 70, i Popi's grobova, T. XIV, l;

XVI, l; XVIII, l; 1; XXI, l; l, 2;
,bl ciUramo pad 14, str. 7-10; Prilog 4. T. II, l, 2; III, L
" Drechsler-Bižić, citi-ra'no 'pod 33a, str. 36.
Marić, oitirano 8, str, 39-50,
.0 a) citira'no poo 13, Popis g ro'bova , žarni gro'b 2 i 4, T, XXII,
1; XXVI, 1~-3;
b) Drechsler-Bižić, citiramo str. 42,
" B. Raunig. Ja,pociS!ka GZM NS XXIII,
Sarajevo, 1968, str. 85-90, 92.
GZM (A), NS 35 /36, 1980 / 1981, str. 141-162.
B. RAUNIG, PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . . 153

ZAKLJUOAK

S jedme 'strane, mali 'broj 'g pobova iz ripa'čke nekropole, a s dpuge,

skromni i.nventar gro'bova, 'koj i se 'li većini svodi i~sklj ub vo na ker'amički
materijal,oteža vaj u hwnološku determi'naci'ju pojedinih gwbova, Opšte je
poznata .i ' u,tvrđena 'činj'enica da se u ja'pod'",kom kerami:čkom matepijalu 1zra­
zilto dugo za'ddavajlU star.iji, više :li manje modiif'i'kova,ni oC}blici', uslided čega je
hronološko razvrstavanjepojedi'načni'h posuda relativno nesigu.nno ukoli'ko
nedostaj'u čvr,šći oslonci ·u metalnim .nalazima. U slučaj'u r ipa'Čke nekropole,
sva,kako, na j značaj 'nije podaJtke 'Su pružile tri' reko·nstrui'sane grohne cjeline
i grob sa skeletom jer 's u pored keramičkih o'bli:ka 's ad,ržavale i metalne nal-aze,
koj.i su za japod'$lke mekropole u dolini Unekoli'ko-toliko popunili vremensku
pra zn'i nu 'od ;o'ko 150 godina i'Zmeđu fa za I i II, po Z MariĆ'U , 48

Već je Mari'ć, raspravljajući o tr,i ranije otkrivene nekropole u dolini

Une, ,konstatovao da je u.pravo u vrijeme i z među fa'ze Ii II moralo doći do
jačeg 'pmdora elemen'ata mlađe kulture polja sumama u dolin'U Une (Marić
razmi!šljao mi,g raoiji)iO, Materijal rekonstruisa,nih grohni!h ojel'ma, ;k ao i oblici
umli ,iz grobova 3 i 7 riopa ičke nekropole, s jedne str'a ne, d,a le:ko se čvršće vežu
za mlađe grupe k'ulture polja :s urnama (naročito z'a r'U'šku skupinu), Jmo i za
materijal razviJenog željeznog do,ba Slovenije .nego za materijal I faze ne­
kropola Jezerine i Golub i ć. S druge strane, isti ripački materijal se dvsta
dobro veže za II i III fazu ranije otkrivenih japod1skiJh ,nekropola u dol,ini
Une, N-a osnovu izloženog, čiru mi se, s obzirom na prihvaćen'U hn)llol'Oš.ku
podjelu japodskog grobnog inventara iz područja 'Srednjeg toka Une, bilo bi
sasvim logično 'li podjeli Z . MaT,ića zadržati fazu I 'kao Inajstar.ij'u faz'u japod­
s kog razvoja 'u 'ovom područj'u, Ikoj'a za'pravo označava prelazni ,period od
kasnog bmnzanog ka ra,zvijenom željeznom do!bu. Fazu II trebalo bi p.odijeliti
u dvije ,podfaze, na i Ub, pri čemu bi 'podfaza Ila obuhvatala starij.i odsje!k
r3Jzvijenog željeznog doha u području srednjeg to!ka Utne, s izra:oitim utjecajem
ml'ađi'h skupi'na kulture ,p olja s umama, a podifoa za Ub mlađi odsjek starijeg
željeznog dOiba, s j.oš :uvijek jakim elementima kulture 'polja s umama, ali
već m odiif'ici ram.im, ili možda bolje -. » ja'podiziran im«, ;0Ib1ioima. U daljem
razvoju 'zadržala bi 's'e podjela Z. Marića, uključujući i dvojn'U fa zu II/In za
pojedine obli'ke, ,koj'll 'je 'uveo Z. Marić, s tim da sad dobije ooznaku Hb/III.
Što 's e Uče apsolU'tne hronolog,ije, črni mi se da se m ogu približno zadržati
pri'hvaćen i raS'pOlni, uz otvorene mogućnvsti korekcije .na bazi ll'ClV'ih nalaza.
Do sada lJ'1ije ,bi'lo rijeci o etničkoj 'pripadnosti nekropole na Gradini u
Ri'Pču, Kao što j-e već rečeno, Gradina se nalazi na desno.i o'bal,i Une, udaljena
cca 300 m od sojeničkog naselj'a noa 'ostrvi'ma Une u Ripču. Udaljana j e cca
3 ,km :od Golubića., cca 4 km od Jezeritna , cca 7 km od Ribiba, r3Jllije otkrivenih
ja'p odskih nekwpola. Sama teritorijalna blizina 'ne bi morala .imati velrikog
značenja. Tok'o m razmatranja materijal-a !pokazan'O ,je da se :naroč'ito keraanički
materijal , ,bez obz'ira Ina elemente kojoj vUlk u korijene ,iz kulture p{)lj'a 's urna­
ma, ·dorbro veže za materrijoal spomenwtih ,nekrO!pola, s jedne strane, ali se
i'Stotako veže i za materijal s,oje,ničkog naselja 'u Ri'PČ'u, 'o čemU je na'prijed
bilo gov,ora, Na (Jsnovu toga smatram da nekropolu na Gradini u Ri'Pču treba
ubroj.iti među japod'Ske ne.kropole Biihabkog polj'a, odnosno područja srednjeg
to:ka vij e ke Une. Takođe smatram da ne grije:š imako nekropolu na Gradini
oZll1ačim kao nekpopolu stam,ovnika sojeničko:g naselja u R i.p<':u, ibez O'bzira na
mali ,broj ot'kri venih grobova.

'9 Marić, citi,ramO' pad 8, str, 13.

49 Isto, str. 57.
 154 GZ M (A), NS 3536. 198011981, str. 141-162.
_ _ _B. RAUNJG, PRAISTORIJSKA N EKROP,..?LA NA GR~DINI-.:._ ....

Ostaje još da se kaže da je, s obzi rom na veliku eksploatiranost prostora

na Gra'dini (srednjovjekovni obj ekti , turski objekti, rovovi iz II svjets'kog rata,
recentne zgrade, voćnja'k, recentna islamsIka nekropola), vehko pitanje da li
po ~toji mogućnost pronalaženja netaknutih ~raistori\j'skih g.r obova na ovom
lokali tetu.

SKRAĆENICE

Abb. Abbildung
i d. i d a lje
GZM Glasnik Zema ljskog muzeja u Saraje-vu
NS N o,va sel"ija
S. Seite

ser. serij a

str. strana

sv. sveska

T. tabla
VAM Z Vjesnlik A,I'heološkog muz eja u Zagrebu
WM BH Wbsenscha.ft1iche Mitteilul1 cr e n aus Bosnien und der Hercegovina
Rad primljen 16. 12. 1981. godine

PRA-HISTORISCHE NEKROPOLE AUF DER GRADINA IM DORF RIPAĆ

ZUSAlVIMENFASSUNG
Ein geebneter Hugel im Dorf -Ripa·čselbst , am rechten Ufer des Flusses Una,
stellt di e Loka,litat Gl"a<tiina dar. Die LClkalita t wird ~n alterel' ·a rchaolo-gischer
Litera tur ihrer Dberre-ste aus mittelalterlicher und turkischer Zeit wegen erwahnt,
die jedoch auf dem Gelande ni'c ht mehr in Erscheinung 't reten.
Einer der Grundb es itzel" auf der Gradina stieCl 1971 beim Umgraben ei.nes
Obstga rte ns a·uf a'n die zwanzi.g prahiste.risch e Graber, die er freilegte .und die
Funde da;raus de m Regkna.)museum P.ounje in Bihać ub er·gab. Eune Equipe des
Museums grub die Urne des Grabes 1 (T. V, l , 2) <ms, die der Finder in ursprunglicher
Lage belasse n hatte und sammelte auf der Loka·litat einige Urne-nfra-gmente und
Steinpla-tten - Urnenunterlagen.
Von den el'haltenen Funoe n von d e r Nekropole aluf der Gradina ·sind hypo­
thetisch 22 Grabeor abgetrennt w OI'den. In den Grabem 1-21 befindet sich Asche
in der Urne, im Gra,b 22 ein Skelett. Auf Gl'UUld der vom F un der erhalten e n
Unterla-ge:1 sind die Grabeinheiten des Gr ab es l und 2 und die Grabeinheit ohne
Urne auf der T. III, 13, 14, 16 rekcm stl'u ie rt worden.
Auf Grund der lVIetallfunde (T. III. ll, 12) schlieGen wi·r , daCl Grab 22 das
altes te der Ripačer NekfCipole ist und d e m 8. Jahrhundert vor der Zeitrechnung
angehort. Es folgen die Graber l und 2, d atic rt in die Zeit um 600 vor der
Zei·trechnung sowohl wegem ihrer GurtelschlieClen (T. I , 2, 10) und dem Messer
(T. I, 3), fur die Anailog le n im Material aus Slawenien bestehen als auch den
Urnenformen und Ornamenten (T. I, 19) na ch zu urtei'len, die sich gut in die
Tradition der Urnenfelderkultur und in das keram ische Material a'Us der .ialpooi:schen
Nekrcpo,le in Jezerine einfi.igen. Beide Urnen sind .angebIich mit der .g 1eichen
unbe a rbeitet on Steioplatte bedeokt gefunden worden und ·s ind wahr·schei'nlich zur
-selben Ze it in die Erde gebracht worden. Annahernd der gleichen Zeilt gehort
a,uch die Grabeinheit oh ne Urne (T. III , 13, 14, 16) an, was bL'sonders auf Grund
·der Gurtelschief3en angenommen wi.rd.
Die ubrigen Funde auf de.r Nekl101Pole ven Ripač sind kera:misches Mate rial.
Hier muCl die Urne des Grabes 3 (T. II. 1) ab gesondert werden und zwar ihrer
ausgesprochen bikonischen Form und des seharf ingedruckten Bauch., ..; wegen und
b~s zu e inem gewi'ssen Grade wegen der vertieft n Ornament:h:, mit der sie sich
direkt mit den Formen jung erer Gruppen der Urnenfelderkultur der Ruš - Sam­
mlung in Verbindung bringe n laClt und man sie samit in die Zeit zwischen 700 und
GZM (A), NS 35/36 , 1980/ 1981, str. 141-162.
B. RAUNI G, PR AlSTOR!.JSKA N E K R OPOLA NA GRADINI. 155

600 vor der Zeitrechnung da,tieren ·kann. Es ,scheunt, a,ls abdie U.rne des Grabes 7
(T. II, 5) eine ahnliche Form geha:bt ha't.
Die Urne a:ls Grab 6 (T. II, 4) erfailt, 'und wahl'sch€'inlich auch die Urne des
Grabes 8 (T. II, 8) kaln'n in BeZlug au,f die Pr-wilierung nach Z. Marić der Phase II
der japodi'schen Nekropolen ,im Tal der Una 'ZIugeo.rdent, bzw. in die Zeit zwischen
500 und 360 alter Zeitrechnung datiert werden. Fragmentierte Um en aki Graber
5, 9, ll, und 12 erfafit (T, II, 2, 6; III, 1, 2) ,korun ten ,a nnahe rnd der Pha's e II/In
der japodi1schen Nek r-op olen im Unatal bzw. in die Zeit zwLschen 500 - 250 aUer
ZeHrechnung zugeordnet werden.
Ion BezlUg auf Urnen identi1scheT Form und Verzie~ng aus Jezerine und
RLbić, datiert i'n die Zeit 'zwi'sche.n 110 - 35a,l ter Zeitrechnung, steHt die Urne des
Grabes 4 (T. II, 3) den jungsten keramischen Gegensta'nd aus der Neikropole von
Ri'Pač dar.
Von BeigaJben a:u s den zerstorten Grabern ,i st ein kleines Gefail, auf T. III,
18 abg ebildet, Ibesonders ionteressant, insoiern, als es 's ich mit seinem farbi.gen
Or,na:ment mit zahlrei,chen ahn lichen k,le inen Gefailen 3JUS JezeTine und Ribić in
Vel'bindung bringen lal3t, wahnmd es das Element des vorherigen Eimschineidens
von Ornamen tenkon turen auf jeden F.all! ganz a'n den Anfang einer Reihe von
kleinen Gefailem stellt, die auf di'ese hrt und Weise verziert sind. Das wuTde
bedeuten, dail dies ,kleine Gefail ganz a'n den Anfang der Phase III oder sogaT
noch in Phase II der japodi.schen Nekropolen Jm Unatal datiert werden mul3te.
Unter 8 erhalltenen kreisfo=i'g beha'Uenen Steill1platten(Bihaz it- fa.st 'feines
KaJlzium-Karbonat), ·diean.gebJi.ch a ls Urnenunterla,ge g'edient haben (T. IV, 11-18).
~st die Pl atte v,on T. IV, 18 i'n Bezug auf i:n ,sie eingea,rbeitete Vertief'1..1ngen besonders
interessaint. Diese Rin ne n konnten mit dem Braluc h der LLba-tion in Zusammenhang
gesbanden haben, der beii den Japoden mi,t Sicherheit dokumentie'l't lIst, ,obwohl
auch ande:re Vermutungen (Da.rstellung des S01l'nenraldes 'u. a.) offenble·iben.
In Bezu,g auf ,die Bestat'b ungsa'rt bli·e b der Finder fest bei der Behwuptung,
dail skh da's Grab mit dem Skelett im einem Sa,rg aus unbeaTbeiteten Steinpla.tten
befunden habe. D iesem Detai'l nach ware dieses Gralb den ja:pO'dischen Grabern
Likas, wo sich im alteren Pha,sen ei'ne Ste~nausstattung der Graber zehgt, na her,
als japodischen Nekro>polen ·auf dem B iJha:ćeT Feld , wo 60 au's gestaUete Graber mit
Skeletten lin alteren Phasen ,nicht au.fgeDu[l den wO'roen ·s·i'nd. Von den Grabenn mit
Urnen beha:uptete der Finder, dail der grofite Teill der Urnen aluf rund beha'1..1e:ne
Ste in-platten gelegt und mit unbeha'uenen unbe.a,rbeiteten SteiJnplatten bedeckt wa.r,
(di·e er nicht autbewa:hrt hatte). Der BraJUch , <die Urnen mirt eine r SteilI1unterlage zu
versehen und ,s ie mi t Steinplatten 'abzudeC'ken, zeigt ,sich vereinzeIt un PhaGen
I und II in Jezerine, wahrend man spater ,neben Steinpla.tten auch Gefaile benutzte.
Sowohl da,s Material a'us den relkonstl"U'ierten Grabeinheite.n, wie auch die
Fo=en der Urnen aus den Grabern 1, 2, 3 und 7 einerseLts '\a<ssen sich weita'1..1s
tester mit j-ungen Gruppen von UrnenfeI-derkuItur ~bes onders mit der Ruš- Sam­
mlung) wie a,uch mit Material deT entwiokelten Eisenzeit Sloweniens ,im Verbindung
bringen als :mit Ma,terilal d er Nekr.o polen ·v on Jez~,ine 'Und GoLubić . Andererseits
lal3t sich das glei'che Rilpa>čer Material ziemlich gut m it der Phase II und III
japodischer Nekropolenin Unata,l in ZuzammenhalThg bringen. Auf Grund oes Ange­
fuhrten erscheint es mir durcha'll'S logi,sch, wenn man die anerkannte chYcmologische
Einteilung des ja'podischen GraJbinventar·s a'1..1S der Gegend des mitt1elfen L3Jufs der
Una mit in Betra'cht zieht und Z. Maribs Phase I aLs alteste Phase der j apo.dischen
Entwidklung in dieser Reg,i on bei:behalt, die die Dbergangsperi·ode vom spaten
Bran.zezei,talter zur entwiokelten Ei'senzeit .a u·s.gesprochen .deu blich ma,c ht. Die Phase
II mul3 ·i,n zwei Unterpha'sen in U a und Ub ,g eteiH werden, Welbei .die Unterphase
II den al.teren Teil der entwidkelten Eilsenzeitim Gebiet des Mittellalufs der Una
umfassen wurde, mit ausgepTagten Einfllis-sen jungerer Gl'uppen der Ur.nenfelder­
kultur ·und die Unterph3lse IIb den jungeren Teil der a.Jteren Eisenzeit mit noch
immersta'rken Elementen der Urnenfelderlku,J,tur, jedoch mit be,reits modif irzier ten
oder v.ielleicht .»jaJpodi'sierten « F.ormen. In der weiteren Entwioklung wurde ich die
Einteilung Z. Ma'r~ćs .beibehailten, ,unter Inei'nbeziehung der DoppeIphase II /III,
was ei,nzeIne Formen anbetTifft, dail s ie 'somitdie Bezeichnu,ng Ub/III erhielte.
Was die absolute ChronoIogie anbetrifft 'Scheint :mior, dail man d-ie aner.kannt(,n
Spannweiten aln'naheTnd beibehalten konnte, dergestalt, dail eine Korrektur­
moglichkeit aluf der Ba.sisneuer Funde offen.ge'lasse:n wurde.
Bei Erorterung des Matenials erwies es sich, dail sich besonders d3!s Keramik­
maieri a,l, ,o hne Ruoksicht aluf di'e Elemente, die in .der Urnenfelderkultur verwurzelt
sind, ausgespro.chen gut mit dem Material der jaopodischen Nek,ropolen von Jezeri.ne,
 GZM (A), NS 35136, 19BOi19S1, sk 141-162.
156 B. RAUNIG, PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI .....

RLbić 'Und Golubić einerseits und andererseits mit dem Material der Pfahlsiedlu.ng
Ln Ri'Pač i'n Verbindungbringen lal3t. huf Grund dessen bin ich d e r ,Ansicht, dal3
die NekrOlpole 'a'uf der Gradina in RLpa'č zu den jClJpodischen Nekropolen im Unatal
zu zahlen ist. Ebenfalls bin ich der Meinung nicht zuirren, wenn kh die NekrO'pale
auf der Gradina als N e kropole der Bewohner dN Pfa1hl's iedlung a.uf den InseIn
der Una in Ripač bezeichne, ohne Rucksicht aruf die geringe Anzahl entdeckter
Graber.
Es bleibt nur nach zu bemel1ken, dal3 es, i'n BeZiug auf die viel,s e'itigen
Ausg.rabungen und Erforschungen auf der Gra'dina (mittelalterHche Objelk-te, ti.ir­
kische Objekte, Graben 3JUS dem Zwei ten Weltk'rieg, rezente Ba'uten , Obstgarten,
rezente islami'sche Nekroopole) s e hor in Fra,g e gestellt wird, ob di'e 'M 6glichkeit,
unberi.ihrte prahistorilsche Graber auf dieser Lo:kal ital zu fiaden, uberha,u.pt besteht.

'01bersetz'l.mg
Jutta Kulušić
GZM (Al . NS :!5 /3f . 1980/J981 . st r. 141-162.
B . JlAUNIG. PRAlSTORIJSKA NE KROPOLA N A GRADINI . 157

TABLA I

-.
-ct

(
\
\

~ ... .
, .... .
/

.~- 7

,.,-- ­ ........,

/'\
\

11

Grob l: 1-8; Grob 2: 9-1.1.

II - GZM - A r heologij a. 35/ 36

158 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 141~162.
B. RAUNIG, PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . . . . .

TABLA II

e - -

I
l
I

,
I Df1!jJ/
{
r

/
\.

Grob 3: l; Grob 4: 3; Grob 5: 2; Grob 6: 4; Grob 7: 5; Grob 8:8; Grob 9: 6;

Grob 10: 7.

GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 141-162.

B. RAUN IG , PRAI STORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . 159

TABLA III

~ ~.--
I

, ..... . . -o . ' ,' . ", : '. \ (:' ~ _; ~ j " ," ~.

'.
.' .
0' 7: ' ~
,' . .
'"
...
~ 1[\
\ ,I :
I ;:,, ~,
~:",..~7 " , - O '
'~.
I
. . ...
. . ; '-'
'~ '. ~.
,.,. ' ,~..,:~ :.:.
~/~ ~~. .. ,.
~1
\
"
' ,i;K 2
t@ f ,, I
'
/
I

\Jila
! • .' .:"1:- ~ ,
'. 5

- ,- -,'"

/
/
) \
\

Grob ll: l; Grob 12: 2; Grob 13: 3; Grob 14: '4; Grob 15: 5; Grob 16: 6; Grob 17: 7;
Grob 18: 8; Grob 19: 9; Grob 20: 10; Grob 21: 19; Grob 22: ll; Rekonstruisana grobna
cjelina bez urne: 13, 14, 16; Prilozi iz uništenih grobova: 15, 17, ,18.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/19&1 , str. 141-162.
160 B . RAUNIG , PRAISTORIJ S KA NEKROPOLA NA GRADINI .....

TABLA IV

!tJ 5

"

, r

,.
.. .. . ; ~ ~f"~
. . ~. .0

o 15
r
16
17

18

Površinski nalazi: l, 3-10; Prilog iz uništenog groba: 2; Oprema grobova s urnama:

11-18.
GZM (A), NS 35/16, 1980/1981, str. 141-162 .
B. R AUNIG. PRAISTORIJSKA NEKROPOLA NA GRADINI . 161

TABLA V

1. Ul'na greiba l ·un situ

2. Isto, spojjIa na vra'tu usrne kaš.tatna 'per,la

GZM (A), NS 35/36, 19801198 1, st'f. 163-- 188.
U.DK 930.26 :737
OriJginal'ni ,na učni člarna,k

PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU PLEMENA DAORSA

(Prilog istraživanju antičkog brodarstva istočne jadranske obale)

MITHAD KOZLlČIĆ, Pula

U 'Posljednjih .nekoliko .godina više sam ,p uta susreo i ;konsultirao i~ II t

živače Ošanića drugove Đ. Baslera i Z. Mari'ća, koj'i su mi o ffi'ogu'Ći1 i uvid "~
mnoge nepubhcira'neiniormacije i podatke 'o Daorsima. Sva'kalko treba :po­
menuti ,i m.formacije koje sam 'u toku 1980. go·d. dobio .od B . Čovića, N. Gambija
i Z. Brusića, 'kao i od drugih stručnj ·ak-a . · K 'a da se ,vome doda ·o no što ,je do
sada objavljeno '0 novcima", kao i o Ošanićima, te općenito o Daorsima 2 ,
ddbije se sasv,im solida.n fundu'S črnjenica i pO'dataJka koj'i 'pružaju realnu
mogućnost istraživanja .pr.ilkaza brodova Ina da·orskim novC'ima. Fundus, na­
ravno, još uvi'jek nije potpun jer do danas nije pronađen nijedan djelić tih
brodova. Tome nije razlog to što ih rn:ije bilo, već što do danasniGu podwzi­
mane podmorske 'arheološke akcije u širem rejo.nu Neretvanskog kanala, gdje
hi,sasv,im s1gurno, trebalo bit.i ostataka ovih ploviJoa. Amalogna 'a'kc'ija bivšim
tokom rijeke Neretve, onim od prije 2000 godina, !kao ·i ,d an a·šnj im , također
bi mogla dati pozitivnih rezultata 'u proučavanju našeg predmeta.

* I na ovom mjestu srda :čno zahva~jujem Đ. Ba·s leru, Z. Brusiću , N. Carobiju,

B. Čoviću, Z. Mariću i 1. Ma, roviću ,i d.rugima koji 's u mi ina razne .načine ·pomogli u
prikuplj anj u građe i pisa'1lJju ovog rada.
J A. Sallet, Die :E)rwerb'Ungen des Kontgli'chen MLinzcab une ts v·om 1. Apri-l 1884

Ns zum 1. April 1885, Zeitschrift fUr Numirs mati'k XIIIII, Berlin, 1885, str. 68;
J. Schh)sser, Beschreibung der altgriech Lschen Mlinzen 1. Thessalien, Illyrien, DaJ­
matien und die Insein des Adri·ati·schen Meeres, Epeirros, Wien, ,1893, str. 42, T III,
sl. 13 i 14; J. Brunschmid, Die Lnschriften und MLinzen ,der griechrschen Stadrte
Dalmatiens, Abhandlungen des ArchaologLsch-epigraphi,schen Seminares der Uni­
versitat Wien, Heft XIII, Wien, 1898, str. 75. i T III/13 i 14, Bruifišmid nalvodi:
E. Eckhel, Ca;ta'logus Musei Ca,esa-rei Vindobonensis numOI'um veterum, Wien 1779,
vo!. I, 1, meni nedostupno; K. Stockert, Zur Mi.i:nzkunde der da:lmatini·s ch-griechi,s chen
Kolonien, Numismatische Zeitschrrift, 52/1919, str. 127. is!. 5 .i 6; D. Basler, Novčić
plemena D a orsa, Glarsni'k Zemalj skog muzeja BiH (=GZMS), Arh. NS, sv. XXVIi197l,
str. 333. 'i d.; Z. Marić, Dva nova pr,imje'!1ka daor·s kog iT!>O'vca sa gradine Ošanići kod
Stoca, God išnjalk Centra za balkanološka ispiti va nja (= CBI) 11 / 1976, str. 253. i d.;
I. Marović, Iz numizmati'čke zbi!1ke Arheološkog muzeja u Splitu, Go.diš.nja'k CBI
11 / 1976 , str. 229-231. i T-lVII i 2.
" D. Basler, Gradina .na Ošami-ćima ,kod Stoca, Na·še 'stari'ne, 1II/1955, str. 79.
i d.; Z. Marić, Arheološka istraživan.jana grad i.ni u Oša·ni ćima kod Stoca 1963. go­
di.ne, GZMS, A·rh. NS, sv. XXVII-XXVIIII1973, ·s tr. ,173. i d.; Isti, Depo pr,onađen na
ilirsk om gradu Daars ... (2. st. pr. n. e.), na istom mj.; Isti, Ošanići - centar Daorsa
- kulturno-h ~storijske značajke, Jadr8Jnska dbala u protohistor,iji, Kultu rni i etnički
pr.oblemi, Simpozij Dubrovnik, 1972, posebno izdarnje, str. 247. i d.; Isti, Daorsi. Ime,
terito.rij:a i etnička pripadnost plemena Daorsi, Godišnjak CBI 8/1973, sk 109. ,i d.;
Isti, Prahistorijska i protohistorLjska .utvrdenja na području Daorsa, Godišnjak
CBI 6/1975,str. 103. i d., gdje je ;ostala ,)otlter8JtuTa.
164 eZM (A). NS 35 /36, 198011981, str. 163-188.
_ __ _ _ __ _ _ __ _ __ _M
'---
. _K_O_Z_L_I _C_IC
_ . _P_R
_ I_K_ A
_ ZI BRODa v A N A NOVCU ...

Pored navedenog, za naše is tmž iva:n j e imamo .na raspolaga'ni'u i onaj

mah Ibroj vijesti antičkih pi's aca koji se odnosi na brodarstvo naše obale".
U analizi ćemo konsultira ti rezultate podmorS'kih arheolo·ških istraživanja
Z. Brusića " , poznati monoksil iz Hutova 'blata", kao i današnje n·=retvanske
lađe i trupe 'pri,ka·za ne na T-6 i 7". Na raspolaga·nju .nam jei ono malo sa­
znanja o autohtonoj hburnskoj !ilbur.ni 'navi'S', te i drugim star ijim i nov.ij·im
brodovima s 'naše olbale ili iz Mediter~'na.
Pri analizi brodova s da'or'skog novca moći ćemo se koristiti i a,n~lognim
ana:hzama s Inovca ilirskih kovn ica, .kojih je poznat već do'bar broj, i koji
također na R v. ,prikazuj'U dosta ' slična p l ovila'.
O brodovima Daorsa, i'zuze v numografskih opisa njihova novca, do danas
nije uopšte pisa.no. To je razlog v iše - ,koji u jedno def,in:i'še 'i potrebu - da
se pristupi pi'sanj-u ovakva ralda. Iako će ovaj rad 'po mnogo čemu biti pi()lnir­
ski, nadam se da će ujedno b it.i i Ipodticaj da se u budućn·o-sti više pažnje
obrab istraživanju našeg aintičkog pomorstva.

MARITIMNE KARAKTERISTIKE BRODOVA S DAORSKOG NOVCA

1. Vrlo je često u l iteraturi odnos duž;na (L) -- šir;i!1a (B) broda ozna­
čavan :omjerom. Taj omjer za anticke brodove iZD'osi 1.: 7 ,ili l: 6'". To je
O'l'l1jer koji se daje za bro·dove u realnosti, odnosno za o'ne k'oj'i s'u i zva đeni 'll
podmor·skoj 'a rheološkoj aikci'ji , ,ka·o poznati brod iz Yassi Ade prilkaza,n na T-5.
Naj veći broj brodo va, ipak, jooš uv ijek nam je 'p oznat ·s I1azn;lh Ji.kov.nih
pnvka'za. Njihov specif ikum je da se redovA:o d3.j'U u 'bokocr tu. To znači da se
mogu izmjeriti samoduŽ'1na i visina boka .na glavn'om re bru brodova. Na R v.

lj C. Torr, Ancient ships, Chicaigo. 1964. str. 16, 17, 117. sv. lLburna i
liburnica, i str. 115, 116, sv. h~mb03, lembus, gdje su svi 2, ntičk i izvori '0 tim
»vrstama« brodova.
• Z. Brusić, Istraživo::nja antičke Luke ked Nina, Diadora 4/1968. st'r. 208. i d.;
Isti, Podmorska arheološka i'3tr<lživanja sta rohrvat ~,kih bredova na ula·zu u ninsku
luku, Radovi Inst ituta JAZU u Zadru , sv. 16- 17 11969, str. 443. i d.; Isti, Rezultati
na'j.nov1jih istr2živa.nja i vadenje starohrvatskih brodova na ula,zu u ninS'ku luku,
Adr·ia>tica Maritima br. 2, Z3Jdar, 1978, str. 5. i d., gdje je osta,la l,it€'ra,tura.
o V. Atanacković-Salčić, Hidroa,L 'heolo§ko nalazište na pedručj-u Hutova Bla,ta,
Pitanja i:straživa,nja i zaš ti te hi'droarheoloških spomenika u p c.dm ()Ifj u i'stočne obale
Jadrana , SplUt, 1975 (umnažena građ.a) , 's tr. 111. ·i d. Mc·nak-silni čClJm3Jc : doug 4,3,
širok 0,7, visina bClkova 0,4 m. I,zrađe n 'u jed n em koma-du - izd ubljen u hrastovom
drvetu.
u Crteže oba pl-ovila dobLo sam ljubaznošću dru.ga Jure Vujev~ća ,i'2 Komina.
kojem se i na ovom mjestu 'srdačno z·ah v.aljujem. Na cltež~ma su or~gi·naJ.ni na'zi vi
pojedunih dijelova ,plovila.
, M. Zaninović, Modeli nClJši,h brodova. izd. Čuvar Ja,drana , Spht, 1975, s. v.
L~bu'l'l1a, gdj e se ·navodi i starija literM'ura.
8 Usp. H. Gacbler, Die alntilken Munzen von 'Ma1kedonia und Panania, II ,
Abtei.lung, Berl i.n, 1935, str. 199-206; B. Horvat, Tetraldrahme .grada DClJmastioona iz
nala,za u Ri'sl1;u (Rhizon), NllJmi,z mati'ka 2-4/1934-36; C. Patseh, Zbirke grčkih ~
rUmski'h sta ri·na u Bos.-herc. zema1j,skom muzeju, Sar.ajevo, 1915, str. 7. i d.; K. Pink,
L()Ik)ale Pragungen a us dem SLnus RhiiZO'nicus, VHAD XVIII-XXIII937-1940 (Sell"ta
Hoffilleri'alna), 'str. 527. ,i d. , te raldove D. Rendić-Miočević,Rrolegomena ,ilirskoj
nurnografiji, Godišn jalk CBI 3.'1965, 's tr. 77. i d.; Ilirski v ladari u svjetlu epigrafskih
i numizmatičkih izvora, Histor.ijsk i zborni'k 19-20/ 1966-1,967, str. 295..i d., te
njegove lpriloge u Numizmatičk i m vijestima 14 / 1967, str. 1. i d. 'i 1611969, str. 1 i d .,
ki3io i u Adriatica praehi'storica et 3Jntiq'ua, Miscelianea G. Novalk dicaba, Zagreb,
1970, Istr. 347. ,id., gd,oje se nalazi i ostall'a liter·atura.
8a M. Nikolanei, Iliri, Grci i Rimljani na Jadranu. Morn ar ički glalsn.ilk 111958,
str. 60.
GZM (A), NS 35/36 , 1980/1981, st.r. 163-188.
M . KOZLICIĆ, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .. •. .
165

novca Daorsa Ibrodovi su ta'kođer 'prilkaza'ni u bokocrtu, zbog te,g'a se može

uzeti samo odnos du·žina - visina, tj. L : H :na glav.n'Om rebru.
Da bi se mogli uo'čiti ta,kvi odnc'si, analoizjran je jedan broj prikaza
brodova ·na Iker,amic'i i :novcu (Tabela I).
Na osn'ovu predočen'Og u tabeli I mo'ž e se za'ključili da je kod Grka,
pa i Đgipća:na , lU ra.nij<i'm fazama , odnos L: H veci u odnosu na kasnije
vrrjeme. Naime, taj se o cin os, ·koj'i do sadani'je uo.pšte istraži van, od 'P0,četnog
1 : 27 i srednjeg 1 : 16,8 u egipatsko vrijeme snizio do vrij,e ctnosti 1 : 4 i sred­
njegodnosa 1 : 9;5 u V st. pr. In. e. kod Grka, što se zorno uoča va na sl. 7 i 8.
Očiigledno je, da'kle,da je vremeno m odmos L: H dobi'o realnije vrijeda1osti.
To je svakako rezultat 'kako razvoja brodarstva tako i povećanja re-a1ističnosti
u likovnoj umjetnosti mediiterans>kih ;naro'da.
Pokazatelj'i da je pomenuti odnos 1 : 4 (iz talbele I, red . br. 15) vrl'O blizak
realnosti , 's obzirom na vrijeme nastanka, eviden bni su na nekim drugim
opšte-poz,na tim istovrsn.im prikazrrna. Prikaz brod'a 'i zPomrpej a (I ,s t. n. e.)O,
kod kojeg je od:no's J : 5,9, to potvrđuje. Pr:lkazi brodova s naše ohale su
baJkođer potvrda ovakvog mišljenja. To su trgovačka lađa s reljefa iz StaTog
Grada na o. H varu ' ° 's odnosom 1 : 4,7, i onaj 'na spomeni~ku Gaja Utij'a uz
Salo.ne (,prve decenije I st. n. eyl s odnosom l : 3,9. Treba Jf1aip'Omenuti da su
na 'pomen UJte razli'čite odnose u tj ecale razhčite k<cmcepcije gradnj e brodova,
različita namjena bwdova {r i ječni i mo,rski, trgovački i ratni) , što je, op et,
sigurno ,imal,o j'akogutjecaja a1a sam prikaz brod a. To je poseibno važnu pri
raJzlikovanju trgova'čk ih od ratnih brodova, jer su prvi, tj. trgovački, redovitCJ
većeg gaza bud:ući da su bili nami'jenjeni z;a ,prijevo,z rabe, a drugi za rat, pa
je bilo potrebno da budu duži i s ma'njim .gazom kako bi " klizili« po VD di
postižu'ći u odsudnom trenutku potre,bnu brzinu.
Pri'kazi na novcu 'su 'za :nas od po'sebrl,og z,načaj a ,i ka'o dOlka'z gornj im
razmatranjima i ,kao ,najdire'ktnij!:l 'pomoć u analizi idenbičkog ll1a daorskom
novcu. Od njih ćemo posebno analizira:ti dva budući da prilkazuj'u dvije vre­
menskiadijeljene koncepcije, ali 'i vrste brodova.
Prvi 'Pr,i~kaz, koj i donosi G. F. Bass, predstavlja fenički brod iz IV st.
pr. n. e. '2 Za ,njega je ,odnos L: H , tj. du:ži:na bro'd'a prema vis'ina -bokova
l : 10,9. Budući je ri'ječ o trijeri iz Sido'na, gdje je novčić pronađen, na nj'U
hi .se mogle pr,imijen'iti neke poznate č:'njenice. Klasična trijera, nalime, z,a
koju je .na sid:o,nskom no\/'čiću dan potpu:no 'uobičajen priJkaz, prema J'i.teraturi
ima galbarite: dužiJnoa 42, širina 5,8, v:sLnabokova 4,35 m'''. Prema tome bi
r,ealno odnos dužina-vi'silna boka bio 1: 9,7, što znači da je ovaj oonos kod
1i1kovn,og ,p rikaza na sido:nskom novČ'i'ću veći za 12,4010.
Pošto ra's polažemo 'sa 'sve tri osnovne dimenzilj-e, može se definirati i
'Odnos dužina - :širina - v.isi'na, koj:i iznosi 1 : 7, 2: 9,7. Si'rina, koje nema n'a
prilkazu I(kalko 'na OV()!ffi taJko i na svim o'stal'im), u istom se ,ko:ntekstu može
izra'zi1::i 'u dva odnosa: dužina - širina l : 7,2 i ši'rina viSina boka 1 : 1,3,
O'dnos ,koj-i se također može izra'zi ti dvoj'3'ko": ši rln:a - gaz br'Oda l: 3,2 !i
širima - vi'sina bOtka 'nad vodom l : 2,3.

• G. F. Bass, NaJVie C'ivilta alfhea,).og:'a ,mari,na, Mila.no, 1974, str. 72. i sl. ll.

10 M. Nikolanei, o. c. , ,str. 63-64. ,i sl. 5.

11 M. Nikolanei, o. c., str. 61 - 63. i 'sl. 4.

lO G. F. Bass, o. c., str. 55. i sl. 7. Na crtežu je odnos 4,5 : 19 mm.

l' J. Vasiljević, B. Visković, Vojno-'p omorska 'i'Storija, SpLi,t, 19&8, str. 36.

H Ibid. Ga'z 1,8, vilsi'na bc;k,ova nald vodom 2,55 (fi.

 GZM (A), NS 35 '36, 1980/1981 , str. 163-18n.

166 M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .. . ..

TABELA I

ODNOS VISINA BOKA NA GLAVNOM REBRU DUZINA BRODA ZA

BRODOVE MEDITERANSKIH NARODA

Red. br. I Pripadnost i broj

pri'kaza
Da·tiranje Odnois H:L
-- - ­
l. Egipat (2) 2500. pr.. n. e. l : 27
2. Eg.i;pa t (3) 1250. pr. n. e. l : 14
3. Egipat (3) 1000. pr. n. e. l : 9,5
4. Tigris ( l) 700. pr. n. e. l :8
5. Fen-ik ija (2) 700. pr. n. e. l :6
6. Etrurija (l) 600 pr. n. e . l :5
7. Etrllr i'j a (2) 550. pr. n . e. l :8
8. Etrllri'ja (2) 500. pr. n . e. l :7
9. Etwrija (l) 500. pr. n. e. l : 12
10. Grčka (l) VII sl. pr. n. e. l : 10
ll. Grčka (l) 750. pr. n. e. l :8
12. Grč.k a (l) 700. pr. n. e. l : II
13. Grčka (l) 660. pr. n. e. l :9
14. Grčka (l) 600. pr. n. e. l :9
15. Grčka (l) V st. pr. n. e. l :4
16. Rim (l) I st. n. e. l :6
17. Rim (l ) I st. pr. n. e. l :5
18. Roiim (l) I st. n . e. l :4

19. Feni k ija (l) 360. pr. n. e. l :8

20. Fenikiia (l) 350. pr. n. e. l :8
21. F e n ikij a (l) 350-320. pr. n. e. l : 8,5
22. Femikija (l) 340. pr. n. e. l :4
u 23. Rim (l) 367-383. n. e. l :7
~
> 24. Rim (l) 180-192. n. e. l :5
o 25. Rim
Z (l) 109. -pr. n. e. l :5
26. Rim (l) -redi'na I st. pr. n. e. l :9
27. R im (l) 38- 36. pr. n. e. l :6
28. Rim (l) 38- 36. pr. n. e. l :7
29. Rim (l) 32-31. pr. n . e. l :5
30. Rim (l) 32-31. pr. n. e. l :4
---- -------
IloVCTi:
l. do 9. C. Torr, Anc ienl ships, Chicago, 1964, s t r. 137-138, T IIl-8, II/9-11,
lII/12 (l3 i 14 su fra-gmenti te se ne m ogu j ed n o z. n a·č no a-na-Hz.irati) , .15 ,i 16, IV/ 17-19.
Etrurski brodovi kcd F. Bass, Na,vie c iv ilUl ,w h e olegia marina, Milane, 1974, j avljaju
se i evi ekstremni odnesi: VII st. pr. n. e. (s h". 43, sl. 7) l: 14 i 580. god. pr. n . e.
(ibid, sl. 8) l : 4,4.
10. do 15. F. Bass, o. C., s tr. 401, s·J. 2 (na slici ",u p rikazana dva broda , da·tiran·je
660. g od. pr. n. e., g ore dati odnos je za desni brod. Za l ijevi br(}d odnos je l : 11,2),
str. 42, s l. 4 i 5, ::;tr. 54 , sJ. 3 i 4; P. Kemp, H istoi re des Nav'res, Paris, 1979, str. 24,
gdje je pri'k a za n a slika petekontere ·na g rčkoj vazi. Na petekonteri je prika(zall1a scena
iz Odiseje: O di se j i sire ne.
16. F. Bass, o. c., str. 72. 'i sl. ll.
17. M. Nikolanci, Iliri, Grci i Riml j a n i na Ja·dra-n'll , !VIorna·rt čki gla'sni,k 1/ 1958,
str 63-64, s l. 5.
18. Ibid, s tr. 61-63, sJ. 4.
19. Mi.inzen und Medadlen A. G., Ba-seI, August 1966, L uste 267, str. 2, sl. 18.
20. Ibid, sl. 23.
21. Ibid, sl. 9.
22. Ibid, sl. 19.
23. D. R . Sear, R oma'n coi,ns and their -va lues, London, 1970, stT. 337, br. 4038.
24. Ibid, str. 140, br. 1549 A.
25. H. A. Sea by, Roma-n silver co in::;, V ol. I, London, 1967, str. 48, F onte-ja l.
26. D. R. Sear, o. C., str. 78- 79, br. 344, T-5.
27 . H. A. Seaby, o. c., s.br. 105, br. 21.

28 Ibid , br. 20.

29. Ib id, br 7, str. 122.

30 Ib id, str. 124, br. 27.

GZ;>.1 (A). N S 35/3 6, 1980119fll , sLr. 163 - 188.

167
-M. KOZLTCIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU ..
-- . ~- - - - --- ---

Ovi novi ·odnosi, kao i gO'm ja Ikon'sta tacij a, bacaju novo svjetlo .na relacij u
likovni prikaz - brod tl realnosH, 'iako su zaključci izvedeni samo prema
trijeri, koj'a je l~nij&ki .brod, što je svakako f'undamentalno različ i to od daor­
skih brodova.
Drugi prikaz donosi P. Kemp i Oln predstavlja rimsku galeru liz II st.
pr. n. e." G Za ovaj brod je 'odnos dužina - visina bro·da 1 : 5,6, š to nam po'ka­
zuje, s ob zirom .na pomenuta, da je odis ta riječ o galeri , tj. brodu manjih
dimenzij-a u odnosu na, .n 'pr., trlj eru.
Prikaz ove galere i brodovi s daor skog novca imaju nekoliko sličnosti:
'prrbližno su isto dabiran.i, oba su 'prikazana na ;novcu i predstavljaju opšte
brodove (gale ra, lembos) ' li . Prik azi 'se nala,ze IpO sredini Rv. monete, oko nj ih
se :nalazi natpisna polje (rims k i) , .odnosno pov ise njih natpis - legenda
(daorsk i). Oba se pri kaza, zajedno s natpisnim polj,ima, .n alaze u;nutar kružnice
od i spupčenih tačkica, što je vrlo značaj .na analogna sličnost. Oba su bron­
čan i .i rađeni r elj efno.

Razlike izm e đu brod·o va su više nego oč : gledne, iako oni nose i neke
sli-čnos ti. Razlike se ogle daju u sljed e ćem : na r imskom brdu su j e dnoznačno
'p rikazani veslači (5 veslača) , ves la (8 komada), kormilo s kormilarskim listom
li krmaroše m (vidi se samo jedno veslo). Kod rimskog broda pramac je
izrazito niži od krm e, š to je poznata činj enica zaantii': ke brodove - krma
je v iša je r su :skor-ištavali pret.ežno 'k r mene vjet rove. Gale r a plovi u moru,
koje je predsta vlj e.no kratkim i sp upčenim linijama pod uglom od CCa 30-40°
u odnosu na kobil,ieu b r oda.
Po r ed .nab rojanih, post oj e 'i sl i j ed e će sličnost i , ko j e se odnose isključivo
,na b r odove: i!1.a ,oba broda je ·prikazano uzdu žno ojač an j e: na boku (greda),
Ikoje im je davalo veću č v rstoću. Tu su još ispupčen e tačkice (u'kupn'o 14) u
dva reda kod galer-e , odnosno k vadrati i tačkiee (kruži ć i) 'u jednom redu kod
daorSJkog b r oda, što u oba slučaj ·a :p r eds tav lja otvore za vesl a. Na krmi su
im koma'ndni mos tovi. Galera na pramcu ima r ostrum - Ik ad broda Daorsa
:na k r mi i pramcu nalazi s'e neš to što bi po dsj ećal o na r ostrum, koji je možda
'i mogao b i ti na pramcu, dok je, analo g no , na krmi mo gla biti samo stilizacija
krmenog vala k oj-i b rod, ,pl ov eći, ostavlJa ·z'a sobom. S v akako, rostrum je
tr ebala imati gale r a s obzirom na svoju v e liči:nu ali .ne i daorski b r od ovi. Oni
su, na ime, manji i rostrum na nj ihovom .pramcu n e bi imao svrhe, jer bi pri
upot r ebi, tj . pri zab a da'nju u bO'k n epr:ja teljske lađe, 'načinio dao r 5Ikom brodu
više štete nego k oristi, i to upra v·o iz razloga što su daorski brodoV1i bili
pr eviše itni. S druge s trane , rostrum bi, pogotovo ovako malim brodovima,
na r ušavao ukup.n u č v rstoću trupa, od če g a ni su bili p o šte đ eni ni veliki b r o­
dovi (tipa tr,i jere) kako je opš tepoznato jz antičke histo ri je.
Najvjerovabnije stoga daorsk i brodo vi ni'su imali w strum. Stili zaeij-a
ispod pramca na svim pr ikazim a s nj.ihova no vca tr eba se, prema tome,
smatrati stilizacij·om vodenog kr e .anja isp red pramca b r oda. Sobz:irom da
je ta stilizacija jako naglašena, p r ema :njoj se može zak lj uč iti da su b r odov i
imali znatnu b r zinu, jer se po v ećanjem brzine di že i ovaj val.
Pored -nabroja:n og,brodovi .na ,oba ppjkaza imaju pulene .na pramcu I
krmi. Pulene su kod daorskih b r odova vjerovatno bile takve da su lmale

10 P. Kemp, H istoi'fe d es Na vires, P ar is, 1979, Is tr. 31. Na cr težu je odnos

10: 56 mm.
1 0 C. Torr, O. e., s tr. 115 .p iše da lembcis n ije imao rostrum, da je bio relativno
širi 'o d u>ob i Č'a'je nc.g 'u r atnoj verzij i, što temelji .na an alizi historijskih izvora (o. e.,
s tr. 115-116).
 eZM (A), NS 35 /36, 1980/ 1981, str. 163-188.
168 M. KOZLIČIĆ_ PRIKAZI BRODOVA NA NOV CU.

zmiju na svojim završecima, što je A. Stipčević" pretpostavio za brodove na

novcu La'bea ta, Skodre, LissO'Sa i td.
M ože se zaključi ti, u.z imaj ući u obzir sve iznesene elemen te, da su
bwdovi Dao rsa pokretani snagom vesala, ali i s 'k r :žnim jedrom, kOJe Je
tada bilo poznato i upotrebljavana.
2. Pođimo od pretpostavke da je na krmi broda sa sl. 3/ 1 komandni
most visolk 1,5 m 1<. Tada bi bilo:
,komandni most vi'Sok 3 mm (sa sl. 3 / 1) = 1,5 m,
dužina broda na vodno j l in-ij i (= VL) = 32 mm, pa vrijedi matematička
proporcija:
3 : 1,5 = 32 : x, odakle je x = 16 m, što b ;, s pulel!ama, bila ukupna
dužilll.a tog broda.
Naprijed smo nagla-sili da je ra·zlika real ne dimenzije s prikaza 12,4010.
Ako to ovdje uzmemo u obzir, onda se može vrlo lako izračunati da bi taj
daorski brod realno trebao ·biti dug oko 14-15 m. Mi ćemo uzeti 15 m radi
pojednostavl jenja postupka računa noj-a. Da napomenem, ova.kve se dimenzije
doibiju i 2na liz om ·brodova prikazanih na T-3 do 7 kada se do,bijeno uporedi
sa s!i<kama 1-5, na kojima su prikazani daor~ki brodovi.
Kod brodograđevnih lI1'Umeričkih pl··oraČ una polazimo od osnovnog ­
da za naš brod, tj. brod Daorsa, oda-be re mo 'njemu sl ičan brod 'koj'i ćemo u
daljem ra;zmatranju zvati model (M). Između ·njih dva moraju biti i određene
sličnosti, čijim ćemo defin isanjem defin :satt i i omovne gaibarite daorskih
brodova.
No, prije nego pri'kažemo te pror2č' une , provjerimo g.ofnju vrijednost
dužine od 15 m, jer nam je too-snov!l1i ,polaz.ni podataJk.
Iz podataka u tabeli I, te 'i 1jen:h grafikona na sl. 7 i 8, pro:.z,ilazi da je
srednji odnos dužine premauk1l'p.noj visini broda u prvoj polovini II st.
pr. n. e. bio oko l : 5. Prema T-4'a i 4b, za br odove s novca Daorsa i ju.ž no­
ilirsk'ih kovnica dobija se idenbič2.n -prosječ2.n oc'nos .
Uzmemo li iznova prikaz broda sa sl. 3/1, na kome ima II otvora za
vesl a, i računamo li da između ·dva susjedna otvora z·a optimalno vesla'nje
treba da bu-de o:ko 0,8 m, za.klj.'Uoićemo da sama dužina bro.da na ko.j oj su
otvori Za vesla izno'si oko 8 m. Ako o voj dodamo , suglasno odnosima H: L
na T-3 do 7, duži·nu pramča.nogi krm€ n og d ijela pal- ube, olpet ćemo doći d·o
dužine broda od 15 m. Ta·kvom brodu, zbog gornjeg odnosa l: 5, mora se
dodati ukupna visina bo'ka od 3 m , jer je 15 : 5 = 3.
Za model u na šimproračl..mima odalbrao ~am naš .phvaličar"',koji' je
vizuelno vrlo sličan daorskim ·brodovim a. On ima ove podat.ke:
L bl (dužina broda na .konstrukt ivnoj VL) = 15,04 m,
Bkvl = 4,54 m,
H (u.kupna visina broda na glav.:lom re bru - to je vi'Sina bez nad­
građa) = 1,454 m,
6. (isLsnina broda) = 43,2 t,
V (brzina br-oda - kod našeg modela pogo-n se ostvaruje d izel-moto­
rom) = 8,5 čv.

17 A. Stipčević, Jesu li iLir:>k i brodov i imali pulene u obliku ?irnije? Radovi

Instituta JAZU uZaJdru, 20/ 1973 , str. 413. i d.; Isti, S umboli6ko znalčenje zmije :na
ihro -grčk cm novcu, Godi'šn jak CBI 1111976, str. 249-250. i bilj. 20, ·gdje se donosi
starija i novija literatura.
,. Prema ·procjeni visine, nadgrađa na brodu koj i donOSi P. Kemp , o. e., str. 31
(I st. pr. n. e., rimska ga.lera).
"" Grupa autora, C:amac. Brod. Bradogra,dnja, posebni oti1sa.k ~z Tehničke enci­
kJloped.ije, Zagreb, 1969, ·s tr. 437, tcubela 2, red. br. 4; Brodovi za lov mreža·m a. pli.va­
ricama, sl. 20--22. 'n a str. 443.
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, s t.r. 163-188. 169
M . KOZLICIC, PRIK_A~I_B_ RO~~~~_NA N O VCU . .. . ._ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _

Konstrukcija trupa je drvena.

Prema ta-kviim pO'dacima, proi-xila'zi:
Lb-ID X BkvlM 15 X 4,54
BkvlD = - -- - - - - = = 4 54 m,
LkvlM 15,04 '
broda na kvl.
Lk v lD X Tk\'I)1 15 X 1,454
TkvlD = - - - -- -- = = 1,45 m, što predstavl'j'a galz da-orskog
. Lk"l)! 15,04
broda ,na ,kvl.

LkYlp X HIl 15 X 1,88

H = . = 1,875 m, što je vrijednost V'~si:ne boka
D
Lk v lM 15,04
bruda Da-ors'a.
Prema 'ovim pl'ora-čun~ma smo, dakle, dobili O\Snov.ne numeri'čtke para­
metre brodske IkonstrUlkci-je Ibradova Da:orsa : 'š irilnu, vis~nu ibolka oi gaz broda,
pola'Zeći od 'podatka da je 'daorski brod dug 1,5 m, Da-l'jim ra'čU'na:n.jem !pr-o ra ­
čuna,t ćemo kori'sn u tona'žu ovih bl'od,ova:
LlD = CB X LkvlD X BkvlD X Tk v lD'

gdje se zakoe:liioijent CD 'uz ima da je CBD = CD)I ,i kOj'i iznosi:

LllI 432
CB = . - = ' = 0435132 == 044
Lkvl![ X Bk v lM X Tkvl~[ 15,04 X 4,54 X 1,454' ,
Uvrstimo li v,r i'jednost CH ·uz gornje preduvjete u obra,zac za Ll lJ, imat ćemo:
LlD = 0,44 X 15 X 4,62 X 1,45 = 43,2564 m 3 , odnosno
LlD == 43,16 m
3

,budući d ,a je teži,n'a istis:n'Lne D = Ll X y, gdje .je y ospecilfična težina mort;ke (ili

neke druge) vode, to je:
D D = LlD X Y tj. DD = 43,26 X 1,032 =44 ,64 tone, što bi bi'la ukupna tonaža
b.roda Daorsa pre.ma našem modelu M. Neto-to;na'ž'a', k,o'j'a bi za TIlas bila
posebno interesantna, 'ddbije 'se oduzi'malnjem ud DD .težina Dl (težina drvenog
truipa zaj ednD s veslima), D 2 {težina ljudi' ukrcanih :noa brod), D3 (težina lične
opreme čl'anova :posade, .k'a 'o što jeoI'užj'e, liIčna ,oprema i sL) ,i Di (težina
brodskih za-lilhahrane, v,ode za piće ,i sL).
DJ ,pr.Hbližno j,e jednaka,2O
L X B X H X 0,U85, Karđa u relacij'u uvrstLmo vnijednosti 'Za damski
brod, imat ćemo:
Dj = 15 X 4,52 X 1,875 X 0,1185 = 15,0643125 == 15 ,1 tCYTIa~\ovome se treba
'pribroj,i ti joO'š lO% od te vr,ijednosti jer brod ,upi'j'anjem vlage vremenom
pusta-Je ,tol,i ko teži. Da!kJ.e, 10;)/0 ud 15,1 je oprilbližno 1,5 t. Saibiranjem ta
dva podaItka dobijemo da Ikonačna Dl iznosi 16,7 tona.
D 2 22 vesla'ča po cca 70 kg _ 1,5 ,t
10 članova posade 0,7 t
D~ == 2,2 t

Ibid., str. 433.

20
Prema .i!skustveniJm ,podacima bro.dograJdLtelj a
2l Biograda nim za bM'c ere, tkoje
su rela,tiVlno shčne n3Jšem modelu. Za lnj-ilh je !bilo. 'potrebno. cca 30 toma dI'vene
građe. Od toga bi pola i'šlo uobpad -tokom gradnje, pa je ,bracera bi:la .teŠjk!a oko
15 tona, koliko smo. "i mi dDbili. Obli1k bra,c ere je ,t3i\{,3iV da Dne ,ni ISa naj jačiJrn
motDrvma ni's u mDgle voziti više o.d 10 čv.
 GZM (AJ, NS 35/36 , 1980 /1981 , str. 163-188.
170 M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU ... ..
-----------------------------------
D s 32 čovjeka (22 ve'slača T 10 mornara) po cca 100 kg opreme je ipl'i!bližno
3,2 tone
D4 32 čovjeka po 50 kg (jer su ·brodov,i plovili !Ila kratkim relacUalma) pri­
bližno je 1,6 tona .
Tako, .na kraju, imamo:
Dl<.Of. oosiyos t i = DD - (Dl + D2 + D , + D,) = 44,64 - 23,6
D kor . O u;i,~, ti == 21 ,00 tona
No, n i to nije konačan rezul1:at. Toliko bi kao korisnu :nosivost imao brod
model. Kod broda Daorsa ona je nešto manja budući da je bio građen, kalko
s e tada običavalo, vrlo malSi'Vno, 'pa je njegova Dl bila matno veća.
Prema tome, o'b jed'i:nimo li sva gor,nja numer i6ka razmatranj'a, dobit ćemo
ove dimen'zije daorskih brodova:
ratn.i brod na sl. 2/1, 3/ 1, 4/2 i 3, i 5:
-- duži'lla (L b .l ) = 15 m
- širina (B hl ) = 4,5 m
- vi's ina botka nad vodom = 1,9 m
- ga'z (Thl) = 1,5 m
- bruto~tona'ža = 44 tone
- neto ilikoris.na :no·s ivost = -DIko 15 tona;
trgovač'ki brod na sl. 1. 2/ 2, manj'i ttp:
-- dužina (Lk"l) = do 10 m
- vi'Srna ·boka :nad vod,om = 1 m
- ,galz (Thl ) = 1-1-5 m
- vjerovatna :koris.na nosivost = oko 8-10 tona;
tr.gova'čki 'brod na sl. 3/ 2 i 4/ 1, veći tip:
- dllJži,na (Lb-I) = do 15 m
- vils ~na hoka nad vodom = 'oko 2 m
-- 'galz (Tkvl) = 1-1,5 m, sve do 2 m, 'Zav isno od .koLičine tereta
- korisna nosivost = 15- 18 tona.

TABELA II

ODNOS VISINA BOKA NA GLAVNOM REBRU - DUŽINA BRODA ZA DAORSKE

BRODOVE SA SL. l-S.

BRODOVI S NOVCA DAORSA

Primjedba
~
en
-ci ..'i:
<ll
~ ul

1. l l :6 l : 4,8 Uz vjerovatno produženje 'n a. desno

2. 211 l: 7 l :5 Uz vjerovatno produženje na, 1ijevo
3. 2/2 l: 6,5 l : 2,9
4. 3/1 l: 6,4 l : 4,6
5. 3/ 2 l: 6 l : 3,75 Uz vjerovatno produženje 'na desno
6. 4/1 l: 6,8 l : 4,6 Uz vjero,v atno produženje 'na desno
7. 4/ 2l: 5 l 3,9 Uz. vjerovatno produženje 'na desno
8. 4/3 l: 6,1 l 4,3 Uz v.jefOlvatno preduženje na 1ijevD
9 ___5_____1__
__~. 7 __~____________U
: 8~, _ ___
z vj
~_ e_ __a__
rov tn o produženje na lijev_o ___
GZM (A). NS 35/36. 1980/ 1981. str. 163-188.
M. KOZLICIC. PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .. _. _ __
171

TABELA III

ODNOS VISINA BOKA NA GLAVNOM REBRU - DUZINA BRODOVA ZA

BRODOVE S NOVCA JUZNOILIRSKIH KOVNICA NA SL. 6 I T-l. I 2.

BRODOVI S NOVCA JUZNOILIRSKIH KOVNICA

Red. , Sltika ili OdnaIS p r i lm lj e d b a

br. tabla H:L

l. Sl. 6/ 1 l : 6.4 Bez ,0ltvOTa za vesla

2. Sl. 6 /2 ?
3. Sl. 6/ 3 l : 5.6 Bez otvora za vesl'a
4. Sl 6/4 l : 5.3 Bez o1lv·ora za vesla. uz vjerovatni prodUlžetak
na desno
5. T-Ul l : 5,1 Bez ·otvora .za vesl·a
6. T-lI2 l : 5.0 Bez otvara !Za vesla . ue vjerova1m·i prodU!žetalk
.na desno ·i li.jevo
7. T-lI3 l : 7.B Bez otvora za vesla
B. T-1I4 l : 4.9 Sa otvor.ima za vesla. i r3JZmom
9. T-lI5 1 : 9.4 Sa otvorima za vesla li ;ra.zmom
10. T-li6 l :5 Bez otv.ora za vesla, uz vjerovaimi produžetalk
na Lijevo
ll. T-ll7
12. T-lIB l : 7,1 Sa oDvo.riJma. ZtaI vesla
13. T-lI9 ?

14. T-lIIO l : 5.5 Bez otv-ora za ve'sla. uz vj e rov a,Uni prOldužetalk

'na -desno ti 'l-Ljevo
15. T-lill l : 13,3 Sa otvorima za vesla·. 'UiZ vj ero:va<tni pwdužetak
na lijevo
16. T-l / 12 l : 5,1 Sa otvor1ma 'ča· vesla
17. T-2i l l : 4.7 BezOltvora 'za vesl·a
18. T- U 2 l : 5.5 Bez otvora za vesla. uz vje.rO'Vatni prooue.etalk
na ~ijevo
19. T-2/3 l : 5,2 Bez -otvora za. vesI-a
20. T-2/4 l : 4.4 Bez otvora za vesla. uz vjerovatni p.rOldužetaJk
na lijevo
21. T-2/ 5 l : 4.3 Bez otvora za vesla
22. T-2/6 l : 4.9 Bez o<tvora iZa ves la
23. T-217 l : 4.4 Bez ·otvora za vesl'a
124. T-2/ B l : 5.9 Bez a1Jvora za vesla, uz vjerovatni pradu:žetalk
na doono
25. T-2/9 l : 4,5 .Bez ·o:tvora ;za veskl

J .oš je potrelbno izraču.na ti Ibrzinu daorskih ·brodo·va, što ćemo -učiniti

anal:iz.om nekih :navoda Herodota j Pseudo Skila'ka:
- Herodot na jednom mjestu 22 ,navodi: »... Za vnij-eme dugih da:na jedam.
bpod prevaliprosjemo danju sed'a mdeset hiJja'da hvati, a noć'u šezdeset hilj'ada.
To je anda jednom brodu ... 'potrebno da plovi devet da.na oi osam :noći, a to
iZ/nosi <sto i jedanaest ll11i'lijard'a hv·ati, di, pretv'Oriv'ši sve to 'u ,s tadije, jedanaest
hiljada ci sto stadija.«
Analizom se :može utvrditi da je:
jedan dugi dam j,e oko 15 sa ti , pa j e za j edan sat taJka v ·brod 'PrevaljIivao
(70000 : 15) 46666,7 hv·ati = 8633,3 metra jer je jedan hvat = 1,85 m, odnosno,
dajje, to je = 4,66 Nm, ocinas no brZIina je bila 4, 66 čv.
Uzmemo Li da je jedna noć, s o'bz'irom na d'uži'n'll ·daJna, trajala 24 - 15 = 9
sati, to je tih 60000 hvati prevaljivano Ibrz'inom 6,66 čv., što je !prevelika

22 Herod. Hiist.. '~nj. IV, gl. B6 t(Hero-dotova ~s torija, .1 dio, .prij evod A. Ars enić,
Beograld, 11980, str. 307) .
 GZM (A), NS 35 /36 , 19B0/19B1, str. 163-1B8.
172 M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .....

bvzina. Na,ime, 11100 stadij-a, kolilko je kompletan 'Put Ibio dwg, Za navedeno
vrijeme daj'e .(11 100: 224 sata = 49,6 stad'ija .na sat) 9,51 km ih 5,14 Nm, tj.
brzjina je 5,14 čv., što je najbliže danas ustaljenom pO'jmu brZIilne antič1Cih
'brodova z3 •
- Pseudo Skilak navodi da ploV'idba U!Z libu'rnsku zemlju (obalu) traje
dva dam'a Z4 . Lirburnisu u tlo vrijeme (IV st. pr. n. e.) nalstavali područje od
rijeke Krke do Raše 2 ", što zračnom linijom i'z mjereno izmosi 116 Nm. Ako su
plov,ili unutraŠlljim vodama uz :dbalu 26 , onda su za dv.a dana mogl i tpvijeći
144 Nm. Dužina od 'Pr~bljožno 110 Nm predstavlja plovidbu vamjsk.i.m morem
,na dalji:nu od 2-5 Nm od otoka 2 '. Iz tako mjerenih puteva proizilarzi: da je
brziina .pri dužem putu {unutrašnjlim morem) izn(}>s il a 6, a pri kraćem 4,5 čv.,
što ulazi u već označeni segmen t 28 •
Prema tome, može se zaklju'č'i·ti da brz'ina d·aorskiih brodova, po svoj
prilici, nije bila veća od 4-5 čv., 'što je za tako male brodove bila dosta
veliJka brzina, koja je mogla stvoriti jaik pramčani val uočljiv na sl. 1-5,
ikojli tpodsj eća na rostrum.
3. Na kraju, kao rezime prednje a nali'z e, d'at ćemo ma.rirtL1rline IkalI"a1kte­
r.istike 'brodova sdaarskog novca, i to z·a \SvakI prika'Z pojedinačnio:
Trgovački brod (Sl. 1) - Pri,k'azan l'ijevi ·bok. Vidi se nešto više od 2/3
broda s pramcem. N a pramcu se nalaze bi tve (za vezanje broda), koje su van­
redno dobro prrkazane (stablo, bez vrata, glava). Prema nj'im·a su tide;nti'ČTIo
ide;nti.fici>ra'ne bitve ma sl. 2/ 1, 3/ 1 :(na 3/2 se 's amo zamjebuj'u ), ote 4/ 1 i 2, gdje
su vrlo stihziraJ1lo 'pri.ka'Zame.

Sl. l. Novčić plemena Da·orsa (prema A. Sallet,

Ii tera tura 'u bilj. 1)

Crtež:i: Nedžad Čmajčanin

' a N. Cambi, P,nir.u onvk za hidnaa.rheološka ~str a ž i va'nja" Za'greb, 1970, str. 34,
·gdje ,prše da je »brzin<t trujera II pojedi:nUm slučajevima iznosiJa-čalk do 5 Ov., aJi
'j e često O'ina mnO'gO' manja «.
2. P seudo Sk ilalkO'v Per.1plu:s, pogl. 21 (Googra.phi Graeci mi·n.O'res, K. MUller,
Palri,z, 1855).
20 M. Suić, Prilog PO'znav,mju Liburnije i Picenurna u stari'je željeznO' doba,
VAHD LX!1953, str. 71. i d.; Isti, Grani'ce liburnije Ikroz 'sto1jeća, Ra·dO'vi Instituta
JAZU u Zadru , sv. II/1955 , 's br. .273. Ii d.; Isti, IstO'čna jadranska obatla, 'll PseudO'
SIdiakovu Periplu, Rad JAZU, knj . 306/1955, str. 121. i d.
'6 Zla6nski, Zmaj-a nski, Ka p r ij-s.k.i ka nal, Murte!I'sko more ('Uz O'tok Murter),
~2Jmeđu o. Vrgaoe i O'. Murtera u Pa>šma nskO'm ka,nalu (pored Iadera), Zadaorski
Ika,nal, kroz Virsko more 'k Pohlirpskom kanalu i kroz njega, te kroo Kvarnerić
'PO'red NW ,obale Paga, PO'red Raba krO'z Srednja vrata (između Kvka li Cresa u
'Riječki zaljev - ,ka buduĆO'j Tal!1sati'oi), a odatle, kroz Vela vrata dO' ra&kog ZJaljeva.
27 PIO'vidba pored O'toka Zirje, Dugog, MO'lata, Premude, IlO',Vik a, LO'šinja
MalO'g li Velog, Suska, pa u N kursu od Unija ka Raškom za.jjevu .
' 8 Brzine ·s u računate uz pretposta'vlku d a se dnevnO' plovil,o 12 satti, štO' je
Isrednja dužina dana. To stoga što SkiJJ.ak, za razliku od Herodota, trle lI1a,glaJŠBJva
du.gi ill kratki ,dan, zbog čega se treba uzeti obični, tj. srednj i.
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, s tr. 163-188.
M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .. . . . 173

Ispod 'pramca, dolje, speci.d'ično pri:kazan 'pramča11'i. ·val. Pulena mu je

sla'bo zavinuta i 'pI\Oteže ,se rela>ti'v!no daleko pred ,pramcem broda. Duž bToda
je ograda s .'n eprek,tnutom razmom .(vrl!o lijepo pl'~ka<zana) - 'balkva se o!gr.ada,
nešto vise 'ili ma'nje stilizi'rana, nalazi .i Ina sl. 2/2, 3/ 2 J 4/1.
Brod 'ima ill,iske .bokove. S obZiirom da je trgova/Čiki, te sudeći po cijeloj
kompozici'ji li'kovnog !pni'kaza, lako se možezakljuoi<ti ('što je vjerov,a tno blisko
~st~ni) da je kr·aći od svih ostalih - iz·uzeiJaJk je onaj lI1a sl. 2/2, koji je još
k!'1aći .

Ratni brod (Sl. 2/ 1) - V,rlo st'ili'Zli:ralJ1 . Prikazan mu je desni bok . Analog aJl
je onima sasI. 3/ 1 li 412, pa treba 'Usporediti rkaT akteri s t~ke za njih.
Ispod ra zm e ima 8 otvora: 4 četvrtasta , Ikao kod svilh os talih (sl. 3/ 1, 4/2
i 3), i 4 tkružna . Sigunno je da su s vi hi lli četvr1aSlti , aE se to zbo.g ,istro'šenosbi
,novčića dobro ,ne vidi.

2
SI. 2. Novčići plemena Daorsa fprema J. SchlQsser, u,t. u
>ll bi'l j . 8, s tr. 143. i st 4 ,i 5)
b vlj . 1, .i iK. Pa,tsch, 1i1t.
C r teŽii : N edžad Cmaj ča ntn

Trgovački brod (Sl. 2/ 2) - Isti tip broda kao lJ1a sl. 1, ali nešto manjli;h
d~menzij 'a . Pri'kazan lij,ev·r bok. iNedos taj'emu krmema !pulena.

Ratni brod (Sl. 311) - Dosta dug, s n.i:skim bokovima. Prika,z an deSI'11
bok. Pramčana ti krmena palulb a &ll mu IpO'vijelJ1e i od njih se dal je !na'stavljaj'u
pulene. Ispod razme lađe V1idJi se 11 otvora' i(četv, !'tastm) za vesla - fuJnikcij-a
,ovim ,0tV1orima je ista kao i izbama rna 'čamcima. Ko:m'a:nd.ni most je rna krmi.
Pored toga,na krmenoj palubi' se vidi jedan kruž i ć pov,e zam IS dvije s k oro
paralelne ]i'nije - što vjerovatnO' ,predS'ta vlja kormilara u ·njegovu 'poslu. Na
;pra:mčanom dijelu palube su, Ip ak, dva stUJbi'ća !ko j>i su imah >istu namjenlU
;k,ao .i današnje bitve.

12 - GZM - Arheologija, 35/36

 GZ :VI (A), NS 35/36, 1980 /1981 , str. 163-188.
174 M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .....

Ovom br·odu su analogni ani na s\. 2/1, 4/2 i 3, te 5, a ima i odredenih

sličnast-i i s onim na sl. 1.

.7"

.~\
f~@P&:"",..
! c= ~
"~DQjj)(!
2 ~
~ /
~
Sl. 3. Novčić.i plemena Da'arsa (Ip rema Z. Marić, lit. u bilj. l)
C rteŽe;: Nedžad Cmajč a nin

Trgovački brod (Sl. 3/2) - Relativno krata'k (duži od onih na sl. 1 1 2/ 2),
s izrazito visokim 'bokov.ima. Prikazan desni D'Ok broda: l'ijevo krma, desno
pramac (nepotpun). Na krmi komandni most. Po boku !broda d'osta veliki
otv·o ri - što je, sasvim sigurno, stiNz!r ana ograda tipa ka:o na sl. l.
Ovom brodu su analogni on i na sl. 1, 2/ 2 i 4/ 1,
Trgovački brod (Sl. 4/ 1) - Nešto stilizi ran. Identi'čan onome sa sl. 3/ 2.
P'I'~kazan des.ni b'Ok. Dasta zorno 'P r ikazan komandni mast (na krmi). Analogni
'Su mu na s l. l, 2/2 i 3/2.
Ratni brod (Sl. 4/ 2) - Dosta sbhziTan. Identi'čan onom sa sl. 3/1. Prilkazan
desni bok s 10 otvora za vesla. Analogije ikao za 3/ 1.

Sl. 4. Novčići plemena Da'arsa (4 /1 - Đ . Ba'sle:r, lit. u bilj. l, 4/ 2 i 3 - 1. Ma·rov-ić,

lit. u bilj. ·1. T-IVI! i 2)
Crteži : Nedžad Cm a jčan.in
 GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981 , str . 163- 188.
M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA _ _N_O_ V
_C_ U_._...:..._. .:..
' _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ 1_7_5

Ratni brod (SI. 4/3) - Ide.ntilČno kao za 3/1 !i 4/2. Otvori z·a vesla nešto
krupniji nego kod ostalih.

Vjerovatno ratni brod (SI. 5) - S obzirom da je dosta dugi IS lIli's kim

bO'kovi:ma, vjerovatno je ratni brod. Bez detaljia, koji se ,nisu sa:čuvali zbog
'I'strošenosti novčića. J edilllii do s·ada n€'p'ublriciran.

/
~/
----.--

Sl. 5. Novčić pleme.na Da,orsa, Ošal/l ići, nađeno 1976. god.,

neobj a vIj eno
Crteži : Nedžad Cma.ičanin

VJEROVATNI mSTORIJSKI ASPEKTI NASTANKA I ULOGE DAORSKIH

BRODOVA

(U m j e s t o z a k l j u č k a)

Dcmjcmere,tva,ll\siki akvatorij, tj. širi te!'itor,ij 'sdbje s trane rijeke Neretve,

jeste 'OO{) mjesto odakle 's u potekli ,brodovi Daorsa. Dolkaz tome nalazimo u
izuzetn.oj važnosti trgovaBkog puta koji je i'z Mediiterana .preko Neretve (nje­
iIl:im vodotokom, njenim .o balama) vo'dio ·u centmlnu Bosnu i dalje) u unu­
trašnjost Ba1ka'na.
Trgovačk'i put d'olilllom Neretve je, noaime, zasigurno naj'staTiji i najva­
žniji takve vrste na cijelom srednjem i jUIŽcnom di'jelu istočnog Ja-drana.
O :njegovoj starosti, te kontinuiranoj '2lktuelnosti :u vremenu svjedoče mnoge
čitIljenice : paleolitska veza između Crvene sti'jene .i susjedne obale Jadram.a"",
fragment mrkenske keramiike s Debelog Bpd'a kod Sa·rajev·a 30 koji u V'dje nije
mogao doći nijednim drugim već samo d!()fljoner etvarll'skim putem. Opšte po­
znate ,knemid·e s Glasi.nca s pdkazom brodova (V1II-VII st. 'pr. n. e .)31 da ju
vrlo značaj'an doka:z () ovom trgovačkom putu, kojim je i:šla i roba s južnoilir­
skog pnimorja n Sljemovi grČiko-'ilirs,kogti'pa, Ikoj!i:'h je ,pronađen 'Po.pr,il~čam.

21l D. Basler, DoktorSIka 'd~s ertac1joa , Dukopis.

30 Z. Marić, Zwei Frogmente mY'keni!scher KeraJmBk vom Debelo Brdo in
Sara'jevo, Germa:ni·a 5311975, str. 155, i d., i T-l i 2.
31 A. Benac - B. Cović, Glalsinac II, Sara'jev o, -1957, 'str. 36-38, T-XvIl2 i 3;
B. Cović, Od Bubmira do ILira, Sa'radevo, 1976, str. 269. ,i d., posebno 275. i sl. 154
na str. 273,
32 Prema B . Co viću, što mi je saopšti,o u 1lX9Il100am razgovoru oktobra 1980.
god., na čemu mu ·se .i ovom priliko<m srdaJČno zahva'ljujem, knemide su izrađene oo
prsnog oklo;pa, :koji je prema ornamentima 'koj.i su se sa·č uvali n'a knemiidi, kM'alkte­
rističam za -ra;dicmice jlUžruih Ilira - posebno one iz cJ,al/lašnje Alban,ije.
 GZM (A), NS 35 /36 , 1930/ 1981, st·r. 163-188.
176 M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA _ NA NOVCU .....
~----------------~====~
broj, svjedoče o živoj trgovaokoj vezi između maUčne GrČk~. Ii noaše. obale
kao 'izvor,a i centrame .Bosne kao tač'ke dn koje je došla no'ba lh uti caJl3. Sa~
arheoloski materijal s Ošanića govor1 talkođer u prilog izuzetne frekventnostl
ovog purta .i njegove povezanosti kako s .italskom 'Obalom balko ~ .onom lU. ma­
ti:čnoj Grčkoj, a po svoj priliCi ,i s drugima unutar Medrterana"', kao l &av
arheološki materijal d0njoneretvalnskog alkva torija do da:na's pronađen.

Sl. 6. Novč i ći južnoiJ.il'ski'h kov,nica (prema Đ. Basler, GZM XXIVI

1969 - 6/ 1, grob 2<2 , 6/2, g,['ob 28, 6/3, grob 79, 6/4 , ,grob 90)
Crteži: Nedžad Cmajčrunin

Iz svega 'navedenog proizilaZJi samo jedan za:kljurčaJk: donj'i m to:kom rijeke

Neretve i NeretvanSlktim kanalomS'U naj mnije 'o d mi1kensko:g doba plov.ili
strani brodovi. Realno bi ,bilo pretpostavi ti da je, već u to vnijeme, bio razvijen
i elemenat domaćeg, autohto·n o.g ,brodarstva koji se ovdje razvi}ao i koji je,
to je potpuno sigurno, 'p'oprimio i određene elemente iz grčkog, od'nosno
mediiteranskog brodarstva ,opće-ni to. Prilkaz brodova n·a glasinačk,im Imemi­
dama ne može biti nikako slučajan . Ako smo mogli, naime, dati alntitkom
'svijetu Iiiburnu koj·a je bila :boljia od svih .brodova k'oji su učestvovali u bitci
kod Akcija, ,t o znač.i samo jedno - da je historija brodarstva naše obale
vrlo, vrlo stara.

3:1 Usp.M. Garašanin, Illi'l'9ko-grČiki šljemo'vi .iz RalŽane, Vesn i'k vojnog muzeja
4/ 1957, str. 43. i d.; Z. Marić, GrobCYVi ililI'ski'h ratnika u Kačnjli, GZMS Arh. NS
1959, str. 87. i d.; M. Nikolanei, Nove ,grčke Ik a cige j knemide li Dalmaciji, VARD
LXL1959, ,s tr. 88. i d.; Isti, Dodatak grčko-il i.rskim kac igama li Da'ltmacij'i, VARD
LXII/ 1960, str. 32. i d.; M. Parovič-Pešikan, O ka'rakteru grčkag materijaJIa na Gla­
smeu, StariJna'r XI/1960, st'!'. 21. i d.; gd.ie .se nala.zi starija Literatura.
3' Usp. bi.lj. 2.
GZM (A) , NS 35/36, 1980/ 1981, str. 163-188.
M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU ..... 177

S druge s trane, liburna jeste dj-ela LiJbu·r.na, ah 'ona ,i ma i mnoge elemente

one pomoračke tradicije koju ,bi v'aljal'Odatirarti još li vrijeme broda na
fragmentu va-ze i'z Grapčeve sp'ilje"" . Potpuno je nemoguće da su L ihurni
mogli tako brzo uzna<predovati u pomorstvu i općenito 'u .brodarstvu, a da nisu
:bili svojevrsni nastavljač'i pomorsike tracLi'Cije istočnoj ~ad, ralJ1.ske obale.
Ide.ntično je sa rprilkazom iIl.'a glasinačkim knemidama. Brodovi tu prika­
za.ni si.gurno n,i'su 'ploV'ila glasina,čkihsta.novni'ka', jer 'Ovi 'n isu 11Jilkada ni ·plovili
morem, ali su svaka,ko ,djelo ,ili donjOCleretva;ns,kih ·ili sta:novni.ka južn:oilirskih
'područj 'a. Vrlo je vjerovatno da je taj brod (di ti br,od'ovi, š'to bi valjalo
i1spitati), onaj beočug koj,i bi trebao povezati brod ·i,z Gra.pčeve spi'lje s bro­
dovima !Daorsa i stan!ov:nika južnoilirskog 'područj 'a, jer je razvoj našeg bro­
darstv'a, 'na ovoj ohali koja ~ nije taik,o duga, međusobn:o vrlo poveza.n. Tako
promatran, problem đO'bij'a s'ada mnogo jasnije odrednice. Is.p ostavlja se da
bi, .naime, najvjerova'tilli'je, korije'ne brodarstva 'iz kojih će :po,ni'oi brodovi
Daorsa, 'ka'o iOllih kojoi se nalaze nanovci!ma južnoilirskih kovnica, trebalo
tražiti u do:njem taku rijeke Neretve i Neretvanskom kamalu.

9'
t
8
,;1
19· {O
'ZG
~ova.c

7 't .
·28
..J
:r'. G . 2.7
~5
25 29
~4 .22 ·30

2 1 o 1 2 3 4
pr. n. e . n. e.
stotin'e godina.
Sl. 7. Gmf~kon odnosa H: L ;premapodaJoima i,z ta!bele I
(Izrad!i:o: M. K.)

U kontekstu pronađenih arheološki:h 'Objekata oijelog akvatorija, te opštih

uslova i prilika poznabi:h nam iz pisa'I1ja anti'čkih pisaca, najvjerovatnija uloga
Daorsa i njihova brodarstva bila je ovakva:

35 DetalJjnije opi'se ' s [i;teraturom donose D. Vrsalović, I'straživmje i zaiitit<l

podmor,s kih a'rheo[Oiških 'spomenika u SR HrvabS'koj, 21agreb, 1974, str. 51; M . Zani­
nović, o. c.
 G Z\1 lA ). )1 S 3:' 36. 1980 '!981 , 5(:". 163-128.
178 _--::~
M ._ KO ZLICIC, P_R_I _K _AZI__BRODOVA NA NOVCU .

Unutar tog, neretvanskog puta, živeći ·prvenstveno od trgovi'ne, koja se

tu razvijala, razvijalo se .i. j·ačalo .p leme Daorsa. S obzirom da im je trgovina
predstavljala osnovni izvor materijaln ih do'hara, sasvim je l-ogi'6no u tom
kontekstu vidjeti i vrlo veliki zna'čaj brodova, i to ka·o onih koji su iz šireg
Neretvanskog ka:nala ih pak s ušća Neretve voz·ih robu do određen'ilh tačaka.
Gr6k; su brodov.i, 'naime, ·a to je sasvim sigurno, d'ovozili svoju 'robu samo
na m::koliko tača.ka unutar šireg Neretvans kog kanala, i to plovnim dijelom
rijeke Neretve. Oni sa svojim brodovima nisu mogh tu wb'U r,astu'ribi dD
svih manj-ih pDtrošačkih centara , jedno zb-og veličine brod'ova koji ni-su mogli
svagdje pristatiU" a v iše zbog nesigurnosti plovljenja usljed sla.bog po'wavanj·a
naše 'o,b ale, uz koju n'ije bilo nimalo jednosta vno plovi ti. Pored svega, tu su
još b ill i Li'burni i juž-noilirska plemena Sa svojim u ' jek prisutnim i poten­
ciran.im gusarskim o akanama. T·o je posebno karakte ri.s ti čno za južnDikrska
plemena, kod koj'ih je, i'zgleda , gus-arstvo bilo jedan od glavn'ij ih i'zv·o ra ma­
terijalnih dobara potrebnih za egzi s t enciju. U tom kontekstu promatra:ni, bro­
d·ovi Da'orsa legitimišu n.am se ,kao p revoznici roba u ši.rem rejonu Neretvan­
skog k anala.
Za -ta k av tip 'b roda r skih 'Usluga ~malo se joaš u Herodo,tovo d·oha. On
navod i : »Naukratida je bila ranije jedina trgovačka luka (na Nilu - op. MK),
i u E!fiptu nije bilo druge. Ako bi neko uplovio u n~ki drugi Nilov rUJka'vac ,
mora'o bi se zak leti da je li .nuždi up ]>ovio u njega, a zatim b i ot plovio svojim
b rodom 'li KO'nopski ruka vac, ili, ako se zbog nepovoljnih vjetrova ne bi
moglo ploviti, robu bi morao pretovariti u barke (tj. manje brodove - op.
MK) i prevoziti je oko Delte dok je ne bi prenio u Naukratidu.« 37
Upravo je ta'kva bila i vjerovatna uloga dao lS:{ih mahh brodova , ,koji su
nam 'posvjedoč e l1'i na .nj'i hovu ,novcu.
Ti ,brodovi su bili, dakle, oni koj i su od vo d: robu :na ,pozl1'a'ta trgovi'šta
kao što je Narona. Vrlo je vjerovatno da su plovili ido Epi daura (Cavtat),
Faro'sa (Star.i Grad Ila ·0. Hvaru), a možda ·i dQ faktorija u Split-skom :bazenu.
R oba im je bila dvoja,kog 'porijekla: roba autoh to'n og porijekla (poljoprivredni
pro izvodi)"" ill U'l1Jutrašnjosti Balkana koja j c b il a :potTeibna ne samo Grcima iz
mabične Grčke veći 'p.o j edinim iz kolonij<a oj fa kto rija na našoj obali. P ored
ove, tu je bila i grčka, ili orpćenito import irana, r D'ba. koja se u iprvo vrijeme
ra;zrl:Osila i putem trampe, ·a kasnije robnoJlovčanom razmjenom doturala d,o
za~oteresira'nih. U akvata-r.iju suP'ostojale i manje tt·govačke ta'čke Ikoje su,
u stvari, uvije>k tra'žile vrl-o velike ko li čine razne ro·b e. 'Du su -im wbu mogli
doturi ti Daorsi jer su 'im :brodrovi bili, za a'n tiČlke prilike, srednje veLi:čine s
gazDm od oko 1,5 metara, pa su mogli pristati ·n a sVaJkom mj'e's tu, tj. tamo
gdje je to bilo .potrebno. Daorski brodovi nisu samo dovoz-il.i grč:ku, itaIsku ilO.
neku drugu i'mportiranu mbu 'Il ta mala trgo višta. Odatle su odvozil'i domaću
robu s namjenom d'a sa nj'o m trguju s onima koji su ·doturali importiranu
robu do većih pomorsko-trgovačkih centara.

3. Prema arheologu Ja,lu (PomoTska encikloped ija, tom I, Za·g reb, 1972, s. V.,
Bnod, Ra,zvoj ratnih brodova, 'str. 480), trijera na VL: dužina 42, ši'ri,na 5,8 m, tj.
odnos B: L = 1 : 8, dok su »okrugli « trgovački brodovi ~mali l: 3 ili l : 4. Bok
tr,ije'r e je bio vi·s ok .na·d morem 2,55 m. Na krmi ·dv·a ko:rmi!larska vesla i thra-n os
sjedište zapovjedn'i'ka, tj. komarndni mo'St. Vesla s u izlarzi'la iz trllJpa 'kroz O'krugle
iilii čet v erouga,one ,otvore.
37 Herod. Hi-st., knji. II, gJ. 179 (Herodotova istorija, o. e., str. 195).
';, Ali i metali iz bosanskohercegovačkih ;rudni.ka - :usp. E. Pašalić, O antič­
.kom rudarstvu u BiH, GZMS, Arh., NS, sv. I 1955, SUr. 47 i d.; E. Imamović,
Antički kultni s'pomenici na podll"u č ju BiH, Sa ra je vo, 1977, 'str. 39 i literatura u
bilj. 70.
GZ M (A). N S 35;36, 1980/ 198 1, s tr. 163-188.
M. KOZL I C I C . PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU ... . . 179
---

Prema tame, brodovi Daorsa su bili ti ,koj'i su meposredno omo.gućavali,

na dir ektan na0in, siln:i~u trgovinu, u biti najunosni'j i vid trgovClInja . Istov re­
meno, sitni'j'a.m trgovinomobe zbjeđivalf su i 'krupruju jer su trampom ili
novcem dolaz.i.l,i :na tim man-j,im trgovi'Štima do robe za Ikoju su biE za'mte­
resira,rui pre:komorski, 'ali i domaći trgovci, kao što je: žitarice, masEnovo
ulje, v ino, drvo za gradlDj'u brodova i sl.

14­ .2­
13
12­ .9

11 12 .

.~O
10
.2>
-J
" 9 1~ . .1Lr Keramika.
::r:
8 11 7
!J)
oc­ 4-
\1 7 .g
o
6
·16
5

15 ·18
4­
3

12. 10 s 6 2 o
pr. n.e. n.e.
stotine godina.
SI. 8. Gra·f.iJka n odnosa H : L Ip rema pO'dadma !iz tabele
(I2lr adi{) : M. K.)

To zna'či da s u Daorsi morali imati ne jedan već dva tipa broda: tr,govački
,i rat.ni, na što ukazuju i likovni pri:kalJi na 'n jihovom novcu (sl. 1-5). IP ošto
su G rCi već u home-rSlko doba p·o znavah čaJk tili tiipa ili vrs te I'a'tnih b rodova
 GZM (Al. NS 35.'36, IS80/1981, str. 163-188.
180 M . KOZLICIC , PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .. . ..

(ratni, trgovački i male brodice i čamcir~, to j·e razlag više da se ne treba

čuditi činjeniC'i da je to mogln hiti, a i bil'o je,i kad Daorsa.
Uloga trgovačikrihbr·odova sasvi'm je jasna i: n.ije je potrebn.o više razma­
tPati nego što je već učinjeno. Uloga ratnih brodova je, opet, usko vezana za
pojavu trgovačkih, te za trgovačke riječne i morske operacije. Te je operacije
trebalo obezhijed.iti pa su i bili 'potrebni ratni brodovi koji ibi 'ih snagom oružja
mogJio'bezbij edi ti.
L:inise da je pojava ovih brodova na daorski'm ,novcima, koja dokazuje
i njihovo 'stvarno postoj'aonje, imala i jedno drugo značenje, drugi razlog.
Sumnjam, naime, da su se Da'orsi na moru,kako ·bi zašbtiJ.i svoje i1nterese,
sukobljavali s južnoilirskim plemenima ili Uburnima, .pa da su im za te
sukobe bili potrebni brodovi ovog tilpa.
To je općenito nemirno doba, puno razni·h previranja, smjenjivanjoa
talasokracija ·i sl. To je, od onih Ikoji su trgovali i u trg,oV1ini vidjeli osnnvn,i
vid pri vređiva'nja , zahtijevalo da 'b ud'u u stanju tu trgovinu .iod-bramiti bra­
neći svoj uži interesni akvatorij. Za to je bio potreban o'dgovarajući i·nstru­
ment - za rije'ku i more: ratni ·brod.
Vjerovatno je prilika za intervenciju bilo vrlo malo. Svima je unuta·r
tog širokog 'prostora bilo od velikog interesa da dođu d.ooci.goV'arajućih Toba
koje su i m mogJi dovesti brodovi Da10rsa ili ·su, pak, posredstvom Daorsa
mogli doći do te wbe, pri čemu se posebno m isl i na trgovista u dubljoj
un'utrašnjosti (n'p r. centralna Bosna).
S druge strane, Da'ors'i su ,bili sa'svim malo ·pleme. Mogli su se tako dugo
održati (spominje ih još Hekatej)'" samo zahvaljujuĆoi 'izuzetno dobrom poli ­
tičkombaoJansira'nj'u, tj. oda-biranjem ,p rave 'pol itiČlke 'strane u pravo vri.jeme
što im j e donosilo dasta o'Pć:m.il te kor isti, a još vi'še slabod.nog manevarskog
prosto.ra za trgovačke operacije. Vrstan pokazatelj za to je nj'ihov politički
potez u vr.ijeme Gentijeva sloma 167. god . pr. n. e.
Takav Latus i položaj omogućili su ovom 'plemenu, u vremenu od IV-II,
možda i dijelom kroz I stoljeće pr.n. e., suvereno O'Periranje trgovanjem,
U'Il'Utar svog akvatorij'a,između dva ', ako različita svijeta ka'kvi su graki d.
unultarba lk anski. U tom kontekstu , kontekstu uloge neretva:nskog trgovačkog
puta i kas.nije uloge Daorsa kao trgovaca i trgovačk i h posredniika, krije se
na'stanak njihovih plovila.
Buduća hidro-arheološka i tl'aživan j a će sa·svim sigurno dati više svjetla
pokrenu,tom .pitanju.

Rad primljen 16. 12. 1981. godine

.1" G. Novak, J ;; drcU15ko more u sukobima. i borb ama k roz stoljeća, Beograd,
1962, s tr. ~9 .
.<g Z . l\'larić, Da'o:rsi. Ime, terit orija . . ., o. c., str. 109. i bilj. l ·i 2.»Darsioi
ethnas T hrakio n «, R ekt at. , for. 130.
 NOVCU. 181

SURVEYS OF SHIPS ON COINS OF THE DAORS TRIBE

SUMMARY

Up tili now a total of nine coins oJ' the Illyrian Da'or'5 tribe ha've been disco­
vered. All the coins (Fig. 1-5) h;we a ship on ,the ba,c'k, alS do coilns from southe'l"n
Illyr,ian mints which they closely resemble (Fig. 6, Plates one and two),
In the first ,part of the WvR'k the height (H) and width (B) of
these lVIediterr&neam measu.rements are
them. campa red with southern nlyrian
ships (»Tabela" II and III). To help this compa'rison Figs, 7 a,nd 8 give a
of the figures i:n "Ta,bela« Ana~ysis of Plates 3-7 makes
the relation of L to H is 1 : 5 ,in the Daors (Figs. 1-5), In other words,
aJccording to numerica'l calculations ccmcerni'ng 'ship the dimensions of Daors
ships were as follows'

Fi~s, 2/1, 3/1, 4/2, 3 and 5 warshi'ps'

15 m
4,5 m
height the sides a,bove wa'ter 1.9 m
draught 1.5 m
44 tQns
'about 15 tons
Figs, l, 2/2 - small cargo shi;ps:

length 10 m

height ofs,ides above wa,ter l m

dra'Ught 1-1.5 m, depending on load

probable capacity = 8-10 tons

Ii'rgs, 3/2 and 4/1 - large cargo .shi;ps:

= up to 15 m

the sides a:bo!ve wa'telr = aibout 2 m

1--1.5 m, up to 2 m, depend~ng on load

= 15-18 tons,

The calcuJat€tCi fwm given by Herodotus (Herod, Hist.

Book IV, and Pseudo SkiHax 21) wa's 4 to 5 lmots.
The ships were used for tr-ad:ng operations in a,nd around the mouth of the
Neretva, Cargo were used fcl' traJnsporting imported mercha,n.cii'Se to the
smalle:r trading centres, wi1h their shallow dra~lghts, they could reach places
inacc0ssible to the triremes, }<'rom these small trading centres they
took algricultural wh'ch they traded Wl'th merchants from the big overseas
D!'ading centres.
Wa'fships safeguarded these traidi ng opera ti.ons.
The'se ships most came a,t the time o·f the d0ve!opment of
the Neretva trade had since Neolithic times,
Hkely that they are related to
Grapčeva

WllIiam Tribe
 GZM (A), NS 35i36 , 1980i1981 , str. 163-188
182 M. KOZLIC~PRIK.AZI BRODOVA ~~ ""'.
------------------~TABLA 1.

----­_- ./ 9
./
7

Novčići južnoilirskioh kovniea. 1. S. Islami, ·Le monnayege de Skodra, LissQlS ' et

Genthios, Ilil'ia III l 9"72, T-IIIIg; 2: T-lIVIO; 3: T-III / 12; 4: T-I/4; 5: T-I /3; 6: T-III8;
7: T-IIIIll; 8: T-MIll; g: T-IIV3; 10: T-II I/8; 11: T-IIII5; 12: T-II16.
Crte'ili: Nedžad Cmajčan-in
 GZM (A), NS 35/36 , 198n!1981, slr. 163-188.
M . KOZLICIC. PRIKAZI B R ODOVA NA NOVCU . ... . 183
TABLA 2.

Novčići j-u2moiJi'J:'1ski.h .kavnli·ca. 1: I. Marović, Lit.

'll bilj. l, T-Vl ; 2 : T-I12 ; 3 : T-lI l l ;
4: T-II/2; 5: T-IV3; 6 : T-II!4 ; 7 : T-IIII'l ; 8: T-IIII2; 9 : T-lII /3.
 GZM (A)' NS 35136, 1980 /1981, str. 163-188.

184 M . KOZLICIC , PRIKAZI BRODOVA ~ ~"':"':':- "

TABLA 3.

V
15 17
m I

!/
.J

J V
II V
~
, ~7
/
~~
"i ' /
3 4

$ I

j7
5
I .... 7
JI
1 2 ! 4 5m
11­
Neki savremeniji čamci s i'ste.o ne jadr.a'n'ske oba.)e 'i nj-i h ove kara'klteristike
L e u t, .na.š najveći čamac . Dug 12 m, sli'Čdn gajeti, 'samo, gleda'n odozgo, ima
oštriji o'bUk pa,lube, a podvo.dne forme su mu punije, jer je .građen veoma
masivno pa je teža.k i zato sporij i. - Grupa autora, B rod. B rodogradnja . Camac.
P os. ot isalk iz T ehničke enciklopedije, Z agreb, 1969, str. 12, 16. i .sl. 7.
2 P a Š a r a, čamac duži'ne do 9 m. - Isto, s tr. 16. i sl. 23.
3 Omje,ri dužine (L) , šidne (B) i v isine (H) današnjih čamaca za opštu u!potrebu.
V r ij edno~t L , i ana logno B i H, prolong.irana je do L = 15 m. - Is to, s tr. 10. i sl. l.
4 Oblik .reba,ra čall11 ca sli<ča'n slovu U - okrugl a form a. K od ova,kvih čamaca dna
je pljos na to i r a'vno, a b okovi mogu biti više iLi manje nagnuti. - I sto, str.
10. i sl. 2.
GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, s tr. 163-l88. 185
M . KOZLICIC. PRIKA ZI BRODOVA NA NOVCU .... .

TABLA 4.

.E

..
o

II

III
I I .
II

· I
I~I!I
I· I ·j!1

!I I I I

I I I

4
·I I. I
I I l
M

i II
~ .
II

I I I
\ .

I
.
o

L e u t, LoA = II m , B - 3,3 m, ,gore lim ioe, d o~je gla·vno ·rebro. ~ Brod. Brodogradnja,
o. C., str. 16 i sl. 24.
 GZM (A) , NS 35/36 , 1980/1981. str. 163-1B8_
186 M. KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .....

TABLA 5.

Brod .iz Ya·gsi Ade.

1 Ostac.i antičkog broda iz Ya·gsi Ade, dat. u VII st. ,naše ere. - F . Bass, o. C ., str.

141. i sl. 9.
2 Rek.onstrukcija amtiokog brod-a d.z Yaoss..i Ade, IPla'l1.1metrija. - Isto,o. C., sl. 8.
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str, 163-188 , 187
M . _KOZLICIC, PRIKAZI BROD OVA N.:..:A:.::....-c:.c
Nc..::0'--VC
'--=-U
::....:..-:.,. c:.c.
' :....,--'_ _ _ __ _ _ __ _ __ _ _ _

TABLA 6.

G2 Karina Q) Somotvorci ili kenjčiĆi ® ~karam na Skramen ici @ Centa

® Lu kaĆi ® Treso (2) Trupa /vis , lS cm / ® Jombor ili jarbol ® Lant inu
@ Id ro @' Retenj @ Konop ~aba t'\4) Skota ili konop ® LancanCi

<D Karina
o Trupa
G:> Banda
Đ Centa
® LukoĆi

<D Potica
Q) Dr~alica

CD
:
400cm
J
Neretva.nska lađ a - crtež i podaci Jure V'uoevića iz Kom~na.
 GZM (A) , NS 35136 , 1980/ 19BI, str. 163-1 3B.
188 M . KOZLICIC, PRIKAZI BRODOVA NA NOVCU .....

TABLA 7.

~ ..

t=
34Q~~

410 . j,
340cm
410 ~ m
+

E E
u u
00
'" <.D

NERETVANSKA TRUPA

160cm

Neretva;nska bI'upa. Krca 2-3 č()IVjeka" služi za rib ol ov. I,Zlrađuje se većinom dd
duda i oraha te premazude ik.a>iralL1omizva,na, i iznu.tra. - Crtež i poda.ci Jure
Vujevića iz Komina.
GZM (A), NS 35 '36. 1980/ 1981, str. 18!f-193. UDK930.26 :737
Or~~na,~ni lnaučni članalk

RIMSKI NOVCI IZ BOSANSKOG GRAHOVA

GOJKO KRALJEVIĆ, Saralj:evo

U mUimizmatičkoj z.birci Zemaljsko;g m'1.l'Zeja Bosne i :Herceg.ovi·ne, Sara­

jevo, .ima veoma maloan:tičkih novaoa ,koj:i 'su pI1O!nađeni :na podru'čju Bosan­
skog GI1a.'hova. Međ'U'ti'm, na podI1U!čj'Ususj€dn~h komuna (Livna, Glamoča
i Bos3lnskog Pet-rovca) nađeTIlo je mnogo više alntičkith novaca. Pošto je glavna
Ili<mska cesta prohllZ'ila kroz Igra.hovS'ko područje, očeki'Valibi'smo da će u tom
.kralj.u biti .mnogo više iar<heolo'š kog i nUiffiizmati,čkog ma'tef'ijoala. :Is br.a:Ž1iVa či
kaji su ,iS'p~tivah 'ovo područje utvrdHi su da su .ovi Ikrajevi hihi naseljem.i u
vr;i'j'eme rimske vladav,ilne ,i da su Grkovci i Vid·ovići spadali među veća Iliimska
naselijia'. Stoga bi'smo mogli očelki'vati' da ćemo na iruševiin'ama avih maselj'a,
IkaJO i U'Z trasu .neka<daišClj~h dmskiih ·cesta 'naći: veći broj, a'nti'ckih n:orvčića.
MO'žda je tih :novčića ·i 'bilo ,i možda su 'dospjeh u druge muzeje i lU druge
:zJbi.rke. Ovdje ćemo se .za·držati na novčićima ·koj.i se nalaze u na:šem M'UlZeju,
a to je deset rimskih i jedan Ibi:ZJan'tJijsiki. :Svi ,s u nađeni kancem 19.i po'četJkom
20. stoljeća, a poznata je i 'proven'i'j,encija, kao ii nalalzniik.
Najsta·riji j'e repubhkanski denadus f·ami·Uj,e Serviha kov,an 'u R~mu
89. g. stare ere. Na reversu je :natpis P SERVILI, a ·to jR, u stvani, kod
Pli.nija 2 'o'pi'sani ,Publius Servi1'iUlS IRuHus, ·ot3lC ,i·stJo1Lme:nog :narodnog tr.ilbuna.
Pored 'na'tpha .predstavljena je ihiga I(dvopreg), lU kojoj Vi'Ctori'j:a drži' ,pa'~minlU
grančicu.

Vespazij!a:nov srebrni novČli,ć ~ma na TIlahčj i u onatipis CONCORDIA AVG,

što se .odnosi 'na sa:glasll1ost Vespa'Zjjana .(oca) :i Titusa (srna), kojl su zajed·nrčkim
snagama 'ugušili ustanak u Judeji i razorilt Jerusalem 70. g od'i.!ne, ,a 71. godine
zaj edn~oki prosl'a Vli1i veli:čanstveni trijumf u Rimu.
Denar ,imper.atora Titusa Ik,ovan j,e 'u Rimu kJdbne 79. godine, kald je
vu-Itka'nska lava za1tI'pala Pompej e, Herk:ulanum, Stabiju ·i mnoga druga manja
naselj'a li p01kraj'tni Kam'panlj i. Iz hilstorije 'ZinamoO da je 'ov,alj vladar pruži-o
nesebičnu 'pomo:ćpreživjelom stanovJliištvu.

Jedan a'ntoninijan cara Gal.iij'ena 'kovaln j'e u Silsi)ru (Siscia) ,oktO 260. go­
dine, tj. u doba vel~kih barbarskih 'proV1ala sa sjev'e ra. U to vIliijeme rilmsku
državu ugl1o:ža:vali su Franci, Alemani, Markoima:ni i Goti, ali se Galijem.
uspješno ·odupirao tim n ·ajezdama. S rmbol carevih 'Pobjed'a je 'predsta:vljao
.panter na reversu 'fliovči'ća i :n.atpis VICT (ORlA GERMANICA).

l Ivo Bojanovski: Dorabelin s i'Stem cesta u r.fmskoj 'prov1noiji D a:1ma·o~ji, Sa­

iraje'Vo, 1974, s tl·. 212.
" Plinius: Hi:stor,ia ,naturalis, VIn, 51 , 210.

13 - GZM - Arheologija, 35 /36

 1980i1981, str
190 IZ B. GRAHOVA

cara Probu:sa su takođec' u Sisku. Na

Bakreni tj. u
doba kad je
:na :novOiću
vjerovatno ,na carevu

eka može <nam

i da :neko­
i
stiza tl mađa:rski ,i mleta'čki a malo
se u:p01treblj,a va ti .j domać, bosanski novac, za koji
kovan 'u kovnici

Rad primljen 16. 12. 1981. godine

3Esad Pašalić: unutrašnjosti rimske pr,ovirncije Dal-

Godišnjalk IsL Sarajevo, 1959, sbr. 322.
Desanka Kovačević: Gdje bila kovnka bosa.nskth vladalI'a, Godišnjak
Ist.dpuštva BlH, Saraaevo, 1959, str. 269.
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str , 189-193.
G. KRALJEVIC, RIMSKI NOVCI IZ B. GRAHOVA 191

KATALOZI PO KO.JIMA JE ODREĐEN NOVAC

Babel-on: Descri'pti-on hhsto,r.ique et chronologique des monnaies de la R epublique

roma'ins, Pa riiS, 1885.
BMC Coins.of the roman empiTe in -the Briti·s h Mu seum, London, 1923- 1962.
RIC The Rom<3Jn Imperial Coin age, Landon , 1923~1972 .
Voetter: Die Mlinzen der romischen Ka ~ ser, Kaiserinnen und eaesatren von Diodeti­
anus (284) bi's Romulus (475) , Wien, 1921.
Wroth: Imperia:! Byz,antine Cohns ,jn the B'r itirsh M'u'serum, Chicago, 1966.

ROMAN COINS FROM BOSANSKO GRAHOVO

SUMMARY

The Nahonail Museum of Bosnia 8Jnd Her,zego!\l'i 'naat Sa,rajevo conta.i,ns very
few Roman coi-ns j)r.om the B Gsansko Grahovo region (ten Rom a,n and one Byzan­
tine). Ln view .of the asserUoo-s of alrcheolo:gi'sts thart .there were two large Roman
settlements here (Grkovci ·a.nd Vi'dov.ići) and that a Raman fGad ra'n th/rough the
area, Gne wou1d expect more dtsc·o,v eries rof Romaln ·colins. Maybe these d i'scoveries
were maue but the coius prabab'!y en'd ed up '1n other museums and prhvate collections.
The oldes.t coi'n 1S a republican denarius .d<3Jti·ng from 89 BC a'.Od the la test
is a solidus from the reign of the Empe<!'or H emorius dated 395 AD. Thi'6 i's proof
that RomaJO coi'n\'; were i:n ciTcula·tiOln in the atrea .f or a full f i've centuries. At the
time .of marss migtrati.ons the oirculatiron af mGney wa's 'feduced to the Iowest level
f.or there were no long.er mints ab.!e to praduce new co ions. Tra,ding wa's done by
ba'rte<!', arlthough ·ocoa:si·ona,Hy, andi·n very small qrualntities, coins came from B yzan ­
tine mints ·in the o.r ient. This .i's canfirmeu by the discovery a,f a Jrushni-an gold
sovereign on Arežin Brijeg (Hill).
Between the 7th a,nd 13th centuries Lt i·sunli'kely ,that either Roman or
B yzaJOUne money was in circulation, arnd trarding was 'done by balfter. It wa,s ,only in
,the 13th century that Venetian and Hunganjan mam'y (in very ·smaill qua<ntities\
began to arr-i,ve in the reg ion. The 14th century sa'w the emelf.gence af domestic
Bosnian co,inage, most rp robably from the ·mint ·at the tawn of Fojnica.
Tr8Jnsla tion
William Tribe
 Kovnic a Ioov. broj
Vl a,dar (ave!'s, ·revers) Nomina,l i godina Kal a log Nalazi1Št€ uZem. >-'
<b
kovanja muzeju I:'-:l
"'1. Sel'v ilia d enan'iu s ~~m a (Rim) B ab E'l on 14 N H đ e :ln a M l·a m o.rn om g.l'Oblj u
A. RVLI 89. g. st. ere (Arehn brij eg) 1889. g . Pckl on i·o 108
R. p SERVILI M F A g a M ULc'jU D. K ovače vić.
2. Vespasi a nu l5
A. IMP CAESAR VESPAS AVG den.an·i·us Ma.l a A zija BMC 442 Na đ e n u DOInjim Peuljama 1897. g. 3835
COS II TRP PP 70. g. n, ere
R. CONCORDIA AVG
"'3. T i t us
A. IMP T CAESAR VESPASIANVS d cl1 <J,ruu s Roma (Rim) BMCl Na đen n a Mram or nom gr oib lju
AVG 79.g. n.el'e (A rU,in brij eg). Muzeju ga poklo­ 339
R. TR POT VIII COS VII n io D. Ko va čev, ić 1889. g.
- -- - a II j en u s
4. --G a ntoni'o-i a.nu" Siscia RIC 574 Nađ en n a Gr adini ie. nad Peći 1900.
A. GALLINVS AVG 253­ 268. g. K u pljen od n a redn Lka M. Kova­ 5648
R. LIBERO P CONS AVG č ev ić a .
- -- a II i e n u S
5-. --cGc-- ant oninianu s n e id ent.i'fi­ Nađ e n n a M ra mom~ m g r.ob lj u
A. GALLINVS AVG c: iran 1889. g. (A r eži n bl'ij eg ). Muz eju ga 337 o
R. VICT ... p [kJoll; '" D. Ko v a če v ić .
~
"6. P r ob uS :Il
;I>
A. IMP C M A VR PROBVS PF <ln t oni'nianus S isci<J RIC 663 N a đ en n a M ra m on1(Jm g.roblj u r'
AVG
R. CONCORD IA MILIT
276- 278. (Arežin bri jeg) 1889. g. Muzcju ga 338 '"
t'j
pc kl (}ni O D . Kov ačevi ć , :So
()N
7. Probus ant ~lnin ia nus Siscia RIC 757 Na d e n u okoliCi Gr a h ov "1 1906. g . ~
A. IMP C PROBUS AVG 276-282. Muz e ju g<J p o,klDnio ć i oovnilk H 10364 :Il_
.... »
R. SEC VRIT PERP R oetLi nge r . ~-
Ul'
8. C o .n s t a n t i n u s I
a~
A. CONSTANTINVS AVG aes foli us Roma V c'c iler 237, N a đen na Grad in i ie-nad Peć i 1900
Z~
R. DN CONSTANTINI MAX AVG (P. B .) 307-337. br. 149 g. Ku pljen od M . K ovačevića. 5647 0 <:;
VOT XXX <.'"
('l~
g. T h e o d o s j-u-s--::CI ­ .... oo
CD
.... 0
A. DN THEODOSIVS PF AVG a'es foms Cyzi'cu6 Vu e tter 148, N a ša o ga M ijo Ga š ić uPeuljam a 12128 N;:;­
R. GLORIA ROMANORVM (P. B.) 379-395. br.5 1907. g. '"
?l~
- n o r i u -s
, 1-0-. - -H- o
- - "c-
o~
A. DN HONORIVS PF AVG sohdUJs M e d b lanum RIC 35 e Nađ en u A režilnu bI'ij e.gu 1896. g 3445 :Il:'
»~
R. VICTORIA A VGGG 394- 395. K uplj e n od Maše Vu lić. :r;'"
"' ll. Just i n i anus soHdus C o.nstanti­ Wrolh 26, N ađe n u A r e žinu brijegu 1906. g
oi
<;;;
A. DN IVSTINIANVS PPAVG no p :>Jis br. 5 M uzej u g a pokloni,o čilnovnilk H 10365 » ,.,
R. VICTORIA A VGGG 538. g. ~o f't1Ji n ge r. _ __
GZM (Al . NS 35/36 , 1980/ 1981, str . 189·-193.
G. KRALJEVIĆ , RIMSKI NOVCI IZ B. GRAHOVA
193

t l

10

11

GZM (Al. NS 35/36. 1980/1981 . ~t~·. 195--211. UJ)K 930.26

Ol'iIg~nawni ,naučni člarnaik

KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI NA GLAMOCKOM POLJU*

DR IVO BOJANOVSKI, Sarajevo

Kasnoa.ntička haz'ilika u V,rbi na Borku istražena je utri kampanje

1974, 1975, i 1976. gOldi:ne 1 , Objekt je ležao na 'sjeveroistoČTIom rubu antičko'g
naselja na Bonku (k'atast8Jrs·k i naziv M a j d a (l·i š t e), na ni:S'koj diluvijalnoj
terasi uz rub 'polj-a, na parceli BOTak-Grm (šuma i pašnjak), vlasništvo braće
Rade i Gavra Belenzada, Tu je SergejevsJ<i 'oko 1935, vidio samo veliku
gomilu 'kamenja (GZM, 1942, 143 d,)". Nazalpadnoj ,s trani, do ove ,parcele, tj,
uz zapadnu fasadu b.azilike, ,na parceli "Marij'ina njiva « (širi 'pojam Kamenice)
na,lazilo se .i po sl jednje počivalište anti-čkih sta;novnika ,ovog naselj'a 3 . S »Ma­
r,ijine 'njive « p-otječui dva otprije pozmata nadgrobna spomeni:k·a (po O'bl.i ku
ci'pusa), k,oji se sada nalaze u 'porti obnovljene pravoslavne crkve Sv, Petra
i Pavla, 'li istočnom dijelu Borka, ,na mjestu na kojem je Sergejevsk~ !pretpo­
stavlja'o da se ·nalazila ikasno ffil1 ti<č'ka haziI',ka 4 . Međut im, vjerojatn ij€ je
da jena tom mjestu stajala 'p redromaniCka (i romaniČIka?) m'lkva od koje su
se našli u lo mci arh ite ktonskog 'Ulknasa", Tu su se sve do izgrad,nj'eobn ov ljene
pravoslavne crkve (završena 1976, g.) 'prim jećivah slabiji trago v i građevine,
sudeć i po obliku i or ije ntaciji crkve (sl. 1),
Antičkih grobova bilo j,e, vjerojatno , li na potezu ,njiva K a.) d r m e, uz
rimski put koji je pro la'zi,o južnim rubom antičkog .naselja, nek'ih tI'ideset do
pedeset metara sjevernije (i paralelno) od savremene (asfaltne) ceste; a vodio

• Ovaj prilog jes ~ stavni dio ,rada kioji će ,biti objavljen u GZM (A), 37/ 1982,
lI. Bojano\'ski, Borak-Grm, Vrba , Glamoč - k a,snoantička ba,zili'ka, Arheo­
loški pregled 16, Beograd , 1974 , 104-107, T, XLVIII; AP 17, 1975, 118-121, T. LIX
ii AP 18, 1976, 90-94, T, XXXIX, Iskopava njem je rukovodio a utor ovo.g rada,
U ekipi su još učesLvov a li: Ante Rendić, kustos Arheološkog muzed·a u Zagrebu ,
i mr Zdenko ZeraIVica., kusto,s Muzeja Bosanske kraj ine iz Banj a Luke. Nalaze je
crlao Steva n Cegar, nastavn ik iz Glamoča, a plan baziUke izrad,io dipl. ing. arh.
Al eksa ndaT Ninković iz Zavoda za zašti tu spomenika 'ku lture BiH u Sa,radevu,
Iskc:pavanje su fin a ncirali SO GlamaX': i Z-avc,d.
" Kako D. Sergejevski kaže: »ogcromnu g()lffii1lu 'kamenj a na pa;rceli br. 463 na
prostoru od hil jadu kvadratn ih metara« (GZM, 1942, 144-145), - Po novom kala!str u
se parcela vodi na k. Č. br. 1504 zv, Borak, šuma 6, klase, 549 m" (vl. Rade Tome
Belenzada, posjedovni list 66) i k, Č. br. 1505 zvo Borak, pašnjak 3. ,k l ase, 250 m'
(vl. Ga v'ro Tome Belenza,da, po,sj. list. 57), k. O. Ja'kir.
" Zemljište se ore, a,li ,nala,za grobova nije bilo, bdo što su ukopa,ni dublje,
ili što su već ranije un ište ni. OS Lm toga, v alja pretpostalViti da su ukopi iz 2, i 3. st.
s incrneraci.jom, Za an tičku topcgrafiju Vrbe 'i Podgradi.ne vidi sl. l uz o'p i'S epi­
grafskih nalaza iz bazilike u Vrbi, u član,k u : No vij i rimsk i epigrafski nalazi s
Glamočkog pDlj a, u naredne-m bl'oju GZM (A) .
i D. Sergejevski, Putne bilješke iz Glamoča, GZM, 1942, 145, ·s1. 16 i 17.
5 Vidi D. Sergejevski, GZM, 1933, str. 11, T. VII, II i GZM, 1942, str. 146.
Usp. A. Kučan, Kale ndar »Napredak«, 1943, Sara,jevo, 1943, 'S tr. 7-9,
196 GZM (A), NS 35136, 198011981, str. 195-211.
_ _ _ __ _ _ __ ._ _ _ _.::
I.:......::.;
Bo :.;J:.;A
~N:..:..:::
O:...:
V...::S~K
~I~,~
KASNO~!'r:~:~_C~A~~~~!-'IKA U VRBI . . ,

je~ravcem: od vrela na Vrbi do usjeka ·kod Vujičića 'hana, pa poret! nekr.opole

stecaJka II 'p ravO'slavnog groblj'a 'u V.!1bi', zatim preko 'n j,iva zvo K r u š k e
(ovdje se cesta iJzoravala) na Kaldrme (odakle je djelomič.no .iz pJ.all1uma uzet
materij.al za savremenu cestu)G, pa 'PO'red M ra m o r a (»kamen ,na tI'i piljlka«),
'u Podgradl'l11, na muslimalnsko gf.Olblje (»Bašića n i'šan «) u J 'a lkiru a oda,t le na
Bašića most (na 'potoku Hrast) ,i dalje ,n a D irzdarev sta,n; 'Pa iz~eđu Bi'l~čića
i H 02Jića ·na srednjovjekov,n u nekropolu sa stećcima zvo K o bi l e 'li Suho­
polju, sve do Medenilh Sl'li:jta u Glavicama, gdj e je iz lazila na magi:straJoni put
Salona - Servitium (Hi n, An't.), . Između Podg r adi,ne i Baši'ća 'n :šana i da:nas
se mjestim:čno primjećuje Fubna zara sla u š:ka r u, ši r c k a clko 4 metr'a.

SI. l. P ogled na Berak sa saiv reme.ne ces te, U pozad iil1i jc sC'o ~ka crkva u
Vrbi , a lijevo (oznai::e no streiicom) mj "to bazili'ke

Kada smo već kod topogra'f skih pO'dat aka, još je pot rebno 'navesti da se
nešto isločMje od Bo r'ka, 'u samom ,polj-u, uz seoski pu.t 'u ZajarUigu, na blagom
uzvi'šenju nalaze parcele e T k V in e s ostaciJma ma.nje sredni'ovjekovne
nekropo le (još se v;de četir,iO'štećene ploče)', a 'navodno i sa crkvicom u
sredj,n'i.
Sjeverozapadno od Vrb e ,se n'ala,zi selo Podgracl.!iJna (pon€,kad u literat'uri
.nazvana Kamenska Podgradi.na), gdje je !biilo jedno od plemens'k ih središt a
Delmata, s ostac;ma jake gra>Ci>inS!ke utvrde (oppi'dum), dak se u rimsko doba

" Prema kazivanj u Spi ra Belenza,de (84. g.), na liJk. Orcpa,k, vl. Aleklse Ma,rića
1z P,odgradine, Odmah ,pored ceste dugo je ,staja'o jedam miljclka'z, ah je nestao još
za Austrouga'rske. »POP Banjac je kalZ,ivao da je to m iljokaz«, reka-o mi je stari
Spiro Belenza-da.
7 Taj put je dolazio od Livna preko Kruga i vodio pored Blagodije (r,imska
utvrd8J?), pa pored Cacan Ha na i Ca'revca do Vrbe. Usp, 'i moj »DolabeLin ,s istem
cesta u :rims,koj provLncij'i Da!l ma<::iji«, ANUBiH, Djela, knj. XLVII, CBI, kna. 2,
Saraj evo, 1974, str. '/6 .
8 D. Sergejevski, GZM, 1942, 145. ·i kaTta. Isti, S porn. 88 (1938) , 119. - Ovdje
su navodno o-ko 1930. g. iskopani groib 0lV i i nađen jedan mač. Navodno je u :sredin,i
stajala !i manja crkva.
GZM (A), NS 35136. 1980/ 1981, str. 195-211. 197
1. BOJ ANOVSKI. _ KASNOANTICKA_ BAZILIKA.---=::...-..:.
U V~ R:;
B:;I~. ~...:._
. _ __ _ _ _ _ __ _ __

hvot 'nije spusbo u rav,nicu olko <)Ipl:sane komu'l1ik.acij'e, sa centl'om u da'naš'l1joj

VIrbi. U kasnoj antici .na mjestu preth.isto l1ijske gradi'ne Ib io je 'i'zgrađen mućni
refu.gij(castell'Um), u k·oji j'e 'Ugrađeno i dO'sta spollij-a do-vučeni'h i·z naselja
u V,rbi.
Bazilika i njezin plan. A rhiltektura bazilike dosta dOlb ro se sačuva,la u
horizontalnom smi'slu, iako je buldo·žer 'na'Pravio mnogo štete. Z.i'dlQvi su
sačuvani 30-70 cm visiine , .na·jčešće o'ko 50 cm, li·znad pod,ova. U rniveleti poda
se sa·čuvao jedino zi'd .koj·j je odvaja'o n3'o'S i In8Jr te'k s od sjevernih .prostorija.
Ra,d i .pri'ti'sa·k buldožera najviše su se osjetili u j'užnom i sjeveroistočnom
dijelu 'baz:ili<ke, ,gdje je buldožer ,na,nio golemi mater.ija.l (,kamen, panjeve,
grOJnjeizemlj u), pa je isk,op Ina tillTI mjestima hi'o vrlo :napora'l1. I položa·j
oibjekta međuO'brađenim 'nj ivama ja!ko je otežavao isko-pavanjei kret'a nje.
Stoga se kamen morao đepcmirati .na s'amom ·O'b jektu, a pr,oč išćena zeml j'a po
susjednim nji-vama.
Baz il ik,a 'u Vrhi spada među veće o'bjekte ove vrste kod .nas (28,50 X
X 19,10 m), što 'ilus,trira i relevarn-tno st samog Inas.elja 'na Borku. Ti'p:ološki
pr,i'P a.da tzv. bosa.n'skom lipu crkvene građevine, koji susrećemo u unutra­
Š'l1josti provi:ncijekaona'jčešći Up kultnih građev ina 5. i 6. stoljeća. Takv,ih
crkava bilo je i .na velikim z·adilnar9k:Jim (kra'škim) pol jima. Dosa'd J1'isuotko­
pani 'ostacinijedlne bazmke jedimo na Livalnj-skom 'polju, ilako ih je i t'U bilo".
Sli'čne crkve su otkopane u Crvenicama ~ Pris'oj u, 'na Duva n jskom .polj u, li ona
u Glavicama .na GJa.močkom Ipolju] o. To je, u stvar·i , dv,ora'nska crkva, ,po
du:bi,ni pocEj d je.na 'U tri dij e la : n 'ar:teks (E), naos (F) : prezbiterij , odnosno
san k tua,r,ij (G), koji se 'n'a "stocnoj stram·i završavao polukružnom alpsi·dom.
Na sjeve.nnoj strani su smješt ene pomocne :prostol'ije (A, B, C, D), među nj.im a
je 'i krstionica (C, Cl) sizdign:u.tom ».k amenicom« za krštavanjell. U tome red·u
su se još nalazili protezis (iU pa.stoforij?) (A) i, vjerojatno, ko.nsig.natorij (B),
dok je prostorija »D«, o kojoj ,nemamo Ipod3.t.a·ka jer je potpu,n o i'sktčena,
mogla služiti kalO memoniija (sl. 2). Da je ·ova prostorij-a postojala, za,ključu'ie
se }}o ja!k'im blokovi:ma mulj:i'ke i'z sj€vernog temelja i po podacima vla'snika
parcele da je na to-m dijelu ora:nj'em .i radom bul·do žera iskrčen zid. Sve
sjeverne prostorije leže ,na 'l1ivou za jleda'n met8.r ni:žem .od lI1ivelete naosa.
Cijeli sjevern i z,i'd 'pomoćnih :pros tori'ja ,bio je fundiraln na Inivo-u 'polja, pa je
sUo ga J1ajvećim dijelom ·j;zora.n. Postojanje ovoga zida utvrđeno jei !poo.sta­
oima maltera i kamena, ·a poseb.no po vehk~m bloko vima muljike na koje 's e
oslanjao. Šest ,ta kv'ih blokova ,na površinu je iz,bacio tra,ktor. O valka<v 'lla­
čin postavljanja temelja ti>piča1n je u 'LUn'u-tralšnjost-i 'pOlkraj ime ,z a kasnu ·a /ntik'U,
a susrećemo gai na b3.ziliciu Glavica/ma (Glamooko ·polje)'", o kojoj će biti

9 Vid'i moj rad »LilVa.njsko polje u !kasnoj a·nti·ci « (u šbampi).

"' Za Crvenice vidi moj ·prelimitnar.niizv1eštaJ u Arheološkom pregledu 7
~1965) , str. 135~140, i N. Cambi, Un:publUshed exca,va.tions and fi'nds of ealrly chri­
stian period in Yug,oslavia, Atti del IX congresso internazion ale di archeo'lo.gia
oristia/na, II , Ro,ma, 1978, str. 151, sJ. 9 i, Calmbiijev md » Stalroikršćanska crkvelI1 a
arhitektura na područj u Saloni tanske metwpol'itje, Arheološki vestnik (Acta '3'fchaeo­
!()'gica), XXIX, Lj ubli ana, 1978, str. 609 . Za Prisoje us>p. I. Bojanovski, AP 10 (1968),
str. 162-165 (b ez plana) i N. Cambi, Unpu:bJlished exca vations, st·r. 150. Za Glavice
na Glamočkom pol-ju vidi N. Cambi, ovdje nav. dj. , str. 151 (bez pla'l1a). Usp. i
D. Basler, AJrhitektura kasn·oamtioko.g :d oba u Bosni i Hercegovin:i, Sarajevo, 1972,
str. 75 (Crvenice) i 112 (Prisoj e).
I I Dimenzije ·ove ovaJ.ne baptizma·lne pisci'ne i~znose '1,60 X 1,20 meta:ra. Njezina
školjka je iZJr a đena 'od crvenog (hidraul1čnog) ma·l tera i odi·gnuta je ad zemlje
(sJ. ll).
1" Izvješta'jo ovOlj b a'zi Ji ci nisam olbjavio ni u ka/kvom obHiku, što ću učimiti
uskor.o. Kra,tak O'Svrt 'na ovu ka>snoan Učk:u cJikvu 'vi'di kOid N. Cambi, UnpubLished
exca'V3'ti·()n·s, ,str. '151 (bez plana). Radi sea cnkvi ruralnog i.zraza.
 198 eZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 195-211.
1. BOJANOVSKI, ~SNOANTICKA BAZILIKA U VRBI ...

Diječiu č~ank'U O ep.i·grad'skim spomenicima. Sjeverne ,pro.storije, 2Jbog svog .ni­

sk~g polo·zaJa na rm~O'U IPolja, 'P'ostradale 'Su od oranja .s ve do .po>ooi·e e, ;pa se na
tO] .straJnI n.JS'U 'mogli odrediobi evetntual'ni otvori u z·idovima, ·osim stepenica koje
su :IZ krstLomee - .pored pisCli.ne - vod'ile 'u :naos (F). Ba'zililka I\l Vrbi poka­
zuj e .izvjes'IL~ o.s.abitCYst tloer,ba p.o 'Položaj'u đaJkOlnikona (s<akri.stije) s jružne
stra'ne prezhitefl]'a (H), što je 'u svakom slučaj'U funkoi·onalno rješenje (Plan) .

~ .. 2. Sjeverne prcsior ;j e baz ili ke. U prvom pla n u je ba,ptizmalnG piscina,

a 'u poza·di·ni grobn ica

Na jveć : d:o u lt n og prosto ra zauz imaj u p rostra n i n aos (F) i narteks (E),
II upno 18,65 X 11,80 m. Međutim, s:l uac:j3 II n a rleksLl nl je potpuno ja na,
Jer je i taj d :o jalk o pos t ra dc:o od rada bu ld ožera. C ~n i s e da je nm· teks bilO
odvoje n od na os a p reg radom koja se vrlo s la'bo saču val a. Naime, u n a'os se
ula zilo p reko jedn og prag u u nart k s u i d v: je tepc..'1: ce II naosu , a izmeđ u njih
je otkopa,n slabi trag po ~rcčllo g 'zida Cli sa m o p regrade?) k oji je bi,o širok
70 cm . Na'pose je neja s na s: tuacij a kod ulazn i1h v ra ta na zapadnoj fasadi. Tu
j e :na dubini od 1,50 m e Lar isp ud nive lete poda otkopan prag, dok 'p raga uz
za padn'a vrata nema. Probna se nda (1,5 X 1,5 m) tu je otk r,ila masovnu gr 0­
bn i e u bez arhitekture (u sjeveroza'padnom ugl u n arte·ks a) , s najmanje
pemaest skeleta. Dobija se dojam da su 'ukopi ovdje odlaga:ni bez Teda, jedJno­
stavno nabaea.ni, možda i u Jednom momentu. Grobnica s e pruža ·i dalje van
iskopanog okvira prema jugu .i :stoku. Skel eti leže 'na dub ini od 0,90 do 1,40 m
ispod poda. S ljudskim k o Uma su pomiješane i kosti dom aćih životinja «k a nja
i ovaca?), sve to u ne p re k i'nu tom sloju s m 2nfm naslagama 'kamena. U 'Ovoj
masovnoj grobniCi nadena su i če t iri keram:·o.'a lonca, ko ji o·blikom i fa'ktu­
GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981, str. 195-211. 199
1.BOJANOVSKI , KASNOANTI~~~_~A=Z::.:IL=I:.:K::.:A
~-=_
U V~R:..:B
=-::.
I ,;",';''':.o
' ' ' _ __ _ _ __ _ _ __ _

Dom pri'pa-daju ra;nQlj slavenskoj keramici 13 . Poj edrilrl'll'čni~h ,na:k!nadn.ilh ukopa

:nađeno joe .na viSe .mjesta. Očito je bazil!ika već tada bi1a porušena, !pa su se
ukopi vršHiok!o .r uševin:a kojiima su zidovi }O'š u v.i:jek, manje 'DIl vise, skši1Ji..

[--~
1--­

111 At
·i;;

<ll
~~IIIIIIIIIIIIIIIII IIII II II IIII III I I IIII IIIIII II II I I ~ III
PLAN BAZILIKE
Izradio di,p1. ,ing. arh. Aleksandar Ni.n.kovlć

13 Ove .srednjovjekov.ne na,l3lze dlYrađuje IkoJegi.oa N. Miletić u ovoon bll"oju

GlaJsnuka u .nastavku. - Istralživ3Inje .grobni'c e nije dovršeno. Bi·lo je 'planiT,ano d3
se i Ineki dTu~i po.slovi za vrše ru sklopu za,htva1ia na .konzervaciji, aH do. tQg.a zasad
.nij e do.šlo..
200 eZM (A), NS 35/36 , 1980/ 1981, str. 195-211.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _---.:1. BOJ AN?_~~J, _KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI .. .

Međutim , bime .nije obj,a§njena fun,kei'ja praga :na dubioni o-d 1,50 metari'S<pod
ulaza u rnaJr-te.ks-u. Sva je pri Lka d'a je ,ispod 'ulaza u .bazmku prvoilYi>tno bila
ugrađena grobnilca .na svod (Ge wo lheg ra!b'kammer), ali je :nj-e na a'ri1;;ltektura
pala ili b ila uništena u tok>u ma'sov:nog sah.ra:nj,ivanj'a . U :prl'log takv,om tuma­
če-nju govorila bi i manj'a ista,ka zida, široka 15 cm, uz sjeverni zi'd narteksa,
na koju .se o'čito nešto 'naslarnjala '(vidli Pla.n), vjeroj'aljmo kOOlstl'UJkcij;a poda
lispo'd koje je bila grobnica (na svod?).
Neki elementi arhitekture uz j'užni zid bazihke rkao da 'i'ndiciraj'u drvenu
galer-ij·u, .naslonjenu ,na otkopa:ne zidove 'i baze. Toj svrsi mogla su sl'už'iti o,ba
zida n'a j uŽ'noj strani Inaio:sa inarteksa, ka'o i ,baze .napod·u. Možda su 'Se na te
kamene ba,ze naslanjala dva drvena potJpol~nja 'koja su podržavala dlrvenu
konstr-uikcij'u gal e ri je za žene (matr-oneu,m?). Na toj strami se nalarzi ~ j'UJŽJni ulaz
u crkvu s vratima ši'rokim 1,40 m,
Crikveni pod u naos'u i na.rteksu .sas to ja'o se od betema (estriha) 'U dva
n;voa, što o b:J] eža vaju d vije faze obj ek-ba: donj i kvalite1:nij i od sigi!1inskog
maltera na sloj'u šl junka, i go.r.nj!i, de<blj'i'l1e 17 cm,od 'krečnog ma'ltera, također
na sloju šljunka (kaldrma). Ista situacija je iu ,pomotnrim pro'Stori'jama (B, C).
Apsidal'l1:i prostor s menzom, ,t zv. 'sanktuar ij, uglavnom se d'o'bro sačuvao
u razini poda, kojoi :j'e u o'anO'su .na nivo 'poda unaro su i'zdign'ut za 35 cm. Saču­
vale su se i ob le baze za stupove menze, dok je p ros tor za s e P 'li l cr u m samo
obilj eže·n; nađena je kamena p l oča , a ; ~ ';Jod nje (samo) zemlja cmica (sl. 3).

Sl. 3. Apsidain i pfO'stor s me-nzom i .p l'€zbi Ceri jem, a desno subselli:)

Kutije 's moo:ma sveca nije bi,lo, valjda je ,na vrijeme uklonjena (?) Uz O'bhnu
apside (na ' me, veći di,o apsidalnog Ikruga je postra d ao od kaS'ni j:i'h 'urk-opa),
s jruž,ne s,tr31ne, sač u vala se klupa 'za svećenike (s·ubselhum) idia ka>te :he. SJe­
venni segm e nt apside zbo.g u'ko'pa se sačuvao samo u teme.l jLma. Sc.lnrktuarij
joe ,od ,ostal,og d'l'jela preZ!biteri'j,a 'bio odlijeljen ol t a!rskom pregradom,koj'a se
.naslanjala na dva četvrtasta stupa (sl. 4). Plutej'i seni'su sa'čuvah, ako i'h je oi.
'bita. Odnacsa je 'Prezbiterij bi'oo>dvojen ogradom (šir. 30 cm), koja se na
GZM (A), NS 35/ 36, 1980/1981, str. 195-211. 201
I. BOJANOVSKI , KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI.--'.-=.._ __ _ _ _ __ _ _ __

krajeviima završavala oj :ačanj1ma, na koj'a -s e po svoj pI1ihci .nasl·a ni-ao tri1um­

fal'rul luk {Plan). Iz prezbiteri-ja s u vad.iJa v-rata u 'p rostor.iju jUlžno od 3ipside
(H), pod igln'lllt u za 50 cm, a koj.a je služ-ila kato đak-oni!kom.

Sl. 4. Apsida ·s.a ,sl1'bselij ima. U po,zad,ini Gradin a u Podgrad ini (označena
strelie-om)

Grobnica II prostoriji B. Zid-ana grolhnica u jed-noj od sjevffilnih prostorija

(B), 'Po sv.oj lprilici u koonsi;g.natori-j'll, vrl<o jekvahtetClJn rad. Ra'ka je napra­
vlje:na u formi -par3Jlelopi'pednog sandu-ka Ikoji je 'Sa sve četini strane oblo-ž en
d'obro ·obr-ađenim pločama,deblj'ine 9 cm. Na kraćim str·anama ,ploče su bile
utorene u one koje pokrivaju duže strane. I pod je bio pokriven pločama .
Pod .gl·av·om i .p od rnogama ,iJzrađeni 'Su z<:Ik,oše.ni kameni »ja'stuci« z.a oslonac
gla ve 'i nogu. Dužina grobn'ice (mke) I ~zm'osi 2,00, ši.l'i.na 0,50 ,i dubin'a 0,735
metara . Odozgor je rak:a ,bila pokriv ena poklopn-om .pločom 's »ruhot1kama « na
do:nužnaj stra-ni. 'Po sred.irni .ploče je 'sljeme, v.isine 19 cm, d:oik ·s a strana
debljilnaploče u·z.rtosi samo 6 cm . Grotbnica je orij-en bran a [rm pravac sjeve ro­
Irs-tok-jugol2!apa1d, ·a li .njoj je bila rpok-Oipanoa samo jedna o'5oba (Očiito staJfija)
s glavom na jugoza:padnoj stra'ni. Uz'a skelet je nađena samo jedna fibula 6
'povij.e nom nogom (crtež, ·s l. 6), i to ·U v'is i:ni' delsnog ramena po,kojnilka.
U istoj prostoriji (B), u j'llgoza1pa'dJDom uglu, ovk'opa'na su i dva ,nepravilna
kamena Ibloka od mulj,ike, tko:j'ima se nlj·e mogl'a odTedilti pn.va namjena. Uz
,blok'ove je u podu pr,o stoTi'jei'siko'pa,na sonda, pa je utvrđeno da je pr vo biimi
teren b10 podignut na si:panjem zemlje i k3:mena (šlju'nka veHč:ne Šoa1ke). N'a
tako niveliranom terenu leži .naboj ad kreč-nog maltera i si-tnijeg šljunka.
Slična situacija je 'i .i's-pod estriha ou krsbionici (C, Cl).

-Po!seobno va lja ukazati Ina upa·dnu nepravilnost osnove (tlocrta) ba-zilike •

.i -to njenog 'užeg dJijela (G, F, E), čij'a širima na z3Jpa,dJnoj ,f'a sadi izno'si 11 ,20,
a .na v i'" mi 'pTezbiterija 11,80 metara, što 2lnači da ,j'e istočni dio cr.kve od
 GZ;\J (A) . NS 35 /36 . 1980/ 1981. str. 195--211.
202 l. BOJANOVSKI. KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI . . ,

ljapad-nog šiJri za 'p un·ih 0,60 metara. Nepravilnosti se 'primj 'ećuJui 'na ll1ekim
drugim pozioij'ama, tako je, ona primjer, i z:d i'zmeđu prosto'rija B oi e posta­
vljen u'koso, a ne pod pravim uglom, a sh'čno ·i zi'd u ,narteksu, i·td'. Ovoli:ke
divergencije su neOlblčne i dosta rijet:ke, te ukazuju na znatan naeadalk
gra'diteljske vještine u .odnosu m,a Iklas i'čno doba " ,
Pojechni dijelovi objekta 'su , i' nače izvedeni ,korektno i kva l i'tetno. Taka v
je cijeli prostor 'prezbi'terija sa' su'bselijama , baptizmalna p ~s c:na u baptistepiju,
grQ!b.nica u prostoriji B, kao i neki drugi d ijelovi. Ka,o 'primjer smo već .istakl1
kv ahtetnu, vrlo ko,nz i'ste.ntnu, stru;ktuf'u donjeg sloja estriha (l. faza) . Možda
bi se uzroci tih razhka mogli o.bjaš,nj'ava·ti fazama i,zgr3!dnje, izvjesnim aoaipta­
cijama i pro šire nj-ima o'bjekta u ·to;ku vremenu . Pojedini' elementi kamenog
namještaja, ka'O što su ,ploč-a i nogar.i oltar::lke menze od mramora, pa dijelovi
pergole i subselija o·d mekanog 'kamena, dobro ,s u abrađeni. Iskoljka pi'SC'ine
ožbu'kan·a je kvaliitetnim signinskim malterom. Kvalitetna je i sama strwkt'l1ra
zid'ova, iako je ,i,zveden'a na kasnoanti 'čki ' na'č in (structura incerta) 'od l-jutog
lo'kaJ.nog vapnenca ra'lOe veličime ,i nepra vilni'h o'bLi,ka, s ponegdje wbačenim
fragmentom s polije od meka.nog kamena. Dosta uspješno je naglašena i hori­
zo.ntal'na slojevitest zida time što j'e kamen bio pr iklesan te 'pažlj'ivo ip.ravil no
slagan 'u zidnu masu. U jUŽlnom zi du, koji se saču'vao do visi.'Ile od čehri do pet
redova, 'izmJenjuj'U se pa'sovi. između 10 i 17 cm vis tne. U zi'dovima .nema
opeka. Ma'nji grumeni ap ske (d'i crijepa) nalaze se 'samo u malteru (opus
signi'num). Žbuka se sač uvala mjest-im ;č no (u apsidi, u ,na-osu, u prostoY:']ama
B ,i e, i drugdje), a b:Ja je smi'ješana od gašenog kreča, sedimen-tnog p ij e,"' ka
i ma,log 'p ostotka us i·t,njene opeke. D3Jkle, iak o n ki e lementi gradinje (Inepra­
vilnost, u'potreba lok alnog kamena - bez pune klesarske obrade, jednostavnost
namještaj'a i cijelog :zgleda) jas.no pokazuj'u ka'sn-oa, ntički nabn zi:d'a'nja, još
uvijek se manifes t iraju vrlo žive antičke gra d:telj,ske tradioije 'i .na ovome
objektu, koji je djelo lokalnih ·klesara i zidara.

Kameni namještaj crkve. Po relalivno sk,romnim 'ulomc'ima arhitektonske

plasti>ke reklo bi se d a je ba z' lik a u Vrhi bila s iro mašno opremljena kamenim
namještajem i u'krasom. Iskopa,n je veći b ro j ,ulomaka od miljev ime, za ko je se
može pretpos tav ljati da pri:padaju opremi sa me crkve. Među njima je osam
fra'gmEnata ukrašenih znakom la'ti.ns,kog križa (crux capitata), V'i'še većih .i
manjih ,segmenata od stupova ra'znog 'pr'omjera (16, 18 i 20 cm), ul'o mei
pragova, konzola, dop,rozoI1nikai drug ih elemenata. Otkopa:no je i sedam
u1omalkaolta r. ke menze (ploče) ,i više fragmen a ta od noga,ra men;ze, među
·njimasu tri s ·neobič.ni,m geome!;>r,ijskim (I i .nabiffi?) ornamentom po cijel oj (?)
p'ovršini. Značajnije od tih ul'omaka Inavoc1i.m u pregledu:
1. Ulomci dva impos-t-1kalp itela i'zrađena od mu lji ke. K'api/,eloi su 'l1lkraše:n'i
kl1i'žem lalti-ns-kog o'bl:ika s oj-ača<n.im vrhovi'ma (T . I, 1)1' .

,4 Sl ič ne nepravilnosti su za,pa,žene, na primjer, na baJzi'lici u Dabravi'nama,

usp. D. Sergejevski, Bazilika u Dabra,vi:n,i, Sar<.lj cv o, 1956. str. 11-14. ~ pla,n b a.z il i'ke,
Lma ih ·i na nekim drug :m baa.iHkama u Bosni. Za slične nepra,vilno'sti u na'rteksu
bazilike 'u Mun'toDani, kod Poreča , A. Sonje smatra da nisu slučajne , nego namjerno
pla,ni-rane; u sp. njego,v rad »RanobizantLnska bazilika Sv. Agneze u MwntOljalJ1.i kod
P,oreča «, Jadranski zbor,nik, X (1976-78), 191-231 , na str. 200.
1.; Shčni 'su im impos t kapitelisa Gr či na iz Potoka (MostaJr), N. Miletić,
lz,vještaj o zaštitnom iskopa va nju u PotocLma kod Mosta,ra, GZM, 1-962, str, 154,
T . II, 1 i 3.
GZM (Al, NS 35 /36, 198011 981, str. 195-2:11.
r.BOJANOVSKI, KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI. 203

2. Ul,omci dva pil<astra, od mekogka!men.a, ta!kcđer ukrašeni latimskim

,križem. Pilastri supre'hijeni 'll dva (ili tri) dijela :(T. I, 2). Na jednom je
il2inad k,riža uklesam 'ornament astra-gala {sl. 5). Ulomci ~u nađoo.i 'll naosu
,i vjeroj,atno pri'padaju ,oltar9koj pregradi.

Sl. 5. Ulomci aid pilastra s oj tars.ke p:reg1ra:<ie

3. Ulomci ploče ·od .oltarske menIZe ,nađenli su na raz'nim mjestima u

cr<kvi(C , E, G)16. Ci.ni se da šest uloma·ka 'Pri!pad'a 'istoj memzi (debIj. 5,5 cm),
a sedmi (eventualno) drugoj (,d ebIj. 5,3 cm). PI,oča joe imala profili.ram okvir
(3,3 + 2,0 cm), tako da je 'Wl'utrašnja 'površ iina p!<oče imala debljinu sam\) od
4 om . Tni ulomka se u:kla'paju u format od 47 X 37 cm, ,ali se pune dimenzije
plače niiSU mogle :izmjeriti. P)<oča je :isklesana od jedne vrste mramolfa (T. I, 3).

4. Nogari me.nzesu ,oblog presjeika (oko 18 cm promjera). Svi su nađeni

u pI'Os'ioru 'arpside, uku'pno šest ulomaka, tri s geometrijskim ,o'rnamentom,
a tri sa 'kružnom profilaci'j am .IT. I, 4)17.
5. Ulomci od debla ,stUJpov,a, Il1ljih o'ko deset mznog promjera. Nađooi
su na ra:»n:i'm mj:estima. Nekii , možda, potječu li:z .oltanske pregra,de. Među nj'im.a

10 Pred <bazihkom na zapa'dn-oj strani (3 ulomka), medu materijatlom u povr­

ši'nskom sloju (.napovrŠi'ni), u ba!pbster.iju (2 ,ulomka) li uapsida,l nom P'l'ostoru.
Stupovi od mefJJZe su ooko.pani 'll i3lpsiidal.nom prostOTu.
17 Ukoliko 'ulomci 's kružnom profiladjam (oblog presj eka) .ne pr~paJdaju
lSeptUlffiu.
 GZiVI (A), NS 35 /36, 198011981, str. 195-21l.
204 1. BOJANOVSKI, KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI ...

je 'i 'ulomak s oštećenom p~Lntom i torusom ,baze (T. I, 5)I X. Nađeno je i dva­
deseta,k sitnijlih ,fra'gmecl'a-ta od s.tupov,a, a t'a'kođer i dv,a ulomlka pol'U'st'Uip'ov·a.
6. Ceti'ri :ulomka 'pragov,a s utorom i bez njega.
7. Vi'š e 'ulomaJka za ,koje se ne može 'wtvrdili .namjena i 'pravi obEk;
čini se da su među ,njima 'i dva doprozornika.
8. Na ldkaliltetu je ,ostalo ri šest vel'i'kih blolmva mulj'ike 'i'Z temelj'a
sjevernog zi'da (2,O X 0,80 X 0,60; 1,0 X 0,55 X 0,40; 1,74 X 0,50 X 0,45; 1,25 X
X 0,30 X 0,25 - dobro 'O'brađen; 1,80 X 0,60 X 0,60 - O'bliJka prizme; 1,40 X
X 1,00 X 0,60 m). Sve ove 18.ipide je iskrčio buldožer.
Daleko brojmij i su fra-gmemti an tičkih, ·pretežno nadgrobnJih spomen-i'ka
koji su u ba:oi!ilku '\.llgrađeni ,kao .materijal, a o kO'jima će biti govoTa 'Il na­
rednom 'b rojiu Glasnilka.

Sitniji nalazi. Pok'retnoi :nal'azi su brojem s ilroma,šn;i, 'kCl!o ·i o:bično 'u

O'bjektilmakul.tne 'Ilamj'ene. Nađeno je dasta I'av.n'Og i šupljeg stallda, nešto
kerami'ke i tri metalna predmeta (fibula, križić i kopča).
RavfliO 'pro;zo:rsko st ·a ,k 1:0 raz:ne je debljli;ne (0,7, 1,0, 2,3 i 2,5 mm),
zelen!kaste, žuĆikastozelenkaste ,i sv.ijetle boje. Ot'ko:pall1li su 'brojni Illl,o:mci :I1Ia
'raz'nim pozicijama, uz sjevermi zid ,k rs ti'olni:ce (C), u·z fasa,du na v:i'siJn'i prostoTije
A, uz južn'i zid na vi'sin;i naosa (F) ,i uz apsi'du 's 'istaone stra'ne (G), što znači
da su .na tj'm mjestima u nadgradnj~ bili 'Prozo.rsk.i otvori.
Ulomci š u p l j e g stakla 'Potječu ,i·z 'Cl!psida lono;g prostOTa (G) i krs1:Ji,oll1.ice
tC). Pet fragmelnataod dIDa 'p~i'Pada staklen,im posudama (vrčići?) vrl'O taml1dh
ziidova, zelen'kaste boje, s Iko.nikav:l1Iim 'ud-ubljenjem In a dnu, ,a jedna Inoga od
f ine staklene čaše zelenkastoplave boje nešto je deblj'a. Promjer oblog d'na
ovih recJ.ipije.na'ta ·i'ZDosi od 5,0 do 5,5 cm. Nađe,ne s,u i dvi'je ruči'ce lod svjet10­
zelenog stakla, d'UŽiLne 1,5 i 2,0 cm, od kojih ma,nja sučuvOJl'l'im gornjim rubom.
Vj'erojatno pri'padajiu 'na'vedel1lim ulomcima d·na. S ob"ir'o m ll1.a mjesta !llal'a za,
reoi!pijenti su, po svoj prilici, prilpadal'i liturgi'j5kom 'p~ihoru. Stalklo je bilo
po'd utic-ajem vatre.
Od šest ulomaka k e r a m,j'k e tri su od -trhuha lonca grublje bk-bure,
debelih stoj-jeniki 1(8 do 10 mm) i svjetl'osmeđe .boje (nađe-nU: u prosto:riji G).
Prov,i,ncijalnlO'j keramici 'pripada jo IkonUiSni 'poklopac va'Ze s o'bhm završetkom
(Iza pri'hvat) ena vrhu Hl. Dva ulomka keramike cpne 'boje, Š"ir,o'ko<g lO'tvo-ra , pri­
padaj-u lOlncu ti<pa doEja (dolilum), a 'potječu i,z Ikrsbi10nice (C). U 3!psi'dol je
,otkopmulomak fine keramike s :jakim rubom, :koji i bojom poosj'eća na
s'igi1atu. Sva 'keramika je rađena n'a lcmčars'kom kolu.
Mala bronč3Ina f ,i b u l a 's ·po·vijenom ,nlOgom (duŽli'na 4,5, 'a najveća
širima ,na gl'a vici 0,8 cm), ·s :profHi:ranom glavi'Com i ,nog om ,i .s urezanim UlkTa­
som (sl. 6). Nađena je lU grabn,i ci pored skeleta (oB). Ova v,rsta iiibula se
biJpološki veže za ranobiza'I1't~nske iifbule, a ,kara' kter,isti'čna je za 6. stoljeće,
za j us'timtj'ansko ri -post j usti:nilj am:sko d·oba. Cešće se nala7Jl u Sal'on:i ,j njenom
zaleđu, !napose 'u urbanim aglomera'cijama. Prj,pada romai!1iz,j'rOJnom s'tmov­
ništvu 20 •

18 Gotovo id.enti1ča.n dio 'stu!pa 's ba.zo rn iz Poto'ka kod Mo:sta'ra 'oIbj-avila je
N. Miletić, na .na v. mj., str. 154, T. II, 2.
10 Sl·ičan poklopac, ali -s ,kom.vsnim završetkom za prihvat, .objav.io sam iz
kasno a'ntičkog kaštela u VrbljanLma , GZM, 1979, Sarajevo, 1980, 117, T. I , 2.
~O Z. Vinski, Kas noCl!ntiČ'ki sta,ro'Sjedi'oci usalcmi,tan sko;j fegllji 'prema ,;3'rheo­
loško;j ostavšti'ni predslaven sko.g supstrata, Vjesnvk za a'rheologijui historirju dalma­
tinsku, 69 (1967), SpLit, 1974, -str. 38-39. N. Miletić, Ra,nosrednjove:k<YVJl!a nelkropola
u Koritima kod Du vna, GZM, 1978, S3Jraje vo, 1979, str. 160 (grob br. 10 na str. 144),
T . I, 10 i T. XXI, 10.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 195-211. 205
L BOJANOVSKI, KASNOANTICKA BA_Z _IL _I_K_ A
__V_ V
_R_B
_ I _. _. _. _ __ _ _ _ _ _ __ __

K r i Ž i ć latinsk.ogobliJka, od bmnčamog lima (5 ,3 X 2,9 X 0,1 cm) (sl. 7),

,bez CUlkl'asa i nepraviln,i1h 'krakova prašire<ruih prema kr,a jevi'ma. Nađen je u
ro v u po.red sj·e ver.nog zida ba z,j]jlk e (D). 'PrJ vrhu dužeg (,gornjeg) kra,k a krjžić
je -biD n i t i l o m za'kovan na neku lpod].ogu, pa izgleda da 'Se radi o apli!k'a'CLji.
Kod [las, a napose u sal'oni'ta,nskoj 'r egifji, i .ovaj lkrstolitki :n:alki.t se pri'pisuje
domaćem romami'ziranom sloju 6. stoljeća, ta:i'mije oko 550. g. da.]je"' .

Sl. 6. Fibula s :povijeIl'CffiJ. nogom,

vel l/l

Sl. 7. Kri·ž,ić
od brončano.g lima u
naravnoj 'veEčLni

Sl. 8. 2e1lj '€ Zna 'kopča

nara vu nj veličini
'u

.-
Sl. 9. 2eljezrti ča'vao sa
savi'je:nnm glavom
Crte·ži: J elena AčLmović

Sl. 10. 2eljezna sjeldra iz nall"teik>sa

21 Usp. Z. Vinski, na v.dj. , 22-23, T. XIV, 1. Isti, Krstohiki na1kit epohe

seOlbe naroda u Jugosla,vij i, Vjesni'k Alrhenlctšlwg muzeja u Z agreb u, III (1968), 108 d .,
T . IV-VII (bez pc,tpune 3malogiJje). Us!p. N. Miletić, dt. dj., 165 d., T. ll , V i XX,
·ali nema oide;nbični,h !krstoli!kih UikraGa·.

14 - GZM - Arheologija, 35/36

206 GZM (A) . NS 35/36 . 1980/ 1981 . s tr. \95-211.
~. ~BOJANO ::'SKI . KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI • . •

Kružrua željezna k o p č a (-pređ, ica) , promjera 2,6 ~m, sa trnom povi'je!llog

vrha 'iste kulturne 'pToven'~jenci'ie. Radi se o 'površi<l1skom nalaz'u (sl. 8r".
U mševvna.ma ·ba.z,iUke :na BOf'k,u nije ailo ni cr.ij-epa ni o!peka, osim
u1s rtnjeruih 'u ;beto n'u i žbuc·i, a ·to zna'N da je g rađeviln'a bi1apokri:vena drvell1im
krovom. Tu ·i tam,o, u i·_kopu, .našlo se drv 2no.g 'ugljena ,od hrast(}v~ne, očito
ost.aci drvene kOfl'strukc.ije. OtkapaIn j'e samo jedan željezni ,khnac sa s avijenom
glav om (sl. 9), dug 12 cm. U n-arteksu je otk.opalna bojna sjekira, vjer,o jabno
i,z jednog Inak.nac1nog 'ukopa (sl. 10).
Kod vrata ,koja s južne strane vo·de u đalk c ni.ko'n (H), tačn·o lI1a 7,5 metru,
pre ma jugu se odvaj.a zid širo:k 0,60 m 'kajoi je možda pripadao {):bjektu funkci­
onaLno veza nom za >bazil i/ku '('Pas topho.rium?). A o,ko 50 do 60 metaTa j'u'žnije
od baziNke nalaz·i se uzvi'š enje terena Iko je djeluje ka,o neki ;nas:'p (možda
ogf3dni zid). Na toj strani jei i na'če prostor povi:š en od ruševina ;na jednoj
gomili, pa se taj prostor 'ne ore"". I 'u šikari do g omile leži dQsta kamena iz
mšev:na, II kome ima i priklesa:ni.h kvadrica (ovaj prostair leži odmah zapadno
uz se osko groblj e). I 'prH vkom .is<ko'pa temelja og rade oko aktivno,g pnav'oslalV'l1og
gro'blj'! 1975. godi:ne bio jena d'ubilni od 30 do 40 crn o kop'an lI1ek,i zid. Na
jedan dio stare aglomeracije sjela je i sred.nj.ovjekovna nekropola, o dmah do
ceste. Temelji zgrada su 'se i'zoravali i po njivama ist o Člno od ba'zili:ke, na
prostoru prema novoj crkvi Sv. Petra .i Pav la u ist očn o m di'jelu Vrbe.

Datiranje bazilike. P o svoj·oj Uocrtnoj shemi crkva u Vrbi pvi'pada lon­

gitud'inalnom tipu baziliike s ista'knutom a,psidom . Objekti t a'kve tlocrtne
di&pozi'cije, o·bi·č,no s dvije spDTedne prostorije (prothesis ·i di'a,konik.on) , 'll prvo
vrijeme su karakteri'stičn'i za cijelo područje salo:nitanske metro:pohje"'. Gla­
mačka 'polje, u stvari zalede Salone, bilo je pod j a'kim utjecajem Salo.ne j-oš
.od početka rims ke vlasti' ~" , Ipa ,i raruije. Među t i m, s vremenom 'po·d u t jecajem
građev.inske prakse j. liturgijskih potreba crkvama se dodaj>u 'i neke lI10ve
sadržajne 'i stilske fO'I'me, pa se uskoro ra,z vij'a tip crkve s većim bro3em spo­
-redn:ih p.rostorija , što nalazimo i na ba'zil !ci u Vrbi. Ovaj razvijenoij'i o·blik.
'b azilike alb iično se .naziva bo s a n sk i m tiipom rruno'kršćanske crkve zato što
je karakterističan za bosa, nskohercegovaČlki :prostor. U s tvaTi, ·to je ln a r o­
n ,i t a n s k i tip bazmke, jer se ta:kva shema kultne građev ime s većim brojem
sporednih p r ostorija, ra'spoređeni·h uz dužu stranu , ,naj'pr.ije ra'zvila 'll NarOD?".
Ista tlocrt'na s hema starokršćalnske crlkve se susreće .i u drugiJmoib].ast·ima, po
Dalmaciji, Sloveniji, pa i u Austriji, s tom razh'kom što je taj tip u Bos ni tre­
biran InešiD ru s ličnije, 'n apose u 'r uratnim srediinama .
S .pitaln·jem ti.pDlogije 'U Inajtješnjoj vezi je 'Problem datiranja. Sudeći
po alnal:ogi'j,ama iz Salone (crkva 'U o'bnoo vljenom epis,kopalnom ce.ntru, bazi.!iJke
1'1a Manashri:nama oi MaT'usilncu), gradnj'a bazili'ke Vrba Inije mogla zap očeti prije
dr:uge polov'ine 5. stoljeća, a,lm :ne .i n ešto 'ka,gnije. Prema mišljenju N. Cambi,

~? N. Miletić, GZM, 1978, grob <br. 77 . T. XXI. 77 , ali je više ovalna .

?1 Oko 1968. go.d ine na susjed'l1oj nj ivi Ile Jelića je izora,n i jedan natpis
koji je tu dugo stadao i služio za 'prih skiva.nde drlj a če (dLm. oko 80 X 35 cm).
G. 1975. više nije bil.o t();g kamena s na,tpilSOm.
" O tome vidi kod N. Cambi, Sta'r o!kršća.nska crkvena arhitektura , .na,v. u
billj. 10. str. 606 dalje. O Ta<zvi·~ku kultne arhitekture kasne antike na području
Dalmacije 'usp. i .njeg.o.v rad »Neki obJid sta Tokršć,lJr1sk e arheolog·ije na ~stočnoj
ja.dra.nskoj oba,li «, Ma,terij-ali XII, XI ,kO/l1,gres ,a,rheologa Jugosl,avi(je, Za.da.r 1972.,
Zadar, 1976, 239--282. 'Du se govO'r.i J o ,organ izaciji vjerske provincij e, aLi bez osvrta
na pril-ike u 'Unutrašnjosti r~msk e .pwvi·ncije DaLmacij e.
' " O tome vi.di moj 'rad u GZM 1978, ·str. 117.

'" N. Cambi, Starok,rš ć a nska crkvena a-rhitektura, str. 613-614.

GZM (A), NS 35/36, 1980/ 1981 , str. 195-211.

1. BOJANOVSKI , KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI . 207

ba:zihkalni t i.p ove tlocrtne she-me je u Saloni došao do svog 'punog 'ra'Zvoja
'upravo u 5. stoljeću, a za long,i tu'ct.i'naln'u ba,zil·i'ku 'll Stobreču (Ep'et'Dum)
smatra da potječe čak skraj.a 5. :iJi 'početka 6. stoljeća 27 • Pri'je to·ga, na/ime,
,nisu n i bili sazreli historij'ski uvjeti za gradnju bako vel·i'ke k 'ultne g,raoevine
·ka,kva je ova u Vrbi. Mogla je, da,kle, 'nastati, 'samo nešto 'k asni'je od baz,iUka
long,itud'iJnalnog ti:pa u Saloni.
Takvo datira n je 'bi ;bil,o u s,kladu i s postojanjem grobne k c'nstmkcije
u prostorij,i B , ako je ona i,nteg-r aln'i dio erkve još iz njene prve ,faze gradnje,
što bi dozv'ol ilo da se 'izgradnja bazilike dat'ira prema Ikraju 5, stojjeća, a to
je, ka'ko izgleda, i Inajra.n'ijii datum za ukopavanje unutar gradstk;ih z id.ina,
odnosno oko i unuta,r crkava"". Takvodati'rarn'je sugerira i i 'i'b ula ilZ ove
grobnice, pogotovo ako se 'pretpostavi da je u njoj pokopan grad-itelj baziIi'ke,
što se moglo dogod iti u prvoj ,polovini 6. stoljeća .

Sl. 11. Baptiz mal'na plscina ,u prostoriji »C"

Simptomat i čno je i to što bazilika u Vrbi 'nema pisci'ne z·a lkrštavanje

;odraslih ('u stva-ri je to ovalna »kamen,i'c a « omeđena vildom i i'zdi'g,nuta iznad
poda) ('sl. ll) . Ta,kve p'isci.ne nisu bi'le u:o'bičajene 'u vrijeme raJnog kršćamstva .
Po tome se Vrba izdvaja ·od brod,ni'h baptioster,i ja :u Bosrui i Hercegovini, <i: cijeloj

n N, Cambi, Starokršćanska bazilika i benedi'ktinski samostanski kompleks u

S tobreču, Split, 1974, str. 8-ll.
28 U Rimsk om Carstvu su se groblja po zako'nu na 12 plo ča nalazila van zidina
grada , Te-k nakon pobjede kršća, nstva crkve poma.Jo pDstajiu groblja (biJa je to
IPovezan.o s kultom mučeniI ka) - iz želje za ·s ahra'nji,vanjem ad sa'nete,s ! Međutim,
,do toga nije došlo prije 6. stoljeća . O tome vLdi I , Nikolajević, Sahran'jilVa'nje u
ranohrišćan9kim crkvama na području Srbije, Arheološ'ki vestnLk, 29 (1978), shr. 680,
Međutim, G. Brusin, AV XIX (1968), str. 20, 's ma'tra da stari rJmski za,kon nije
poštlva'n već ·od petog stoljeca (durCl'nte il qui'nto o .il sesto seeolo d. Cr.).

14'
 eZM (A), NS 35 / 36, 1900/1981, str. 195--211 .
208 I. BOJANOVSKI, KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI .. .

Dalmacij-I, koj'i imaj u opiscilne ukopame u podnicu (Blagaj, Cim, Crven-ice,

Gi'pulj'ići, GI3'vi'ceitd.)""
Na'poko'n, i1mpost kapiteli iz Vrbe imaj'u na 'LLŽ1m stranama ukras u
obliku laLnsk'o:g 'kri·ža ~a prošilrenim 'kra:jevima, pa se vežu za nešto plasti,č.n.~ji
ukras impostasa GrčLna u Potocima (Mo,star). Analogij'u s Potocima ima
i jedna baza SDU/pa iz opreme 'bazi.J i'ke"". Sve su to elementi arhitektonske
pla,s t i'ke koji se po :stilskom kriteriju ne mog'u datirati -prije 5. stoljeća. Ovi
oblici se uj€ ldno vežu i za slične o'bJike iz Salone (KClJpljuč, Marusi.nac) i
okolice Salone (St'oibreč):n .
Kad se uzmu 'll obzir sv,i :na'veden:i elementi, dohija sc dojam da ISU u
·ovom pla'ni'nskom kraju romainiz i'ra.n'i sta:rosjediJo,ci dugo osta'l l 'k'oll1zeTvativni
i poštivali drev,ne ku:ltove, a·b, Ikadasui;h odbacil'i, onda su do tem€ l ja un~štili
sve što ih je podsj€ćalo na mnogolbožačkikult. To dobro ul'ustr,i:raj'll jadlna
sudbina nadgro'bnih spomeni.'kanj'rhovi'h -predaka, kao 1 nastojamje da p-oll1ize
stare hogove, ko'nkretno S'ilvana, D ij.a.n'u , Jupiter'a (s n:ad'imko:m Cortalis)
i drugih. Oči,to je da 'Se taj vjerski prevrat nLje mogao do:god:iti 'Pr,i'j'2 5. stoljeća.
Jer, car Teod,ozije je dekret kojim se zabrall1juje mnogobožaički 'kult i'zdao 391,
što se n'ije moglo provesti preko n'Oći (to dokazuje i reak~ija na taj de'kret!),
sve do'kpl'ima kršćamstva nije odni'jela odlučuj uću pobjedu 'l u /k.O'nze.rvati'Vil1!.im
sredi'nama,ka:kva je, 'Či.ni se, bila i sal\rijatska (glamočka). (V'idi GZM (A),
37/1982).
Fi'bula i 'križi ć iz bazili!ke s'U:geriJraju daLTanj e u 6. st., ah su :ovil pred­
meb, kako smo vi'd j'e li , mogb 'u ba·zithk,u dospjeti ikamije.
Ba,zib<ka je očito 'postradala u 'provah Avara 597. godime 3 2 . tiru se da
.n.aJko,n toga vi'š e nije bila upotrebljava:na. Obj ekt je devastira'n i spaljen.
Dijelovi oltarske menze su nađeni na raznim mjestimla, 'u aps:i,dal:nom pro­
storu, u krstionici i u na rteksu, a trago vi požara u razmim pro,storijama
(A, C, G 'dd.). Pod ut:cajem vatre ,bilo je i sta'klo. Kasnij e je prosto.r oko
bazilike služio Ikao groblje, a'l,i u crkvi nije nađeno ukopa, vjerojatno zbog
toga što su zi'đovi jooš d'Ugo stajali.
Št.o se Uče kori't~n'ui-teta k'uJotno.g mjesta,nista određe!1JO se .ne može
·k,azati. U tome pravcu l!1Jij~ ni hdo :istraži'Vanj'a . Pada 'u 0·6i da je baziJ..ika
podigm:uta 'na periferija .gradića, odmah uz gro'blje ,(coemeterilum) k.oje je
upotrebljavaino i 'u vrije-me mnogohožač;ko.g :kuHa. 'Stoga 'nije ,isklj:učeno da je
ovo sa:mo cemeterija1na baz'ililka (ok-uH mrtvih se s vreme.nompočeo str.og'O odva­
j ati old euharistije), a da se 'll Inaselj'u .nalazila još jed.na, stari'ja bazilika za

' " Posehno se !pi,scima:ma u Bosni i Hercegovini pozaJb·avoil.a I. Nikolajević u

svom radu " Ra.nohr·i'šćam;'ke 'kl'Stianice u Jugo'slaviji, Zborni'k radwa Vizantološkog
,tnsLltuta, IX, Beograd, 1966, 'str. 243-251, gdje se navodi i osta,la literatura. Pitanjem
b aptusteni.j a u provinc i'j'i Dal:macijcaposebno se bavio i D. Rendić, Ba<ttilSterJ 1n
a.mbienti ruratLi ,neil' Adriaiica ori'enta,le, Corsi di cultura S'uji'airte ,l'a,venna,te e
biza,nUna, Ra,ven.na, 1972, 'str. 26.1-295. Za baptizma'l ne p~scine bez i,mel'S/ije smatra
da -su ,prepravljene u vrijeme kaod .je 'krštenje bilo rezervira/no salina za djecu, tj.
u doba kada je 'Već prevođenje u ,kršćansku vjeru bilo za,vršeno. Rendić ove
ol1){1vene elemente razmatra 's tipa!oš-kog aspekta, ne ,ulazeći pri tome u nj-ihovo
datiranje. Usp. i Rendićev md »0 solinskom baptistedjalnom kompleksu catechu­
meneum ili consignatorium«, Zborn ik radova Narodnog muzeja, VIII, Beograd, 1975,
260. Vidi i D. Basler, Arhitektura, str. 142.
30 V. b ilj. 15 i 18.

:ll Usp. D. Sergejevski, GZM, 1954, 205. i 1961, 224. i 225. N. Cambi, dj. narv.
u bilj. 27, str. ll , .sl. 8 - plJu tej i 's ukra'som križa, 'napose sbl'ažnj a sUra-na.
"" IzvoTe i li-tera,tu!ru vidi u mom radu »BaJDie - rilmski munidpij ou Sipovu
na PHvi «, ArheolOŠki ra-dovi i rasprave, VII Zagreb, 1974, 's or. 347-369, ,p osebno
sUr. 364, biJ:j. 69, 70 i 71.
 GZM (A) , NS 35136. 198011981 , str. 195- 211.

L BOJANOVSKI, KASNOANTICKA BAZILlKA U VRBI ... 209

1i,turgij u. Stoga se ne bi moglai s,ključit.i mogućnost da Je u V'rijeme J'acamj'a

posmrtnog kulta (od 'kraja 5. st.) na temeljima ne'kog sta'rijeg objekta (dvD­
struki pod, na pni'mjer) bila ada'pti'ra.na ovdje 0p'isana ba·zil'ilka 'uko,li!ko se
t.ome ne bi protivna njena vel'iči:na, odnosno o·s tali elementi '(ostale 'PTostoT'ij'e
s ba'pti.s terijem!). Objašnjenje za IOVO, či.ni' se, ipa,kvalja ·tražiti u čimjeni'Ci
što se rano ,kršćanstvo i razvilo na :pe I'Lferij>i antiokih gradova (InpT. Rim,
Ravana, Sa10na i dr.) i da je tu ostalo i lkasnije, Ikroz 5 . stoljeće, 'li vr.i'jeme
kada se :posmrtni kult stapa 's liturgijom (euharislijom). Tada su vje-rojatno
bde dograđene i 'QPored'ne .prostorije (A, B, C, D).
Arheol.oska iskopavamja u Vrbi, .i pored parcijalnosti 'i nedlovršenooti3 \
dala su dobre re·zulta1e lipruž.i laodTeđen 'Uvid u Ž!ivot gr-adi'ća tokom punih
šest stoljeća. Pomoću nadgrohnih spomeniika .i natpisa pratimo ronnan.izaciju
staI'osjedilačkO'g 'ilirskog ž'i 'vlja i tako se UJpoznajemos njegovlom duhovnDm
i materi'jalnom k'ultuTom 'u lprva četiri stolojeća 33 ', a pomoću ruševine bazilike,
u koj'u su Inegdje u drugoj pohvi'c i 5. stoljeća (?) ·b il i ugrađen.i serpulkraloni i
votiV'ni spomenici i,z star.ijeg peri-oda rimske vladavi.ne, .upoznajemo [kultu:rne
i materi jalme mogu6nostiove (male) .planinske 'iHrsko-rimske va:wši u 5. ,i 6.
stoljeću, te njen'U propast ,(da li potpu'nu?) u vIlijeme seobe na'roda u osam ·osvit!:
7. st'oljeća. Time je egzistencija ibrsko-rinns:ke a:glomera!cije u Vrbi ddkumen­
ta:rno potvrđena .od l. pa sve do kraja 6. stolj ·eća"'.

Rad primljen 16. 12. 1981. godine

LA BASILIQUE PALEOCHRETIENNE A VRBA SUR LA

PLAINE DE GLAMOC

RESUME

La ba:s i.lique 'paleochretienne il Vrba Gur la Plaoine de Glamoč a ete recherchee

dans la peri.ode enbre les annees 1974 et 1976. La basilique est situee sur Bora.k, l ne
basse terr-asse diluviale sur le bord de la pla,ine (fig. 1), sur le bord du nOlI'd-est
de l'a'gglomeration a'ntique il Vl"ba. D. Sergejevsk'[ y a vu encore vel"S .l'annee 1935
un gra'nd tas de pierres se couvri de no.i.<seti'er (GZM 194'2, 145).
L'architecture de la basili.que, sU'rtout les 'planchers doubles, pTo-ba.blemen t
de deux !phases, est .bien conservee a,u sens horizonbal. Les mUlI'S sont conserves

:13 Sve je bilo pripremljeno za Ikonzer.v.iraJnje OIbjekta, bio je oslgulI'an i novac,

ali zbog neriješeni,h imovinsko-pr·a vnih odnosa. -do ,konzervacije 'nije došlo. O kon­
zervaoij i se vodi.lo računa i tokDm iskopavanja': sto-ga ni:s u obruša'vani zildavi o[ podovi,
,osim najn:užnijeg. Iz istih -razl oga i·z zlidova nisu ilZvađeni manji a'rhlit€lktonski
fragmenti. Kako ·se računalo s na;stavkom Padova, od šuta :nije OiČišćen oljeH prostor
maosa ·i narteksa : u na·o su 8,0 X 7,0 X 0,7 m; 'pod kamenom je ostalo neli'straže-no
~,O X 6,0 X 0,7 m, a uz j užni 'lid u .nanek-su 8,0 X 1,3 X 0,7 m . Zbog~st o.g ra210ga
ostala je do kraja ,neistražena i mals ovna gro~bnica kod za'pClidnog ularz.a u crkvu .
33a Nabpusi će biti ·Oibja'Vl(jeniu GZM (A) 3'7/11982.
a' Vrba (s Po'Clgra'd unom) mjesto je s na-seobi-nskim 'kontionui·tetom, od metalnog
doba prethistorije do danas. SVjedočanstvo živo·ba u 's rednjem 'Vi jeku, osim sp.ome­
nute 'predromaniČlke, odnos no Toman'ioke O'l1k,ve (bilj. 5), jesu i dvije sre'dnjavje'kov:ne
nekropole. Veća sa preko 40 spomenika (ploče i 5 sanduka) naJazi ·se kod Vuj'ičića
kuća (haJna). Stećc.i nemaju ukra's a. Sredi:ncan nekrapole nazill'·e se trosa staro-g
(rimskog!) p-uta. Nalazi se odmah do aktivnog seoskog grdblj·a .i o njoj oe već bHo
govor·a u tekstu. Manja nekropola ste{:a'ka leži 'kod nekadašnjeg ha.na Vrba, ali ju
je preSjekla moderna aJS.faltna cesta. Sa:čuva,lo ·se ,[iko 15 spomeniIka, uglavnom
ploča, bez .ornamenata, ·s jednum anbič:kimspolijem od ·korniža ('sim·sa) n~ke rims.ke
zgrade (GZM, 1942, 147). lova nekropola leži. uz ·s taru sa,o'b:ra.ća,j nku. Treća nekropol a
je u Podgrad ini ,na l·ok. Mramor :(»!kamen 'na .tri .pilj;ka«), o ,kojem je <pi's-aJo M. Man­
dić. GZM, 1930, str. 116. I o njoj je bilo l1iječi u t~stu. I ov.a neikrapol,a se naGla­
nj-arla na stall'i rumski put.
 GZM (A), NS .15/:l6, 1980/1981, str. 195-211.
210 1. BOJANOVSKI, KASNOANTICKA BAZILIKA U VRBI. , .

jllsqu'a l'ha,uteur entre 30 et 70 cm Cette constructio.n peut etre ralngee parmi les
edifices plus grands de l'architecture ecclesiastique a l'interieur de la pro.vince de
Dalmatie (28,50 >< 19,10 m). Pa'r so.,n pla'n, la b asi lique a Vrba demo.ntre deja la
fo.~me pl us develo.Ppee de co.nstructio.n ,d'eglise, parce que sauf le pasto.pho.ife elle
a les aulres pieces subsidia·kes (A, B, C, D), parmi le"quel1 es est aussi le ba.ptistere
(baptisterium) a vec la p isci.ne ba.pti sma:le (piscin-a) - pla n. Dans la piece B est bien
conservee Ja tombe, de Ja construction qu a litative. L'eg lise a eu les meubles en
pierres, fabriques a·vec gout, mai·s tres mo.destement (T. I).
La basilique a Vrba ·a!PP3Jrtie.n.t pall' le schema de plan au type longitudinaI de
l'eglise paleochretie nne avec l'abside ma,rquee. LC'" constructions avec une tell e
dispositi c)O de plan, au prem ier temps seulement a'vec deux ,pieces 'Subs'id ia·i res, ont
ete cara cteristiques pour toute laregio·n de la metropole salonita ilne."' Aovec le
temps, a caLlse des besoins liturgiques, ont ete c()Os tru-ites plusieures p ieces subsi­
di aires, ce qui est le cals avec Vrba. Un tel type de constructi.o n de cuHe a va·it
apparu tout d'a bccrd il NaTana, ma'is en le rencontre da'ns les autres regions, en
Dalmatie, Slove n ie et meme en Autriche, a·vec la differ ence que ce type de ba,silique
plus develo.PpeE' a ete tra'ite il l'interieur d c la Dalma-tie d'une ffiaH1lie re plus
rustiquee, s urto. ut da'ns les milieux rurales.'o La basilique a Vrb a, a.Jors, G dO. etre
construite un peu plus tard que les b as iliques a SaJana et Na rona, ce que s igniiie
vers la fin du Verne siecle. C'est en meme temps la date la plus ancienne pour
l'enterrement a l'interieur de la ville et de l'egli se.'$ Le fait qu 'elle n'·a pa's la
piscine baptismale pour le bapteme des adultes temoigne 'Une datatkm tardive.
C'est une pierre ovale , elevee du plancheor. _ elements des mell'bles en pierres,
aLns i que les peti les trcuva,illes sont temo in·s de l.a data,t ion .ment-kmnee.
La bas ilrique a ete co.nstrui,te sur la peripherie meme de rl apeti,te viIl e, a la
proximite 'immedia,te du cimetiere (coemeterium), qui a ete comme il Isemble, en
pra'tique meme au temps du cuHe polytheiste.
Tlfaduatio n
Edina Alirejsović
GZM (Aj , NS 35/36, 1980.' 1981 , str. 195-211.
l. BOJANOVSKI , KASNOANTIČKA BAZILIKA U VRBI. 211
TABLA I

.n .· ,

.'
"

15
1
+\
I
,. ;
.'
,

1~
l
2

7 2

25

_--,-,,,,--~ _ _---> 4
18 +-----~
~,--------

l Ulomc i iunpos-t k a·piteloa ; 2 Ulomci pilastara oltarske pregrade; 3 U10lffici Oi1tlllrske

IP1oče;
4 Ul OIffiC i .n'Ogan'aoital'Ske menze; 5 Uloma'k st upa s .oštećenom plintOlffi i
torusom
Cete;;'i: Jelena Ač > movJč
GZM (A), NS 35136, 19B0119BI, str 213-224. UDK 930.26
Ol'i1gLnaJlni lnaučni čIaJIlak

RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE IZ VRBE

KOD GLAMOCA

NADA MILETIe, Zemaljs ki muzej, Sarajevo

Prilikom z'ašti1lnih i·s1kopaJvamja kasnlOanti'čke bazi like na 101k. Borark u

V:nbi, 'na Gla.mlOčkom polju , u toku kampanje 'U 1976. rgodiimi, 'u zapadnom delu
obj-ekta otkri'vena je zajedni~čka grobnica sa mnoštvom dislodraLIi<h s·keleta 'Il
kojIOj su nađene četil'i keram 1čke posude, koje je al u1)or .j'skopavanja I. Boja>­
novski IpT:~pi'sao ranij-oj slovenskoj kerami,oi', i ljrulbazno mi 'Ustupilo za detalj­
n:j:uob.rad'u.
Iz 'pomenutogi'zvešta'ja, a ,ni i'z dopUlns:kog zapis-nika o ovom iIla.]azu, :n!;S U
se mogli dl()!hiti n'ikakv i preciizniji rpo'dac·i, ma·da je u ovom ,poslednjem :na've­
d€:no da su dve lkeramičke 'posude nađene u .predelu kolena jed'n:og prilično
disl.ooi,ram()!g skeleta ,0ri'jentiral!1!og za'p ad'-.is tok, ali m,i'je mogLo biti 'utVTđeno
o k'oje se 'dve posude rad·i i da Li to za'ista pred'Sta.vlja :njihov pf1imarni položaj
pri zatečenom stamjtu 'll grohnici. Mada su lu.o pšteno def.iJnirane, ove rpo.sud·e
l'alzHkuj-u se ,uveLiko među sobom i po dimenzijama 'i 'po obhiku, <li odtređenom
stepEmu i 'p o iIlač®u ~Zl'ade.
PO!S'lidabr. l (visina - 9,4 cm; T -lO om; I , - '8,6 cm; T. I, l i T . HI, l)
sivosmeđe .boje, gru'be fakture s primeslOm peska ·i prevla'kom, rel.aHvrno tan­
k.i'h zi'do'va , 'U celi.rui odaje nešto zdepa'st>iju,skoro bilkonrčnu lwn:turu s blagim
p.l'elaZlOm 'll vi'uki vrat ·i 'neznatll1JO tzvi:joen i koso zasečeni r ub. Rađena je :n'a
primitivInom l'učnom kolu s na'knadn~m Tučnim modeHm,njem . Na đJmu tragovi
mim i'jatur.nog 'kruŽIllOg -udurbijenja ekscentrično postavljenog. Ošteće:na. Po
sv:oj.im ti:pološk im ,osobima ma, ·ova mala pOIsuda .priJklj učuj e se ·mnogo1jyr.ajni!m
sličn im Hi idenhčmim ,n alazima sanekro'polai Inaselja na 'šiiI'okom pO'dJručj 'u
nasban:je nom Sl·ove.nima, poče v .o d ,ol!l!i.h koj:i pri.padaju starijim fazama rranog
srednjeg veka do onih dati.ranih u ikasnij,i period. Među nalazima iz poZtl'l·ate
i 'pl'ostrame ava.roslovenske ,nekrop.ole VII-VIII veka 'iz ,DevIJl1is'ke Nove Vesi
javljaj!u se ;i dve skoro 'iden h ane 'p'osudii!ce, koje j'e J . Eisner svrst3JO tl brloj'ne
varijant1:e tzv. podunavsk.og b pa ". Sl i čnIO su određene, a1:i ,uz lIlešioo k>asnriju
datacij'u, tj. tl VIII-IX vek (u š i'rem D!kvill'uu ras,pon od druge pol/ov,iue VII
elJO prve Ipol-ovine IX veka), i pasude skoro istovetnag 'dbUka, 'Povremeno
u:krašene, j,z talkođe .prast ra,neava'l'oslovens:ke ne-kw'p ole 'ilz Nove Zamk y 3 , Ikao

1 I. Bojanovski, Arh. preg,led, 18, Heoglr-ad, 1976, ·s. 92-93, T. XXXIX, l, 2;

vidi izveštaj rstog a utora o Clvimiskc1pa'Vanj.uma u ovoj svesci GZM.
2 J. Eisner, Devinskia Nova Ves, Bra·ti'sIava" 1952, s. 395, 1S1. 55: l, gr-ob 556
(.neukrašena) i sl. 14: 3, gr,db 78 (skromni ~ralS).
"Z. Cilinska, Sl a w~sch-awarisches Graberfeld 'un Nove Zimky. BrartisIava,
1966, s. 130-131, 213, T. XXXVI, gr.o:b 170: 3 ; T. LVI, g,r ob 357 : l; T. LVIII, grob
373 : 14 ; T. LIX, .gro'b 39>1 : 3; T. L.XUI, .~rob 422 : 2 ~u daljem ,telkstu : Nove Zamky).
214 GZM (Al, NS 35/36, 1980/1981, str. 213-224.
N. MILETIC, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUD E ..

i oblikom skoro identična ,posudica iz Dolnih Dunajovica, iz gro;bova datiranih

u VIII, ll1aj.kasnije :u .početak IX veka'. I :pored sve oskudnosti u ·ovoj vrsti
grobl1JQ.g iln ventarana po-dručju Bo~.ne i Hercegovine", mogućnost za bliža
kompa-r.i·ranj,a !Nuža pos'uda identične k'olntu1'e i d':menzij'aiz Roga6ića, s nešt'o,
č!; ni 'nam se, prekasnom dataci'jom 'od X ve-ka 'pa daljeG, dO'k bi posu,da jz .ošte­
ćeno.g ,groba j,z Grboreza, uo,pšteno, ,pripadala ovom tipu, sa verovatno rani'jom
datacij1omod one koj'a je ,pretpost<wljena (X-XII vek)'. Među sada već
obilnim mater.ijalom ove vrste ,iz -sused.ne Da·lmacije pojavljuju se i posude
istovetnih o·bli·ka i dimenzij·a, samo ponekad sk.romno ukra'šene, kao što su
posuda i'2: Kašića-Razbojina, svrstana u stariju gPll!PU slovenske -keramike
ovog područja dat,iTanu ·U VII-VIII vek' , 'i posude sa neIkiropola iz Kašića­
-Ma.kli.novog 'b rda, Kaši'ća-Glavčurka, Stalnkovaca, Bilj-ana Do.njih-Trl'juga i
posebno Niln-Ždrij aca , dati'rane uperilod vrII - početalk IX veka." . Identičan
obli.k i pribl:i'žne d~menzije, alko bismo zanemarili dršku 'i sasv~m skroman
uikras, .pokaiZuje i posuda iz fu.ndU!sa keramike otkriivene li T,radnju, na u'šću
Krke u Pwkljansko jezero, zakojiu je dat širi vremenski olkvi'r 'od VI-Xl
veka '(uža da,tacija VII-IX vek) i pretpostavljeno da bi mogla biti pradulkt
neke ra'dionice na Jadramulll. O raš~renosti i dugom traj-a'njuo'blika govori
i pobpuno slična posuda otk,piv€lna 'u najstarijem delu sred:ni'ovekovnlO:g na­
selja u Ribnici, datiranom 'U Xl veklI Uzimaj 'ući u obzir tipol'O'Ški i prostorno
naj!bhže amalogije, dataci'j·a 'u kraj VIn - početa'k IX veka č~ni, ,n'am se, za
sada, naj prihva tlj ivij a.
Posuda br. 2 (vis~na - 15,6 cm; r - 14,6 cm; rl - 10,4 cm; T. I, 2 i
T. IV, l) orvenkasto sivosmeđe boje, Inepravilnog cil' indričnog 'arolika ({)ibim
otv·ora 'pr.ilbli'ža va se elipsoi'dnoj kon t LlIri), sa 'sasv;m .nezmabno izvijenli:m ·:uao:blje­
nim .i mestimi'čno facetirainim rulbtom, sa zid'ovima .nejednaike 'deblj'ine, izra­
đena je od pročišćene gline sa pr:lmesom peska. Rađena j:e fUlkom 'i samo u
go.nnjem ddu doterana na ručnom kolu, takođe neujedm'ačetno pečena. U
gomjem delu ukTašena je sa dva pa.ralelna horizontal'na ,nha dub.o'kih verti­
kaLnih za,re-za .izvedeni·h štapićem 'iLi noktom. Oštećena .
Svoj'imoblikom, .neuobičajenim u materijalu 'p02il1Jatom sa dosada'šnjih
istražh!anja una1šoj zemlji, Iposuda i'z Vrbe može se ·s amo u 'o pštim okviJrima
vezati za retke primerke posuda koje pokazuju sličnu konturu . Kao pr-()i:,-to:rno
naj,b~liža to hi bila sasvim sliona, ah manja posuda :n edavn.o otkrivena 'll

I J. Poulik, J i!Ž.ni Mo,ra,va _ zeme da-vnych Slova-nu, Brno, 1!}4·s--,1950, s. 35---36,

sl. 112 c.
o N. Miletić, Slo,vensk'a nekrapola u Mahovlja'nima kod B3Inja~uke, GZM
XXXIV, Sa·raijevo, 1980, s. 149.
o I. Cremošnik, Izvještaj o i'ske,pinama u Rogačićima kod Bla,ž uja, GZM VIII,
Sarajevo, 1953,s. 312, T. V, 2.
, S. Bešlagić, Grbo.rezi , S3II'a jevo, 1964, s. 54, 85-86, T. XXXIII, 3.
1

8 D. Jelovina, Starohrv8tske nekro:pole 'na :podI'učjuizmeđu ZTma:nje .j Cetine,

Split, 1976, s. 131-134, T. LXVII, 2, grob 15 (u daljem tekstu: Starohrwa1sike ne­
kropole).
o J. Belošević, lVIateritialna 'kultwra Hrvata od 7-9. s to~'ieća , Zalgq'eb, 1980,
s. 46, 48, 49, 50, 54, 57, 112, 114-115, T. LVI, 6; T. LVII , 3; T . XXXIII, 14 ; T. LXII, 7;
T. LIX, 7, gwb 38; T. XXXVI, 1, grob 48; T . XXXIV, 1, grob 76, T . XXXI, 14, gwb
160; T. LIV. 8, 8a, grob 202; T. XXXVII, 17, g·r·ob 216; T. XXVI, 37, gr-ob 322.
10 Z. Brusić, Neki oblici kasnoanti čke keramike s podmorskiih 'nalazilŠta uz
našu obalu , Gunjačin zbOTni1k, Zalgreb, 19B0, .'S. 78, 79, 80, T. III, 3.
II D. Minić, Les problemes de dataticm des ceramiques du si.te d'hab-itatio:n
medievale il Ri'bnica, BalcanaslarvLca, 3, Prilep-Negotin, 1974, 's. 59 ff, T. I, 2 (u
da-ljem tekstu: Ribnica).
GZM (A). NS 35/36. 1980/]93]. str. 213-224.
N. MILETIe. RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE • .. 215

gnobu U Bajlagi' ću kod Si'nja,uz ·na.laze karohnško,g tilpa l2 ,a za·tim posuda ilz
Kašića-Razbojina, među keram Jkom d·a Lranom u :najstarij,j hO'rizcmt, tj . u
VII-VIII vek l \ li posuda 'o~kriv(3na ~ka·o sluičajni gro-b ni lnalaz u Smilčiću­
-Ku1ici, ·datkalna u VIII - prva polovim.a IX veka u . I z Osijeka - Zeleno polje
potiče ma'nja posuda shčnog obli-ka i grulb eizrade, datirana 'U sre'dnju fazu
avalrske dominacije, tj. u VIII vekJ G, d-ok su dve posude sličm:og oblika i
grube ,i'zrade sa 'nekrOipole Bij elo Brdo I svrstane u II i III grupu .ke ramičk i h
nalaza i dabrane u VII-VIII V€ikJ 6, 'o dlnosno u s ta.r tj'i g. rad~šn.i pedolđ , li
ra·spo.n (Yd VII-IX veka, 'Preciznije u IX vek l' . Nešto češće ovaj cilindrični
abli·k i gruba izrada s.reću se u matenijal u sa avaTskih ili avar-o.dQ!bnih nekro­
pola iz Mađarske; taiko u dva groba iz n Jo, gde je većina grobova datirana u
VIII, 'neki i 'u IX vek, sa donj,om gra'l1!icom 'u 'prvoj polovini VIII Velka l S, 'll
Kortefahegyu H! , u Ul"b6puszta 2 0, u grobu koji :pripada kasnijoj fazi, negde
između 700-740. godine 21 , lli u Bi'hsmar6t-BasahaYcu, na :n ekropol'i datiramoj
najkasn:ije do 795. gocl~ne22,ocl:nosno dou IX vek 23. U keramičkom marter-ijalu
sa .nekropole IX veka u K6ttlachu Ipojavljuje se posuda shčnolg obUka j'uade,
dO'k 'posuda ~z lJinter-Wistennitza lpokazuje skolfo -iden tion:u ·kon turu i pro­
porcije 2<, takođe 'i maonj·aposud a sa nekro'pole IX veka 'u P liltten'u, j,z·rađena 'll
tradicijiama VIII v€ika 20 . Već 'u materijalu sa n elkro'p o l e Devinska Nova Ves
sreću se posude grube . i:zrade j s1i'onil1 obJitka, u.z skromrui ukras, koje je
2G
J. Eisner svrstao 'll svoj p.odru.n.avski tilp, kao lnevešti ratd ina primitivnom kolu ,
dok su sasvim sliorui o'b lioi ·i z Nove Z3Jmky svrs-tani ,u III gmpupold'UlJTavskog
hpa, !koj:a se javUa u nekrapolama u naj sta,nij.im razdO!bljima , aLi sa 'Pojavom

J2 Na ovoj ljubaIZnoj informalciji zahvaljujem A. Mit10šev i ću .iz Muzeja Cetin­

ske krwi'ine u Si.nju.
1 3 D. Jelovina, Ra.ne.srednjovjekovna nekropola na »Razboj'inama« u selu
Kašiću kod Zadra , SRP 10, Za.greb, 1968, s. 48, sl. 13, T. nl, 4, gro'b 13; ibid.,
Star.ohrvatske nekro.pole, s. 131-134, T. LXVII, l; J. Belošević, .op. dt., s. 48.
H J. Belošević, op. dt., s. 5'2, T. LVII, 5.
J5 M. Bulat, Neki nala>zira!nog srednjeg vJjeka .iz Osijeka, SRP 10, Zagreb,

1968, ·s. 11 ff, S. 17. T. I, sl. 4.

10 F. Ivaniček, Istraži,vanja ·nek,ropo].e ranog ,srednjeg v.ilj eka u Bij elom BTdu,
LjetQpis JAZU 55, Zagreb, 1949, s. 111ff,s. 142, 143.
17 Z . Vinski, Prethodni i,zvještaj o arheaJ.oškim zna,čajkama elemenata mate­
rijalne kulture nađenim pri iskalpanju nekrolpole ra·n.og srednjeg vijeka u Bijelom
Brdu 'll s ijeonju 1948. godime, Lje.tCiP ~S JAZU 55, Z3Jgn~b, 1949, 'S. 225ff, s. 231-233,
237.
JS A Cs. Sos, Le de,uxieme cimetithe a vare d'Dlo, Acta Arch. Hu.ng. VI, Buda ­
pest, 1955, s. 222, 226, T . LXXVII, 15, .g wb 82; T. LXXVIII , l, ,grO!b 86.
JO Ibid., A. Kec~li avarkori temetOk, Regeszeti fi.ixetek, ser. II, sv. 3, Budapest.
1958, s. 29, 30, T. XXI, 5. grob 6.
'o I. Bona, Az u.rbopu6Z'tai avar rt:emeto, Arch. El1t. 84-2, Hudapest, 1857,
T . LXII, 12.
1'1. Ibid.,s. 174.

'2 N. Fettich, Das ·awarenzei,uiche GrabeT·feld von PLlisma:r6t-B3!saha.rc, Bu­

dapest, 1965, s. 94, s. 50, sl. 81 : 12, T. XXI, 3, gwb 148; sl. 142 : 4, grob 236.
23 I. Bona, Đun Vierte-Jja,hrhundert der Vollkerwa.nderungszeiH,orschung i.n Un­
garn, Acta Arch. Rung. 23, Buda.p est, 1971, s. 328 (u da·l jem tekstu: Volkerwa:nder­
ungszei tforschung).
,. R. Pittioni, Der fri.ihmilttela.Jterliche Oraberfund von Kotlach. IJkr. Glog­
go-itz, Ni·ede rd o.nau, Sandel1schriften heraiU'sgegebem v.cl'n ider Z.weigstelle W~en des
Deutschen Archaol'ogi'schen Inst·itutes XIV, 1943, T. U, 3 i T. XXI, 1.
2 5 H. Friesinger, Studien Zlur Archadlogi'ede,r Slawen in Niedero.ste:rreich n ,
Miittetilungen derPrahi's torils chen K:ommi'ssi'On deT Oster.rei'chischen Akademie der
Wi'ssenschad'ten, XVII i XVIn, Wi'e n, 1975-1977, 6 . 103, 104, T. 42, gro'b 92:3.
zo J. Eisner, OIp. cit., ·S . 139, 194, sl. 61 :1, g.wb 631 'i sl. 99:4.
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 2.13-224.
216 N. MILETIC, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE ...

i u mladim, 'pa i u X veku 27 , il'i U Đi!:;ner.ov 'pot i;;k..i tip, da:tiralIl 'li VII~VIII
vek sa grubim, rneukrašenim 'i ,neuj'edna'čeno 'pečenl:un primerci!ma, u.pot>reblje­
, k 28 SI'č .
n~m 'li iZT>azito riltU'a1noj flhll·kciji, a kao gro,bni prilog još i 'u X ve u. 1 n~
obEciprisutn,i su i u nekro.polama j.ugozapadne Slovačke IX-X veka, npr" u
Trnovcu nad Vachorn iLi' 'li Ondroch'ovu F'" zatim 'u S,kahci, gde 'nal'a~i' pdka,7)uju
30
opšte ka'ra,kteristi'ke ker'ami'ke s,redmjeg gra'dišnog d.oba IX i početka X veka ,
u Nitri 'Pod ZOlbOI1om, 's datacij,om 'li X vekj J , u Starom Mestu - »Na vala-ch«,
među gruho model:i'ranimp;Osudama gra,::L'šne 'keramike, čije trajamje ,ne 'Prela>Zi
32
granice kas1flog ve].i,ko.moTavsko:g hori'zo:nta, tj. sredi'nu X veka , u a,varo­
dob:nim grO'boVl~ma iz Dolnih Dun:aj'ovica,dati'mnlm u VIII diO- 'Početka IX
veka":' . Kao ,primer sa dTUgih geogra:fski!h područja navešćemo samo p.osud'U
sa nekro:pole X-XI Velka :iz Tuhovi:šta u Bugars'koj3i.
Neobični 'ulk'ras dubokih zareza, u materijalu iz B09Ile :i Hercegovine,
:nosi samo fr,agment grube ,kera'mičke 'posude iz Mogorjela, 'za kojlu je pretpo­
stavlj'eno dapot~če i,z slavenskog dOlba "', dok s'Uostali na,lazi iz naše zemlje
razhčito ,i uglavn'Qim kasnije da>ti'ra11!i, Samo ,posuda ilz Ptu}skog gmda ipoti!Če
sa nekropo'le, čiji je :kerami6ki materijal datiran 'u prelazno :doba srednjeg 'li
nov'i gradi'š-ni pe,ri'od, tj. lU X i XI vek 3 ". Sve ostale posude raz!i'čiftog 'Oblika
i razhbtih varij alna'ta U kombi!nacij i i raspored,u ovog tipa ,ukrasa -poti6u sa
naselja - iz Bat'kovi'ća,o,značen ikao a,rhai'čni orna,mEmt VII-VILI veka:", iz
Mačva,mlke Mitrovice, ,iz slojeva da bi-ranih 11 X - XI, eventualmo j u XII Velk 38 ,
sa Beogradske tvrđave ih Kara'bu,rme, s n a'p omenom da je ovajuikras tirp:~čam
za starijou sl'oven!:·ku keram.ilku VIII-IX veka našao šOru primem.'U u ikasnom
sred:njem veku 3 " , u ;Rihnici, na posudama daltilran'i[m u XI vek'o, 'li P!Q!p.ovid,

27 Z. Cilinska, Ne,ve Zamky, s. 130-131, 136, T. XI, grob '.143 T, XXII, grob
40:3.
" Ibid., ,s. 136, T, XXXVII, grob 180 i T, L , grab 2~1 :1,
"" A. Točik, Fla'Chglraberfe.J.de.T aus dem IX, und X. Jahrhundert im der
Sudwestslowa'kei I, Slov. Arch. XIX-l , Brati'slava, 1971, s. 1~1, T . XXVIII, 20, grob
171 i s. 204, T. LVIII, 9, grob 41.
:jO L. Kraskowska, P.rve vy.skumy na slo'Vansik:om mohyLni'ku 'II Ska.J.i C'i, ,S lov.
Arch, VII-l, Bra,tislava, 1959, s, 180, 18,1, T. III , 2 i dOlne'kle T. I, 13, tum. 17.
:Jl P. Cap!ovič, Slovanske pohrebište v Ni tre po.d ZobO!rO!ffi, Slov. Arch, II,
Brati~laJva, 1954, s. 34, T, V, 4, gr.o;b 14.
:" V. Hochmanova-Vavrova, Vel'komoravsko pahrebište ve Starem Meste »Na
va1aeh« (1957-1959), Ča'sopis Mora'vskeho Musea XLVII, Brno, 1952, s. 245-247,
T. XII, 12, grob 26/57,
:'J J. Poulik, op. cit., 's. 35-36, sl. 32 r, grob 7.

IH D. Stojanova-Serafimova, Die .neuentdeckte m i,ttel,alterliche Nekropol.e be.im

Dorf Tuhovište, Kr. Blagoevgrad, Rapports du TIle CIAS, Tome l, BratilSla,va, 1979,
·s. 793, 801 , sl. 3:1.
er, I. Cremošnik, Kerami'ka i·z rimskog nal'a.zlšta Mogorjela, GZM VIT, S3Jrajevo,
1952, s, 255, ,sl. 3:2 i T, VI, 3,
'6 J. Korošec, ,Sta,!'O's1o'Vcllns.ko .gl'Olbišče na Ptujs>kem !g,radu, Ljubljama, ,1!JI50,
s, 250, 276,s. 243, sl. 12 i T, sl. 8,
'" I. Cremošnik, R cllOo-sl'a've:n:sko ,naselje JalZb·tne 'u BartJkovi'Ću kod Bi~elj 1ne,
Go,dišnjak ANUBiH, ,k nj. XV, Sarajevo, 1977, s. 266, T, IV, 4 i T. VI, 4.
"" D. Minić, Le site d'habitation medieva'l e de Mačvans.ka Mitrovica, Si'l'mium
XI, Beograd, 1980, s. 25, 34, 37, 43; T, V, 2, 7; T. VIII, ,l; T. XI , 5; T. XII , 2, 5, 7, 8;
T, XIII, 3.
"" M. Bajalović-Hadži-Pešić, Slovenska ,keram'i'ka na teritorij~ Beograda, Ma­
terijalli IX , Pri,)e'IJ-Seograd, 1972, s, 141, T, III .i T. IV, l, 3; T, IV, 6,
'0 D. Minić, R ubnica, T. I, 5; T. II, 5; T. III, 4, 6, 8; T. V, l , 6 (XII ,vek).
 GZM (A), NS 35/36, 1980/1981, str. 213-224.
N. MILETIC, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE . . , 217

'na keramici sa na'selja Bulj ino Gnezdo, datiranoj 'u XI-XII! vek·l1 , sa Gradine
,u Rasu , 'na posudiis dršk:omlz XII-XIII veka 0, 'ih ma ,posudi iIlađenoj dav·no
,na Trgu Republi:ke u Za'grebu, koj-a je da'tirana ·u XIII vek"'. Van naše zemlje
ovaj ornamentaLni motiv javlja se već na samom pačet:ku razvoj'a slovenske
kera'm i:ke, ,kao što to 'pokazuje u -kras ma ;krčazima i a:mfowid·l1Jim posudama
iz Sil,istr>a, ,nastalim Ikao podražava:nje .ranovizanUijske keraun.ilkei da'tiranim
u V.I vekH. U krajevima !prema sredin'jem PodJumavlj'U! i dalje ,posude s ovim
ulk,rasom veoma su česte li -datirane 'u ·š irokoj hr.OIIl!ološk:oj skali - 'u Zalavaru
u X vek"', ou Unter-Wi'stenn:1Lz,u, na po'sudi ~denhčn'og OIblika, 11 IX velk 4ti ,
u Zinimgtal'u u vremearv·arske d'ominacije 4 ;, 'li Devinskoj Novoj Vesi u VII­
VIII vek 48 , 'U Skali'ci, 'li grobovima IX-X veka, sv,rsta'n među najstarije
U1krase 4Đ , II Nove Zamky, ka'o ·ukras na ,poS'udama pod-umavskog ·t~pa, 'li VII­
VIII vekon, u Dvory 'nad Ž,irtavomuglarv.nom u VIn vek"\ u Tvrdošovciill1'a u
dnugu poJovim'u IX veka":!,u Dol'n'im Vesto;nllcama ;j Blučini u VIII j Ipoče tak
IX veka G3 , l i O'bjekt:ima Bfeclava-Pohanskog u postveliJkomoTarvski hOI'iJz.olI1t,
tj. oko 950. godine:;" 'li Starom Mestu '\.I VIII-IX vekO", 'u Ro'kytnoj u
Mora vskeho KrllJml'Ova ,i Rudicama u XI vek 6, -itd. Na 'OS'IWV'U :najbližih
amalogija po obLi:ku, ilzradi, ukrasnom mo·t i'vu i njegovom smeštaj:u 'li širokom
vremenskom ras'p onu koji je -naveden, .posudu sa Vf'be m,ožemo, po mom
mišljenju, datirati ud-mgu polovinu VIII do .poče1Jka IX velka. Njenom poj:a­
vom ČUne se 'opr'3 !vdanijim 'p rimed'be 1. Bone Ina termi:ne »,po'd unavski« :i»PO­
tiski« t~p 'keramilke";, jer pni svim arha-i'čnim 'kamponentama 'U izradi., o'blw;:u

'1 Z . Zeravica, Die KeTamvk des Xr. un<i XII. J 'a hrhu.nderts <aus de'!' An:Sie<ilung
i,n Pa.povica in der Neg,oti>ner Gegend -un.d da's ,P roblem -ihrer e thni'schen Zurtei.Jung
·den Slawen, BaIcamoslavica 3, PrH·e :p-Negobim, 1974, -s. 121ff, T. I , :3, 9, ll, 12, 19,
21; T . II, l, 4, 13; T. III, 5, -8, ll ; T. IV, 4, 7; T. V, 12; T. VI, 10 ; T. 'VII,ib 178,
164, 3'25 ; T. VIII, 7, 12; T. IX, 2; T. X, 2, 5, 13; T. XIII, l, 3, 4.
'" M. Bajalović-Hadži-Pešić, Kera,muka u 'sredmjov.ekovnCll.i Sr,bij-i, B eogr'ad ,
,19-81, s. 43, T. III, 4;s. 44, T. VI, 8, ll, 14, 19, 21, 22 (:shema).
", K. Simoni, Zagreb i okolica u ram,om ·s rednjem vij eku , u: Arheološka i'Stra­
živ~nja u Za,g reb u i njegovoj olkoWiC'i, HAD, sv. 6, ZaJgre'b, 1981, s. 166, sl. 11:1.
.. S. Angelova, Sur le pf.C~bleme de la culture ·s lave anoienme a'u sud et au
nordeLu Datnube ipenda'nt ,jes VIe-VIle S., Arheolog-ij,a XXII, Sofija, -1980-4, s. 9,
sl. 6, a, b, v, g.
'o A. Sos-S. Bokonye, Die Ausgralb ungen 'Geza Fehers :in Zalava.r, Budapest,
1963, T. LXVI, 4 i T . LXXI, 4 (mes ta za daću u,z ·~r()lbove 272 i 154).
'" VLdi na:p. 24 .
.. J. Caspart, Das fri.ihge,s chichtliche Gra'b erfeld bei Zilli.ngtaJ im Burgenla'l1de,
MAG 65 , Wien, 1935, S. 2, 35, T. II, 15, g,rob 182.
'8 J. Eisner, op. cit., S. 393-397, sl. 62:4 ,gr-ob 645; sl. 97:3, gro:b 838; na:ročito
sl. 78:2, grob 201, gde je čitava pov.ršina ,krčaga pOikr,ivena ll1izov1ma ovog U'\{ru",a.
'o L. Kraskovska, op . .cit., S. 180.
5 0 Z. Cilinska, DIP. oit.,s. 130-131, 132, T. LII, gr-ob 310:1; T. LXII, grob 422:2;
T. LXVII, grob 44'1:2 i dr.
r,. ImpOlftants sl'tes s la,ves en SloV'aqu~e, Bra,ti'SJlava, 1978, S. 84, sl. 32:14.
"2 Ibid., s. 264, ·sl. 109 :16.
"'j J. Poulik, op. cit., S . 144, .s.J. 148 a, e, ,gr-obovi 485 ci 512; ibid., StalrO'Sloval!1ska
Morava, Praha, 1948, S. 94-95, T. LlI, 2.
M B. Dostal, Bfeclav-Pohansko IV, Brno, 1975, T . 110:11-14; T . 111:3; T . 112:1;
ibid., Zur Chronologie der slawischen Keramik, Rapports du Ille CIAS, Tome l ,
Bratislava, 1979, S. 194-195, 199, 'sl. 2:38, 39. ­
5a V. Hochmanova- Vavrova,o!p. cH., T. VIII, 2, grob 4/57; T. XII, 2, grob
19/57; T. XXII, 4, 'grab 12/59; V. Hruby, Stare Mesto - Vel>kamoralVsky Velehra<i,
Eraha, 1965, ·S. 439-440. T. 29:6, 10, lI1atselje IV, ,obj. 19 ,i ,grob 5.
oO V. Nekuda-K. Reichertova, Stredoveka kel'ann.i'k<a v techa-ch a :na Morave,
Bmo, '1968, 's. 301, -sl. 142, 5 i sl. 143, 2, 5.
o, I. Bona, VolkerwaJn.derungszeitf.arsohung, S. 322, 3'24.
218 GZM (Al, NS 35 136, 1980 11981, str. 213-224.
N. MILETIe, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE.

i Ulkrasu 'i jakim Temi;niscencijama ,na snare tradicije, "posuda sa VJ"'be nije
nastalani u pouru.čjuobuhvaćenom ,ovim determirna~ntama, ni·ti je u bilo rka'kvoj
vezi s nomadskim karalkterom koji se veže za pojam )):pohske kerami:ke«. Spe­
cifilčn'osb lončarskih radionica ovi'h j:užn'ilh krajeva te/k 'treba da'l je otk,rivati'.
Posud·a br. 3 .(visilna - 14,2 cm; r - 12,2 cm; rl - 8 cm; T. II , l i
T. III, 2 a, b), tamnosive boje sa svetJ.ijim 'delovuma (posledica neujed rnačenog
pečenja), jajoJi:kog abliika,koni:čn10 sužena prema dnu, s naglašenim ramenima,
suže.nJim vra'tom i blagim prel·azom u rizvijeni i koso zasečeni rub, izrađena je
od 'nepreoi'šćene zemlje s ja'kom "pri~mesom pes ka. Relati vino tanki z·idov'i
mastv.nij.i su u dionjem delu. Rađena je 'na prim:ti·vnom ru'čnom kol'u, s pri­
metnim ručnim doteriva:njem u donjem del u, mcstimi'čn,o uz pomoć cLrve;nog
pribora. Na dnu manje kfLllŽmO udU'bljenje u .nešto ekscentri.čn-om položajiu.
Oštećena. U evidentnoj veuan'osbi za sta'rije kasnoarnLičkeo.bli'ke, o čemu naj­
jasnije svedoči i lnedavni 'nalaz skoro · identične posude iz kasn'OalD'tičkog groba
~z Radovanaea "', ovaj 'oblik, 'u ,brojn.im varija:ntama, spada u naj:ka.ra1kteristi­
čnije forme slovenske keramike, zastupljen jednako u 'naselj'ima kalO :i men'u
grobnim "pl-i lozima. Zadržava j' uĆ'i se samo na ovim poslednj'im, ·kalo geografsk,i
najbližu paraleI u na vodimo ,posudu ,i'z Gr;b oreza, sa već na vedenom datac ijom
u širi vremenski okvir'", zatim sličnu posU'du iz Mogorjela, pripisanu sLoven­
skom dobu"", i posudu ,iz Ni'n-:Gdr; j aca, datirainu u početak IX veka"l Jajol'i'ka
posuda skoro identi'Čonih kcntura ~ z Brodskog Drenovca svrsta,na je u podu­
navski t ~p i datirana u srednji gradiš-ni period, tj . u prelaz VIII u IX vek(l2,
kao i posuda iz Velike Gorice datira:na oko 800 go·dj,ne co . Za posudu ovog
oblika ,iz Keszthe Jy-Fene.kpuszta ~ sta knut8. je vezano'st za ovaj t,i'p keramiike '11
Moravskoj i južnoslove,nskim oblastima, uz dataciju u srednji gradišni period,
odnosno u vremensk i raspc'n od 800-950. godi>np''' , a sasv;m slični tipovi
pojavili su se ,i u fu.ndusu slovensbh gro'buva IX veka u Donjoj Austr~ j[, u
horizontu koj i j eprethod,io hri!SLj a'nizac ij i';", ukera:mtci podunavskog tipa iz
Devinske Nove Vesi takođe , s napom e nom da bi neukr·ašene posude trebalo
svrstati u stariju kerami,ku G6 , ilir :u grobovima vehkomoravskenelkropole uz
crkvu u Breclavu - Pohanskom ';~ . Navedene paraleleomog' ućavaj'U da:tiramje
ove posude u VIII, naj,kasn:ije u pO'čet3!k IX veka. Za ovalno udUlbljenje na
dnu, toliko č e ·to na keramici ovoga bopa i drug:h, pa i u mater~jalu i'Z Bosne
i Hercegovin e''', pogotovo za udubljenja uskog di:ametra, preovladava rrcišlje­

58 D. Sokač-Stimac, Arh. pregled 18, Beograd , 1976, s. 89-90, T. XXXVIII,

grob l.
:!~, S. Bešlagić, op. cit., s. 36, 85, T. XXV, 3, g-ro'b 141-2, T. XL .

011 I. Cremošnik, Mcgcrj elo, s. 264 , T. VrI, 1.

fil J. Belošević, cop. cit., s. 115, T. XXIX, 23, 23a, grob 74 ('kružnica :na dnu).
u. K. Vinski-Gasparini - S. Ercegović, RanosrednjovjekOlVno grroblje 'll Brod­
skom Drenovcu , VAMZ, III ·ser. I, Za'greb, 1958, s. 147-149, T. XIV, 9, 9a, grob 16
(ukras i kružnica na dnu).
illi K. Simoni, cp. ci t., s. 160, sl. 6:1 (skromni u'kras).
"" A Cs. Sos, Das frUhmittelaHerhche Graberfeld von Kes2!the.ly-Fenek:p'llszta,
Acta Arch . Hung. 13, Budapest, 1961, s. 285-286, T. LXVIII, 7, g.ro-b 60 (·s'kromni
ukras). I. Bona podvukao je avarskO-južncslovens'ku mešavi'Dru na1laza 'sa mre ne­
kropole (Vblkerwanderugszeitforschung, s. 331).
6, Germa'nen, Awa,ren, Sla.wen in Niederbsterreich (katalog izložbe), Wien,
1977, s. 105, ta,bla na str. 153.
lili J. Eisner, op. cit., s. 194, 395, sl. 7 (konjan·ički grob 50); ·sl. 63:8, gy,OO 655
(ukra's); sl. 99:6 (ukras), sve tri dimenzida skoro identi'čnih našoj ,posudi.
'" F. Kalousek, Brecta:v-Pohalnsko I, Brno, 1971, s. 13,45, sl. 42:1 i T. 46:1, grob
42 (ukras i kružnica ekscentrično postavlj ena).
,,; P. Anđelić, Historij ski spomenici Konj ica i okoline I, Konj ic, 1975, posudO!l
,iz groba u Gornjoj Bijeloj, sa nekropole dati<rane u kraj IX - 'PI1va [polovina X
veka; kružnica oznalčena ,kao majsto:rski zna'k, s. 231, 233.
 GZM (A), NS 35136, 1980/ 1981 , str. 213-224.
N. MILETIC. RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMIC ~POSUDE . 219

nj~ da je tehni'č'kog porekla li da predstavlj·a· <O'ti:sa'k verti,kalne .ose ipriJmi.tiv'nog

ručnog kola, a ne zna,k :majsto.ra. N.jegov e.kls cen trični položaj to po-got-oVQ
potvrđuje eo .

Posuda ·br. 4 (vi'Silna - 15 cm; r - 12 cm; rl - 9,2 cm; T. II, 2, 2a ,i,

T. IV, 2), .nepravilnog jajohko-trbuša:stog obliika sblag.j[m prelazom u nis{ki
v,r,at i lako izvijen rub, tankih 'Zj:dova i neujednačene tamnosi·vooker boje,
gru;be fakture sa jakom pri·mesom Ipeska 'i tankom prevlaJko:m, Tađena je
rukom i samo u .gornjem delu doterana ,na 'primitivnom ru;čnom :kolu. Duž
donjeg .pu.ba, sa vanjske strClJne, u vis~rri 1-2 cm, zidovi su :obrezalni ppumi­
tli'v.no m, verovatIno drvenom ·alatkom. Na d:nu dva sasvilrn mala kružna udulblje­
njao Oštećena, lnaročito pri ,otvoru i rulbu, či·ji ohi1m zatvara ebpsO'ild.nu putail1j'll.
Posuda ovog ·obNlka pripada istom Upu j'aj'Ohkog lonca ka!o j prethodma, samo
je naglasak ispupčenja sa ramena spušten prema trbuhu, a njena i,zraziia
nepra'vi'lnO'st i a'simetri'čnostu 'O'bHkova:nju 'p osleelica su lizrade Ina :primitivnom
kolu slagamim dkretajima, što je ,na:nočito zapaženo kod ve6ih p'oSiUda 70 , o
čemu takođe svedo·če i dva udu>blj'e nja na dnu, koje srećemo , '11';; primeu:,
na ,posud'i !iz Br.odskog Drenovca'" H~skupi'ie i Niln-Z·drijaca 7 ". Obrezilvaln je pri
dnu za'paženo je povremeno i -na ,kerami'oi da1matUnskog područja':' . Pr·i svoj
nepra vil'nosti, 'ovomo-bJi;ku i p ro'po rei'} a.ma .bliske ,paralele moguće je maći. i
u bli'žoj o.koJi.ni, medu posudama ·jz V.rlike-Zduša, 'Pr ipisanim s ta:r:ij:oj, grupi
keram:!ke dati'ranoj u VII-VIII vek ' " i ,na mnogo ·š i'rem prostoru - u gro­
b'Ovimana već spomenutoj nekropoli 'u Pili'smaTat - Basaiha'rc, 'dati'raln>oj d:o
kraja VIII veka, odnosn'O do u IX vek7",u Kottlachu, s datadj.omu IX vek'",
uPittenu, daturamoj ·u IX vek", il Zi;UiJngtalu , !i'z vremena avarSl'ke dom1Jna­
cije 7 S , 'U Mi.ihlingu i Amsteite:nu, 'dati:ranim ·u IX veJk 7fJ , najoslri'čnij'e, aik,o alpstra­
hiTamo ukras, ·u Devrns'koj Novo-j·. Ves.i, datiTainoj u VII- VIII ye-k, među
posuda'ma svrstalnim 'li podu;na v·s ki tilpSO N a .o'S:J1.O'VU već i sa'mo In a vedem~h
a:nalogija, ·datac:.ija u rkraj VIII do u poče-ta,k IX veka nameće se kao naj­
aJdekvatn'ija.
Dragocen sam po sebi, ovaj ,nalaz ralne sloven&ke 'kera'milke s kraja
VIII - početka IX veka dobija na vredinosti ,i' Ik,aodalji Iprilog .g wbnoj ikeramici
iz Bosne .i Hercegov,rne li ikao na'stavak nedav>Dog otikrića prvih gJ'O'bnih :n-alaza
ovoga razdoblja u ovom !kraju, prikupljenih sa Ufl>ištene Ine!k.ro.pole u Rudi-

OD H. Friesinger, o.p. dt.. S. 61, T . 5>9, 3 i T. 19, grab XXXV, l; D. Stojanova­

-Serafimova, .op. cit., iS. 793; J. Belošević, op. oit., S. 111, 113, T . LVIII, 6a; T. LXII,
1.a ; T. LXIII, l a, 2a; T. XCVI , 3a; D. Minić, Mačvanska Mitrovi'ca, ·S. 23, 43 (.na<r<)'Čito
u starijim slojevima), T. XIV, 1-3.
70 M. Birtašević, Tehnolog-ida 'Srpske srednj(}vekovne 'keraimiIke, Zbo:rnik Mu­
zeja primenjene umetnosti 14, Beograd, 1970, S. 94 (sl. 3); D. MiniĆ, Mačva'nska M.itro­
vica, S. 23.
71 K. Vinski-Gasparini - S. Ercegović, ,qp. cit., 's. 147; T. XVII, lla, gr.ab 2~.
72 J. Belošević, op. ciit., S. 111, T . LV, 9a (triknužllJice) i T. LX. 2a.
71' Ibid., S. 113, T. LVIII , 6; T. LIX, 5 .i T. LXII, 4, NLn-Zdrijoac, grobov.i 184,
206 226.
.j
74 D. Jelovina, StalI'oh·['va.tske .nekropole, S. 131-134, T. XCI , 4.
76 N. Fettich, op. cit., S. 94, ·sl. 5:9, grob 6; sl. 92:5, grob 164; ·sl. 118:16, grob
210 (znatno malnjih ,dimenzi,j a); vidi nap. 23.
70 R. Pittioni, op. oi t., T. Il, 2.
77 H. Friesinger, op. ci·t., S. 103ff, T. 9, grob 5:2 (,uikra's).
78 J. Caspart, op. cit., S. 2, 35, T. II, 6, g.rob 107.
70 H. Friesinger, Stud ie-n ZUII' Archa.Dllogie d.er Slawen 'i n Niederosterreich MPK
XV und XVI Balnd, Wien, 1971-1974, S. 106-107, 108, T. 15, grob 33 .(veća p~suda);
T. 16 (ukras; van groJb nih celuna); T.l (sk r.o mn i ukraJs), prijpi:sa;ne podun'a vs:kQlffi
~pu. .
so J. Eisner, GiP. cit., S. 193, sL 67:1 , ;g rob 733; ·sl. 98:8, slu'čaljlni nalarz.
 GZM (Al. NS 35/36. 198011981, str. 213-224.
220 N. MILETIe. RANOSREDN J OVEKOVNE KERAMICKE POSuDE . .
--------------~-----

cima, među kojima su sačuvane .i tri posude dl'ukčiji1h dimen'ZJi:j'a i radi-čilih

ti.pološk'i'h ,osobillna, ali istovebno .datirane sI U odnosu na 'nj!ilh .po'su,de i;z Vrbe
deJ.uju jedno-sta vn ije, grublje i arhai'čn,i'je, i uopšte drukčije. Da li s,u !potekJe
ilz iste Tadi'on'ice u razhčiHm fazama ;nj-enog rada, što je s obz;·rom na neznartnu
udaljEInost moguce prebpostaviti, ili su posude iz Vrbe za nijansu staTije, s
porelklom u ra·dionicama .uz Ceti;nu i dalje !pre.ma morskoj obali, da ]:i sve
čeDi:ri u istom ,pr.odukci'onom 'krugu, i da li su p ribližno u isto vreme dospele
u grobove na Barku - to 'su pitcmj-a lIla ko ja će odgovor dati tek detalj-na
ana1i'za dosad pomatog fundusa ove vrste gJ'o'bnog .i'nventara na !područjru
Bo.sne i HeTcegov;:ne 'i 'šire, i ,n o V,I lla1az·i ·kojli se ovde mogu ·o,čeki.va1i· . U
kakvom su od.nosu grdbovi u koje s u ,prvo'bi,bno stavljene posude, tkasn.i;je de­
vastLra.ni, bili prema :ot!krivenoj kasnoarn>ti'okoj baziLici, a 'u kakvom prema
njenoj kasnijoj faZli, ako jena osnovu dav:no otkr.ivenog f,ra.ogmenta pleterne
dekorativne pl·alstilke IX veka možemo 'pretpostaviti s2, to· u 'Ovoj f a~i istraži­
vanja .ni'je sasvim ja'sno. Kaošto jlOšuvek nema traga :naselju ovoga vremena
ni u Rud.i'Ćima Ini ovde, iako se u sklop vec pozma-tih lokaliteta od 'pra'bst-orij'e
i dalje ,i pozna ti·h sa·o:br.a,cajlnka :ovog ·užeg podru'čja i Rudić:i i rall1!osTed<nj-ove­
kov.na Vrba log:IČlno ukla,paju· ·~ . I ovoga puta, na žalost, samo gwbnim i sa m~
,oštecerum ostacima.

Rad primljen 16. 12. 1981. godine

LES RECIPIENTS EN CERAMIQUE DU HAUT MOYEN-AGE

DE VRBA PRi!:S DE GLAMO(;

RESUME

Au coups des recherches de la basilrque paleo·c hretien.ne il Vrba, an a

decouvert parmi les squele.ttes :d-i,slloques et endemmages dans u ne se.pu-ltu,re coanmune
quaure n~ci.piel1lts en ceramique de production pri.m ut i'Ve et g,ro'S6iere. Quoique
chaque de ces reci;pi'e nts ·possede certaines $pecificites typologiques, ils appartien-nent
pourtant au ty,pe de ce.ramlique pa'ieasla ve et ils ·p euvent etre da,tes a.u Ixe
.siecle, avec les paraHeles dans le vois'inage .pl-us proche .ou ,plnl.s e.loigme, mai·s allJSsi
da!Tls les .regions prus lointa·i·nes.
Trad.uction
Edina Alirejsović

Sl N. Miletić, Ra'nosrednjave~ovni nauazi iz Rudi·ća Ikod Glamoča, GZM XXXI

XXXI, Sarajevo, 1977, s. 231, 236-237, T. II, 2-4 i T. IV (u da'l jem tek!stu: Rludi6i).
S~ D. Sergejevski, Novi naJ·azi na GlaJm očlkom polju, GZM 1933, s. 11-12,
T. VII, ll; N. Miletić, Reflets de !'Dnfluence byzanti:ne daJOos les trouvames pa1lea.slaIVes
en Bosn.ie-Herzegov,i.ne, Rarpports du Ille CIAS, Tame 2, Bra·ti's.l,a.va, 1980, s 289,
sl. 3:1.
80 N. Miletić, Rudi,či , ·s. 237-238.
 GZM (A), NS 35'36, 1980 /1981 , str, 213-224.
N . MILETIĆ, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE PO SUDE . . 22 1
TABLA I

.~.'t :-:}')_" '~-':" :-~ :';t.(:~~:J:V,~i~

.~ f~
://.
...~

L -_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ __

Crteži : J elena AČ'imović

15 - GZM - Arheologija, 35 / 3~
 GZM (A), NS 35 /36, 1980/1981 , str. 21 3-2.21.
222 N. MILETIĆ, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE .. ·

TABLA II

crteži : Jelena A či movi ć

GZlVI (A), NS 35/36, 1980 / 1981, str. 213-224 .
223
N. MILETIe:, RANOSREDNJOVEKOVNE KERAMle:KE POSUDE .
TABLA III

2b

Foto : MLodra g Rado v a.nov i ć

 GZM (A), NS 3, ' 36 , 193011961, s tr. 213-224 ,

224 N , M ILETlC, RANO S REDNJOVEKOVNE KERAMICKE POSUDE . .

TABLA IV

Foto : M Lod.rag Rad ov an ović