Professional Documents
Culture Documents
06 1 43 49 Aurer Kozelj
06 1 43 49 Aurer Kozelj
43
sima čini parodont o s je tljiv im i vu ln e ra b iln im na različite: lokalne, funkcionalne
i opće fa kto re , k o ji mogu izazvati određena patološka stanja u tk iv im a parodonta
i tako utjecati na pojavu i razvoj parodontnih obolje nja (si. 1).
B) LOKALNO LIJEČENJE
a) POČETNI STADIJ: POLIRANJE KORIJENA (CAVITRON)
VISINA D2EPOVA SUBGINGIVNA KIRETAŽA, ODSTRANJENJE KOKREMENATA 1 OSVJE-
DO 4 mm ŽENJE EPITELA 1 CEMENTA ILI IGNIPUNKCIJA ILI ZAVOJ GINGIVE;
KAUTERIZACIJA (k is e lin o m ) NAPUŠTENA
c) HIPERPLAZIJA
1 »NIŠE« GINGIVE GINGIVOPLASTIKA (NORMALNI RELJEF)
44
P rije 20 godina je eksterna g in give ktom ija bila najčešći k iru rš k i zahvat p ri
o d s tra n jiv a n ju p arodontnih džepova. No pokazalo se da ona ima slijedeće nedo
statke:
1. liječenje rane per sekundam tra je 2— 3 tjedna, ovisno o ve ličini rane,
2. česte ko m p lika cije u vezi s liječenjem rane; stvaranje sekvestara i jaka bol
p rilik o m uzgrednog o tk riv a n ja m arginalne kosti,
3. loši rezultati u slučajevim a kad postoje koštani džepovi,
4. često stvaranje udubina na m arginalnoj gingivi p oslije liječenja ( M ü h l e
m a n n 4).
Ovaj p o slje d n ji nedostatak se danas nastoji k o rig ira ti g ingivoplastikom .
Pri tom se lako može doći u ko n ta kt sa za debljalim m arginalnim rubom kosti.
Ako se pak ovaj osteoplastički k o n tu rira , mogu se ja v iti već ra n ije spom enuti
nedostaci (točka 1 i 2 ).
Zbog tih razloga se p o slje d n jih godina sve više p rim je n ju je tzv. operacija
režnja, ko ju je u radikalnom o b liku već p rije 30 godina preporučavao N e u
mann.
O peracija režnja načelno ima slijedeće prednosti:
1. d e ta ljn o in fo rm ira o vrsti i to p o g ra fiji džepova i m o rfo lo g iji korjenova, a i
n a jb o lji je operativni p ristu p ,
2. daje m ogućnost liječenja rane per prim am ,
3. operativne rane kosti mogu se p o k riti m ekim tkivo m .
M odernom tehnikom operacijom režnja postižemo ne samo o dstranjenje
džepova, nego a) širo ko srastanje gingive, b ) prestanak eventualnog ranijeg
povlačenja m arginalnog parodonta frenulum om ili naborim a sluznice, a ako je
potrebno p ro d u b lje n je m predvorja usne šu pljin e i c) b o lji tra n s p o rt hrane. Ko
lik o su stvarno opravdane težnje da se postignu i ovi dodatni c ilje v i, još pouz
dano nije poznato. Pokazalo se do sada da m uko-gingivni k iru rš k i zahvat dolazi
u o b zir samo kao repozicija i ekstenzija gingive.
Pri ovim zahvatima ne sm ije doći do perm anentnih koštanih rana. Ako one
ipak nastanu, treba ih p re k riti periostom . Ova spoznaja je autom atski dovela
do toga, da se kod operacije režnja, p ri h o rizo n ta ln o j in c iz iji, nastoji
očuvati što više epiteliziranog tkiva gingive, a ne kako se to ra n ije preporučalo
ako je gingiva zadebljala, n a jp rije izvesti površinsku eksternu g in g ive kto m iju ,
a in cizijsku lin iju gingivektom i je u p o trije b iti za pre pa ra ciju režnja. Što režanj
manje skra tim o u koronarno apikalnom sm jeru, to ćemo ga više moći pom aknuti
prema apeksu i tako p ro d u b iti vestibulum , a da p ri tome ne o tk rije m o m argi
nalnu kost. Na tem elju ovih spoznaja, danas se sve više eksterna ko re kcija m ar
ginalnih zadebljanja gingive za m jen juje internom g in g ive kto m ijo m . Osim toga
se pokazalo, da se internom g in g ive kto m ijo m , u o b lik u klinaste ekscizije bolje
o d s tra n ju ju supraalveolni džepovi i fib ro zn o zadebljali d ije lo v i gingive ( M ü h
l e m a n n 5, G o l d m a n i C o h e n 6).
Usprkos m nogim n astojanjim a, ru tin sko liječenje koštanih džepova i implan-
tatom kosti ili hrskavice različitog p o rije kla ( a u to -im p la n ta ti, homo i hetero-im-
p la ntati u fo rm i m erhio la tko sti ili koje druge anorganske kosti i s i), još nije
riješeno. Klasična k iru rg ija odstran jen ja koštanih džepova, zbog osteoklastičke
resorpcije, koja se ne reparira u vije k potpuno i zbog stvaranja nekroza, na
m jestim a gdje m anjka kom pakta (srž ) p ri perm anentnom o tk riv a n ju kosti kod
operacije, kao i ra n ije je samo metoda izbora.
OPSEG UPORIŠTA *
I. OPSEG održan ^ nema SPUŠTENOG - > PROMJENE ZGLOBA
MANJKAVIH 3— 1 UPORIŠNOM ZONOM ZAGRIZA i
ZUBI U ČELJ. NASTAVCIMA j SMETNJE ARTIKUL.
PROMJENE ŽVAČNIH NAVIKA
I ŽVAČNOG CENTRA
46
SI. 2. Protočni dijagram .
47
2. Nespecifičnu opću te ra p iju , koja ima za c ilj poboljšanje reparatornih
reakcija tkiva , zubni lije č n ik može p ro vo d iti samostalno. D jelovanje ovih medi-
kam entoznih m jera n ije d o vo ljn o znanstveno dokazano. No dobro znamo, da
je fa rm a ko te ra p ija ipak lije čn ički uspjeh. Već samo davanje b ilo kakvog m edi
kamenta ili placeba, može psihičkim m ehanizmima pomoći lije čen ju. U p itanje
dolazi samo davanje visokih doza C vitam ina i m u ltiv ita m in a . Davanje biosti-
m ulatora također se može opravdati psih ičkim reakcijam a. K om binirana p rim je
na vitam ina i m inerala, trebala bi d je lova ti na sm anjenje upale gingive.
U liječenju parod on tn ih o b o lje n ja , danas se sve više p rim je n ju ju a ntibiotska
i kemoterapeutska sredstva. Ovi preparati se u vije k p ro p isu ju kao udarna tera
p ija , zbog m ogućnosti rezistencije. P rim je n ju ju se kao zaštita od žarišta infekcije,
p ri subgingivnoj kiretaži i k iru rš k im zahvatima u in fic ira n o m p o d ru č ju . Obično
se daje peroralno 500 000 j. 3— 4 dana. Lokalno d jelovanje penicilina na upalu
parodontnog tkiva p ri in te rn o j a p lik a c iji je neznatno, zbog toga su d je lo tv o rn ije
tablete koje se sišu. Tablete koje se sišu ra zvija ju u slini visoki p en icilinski tita r
u toku rastapanja. S obzirom na mogućnost sporednih dje lova nja , prethodno
se u v ije k treba o rije n tira ti o senzibilitetu. Za internu p rim je n u se preporučaju
a n tib io tic i k o ji im aju d u g o tra jn o djelovanje, i k o jih se visoka koncentracija
javlja u tk iv n im tekućinam a (sekret džepa?), a osim toga se i slinom izluču ju .
Zbog zaštite crijevne flo re treba davati B-kompleks ili jo g u rt.
3. Lokalna fa rm a kote ra p i ja. Skoro svaka pasta za zube, voda za usta ili
tin k tu ra , danas sadrže jedan ili više m edikam enata. M nogima se od n jih prida je
lje k o v ito d jelovanje na parodont. Tako imamo preparate: s vita m in im a , s nascen-
dentnim kisikom , sa solim a, sa a n tiflo g isticim a , sa adstringencijam a, sa enzi
mima i a n tib a k te rijs k im supstancama.
Od preparata k o ji sadrže vita m ine očekuje se povećanje rezistencije epitela
(v it. A ) i nestajanje upale (v it. B ). Vode za usta iz k o jih se oslobađa k is ik mogu
pospješiti čišćenje in terde ntalnih prostora, ko čiti razvoj anaeroba i potaći c ije
ljen je rana. No ti preparati se ne bi sm jeli p rim je n jiv a ti d u lje od 1— 2 tjedna.
K uhinjska sol teoretski d je lu je antiedematozno, no p ita n je je, n ije li njezino
zadržavanje u ustima p re kra tko i nema li p ri tome d jelovanje s tim u lira n i sekret
slinovnica ( m ehaničko - čišćenje, kem ijsko - a lkalično a n tiflo g is tič n o ).
Pri lokalnom lije čen ju rana ko rtiko ste ro id im a do izražaja dolazi a n t if logi
stičko djelovanje. Osim toga, ove supstance d je lu ju a ntia le rgički i a n tip ro life -
rativno. G lu k o k o rtik o id i dolaze u mastima i krem am a, često uz neom icin. Pri
mjena masti na sluznicu n ije podesna zbog h id ro fo b ije . Krema se također brzo
ispere, stoga je n a jb o lje p u lve rizira ti k o rtik o s te ro id tablete i pom iješati ih sa
sredstvima koja lako p rija n ja ju na sluznicu, kao što je prah od proteze, ili
gotov preparat Orabase.
Eterična ulja i ta nin i najčešći su adstringentni dodaci. P rim je n ju ju se kod
d ifu zn ih upala. Encimi se p rim je n ju ju u pre dliječe nju i naknadnom lije čen ju
u parod on tn oj k iru r g iji.
A n tib a k te rijs k e tva ri. P I a u t - V i n c e n t o v g in g ivitis je klasični p rim je r
lokalnog liječenja penicilinom . S la biji te ra p ijski efekt im aju boje ( try p a fla v in ),
eterična u lja , salicilna kiselina itd . U novije vrije m e za ovu in fe k c iju se pre-
poruča m etronidazol ( F l a g y l ) , 250 mg na dan, 2— 3 dana. Ovom te ra p ijo m
se sm anjuju recidive.
48
Ne sm ijem o zaboraviti ni na problem p re o s je tljiv ih zubnih vratova. Pored
anestezirajućih preparata, preporučaju se paste i vodice s form a ld eh ido m , a
izvještavano je i o p oboljšanju nakon davanja visokih doza vitam ina C, D i Ca.
Sažetak
U uvodu se govori o parodontu kao funkcionalnoj cje lin i nekoliko vrsti tkiva, koja je u fiziolo-
kim uvjetim a podvrgnuta neprestanom procesu funkcionalne adaptacije. Održavanje ravnoteže pri pro
cesu adaptacije, m eđutim , može b iti poremećeno ra zličitim lokalnim , fun kcionaln im i općim faktorim a
i tako dovesti do patoloških prom jena u tkivim a parodonta. Ovisno o ovom etiološkom triasu i terapija
se d ije li na lokalnu, funkcionalnu i opću.
Dalje se redom iznosi svrha pojedinih mjera i navode zahvati, ko ji su najčešće zastupljeni u
suvremenoj parodo nto lo giji. Daje se kra tak pregled najviše zastupanih k iru rš k ih metoda. Daju se
sm jernice važne p ri brušenju zapreka artiku la cijsko m klizanju. Ističe se važnost uspostavljanja grup
nih kontakata i liječenja parafunkci ja. Na kra ju se iznosi i pregled i podjela medikamentoznih m jera
i njihova uloga u te ra p iji parodonta.
Summary
Zusammenfassung
In der E inführung w ird das Parodontium als eine fun ktio n e lle Einheit m ehrerer Gewebearten
dargestellt, welche in physiologischen Bedingungen unuterbrochen dem Process einer fun ktione lle n
A daptation unterw orfen sind.
Die Erhaltung des Gleichgewichts während dieses Prozesses kann jedoch von verschiedenen loka
len, fun ktione ile n und allgemeinen Faktoren gestört werden und so zu pathologischen Veränderungen
innerhalb des Parodontgewebes führen. Inbezug auf diese aetiologische Trias te ilt man auch die
Behandlung in eine lokale, eine fun ktione lle und eine allgemeine Therapie, ein.
W eiters w ird der Zweck von einzelnen Massnahmen und die in der modernen Parodontologie am
häufigsten verwendeten E ingriffe vorgebracht. Ein kurzer Ü berblick über die bekanntesten chirurgischen
Methoden folg t. Auch R ichtlinien fü r das Einschleifen der stossfreien A rtik u la tio n sind gegeben.
Die Bedeutung der Herstellung von G ruppenkontakten w ird betont. Schliesslich sind Ü berblick und
E inteilung medikamentöser Massnahmen, sowie ihre Rolle bei der parodontalen Behandlung, beschrieben.
LITERATURA
1. RATEITSCHAK, K. H.: Dtsch. Zahnärztl. Z., 5. MÜHLEMANN, H. R.: Parodontal-Therapie, St.
13:671, 1958 M o ritz, 1 9 6 6 /6 7 .
2. RATEITSCHAK, K. H.: Schweiz. Mschr. Zahn-
heilk., 72, Supl. 1, 1963
6. GOLDMAN, H. M., COHEN, D. W .: Periodontal
Therapy, 4-th ed., Mosby Comp., St. Louis,
3. ENGELBERG, A.: Schweiz, Mschr. Zahnheilk.,
1968
70 :2 2 2 , 1960
4. MÜHLEMANN, H. R.: Schweiz. Mschr. Zahn 7. MÜHLEMANN H. R., HERZOG, H., VOGEL, A.:
heilk, 73 :1 0 6 , 1963 Schweiz. Mschr. Zahnheilk., 7 0 :5 8 6 , 1960
49