V. poglavije Subpolitika — Pojedinci se vraéaju u drustvo Moderna i protumoderna, jednostavna i refleksivna moder- nizacija ispreplecu se. No to isprepletanje — staromodno , ta dijaleKtika — nije proizvoljno, ono je usmjereno. Oblici podrustvijenja jednostavne industrijske moderne ras- tvaraju se u srdi, ponekad uz stvrdnjavanje i posvecenje svojih Ijustura — i taj proces zovemo individualizacijom."® Ljudi se na kraju 20. stoljeéa oslobadaju iz oblika Zivota indus- trijskog drudtva, onako kao Sto su se na ulasku u industrij- sku epohu oslobadali (i oslobadaju se) iz stalesko-feudalnih samorazumljivosti, oblika Zivota i druitva. Da se ta dva pro- cosa + prijelaz u industrijsku i prijelaz u refleksivnu moder- nu — na pragu 21. stoljeca u Evropi, ali i u raznim drugim zemljama presijecaju, to tini razumljivima potrese koji su zahvatili svijet nakon sloma hladnoratovskog poretka. Na to se ovdje misli kada se govori o sukobu dviju moderni.so. n effoworoyoud nuzofurzy zn oy | ‘ezerur 1 puods yurzafu y o8ou afiyeaforq aynse[a oures au oftrestudosuroures ‘ofteaoyy]qooures ‘ofuereays eu vptstid eupesyopered epwrord 'episyad of vffo -ezq[enprATpuy “NfoezTenpratpuy eu Rrapnso TpN{j Ns vp Wat owozou uloaryeg wojneg-ueel es oupatez ‘eoeurpalod ron] -po foupoqoys vu vargod ou effoezrfenprarpuy :woUupel sof soy augruroue euridod efoy eftoezrTe -nplarpur 1a1z as ep jsoupnBowrew nuofjarzop vu offoyar ns eggog(eu 1 aftonzrrenprarput suspaaord woyarjsadyard pod as nfeafedoud ‘ urezpreyEMUTOY,, ‘eft108) eaow Woy!Ze{ OUAZeIZT ‘qr nsouxepryos 1 a{fentgo afttezxpzn ‘eBouens po ofuearperso ‘nur ouo vz. vlepa(so aftrearzez ‘Ipour n epes ns afoy ‘offoezyTen -plarpur 8oqz aoreqzmy :ouesrfnus0y aftg3nap “wOUpe! gof “euetly e{kpoom 1 euTdeYyD vloTTeYD eaourpy cepes af om OxeAS Buz 0} ‘efrousTnqimy ogeu op TZejop woHTId eq “,NsoAytTuMNZ -woures,, 9aou npeuord tnpeu oupatez 1 aqas BsoUreS vz HSOATTT -umzexoures qn zeq 9s ep NpZNe t ovy vaysnyp Bo¥s{fNsnpuT psoar{famzesowres pedser weuz ,e{foezi[eNpIAIput, ‘ouEger ouarysoupa{ “e{uaso{an ‘zea ‘ezerur YpUyeltO0s YASeLA BON -tapt eyNseIA ‘olyerorg emseyA DrO;DUBISUT } DIB[SU0Z “D103 pinysu0y *o1opyo ovy eoutpafod efjaeisodyaud yed BUG “eaezIp oujeffoos eurpaesd eu eargod o8au egninzeago | vftreapfego eujeuoLrpen n ,euepesn,, afte ogfa — affoeziTenprArpur aUUy t wpnyo ~ efor BOAT PlteAcyT[AO | e{uepoa eIszA vlEDNAp eUpe! o8au (oftoezifenprarput 9f}109} efuvavsodso eUyeA el[{9 O1g PU oo oaesdn of 03) vigru edms ow apyep oisefur oxoqylu EN, “n{n{uolurs | nfereayses P{sreuTsysts UIQeU Wepexpo oyeupe! bu ~ oftoezifenprarpuy eft109) ofnzey 0} -,08 uO "Nfeffazisod ord ouqosnpour uygeu uaparpo eu eIOAIZ v{uapoa F eftoe -nyjs omoarz indod eargnap Soys{insnpur alwosoywy os Oey 0} vz pofurid ours ns gy, {WOU § MTS NuSeLY,, Tjeu eu ysoas ezour au epEyTE ogta os voy ammIANNS eupe{fos ouly -daliospa NYS TIGop esOUT eAouso ouO[oApO Oy BUTZN eLEZ yepoyop | voemeygnur yepoyop oy (euO ea ‘ousger OTLZGO ‘Sngrip n Aspe os Buipelea = ExmjodaNS vst “(pe6r) tpIOMUES “(P86L) HONEA woe cot’ .OFMY,, 98 "Tf oftrewrouez easod I esepy zreUe n vuZ SoU -a[sodez 98 oye ‘asepy eurfod nforuyep nusnesado-oys(nd -ure ez 1 as eae{iqanodn ‘(rygnur ougeUzoupal eg ouyeer as velox o ‘gofqx eupernou) ,xfevqo oAL[s,, eueazoye} Jepoyop yQeUzZ 018 “TepoyTop PAS{TOHIGO “(lops yfaxo8 zofurad eu) ,{fe1qo exo Tugdn ouseyy, wSrup po os n(nyrzes t nfrgzTTeu ou -qosnpour js 9foy Hereqo YAP} foxqz ovy Nfrumzer oupefn as esepy e1q ed kao ‘euaz | eowseysnur npourzt epex nyelpod vao ‘njods od eBorn ysouoljalrpod wffavysodierd euo ‘nope -polez nys{TaIgo nuoyeur effaeisodjard esepy "PINGEG YPISH urgeu eu euNSnup n fupel rrezrpes ony nfelqgrure7. wCATZ 19 “Hqo 98 ruaRyZojoy eArgnap ZoysfiNSsnpUT BougIsepy TFS 1. “eureffurez wyysfiqsnput aupedez uySouur n epexpusoy eurpos YHes -apzag po as ns eayey Epes vAlgnip Soysfisnpuy Souel~azer eapzip oupofisos eurnolan urgdo n 0} t ‘oupalez o8ou "eurrof -an unusoftaod wig zex oupazezt ‘ouffoaorgop ‘oufenprs ~rpur ‘oufegnis as epeBop ou — Surppequioas,, | ,Surppequro -sp,, ‘CUNIgo[tx uTaosuapprg ‘eualuTeZ f oftrereaysex | - o8NIP | Oupof j *,twofjoezi[enplarpuy, varzeu 1 as eBorg “altyesforq ofoas nrfory ‘hesreosuy ‘Hesea}s ures nfexour fourpofod wurlox 1 PMITOTIGO WATQYNAp eAIgnIp Soys{tsNpUy BIOATy EXTTGO NU -ofurez o8nup 0) ofuerenyses oad euz ,e{fOeZI[ENPTAIPUL,, {nelumzer eqon eur pod jsouse(zns epey a3 Paypy “Isias foyatr aznjs Hor FumNzerodsou 0} eas NS OF ON ‘Guus sao8eltr uoyeu euMNpLArpuT Zoysuepess nfuvaelparzo “oedioweure o rper 9s ep ourren ‘aftreliqod eaolnqez. vfom e701 vupef go! agoupod es oysag ‘ysoupo yeucysord ‘eaygnp OySIA oypas foxy ‘oluesr{qureso ‘oftrefeapzy ‘afuenzruoje IQeUZ ou ‘noftuyad eu ~ eygrn yeuz ou ep TYsTr ySoW rq oyey 1eUZ ep oystur ouur og ez v8o) OSouUT TyeUZ ou ,P{TOBZT[RMPIAIPUY,, mae eusopour as ep Nsouynsourau GQ ~ efoezyTENPEATpPUy ‘eBonjgniied o[sozeieuoigPronalazenje politiékoga odlukama i fazama Zivota ~ naravno, u opéim uvjetima i danostima socijalne drZave kao Sto su obrazovni sistem (stje- canje potvrda 0 obrazovanju), trZiste rada, radno i socijalno pravé, stambeno tréiste itd. I tradicionalan brak i obitelj pos- taju ovisnima o odlukama i moraju se sa svim svojim protu- rjedjima Zivjeti kao osobni rizik. Prema tome, “individualizacija” znaéi da normaina bio- graffja postaje izabranom biografijom, “skrpanom biografi- jom” (Ronald Hitzler). Sto je netko sve bio i istodobno jest, Sto misli i Gini, to tvori njegovu individualnost. To nije nuzno povezano s gradanskom hrabro8éu i osobom, ali jest s raspa- dom opcija i nuznoSéu da se te tude-vlastite opcije za sebe i druge prikazu i uspostave kao “jedinstvo”’ Kako sada totnije zamisliti vezu izmedu individualizacije i socijalne dréave, individualizacije i pravno osiguranog trzi8ta rada? To mode postati jasnijim na jednom primjeru: profesionalne biografije. Za muSkarce ona vai kao samora- zumiljiva, za Zene nije tako — jo8 uvijek ne! No u svim je in- dustrijskim dravama ipak zaposlena ~ bar ~ polovica Zena, a sve vise njih i za vrijeme majéinstva. Ankete pokazuju da su za novu generaciju Zena profesija i majtinstvo samora- zumljivi Zivotni projekti. Ako se nastavi tendencija da u obi- telji zaraduju dvoje, danas i u buduénosti 6e se u rubrici “male obiteljske zajednice” morati zajedno pratiti dvije osobne biografije — obrazovanja, profesije, karijere. Nekada su prevladavala staleska pravila i propisi za skla- panje braka (kao nerazrjeSivost braka, majéinske duznosti itd.). Ona su doduge ogranitavala prostor djelovanja, ali su djelovala i obvezujuée, stvarala su (esto prinudne) zajed- nitke karakteristike izmedu pojedinaca. Za razliku od toga, danas se ne radi o tome da se nista ne otekuje, nego postoje otekivanja, ali s obratnim predznakom: da i Zene rade na vias- titoj obrazovnoj i profesionalnoj karijeri i da je se drze, jer se 100 Hitler (1988), 158 ‘Subpolitika ~ Pojedinci se vaéaju u crusivo inage u slugaju rastave suogavaju s prazninom, a u braku su upuéene na suprugov novac ~ sa svim simbolignim i stvar- nim ovisnostima koje to sa sobom donosi, Ta otekivanja, medutim, upravo ne razvijaju évrstu povezanost nego raz- dvajaju i ummoZavaju pitanja. Tako svakoga i svaku, takoder i u braku, prisiljavaju da djeluje i izdréi kao individualni ak- ter i konstruktor vldstite biografije. Vecina socijalnih prava su individualna prava. Na njih ne mogu polagati pravo obitelji nego upravo samo pojedinci, tognije radno aktivni pojedinci (ili oni koji su spremni na radnu aktivnost, nezaposleni). Sudjelovanje u materijalnom osiguranju i dobrima socijalne dr¥ave u velikoj vecini sluta- jeva pretpostavlja sudjelovanje u privredivanju. To se, medu ostalim, mo%e.potvrditi i na primjeru spora oko iznimake: plaéa za rad u kuéi, mirovina za domacice. Sudjelovanje u privredivanju pretpostavlja pak sudjelovanje u obrazovanju, to dvoje mobilnost i spremnost na mobilnost, sto su sve zah- tjevi koji nita ne zapovijedaju, ali potiéu pojedinca na to da se izvoli konstituirati kao pojedinac: da planira, da razu- mije, da konstruira, da djeluje ~ ili, ako “zakaZe", da sam Zanje ono &to je posijao. Itu se sroGemo s istom slikom: odluke, mozda neodlutive odluke, dakle nipoSto ne slobodne, nego iznudene, izborene odluke u uvjetima otekivanja koja vode u dileme, ali ipak odluke koje pojedinca postavijaju u sredi8te kao pojedinca i kainjavaju ga za tradicionalne oblike Zivota i ophodenja."" Socijalna je dréava - mozda protiv svoje volje — pokusni po- ligon za kondicioniranje egocentriranog na¢ina Zivota. 1 makar se ope dobro uétrcavalo u stca judi u programu obveznog, cijepljenja, ta je Kitanija o izgubljenom zajednistvu licemjer- na i karakterizira je dvostruki moral sve dok mehanika indi- vidualizacije ostaje netaknutom i nitko je zaista ozbiljno ne dovodi u pitanje — to niti Zeli niti moze. 2 Onaj tko misli dase individualizacija pospjefuje pritajuéi o njoj ili da se moze zaustaviti moraliziranjem, ignorira tu dinjenicu. 187ea ‘wowraysis WryYQHHod ‘woaezap s nfeaegeupalzt nyNTod YoY, ro oavsdn nfepraesd 01 1 elryzeroltg 1 Hsouzoypeu yrujeur ~10} ouDys ouo s vliqzt o¥gHHOd ou ‘wUNgeLE UNBNIG, “py efueargengyd ex] 1 exuoroyues pumsousedo sof Iu TuTeLI90s efn[jaureyn ou ogta yeperod avrg ysouuryi8e] no eu vfjavs oMgopoyst TTe ‘souanynpord ege{ egnpop exruys) sof as ef{nfy affuroMoye. } exTUYO} elOLeoy “vays]eB0q ZoyswoUoys euNTQepoaztord | eunseued s jrens foist em neyo agra Nsoumérs prayer ‘o{nggofaso (oune() 0} 08 fofoy n profur fou “nimafan as ou ~wefezn ysowszox8n } vfueyso#eq yserod ‘sofud BN “eyods nap nsouTear oy Nysoupo oMure[ezn nBour effoRjeIsuOY HIN -Hod-ousofiaod 1 waysis 1yQnTIOd 9s ep effaeiogez os WoIKIG “eaygnip Joysfinisnpuy ougIsepy affseastoy oyQNT[od tow -so Bu oaeid nzejod ruo oy ex erarye T efrominsur yrgnyod jodouow rygHyod eurrznesd pns n 7 os oygrpoys ni ‘oBnIG, eA gap efgnspod eas ‘eSouur Hnuaxjod ,PyQnHOdqns,, ezour — oujefiouayod req — efoy eRoygtitjod n{toeztmeBiooures epraord ‘eyog 1 o8zopo MyNTod n uz o (euO ‘oxAHodqns wrofaer Ane s oynitod efuelurdez opyep — eaygnsp eureuyzer urgnd Our WIAs BU erarye YIoUUT Nygoat{panjod s ouparodsn yy ozour ofeyeas eavisodsr yraoBeltr r eyerede Souaezyp somany -odau ep 0) ‘oard :afoap epraaid as wroyrry ‘TuyT[9 n oygnTTod ouo yessqnd opeiserd of ep es Tag ‘taoves rygnTod nues ofpuo epey “prt eieyrpUrs ‘wyetENs yPIQHTOd ‘eywourepred 7e33) Ye Yfuorse[Ao nfu vz sues po | auason)s Nfu ez ns fox BUT -Buere n efnsjego os BYNTOd “MIOUTEYSTs UPQHTTOd s ‘woaDzIp s aynyod ofupangoupelzs eygoaBod of ¥L, ;\soujordns nuyzafu n agarfo Yedy of ye ‘orupsy fofu eu of org ouo zouselrp eur -znpo ou agnpop eygorod 9] wyavadsr 1 — jogox8od fouyefts08 -arey foupal eu earjod n(ualtgrur wofour od ezouseip BL -myorreay nysfidom ‘nuaneuToy nfoas ¥ nonf -exizurejod nfoas tqn8 oygntod ouo ‘as uTg ‘nueyd wroysieea eu f urofureNUM eu | eftouA\s(ZBe afuljep afoas oyavisodiard ‘SAgUp A HIRaIA 8s [oulpalog ~ BANOdaNS 91 ougneugerd opforys ypfu po 1q oxy oftesefodsex oupogoys U auEp ns ofoy eureUTa, ognys affoezmieB10 BBNap } eUTEXTP -nys ‘oygeuéns ‘oujesqo ‘es 90a ‘oxNeUMEsBord axgeuens oft -peaSpeu 21 nseazt nour ofueut eas @{N[po as ouMH s Npepys 1. “eBoyQHITod arysy Heapjego [Sour yu zr es tq ep earlT -edez ouffoaop gol ns ep eapel — nfexqnunts ysouordns es oft) :iga1 o[80ur es 1q ep oxo}o8 - eureuare wHNTOd n efyavsdsex as eurt{oy 0 Ouray, “ons 000108 110A payBzreU wBO} ANOIA “ony -gnap 1 nfegesa as TouTpolod :eBoygnifod esueseuex auTeuOLD -mnsureu op fo8nzp eu ‘efronynsut yPQNTOd nfaeaoyolp n suruzead op 1ze[op Tens fourpef eN “surepour ouarsyoyyor TI, -ode 1 ays{tnsnpur ryods owyeu ‘ewreyode ungyzex eutefap nfepedrd tuo 1 ‘(ouese nuoumysuy ‘your ax8t ‘TqoyNs) osyerd ayguijod atastpoypas jolts uepef | effonipsuy YPN yugroquis yofras wepof :18nzp n uepel HeyTsesd nBour ou Tao[alp aosolu os ofps ‘joltas uafoapod aleiseu ‘omer{A, “PI pnfy eureakys n epera afqep F efoy ,.1ffarqo eyeur,, ams8y eugiSyejsou nyjepour od vferys vurAyspous es WHQ -sHeys nfteypyser n I{faitqo eYTTGO Jsousn}gouW BUyTpoIOdysog “90ur {Pers | oaysueT afoas TENA ‘euresBoad ofoas Trpexszt (ofa vu “pyr oyueNS oYQHYOd ‘yeYIpurs ns sof ‘edy Befuop TY Sofus08 nogelqas woUsepy WoUel{gnaz ez eenod almgod ewefionyysut 79 ‘ofrayaeyser HIQNSNE}s of efoy ‘urofuegnd s 1q -pesodsn n ,nferruySay,, 98 9} forzit ony nferpan Fas n{npns -oad ‘agafjonsn ojafio niznyo TF NAsTUN Bout efor ‘ouenyo[o auseopinu ~ nowrpofod o euryusjao wBo}s + PuTTUeLMyoxd "eur -Tuypaiou n{eysod eureaouso unfoas n ‘oHeurexBoud fofaas afonansur ef omergo ‘snosden “ureztjeuoroyuny efjavysodjord ofoy ‘vaygnap Soys{unsnpuy Souarysoupes ,,e80[N ;olsou,, nsye agin ‘ejafias wSeloas | ages yrures froysfeur ‘tourpofod ruearziTe -nplatput :njsturs uroaou ‘wrousparpo woupe! n woxgHTTod afeysod euo ‘wouparid ofeyso au afoeztqenpyarput eISIA BL eapnefodqns 1 ex(ryt[Od argc 5a ger CTIIPronalagenje polititkoge formalnim nadleynostima i ispisanim polititkim karijerama. ‘Taj “ekspresionistitki pojam politike” (Jargen Habermas), koji dopusta da se ono polititko i oblik drudtva postavljaju jedno nasuprot drugome kao varijabilni, ovdje se uvodi iz jednog jednostavnog razloga. On u mi8ljenju olvara moguénost pred. Kojom se danas sve vise zatjeéemo: polititka konstelacija in- dustrijske epohe postaje nepolititkom, dok ono Sto je u in- dustsijalizmu bilo nepoliticko postaje politiékim. Radi se kategorijalnoj preobrazbi politiékoga uz konstantne insti- tucije, netaknute i nepromijenjene elite mo¢i. Ono politiéko traZimo na pogresnom mjestu, sluzeéi se pogreSnim pojmovima, na pogresnim razinama, na pogresnim stranicama dnevnih novina. Upravo ona podrudja odludiva- nja koja u modelu industrijskog kapitalizma leze u zavjetrini politickoga - privatnost, privreda, znanost, opéine, svakod- nevica itd. - u refleksivnoj moderni dospijevaju u oluje poli- titkih sukoba. Pritom je vaino to Sto je to koliko daleko to ide, Sto to zna%i, kamo to vodi i samo opet ovisno o poli- titkim odlukama koje se ne trebaju samo donositi nego i ob- likovati, ispunjavati programima i pretvarati u moguénosti djelovanja. Politika odreduje ~ otvara, ovlaséuje — politiku. ‘Te moguénosti jedne politike politike, jednog pronalazenja politigkoga nakon njegova “dokazanog” svrSetka ono su 3to treba otkriti i rasvijetliti. Fenomen osamdesetih godina koji u druStvenom smislu najvise zapanjuje i iznenaduje, a koji je svakako najmanje shvaéen, nenadana je renesansa polititke subjektivnosti — iz- van i unutar institucija. U tom smislu nije pretjerano re¢i da su gradanske inicijative u tematskom pogledu preuzele vlast, One su bile te koje su protiv otpora etabliranih stranaka na dnevni red stavile teme jednog ugroZenog svijeta. To ni u emu nije ofitije nego u sablasti novog “deklarativnog mora- la” koja kruzi Evropom: nudnost ekolo’kog spaiavanja i ob- navijanja svijeta u meduvrememu je postala univerzalnom. Ona sjedinjuje konzervativee sa socijalistima, kemfjsku in- 160 ‘Subpoltika — Pojedinci se vraéaju u crustvo, dustriju s njezinim zelenim krvnim neprijateljima, Gotovo da se moramo plagiti da ée kemijska industrija obistiniti ono ato najavijuje u svojim bljestecim reklamama i pretvoriti se u druStvo za zaStitu prirode. Priznajemo, sve je to privid, programatski oportunizam, a tek tu i tamo moZda i zaista iskrena promjena migljenja. Djelovanje, mjesta iz kojih nas- taju dinjenice time jo$ ostaju uglavnom netaknuti. No ipak se ne moze poreci da teme buduénosti, o kojima sada svi govore, nisu proizaile iz dalekovidnosti onih koji su na vlas- ti ili iz parlamentarne horbe ~ pogotovo ne u katedralama moéi u privredi, znanosti i drZavi. Njih su, usprkos zdruze- nom otporu te institucionalizirane ignorancije, na drutveni dnevni red postavile u sebi zbrkane, moralizatorske grupe i grupice koje se prepiru o pravom putu, koje su razdrte sum- njama i podijeljene u svadi. Subpolitika je postigla posve nevjerojatnu tematsku pob- jedu. To ne vazi samo za Zapad, nego upravo i za Istok Evrope. Tu su se grupe gradana — nasuprot svoj evidenciji drustve- nih znanosti — pojavile iz nigega svoje neorganiziraniranos- ti, Spijuniranog konformizma, i ipak su ~ bez. telefona i stroja za kopiranje - svojim pukim okupljanjem na ulicama pri- nudile dréavnu silu na uzmicanje, na propast. Taj se ustanak realno postojecih pojedinaca protiv “sistema” koji je njima navodno viadao do u kapilare svakodnevice ne moze objas- niti ni shvatiti uvrijezenim kategorijama i teorijama. Nije bankrotirala samo planska privreda. Temeljito je opovrgnuta i sistomska teorija koja drugtvo misli neovisno o subjektu (pa makar éuvari njezinih dogmi i organizacijski funkciona- ri jo8 nisu uklonjeni i bateni u staro Zeljezo). U dru’tvu bez privole, u legitimacijskom smislu upravo ispraznjenom, otito yeé jedan udar vjetra, izazvan zovom za slobodom, moze srusiti kulu od karata drzavne sile. Razlike izmedu odluénih gradana na Istoku i Zapadu su vite — i o njima se éesto govorilo, no manje je to bio sluéaj s njihovim takoder vrlo zanimljivim sliénostima: orijentacija 161sob F Pygrmreaepy oaesdn yfoy yroufod ywaeazy reynur y rexdst oures ofojsod (euyeuoroesougaas ou ‘vureSoln vueporpo ou ‘BUSIAZI OU “RYQEZIPOISETA aU ‘eUTEWWoUMASUT au) OWATTZOd: ofou ouaneSeu noeays app af nloy ‘esyerd mysia 19 eZ, “ngeurod ou | epeft1A ou agya — ofueaoefpns { efuagepaod ‘oygnsyefioos | ouanearezu0y ‘onaft] | ousep — eynrod eyeurpscoy ouezoftran ep 0} oures 12eUz UTNpow OL, Ng auTerouarsZ8e efoas BUTTyAdse UNTUQTUIOTALp n ISTATE ‘sreept ‘istaised ‘srunsed of oxeag FgHFIOdeu 1 pgntod PISO[OFOHUE f PIgoTOYe ‘PIsIer{ouTopeu | P[syerfowep ‘ouan -Balezu0y 7 OUTEYTpeL ‘oaoly r ousap afnyo{p 1 YsTur — ouely -gru oupHoAyosuOY — oDAs ep oye eNYods Boygrfod onotod augiseyy eIUTqUIOY f Bgoftur oy EUs OBouW et PUeUTZesUe Bougelmjord op izejop Wy “woyxNtod ysouesourez ‘,eynqn zy nferyoulsp, 1euz ou ‘vueuzeSue po ofteleisnpo ‘epfep ‘qQeuz eu esexeWUT | eqoyns YLPWTOd Pfoeztenprarpuy vezyeue yrfoas fjaurey n nfefpaxys odeur oygnifod yesefur nfoy TureYs: foupal eavsoyod au asta 0} 9s eag “pit Bavor{N Jodo as afpao & ‘poug eygndeu os ofpuo ‘efyoyeos vavzrpod 9s [o8nup nv ‘front, -oned Buess ednysez [rea}s (oupel n as ep wWeUZ QL “gTalp od orjofp 08 eygnden ,efegravz Soxnttod,, eBefoas ,opzolmuy,, “Topexod wioreys 0 To} effep | Wo8nap es yop ‘wo8ou woupes oures yyeL0ye) ‘eOIS pjod s epefop oys09 eltoesSrunt efuremnum vy 95 01g oz oftreur -feuod eu vurrureysan | eurpngoau oye) ouTQ 9s efoy NsouAN fe offgIRNup efgnapod n ofuezerard y oupain yea oftageyaod oures ofttr ofuegejaod oaotlu try ‘egeyaod 1 uxfu 2 nggosqery urofoas 7 woururzefue uNfoas “BoyTMAPy eRaloas ]-affou9} -s1z0 efoas woyeftp os wrupef ou ‘eunfu n os nfex8t 1 fron} “SUT F OATTGO erEIS efolrp wrogos npour yo{tan gof rourpaod ‘a{ueaorafpns J (oazes eu ones seq nf{agn(pis} au-paftdeun eloy eyselur eupes 1 eperez ysougnBour offog ‘efweaozerqo Bogta ogTA sTsoftasoures F elueUZ Soualfdryeu eIMI|Ny ISaf TOA. -eidn epedez, aojaaupoyeas emnyfny euesZTeNplapur ON : a -exofurzex qUfIg{Tup easod wxyurau op Tpoaop vjoltas Fegan eure(qurez 7 eUTelpwEZ WIP;QHSTUNALOY uurgarq n e8aas aftad ye ‘oxQeuro[N MAOIST BU Joa WOTALEp efor _otfouzy[enprarpur aysiunous,, nolan ns NIIAHZEY “nfelyApo as nuroft n { (efouur ez ye ‘ons eZ au) HsoUINBIs uTelIoos t eftr -esoBeyq valtrur zt ezeyztord offoezyenpratpur {seoord my ep 19e8Uz o1§ +, WolfooziponpLarpur wouDInS1s0 oxs0y oundjod, 8 Bjsod oureury ‘exguute(N Npedez vu t foysseorg ‘foyspoag n Oygoso v ‘wue{furoz mTUpedex wPZIU /) ‘effoeZTTENpLaypuy ENO | eisyeruoy YAQZer npeurz Neyer of OUsTOy, “eftr08oyey yureys noowod nneags F nYzerz1 nfour au oavidn as Yor ~ (nfueyd woygojoye o esnzuesu0y Zeodo Boaou vfuexuoosuy nsougngour | sofunad vu) ousoztaord oF} [oY PUT — aBeus anf -nzeaqo 1 BZA YrUTE{JOOs YfAoU Dfuofjavjsodsn HsougNBou t Nsouznu ofrreurouez UE “WegO} Te offu Fe ‘uegor0d ‘egnpop ‘oft ‘snzuosuoy ‘oureltoos ovo ,eavredst, affovzt[enplarpuy ysao0id ,urpnaa, n ep urelop rynfeaepeyaerd yolqan g0f “BBOAIN -}od nfyzuaunp naow ez eqi0q Hq — eueNs eBrup s oueNeUT -o1d - ozour 0} ',eftrege(sons oueaogelt,, 111 ,;souaegnp eAou,, vy ‘,ysoujeatad n oftragezaod oygnryodan,, ‘,esnzuasuoy FENG -ni,, ovy effael axyod nfueaafrumzer woxe)s n es O19 CUD sonoltio eujordns vz vyueNs eujoIdns t ‘eueys eMoIdns FH -podepad 1 nNstoys ozour yaftan wmmDyea ymdsy as ep SOT -onoui ny ‘nunys nupal vz outvs vuax0ajo aftu Dynyodgns ep nignod ezour seu oy, ‘aynyodgns asueg 9) eavfiqenodn ‘nspoy zapoyey fqn B} — ([IZe eu oawrd oUACUSO NtAlUZT ajez las woyodeu wpes) eaoysa qrAgHHod op nfeury aroyrd ‘nfoy eygrpod eupoSnen eufejod y vy (nfenews euTpAze) ofOF yuo p) ,eoeuens, anoud nfeysny eureoyn uppeurofer eu "Z66T. erat po Hoy corisep ouTexTper epnit eu 19A0y | ‘oyeped o} eUX “Bout o¥a) OFF] BUT TTY ‘essed rdusoy -1991 a8 1q O[BOWN, -souepeasod } souznyrp eysyeureadoad 1 vys{toezuesz0 "sour -ezonou nygeUENs I]! BUSeP] ‘IsouE}ueUTE[Tedueazy ‘nzeq eu Borgir ofS zETCUONSpodrugliivo govore o “zajedni8tvu” ili “cjelovitosti”. No sva- ko izbjegavanje oznaka moze samo zanijekati i promasiti Ginjenicu, a ne ukloniti je: ispod i iza proéelja i rusevina ponekad tak sjaino poliranog starog industrijskog poretka dogadaju se prijelomi i obrati — ne posve nesvjesno, ali niti svjesno i ciljano, veé vi8e poput kolektivnih slijepaca bez sljepatkog Stapa i psa, ali s njuhom za ono sto je osobno vazno i isp¥Svno te stoga, poopéi li se, takoder ne moze biti posve pogresno. Ta stonozna ne-revolucija tete. Ona se izraava u zvuénoj kulisi sporova na svim razinama i u svim temama razgovora, na primjer tako da ni8ta vise ne prolazi kao “samorazumljivo", sve se mora prokokodakati, usitniti, ras- praviti i izmrevariti kako bi na kraju — s blagoslovom opéeg nezadovoljstva — krenulo ovim ili onim “tokom” koji nitko ne eli, mozda samo iz jednog razloga: zato Sto inaée prijeti opéa blokada. To su, dakle, “trudovi" novog drustva koje dj luje i oblikuje samo sebe, koje sve mora na neki natin “pronaéi”, ali ne zna kako, za8to, s kime; ono bolje zna kako ne, protiv éega, s kime ni u kojem sluéaju. Politika je znanost svoj pojam politike, kako je poznato, razvila u trima aspektima: prvo, ona pita 0 institucionalnom ustroju politi¢ke zajednice kao samoorganizaciji drustva (Pol- ity), drugo, o sadrZajima politiékih programa za oblikovanje drudtvenih odnosa (Policy) te, treée, 0 procesu politiékog sukobljavanja oko udjela u moéi i polozaja (Politics). Pritom pojedinac ne vai kao onaj tko je sposoban za politiku, veé se pitanja upuuju organiziranim, korporatistitkim, dakle ko- lektivnim akterima. Subpolitika se razlikuje od politike time 3to (a) na pozor~ nici oblikovanja dru’tva nastupaju i akteri izvan polititkog ili korporatisti¢kog sistema (dakle grupe Ijudi iste profesije i zanimanja, tehnitka i ekonomska inteligencija u poduzeci- ma, znanstvenim institutima, u upravi, struénjaci, gradan- ske inicijative, javnost itd.); i (b) 8to za moé oblikovanja poli- 104 ‘Subpolltika ~ Pojedinci se vraéaju u crustvo ti¢koga u nastanku ne konkuriraju samo socijalni i kolektivni akteri nego - zajedno s njima i jedni s drugima ~ i pojedinci. Prenese li se na subpolitiku (= pitanje o restrukturira- juéoj praksi moderne) razlikovanje izmedu polity, policy i politics, nameéu se sljedeéa pitanja: (1) Kako je “subpolity” institucionalno ustrojena i orga- nizirana? Koji su izvori njezine mo¢i, njezine moguénosti otpora, strateski potencijali njezina djelovanja? Gdje su njez~ ine smjernice i granice njezina utjecaja? Kako u refleksivaoj modernizaciji nastaju prostori i mo¢ oblikovanja? (2) S kojim se ciljevima, sadr2ajima, programima “subpol- icy” provodi na kojim podrugjima (zanimanjima, profesija- ma, pogonimna, sindikatima, strankama itd.)? Kako se sub- policy postvaruje, uvjetuje, dovodi i provodi u ne-politiku? Koje se strategije — na primjer “zdravstvena skrb”, “socijalna sigurnost”, “tehnitke nuznosti” ~ za to upotrebljavaju i kako te tko ih primjenjuje? (3) Koji se organizacijski oblici i forumi “subpolitics” mogu zapaziti, koji su u nastanku? Koji se poloZaji mo¢i ovdje kako otvaraju, uévrséuju, premjestaju? Ima li sukobljavanja unu- tar pogona o politici poduzeéa ili koncerna (politika rada, tehnike, proizvoda)? Nastaju li neformalne koalicije ili ko- alicije koje se formaliziraju za ili protiv odredenih strateskih opcija? Nastaju li struéni, ekoloski, feministitki krugovi ili radne grupe unutar grupa ljudi istog zanimanja ili radnih cjelina unutar pogona? Koji stupanj, koju kvalitetu organiz- iranosti oni iskazuju (neformalni kontakti, diskusije, statut, viastiti Casopis, osmiéljeni rad s javnoS¢u, Kongresi, code of ethics, zastava sa znakom)? 1652 -souoyus auyzaftr f yse0 et eAeftEM| afpao — ysousedo say, -onqnou vupomnid euprand 9s oye :(3 9p 2x08 -dsn) eyrzt nay “sup 1 pfuemftso (apy ofnfuofunid ousouod 9s ofpao “RQUIOY EITI8g BU a[ZnIO OACR -oftr — 07720 oaofoft earzezt ofoy oftreaezoxBn ez wer0A08po (UG ‘eaozezt oumT afoy psousedo wz WeIOAOSpO NIG BIOW Tq -ourome yzoa om feuo :urgeu ayffumzeroures eu emposdsojUy vfaeaojelp eaogelu sorpaljsod wu wonzgo s ,ofueavzox8n wz ysoUIOAO8pO,, PABQEZOA 98 EpRS — PftTeADTA{pNs BADYalAoy 20q neus nfoas efiazex eureysoooyne UID QEUIO!L BU Lox UOXEZ TH -porrid pjou tapesin e8eus YP{s{uOY 00Z Po nIO}OUr of Bp Ovy g0q — ,PUZelqZION,, OBY P[IZeA pns TUARISN ez WOTGouONe yav{tuml n vgousau epejop of oxy “vUTeUOfuOsd IREIZesoyoTEP 5 o[90d as 1q ep WoSNjod afeysod ousepmyePfadsan ‘ouyeueq ouo :epns Souaeisn Souzeaeg tons nfeuyznerd napefioruy — mygnodqns — Hfroenys (oy 9 ‘eumng efuerum Soqz ageyd efoy “exQEUIALN | ou ON “ouTZiq afuBALgIUEsBOOUTeS :e{uagols yuoUT -eje uppof yoaord ns ouavpo odorag topoltp PAeA | eaezzC, auelurpalg “‘euregeusou n T[AUyGod 1 esoyo afuearigrun — eure} affap euezeaod ns ouqosnpeur nsougnpng eurests Sor ~jouiord ojo nuods 1 ‘auyziq ofusgiuns8o of sofunad wnsq exqurfodqns 17e ‘efuagelx au ‘epfeq “nysNoueAy n wezea -2y 1 nupyerd — ,eaoygon,, 3oqz — of }foford :ofysnpur oure -epjnu eures nfegnys uroao n ‘axpyfodqns efgrupod s oegop 9f uO“eyNTpo Yfoas Nsouaesdsy vu nfueavfensn n oLoAEZ OUARPO Jaa OMG 98 UC “EIZA BoygHr|Od s ovgop aftu (nfoenyIS olgalta | aftu epurerd) ega8 orpoqoyso af fox zajod PgNyod ‘eyeuENsuOUrep 1 oye} oftorfod juens vu o¥PY ‘efueargnioen Zoumueypur op of ofgoq as ns Teaengoez epedjo Souanye -orpes npexead ez affysnput euxeepynu nfuefonsod o 1qoyns {fropsroyooy sofwunsd en “euypo8 ytlupoftsod nsojgoud ogQuar -oftt zy Nsoawu os nBour aynrfodqns taefegnys rurepdurezsy ofmsyriqo ¥ eistez oye) as ep T NeACATGO pignrodqns ezour oaignap — vurzyfeyzpex Sousop eaygnp y{loezijyqour n uropeyson ~ as ep Barna as auryy, “efueawsea ‘GAgMID TAIRA 8s uipaTog ~ EAMETS Pst ‘ost od oWeMMID ex SI (6661) HOdSAPRISWIET tr (e661) yreunoyy “dsn wBoytad qrUZeA OUNTZOE EZ gi -ezoures Soysuepess zexz} ns Japoyo} nferey Epes afoy ayuLss| vu eytaod 1 woxptod souagisez edo 1 yeQ Jonjod 1yg0[O70) { Pysuog ‘TuAosTUL T[Ypaspo(ns) eUTTAd{TO N seq 1 PNUxE}O% oufezrpes omj1q 9108 eurard ns opzopo ‘mH{goTOUYAH | N{GO{OYa Toey ‘nynrod nysfuea 7 nfarey;nun :eygtodqns ysefod zoq our ageu eystez ‘epafoys nfeap yLupel{sod efepy qPIgntod ysoftaod seq e “jsoftacd “(nsougnZour aga npeurz1) HeIsod ‘ojBour 0} 1q ouo ‘ouagor oftuzerdo ‘1! — oyNs oIASepA n vUNTZN, e(ueaoja[p Soueaignap eunfjod | eurfgnazpod uryas eu ayepez efoas afoy oargnzp oysuepesd oaysnap of owezznrodqng ra BUR|M Bando Zouagravs z0q ‘esnzuasuoy Soualarjsodyard 204 ‘efuosofan yrue8outoy z9q ‘effoueleduroy efazafur qT QO zaq ‘wgipers SouTIqEis zoq — ourereays Tues 9f0y oaignzp oysueper oures seu eang ysoupaftsa zaq eyepour ayQe{t -poreu | ourejtromne n eped Sousouod po Te ‘egIzN ayn oa -[fqpraet oftzny po ‘aaezip ouagaroydoard eftouaarayar eyald -snou po, ‘afme88o7 snpj egid ‘,eje Wrusejaoures eftrezos -ord pO,, ‘opzopo eaygnap oftreaoyyqgo 1Weuz ,eynTodqns, sara" BBOS -O[ BUITDTUeqpel[s Bs WIPOZop ojeqey es tq O}g eBnAp s v ‘oq -op of ong afipiayn o>) ousn/ off cues aupaf s rof “eusedo t eujueupsey oyeupelpod,, ‘JaBerdg seqy agid “efepy af ey, “exqop SoyQHe taouso eu ouessBoyuF of ofoy Baygnap eqzpoperd eyQra -polez as open wipaz neydod BN oe DUIZEDITUNUTOY wUTTOP{ -req uturenpejauT pod ef[dnyo eureaeziq es wruelurpels n eajgrapolez yonjod (ey, ozqop o9do rse[8 exolurs nuefwoad eu Mnueurodo eqan efoy ejNUTIY eUqore: “emIgnap affoozHyOd -qns po nfepet eureloenourep utupedez n ofryresyjo aU -2Ns Yso[Rgoyo f ourepour ausey eUTETP zt Nseds os Bou, auzepour sualsyayor exfeans FIG TWANerpaur — (oysvz oo ‘wBoxgniiod eluazeyeuoigPronalazenje politickoga PERSE ne posljedice - uéini uraéunjivom, objektom odgovornosti i osiguranja, te stoga i skupom za onoga tko je uzrokuje, onda se, doduse, prometni sistem ne¢e promijeniti u svojim os- novamia, ali Ge se pomaknuti jedna skretnica koja zajedno s drugim mjerama svakako moze pomo¢i da se nametne politi- ka samoogranitavanja, samokontrole, samoodgovornosti. Tko 4eli, moe i dalje juriti — da bi 8to prije stigao do mjesta svoje nesréée. S one strane 130 kilometara na sat on to tada, daka- ko, éini na vlastitu odgovornost ~ odnosno na rizik svojega kasko osiguranja."* Naravno, detaljnije gledano, rezultat te prometne subpoli- like ustavnih sudaca s jedne je strane javni apel, a s druge reklamna akcija za potpuno kasko osiguranje. No taj primjer ipak egzemplarno rasvjetljava moguCnosti subpolitike koja mijenja pravila ~ ovdje subpolitike ustavnih sudaca (Koji su 8 obzirom na to u povoljnijoj situaciji od drugih na osnovi svojega polozaja i koji imaju ovlasti, kako pokazuje njihovo prizivanje u krajnje polititkoj odluci o sudjelovanju Bund- eswehra u bivioj Jugoslaviji): najéesée se radi samo o neu- glednim samorazumljivostima iz kojih se mogu iskovati nove smijernice. Upravo u toj eksplozivnosti malenoga, naizgled banalnoga sadrzan je dobar dio efikasnosti i tajna subpolitike. Cesto se prazne formule moraju pretvoriti u pouéke, samorazumlji- vosti u poluge kako bi se moglo aktivno sudjelovati u su- protstavijanju snaga koje se uzajamno blokiraju. Primjer Italije: jedan milanski sudac legalisti¢ki interpre- tira praksu i spregu izmedu dréave, privrede i stranaka, sto je dugo slovilo kao “talijanske prilike”, istrazuje, optuzuje, izvodi pred sud, osuduje — s rezultatom da se Ijulja éitava dréava, Pisac Umberto Eco slavi to Sto Italija sada napokon dozivljava svoj 14. srpnja 1789. Zeljezni oligarsi od Giulija 19 Tu jo8 jednom postaje otito kako “konica” osiguranja omoguéava usporavanje (u doslovnom smisla). 168 ‘Subpolitka ~ Pojedine! se vraéaly u drusivo Andreottija do Bettina Craxija zasluzeno su postali Zrtvama napada na rimsku Bastillleu.™ Primjer otpada u Bavarskoj: godine 1991. u Bavarskoj je Sudnovatu utrku izmedu CSU i SPD izazvao strah od mo- guceg uspjeha referenduma za jedan model recikliranja koji je po pokrajinskom pravu bio dopusten. Obje velike stranke, dotada relativno hezainteresirane za taj problem, pokuSavale su udovoljiti gradanskim inicijativama sve dalekoseZnijim programatskim koncesijama. Referendum nije uspio. No kon- cepciju je provela CSU. “To su”, piSe Der Spiegel, “metode stalnog ‘opsjedanja’ dréave i stranaka koje i Jirgen Habermas hvali kao akciju upornih gradana s dorbim izgledima na us- pjeh.”* I kada upravni organi ili lokalni polititari domove za azilante smjeStaju na mjestima i u gradskim éetvrtima gdje je njthove stanovnike tedko ili nemoguée &tititi od napada, naime u stambene éetvrti s visokom stopom nezaposlenosti iozloglasene zbog djelovanja desnih radikala, u tom se smislu provodi subpolitika: u poZaru stanova i Ijudi mogu se na desno pomaknuti politi¢ke koordinate i priroriteti drzave. ‘Takoder vrijedi i obratno, naime da /anci svjetla protiv mrznje prema strancima i hu’kanja ne ponajmanje zahvaljuju svoj uspjeh svojoj iskljutivoj inicijativi odozdo ~ protiv stranaka i stranaékih granica. No mora se opomenuti pred nerealnim optimizmom: ono Sto se odozdo éini kao utjecajna sfera subpolitike, odozgo gledano ima za posljedicu gubitak probojne snage, smanje- nje i minimaliziranje politike. Subpolitizacijom se povecavaju pravo na glas i moguGnosti za sudjelovanje u oblikovanju drudtva onih grupa koje dotada uopée nisu sudjelovale u sadrZajnom procesu tehnologizacije i industrijalizacije: grada- na, javnosti, socijalnih pokreta, ekspertnih grupa, lokalnih © Darnstadt/Sporl (1993), 142. ® Isto, 158, Habermas (1992). 169wae ‘ofGroue oureaprnn afuvgnden n ynd 1 Iq o(Sour ofueseysou 19 311010, “oryoloud oumnajsou Pygntod n eprefryru HZO[M oUAOUOd eporapd 99 ep ose) of “oyQEMOIN n eUENyO|S yMEAPINE YEA. iq agou yond (oas od awaljza oupayfop n oujelore(a “umzeiods ouinsod ow eioyye yrueaygrap npouzy BrosoBoad nfeny Bu os 8 "ep 0} | 1euz ‘toftxtzd eu ‘0} HfBrowa o snzuastoy Tuxods eu WOIIZGO § a: BU npeagp offusey ff affsd as ep e80} op epoaop nygoumsys vs vox oftoreoy ¥ Yoyser ‘elgelmjord ‘tachqez os nfefrqord ayer eu nggedord eavxBjod os oy afrnsnpur F eyrryay vfoazer TEnnyeA PASH ORUITB9T A. x ayArod ares efuoangards ‘aft -eavzo}0 bu vazdst — oueMTULIOY FIQHstTeOr-ougNdoys ‘ouAN, -zod {rer — 9s rpoas eargnap effoezpTodqns ‘ouroy eurorg “esnzuesucy efueznsod ourgeu eaow nisdio } ysoupexpper mygeyereays ‘NUARPULIOF nfoas M{fouro, }Arazer Brour | Zour exNTIOd eBO} ZI “Ieays o) uezeurpod eA -egoads vfoy nfueaopolp 1 nftrofigrur n nuofurosd ynuenjod—ou ~esjopered ougyud — q [four eaygrup Soueltazerctid eure “er was eu F eurew9) was n e(oysez effoeypout euapnUZ] “ouens qras es noftrd Hoy nayzeyu Woysfroezrwepour nsodjo woUArsed WoUTjoa -o3qopau 0 ‘pjep ‘os Tpey ‘epeBop ou wgIU os OUAL|soUpoL -uesedo offu eyfeng po nij[zex ez ‘ognpop ‘foysez “wyfeng 1 ef -oysez npowrzr beTesed 1 ovy o¥eUpel ‘nargnsp wWoUsETy WOYs -Tqowoine n ,eurzyTefrO0s oaysnysy,, ouLfoaorqopat | OWARIZT 01 oavadn vavzerzy *,,(forsez ysef 1 ‘nfoysez-n STU LL, “PUNT, -owroyne n eurtgepels f puinngezoa 190 n vonpolas ‘wofosds wu -esideu ‘nuayouny n efoysez yuyaurosd ynjsey msofar wot -pof eu efoy voruegey ‘oyeupol eprqouromne asepy eas ns naxoftr A YeuRgn uoroyPSe 1 vu 01 zn foysez “,asouANyolqo,, eye -nBjso Ts 1q OFRY ,,2q98 kz,, OUpal I ,1ges od,, oupal eu pidelra -sex pferour ‘oyeuzod af oyey ‘as eloy — NaysTY{st WOUSeTy,, ouagoad 1 nyyzer bz — eaysnyst SouTeMYMY NfI089}ey ‘OPEP ‘e{aispard ‘efoysez onjsnys} Weux yelran ‘epep ‘{o1sez saegnyod 1 ueqa{so os wBoypas ez of Lor UIQ vu panzexzr nfueavrodsn wouyisud n as voy oar tuAsupoy out “PAS bz N{IZUEUNP NysMTqnp eur, My eYNTOd eueuromd ‘nfeg -nys uroyeas ¢ “eloftas Soygntjod auens eas eu nespoydsyo ezour wo ‘(7 O€Z “Ns opoyey ‘den ‘suapprp) ,soyTod ox, of orp rsajoud pysuepert ,queqjurofen,, (ep, “forsez — ypord azour oUt 0} ep ‘apr ou ogra oF} ep pran os efiqorg “n8nyp n eupef ozepeid ‘oupafez ninyalp OUQLUZASTA BAOYIU T — v{19ez -nifod 1 epeyoiq o#y pYzedez ezour as ny, “pylons Zoufjororg -opou ¥11qo runuyzrurepour oy (nystus wowe9dood ‘uouesou -aad | urotarzzy n) foysez af aymrodqns eavyspars po opal “nsoufjoazy -ord ByexA HHOAJO Wosg 1 WO}SIs THAVIdoTAD! HIQIeDFop T9z vjeury forqzeq s as ofp3 eun{ypour uuAOseur nf rofurd eu ‘ofuear(javjdord ¢ oftaljdegez ogdo noftad epnasog “vaygnap: eun{gnipod was em 1 euroT[qo wrmaefod wTynsour ws n pypfur pysfonzpuxepour ‘oyuegdo easod ‘o8ou moutord n foysez 1Qeuz ou [oysez woyg “foysvz I (‘Jy ZG “NS e108 ‘den) yr ~24 :e{uenesodsn Souffoaorqopau aurpesed aftap afoysod ‘sJoUOYouTes | efeARgTUeLZOOUres SoygHstTyIeUL ‘Souspemeu YAIqo rues effaeyspard 7 seoord vanrodsn ‘aynnrqnS tpoazt -ord pureurzer uras eu Hox ‘afroezryefensnput esoo0xd Souez -eurpod ouyenzussuoy epeyeu ofuefardez 0} oaesdn oN ‘Pur rappe Boygnyodqns afgyeu af efoy (euepess edna 1 our -em ‘ouaesen) ,,90urau auarvyel, o9do op Izejoq “Nelisrurez nferour t as Og OBY BUNTHATLTex OYeUO Nfeysod oaerdez aour {od 4 nureg yd seya euAKzap yu efto{zodo Fu ‘a{npafqod ou opie nfexy ey “pI Tiysnpur n eyuewzpeuoUr YE}s fF overdn suesAnou oualaz ‘ayyyod euyeunwoy | aujeuoreU eu uel] -aeisjordns 1 7 o8au euepead ednuB 1 eftorynsur rlroeywasyuOy ‘1 ours epeSop ou os of, “yzSnup anord aupof aaezrp ouaexd vayspais nfesyziiqour nfuvargnypo n n{nzofpns ofoy eurzer 1 odnid oyrgrizex eurrfoy n soujoyo feurnyolord wuz resoNuOy niodjo eu PAoyo] YfeRjattoau epEjop afuefurdez ‘efueawsefur -su aynrjod eygnstenuso efupatfuous Weuz wfrovznyjodqns ‘euroy eurorg “efoazes vUNgIpaas N ,ato8 ngrurod,, nogorqesty woysuepesd ep eoeurpafod ysougngou + eg ‘eyfuejsodez ‘eGowgniiod efuezeieuordoptu%eniéku klupu oni tehnoloski razvoji éije su usputne posljedice sagledivo nesagledive i u jednom dubljem smislu vaze kao upitne. Dakle, na primjer, planovi iz Se8ira ¢arob- njakovih uéenika u genetiékoj tehnologiji i humanoj genti- ci, ali voé i autoceste, palionice smeéa, novi industrijski pogo- ni koji se smatraju opasnima, nuKlearne eleKtrane (da ine govorimo o problemu njihova otpada) zapleéu se u tmovito KipréfZje otpora i proturjetja koji — naposljetku — traZi ili au- toritarne odgovore policijske dréave ili pak jednu druktij modernu koja razvoj tebnike i industrije ugraduje u postu- pak za postizanje novog konsenzusa (0 tome usp. dolje'po- glavije “O odnosu prema ambivalenciji: model ‘okruglog sto- la”, str. 190 ff.) 7 Prema tome, da bi se razumjelo Sto se ui Evropi danas dogada, mora se imati pred otima i ono &to se ne dogads, ali Bto bi se moglo dogadati kada bi veé postojale nuzne poli- titke institucije koje tek valja prona¢i. Posvuda su na djelu samo one politike snage i institucije koje postoje, a ne one koje tek valja pronaéi i utemeljiti. To pak znaéi da je manjak “smisla za moguée” (Musil) i snage za oblikovanje postao uzrokom jadnog stanja koje vlada. “Ako se Zeli progi kroz vrata koja su otvorena, mora se uze- tiu obzir Ginjenica”, kaze Musil u romanu Covjek bez svojsta- va, “da ona imaju tvrst okvir: to naéelo ... jednostavno je zahtjev smisla za realno. No ako postoji smisao za realno..., onda mora postojati i neSto Sto se moze nazvati smislom za moguée.” On bi se mogao “definirati kao sposobnost da se misli sve Sto bi takoder moglo biti i da se ono &to jest ne shvaéa kao vaznije od onoga Sto nije ... Takvi judi moguéega Zive, kako se kaze, u finijem predivu, u predivu izmaglice, maite, sanjarenja i konjunktiva ... No ono moguée ne obu- hvaéa samo snove onih sa slabijim Zivcima nego i jo8 nepro- budene Bozje namjere.” Netko tko “pazi na moguéeistine ima”, nastavija Musil, u otima drugih éesto “vatru, polet, volju 2a gradenjem..., koja se no ustruéava pred zbiljom, ali je pro- 172 matra kao-zadatu i pronalazak ... Buduéi da njegove ideje nisu ni8ta nego jo3 nerodene realnosti, naravno da i on ima smisao za realnost; ali to je smisao za moguéu realnost...”"” +7 Musil (1952), 168. 3