Josip Beléié OD POCETNIKA DO NAPREDNOG PGELARA PETERANEG 1978.Umjasto predgovore Péelarstvo zavreduje vaznije mjesto u nasoj privredi Plantazer! voéa oko glavnog grade SAD Washingtona avake godine w doba oplodnje vocaka ouztvaju ..wlare iz raznit krajava svoje zomije 1 2a uzvrat im po koSnici placaju i do deset dofara naknade! Dobri poznaveatalli péelinjea ekonomija tvrde da péela poljoprivred! posradna donosi svojim sudjelovanjam u aplodnji cvjetova éak | do deset puta vede kurlsti nego Sto tznosi vojednost skupijenog mada (dake, one izravne konsti péelaru), Ved samo taj, mozda nasumice izabran, podatek nedvojbene ukazuje da se péalarstvo se moze tretirati odvojenc | ujsdnostavyano, vet kao vazan sas- favnl dio cjelokupne poloprivredne proizvodnje. Usprkos znaéajne péelarske tradicie na tu Jugoslavije, kao i izuzetnitn rezuitata koje je ova privredna grana ostvarila u mnogim zemijama svijeta {pa i nagim susjednim), péelarstve jx u nagoj zemijl joS uvijek na razini (uvjeino receno) amaterskog, gotevo sportskog, bavijanjal Uzgoj péela, barem prema koliginsko} proizvodnji mada, tek je dostigao maduraine valiéine, da bj u niz godina bio i znatno skromniii, Radi primjera navodimo da sa u Jugosiaviji od 1930. do 1939. godine proizvodilo goolmice prosjeGne oko 4.500 lona made, a u rezdobiju od 1957. do 1966. gadina isk Prosjetno godiSnje 3.587 tana! Tek 1976. godine procijenjena je jugo- slavenska produkcija meda na bilzu pat tisuée tona. Po ovom pokazetely, kao i po potrognji meda po jednar stanavniku (godisnje tek od 150 do 200 gramaj, naga zemlja nagia se praktéhi na Posiednjem mjestu u Evropi! Ako usporedime nasu provodniu oveg vrio vijednog prehrambenog artikle § produkeijom u naprednim péelarskim Zemijama, onda dolazimo do uprevo frepaninih raziika, Dovoline je samo Navesii da, primjerice, susjadna Madzarska godiSnje (1976.) izvozi éak vise od 91.500 tona meda, 2 Rumunjska vise ed 82.000 tona! To su za nas Posve nedostizne kolitine. A syjstsko irdiste meda praktichi je nezasitna, ta Spretni péelan ostvaruju lzvozom znaéajne devizne zarada za svoje zemlje, Kao dlustraciiu navodime da samo Japan gadiényje uvozi ak | da 25 milijune kilograme bagremovog meda! Naravski, u tom veilkkom poslu nasi sa péelan nisu *osiadilia, veo ne zadovolavaju niti jugosiavenske potrebe (samo 1972. g. naga zemija ispiatila J Za uvaz mada oko 15.6 miljuna dinara, a taj je uvoz zadryih godina uvelike fasta). Uzroc! takvom stenju u jugosiavenskom péelarsivy su 5Vi8estruki, 2 prje svega proiziaze iz odredane nezainteresiranosti i drustve- ne nepanje prema ovoj pivrednoj grani. Tako, medu astalim, avaj fenamen frapaninog zaostajanja naseg ptelarstva abjaSnjava na svoj nadcin | Ginfeni- ca da se tak zadnjitr godina donoss (parcijaini) zakoni o ovo privradnoj grani, a da je zadnji konpleksniji zakon o péolarstvu donijela jos Manja Terezija 1775. godine! Nadalje, dosad u gotovo svim planovima privradnag razvoja, bilo vecin ii manjih cjelina, uopée nije bilo ni spomena o péolarstvu, uvjeti djelovanja specializiranih péelarskh organizacia svedeni su na najneophodniji mini- mum, péelarstvo nije imalo nikakvih drusivenih regresa niti banelicia (kao neke druge poljoprivredre grane), pcelarskim druswvima poklanjata se nedovolina paknja itd. Stoga | nije éudno sto se vet godinama nikako ne moze pomaknuti daije od oko 900.000 koSnica u cijeta] zen. ipak u zadnjim godinama odnos prama péslerstvu se barem poceo mienjati. Za péelinje proizvode, poéam od meda do peluda, maticne mijedi, propolisa, voske t dragih, sva se viSe zanima proframbana, ferma- coutska | druga industria, a to znadi da | uzgoj péola traba dodivjell brte ekonomske | Gruge promjene. To je potaknulo i Ziviju aktivnost na drusive- no-pravnom pobol/Sanju polozaju péstarsiva, kao i na sve znaéajniiom Uyrstavanju prizvodnja meda u planove razvoja nekih ragija u raznimn dijalovima Jugoslavije. Pogotovo je ne tom pianu aktivna Vojvodine, gdje pastoji desatagodiini! projekt podizanja oko 15 tisuée hektara bagremika, Kojl so ved sade na pyeskovitim terenima. Dio ovog ambictoznag projekla bazire izvere financiranja lz Inozemstva (Japan i drugi). Moguénosti gospodarske eksploatacije ptelinjih prozvoda zaista su $iroke, pa sé u ove planove sve vise uijjuéuje i koprivniék! prehrambeni kombinat »Podravkas, Primjena meda i drugih péelinjih proizvada u ovoj siozenof organizaciji udnizenog rada uspjesno fe zapocela i staina se progicuje na podrudju prolzvodnje kvaliteine hrane za djecu (»Madotino« f drugo), @ ispituju se i moguénosti upotrede | kod produkcija nexih drugih prehrambenih artkale. Ova skala primjene péelinjih proizvoda sade je uspjesno prosirena ina lepezu farmaceutsko —kemijskih produkaia u okviru RO »Podravka-Belupo=. Radi se ne same o kolekelji farmaceutsko-kaz- melitkih proizvoda (primjerice, Kompist pod imenom Ruza=), ved i 0 mizu drugih ispilivanja primjene mega ¢ drugih proizveda iz péelinje kognice. Svakaka da ée | angaiman »Podravke~ pridonijei ne sama bréem fazvoju ptelarstva u Podravini, vet i u clelof masoj zerniji Pévlarskt kapacitet’ u koprivnlékej opdini zassd su zaista samo simboliéni (tek oko 2.300 Kognica), aff postoje reaine mogucnosti prosirenja u (ducim godinama) pogotave § obzirom na mogucnasti Srenja bagremika na pjeskovitin terenima izmedu Bilo—govre i Drave). ___ Belja je »Podravkes da i ova viijsdna knjiga jednog od nafiskusnijin fugoslavenskin péelsra, Josipa BGaltica iz Peteranca, pndonesu opcéen 6nastojanju revalonzacije i nove afirmacije péelarstva kao vaine privredne grana. Knjiga j@ pisana stucno, ali ujedna i tolike pristupaéno | informative Oa ce njezinu poruku i sadrzaj svatko razumijet. Péelarstve zaista zavreduje vainie mjesto u ukupnom jugoslavenskom gaspodarstvu, a ova knjiga je bez sumnje znacajno zmce paticaja da se ta Zelja astvari i u praksi, Svim péelanma i pnjstelima péela elima mnogo uspjeha u radu, a autor knjige, Josipu Beticu, zahvaljujemo na ulofenom trudu oko sastev: ijanja ove vrijedne i poutne knjige. U Koprivnici, vaijaée 1978. godine. SOUR“PODRAVKA®Negto 0 ovoj knjizi Ya poslijednju moju knjigu, »Moj nadin péelarenjas, primio sam od péelara mnogo pismenih gahvala i priznanja. Kroz sve te zahvale i priznanja naslucivala se misao da sam trebao napisati neslo i za pocetnike Kako su péele i pécluri moja slabast, odazvao sam se | napisao u ovoj knjizi najvaénije iz Zivota peela onaky kako sami cijelog svog Zivot naucio i onoliko kaliko sam smatrao da je poéetniku najnuénije pot- rebno znali, Ova knjiga nije nastala prepisivanjem gotovih tekstova iz drugih knjiga. Sve sto je u ovo] knjizi napisano moja je dusevna syajina, jzraska na postojecim znanjima iz péelarstva i vlastitoy praksi. Osjecao sam potrebu da u ovo) prosirena) knjizi saberem 4to vise iskusiva iz moje prakse, da objavim nova saznanja | shyacunja nustalau areloj dohi zivotu u iskonskoj texnji Govjeka zu boljim, au duhu vjecne istine da na svijetu nidta nije stalno osim promjene, Ova je knjiga napisana zu péelare deljnih znanja kukve sam rado primao u svom domu, godinama odgovario na njihova pisma dajuci im savjete, vise ad AQ godin piswo 2a n nasim Cusopisima, bodrio ih, budio volju, smisao i ljubav 2a pécle i péelarenje, a samim tin davae svoj skroman doprinus unapredenju ovog naseg zaustalog i pocesto neshyacenog péelarstva. Peteranec — Podravina, u proljeée 1978, godine. PisacPéelarstvo u Podravini iz sjecanja, zapisa i usmene predaje U Podravini péelari se od davnine. Do potkraj proglog stoljeca nije se ni znalo za okvirne koSnice, veé se péelarilo zvonglikim pletarama iz slame, kakve su zimi pleli seljact u Hrvatskom Zagorju i prodavali ih ove krajeve. Nekad davno kad se jo nije znalo za tvornicki Secer, ava jela i piéa sladila su se péelinjim medom. Rijetki su bili sretnici koji su znal mogli platiti skupi Secer dopreman iz dalckih krajeva. Vosak je takoder bila vrlo tragena roba. Dok su seljaci upotrebljavall xa rasvjetu ludi tesane iz diva i fitilje u ulju, gradanstvo, svedenstve i vlast rebljavuli su svijece iz péelinjeg voska. U svim kr&éanskim kod svih vjerskih obreda, upotrebljavalo se vrlo in potrebe za medom i voskom, péele su se mnogo svih drugtvenih slojeva iako na najprimitivniji meda i voska ptele su s¢ guaile. Prema usmenoj predaji, u Podravini postojale su jos u drugoj polovici proslog stoljeca velike seljacke kucme zadruge, tako velike i take brojne da su se mladici dorasli za ¢enidhbu mogli Zeniti iz iste kuée. Takve kuéne zadruge imale su péelinjake smjeStene u polju. Covjcka iznenaduje kako su juS tada nasi pradjedovi 2nali da je bolje dréati péele u palju, blize pagi nego kod kuée. Nesto vise od jednog kilometra udaljenosti ad mojeg mjesta, Pete- ranca, i-danas se jedan povedi breduljak zove »vulnjakia. Naziv potjeée od rijeéi ul ili uligte, tj. koSnica a vulnjak u kajkayskom ed rijeci ulnjak, uljanik ili péclinjak. Na tom breguljku postajala je nekad vide péelinja- ka seljackih kuenih zednuga. Péelama.se obiéno bavio jedan stariji Glan kuéne zadruge nesposo- ban za teze poslove. U usmenoj predaji postoji jedna Saljiva nota, a odnosi se na prehranu pécla na izmaku zime. Péelar je od domadice trafio da ispeée koko ili neku drugu perad kako bi prehranio péele da nu od gladi. Syi ukucani voljeli su péele, a jos vise med, zato u prigovarali. Razumljivo je da je péelar koristia peéenku za sebe, Takvi zadrugni péelinjuci bili su gradeni na usubit naéin, To je bila Getvrtasta gradevina sagradena od pruca i ozbukana ilovacom. Svaka strana bila je duga oko deset metara. Krova nije imula, ved same naokele nadstresnicu iznad kesnica da se ove zaétite od kige i nevre- mena. Péele su izlijetale i ulijetale kroz veliki otvor bez krova u sredini péelinjaka, Na tri strane iznutra bile su smijestene police od dasaka 1 dva reda na kojima su bile poredane pletare. Na éetvrtoj, sjeverno) strani, bila su vrata i legaj za péclara koji je pazio na rojeve. Prije nekih Du bi se doglo do 9pedeset godina postajao je poslicdnii takay péelinjak u Sumi kraj susjednog mjcsla, a onda ga je ostarjeli-vlasnik srusio. Tako je nestao { zadnji trag nekad brojnth zadrudnih péclinjaka. Uta »dobra stara vremenaa, seljaéke kuéne zadruge organizirale su pagu za konje, goveda i svinje i take se gnoj gubio po pasnjacima. Buduéi da se zemlja nije imala dime gnojiti, zadruge su ostavile tredinu svill oranica pustih po nekoliko godina da zemlja adposine i skupi snagu da mage opet redili, Kad sc zemlja opet abradivala ostavila se pusta druga Lrecina zemlje i tako redom, Na velikim povrdinama puste zemlje raslo je bogatstvo medenosnih i peludnih koreva, izdagna pada za péele preky cijele godine. Kako je u to vrijeme heljdu bila redovita selja¢ka hrana, nju je sijala svaka seljatka kuéa, pa je to bila obilna jesenska paga zu pécle, Boil jv vrijeme kad se pojavijuje industrija, Pojuvem jeftinog tvornié— kog Secera gubi péelinji med svoj raniji ugled i vrijednost u narodu, Rafiniranjem nalte dobivao se nozproizved, jeftini mineralni vosak, parafin od kojih se poénu praviti svijecc, koje su naskoro istisnule iz upotrebe svijece yostanice. Osim toga, u zamjenu za svijece iz péclinjer voska dobiva se i ijski proizvod, petrule). Pojavor ava tri industrijska proizveda cadan je péclarstvu ozbiljan udarac i ony je poéelo opadati. Péelinjak autora knjige sa pologkama u Boravijanima (Bilo-gora} ioPéelarstvo je u Padravini pogelo ofivijavati istom potkraj proslog slolieca, zaslugorm dvujice pionira naprednopy péclarsiva: Kvirina Bree za, ravnatelja Osnovne skole u Goli i Mije Kosa, uditelja Osnowne Skole u Imbriovcu. Ova mjesta nalaze se u bivsem kotara, a sada epcini Kopriynici, Kvirin Broz napisao je knjigu »Péelarenje sa pokretnim:sacema. Prvo izdanje u Goli 1892, godine, a drugo izdanje u Zagrebu 1904. godine, Kao diecak od 12 godina erpio sam prva znanja v peclarstve iz ove vrijedne knjige, koja je i danas nakon tolike godina jednako vrijedna, Mijo Kos, kao vatreni pebornik péelarstva, osim poduéavanja ovoga kraja o péelarenju, kao entuzijasta podeo je izdavati nik oHrvatski seuski péelara. Zbog male naklade izaglo je svepa nekeliko brojeva. Kos je konstruirao i svoju koSnicu od vise nastavaka s jednakim okvirima, Kosnica je imala obvezni zimski nastayak s okvi- rima vu abliku trokuta po uzoru na Gravenhorstovu svodnjaéu. Péelari su ovu koSnicu zvali »Kosova dzierzonka« Sto nam sve pruza péelarenje Prihodi od péela nisu svake godine sigurni ni jednaki. Vremenske prilike odlucuju hage li #ijezde nektarije kod medonosnog bilja izlucivati obilje ncklara, samo ponesto, ili ée izludivanje nektara sasvim izostali. To prakri¢ki gnaéi da imamo po neku izuzetno bogatu medu- nosmu godinu, nekolike srednjih, a poneke take slabe da je péele potrebno prehranjivati secerom, Suvremenim naginom péelarenja mopuée je postiéi da jedna medonos- na godina pokrije traskove nekoliko slablh godina i da dade peelaru neki viSak. Prema onoj »tko umije, njemu dvijee. Osnivanje péelinjaka s pletarama za proizvednju i prodaju rojeva ala novéana ulaganja u ednosu na okvirne kodnice koje zahti pozamaina noveana ulaganja dio potetnicima treba olvercno Medutim, razuman de péelar pogeti malim brojem koanica i ps k postepeno paveéavati u ono} mjeri i onako koliko mu prihedi ptela omoguce, Posljcdnjih gadina koristi se nekoliko proizvoda péela koji su od izvanredne vrijednosti za Ijudsko zdravlje. To su matiéna mlijed, evijct- ni pragak ili pelud i propolis, Svaki péelar moze proizvede péela koristiti za zdravije svoje obitelji, znanaca i prijatelja, a ako osigura kupca onda i za prodajr. imati koristi od péela u yidu prodaje rojeva iskucanaca { matica. Potraznja 2a rujevima iskucancima i maticama kod nas je svake 1godine veéa nego se ovih proizvodi, a (o je signal za vecu proizvodnju: Naivecu korist od péela ima poljoprivreda, gdje péele pomaiu kod oplodnjé unakrsnim opragivenjem evijeta. Danas kad seu naprednim gemljaina svijcta prinasi sjemena i plodova povetavaju za nckolike puta uslijed oprasivacke djelatnosti péela, struénjaci tvrde da je ta korist 100 — 150 puta veéa nego izravna korist péclaru u medu i vosku. Osim materijalne koristi péelarenja. one pruga govjeku razonodu, du- Sevno zadovoljstve i srecu. Svaki dugevan Covjek tezi da svoje slobodno vrijeme provede u prirodi, na svjedem zraku, a tu se uklapaju i pécle. Bavljenje péclama ne samo da éovjeku priginja zadovoljstvo, veé ono pozitivno djeluje na zdravije Govjeka. Péclari redovilo dulie dive So su pokazale mnoge ankete provedene u svijetu. I péelinji ubodi doprinose otpornosti organizma protiv reume i asa. Péelarenjem se bave Ijudi u éitavom svijetu od obiénih radnika i seljaka do visoko Skolovanil Ijudi. Nasa pasmina péela Péele citave Jugoslavije, Balkana i ausjednih zemalja pripadaju pasmini Kranjske péele, kojoj su istrazivaci péelinjih pasmina dayno dali ime Apis melliffica carnica, U planinskim krajevima nalazimo pick: posve sive hoje, a u ravni¢arskim krajevima s jednim do dva ‘a zatka Zuto narancasic boje. Gencli¢ari Dreher, Miller i drugi ulvrdili su da kolutici zatka svijetlije hoje ne. dolaze od naslijednog faktora, yeé od temperature. Zbog toga takve pécle susrecemo vise Ijeti dok ih s proljcéa i jeseni gotevo i nema. Unutar kranjske pasmine péela, kako u planinskim take iu ravni- éarskim krajevima, nuluzime sojeve pécla s manje izrazenom sklonogéi rojenju, izrazitih medara i blage tudi. Od takvih sojeva péela péelari trebaju uzgajati matice i trutove i takvim péclarenjem poboljéati produktivnost péelinjaka, Ne ieba nasjedati prigama o boljej pusmini péela od nage. Ne treba tragiti hijeba nad pogacom, jer za nas nema bolic pasmine péela od nage koja tu vjekovima #ivi i koja je prilagodena klimii pagi u na: j zemlji. 12Najvadzniji ulomci iz Zivota péela (kogalca, leta 1 péelinje gnijezdo) Konica kakva god bila, pletara, dubovina ili najsuvremenija ok- virna konica, péele se u avakoj jednako dobro usjecaju. Ni materijal od koje je kognica sastavijena za péele né cini nikakvu smetnju. Bitne je da se one nalaze u zatvorenom i od vremenskih nepogoda zagti¢enom prostoru, da se proizvedena toplina naglo ne guhi, jer uprave toplina uz zrak i vlagu nugna je za Zivot i razvoj ptelinjeg legla. Péelama ne smeta ako je koénica mala, tijesna, ona ce rojenjem olakSati svoj poloZaj. Ako je kognica velika, péele se moéda neée rojiti veé sabrati velike zalihe meda. Ali uvijck neée bili lako! Pécle de se nekad rojiti makar koénica bila kako velika, makar kolika prostara u njoj imale, jer ih na to tjera — nama tetko shvatljiv — priroden im hagon za progirenje roda péela ili progirenje svoje vrste. Za svoj Zivot i razvoj pécle irebaju: med, cvijetni prasak i vodu. Ta sredstva za Zivat unose u kognicu kroz otvor koji zovemo leto, One moze biti sasvim gore, u polovici ili pri dnu konice. Svaki pologaj leta je za péele jednako dobar. Ako je leto gore a napolju zahladi, pévle sc na letu zbiju i svojim dlakavim tjeleScima sprijece izlazak topline iz kosnice. Leto. slu#i péelama 1 za proyjetravanje kognice 2a ljctnih vrucina i za isparivanje vode iz nektara, éto péele dine lepezanjem krila na letu. Leta jeu stvari predvorje kesnice. Onw je i sirazarsko mjesto na kojem ptele stragarice provjeravaju svaku doletjelu péelu da li je iz njihove kosnice ili nije. Prema tome leto je i mjesto 2a obracun s kradljiveima, Leto sludi i za dovodtenje svijeveg araka u kosnicu. Upravo cbog zraka, prve leglo jog zimi poginje kod leta i posljednje leglo u kasnu jesen zavréava kod leta. Preko cijele pagne sezone legla se uvijck nalazi naprijed kod leta, a med péele spremaju straga ili iznad legla da ga zastite od krade. Péele kao t ostala diva bica udisu svijedi cruk koji covemo kisik, a izdigu istrogeni zrak koji zovemo ugljitni dioksid Kad kroz leto ude u kosnicu mis, guéter ili veliki leptir mrtvacka glava, a péele ja$ nisu pregle u zimsko mirovanje, one ga ubiju, njegovu ‘ulrubu isigu i izbace napelje a ostatak prevuku biljnom smolom kojn péele sabiru i unose u kognicu, a koju zovemo propolis. Péele to nesvjesno, nagonsk!, ali mi vidime da je ta wskladu odréavanja éisto zdravlja Péelama je za Zivot i razvoj vada jednako vazna i potrebna kao med ih je priroda u davna vremena bas zbag sti ocuvanja topline smjestila u zatvorene nastambe, danasnje kegnice. Kad pécke podau uzgajanjem legla jog u roku zime potrebme vodu za pripremanje brane 2a liginke nalaze u sami koSnici. 12Hladni zrak koji kroz leto struji u koSnicu, sukubljava se 5 toplim koji péele izdisu. Kod toga se prvo stvara para, zatim se para zguénjava u kapl vode koje se uhvate za stijene koSnice. Unutar je nastambe ili kogmice nalazimo vei ili manji broj satina Sta ovisi o veligini prosiora, Péele se prilagodavaju svakem prostoru koji nadu ili u koji ih smjestima. Sve sac jedno s pécluma, leglom, medom i evijetnim praskom azovemo péelinje gnijezdo. Péele u prirodi grade sace u raznim praveima prema letu kosnice, sjecimice, phjastimice ili kosu. Ima sluéajeva da péele u pletari izgrade polovicu saéa u jednom smjeru, a drugu polovicu poprijeko. Ranije se vjerovalo da tako pradi sauce poseban soj péela koje su i prozvali »péele krstasices. Medutim za takvu tvrdnju nema nikakve osnove. Péele grade saée onako i u onom smjeru kaka su gradnju kod samop vrha slué zapotele. Péele grade sace iz voska Zivotinjskog porijekla kojeg u povoljnim prilikama same izluéuju. Normalna debljina péclinjeg saca iznosi ok- ruglo 25 mm, a razmak izmedu saca koji zovemo ulice, 1] mm, take da se péele u tom prostoru mogu kretati i obavljati sve radove na objc strane saca, Na sa¢u nalazimo pet vrsti stanica. Najvige ima radilickih stanica jer one sluge za uzgajanje legla, spremanje meda i cvijelnog praska. Na 1 kvadratnom decimetru saéa 5 obje strane ima ih 750, a sagradene su u obliku Sesterustranih prizama, Trutovske stanice nala- zimo na krajevima saéa s donje strane. | one su sagradene od Sestere- stranih prizama, ali su znatno veée od radiliékih. Na jednom kvadrat- nom decimetru saéa s obje strane ima ih 580. Trecu vrstu stanica zovemo matiénjaci. Njih péele grade svake godine iznova prilikom rojenja ili kod izmjene matice. Matiénjake ptele grade u obliku dira, sa strane sada i na krajevima. Boje su svijetlije ili tamnije veé prema tome kakvu boju sada péele nalaze u kognici od kojeg uzimaju vosak zi gradnju oaticnjaka. Mati¢njaci su icnutra glatki, a izvana hrapavi. U preéniku mjere iznutra 8 mm, a dugi su oko 25 mm. Kad péele prelaze sa gradnje radili¢kih stanica na trutovske, izgrade medustaniee koje zoverno prelazne. U kosnici nalazimo i petu yrstu stanica koje zovemo vezne, To su one stanice kojima péele zapocinju gradnju saca i vedu ga za strop i idove koSaice, Ovake su péele od davnine divjele u prirodi, razinnodavale se i propadale kao i danas, Kad su zaredale mréave péelarske godine na koje su sc nadovezale duge o&tre zime péele su u velikom broju propadale. Ali pritada ne dozvoljava da neka Zivotinjska vrsta potpuma propadne. Priroda uvijck odréava ravnotedu izmedu propadanja i rasta pojedinih #ivotinjskih vrsta. Kad je neko¢ zbog mriavih godina, dugih i jakih zima, péclinji rod bio ozbiljno ugrozen, prireda se pobrinula da nastupe povolini uvjeti: dohre medonosne godine da se rojeniem madoknade 4gubici, To se u prirodi shiva i danas. Nakon mréavih gadina 1 nepovalj- nih zima uvijek ponovno dolazi dobra medonosna godina s ebiljem rojeva i meda, ali neozbiljni i nemarni péelari nemaju tada péele. Kao $to su péele nekad Zivjele tako bi Zivjele i danas kad bi ih Sovjek prepustio samima sebi. No Govjek danas, snabdjeven znanjem i iskustvom péele pazljive uzgaja. Primjenom suvremenih natina péela- renja, upotrebom podesnih kosnica i preseliavanjem péela na bolje page, Govjek danas postive od pela najvece mogude koristi. Clanovi péelinje zajednice Péela medarica Zivi u brojnoj zajednici keja se sastoji od jedne matice, lijeti do, 80,000 pecla i nekoliko hiljada trutova. Jednu takvo péelinju zajednicu kad se uhvati negdje za drvo zovemo roj, a kada se nalazi u kognici na sacu zajedno 5 leglom i medom péelari u raznim krajevima zovu raznim imenoma: péelinja zajednica, péelinje drugtvo, péelinja poredica ili ukratko péelac. Naziv péelac udomaéen je od davuine u hrvatski krajevime. Pécle za svoj Zivot irazyoj irebaju med, evijetni prasak, yodu, zrak, toplinu i vlagu, Péclinjak autora knjige u Subotici PodravskojPéele ne skupljaju samo toliko meda koliko im za njihov divor { razvoj treba, ve¢ stvaraju zalihe kaje u dobro} medonosnoj godini znaju biti velike, Zbog uh zaliha meda pecle su privukle pagnju covjeka i zbog tih zaliha meda ovjek ih uzpaja. Péele u toku jedne godine potroge znatne kolidine meda i evjetnog praika, kako za svoj Zivot i opstanak tako i za razvoj legla. Neki su istradivaci Zivota péela mjerenjem urvrdili da jaka péelinja cajednica potrogi na podinu 70 kg meda i cvijetnog pragka. Drugi su koli¢inn potrebne hrane utvrdili i preko 100 kg, To su zaista velike kolidine, ali moramd znati da pécle za jedan okvir prvizvedenog legla potroge jedan okvir meda i cvijetnog pradka, Od spomenute koli¢ine meda i cvijetnag praska pulreboog péclinjoj zajednici kroz godinu za divol i razvoj, tri éetvrtine hrane odpada na ljetnu prehranu péela i legla, a samo jedna éetvrtina na zimsku prehranu i rani proljetni razvoj. Priroda se pobri- nula da na jesen i zimu, kad vise nema péclinje page, brojéano stanje péelinje zajednice se smanji kako bi zimske zalihe hrane trebalo Sto manje. Ako je neka péelinja zajednica imala lijeti oko 80.000 péela, na zimu se ana smanji na oko 30.000 péela. Matica U péclinjoj zajednici v normalnim prilikama nalazimo samo jedau maticu, jer péele ni ne mogu uthraniti vide legla od one koliéine koja jedna matica moze proizvesti Matica je veda i eda od péele radilice. Obiéno je svijetlije boje i Laspoznaje od ostalih pécla, S proljeda i jeseni lakée je maticu pronadi u koinici nego Ljeti, kad je kognica nabijena péclama i jer se matica rado skriva medu péelama. Mlada je matica divahnih pokreta taka dugo dok joj se ne razviju jajnici i ojaéa zadak. Starija plodna matica lagano se i dostojanstveno krede po sacu. Matica se nalazi uvijek okrigena pratnjom miadih péela koje je hrane iz usta u usta, Od prrog Easa njenog Zivata hrane je mlade péele gotovom prohavljenom hranom koju zoveme matiéna mlije¢, Ta hrana sastojise od bjelancevina, mast, minerala i vitamina, a proizvode je mlade péele pomoéu Zdrijclaih Hlijezda, Hranjivo djelovanje maticne miijedi je izvanredno. Od prima- ja takve hrane maticl rustu i dozrijevaju jajasca zaéudnom brainom. Nauka je-utvrdila da matica u vrijeme najjaéeg razvoja zajednice moze na dan s toliko jajaéca da su ona dvostruko icZa od nje same. Matica kod slavenskih naroda znati iste $to'i majka. Neki drupi narodi zovu je kraljicom, Matica je uistinu majka svega Zivoga u kognici. Njezina je jedina zadada u kognici da nese jajagea. Zhog toga kod matice su razvijeni samo spolni organi, dok su drugi organi 16zakriljali ili ik uepée nema. Matica nema skogarices za smjedtaj cvijetnog pragka, dok su joj dlijezde za izlugivanje mlijesi i yoska 2 ce. Matica ima otroynu Zlijezdu i Zaiac kao i sve péele radilice, ali koji joj.slu#i kao instrument za polaganje jaja u stanicu saca i kao. orugje u borbi s drugom maticom suparnicom. lznimmi su sluéajevi da je kojeg péelara matica ubola. Najvadniji su organi matice jajnici simjedteni u zatku. Jajnici gu kruskolikog oblika i ima ih jedan par, Uz njih se nalazi sjemena kesica u kojoj Zive mutke spolne stanice zvane u nauci spermatozaidi, koji su usliu sjemenu kesicu prilikom parenja mlade matice s Lrulovima Veliéina sjemene kesice odluéuje ho¢e li matica primiti manji ili vedi broj mugkih spolnih stanica, odnusne, hoce li kraée nesti oplodena jajasca. Jajnici i sjemena kesica povezani su s jajovadom koji se proteze zatkom i zavréava maticinim spolovilom. Jajnici matice 2 neadreden broj usporedne tekuei jevcica u kojima rastu i saarijevaju jajaica. Hroj jajnih cijevdica osjetljive koleba, pa u pojedinom jajniku moze biti ispud 100 a najvise 240, Sto je veei bro} jajnih cijevéica matica je plodnija i moge razviti brojéane jaku péelinju zajednicu. Broj jajnih cijevéica ovisi o vise faktora koje je za péelarsku praksu potrebno upoznati. Matica nije potpuna genka jer ne obavilja u kognici sve dugnosti materinstva. Malica samo nese jajaica, dok podmladak uzgujaju péele radilice, pa taka i one obavijaju dio duanosti materinstva. Matica ie samo spalno potpuny mzvijena Zdenka. Matica u sjevernijim krajevima podinje nesenjem krajem sijeénja i nese do konca rujna, Starije malice prestanu nesenjem vee krajem kolovoza. U najpovoljnijim prilikama matica mode snijeti na dan 3.000 Jajagca, a u izuzetne jakim zajednicama i pod najpoveljnijim uvjeticne i vise. Prema pagnim prilikama broj snesenih jaja raste i upada. Za vrijeme cijele pagne sezone plodna matica mode u jakim zajednicama snijeti do 200,000 jajagea ili proizvesti da 20 kg péela. Duljina Zivota matice zavisi o zapremini kognice u koja) dieluje. U malim kosnicama pletarama gdje se ne istrusi nesenjem move docekati Ziva i trecu godiny. U prostranim koSnicama i jakim zajednicama péele Same smijcnjuju maticu i nakon jedne godine. Matica je u pravilu najplodnija prve godine, ali znalatki uzgojena matica mode biti jednako plodna i druge godine. dulje vrijeme Matica ima Zlijezdu koja izlucuje miris privlaéan za trutove pi kom parenja. Posljednjih gocina istiée se vagnost matiéne supstance ili feromona, pomocu kojih matica odréava na okupu cijelu zajed harmoniékaj radnoj sposobnosti. Dok matica izluéuje Frromone ne dolazi navedno do gradnje matitnjaka ni de pojave rojevnog nagona. \7Tako se pretpostavlja u nauci jako nije potpuno skinul veo tajne s onoga, &to je Maurice Macterlinck nazvao »duh kognices Péelinja zajednica uzgaja mlade matice iz vise razloga. Kad se sprema na rojenjé, kad stara matica popusti u nosivoti i kad matica na bilo koji nagin nestane iz kognice. Matica za potpuni razvoj treba 16 dana. Od toga je 3 dana jaje, 6 dana liginka i 7 dana kukuljica. Parenje matica Miada matica veé za 4 do 5 dana kako se izlegla postaje arela za parenje, Prije parenja izlazi na krate izlete iz kognice, kako bi upoznala polofaj kognice i najblizu okolinu. Na parenje izlazi za vrijeme toplog i mirmmog vremena u prvim popodnevnim satima. Mnogo puta u Zivotu promatrac sam kako je mlada matica izlazila na parenje i kako su je péele ispratile na polctaljci. Kad se vinula u zrak pratia sam je pogledom i ugledao mnogo truteva koji su u obliku metle, pojurili za njom. Letjeli su u krugu iznad péelinjaka opisujuci sve vece i vee krugove dok mi ne bi istezli s o¢iju. Zatim sam strpljivo éekao povratak matice. Nekad je izbivala krace, a nekad dulje vrijeme, dak i sat yremena, Interesanino je promatrati taj dogadaj koji uzbudi cijelu péelinju zajcdnicu. Kao da péele nagonski osjecaju da je »svadbeni lijete matice neizvjestan, jer su nakon njenog odlaska nervozne. Razlila- ze se po letu, poletaljci i koSnici. A kad matica sleti na poletaljku s bijelim konéiéem u zatku znakom parenja, péele se umire. Matica ulazi u kosnicu, a péele u durbi pojure za njom. Zavréiv se sretno jedan cin sudbonosan 2a cijelu péclinju zajednicu, Kao Sto sam mnoge puta prisustvovae izlagenju matica na parenje i doéekao ih na povratku, tako sam i vise puta vidio kako jc matica spojena 5 trutom pala na travu u vocnjaku. I drugi su péelari ta vidjeli. Nakon takvih dodivijaja u meni je sve vise sazrijevalo uvjerenje, da se ovdje u ravnici ni matice ni trutevi ne udaljuju mnogo od péelinjaka, da se sam akl parenja obavlja u zraénom prostoru icnad péclinjaka i u njegovoj neposrednoj bli Svaka se mlada matica ne vrati s parenja u svoju koSnicu. Neka postane plijenom ptica, a ponekad iako u rijetkim slu¢ajevima zabu- mm ude u tudu koSnicu s maticom, gdje je péele uklupéaju i uguse Ranije se vjerevalo da se matica pari samo s jednim trutem, U novije vrijeme ispitivanjem na nauénoj osnovi utvrdeno je da je koliéina muskih spolnih slanica jedneg truta nedovoljna da napuni sjemenu kesicu matice, ve¢ da je u tu svrhu potrebno mugkih spolnih stanica vide trutova sve dok joj sjemena kesica nije napunjena. 18Nakon sparivanja matica moze nesti oplodena i nevplodena jajase: Iz oplodenih jajasca Icgu sc matice i péele radilice, a iz neoplodenih trutovi. Kaka se izvréi oplodnja jajeta nauka do danas nije potpuno objasnila. Postoji teorija prema kujoj uslijed mehanickog pritiska sta- nice na zadak matice jaje dade u dedir s trutovskim spolnim stanicama i biva oplodeno. To se dogada s radilitkim stanicama i matiénjacima Cije otvore pécle suze prije nego ih matica zanese. Trutowske su stanice dire, ne dolazi do mehani¢kog pritiska slanica na zadak matice i jaje ostaje neoplodene Ovu teoriju postavio je i objavio ked nas prije 50 podina vajvodan-_ ski péelar Milivoj Bugarski. Matica mode nesti neaplodena jajasca iako se nije parila s trurovi- ma, lz takvih se jajagca mogu izledi Zivi stvorovi — trutovi, Sposobnost da matica moze donijeti na svijet zive stvorove iaku se nije parila s trutovima, otkria je 1845 godine dr. Johan Dzierzon, ¢upnik u Karls- marktu u Gernjoj Sleziji. On je ta nazvao »djevidansko radanje« ili partenogeneza. Zdrava mlada matica s normalnim spolnim organima mora se sparili s trufavima najkasnije do 3 tjedna starosti. Ako to nece biti, onda postoji greska njenih spulnih organa. ‘Takvu maticu valja odstra- niti iz koSnice i dedati drogu ili matiénjak, Mlada sparena matica poéne ved iza par dana odlagati prva jajagca. Da joj se putpune razviju njeni najvagniji organi — jajnici — potrebno je dau kognici ima dovoljno meda, obilno cvijetnog praska i mnogo miadih péela koje maticu obilno hrane. Péele radilice U péelinjoj zajednici najbrojniji su clanovi péele radilice, One su po ini manje od marice 1 trutova, Péele radilice imaju zakr#ljale spolne organe, ne mogu se pariti < trutevima ni nesti oplodena jajades. Péele radilice ubavijaju u péelinjoj zajednici jedan dio dudnosti mate rinstva jer odhranjuju sve leglo. Zbog rada u kognici i van nje, priroda je péele radilice obdarila raznim organima koje matica i trutovi ciaju. Djelavanje tih organa upoznat emo prateci Zivot mladih pécla od prvih dana pa do kraja Ove” Inace kratkog Zivaln, Kad ljeti izvucemo iz koSnice okvir s legtam i péelarna, opazit cemo tmilade tek izlegene péele svijetlo sive boje i sa zausiatkom dijelova kosuljice na njima kako se nesigurno krecu po sad. One su jos toliko nejake da lako padaju sa saéa, a takve ih njihove starije sestre éiste i hrane. Veé nakon dva dana one toliko ojacaju da se primaju tada, Kad 19‘ela onda valja istaknuti, da u péelinjoj zajednici nema neke podjele rada u Ijudskom smislu, veé sav onaj rad Koji péele obavijaju u kosnici i van nj¢ dolaxi sam od sebe, nesvjesno i nagonski. Taj rad ide u korist kako cijele péelinje zajednice, tako iu korist svakog pojedinog diana. Makon, po prilici, dva dana starosti mlade su pécle twlike ojatale da nc i diste tek izleene mlade sestre isto onake kako su starije hranile stile njih. Uskoro one napudtaju taj posao i prepudtaju ga mladima. Slijedeci im je posao da tisie stanice sada od zaostarska koiuljica u njima kako bi ih pripremile da ih matica ponovno zanese. %atim preuzimaju vainiji posuo koji sada odgovara njihove) Zivotnoj dobi. Pripremaju hranu za lidinke starije od tri dana, od meda, evijemog praska i vode i hrane litinke takve starosti. Najmlade licinke stare do tri dana ove miade péele ne mogu hraniti, jer najmlade lidinke primaju drukéiju i boliu hranu — milijeé, koju ove pécle jo§ ue proizvade. Mlade péecle mogu izlugivati mlijeé istom nakon obilnog hranjenja cvijetnim praékom kojeg starije péele sabiratice unuse u kognicu, a koji jos u cvijetu medonosnog bilja sadréi bjelanéevine, masti, minerale i vita- mine. Mlade péele poénu izlutivati mlijeé od po prilici sestog pa du dyanaestog dana slarosti, za koje vrijeme hrane najmlade licinke, ane do tri dana starosti. Od takvih liginki starih do tri dana, a hranjenih. samo mlijeéju péele mogu odgojili malice. je rijeé o podetku vada mladih hi Za vrijeme obilne pase cvijetnog praska, iako ih péelar cvijetnim pragkom hrani, mlade pécle mogu proizvediri mlijeé i nakon duljeg vremena. A kad Zdrijelne lijezde prestanu izludivati mlijeé, mlade péele primaju se drugog posla u koSnici. Od sabiratica preuzimaju cvijetni pragak i nektar. Cvijetnom prasku dodaju nektar i fermente, kvasac koji stvara miijeéno vrenje. Glavom nabijaju cvijetai pragak u slanice saga i napune ih oko dvije trecine. Kad se zavréi_ mlijeéno vrenje, dopunjuju stanice nektarom i kad ovaj dozrije pokrivaju stanice voitanim poklopcima. Tako konzerviran cvijetni praiak mode ostati dugo vremena vrijedan za ishranu pécla. Mlade péele preuzimaju i nektar od péela sabiradica koji im one predaju iz usta u usta, Buduci da je nektar sastavijen od aeéera i razmjerno mnogo vode, potrebno je da se voda iz nektara odstrani. To ptele cine prvo da nektar raznose po praznim stanicama saéa iz jednih stanica u druge, kako bi se suvisna voda iz neklara isparila. Voda se iz nektara isparuje uslijed topline koja vlada u kognici, a koja za sve viijeme uzgoja legla nije nikad manja od 34 do 35 stupnjeva. Isparivanje vode iz nektara péele pospjeduju lepezanjem krila na letu kognice. Kod mladih péela u dobi od 12 do 18 dana, ped utjccajem jake nektarne page, pofnu dlijezde voskovnice izlucivati vosak, Péele mogu 20izlutivati vosak i graditi sace kod topline 28 — 30 stupnjeva, a tolika ye toplina u kegnici na krajevima gnijezda. Kad se péele spremaju da grade sace, abjese se jedne o dnige u lance, a lanci se spoje u guste plasteve pomocu kvadica koje ptele imaju na krajevima nogu, Pred nogama objese se péele kvacicamao péele iznad sebe, a oa kvacive zadnjih negu objese se druge pécle. U takvom polovaju péele neko vrijeme miruju dok ne poénu izlugivati vosak. Srednjim nogama péele prihvacaju izlugene voStane listiée, prenose ih écljustima, mjcSaju sa slinom i grade sade. Gradnja saca najveca je noéu, jer tada kod gradnje sudjeluju i péele sabiradice. Ako za vrijeme jake pase dodamo ptelama pred veter dva ti okvira sa satnim osno- vama, slijedeceg jutra ugledat emo izgradena bijelo saée u kojem se vee cakli nektar. Posljednja duznost, koju mlade pécle obavijaju u kognici prije nego Ppostanu sabiradice, je strazarenje na letu kognice. Na ovem miestu mogu miade pévle prvi pul u Zivotu upotrebili svuje orugje — Zalac. Kad péela ubode drugu péelu probusi joj kruti oklop tijela i Zalac natrag izvuce. Kad pela ubode covjeka ili koju divotinju, buduci da je Yalac nazubljen a ko#a je elastiéna, péela ne moge galac natrag izvuci ved joj se otkine zajedno s otrovnom Zlijezdom. Péela se nekolike dana savija u gréu i napokon ugine. Sve opisane radove obavijaju mlade péele u koSnici do priblizno tri Ujedna Starosti, pa ih zbug Loga zoverno kuéne péele, RaGuna se da péele sabiracice cine jednu trecinu, a kucne pcele dvije trecinc pecla u jedno} koSnici. Za vrijeme jake neklarne page mlade péele postaju sabiradice ranije nego chiéna, jer ih podraguje hogat priliv nektara u kodnicu. ce skupljajui unose u kognicu svu potrebnu hranu, ali kad to potreba zajednice zahtijeva, onc pomadu i kod proviciravanja koSnica za vrijeme velikih vrucina i za isparivanje suvisne vode iz nektara. Ako pak vrijeme zahladi i toplina u koSnici padne ispod normalne, one se zadréavaju u kodnici i ponovno stvaraju potrebny toplinu. Péele pronalaze hranu pomoéu yrlo racvi h Gula ili osjetila. Najrazvijenija su im osjetila za miris, opip i okus i druga koja joé éovjck nije otkrio ali koja se nasluduju. Pazljivom promatragu péele ée orkriti da su im neka neistradena cula daleko razvijenija nego u Govjcka, One ée to pakazati u vise sludajeva ovjeka natjerati na razmisijanje- Nekad se desi lijep sunéan dan i pase ima u izobilju, ali pécle miruju, ne izlijeéu iz koSnice. Za kratke vrijeme nebo prekriju tmasni ablaci i nada oluja. Péele su oluju osjecale dok to guyjek nije ni slutia, Covicka za€uduje péelinje neobitne sigurno snalazenje u velikom zrac- nom prostoru. Kad su péele na pasi, a gust kigni oblak prekrije sunce, one u gustim rojevima presijecaju zrak i strelovitom brainom ulaze u 21svoje kognice. Ne jednomgledao sam taj velianstven prizar kojeg zadivljen Covjek ne mage napustiti dok se i posljednjc péele ne vrate u sv¥oje koénice. Péele sabiracice pomocu rilca sifu nektar iz Zlijezda nektarija medonosnog bilja, privremeno ga smjegtaju u medni mjchur a kad se vrate u kognicu izruduju ga mladim péclama koje ga raznose po sacu, Kad sc ix nektara u kofnici ispari veda i kad je nema vise od 18 do 20 posto, nektar se pretvara u med-i pécle ga poklope vostanim poklop- cima. Medusobno sporazumijevanje ili »gover ptelad otkrio je Austrija~ nae Karl von Fritsch, On je otkrio na koji naéin pécle kad pronadu novu pagu ohavijeglavaju ostale péele u kognici. Otkrivanje pase péela provo- di pomoéu plesa na saéu u briim ili sporijim pokretima tijela u vise ablika, Gime uznaéava udaljenost page kao i smjer pase prema polozaju sunca. Péele u kodnici dodiruju ticalima ptelu koja ih obavjestava o pagi, primaju miris nektara i odlaze na oznaéenu pasu, Na sli¢an naéin mopu se pécle poslati na neku pasu. To je tzv vdresiranje péela«, Cyijetovi odredenog medonosnog bilja kvase seu Seéernom sirupu koji se rano izjutra daje péelama u kognice u malim koli¢inama. Miris cvijeta u sirupu namamit de péele na Zeljenu pasu. fivot péela leti veoma je kratak jer se istrose radom i brzo ugibaju. Raguna se da péele sabiradice dive licti oko 4 tjedna. Samo one péele koje se izledu u jesen kad veé nema pase ni legla za othranjivanje Fie 6 —T7 mijeseci, jer se ne istrose radom. Péele nikad Neti ne zavrgavaju svoj Zivot u kognici, veé napolju. Péela radilica treba za svoj razvoj 21 dan, Od toga je 3 dana jaje, 7 dana li¢inka, 11 dana kukuljica. Trutovi i njihova uloga u péelinjoj zajednici Trutovi se od péela radilica razlikuju krupnim tijelom i duljim jakim krilima. I vid je kod trutova bolje razvijen nego kod péela radilica: Dok se kod péela radilica svako slogeno oko sastoji oko 5.000 fovo slogeno oke ima vko §.000 ofica, a slugi trutovima za ig Matica prilikom parenja u zraénom prostoru. nemaju Zlijezde za izlutivanje voska ni dlijeede va izludi- vanje mlijeci, Trutevi nemaju kosarice za skupljanje cvijetnog praska ni otrovau zdu ni galac. Prirada je trutove kao mudgjake obdarila spolnim organima, Organom u kojem rasiu i sazrijevaju muske spolne 22stanice, zatim organom koji hrani te stanice, sjemenovedima koji na kraju zavréavaju spolnim organom. Trutovi postaju sposubni za parenje po prilici maken 12 dana starosti, Buduéi da se trutovi legu iz neoplodenih jajagaca oni prilikom Parcnja prenose na malice i pécle radilice osobine matice svoje majke. ‘Trutave je prilikom parenja matica potrebno daleko vide nego se ter opéenito. misli. Jedan dio trutova nije spolno sazrio, a drugi dio nije sposoban za parenje. Sto je trutova veci broj, sparivanje matice je brée i sigurnije. Trutovi su sastavni div péclinje zajednice, be: ih nema napretka péelinje zajednice, ni razmnoZavanja, jer su oni kao mugiaci nesioci svakog novog divota u kognicl. Kao takvi kod pécla udivaju posehnu povlasticu da mogu nesmetano ulaziti u svaku kognicu. Jedino trutovi u péelinjoj zajednici ne Zive trajno, kao matica i péele radilice, veé samo za ¥rljeme pasne sczone od kraja oZujka do kraja kolovoza, kad su za sam Zivot i postojanje péelinje zajednice nudni i za napredak zajednice korisni, Stogodignja zabluda da je jedina svrha trutova u kosnici da opleduju miade matice moramo odbaciti kao neodréive i Stetna. Priroda nije mogla biti telike rasipna da dozvali radanje na svijet hiljade trutova, od kojih samo nekoliko njih oploduje mlade muatice, a ostali ogroman broj divi na Stetu péclinje zajednice. Sve sto je priroda stvorila ima svoj smisao i surhu, Tek je éovjek pogrijegio, nije sebi dao truda da razmisli, i shvati pravu ulogu trutova u péelinjoj zajednici, veé ih je c osudio kao stetne jedinke i smiéljao kako da ih unigti ili.da njihov broj sto vise ogranici. U tu je svrhu njemacki péelar Mehring izradia prvi kalup za lijevanje satnih osnova sa radiliékim stanicama, a péelarska industrija podela proizvodit i trutolovke. Pécle se nesvjesno, nagonski, suproistavijaju toj odluci ¢ovjeka. Gdje god nadu i malo prostora izgraduju trutovske saée.Cak i na umjetnim satnim osnovama razgraduju radilicke stanice i grade trutovske u svojoj tednji za trutoyi- maa. Matica jednako kao i péele radilice te#i za Wutovima, puk zancse miado trutovske sace u proljece i onda kad izhjegava zanesti mlado rad: licko saée ved tradi starije i toplije Pécle se u prisutnosti trutova osjeéaju zadovoljnije i sretnije, iako se njima ne mogu pripisati ljudski vsjecaji, Gne to svaje zadovaljstvo i srecu ispoljavaju na njima svojstven nadin, neuporediva marlji radom, Ved u ranoj mladosti sukobilo se u ony gto sam 6 trutovima saznao citanjem, 5s onim Slo sam vidio svojim oéima. Citanjem su saznav da jc jedina svrha trutova u koSnici da vploduju mlade mati da su gotovani i lijentine ili samo troge med koji péele saberu, Kod gusenja pécla u jesen vidio sam da su rojevi prvenci izgradili 23pletarama polovicu trutovskog saga i ovo je bilo napunjeno medem. Fitao sam se kako to da toliki broj trutova éiju sam zaglunu buku cilaveg Ijeta shagao na péelinjaku i a mojem voénjaku, nisu potrosili taj med, Tada nisam bie uslanju da tu zagouelku razmrsim, Istom sedam godina kasnije otvorila mi je off pronicljivi slavenski p&elar Henrih Peternel, koji je nakon deset gudina promatanja i Ispitivanja na svojem péelinjaku i i péelinjaku svojeg prijatelja, utvrdio sto je vedi bro} truieva u kugnici vece su zalihe meda_ Kasnije je na sveuéilignom institutu u Warzburgu znanstveno ispitano i dokazano kakve sve korisne radnje trutovi ohavljaju u péelinjaj zajednici, adnosno da su jednake korisni kao i péele radilice Trutovi ne mogu obavijati u kognici i van nje sve one radove kuje obavljaju péeéle radilice, jer nemaju za to putrebnih organa. Trutovi vet samim svojim prisustvom na sacu s leglom, griju to leglo i oslebodaju ad tag pasla veliki broj péela radilica koje postaju sabiradice. Sto je vedi broj trutova u hognici, v 1oj péela postaju sabiracice, yedi su prinost meda, Ne samo Ato trutavi u kodnici griju leglo, veé stvaranjem topline puspieduju isparivanje vode iz nektara. Osim toga i preuzimaju nektar od péela sabiragica i raznose ga po stanicama sata Neki aulori nagovjestavaju da bi trutovi osim oplodivanja mladih matica mogli imati jo& neku korisnu ulogu u kognici, ali sebi misu dali truda da o tome vise saznaju. Trutovi nisu ni proddrijivei, kako se to misli i vjeruje. Oni se ne hrane medom, pa prema tome ni ne smanjuju calihe meda u kosnii Truteve hrane péele istom hranom kao i sve liginke, smjesom meda, cvijetnog praska i yode, Kad u jesen nema vige padc ni Iegla u kognici, a matics je uplodena trutovi vise nisu u kodnici ni potrebni ni korisni, Pécle ih kao heskorisna usta, radi eckobomicnije potrugnje zimskih zaliha hrane, koja je nekad obilna a nekad i askudna, nemilosrdno izjure iz ko’nice upravijane surovirn zakenom samoocdréanja. Péele trutovima najprije uskrate hra- a onda im izgladnjelima u korijenu nagrizaju krila i izjure iz koSnice. Trutovis nagrigenim krilima ne mogu letjeti, ved padaju ispred kognice gdje propadaju. Ostale koji su se zadréali u skupini na letu wi novi Zivot, u vet zadatak u : opel i bilje i péele bude koSnicama se opet pojavijuju trutovi da izvrge svoj péelinjim zajednicama, Trut se izlege 2a 24. dana, Od toga je 3 dana jaje, 7 dana lis tka i 14 dana kukuljica, \ 24Da li se péele iz raznih kognica raspoznavaju Na osnovi mojih dugogodisnjih zapazunja dogao sam do w da sc péele iz raznih koinica ne raspoznavaju po nekom speci mirisu, veé jedino reagiraju na viadanje péela iz drugih kognica. U prilog takvom mojem uyjerenju evo nekolike primjera. Poznato je da natovarenu péelu, kad se yraca s pase, prima svaka kognica. Promatranjem i razrmisljanjem dolazimo de zakljucka da je ne prima zato ato joj donosi nektar, ved jedino zbog toga éto ona ulazi u koSnicu smireno i sigumo, jer natovarcna i umorna nije mogla dalje. Ako promatramo viadanje straarica na let kosnice primjetit Gemo ovo: kad se vrada s pase péela iz iste ko8nice ona ulazi u kegnicu smireng i sigurno, a straZarica je samo dodirne ticalima, a nekad.ni ne obra¢aju pagnju na nju. Péela iz druge koSnice ne ulazi odmah u koSnicu, vcé oblijece oko Ieta i poletaljke te takvim svojim viadanjem sama otkriva da nije iz te kognice. Strazarice na letu osjeéaju da njen posjet »mirise na kradu«, Kad sc jednom ipak spusti na poletaljku stra%arice se bace na nju, izbodu je i izhace na tio. Kod zamjena mjesta jake zajednice sa slabom koje zamjenjujeme radi toga da jaéu odvratimo od rojenja, a slabiju da ojaéamo péelama, sto mozemo kod takve zamjene ptelinjih zajednica opaziti? Pécle obadvije cajcdnice mimo i sigurne ulaze u druge kosnice, koje se nalaze na njihavom staram mijestu na keje su péele navikle. Kod takve gamjene kosnica ue dolazi do kugenja pécla jer sc te pécle pu nigem ne razlikuju. One mirno ohavijaju svoj posao, kao Sto su ga i do sada obavijale jako u drugoj kosnici- Kod pojacavanja péelinjih zajednica naletom péela iz drugih koéni- ca, né opadamo nikad da bi se péele medusobno tukle, jer nayodno pele iz svake kegnice imaju svoj poseban miris. Tokom mojeg #ivota nebrojeno sam puta pojagavac proizvodne gajednice leglom i pcclama ix pomvucnih kognica, neposredno i bez ikakvih priprema da doslo. Mnogo sam se puta Pi ao gdje su ti speciliéni mirisi koji bi kod neposrednop spajanja morali nazvati kogéenje péela? Péele dodude imaju na kraju zatka s gornje strane mirisnu ili Nasanovljevu dlijezdu koju upotrebljavaju prilikom skupljanja roja u rajnicu i kod prvog procdisnog izleta u proljece. Ali prema svemu onome Sto su mi pécl: otkrile uvjeren sam da mirisne dlijezde kod svih pécla izluéuju jednak miris isto tako kao sto i sve matice prilikom parenja izlu€uju jednak miris privlatan za trutove. 25