Professional Documents
Culture Documents
More I Unutrasnje Morske Vode
More I Unutrasnje Morske Vode
1
1. TEORIJSKI DIO
1
Dimitrijević, V. i grupa autora Osnovi medjunarodnog javnog prava, , Beograd 2005, Str. 132-133.
2
Uobičajene faze utvrđivanja granice su: zaključivanje osnovnog
(dvostranog ili višestranog međunarodnog ugovora) kojim se granica određuje u
opštim crtama; osnivanje mješovite komisije (nekada i međunarodne) koja
utvrđuje granicu na terenu, i obično je ovlašćena da vrši neophodne manje
korekcije ugovorom zamišljene linije i postavljanje graničnih oznaka.
3
Saglasno članu 311 Konvencije o pravu mora (KPM), njene odredbe
među državama ugovornicama imaju prednost pred onim sadržanim u
Ženevskim konvencijama o pravu mora
Po opštem međunarodnom pravu države koje nisu strane ugovornice
KPM, ali su strane neke od Ženevskih konvencija o pravu mora, vezuju odredbe
odnosne konvencije. Odnose između država koje su strane KPM i onih koje to
nisu, ali su strane neke od Ženevskih konvencija, pak, uređuje međunarodno
običajno pravo. Pa ipak, s obzirom na zaista veliki broj država koje su
ratifikovale KPM, i činjenicu da su među njenim stranama ugovornicama sve
značajne pomorske sile, može se tvrditi da ona, u ovom trenutku, sadrži
opšteprihvaćeno međunarodno pravo mora.
4
2. Unutrašnje morske vode
Polazna linija ide duž obale, polazeći od crte od najniže oseke. Povlači se
najisturenijim tačkama kopna, lučkih postrojenja i ušća reka u more. To pravilo
se primenjuje i na zalive koji ispunjavaju potrebne uslove: da obale zaliva,
uključujući ulaz, pripadaju jednoj državi (ako pripada dvema, onda svaka
obalna država ima svoje obalno more i, ako je zaliv dovoljno širok, na njih se
naslanjaju njihova teritorijalna mora), i da ulaz u zaliv nije širi od 24 morske
milje (što je dvostruka dozvoljena širina teritorijalnog mora). Uz to, površina
vode okružena kopnom mora biti jednaka ili veća od površine polukruga koji se
može opisati iznad linije koja spaja krajnje tačke ulaza u zaliv.
2
Dimitrijević, V. i grupa autora Osnovi medjunarodnog javnog prava, , Beograd 2005, Str. 141-142.
5
Povlačenje osnovnih linija kod država koje imaju razuđenu obalu,
uključujući brojna ostrva (kao, na primer, Hrvatska), podleže nešto drugačijim
pravilima. U tom slučaju, osnovne linije ne slede obalu nego spajaju
najistaknutije spoljne tačke između obala i ostrva, tako da opredeljuju kao
unutrašnje vode i delove mora koji bi se, inače, smatrali za teritorijalno more.
Osnovna zamisao ovog rešenja je da se, iz ekonomskih i sličnih razloga, povežu
ostrva sa glavninom državne teritorije. Medutim, te unutrašnje vode nemaju isti
pravni režim kao one koje obuhvataju osnovne linije uz obalu: ovde i za
brodove stranih zastava važi pravo neškodljivog prolaza.
6
stranih trgovačkih brodova svojim unutrašnjim morskim vodama radi ulaska ili
izlaska iz luka otvorenih za medjunarodni saobraćaj. S obzirom na to da su
unutrašnje morske vode pod suverenom vlašću obalne države važi pravilo da su,
za vrijeme boravka u unutrašnjim morskim vodama, strani brodovi i lica koja na
njima borave, potčinjeni jurisdikciji obalne države. Izuzetak su ratni brodovi i
tzv. javni brodovi.3
Strani trgovački brod potpada pod jurisdikciju obalne države dok boravi u
njenim unutrašnjim morskim vodama. U praksi se, međutim, uvrežilo pravilo da
obalna država ne zasniva svoju krivičnu jurisdikciju u slučajevima kada
krivična djela izvršena od članova posade ne diraju u interese obalne države i
njen javni poredak.
Što se ušća rijeka tiče, pravilo je da ako se rijeka direktno uliva u more,
polaznu liniju predstavlja pravac preko ušća rijeke između tačaka niske vode
(osjeke) na njenim obalama. Ako se rijeka na ušću račva (estuar), primjenjuju
se po analogiji pravila koja važe za zalive.
3
Avramov, S. Kreća, M.: Međunarodno javno pravo (Biblioteka Udžbenici) Službeni glasnik, Beograd, 2007,
str. 362-365.
7
Zatvorena mora se određuju kao morski prostori koji su sa otvorenim
morem spojeni moreuzom, ali tako da su sve obale mora i moreuzi pod
suverenom vlašću jedne države (npr. takav status je do raspada SSSR imalo
Azovsko more koje je sa Crnim morem spojeno moreuzom Kerč). Svojstvo
zatvorenog mora nije prirodno geografsko svojstvo, već je rezultat političko-
teritorijalne podjele.
3. Teritorijalno mоre
Pod teritorijalnim morem podrazumijeva se pojas koji se u određenoj širini
proteže duž obale ,od polazne linije u pravcu otvorenog mora.
4
Dimitrijević, V. i grupa autora Osnovi medjunarodnog javnog prava, , Beograd 2005, Str. 142-143.
8
prolaz je onaj koji ne šteti miru, bezbjednosti, ili unutrašnjem poretku obalne
države.
9
4. Spoljni pojas
5
Avramov, S. Kreća, M.: Međunarodno javno pravo (Biblioteka Udžbenici) ,Službeni glasnik, Beograd, 2007,
str. 372-373.
10
a) na svojoj teritoriji ili u svom teritorijalnom moru sprečila prekršaje svojih
zakona o carinskom, fiskalnom i sanitarnom nadzoru ili nadzoru nad
useljavanjem, i
b) kažnjavala kršenje tih istih zakona počinjenih na njenoj teritoriji ili u
njenom teritorijalnom moru.
Konvencija iz 1982. godine, praktično preuzima ove odredbe.
Prema tome, možemo reći da pozitivno međunarodno pravo priznaje obalnoj
državi u spoljnjem morskom pojasu preventivnu, kontrolnu i represivnu
nadležnost u cilju zaštite carinskih, fiskalnih, sanitarnih interesa kao i interesa u
vezi sa useljavanjem.
11
5. Zaključak
12
6. Literatura
13
Sadržaj
Uvod .....................................................................................................1
14