ATOMSKE JEZGRE I ELEMENTARNE ČESTICE – SKRIPTA

Detektori čestica

- Uređaji za otkrivanje čestica

- Ionizacija

-Wilsonova komora: Posuda (ispunjena zasićenom vodenom parom) s nepomičnim klipom i

staklenim poklopcem. Čestice izlijeću iz izvora ionizirajući atome u komori.

-Mjehuričasta komora: U mjehuričastoj komori se nalazi tekućina (ukapljeni plin) pod povišenim
tlakom i na temperaturi koja je nešto niža od temperature vrenja. Pogodna je za detekciju čestica
veće energije koje bi u maglenoj komori ostavljale mnogo duži trag.

-Geiger – Mullerov brojač: Glavni dio brojača je cijev ispunjena plinom. Dolazi do električnog
impulsa, koristi se za detekciju radioaktivnog zračenja.

-Scintilacijski brojač: Čestice pobuđuju atome sredstva kojima prolaze. Nakon toga atomi zrače
svjetlost u obliku kratkotrajnih bljeskova koje nazivamo scintilacijama.
Fotomultiplikator – evakuirana cijev u kojoj se nalazi fotokatoda i nekoliko elektroda raspoređenih u
dva međusobno suprotna niza.

Struktura atomske jezgre

-Mase jezgara veće su od zbroja masa protona u njima.

- James Chadwick otkrio neutron 1932. godine.

-Fotoni nemaju električni naboj i mogu izbijati elektrone iz tvari (fotoelektrični efekt)

-Atomska jedinica mase: 1/12 mase ugljikova izotopa 612C

u = 1,660565 * 10-27 kg
mp = 1,007277 u , mn = 1,008665 u, me = 0,000549 u

Obilježavanje jezgara
Z – broj protona
A – nukleonski ili maseni broj
N=A-Z (broj neutrona)
Nuklearna sila

-Protoni se u jezgri drže na okupu usprskoj odbojnoj električnoj sili  među njima djeluje još jedna
sila koja je privlačna i jača od električne  nuklearna sila
-Sila je kratkog dosega 10-15 m, djeluje samo između dva susjedna nukleona.

-Izotopi – atomi istog kemijskog elementa koji se međusobno razlikuju brojem neutrona u jezgri.
- Francis Aston – isti kemijski element može imati više atoma koji se međusobno razlikuju masom.
Otkrio izotope pomoću spektrografa masa.
-Izotopi (vodik) – procij, deuterij i tricij
-Spektrograf masa: 1. dio (homogeno električno i magnetsko polje s međusobno okomitim silnicama)
– naziva se separator brzina
2.dio (samo magnetsko polje)

Radioaktivnost

-Becquerel, specifični naboj β čestica (1900.g)

- roj elektrona energije 1MeV
β čestice – elektroni

α i β zračenje  komponente koje skreću u magnetskom polju

γ zračenje –> ne skreće

-Rutherford, specifični naboj α čestica (1903.g)

helijev izotop

-Ogib γ zračenja na kristalima – valna priroda

-γ fotoni (kvanti)

Antielektron, pozitron (antičestica elektronu) - pozitivna čestica naboja i mase jednake elektronu.
β+ zračenje: čine ga pozitroni
β- zračenje: čine ga elektroni

-Radioaktivno zračenje dolazi iz jezgre.

- Radioaktivne pretvorbe ili radioaktivni raspadi – Pretvorbe jezgre, bilo strukturne ili energijske, do
kojih dolazi pri emitiranju radioaktivnog zračenja.
-Jezgra roditelj – raspada se
-Jezgra kćer – nastaje raspadom
Alfa radioaktivni raspad

Beta radioaktivni raspadi

Wolfgang Pauli – otkrio neutrino 00v (1927.g)

Renes – otkrio antineutrino

Gama radioaktivni raspad

-Jezgra nastala α i β raspadom je najčešće u pobuđenom stanju iz kojeg spontano prelazi u osnovno
stanje.
-Jezgra pri tome emitira kvante elektromagnetnog zračenja koje nazivamo γ-kvantima ili γ-fotonima.

Ostalo

Zakon radioaktivnog raspadanja

-Konstanta radioaktivnog raspadanja (λ)

-Neovisna je o tlaku, temperaturi, količini tvari ili o bilo kakvom vanjskom kemijskom ili fizičkom
utjecaju.
-Nemoguće je predvidjeti kojim redom će se jezgre raspadati – prvo starije pa sve ostale

-Vrijeme poluraspada – karakteristično vrijeme u kojem re raspadne polovina početnih jezgara (T)
-Aktivnost radioaktivnog izvora – broj raspada u jedinici vremena [bekereli, Bq=s -1]
 Nuklearne reakcije

-Radioaktivni raspadi – spontani nuklearni procesi

-Očuvanje naboja: 2+7 = 8+1 2

4
He + 714N  817O + 11H
-Očuvanje nukleona: 4+14 = 17+1

u * c2 = 931,5 MeV projektil meta

-Očuvanje energije: m1c2 + Ek1 + Ey1 = m2c2 + Ek2 + Ey2

-Čestica mase m ima energiju i kad miruje (energija mirovanja)
Ey – energija fotona
-Očuvanje količine gibanja: p1 = p2

Energija vezanja jezgre

-Energija vezanja jezgre- energija koju moramo utrošiti pri rastavljanju jezgre na slobodne nukleone.
-Energija vezanja po nukleonu (E1) – energija potrebna za izvlačenje jednog nukleona iz jezgre.

-Masa jezgre je manja od ukupne mase nukleona od kojih je izgrađena

-Defekt mase – razlika između ukupne mase nukleona i mase jezgre.

-Oslobođena energija: E= Δmc2

-Jednak iznos energije se troši pri rastavljanju jezgre na slobodne nukleone.

-Spajanje jezgara nazivamo nuklearnom fuzijom.

-Rastavljanje jezgara nazivamo nuklearnom fisijom.

Nuklearna fisija

-Enrico Fermi 1936.g – ostvario prvu nuklearnu fisiju

-Fragmenti fisije – 2 približno iste jezgre

-Nastali neutroni mogu izazvati nove fisije.

-Lančana reakcija – nuklearna bomba

-Nuklearni reaktor – kontrolirana fisija

-Nuklearna bomba – nekontrolirana fisija

-Uporabu energije dobivene fisijom prati problem skladištenja radioaktivnog otpada koji ima dugo
vrijeme poluraspada.

-Proces možemo prikazati ovako: 01n + 92235U  fragmenti fisije + energija + 2 do 3 neutrona

- Spori ili termalni neutroni – neutroni čija je brzina jednaka brzini molekula pri termičkom gibanju.
-Moderatori – tvari koje služe za usporavanje neutrona.

-Kritična masa – najmanja masa potrebna da se u njoj nastavi jednom započeta lančana reakcija.
Nuklearna fuzija

-Spajanje jezgara

-Vrsta: termonuklearna i hladna fuzija

-Termonuklearna- pri velikim temperaturama (zvijezde)

Sunce  4 jezgre vodika 1H spajaju se u 4He uz temperaturu 107 K

Hidrogenska bomba  1
2
H + 13 H –> 24 He + 01n

-Učinkovitost fuzije ostvaruje se:

-dovoljno visokim temperaturama
-dovoljno visokim gustoćama deuterija i tricija
-takvi se uvjeti mogu na trenutak ostvariti eksplozijom fisijske nuklearne bombe koja
poput upaljača pokreće fusiju deuterija i tricija.

Problemi

-Ostvariti visoke temperature (ne postoji materijal za toliku temperaturu)

Magnetska boca torusnog oblika (?)  tokamak
-Kontrola fuzije (njeno usporenje)

Prednosti

-Ekološki čišća, ali ne sasvim (problem su dobiveni neutroni)

-produkt fuzije deuterija i tricija je Helij -4, koji nije ekološki ni zdravstveno štetan.

Fuzija vodika i bora: 11H + 511B  3 24He

ELEMENTARNE ČESTICE

 Leptoni (elementarne čestice = nemaju unutarnju strukturu) i hadroni (nisu)

 Svaka čestica ima svoju antičesticu
 Antičestica i čestica: pri sudaru obje nestaju, oslobađa se energija u obliku fotona (jednaka za
obje) = anihilacija

Formula

 Tvorba para čestica – antičestica iz fotona

 Energija fotona mora biti najmanje jednaka ukupnoj energiji mirovanja čestice i antičestice

h∗f =2 mc 2
 Kvarkovi – el. Čestice, grade hadrone
 6 kvarkova + 6 antikvarkova (?)
 HADRONI – (imaju unutarnju strukturu)
o Kombinacija 3 kvarka ili kvarka i antikvarka

barioni mezoni
 Čestice izmjene (izmjenske čestice)
o Odbojno i privlačno djelovanje
 Međudjelovanje elementarnih čestica
o Sile: jaka, slaba, elektromagnetska, gravitacijska
o Elektromagnetsko međudjelovanje: djelovanje između el. nabijenih tijela izmjenom
virtualnih fotona
o Jako međudjelovanje – kvarkovi u hadronima izmjenjuju gluone
o Slaba sila
 Slabi bozoni
 I leptoni i kvarkovi