Professional Documents
Culture Documents
6RGIFs1JyM Pcelarski Prirucnik Sa Radovima Po Mjesecimapdf PDF
6RGIFs1JyM Pcelarski Prirucnik Sa Radovima Po Mjesecimapdf PDF
MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA PROGRAM RAZVOJA TRŽIŠNE POLJOPRIVREDE (FARMA). STAJALIŠTA IZRAŽENA U OVOJ PUBLIKACIJI
ODRAŽAVAJU STAJALIŠTA AUTORA I NE MORAJU DA ODRAŽAVAJU STAJALIŠTA AMERIČKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID), VLADE
PČELARSKI PRIRUČNIK SA RADOM NA PČELINJAKU PO MJESECIMA
SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA, VLADE KRALJEVINE ŠVEDSKE ILI ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ.
STRANA 1
2 STRANICA NAMJERNO OSTAVLJENA
FOSTERING PRAZNA
AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY (FARMA)
FOSTERING AGRICULTURAL
MARKETS ACTIVITY (FARMA)
Contract No.168-C-00-09-00102-00
FARMA - Bosnia and Herzegovina (BiH)
Sa utopljavanjem košnica ne treba raniti, ali ni kasniti, jer se na taj način stvaraju loši
uslovi za razvoj pčelinjih društava, čime ista ne dostižu svoj maksimalni razvoj u vrijeme
glavne paše. Pčelinja društva treba utopljavati u rano proljeće, sa prvim unosom polena
u košnicu, što je siguran znak za pčelara da je u košnici matica počela da nese jaja i
time nastaje novo leglo. Kao utopljavajući materijal može da posluži stiropor (stavlja se
ispod krova), kao i novinski papir (preko satonoša ili poklopne daske). Na ovaj način se
postiže sljedeće:
3. Ventilacija u košnici
4. Okretanje nastavaka za 90 °
U proljećnom periodu veoma je intezivan unos cvjetnog praha i nešto manje nektara. To
je glavni razlog tzv. blokade matica u košnici, jer pčele polen odlažu u neposrednoj
blizini legla, što bitno smanjuje površinu slobodnog saća matici za polaganje jaja. Ako
pčelar na to ne obrati pažnju, pčelinje društvo se razvija, javlja se sve veći broj
nezaposlenih pčela u košnici i neminovno dolazi do pojave nagona za prirodno rojenje
(pojava matičnjaka).
U vrijeme cvjetanja glavne voćne vrste, jabuke, potrebno je izvršiti detaljan pregled
pčelinjih društava; provjeriti zdravstveno stanje pčela, prisustvo i kvalitet matice i količinu
meda u košnici. Na osnovu ovih pokazatelja vrši se podjela pčelinjih društava na
osnovna proizvodna društva i pomoćna pčelinja društva koja će poslužiti za pojačavanje
osnovnih društava. Smatra se da sva društva koja u ovo vrijeme imaju 8 i više okvira
legla su proizvodna društva, a sva ostala pomoćna društva. Ukoliko se odstupa od ovog
vida pčelarenja za preporučiti je pojačavanje slabijih društava sa pčelom i leglom iz jačih
društava na pčelinjaku. Na ovaj način se želi postići ujednačenost drušatava na
pčelinjaku, što je osnovni moto svakog pčelara.
U periodu cvjetanje jabuke započinje jedna od najbitnijih karika u lancu uspješne borbe
protiv varoe, a to su biološke metode borbe. Od svih mogućih metoda posebno se ističu
isjecanje građevnjaka (trutovsko leglo) i vještačko razrojavanje pčelinjih društava. Sam
građevnjak se prirpema tako da se u okvir ugradi samo manja traka satne osnove (širina
1-2 cm) i ubacuje se u sredinu plodišta. U periodu 10-14 dana od prvog građevnjaka,
postavljamo drugi građevnjak pored prvog, na identičan način. Nakon 10-14 dana
izvadimo prvi građevnjak, koji bi trebao biti većim dijelom sa trutovskim leglom, a leglo bi
trebalo biti u velikom procentu poklopljeno. Nakon toga, za 10-14 dana, istu operaciju je
potrebno uraditi i sa drugim građevnjakom. Ove aktivnosti treba sprovoditi do momenta
dok matica nese trutovska jaja, a radilice grade saće. U našim uslovima to je u periodu
polovinom jula - početkom avgusta. Prednosti upotrebe okvira građevnjaka se ogledaju
u sljedećem:
Vještačko razrojavanje je poželjno ne samo u borbi protiv varoe, nego i zbog potrebnog
kontrolisanog proširivanja pčelinjaka. Vještačkim razrojavanjem pčela se prekida lanac
razvoja štetočina pčela, kakva je varoa. Sam postupak razrojavanja treba da izgleda
ovako:
izbor pčelinjeg društva koje ćemo razrojiti (jako društvo, sa dosta mladih pčela);
pronalazak stare matice, njena blokada;
oduzimanje 3 okvira poklopljenog legla sa pčelom i 2 okvira sa medom i polenom
i pčelama;
u novu košnicu postaviti leglo u sredinu, a hranu sa strane;
košnicu sa novim rojem zatvoriti i odnijeti na novu lokaciju (min. 3 km udaljenu),
te nakon 4-5 sati dodati mladu maticu u kavezu;
nakon 15-20 dana provjeriti prisustvo mlade matice u roju;
po potrebi prihraniti roj.
Staro saće u košnici može biti izvor određenih bolesti pčela, a i sa ekonomskog
stanovišta je neracionalno držati staro, tamno i iskrivljeno saće u košnici. Zamjenom
starog saća i unošenjem mladog saća, pčele radilice se normalno anatomski razvijaju i u
prilici su da u potpunosti iskoriste pašne prilike.
9. Zamjena matica
Da bi smo ostvarili visoke proizvodne rezultate, osim gore navedenog, potrebno je svake
ili svake druge godine mijenjati matice u proizvodnim društvima. Samo mlada selektivna
matica može odgovoriti izazovu jake glavne paše i punih košnica medom. Mlada matica
duže nosi jaja u jesen, a ranije kreće sa nesenjem u proljeće. Uz to, ako je i obilježena,
njen pronalazak i uvid u njeno prisustvo je olakšano. Sama zamjena matica se vrši od
početka maja pa do kraja pčelerkse sezone juli-avgust mjesec. Zamjena se vrši tako da
se prvo nađe stara matica koja se uklanja. Nakon toga sačeka se par sati (4-5) i starom
društvu doda mlada matica u kavezu.
Na ovaj način, ako vodi kvalitetnu evidenciju na pčelinjaku, pčelar drži pod kontrolom
porijeklo svojih pčela i kvalitetno ih nadzire. Svako odstupanje od navedenog (prirodno
rojenje, prirodno uzgojene matice i sl.) se smatra primitivnim pčelarenjem, svojstvenom
za proteklo vrijeme.
Postoji više načina pojačavanja proizvodnih društava, ali su ova dva najjednostvanija i
dosta efikasna za pašne prilike naših krajeva. Prvi način pojačavanja se ogleda u
oduzimanju okvira sa mladim leglom i pčelom iz pomoćnih društava, te stresanje samo
pčela u osnovna proizvodna društva. Ovu operaciju ponoviti za 10-tak dana, u vrijeme
glavne paše.
Ovo je bakterijska, zarazna, neizlječiva bolest pčelinjeg legla, pa je zbog toga dobila
naziv kuga. Javlja se u pčelinjacima krajem ljeta-početkom jeseni, u uslovima nehigijene,
loše pčelarske prakse i nehumanog odnosa prema pčelama, iako, ovo nisu primarni
razlozi nastanka ove bolesti. Ova bolest je veoma rasprostranjena na našim
pčelinjacima. U trenutku kada pčelar primjeti prve znake ove bolesti, pčelinja društva su
uveliko zaražena sporama ove bakterije. Vidljivi znaci ove bolesti su prošarano i
šupljikavo leglo, čiji poklopci su poprimili mozaičan izgled i blago su ugnuti. Larva ispod
poklopca je uginula i pretvorila se u ljepljivu rastezljivu masu i nemoguće ju je izvaditi iz
ćelije saća da bi se očistilo.
Ukoliko pčelar primijeti ove ili slične simptome, potrebno je prvo obavijestiti lokalnu
veterinarsku inspekciju koja odmah dolazi na lice mjesta radi zajedničkog uzmimanja
uzorka za laboratorijsku analizu. Ako je nalaz pozitivan, dotična društva treba odmah
ugušiti sumporom, a okvire sa saćem i pčelama neškodljivo ukloniti (zapaliti). Ostali dio
košnice potrebno je dezinfikovati let lampom (brener), obzirom da je spora ove bakterije
veoma otporna i strada tek na temperaturi 120 °C.
Ova bolest se ne može liječiti, ali se može iskorijeniti dobrom pčelarskom praksom i
dobrim međusobnim odnosom među pčelarima (razmjena informacija i iskustava).
2. Nozemoza pčela
Zarazni proljev pčela ili nozomoza je bolest izazvana parazitskom protozoom Nosema
apis. Postoje dva oblika ove bolesti – hronični i akutni. Prvi oblik se javlja u aktivnom
dijelu sezone i nije vidljiv golim okom (nema vidljivih simpoma i pčela umire u slobodnoj
3. Varoza pčela
Varroa destruktor je štetočina pčela koja napada i pčelinja legla i odrasle pčele. Pri tome
im siše hemolimfu (krv pčela). Dolazi do rađanja deformisanih mladih pčela, pčela bez
krila, iscrpljenih, sa nezavršenim procesom rasta i razvoja. To bitno utiče na dužinu i
kvalitet života pčela radilica u kasnijoj dobi, što za posljedicu ima postepeno propadanje
pčelinjeg društva, uz znatno niže proizvodne rezultate na pčelinjaku. Pčelar primjećuje
invaziju varoe tek po opadanju broja pčela u košnici, pojavi deformisanih pčela i trutova
(u doba kada ih ima u košnici), velikoj i čestoj uznemirenosti pčela, prisustvom varoa na
odraslim pčelama te prilikom otklapanja legla. Prisustvo varoe u košnici potpomaže i
širenju drugih bolesti (kuga i nozemoza), kao i povećanu osjetljivost na prisustvo raznih
vrsta virusa (hronična paraliza i sl.). Da bi se utvrdio prosječan broj varoe u košnici
potrebno je izvršiti prebrojavanje prirodno otpalih varoa na podnjači (ne smije ih biti više
od 1-2 u sedam dana).
Na taj način, pčelar može da utvrdi nivo zaraženosti pčela varoom i taj procenat ne smije
preći 1% zimi, a u aktivnom periodu godine 10%.
Biološke metode:
o upotreba ramova građevnjaka,
o vještačko razrojavanje,
o uklanjanje prvog i zadnjeg legla,
o upotreba organskih kiselina (mravlja, mliječna i oksalna),
o upotreba timola.
Hemijske metode:
o sredstva na bazi amitraza (mitak), fluvanilata i brompropilata (letvice),
o sistemici (perizin i apitol).
Pčelari moraju znati koje sve radove i kako treba da obavljaju u pojedinim mjesecima.
Ovdje će biti izložen praktičan program rada i opisan po mjesecima. Da bi pčelari bili u
toku sa savremenim znanjima iz tehnologije i tehnike pčelarske proizvodnje, potrebno je
da se upoznaju i sa redosljedom pojedinih poslova. Tako će na najbolji naćin moći da
planiraju vrijeme, obezbijede potrebnu opremu i pribor, vrše pripreme za selidbu pčela,
za vrcanje meda itd. Često se desi da se propusti obavljanje nekog, manje ili više
značajnog posla na pčelinjaku, jednostavno zato što pčelar zaboravi ili što pčelar
početnik najčešće i ne zna kada i kako šta treba uraditi. Međutim, ne izvršavanje ili
neblagovremeno izvršavanje nekih poslova oko pčela može veoma nepovoljno da se
odrazi na visinu prinosa i na produktivnost rada u pčelarstvu.
Na dinamiku i vrstu radova na pčelinjaku u velikoj mjeri mogu da utiču klimatske prilike;
mogu da poboljšaju uslove medenja medonosnog bilja, ali i da umanje ukupne godišnje
prinose.
Radove na pčelinjaku ćemo početi sa avgustom jer pčelarska godina počinje u ovom
mjesecu. Tada se pčelinja društva počinju spremati za narednu godinu.
RADOVI U AVGUSTU
U ovom mjesecu na pčelinjaku se obavljaju sljedeći radovi:
1. Detaljan pregled svih pčelinjih društava radi utvrđivanja njihovog stanja, na osnovu
kojeg bi se izvšile pripreme za prezimljavanje i za narednu sezonu:
3. Njegovati rojeve:
RADOVI U SEPTEMBRU
Nadražajno prihranjivanje.
Nadražajno prihranjivanje,
Prebaciti suvišan polen iz nekih košnica u ovogodišnje rojeve.
4. Mlado saće složiti u krajeve košnice, a okvire sa više meda i polena pomjeriti bliže
leglu:
RADOVI U OKTOBRU
1. Svi radovi iz prethodnih mjeseci, koji iz raznih razloga nisu ranije sprovedeni moraju
se u ovom mjesecu obaviti:
RADOVI U NOVEMBRU
U ovom periodu pčelinje društvo čine pčele radilice i matica. Pčelinje klube je već
formirano i u njemu miruju članovi pčelinjeg društva. Svi radovi na pčelinjaku se
podešavaju tako da se pčelinjim društvima pomogne u njihovom nastojanju da sačuvaju
što više svoje energije te da troše što manje hrane. Radovi u ovom mjesecu su:
U toku decembra mjeseca ulazimo u zimski period, kada pčele imaju više posla i napora
da stvore, održavaju i uspješno koriste postojeće uslove za život. Svi radovi u ovom
mjesecu bi trebali biti svedeni na stalnu kontrolu čistoće leta košnice, povremeni
obilazak pčelinjaka, kao i obezbjeđivanje stalnog mira na pčelinjaku. Takođe, u ovom
periodu moguća su manja pomjeranja košnica, bez bojazni da će se to negativno
odraziti na proljećni razvoj pčelinjih društava. U ovom periodu košnice se ne smiju
otvarati, a stanje pčelinjeg društva se može odrediti na osnovu izleta i uleta pčela na leto
u toplijim danima ovog mjeseca. Ovaj period treba iskoristiti i za popravak i nabavku
dodatne pčelarske opreme, da bi se spremno dočekala naredna pčelarska sezona.
RADOVI U JANUARU
U januaru mjesecu događa se često da ima toplih dana koje treba iskoristiti za
poduzimanje odgovarajućih apitehničkih mjera, sa ciljem zaštite pojedinih pčelinjih
društava, pogotovo onih koje su konzumirale veće količine hrane u toku zime. U tom
smislu, dobro dođu ovi januarski topli dani da se i pčele oslobode nagomilanog produkta
u probavnom traktu, nastalog probavom hrane. Takođe, i matica polako počinje da
polaže jaja, čime se određen broj pčela radilica aktivira na ishrani legla, a što iziskuje i
RADOVI U FEBRUARU
U martu mjesecu postaje sve toplije. To bitno utiče na razvoj pčelinje paše, pa time i na
razvoj pčelinjih društava. U ovom mjesecu buja ili cvjeta izvjestan broj medonosnih
biljaka, naročito onih koje su izrazite polenašice, npr. rano koštićavo voće. Smatra se da
je mart mjesec veoma bitan za razvoj pčelinjih društava pa se mora posebno obratiti
pažnja na vrstu i dinamiku poslova na pčelinjaku u ovom periodu. Sve što se sada
propusti neće se moći kasnije nadoknaditi.
Ti radovi su sljedeći:
Dodavanje svake večeri po oko 200 ml šećernog sirupa ili svako treće veče po
oko 500 ml,
Isti efekat se postiže i sa otvaranjem poklopljenog meda na okvirima u košnici
veličine pola dlana.
RADOVI U APRILU
Ako matice nema u košnici, nastaju lažne matice od pčela radilica, što ima za
posljedicu polaganje samo trutovskih jaja,
Ako matica postoji u košnici, ali polaže samo trutovska jaja (matica trutuša),
U oba slučaja zamijeniti maticu mladom maticom, a ako ih nema – spojiti pčelinja
društva.
RADOVI U MAJU
Maj je najzanimljiviji mjesec za pčelare, ali i za njihove pčele. Tek tada mogu da
sagledaju rezultate svog dugotrajnog i mukotrpnog rada. To posebno dolazi do izražaja,
ako se zna da u ovom mjesecu cvjeta glavna medonosna biljka – bagrem.
Ako je paša bliže, manje je praznog leta pčela koje više vremena koriste za
sakupljanje i unošenju nektara,
Poželjno je obezbijediti mogućnost selidbe pčela na druga medonosna područja.
Pčelinja paša se nastavlja i u junu, posebno livadska paša, lipa i kesten. Iz tog razlog
potrebno je nastaviti većinu radova iz prethodnog mjeseca, a to su:
3. Formiranje nukleusa.
4. Proizvodnja matica:
5. Njega rojeva.
RADOVI U JULU
Ovaj mjesec spada u najtoplije mjesece u godini, a i pčelinja paša jenjava, tako da se u
ovom periodu poduzimaju sljedeće aktivnosti: