Teme:

Definiranje sukoba, izvori sukoba

Izvori negativnih stavova prema sukobima
e:
Definiranje sukoba, izvori sukoba
Izvonegativnih stavova prema sukobima

Vježbe:

1. SLIČNOSTI I RAZLIKE
2. ZAŠTO NE VOLIMO SUKOBE
3. DOSJEĆANJE SUKOBA
4. D.Z.
Katedra za zdravstvenu psihologiju Upravljanje sukobima
Zdravstveno veleučilište

1.SLIČNOSTI I RAZLIKE

Cilj vježbe:
 upoznavanje sudionika
 prepoznati da među ljudima uvijek ima i sličnosti i razlika
 prepoznati kako razlike i sličnosti među ljudima utječu na sukobe

Postupak:
Sudionike podijeliti u skupine po 5-6 osoba (po mogućnosti osobe koje se ne
poznaju dobro). Svaka grupa mora u roku od 10 minuta pronaći što je moguće više
sličnosti među članovima. Jedna osoba unutar grupe bilježi sličnosti i razlike. Svaka
grupa čita sličnosti i razlike pred drugima, npr.: «Ima nas troje koji imamo djecu i
dvoje koji nemamo», «Dvije imaju plavu kosu, ostali crnu…», «Polovica voli…»
Vježba se može izvesti u obliku natjecanja u kojem pobjeđuje ona grupa koja je
pronašla najviše sličnosti.

Trajanje: 20 min.
Materijali: papiri na koje grupe bilježe odgovore

Pitanja za diskusiju:
 Je li bilo lakše pronaći sličnosti ili razlike?
 Je li bilo ikakvih iznenađenja – novih ili zanimljivih informacija?
 Da li se češće sukobljavate sa sličnim ili različitim ljudima? S kojim/kakvim
ljudima se najčešće sukobljavate?
 Mogu li navedene razlike biti izvor sukoba? Pod kojim uvjetima? Mogu li
sličnosti pomoći prevladavanju sukoba?

2
Katedra za zdravstvenu psihologiju Upravljanje sukobima
Zdravstveno veleučilište

2. ZAŠTO NE VOLIMO SUKOBE?

Cilj vježbe:
 Osvijestiti stavove prema sukobima
 Prepoznati da sukobi ne moraju biti loši ili imati negativne posljedice

Postupak:
Svaki sudionik piše na papir zašto on osobno ne voli sukobe ili zašto ih
izbjegava.
Svaki sudionik dobiva od voditelja papir sa mogućim razlozima za izbjegavanje
sukoba ili strah od sukoba. Sudionici čitaju razloge i nadopisuju svoje razloge (ako
već nisu spomenuti). Ispod svakog razloga pišu kontraargumente i suprotne stavove
tj. zašto se ne bi trebali bojati sukoba ili ih izbjegavati ili što mogu učiniti da bi
savladali pojedini izvor/razlog izbjegavanja sukoba. Kontraargumenti se čitaju pred
grupom i komentiraju.

Trajanje:20 min.
materijali: Obrazac «Zašto ne volim biti u sukobu – ne bojim se sukoba»

Pitanja za diskusiju:
 Kako naši stavovi o sukobima utječu na sposobnost rješavanja sukoba?
 Jesu li sukobi dobri ili loši? Moraju li imati negativne posljedice?
 Kako promijeniti negativne stavove prema sukobima? Koji su njihovi izvori?

Za voditelja:
Prema definicijama, sukobi nisu nužno ni loši ni dobri. Ipak, konotacije koje većina
ljudi veže uz sukobe su negativne. Naše osobne asocijacije u vezi sukoba
odražavaju negativna iskustva i pretpostavke o sukobima. Sukobe smatramo nečim
što treba izbjeći, eliminirati. Pomak prema razumijevanju sukoba kao prirodnog ,
svakodnevnog fenomena i potencijalno pozitivnog zbivanja je ključno za unapređenje
naših odgovora i reakcija na sukob.

3
Katedra za zdravstvenu psihologiju Upravljanje sukobima
Zdravstveno veleučilište

NE VOLIM BITI U SUKOBU JER…

NE VOLIM BITI U SUKOBU JER… NE BOJIM SE SUKOBA!

…želim da se drugi ljudi slažu u Drugi ljudi imaju pravo na drugačije

svemu samnom, da me poštuju mišljenje – to ne znači da me ne
poštuju.
…me to živcira, stresno mi je Ako prihvatim da iz sukoba mogu
nešto naučiti – bit ću manje u stresu.
Ako budem imao iskustvo da se
sukob može konstruktivno riješiti i da
ja posjedujem tu vještinu, shvatit ću
sukobe kao izazov, način izgradnje
kompetentnosti i samopouzdanja.
…ne želim izgubiti u sukobu ili Ne moram izgubiti, moguće je da
pogoršati situaciju obje strane budu zadovoljne s
ishodom.
Ako ne kažem svoje mišljenje i ne
probam riješiti problem, situacija
može biti još i gora.
…ne želim da me netko povrijedi Ako znam koja su moja prava i
vrijednosti, drugi me ne mogu tako
lako povrijediti.
Ako razumijem zašto me ljudi imaju
potrebu povrijediti lakše ću to
spriječiti.
…ne želim povrijediti druge Ne moram ih povrijediti ako naučim
iznositi svoje stavove na asertivan,
neprijeteći način.
…ne želim izgubiti kontrolu nad Ne moram izgubiti kontrolu ako sam
sobom tolerantan, ako znam prepoznati
svoje emocije i granice.
Ne moram uvijek sve kontrolirati.
…želim izbjeći objašnjavanje svojih E, to je već lijenost! Kako očekujete
stavova ili postupaka, to mi je da ljudi prihvate vaše razloge ako ih
naporno ne iznesete?
…me drugi neće voljeti ako se s Ne sukobljavam se uvijek na
njima sukobim osobnoj razini, sukobljavam se s
mišljenjem, činjenicama…
Ljubav, simpatiju i poštovanje se ne
zavređuje isključivo konformizmom,
povlađivanjem i povlačenjem.
Ne moraju me uvijek svi voljeti.

4
Katedra za zdravstvenu psihologiju Upravljanje sukobima
Zdravstveno veleučilište

3. DOSJEĆANJE SUKOBA

Cilj vježbe:
 prisjetiti se sukoba kako bi lakše napravili domaću zadaću
 osvijestiti koliko su sukobi česti
 osvijestiti kako češće pamtimo sukobe s negativnim posljedicama

Postupak:
Svaki sudionik pokušava se dosjetiti sukoba po slijedećem redu (uputu dati na
slajdu):
- u posljednjih sedam dana
- u posljednjih mjesec dana (npr. od Uskrsa…)
- u posljednjih godinu dana
- u posljednjih 5 do 10 godina
- iz bilo kojeg ranijeg razdoblja u životu

Sudionici pišu kratke bilješke o sukobima.

Sudionicima se dosjećanje može olakšati tako da ih se podsjeti na vrste
sukoba (intrapersonalni, interpersonalni, intergrupni, latentni, otvoreni, strukturalni,
emocionalni), zatim tako da ih se podsjeti na definiciju sukoba (svaka situacija u kojoj
postoje suprotne potrebe, želje, osjećaji, mišljenja…). Treba ih podsjetiti da su možda
bili u sukobu koji je dobro završio (po njih) pa nisu ni svjesni da su bili u sukobu. Za
posljednju stavku (sukobi iz bilo kojeg ranijeg razdoblja u životu) može ih se pitati koji
im je sukob u životu bio najteži ili kada su najbolje riješili sukob, sjećaju li se nekog
sukoba iz djetinjstva ili koji je prvi sukob kojeg se sjećaju…
Na kraju se mogu prepričati neki sukobi, npr. u posljednjih tjedan dana ili najranija
iskustva.

Trajanje: 15 – 30 min.

Pitanja za diskusiju:
 Koliko je bilo teško dosjetiti se sukoba?
 Kakve sukobe pamtimo?
 Kako rana iskustva ili odgoj utječu na formiranje stavova o sukobima ili osobni
stil rješavanja sukoba?

5
Katedra za zdravstvenu psihologiju Upravljanje sukobima
Zdravstveno veleučilište

4. DOMAĆA ZADAĆA: SCENARIJ SUKOBA

Sudionici trebaju za D.Z. napisati kratak scenarij sukoba koji će se kasnije koristiti za
vježbu analize sukoba i igre uloga. Scenariji trebaju biti kratki, napisani uredno, na
otprilike pola stranice, na način da se mogu odigrati.
Sudionici ih trebaju predati u srijedu, 24.05. Voditelji kod kuće pročitaju scenarije i
odaberu nekoliko za igre uloga za sutrašnji dan.

Materijali: papir s uputom za pisanje scenarija

Prisjetite se sukoba u kojem ste sudjelovali ili ga opažali.

Scenarij:

SUDIONICI (kratko ih opišite):

GDJE SE SUKOB ODVIJAO I KAD:
ŠTO SE DOGODILO (oko čega se sukob odvijao, koje su pozicije svake
strane – što strane u sukobu žele, što su strane u sukobu govorile, kako su
se ponašale):