Teorija Plasticnosti I Viskoelasticnosti PDF

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARTSVA I BRODOGRADNJE
ZAVOD ZA TEHNIČKU MEHANIKU
Teorija plastičnosti i
viskoelastičnosti
Sažetak predavanja

Prof. dr. sc. Dragan Pustaić
Ivana Cukor, demonstrator u
Zavodu za tehničku mehaniku

Zagreb, 2009.

Teorija plastičnosti i viskoelastičnosti Prof. dr. sc. D. Pustaić i I. Cukor, demos
SADRŽAJ
SADRŽAJ ..................................................................................................................................... II
Popis slika ................................................................................................................................... IV
Popis tablica ............................................................................................................................... VII
I. TEORIJA PLASTIČNOSTI
1. Mehanička svojstva materijala pri jednoosnom rastezanju i sabijanju.......... 2
1.1 Konvencionalni dijagram rastezanja i sabijanja materijala ....................................... 2

1.2 Utjecaj uvjeta ispitivanja na oblik dijagrama rastezanja i sabijanja materijala .......... 5
1.2.1 Utjecaj brzine deformiranja ............................................................................... 5
1.2.2 Utjecaj temperature ispitivanja na dijagram deformiranja ................................. 6
1.3 Shematizirani dijagrami rastezanja i sabijanja.......................................................... 8
1.4 Reološki modeli ...................................................................................................... 11
2. Aksijalno opterećenje štapova i štapnih konstrukcija................................... 13
2.1 Analiza štapnih konstrukcija u elastičnom i u plastičnom stanju............................. 13

2.2 Primjer programskog zadatka – analiza naprezanja u štapovima .......................... 26
3. Savijanje prizmatičnih štapova u plastičnom području ................................ 32
3.1 Savijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala..................................... 32

3.1.1 Čisto savijanje štapa čiji presjek ima dvije osi simetrije .................................. 33
3.1.2 Čisto savijanje štapa čiji poprečni presjek ima jednu os simetrije................... 37
3.2 Rasterećenje elasto-plastično deformiranog štapa................................................. 41
3.3 Savijanje silama u plastičnom području.................................................................. 42
3.4 Primjer programskog zadatka – savijanje grede od elastično-idealno plastičnog
materijala ............................................................................................................................ 47
4. Savijanje statički neodređenih kontinuiranih nosača i okvirnih nosača u

plastičnom području................................................................................................ 53
4.1 Analiza graničnog stanja......................................................................................... 53

4.2 Metoda virtualnih radova ........................................................................................ 55
4.3 Analiza graničnih stanja okvirnih nosača Mehanizmi plastičnog sloma okvirnih
nosača 56
5. Uvijanje štapova kružnog poprečnog presjeka.............................................. 60
5.1 Uvijanje štapa od nelinearno elastičnog materijala................................................. 60

5.2 Uvijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala ...................................... 64
5.3 Uvijanje štapa od elastično-linearno očvršćujućeg materijala ................................ 66
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a II
II. TEORIJA VISKOELASTIČNOSTI
6. Teorija puzanja materijala ................................................................................ 71
6.1 Viskoelastični modeli deformabilnog tijela .............................................................. 71

6.2 Osnovni rezultati eksperimentalnog ispitivanja puzanja pri jednosonom
napregnutom stanju (rastezanju)........................................................................................ 73
6.3 Krivulja relaksacije .................................................................................................. 74
6.4 Krivulja puzanja ...................................................................................................... 77
6.5 Voight-Kelvinov model ............................................................................................ 78
6.6 Maxwellov model .................................................................................................... 82
6.7 Troparametarski viskoelastični modeli.................................................................... 87
6.8 Model viskoelastičnog deformabilnog tijela s tri elementa...................................... 88
6.9 Višeparametarski viskoelastični modeli .................................................................. 93
6.10 Model standardnog deformabilnog tijela................................................................. 94
6.11 Poopćeni Voight-Kelvinov model .......................................................................... 100
6.12 Poopćeni Maxwellov model .................................................................................. 101
6.13 Boltzmanov princip superpozicije ......................................................................... 102
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a III
Popis slika
Slika 1.1. Konvencionalni dijagram rastezanja............................................................................. 2
Slika 1.2. Dijagram povijesti deformiranja .................................................................................... 4
Slika 1.3. Bauschingerov efekat ................................................................................................... 5
Slika 1.4.Utjecaj brzine deformiranja............................................................................................ 6
Slika 1.5. Ovisnost vlačne čvrstoće bakra o brzini deformiranja i o temperaturi ispitivanja ......... 6
Slika 1.6. Dijagram naprezanje-deformacija u ovisnosti o povećavanju temperature .................. 7
Slika 1.7. Ovisnost ψ, ν, E, σD, δ o temperaturi............................................................................ 7
Slika 1.8. Dijagram naprezanje-deformacija pri sobnoj i pri sniženim temperaturama................. 8
Slika 1.9. Shematizirani dijagram rastezanja mekog čelika s izraženom plohom tečenja (AB) –
linerano očvršćivanje.................................................................................................................... 8
Slika 1.10. Linearna aproksimacija krivulje očvršćivanja.............................................................. 9
Slika 1.11. Shematizirani dijagram rastezanja mekog čelika s izraženom plohom tečenja (AB) –
nelinerano očvršćivanje.............................................................................................................. 10
Slika 1.12. Shematizirani dijagram rastezanja legiranog čelika: a) elastično - linearno
očvršćujući materijal – bilinearni dijagram; b) elastično nelinearno - očvršćujući materijal ........ 10
Slika 1.13. Shematizirani dijagrami: a) elastično-idealno plastičan materijal, b) kruto-idealno
plastičan materijal, c) kruto-linearno očvrščujući materijal ......................................................... 11
Slika 1.14. Osnovni reološki elementi : a) linearni viskozni prigušivač, b) linearna opruga, c)
plastični klizač ............................................................................................................................ 11
Slika 2.1. Štapna konstrukcija – aksijalno opterećena. Materijal štapova elastično-idealno
plastičan ..................................................................................................................................... 13
Slika 2.2. Štap od elastično-idealno plastičnog materijala opterećen koncentriranom silom F .. 16
Slika 2.3. Ovisnost pomaka presjeka C o opterećenju štapa F.................................................. 18
Slika 2.4. Rasterećenje elasto-plastično deformiranog štapa .................................................... 19
Slika 2.5. Štapna konstrukcija aksijalno opterećena. Materijal štapova elastično-linearno
očvršćujući.................................................................................................................................. 20
Slika 2.6. Grafički prikaz ovisnosti uzdužnih sila u štapovima o vanjskom opterećenju
konstrukcije ................................................................................................................................ 22
Slika 2.7. Programski zadatak – analiza naprezanja u štapnoj konstrukciji i izrađenoj od
elastično-linearno očvršćujućeg materijala................................................................................. 26
Slika 2.8. Dijagram ovisnosti uzdužnih sila u štapovima u ovisnosti o iznosu sile F .................. 31
Slika 3.1. Savijanje ravnoga prizmatičnog štapa: a) početni oblik štapa s koordinatnim
sustavom, b) deformirani oblik štapa.......................................................................................... 32
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a IV
Slika 3.2. Elastoplastično stanje štapa: a) elastična jezgra i dva plastificirana područja, b)
elastično stanje, c) maksimalna naprezanja u elastičnom stanju, d) raspodjela naprezanja u
elastoplastičnom stanju, e) raspodjela naprezanja u graničnom stanju ..................................... 33
Slika 3.3. Poprečni presjeci štapa: a) pravokutnik, b) krug, c) romb .......................................... 35
Slika 3.4. Postupni razvoj plastificiranih područja i pomicanje neutralne osi: a) potpuno
plastificiran poprečni presjek, b) naprezanja u elastičnom stanju, c) maksimalna naprezanja u
elastičnom stanju, d) i e) naprezanja u elastoplastičnom stanju, f) raspodjela naprezanja u
graničnom plastičnom stanju...................................................................................................... 37
M y .pl ε x .max
Slika 3.5. Ovisnost momenta savijanja o omjeru deformacija .............................. 40
M y .T εT
Slika 3.6. Raspodjela normalnih naprezanja po poprečnom presjeku štapa od elastično-idealno

plastičnog materijala: a) poprečni presjek štapa, b) kod opterećenja, c) kod rasterećenja, d)
zaostala naprezanja, e) kod graničnog opterećenja štapa......................................................... 41
Slika 3.7. Raspodjela normalnih naprezanja po poprečnom presjeku štapa od elastično-linearno
očvršćujućeg materijala: a) poprečni presjek štapa, b) kod opterećenja, c) kod rasterećenja,
d) zaostala naprezanja, e) kod graničnog opterećenja štapa..................................................... 41
Slika 3.8. Nastajanje plastičnog zgloba na gredi opterećenoj koncentriranom silom ................. 42
Slika 3.9. Nastajanje plastičnog zgloba na gredi opterećenoj jednoliko raspodijeljenim
kontinuiranim opterećenjem ....................................................................................................... 45
Slika 3.10. Nastajanje plastičnog zgloba na konzoli opterećenoj koncentriranom silom na kraju
................................................................................................................................................... 46
Slika 3.11. Nastajanje plastičnog zgloba na konzoli opterećenoj linearno raspodijeljenim
kontinuiranim opterećenjem ....................................................................................................... 46
Slika 3.12. Programski zadatak – savijanje grede od elastično-idealno plastičnog materijala... 47
Slika 3.13. Dijagram momenata savijanja .................................................................................. 48
Slika 3.14. Širenje plastificiranog područja................................................................................. 52
Slika 4.1. Analiza graničnog stanja kontinuirane grede.............................................................. 54
Slika 4.2. Primjer - Analiza graničnog stanja okvirnog nosača................................................... 57
Slika 5.1. Uvijanje štapa – geometrijska analiza ........................................................................ 60
Slika 5.2. Raspodjela kutnih deformacija i tangencijalnih naprezanja po poprečnom presjeku
štapa izrađenog od linearno elastičnog materijala ..................................................................... 62
štapa izrađenog od elastično-idealno plastičnog materijala ....................................................... 62
štapa izrađenog od nelinearno elastičnog materijala ................................................................. 63
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a V
Slika 5.5. Uvijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala .......................................... 65
Slika 5.6. Uvijanje osovine od elastično-linearno očvršćujućeg materijala................................. 67
Slika 6.1. Osnovni reološki elementi: a) linearno elastična opruga, b) viskozni element ........... 71
Slika 6.2. Krivulje puzanja .......................................................................................................... 73
Slika 6.3. Krivulja relaksacije...................................................................................................... 74
Slika 6.4. Krivulja puzanja .......................................................................................................... 77
Slika 6.5. Voight-Kelvinov model................................................................................................ 78
Slika 6.6. Krivulja puzanja i krivulja relaksacije Voight-Kelvinova modela ................................. 81
Slika 6.7. Maxwellov model ........................................................................................................ 82
Slika 6.8. Krivulja puzanja i krivulja relaksacije Maxwellova modela.......................................... 86
Slika 6.9. a) Voight-Kelvinov model serijski spojen s linearno elastičnom oprugom, b) krivulja
puzanja....................................................................................................................................... 87
Slika 6.10. a) Voight-Kelvinov model serijski spojen s viskoznim elementom, b) krivulja puzanja
................................................................................................................................................... 87
Slika 6.11. Krivulja puzanja modela s tri elementa..................................................................... 89
Slika 6.12. Krivulja relaksacije viskoelastičnog modela s tri elementa ....................................... 92
Slika 6.13. Viskoelastični model deformabilnog tijela s četiri elementa...................................... 94
Slika 6.14. Krivulja puzanja (a) i krivulja relaksacije (b) viskoelastičnog modela deformabilnog
tijela s četiri elementa................................................................................................................. 99
Slika 6.15. Poopćeni Voight-Kelvinov model............................................................................ 100
Slika 6.16. Poopćeni Maxwellov model .................................................................................... 101
Slika 6.17. a) Skokovita promjena naprezanja s vremenom, b) ovisnost deformacije o vremenu
(krivulja puzanja) ...................................................................................................................... 102
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a VI
Popis tablica
Tablica 1.1. Reološki modeli ...................................................................................................... 12

Tablica 2.1. Faktori povećanja nosivosti u plastičnom području ................................................ 37
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a VII
I. TEORIJA PLASTIČNOSTI
Za v od z a t e h ni čk u m eh a ni ku F S B - a
1
1. Mehanička svojstva materijala pri jednoosnom rastezanju

i sabijanju
1.1 Konvencionalni dijagram rastezanja i sabijanja materijala
Slika 1.1. Konvencionalni dijagram rastezanja
Dijagram počinje iz ishodišta pravcem koji se naziva Hookeovim pravcem i za koji

vrijedi Hookeov zakon : σ = E ⋅ ε . Što je modul elastičnosti E veći, za isto istezanje ε bit
će potrebno veće naprezanje σ, odnosno nagib Hookeovog pravca bit će strmiji. Svako
naprezanje u području u kojem vrijedi Hookeov zakon izaziva samo elastičnu
deformaciju (istezanje) pa nakon rasterećenja deformacija isčezava. Hookeov pravac je
s gornje strane ograničen granicom proporcionalnosti σP do koje vrijedi linearni odnos
naprezanja i deformacija. Ako je σ ≤ σP , vrijedi Hookeov zakon. Malo iznad nje nalazi se
granica elastičnosti σE i predstavlja najviše naprezanje do kojeg se materijal ponaša
elastično. Ako je σ ≤ σE , nakon rasterećenja mjerni dio epruvete potpuno se vraća u
prvobitni oblik i veličinu.
2
Granica tečenja σT je ono naprezanje kod kojeg se epruveta počinje produljivati

bez povećanja naprezanja. Granicu tečenja karakteriziraju dvije vrijednosti, gornja i
donja granica tečenja, pa se često taj dio prikazuje kao ploha tečenja (B-C),
rasterećenjem iz toga područja zaostaju u materijalu i trajne plastične deformacije εpl.
ε = εel + εpl aditivna dekompozicija
Kod materijala koji imaju kontinuirani prijelaz iz područja elastičnih u područje
plastičnih deformacija utvrđuje se konvencionalna granica razvlačenja. To je ono
naprezanje koje će nakon rasterećenja ostaviti u materijalu određenu platičnu
deformaciju. Kod konvencionalne granice razvlačenja RP0,01 ostaje u materijalu nakon
rasterećenja plastična deformacija od 0,01%, dok je kod konvencionalne granice
razvlačenja RP0,2 plastična deformacija 0,2%. Područje C – M je područje očvršćenja
materijala, povećanjem sile opterećenja, raste i naprezanje σ i deformacija ε.
Rasterećenje iz neke točke K događa se po pravcu, jer u procesu rasterećenja
vrijedi uvijek Hookeov zakon, budući da je veza između smanjenja naprezanja i
smanjenja deformacija linearna. Deformacija εrast pokazuje smanjenje deformacija, ali
samo elastičnih
σ rast = E ⋅ εrast
Naprezanje kod maksimalne sile naziva se vlačna ili rastezna čvrstoća Rm; Rm nije
maksimalno naprezanje već naprezanje pri maksimalnoj sili, jer ploština presjeka
epruvete od trenutka postizanja maksimalne sile počinje se naglo smanjivati pa stvarno
naprezanje, unatoč smanjenju sile raste. Vlačna čvrstoća je osnovno mehaničko
svojstvo na temelju kojeg se materijali vrednuju prema svojoj mehaničkoj otpornosti.
Naprezanje kod kojeg dolazi do loma epruvete zove se konačno naprezanje ili lomno
naprezanje (točka L).
εL - deformacija kod loma
εL = εL.el + εL.pl
εL.pl - zaostala plastična deformacija kod loma
εL.pl = δ
lL - l0
ΔlL = lL - l0 , δ = εL.pl =
l0
εL.pl seodredi mjerenjem duljine epruvete lL nakon loma epruvete
εL.el se povrati
δ – parametar delta karakterizira plastičnost, odnosno duktilnost (rastezljivost)
materijala; što je veći, to je materijal duktilniji.
l0 l0
δ5 – kratka epruveta =5 δ10 – duga epruveta = 10
d0 d0
A0 - A
ψ – poprečna kontrakcija, također mjera duktilnosti ψ=
A0
Dijagram naprezanje-deformacija kakav smo do sada razmatrali naziva se inženjerski ili
konvencionalni dijagram, no to nije stvarni dijagram naprezanje – deformacija. Nije zbog
toga što se iznosi naprezanja utvrđuju dijeljenjem sila s početnom ploštinom poprečnih
3
presjeka A0, što je ispravno samo u području elastičnih deformacija pri čemu se zbog
promjenljivosti volumena, unatoč produljenju, epruveta ne sužuje. Stvarno naprezanje
dobiva se dijeljenjem trenutne sile s trenutnom površinom.
d0 - početni promjer ispitivane epruvete
d - trenutni promjer
l0 − početna duljinaispitivane epruvete
A0 - početnapovršinapoprečnogpresjeka A - trenutna površina poprečnog presjeka
πd 0 2 πd 2
A0 = A =
4 4
σ 0 - konvencionalnonaprezanje σ - pravo naprezanje
F F
σ0 = σ=
A0 A
Δl
ε=
l0
A < A0 Δl = l - l0
σ > σ0 l > l0
ε < ε0
U teoriji plastičnosti ne postoji jednoznačna veza između deformacija i naprezanja,

treba poznavati povijest deformiranja.
Slika 1.2. Dijagram povijesti deformiranja
Bauschingerov efekat - snižavanje granice tečenja u drugom ciklusu opterećivanja

ako se opterećenju promijeni predznak.
4
Ako se takav materijal rasteže od izvornog stanja, dijagram ima tok OAB. Nakon
rasterećenja naprezanje se linearno smanjuje do točke C. Ako se tada materijal tlači,
dijagram se mijenja po liniji CDEF, pa je σTD<σT . Kad bi se materijal u stanju C ponovno
rastezao, deformirao bi se prema dijelu dijagrama CBI. Prema tome, deformiranjem se
povećava granica tečenja, ako ponovno opterećenje ima isti predznak.
Granica se tečenja, međutim, smanjuje ako se nakon deformiranja pri ponovnom
opterećenju naprezanju mijenja predznak. Ako se naprezanju u točki F promijeni
predznak, deformiranje se odvija po pravcu FGH, a zatim po krivulji HABI: Kad bi se
materijal u izvornom stanju opteretio tlačno, deformiranje bi se odvijalo po krivulji OEF.
Slika 1.3. Bauschingerov efekat
1.2 Utjecaj uvjeta ispitivanja na oblik dijagrama rastezanja i sabijanja

materijala
- utjecaj brzine deformiranja – kojom brzinom povećavamo silu
- utjecaj temperature ispitivanja
1.2.1 Utjecaj brzine deformiranja
dε & ⎡ 1⎤ ⎡ 1⎤
ξ= =ε ⎢⎣ s ⎥⎦ kod statičkog pokusa 10−5 −& 10−2 ⎢ ⎥
dt & ⎣s⎦
5
Slika 1.4.Utjecaj brzine deformiranja
Kod dinamičkog opterećivanja:

• u dijagramu rastezanja nema izražene plohe tečenja,
• pri dinamičkom opterećenju viša je vlačna čvrstoća,
• dolazi do loma pri puno manjoj ukupnoj deformaciji.
1.2.2 Utjecaj temperature ispitivanja na dijagram deformiranja
Slika 1.5. Ovisnost vlačne čvrstoće bakra o brzini deformiranja i o

temperaturi ispitivanja
6
Porastom temperature ispitivanja smanjuju se :

• modul elastičnosti materijala E,
• granica proporcionalnosti σP ,
• granica tečenja σT ,
• granica čvrstoće σM ,
dok Poissonov broj ν, zaostalo relativno produljenje kod loma δ i zaostalo relativno
suženje površine poprečnog presjeka (poprečna kontrakcija ψ) rastu s porastom
temperature.
Slika 1.6. Dijagram naprezanje-deformacija u ovisnosti o povećavanju

temperature
Slika 1.7. Ovisnost ψ, ν, E, σD, δ o temperaturi
7
Snižavanjem temperature rastu: E, σT, σM, a smanjuju se δ5, ψ
Slika 1.8. Dijagram naprezanje-deformacija pri sobnoj i pri sniženim

temperaturama
1.3 Shematizirani dijagrami rastezanja i sabijanja
Slika 1.9. Shematizirani dijagram rastezanja mekog čelika s izraženom

plohom tečenja (AB) – linerano očvršćivanje
8
0- A: σ = E ⋅ε , 0 ≤ ε ≤ εT
gornji granični slučaj → točka A → σT = E ⋅ εT .
σT
εT = (1)
E
A-B: σ = σT , εT ≤ ε ≤ εT ∗ (2)
za materijal s izraženom plohom tečenja
B -C : materijal s izraženom plohom tečenja i linearnim očvršćenjem
εT ≤ ε ≤ ε1 β1 < β tgβ1 = ET ET − modul očvršćenja materijala
ε1 izabiremo sami ovisno o veličini deformacije koju želimo modelirati
ET
λ = 1− − parametar očvršćenja materijala
E
ET
ET < E , < 1, λ > 0.
E
σ = σ(ε) jednadžba pravca, ne vrijedi više Hookeov zakon
σ - σT = ET ⋅ (ε - εT ∗ ) jednadžba pravca (3)
linearna veza σ i ε
σ = σT + ET ε - ET εT ∗
ET εT ∗ ε ∗
ET εT ∗ = σT ⋅ ⋅ = σT (1 − λ) ⋅ T
E εT εT
⎡ ε ∗⎤
σ = σT ⎢1 − (1 − λ) ⋅ T ⎥ + ET ε (4)
⎣ εT ⎦
Slika 1.10. Linearna aproksimacija krivulje očvršćivanja
9
• materijal s nelinearnim očvršćenjem i izraženom plohom tečenja
Slika 1.11. Shematizirani dijagram rastezanja mekog čelika s izraženom

plohom tečenja (AB) – nelinerano očvršćivanje
0−A: σ = E ⋅ε
A − B: σ = σT
m
⎛ ε ⎞
B−C: σ = σT ⎜ ∗ ⎟ 0 < m <1
⎝ εT ⎠
Shematizirani dijagram za materijal s neizraženom plohom tečenja – legirani čelici

prikazani su na slici 1.12., bilinearni dijagram prikazan je na slici a), a nelinearno
očvršćujući materijal s parametrima materijala A i m na slici b)
• elastično-linearno očvršćujući materijal
Slika 1.12. Shematizirani dijagram rastezanja legiranog čelika: a)

elastično - linearno očvršćujući materijal – bilinearni dijagram; b) elastično
nelinearno - očvršćujući materijal
10
Slika 1.13. Shematizirani dijagrami: a) elastično-idealno plastičan

materijal, b) kruto-idealno plastičan materijal, c) kruto-linearno očvrščujući
materijal
1.4 Reološki modeli

Reološki modeli su modeli kojima opisujemo idealizirane dijagrame deformiranja
realnih materijala. Sastavljeni su od reoloških elemenata. Osnovni reološki elementi su:
linearna opruga, plastični klizač i linearni viskozni prigušivač te su prikazani na slici
1.14.
Slika 1.14. Osnovni reološki elementi : a) linearni viskozni prigušivač, b)

linearna opruga, c) plastični klizač
11
Tablica 1.1. Reološki modeli
12
2. Aksijalno opterećenje štapova i štapnih konstrukcija

2.1 Analiza štapnih konstrukcija u elastičnom i u plastičnom stanju
Osnove analize graničnih stanja konstrukcije
Opterećenje na konstrukciju polagano i monotono raste (statička, mirna
opterećenja) od nule do svoje granične vrijednosti. 0 ≤ F ≤ Fgr
Konstrukcija prolazi kroz tri karakteristična stadija dok opterećenje raste:
1. Konstrukcija se nalazi u elastičnom stanju.
2. Konstrukcija se nalazi u elasto-plastičnom stanju.
3. Konstrukcija se nalazi u plastičnom stanju, konačna točka je granično
plastično stanje u kojem je opterećenje dostiglo graničnu vrijednost i
dolazi do sloma ili kolapsa konstrukcije.
Kod proračuna konstrukcije u plastičnom području uvijek moraju biti zadovoljene tri
grupe jednadžbi:
• Uvjeti ravnoteže.
• Uvjeti kompatibilnosti pomaka (uvjeti deformacije).
• Kriteriji tečenja materijala.

Kriterij tečenja za jednoosno napregnuto stanje – do plastičnog tečenja materijala štapa
doći će onda kada naprezanje u štapu postane jednako granici tečenja materijala.
Primjer:
Svi štapovi su od istog materijala (E) i istog poprečnog presjeka A, sila F se
mijenja od 0 do granične vrijednosti,materijal je elastično-idealno plastičan.
Slika 2.1. Štapna konstrukcija – aksijalno

13
opterećena. Materijal štapova elastično-idealno plastičan
1. ANALIZA KONSTRUKCIJE U ELASTIČNOM STANJU
UVJETI RAVNOTEŽE
∑ Fx = 0 − N1 sin α + N3 sin α = 0 (1)
N1 = N3
∑ Fy = 0 N1 cos α + N2 + N3 cos α − F = 0 (2 )
2N1 cos α + N2 = F (2a)
zadatak je jedanput statički neodređen
UVJETI DEFORMACIJE
Δl3 = Δl1
Δl1
cos α = Δl1 = Δl2 ⋅ cos α (3)
Δl2
l
N1
cos α N ⋅l
Δl1 = Δl2 = 2
AE AE
N1 ⋅ l N ⋅l
= 2 ⋅ cos α l ⋅ AE cos α :l
AE cos α AE
N1 = N2 cos α (4)
2
(4) ⇒ (2a) 2N2 cos3 α + N2 = F

N2 ⋅ (2cos3 α + 1) = F
F
N2 = (5)
2cos3 α + 1
cos2 α
N3 = N1 = F
2cos3 α + 1
α = 30o A = 2 cm2 l = 4m
E = 200 GPa σT = 250MPa
N3 = N1 = 0,32625 F N2 = 0,435 F
14
N2 F
σ2 = = 0,435 T = σT
A A
σ ⋅ A 250 ⋅ 106 ⋅ 2 ⋅ 10 −4
FT = T = = 115 000 N = 115 kN
0,435 0,435
σ
σT = E ⋅ εT εT = T
E
σT Δl
ε2 = εT = ε2 = 2
E l
σT
Δl2 = ε2 ⋅ l = ⋅ l = 5 mm Malo produljenje pri ulazu u plastično područje
E
2. ANALIZA KONSTRUKCIJE U ELASTO-PLASTIČNOM STANJU
F > FT
Naprezanje u 2. štapu je σ T = konst, raste u 1. i 3.do σT
N2 = σT A = konst
U slučaju da su naprezanja u sva tri štapa jednaka granici tečenja materijala σT ,tj.
σ 1 = σT
σ 2 = σT
σ 3 = σT
takvo stanje konstrukcije naziva se granično stanje konstrukcije
Sile u sva tri štapa tada iznose N1 = N2 = N3 = σT A
Sila F poprimila je graničnu vrijednost, tj. F = Fgr
3. ANALIZA KONSTRUKCIJE U GRANIČNOM PLASTIČNOM STANJU

∑ Fy = 0 σT A cos α + σT A cos α + σT A = Fgr (6)
Fgr = σT A(1 + 2c os α ) (7)
3
Fgr = σT A(1 + 2 ⋅ ) = 2,732 σT A
2
Fgr = 2,732 ⋅ 250 ⋅ 106 ⋅ 2 ⋅ 10−4 = 136,6 kN
FT = 2,3 σT A
15
Uz npr. Sgr = 2, faktor sigurnosti za granično stanje

Fgr 136,6
Fdop = = = 68,3 kN < FT − a to znači da se plastične deformacije neće
Sgr 2
niti pojaviti u konstrukciji, a kamoli da će
doći do loma
Produljenje štapa BD kod granične sile :

Δl1
Δl2 =
cos α
l σ l
AD, CD : Δl1 = ε1 ⋅ l1 = εT ⋅ = T ⋅ = 5,7735 mm
cos α E cos α
5,7735
Δl2 = = 6,667 mm
cos30o
5 → 6,667 mm,dakle radi se o malim elasto - plastičnim deformacijama.
Zato neke konstrukcijske čelike možemo shematizirati kao
elastično - idealno plastični materijal.
Primjer
a) analiza u elastičnom području
materijal: elastično-idealno platičan
Slika 2.2. Štap od elastično-idealno plastičnog materijala opterećen

koncentriranom silom F
uvjet ravnoteže: ∑ Fx = 0 − RA - RB + F = 0 (1)

1 jednadžba – 2 nepoznanice – jedanput statički neodređen
16
uvjet deformacije : uB = 0
2
F⋅ l
5 − RB ⋅ l = 0 (2 )
AE AE
2 3
RB = F RA = F (3)
5 5
3
N1 = RA = F
5
prvo će se plastificirati dio 1
2
N2 = −RB = − F
5
3
F
N1 5 T
uvjet tečenja : σ1 = = = σT (4)
A A
5
FT = σT A (5)
3
b) elasto-plastično stanje štapa – vrijede jednadžbe ravnoteže, dok uvjet deformacije

više nije potreban, jer je zadatak postao statički određen, N1 = σT A .
Sila pri kojoj se plastificira dio 2
Fgr = ?
N2 Fgr - σT A
σ 2 = σT = = (7)
A A
Fgr = 2σT A . (8)
c) analiza pomaka presjeka C

0 ≤ F ≤ FT
2 3 2
N1 ⋅ l F⋅ l
uC = 5 = 5 5 = 6 ⋅ Fl (9) linearna veza između uC i F
AE AE 25 AE
Veličina pomaka u slučaju kada se plastificirao prvi dio štapa:
5
F = FT = σT A
3
5
σ A⋅l
6 3 T 2 σ
uC = ⋅ = ⋅ Tl (10)
25 AE 5 E
17
Slika 2.3. Ovisnost pomaka presjeka C o opterećenju štapa F
FT ≤ F ≤ Fgr
3
N2 ⋅ l
uC = Δl2 = 5
AE
N2 prema (6)
3
( F - σT A ) ⋅ l
uC = 5 (11)
AE
najveći pomak točke C – za gr i iznosi
3 3
(Fgr − σT A ) ⋅ l (2σT A - σT A ) ⋅ l
uC.gr = 5 = 5 = 3 ⋅ σT l (12)
AE AE 5 E
d) rasterećenje štapa iz elasto-plastičnog stanja
- rezultat mora biti zaostali pomak i zaostala naprezanja u štapu

11
F = F∗ = σT A (13)
6
5 12
FT = σT A < F ∗ < Fgr = σT A
3 6
18
3 11 3
(F ∗ − σT A ) ⋅ l ( − 1)σT A ⋅ l
uC∗ = 5 = 6 5 = 1 ⋅ σT l (14)
AE AE 2 E
Rasterećenje – zamišlja se kao da se doda sila suprotnog smjera koja raste do F* i kod
rasterećenja vrijedi Hookeov zakon!
RA '+ RB '− F' = 0 (a )

uA = 0
3
F '⋅ l
5 RA' ⋅ l
− + =0 (b )
AE AE
2 3
R 'B = F ' R 'A = F ' (c)
5 5
3
N '1 = −R 'A = − F '
5
2
N '2 = R 'B = F ' (d)
5
Slika 2.4. Rasterećenje elasto-plastično deformiranog štapa
potpuno rasterećenje F ' = F ∗

3 3 11 11
N '1rasterećenja = − F ∗ = − ⋅ σT A = − σT A,
5 5 6 10
2 2 11 11
N '2rasterećenja = F ∗ = ⋅ σT A = σT A.
5 5 6 15
Zaostale sile u štapu poslije potpunog rasterećenja štapa

11 1
N1zaostalo = N1 + N '1rasterećenja = σT A − σT A = − σT A,
10 10
5 11 1
N2zaostalo = N2 + N '2rasterećenja = − σT A + σT A = − σT A,
6 15 10
11 5
N2 = −(F ∗ − σT A) = −( − 1)σT A = − σT A.
6 6
Zaostala su trajna tlačna naprezanja i jednaka su u oba dijela štapa.
19
Pomak presjeka C pri rasterećenju određuje se iz formule (9)

6 F ∗l
uC.rasterećenja = ⋅
25 AE
11
F = F ∗ = σT A
6
11
σ A⋅l
6 6 T 11 σT ⋅ l
uC.raster. = ⋅ = ⋅ . (17)
25 AE 25 E
Zaostali pomak presjeka C jednak je razlici pomaka pri opterećenju i pri rasterećenju
∗ 1 σT ⋅ l 11 σT ⋅ l 3 σT ⋅ l
uC.zaostalo = uCF − uC.rasterećenja = ⋅ − ⋅ = ⋅ . (18)
2 E 25 E 50 E
Primjer
Materijal: elastično-linearno očvršćujući
Slika 2.5. Štapna konstrukcija aksijalno opterećena. Materijal štapova

elastično-linearno očvršćujući
σL 1
Zadano : A, E, ET , σT ,β = = 2, ET = E.
σT 2
ET
λ = 1− 0 ≤ F ≤ Fgr
E
20
a) Analiza konstrukcije u elastičnom području
∑ Fx = 0 − N1 sin α + N3 sin α = 0 (1)

N1 = N3
∑ Fy = 0 N1 cos α + N2 + N3 cos α − F = 0 (2 )
zadatak je jedanput statički neodređen
Uvjet deformacije:
Δl3 = Δl1
Δl1
cos α =
Δl2
Δl1 = Δl2 ⋅ cos α (3)
N1 ⋅ l N2 ⋅ l 1
= ⋅
AE AE 2
2N1 = N2 (4)
1
N2 + 2N1 ⋅ =F N1 + 2N1 = F
2
1 2
N2 + N1 = F (5) N1 =
F N2 = F (6)
3 3
najveće naprezanje je u 2. štapu – prvi ulazi u plastično područje
21
σ 2 = σT
2
F
N2 3 T
σ2 = = = σT (7)
A A
3
FT = σT A (8) sila pri kojoj 2. štap ulazi u plastično područje
2
Slika 2.6. Grafički prikaz ovisnosti uzdužnih sila u štapovima o vanjskom

opterećenju konstrukcije
b)Analiza konstrukcije u elasto-plastičnom području
N1 = N3 vrijede jednadžbe ravnoteže

Δl1 Δl2
cos α = Δl1 = vrijedi uvjet deformacije
Δl2 2
Δl2 = Δl2 ' + Δl2 '' (9)
σT A ⋅ l ( N 2 − σT A ) ⋅ l
Δl2 ' = Δl2 '' = (10)
AE AET
ET
λ = 1−
E
ET = (1 − λ)E
σ T ⋅ A ⋅ l ( N 2 − σT A ) ⋅ l
Δl2 = +
AE A ⋅ (1 − λ)E
22
Δl2
Δl1 =
2
N1 ⋅ l ⎛ σT A ⋅ l (N2 − σT A) ⋅ l ⎞ 1 2(1 − λ)EA
=⎜ + ⎟⋅ /⋅
AE ⎝ AE A ⋅ (1 − λ)E ⎠ 2 l
2(1 − λ) N1 = σT A (1 − λ) + N2 − σT A
N2 − 2(1 − λ) N1 = λσT A (11)
jednadžba ravnoteže N2 + N1 = F (12)
(12) − (11) F − λσT A

iz (12) N2 = F − N1 = F −
3 − 2λ
N1(3 − 2 λ) = F − λσT A
2(1 − λ) F + λσT A
F − λσT A N2 = (14)
N1 = N3 = (13) 3 − 2λ
3 − 2λ
FT < F < FT '

FT '− sila pri kojoj će se plastificirati štapovi 1 i 3
Razmotrimo dva slučaja koja mogu nastupiti daljnjim povećavanjem sile F iznad FT:
a) najprije će se plastificirati štapovi 1 i 3, a zatim će doći do loma štapa 2,
b) prije će doći do loma štapa 2, a potom će se plastificirati štapovi 1 i 3.
Pretpostavka a): da bi se plastificirali štapovi 1 i 3 mora biti zadovoljen kriterij tečenja

FT '− λσT A
N 3 − 2λ = σ
uvjet tečenja: σ1 = 1 = T (15)
A A
FT ' = (3 − 2 λ) σT A + λσT A
FT ' = (3 − λ)σT A
5
FT ' = σT A (17)
2
Pretpostavka b) – mora biti zadovoljen kriterij loma za štap 2

σ 2 = σ L = βσT β=2
N2 2(1 − λ) FL ' − λσT A
σ2 = = = σ L = βσT
A (3 − 2 λ) A
7
FL ' = σT A
2
FT' < FL' – pretpostavka a) je točna, pri monotonom povećavanju sile F, prvo će se
plastificirati štapovi 1 i 3, a štap 2 se još neće prelomiti.
23
c) Analiza konstrukcije u plastičnom području
- kada sila u štapu 2 dostigne veličinu FL, postavlja se pitanje da li ostala dva štapa
mogu nastaviti preuzimati silu ili će odmah doći do loma
jednadžba ravnoteže : N1 + N2 = F
Δl2
uvjet deformacije: Δl1 =
2
Δl1 = Δl1 '+ Δl1 '' (21)
σT A ⋅ l (N1 − σT A) ⋅ l
Δl1 ' = Δl1 '' = (22)
AE AET
σT A ⋅ l (N1 − σT A) ⋅ l ⎛ σT A ⋅ l (N2 − σT A) ⋅ l ⎞ 1
+ =⎜ + ⎟ ⋅ (23)
AE AET ⎝ AE A ⋅ (1 − λ)E ⎠ 2
N2 − 2N1 = − λσT A (24) sređena jednadžba (23)
N1 + N2 = F (25)
(25) i (24)
3N1 = F + λσT A
F + λσT A
N1 = (26)
3
1
N2 = ( 2F − λσT A ) (27)
3
FT ' ≤ F ≤ FL
kriterij loma štapa 2 σ 2 = σ L = βσT (28)
1
N2 3 ( L
2F − λσT A )
σ2 = = = σL = βσ T
A A
2FL − λσT A = 3 βσT A
3β + λ
FL = σT A (29)
2
13
FL = σT A = 3,25 σT A
4
- da li je FL granična sila? Treba provjeriti da li štapovi 1 i 3 mogu dalje nositi
opterećenje
∑ Fx = 0 N1 cos 60o + N3 cos 60o = FL

N1 = N3 - sile u
štapovi
N1 = N3 = FL = 3,25σT A
24
N
σ1 = 1 = 3,25σT A > σ L = 2σT
A
FL = Fgr
ma 1 i 3 neposredno prije loma štapa 2 – još uvijek su tri štapa – vrijede izrazi (26) i (27)
⎛ 13 1 ⎞
+ σ A
F + λσT A ⎜⎝ 4 2 ⎟⎠ T
N1 = = = 1,25 σT A
3 3
Neposredno nakon loma štapa 2, dolazi do loma štapova 1 i 3.
25
2.2 Primjer programskog zadatka – analiza naprezanja u štapovima
Slika 2.7. Programski zadatak – analiza naprezanja u štapnoj konstrukciji

i izrađenoj od elastično-linearno očvršćujućeg materijala
26
Oznake štapova i čvorova
Analiza konstrukcije u elastičnom području
Uvjeti ravnoteže
y
F
2F ∑F X =0 ∑F y =0 ∑M A =0
FAx − 2 F = 0 FAy − FB + F = 0 2 F ⋅ a + F ⋅ a = FB ⋅ a
FAx = 2 F FAy = 2 F FB = 3F
FAx x
FAy FB
Uvjeti ravnoteže čvorova :

y
2F 2 N3 ∑F X =0 ∑F Y =0
x 2 2
N2 N3 + N2 − 2F = 0 N1 + N2 = 0
N1 2 2
y
F
N3 3
x
∑F X =0 ∑F Y =0
2 2
N4 N5 N3 + N4 = 0 F − N5 − N4 = 0
2 2
27
y ∑F X =0
∑F Y =0
N1 2
N4 FAx + N4 = 0 2 2 2
1 N 4 = − FAx /⋅ FAy = − N1 − N4
2
FAx x 2 2 2
FAy
N 4 = − 2 FAx
y ∑F y =0
N2 N5
2
4 N5 + N 2 − FB = 0
2
x
FB 2
N 5 = FB − N2
2
Jednadžbe ravnoteže:
N 4 = − 2 FAx = −2 2 F
N1 = − FAy −
2
2
N 4 = −2 F −
2
2
⋅ −2 2 F = 0 ( )
N 2 = − 2 N1 = 0
N3 = −
2
2
N4 = −
2
2
(
⋅ −2 2 F = 2 F )
2
N 5 = FB − N 2 = 3F
2
Koji štap se prvi plastificira? 5. štap jer u njemu vlada najveće naprezanje pošto su
geometrijske karakteristike svih štapova jednake, a u njemu je najveća sila.
F
σ5 = 3 T = σT
N 3F F A
Kriterij tečenja za štap 5. σ 5 = 5 = =3
A5 A A 1
FT = σ T A
3
FT – sila pri kojoj se plastificira štap 5
28
Analiza konstrukcije u elasto-plastičnom stanju FT < F < FT'

FT' – sila pri kojoj će se plastificirati štap 4
2
F − N5 − N4 = 0
Vrijede jednadžbe ravnoteže 2
N 4 = −2 2 F
Kriterij tečenja za štap 4.

N4 −2 2 FT '
σ4 = = σT =
A A
2 2 FT ' = σ T ⋅ A
σT ⋅ A 2
FT ' = ⋅
2 2 2
2
FT ' = σT ⋅ A
4
FT ' = 0,35σ T ⋅ A
Dali štap 5 puca prije nego što se štap 4 plastificira?
Štap 5 je u elastično plastičnom stanju
σ 5 = σ T + ET ⋅ ε P
ΔlP =
N pl ⋅ l
=
( N5 − σ T A) ⋅ a = 2 ( N5 − σ T A) ⋅ a
E AET E AE
ET = A⋅
2 2
Δl 2 ( N5 − σ T A) ⋅ a 2 ( N5 − σ T A)
εP = P εP = =
l AE ⋅ a AE
E 2 ( N5 − σ T A)
σ5 = σT + ⋅
2 AE
N N
σ5 = σT + 5 −σT = 5
A A
Kriterij loma štapa 5
3FL
σ 5 = σ L = 2σ T =
A FL5 > FT '
2σ T A
FL5 = = 0, 66&σ T A 0, 66&σ T A > 0,35σ T ⋅ A
3
29
Sila loma štapa 5 je veća od sile pri kojoj se plastificira štap 4, znači
da će se štap 4 ući u plastično područje prije nego štap 5 pukne i konstrukcija
postane mehanizam.
Dali će se štap 3 plastificirati prije nego što štap 5 pukne? FT' < F < FT''
FT'' – sila pri kojoj će se plastificirati štap 3
Vrijede jednadžbe ravnoteže N3=2F
Kriterij tečenja štapa 3
N3 2F "
σ3 = = σT = T
A A
1
FT" = σ T A - sila pri kojoj se plastificita štap 3.
2
1
Znači pri F = FT = σ T A prvo se plastificira štap 5, zatim pri sili
sili
3
F = FT ' = 0,35σ T ⋅ A štap 4, zadnji ulazi u plastično stanje štap 3 pri sili
1
F = FT" = σ T A . Na kraju pri sili F = FL5 = 0, 66& σ T A štap 5 puca što dovodi do sloma
2
konstrukcije i ona postaje mehanizam. Dijagram ovisnosti aksijalnih sila u štapovima
o iznosu sile F prikazan je na slici 2.4.
30
Slika 2.8. Dijagram ovisnosti uzdužnih sila u štapovima u ovisnosti o

iznosu sile F
31
3. Savijanje prizmatičnih štapova u plastičnom području

3.1 Savijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala
Analiza savijanja prizmatičnih štapova u elastoplastičnom stanju provodi se uz iste
pretpostavke o deformiranju i raspodjeli naprezanja kao i u elastičnom stanju. Te su
pretpostavke:
1. poprečni presjeci štapa ostaju tijekom deformiranja ravni i okomiti na
deformiranu uzdužnu os, elastičnu liniju,
2. u štapu vlada približno jednoosno stanje naprezanja.
Slika 3.1. Savijanje ravnoga prizmatičnog štapa: a) početni oblik štapa s

koordinatnim sustavom, b) deformirani oblik štapa
Na temelju istovjetne geometrijske analize dobiva se

z
εx = ,
ρ
gdje je z koordinata koja određuje položaj vlakna, a ρ polumjer zakrivljenosti elastične
linije, što znači da je deformacija po presjeku raspodijeljena linearno kako u elastičnom
tako i u plastičnom području. No, međutim to ne vrijedi i za raspodjelu naprezanja. Dok
je štap u elastičnom stanju, raspodjela naprezanja je određena izrazima
32
My M y .max
σx = ⋅z , σ x .max = ,
Iy Wy
no s povećanjem momenta savijanja raste i maksimalno naprezanje u rubnim vlaknima
štapa, koje u jednom trenutku postaje jednako σT . S daljnjim povećavanjem momenta
savijanja dio presjeka prelazi u plastično stanje, a jedan dio i dalje ostaje u elastičnom
stanju. Tada se za cijeli štap kaže da se nalazi u elastično-plastičnom stanju.
Najveći moment savijanja u graničnom elastičnom stanju kod kojega se u
najnapregnutijim vlaknima na donjem i gornjem rubu štapa javljaju prve plastične
deformacije i pri kojem štap prelazi iz elastičnog u elasto-plastično stanje označava se
sa M y .T i iznosi:
M y .T = σT Wy .
Pri ovoj veličini momenta savijanja štap prelazi iz elasičnog u elastično-plastično stanje.
3.1.1 Čisto savijanje štapa čiji presjek ima dvije osi simetrije
Slika 3.2. Elastoplastično stanje štapa: a) elastična jezgra i dva

plastificirana područja, b) elastično stanje, c) maksimalna naprezanja u
elastičnom stanju, d) raspodjela naprezanja u elastoplastičnom stanju, e)
raspodjela naprezanja u graničnom stanju
Elastično stanje
Dok je štap potpuno u elastičnom stanju, vrijede sljedeći izrazi:

My M y .max
σx = ⋅z , σ x .max = , M y .max = M y .T = σ TWy .
Iy Wy
33
Elastoplastično stanje
Ako poprečni presjek štapa ima dvije osi simetrije i ako se savija oko jedne osi
simetrije, ta će os ujedno biti i neutralna os (os y na slici). Čim moment savijanja prijeđe
vrijednost M y .T , počinju se stvarati plastificirana područja na gornjemu i donjemu dijelu
presjeka.
Naprezanje je u elastičnoj jezgri linearno raspodijeljeno. U plastificiranim
područjima jednako je granici tečenja σ T .
Prema definiciji moment savijanja u poprečnom presjeku iznosi
M y .pl = ∫ σ x ⋅ z ⋅ dA = ∫σ x ⋅ ze ⋅ dAel + ∫ σ x ⋅ z ⋅ dA1 + ∫σ x ⋅ z ⋅ dA2 ,
A Ael A1 A2
z ze
εx = → za z = ze ⇒ ε x =εT → εT = ,
ρ ρ
z 1
σ x = E ⋅ εx = E ⋅ = E ⋅z⋅ ,
ρ ρ
1 εT
=
ρ ze
h
ze ≤ z ≤ σ x = +σ T
ε 2
0 ≤ z ≤ ze σx = E ⋅ z ⋅ T
ze h
ze ≤ z ≤ σ x = −σ T
2
z
M y .pl = ∫ E ⋅ε
Ael
T ⋅
ze
⋅ z ⋅ dAel + ∫ σ T ⋅ z ⋅ dA1 + ∫ ( −σ T ) ⋅ z ⋅ dA2 ,
A1 A2
⎡1 ⎤
M y .pl = σ T ⎢ ∫ z 2dAel + ∫ z ⋅ dA1 − ∫ z ⋅ d A2⎥ ,
⎣⎢ ze Ael A1 A2 ⎦⎥
⎡I ⎤
M y .pl = σ T ⎢ y .el + 2Sy ⎥ .
⎣ ze ⎦
aksijalni moment inercije elastične jezgre

I y .el = ∫ z dA
2
el ,
Ael
statički momenti plastificiranihpodručja

Sy 1 = ∫ z ⋅ dA1 + jer je z pozitivan
A1
Sy 2 = ∫ z ⋅ dA
A2
2 − jer je z negativan
34
Kako M y .pl raste, plastificirana se područja povećavaju i šire prema sredini presjeka, dok
se elastična jezgra smanjuje.
Kada ze teži 0, M y .pl teži svojoj graničnoj vrijednosti Mgr pa je
b ⋅ ( 2ze )
3
I y .el 12
= → 0, jer ze → 0
ze ze
Mgr = σ T ⋅ 2Sy ,
Mgr = σ T ⋅ Wy .pl ,
Wy .pl = 2Sy ,
gdje je Sy statički moment jedne polovice poprečnog presjeka oko neutralne osi y, a
Wy .pl jest plastični moment otpora poprečnog presjeka koji je jednak 2 Sy .
Faktor povećanja nosivosti u plastičnom području
Povećanje nosivosti u plastičnom području prema nosivosti u elastičnom području

iznosi:
Mgr M y .max M y .T
ks = σ x .max = = σT = ,
M y .T Wy Wy
M y .T = σ T ⋅ Wy ,
Mgr = σ T ⋅ Wy .pl
M y .gr σ T ⋅ Wy .pl Wy .pl
ks = = = .
M y .T σ T ⋅ Wy Wy
Slika 3.3. Poprečni presjeci štapa: a) pravokutnik, b) krug, c) romb
35
Faktor povećanja nosivosti za nosač pravokutnog poprečnog presjeka prema slici 3.3.
a):
bh3
I 2⋅
bh3 12 = bh
2
Iy = Wy = y =
12 h h 6
2
h h bh 2
Wy .pl = 2Sy = 2 ⋅ b ⋅ ⋅ =
2 4 4
2
bh
Wy .pl 3 Nosivost takve grede je u
ks = = 4 2 = = 1, 5
Wy bh 2 plastičnom području 50% veća nego
6 u elastičnom.
Faktor povećanja nosivosti za nosač kružnog poprečnog presjeka prema slici 3.3. b):
πd 4 I y πd 3
Iy = Wy = =
64 d 32
2
πd 2 2 d d 3
Wy .pl = 2Sy = 2 ⋅ ⋅ ⋅ =
8 3 π 6
d3
Wy .pl 32
ks = = 63 = = 1, 698 ≈ 1, 7
Wy πd 6π
32
Faktor povećanja nosivosti za nosač čiji poprečni presjek ima oblik romba prema slici
3.3. c):
⎡ ⎛ h ⎞3 ⎤
⎢b ⋅⎜ ⎟ 2⎥
I y bh 2
2 1 h ⎛h⎞ bh3
Iy = 2 ⎢ ⎝ ⎠ + ⋅ b ⋅ ⋅ ⎜ ⎟ ⎥ = Wy = =
⎢ 36 2 2 ⎝ 6 ⎠ ⎥ 48 h 24
⎢ ⎥ 2
⎣ ⎦
1 h h bh 2
Wy .pl = 2Sy = 2 ⋅ ⋅ b ⋅ ⋅ =
2 2 6 12
2
bh
Wy .pl
ks = = 122 = 2
Wy bh
24
36
Tablica 2.1. Faktori povećanja nosivosti u plastičnom području
3.1.2 Čisto savijanje štapa čiji poprečni presjek ima jednu os simetrije
Moment savijanja djeluje oko osi koja je okomita na os simetrije poprečnog

presjeka. Analiza savijanja takvog štapa složenija je nego analiza štapa koji ima dvije
osi simetrije, jer ne možemo unaprijed pretpostaviti da neutralna os prolazi kroz težište
poprečnog presjeka.
Slika 3.4. Postupni razvoj plastificiranih područja i pomicanje neutralne

osi: a) potpuno plastificiran poprečni presjek, b) naprezanja u elastičnom
stanju, c) maksimalna naprezanja u elastičnom stanju, d) i e) naprezanja
u elastoplastičnom stanju, f) raspodjela naprezanja u graničnom
plastičnom stanju
37
Položaj neutralne linije, pri čistom savijanju prizmatičnog štapa, određuje se iz uvjeta da
je uzdužna sila u štapu N jednaka nuli, tj.
N = ∫ σ x dA = ∫ σ x dA1 + ∫ σ x dA2 = 0 ,
A A1 A2
gdje je A1 površina vlačnog dijela poprečnog presjeka, a A2 površina tlačnog dijela. Pri
potpunoj plastifikaciji poprečnog presjeka na površini A1 djeluje vlačno naprezanje
σ x =σ T , a na površini A2 tlačno naprezanje σ x = − σ T , pa je
N = ∫ σ T dA1 + ∫ ( − σ T )dA2 = 0 ,
A1 A2
σ T A1 − σ T A2 = 0 ,
A1 = A2 .
Dakle, u trenutku potpune plastifikacije poprečnog presjeka štapa i stvaranja plastičnog
zgloba, neutralna linija dijeli poprečni presjek u dva dijela koji imaju jednake površine.
Dok je M y ≤ M y .T , neutralna os prolazi težištem poprečnog presjeka. Kada je
M y .T ≤ M y .pl ≤ Mgr , neutralna os ne prolazi kroz težište, već se pomiče prema graničnom
položaju. Kada je M y .pl = Mgr , neutralna os dijeli presjek u dva jednaka dijela.
Kada se poprečni presjek štapa u cijelosti plastificira nastaje tzv. plastični zglob.
Ako je štap statički određen, nastaje plastični slom štapa. Vrijednost graničnog
momenta bit će:
Mgr = ∫ σ x ⋅ z ⋅ dA = ∫ σ T ⋅ z ⋅ dA1 + ∫ ( − σ T ) ⋅ z ⋅ dA2 ,
A A1 A2
Mgr = σ T ∫ z ⋅ dA1 + σ T ∫ z ⋅ dA 2 , Sy 1 = ∫ z ⋅ dA1 ( +z )

A1 A2 A1
(
Mgr = σ T Sy 1 + Sy 2 ) , Sy 2 = ∫ z ⋅ dA 2 ( −z )
A2
Mgr = σ T ⋅ Wy .pl ,
Wy .pl = Sy 1 + Sy 2 ,
gdje su Sy 1 i Sy 2 apsolutne vrijednosti statičkih momenata površina A1 i A2 oko
neutralne osi y.
38
Primjer
Za presjek prikazan na slici izračunati plastični moment otpora i faktor povećanja

nosivosti kf.
20 ⋅ 10 + 16 ⋅ 21
zT = = 14, 9 cm
20 + 16
A1 = A2
A1 = 1⋅ h1 = 18 cm2
h1 = 18 cm
Iy
I y = 1747,556 cm4 → Wy = = 117,36 cm3
zmax
Wy .pl = Sy 1 + Sy 2 = 1⋅ 18 ⋅ 9 + ( 2 ⋅ 1⋅ 1 + 8 ⋅ 2 ⋅ 3 ) = 212 cm3
Wy .pl 212
ks = = = 1, 806 .
Wy 117, 36
Primjer
Štap pravokutnog poprečnog presjeka opterećen je momentom savijanja tako da se

M y .pl
nalazi u elasto-plastičnom stanju. Naći ovisnost momenta savijanja o omjeru
M y .T
ε x .max M ε
deformacija . Skicirati dijagram y .pl =f( x .max ) .
εT M y .T εT
⎡I ⎤
M y .pl = σ T ⎢ y .el + 2Sy 1 ⎥ ,
⎣ ze ⎦
b ( 2ze )
3
2
I y .el = = bze3 ,
12 3
⎛h ⎞
⎜ + ze ⎟
⎠ = b⎛h −z 2⎞ ,
2
⎛h ⎞ 2
Sy 1 = b ⎜ − ze ⎟ ⋅ ⎝ ⎜ e ⎟
⎝2 ⎠ 2 2⎝ 4 ⎠
⎡2 b ⎛ h2 ⎞⎤
M y .pl = σ T ⎢ bze + 2 ⋅ ⎜ − ze 2 ⎟ ⎥ ,
2
⎣3 2⎝ 4 ⎠⎦
⎡ bh 2 1 ⎤ bh 2 ⎡ 6 ze 2 ⎤
M y .pl = σ T ⎢ − bze 2 ⎥ = σ T ⎢ − 2 ⎥,
⎣ 4 3 ⎦ 6 ⎣4 h2 ⎦
bh 2 ⎡3 z 2⎤
M y .T = σ TWy = σ T M y .pl = M y .T ⎢ − 2 e2 ⎥ ,
6 ⎣2 h ⎦
39
z
εx = ,
ρ
h
ε x .max : = εT : ze ,
2
h
ε x .max ⋅ ze = εT ⋅ ,
2
ze εT
= ,
h 2ε x .max
ε x .max h
2 = ,
εT ze
1 ⎡ ⎛ ε x .max ⎞ ⎤
−2
M y .pl
= ⎢3 − ⎜ ⎟ ⎥.
M y .T 2 ⎢ ⎝ εT ⎠ ⎥
⎣ ⎦
M y .pl
Slika 3.5. Ovisnost momenta savijanja o omjeru deformacija
M y .T
ε x .max
εT
40
3.2 Rasterećenje elasto-plastično deformiranog štapa
Slika 3.6. Raspodjela normalnih naprezanja po poprečnom presjeku

štapa od elastično-idealno plastičnog materijala: a) poprečni presjek
štapa, b) kod opterećenja, c) kod rasterećenja, d) zaostala naprezanja, e)
kod graničnog opterećenja štapa
Slika 3.7. Raspodjela normalnih naprezanja po poprečnom presjeku

štapa od elastično-linearno očvršćujućeg materijala: a) poprečni presjek
štapa, b) kod opterećenja, c) kod rasterećenja, d) zaostala naprezanja,
e) kod graničnog opterećenja štapa
Kada se poprečni presjek štapa djelomično plastificira pa zatim rastereti, onda se

dio štapa koji je ostao u elastičnom stanju nastoji izravnati, tj. vratiti se u prvobitan oblik.
Dio koji je u plastičnom stanju nastoji zadržati deformirani oblik. Zbog toga nastaju
samouravnotežena naprezanja koja nisu posljedica vanjskog opterećenja. To su tzv.
zaostala naprezanja nakon plastičnog deformiranja.
41
Ovisnost naprezanja o deformaciji pri rasterećenju uvijek je linearna, pa se

zaostala naprezanja mogu odrediti superpozicijom dijagrama naprezanja koji bi nastao
kad bi se elastični štap opteretio momentom suprotnog smjera, a iznosa jednaka iznosu
momenta koji je prouzrokovao plastifikaciju presjeka štapa i dijagrama raspodjele
naprezanja pod opterećenjem s M y .pl , tj. σ x.zaost = σ x − σ x.rast .
3.3 Savijanje silama u plastičnom području
Pretpostavke:
1. Poprečni presjek nosača ima dvije osi simetrije
2. Opterećenje nosača je u ravnini simetrije.
Vektor momenta savijanja leži u osi y koja je ujedno i neutralna os
3. Materijal je elastično-idealno plastičan
Slika 3.8. Nastajanje plastičnog zgloba na gredi opterećenoj

koncentriranom silom
M y .T = σ T ⋅ W y F = FT →opterećenje pri kojem nastaju prve plastične deformacije

F
Funkcija promjene momenta duž grede je linearna M y ( x ) = x
2
Maksimalni moment savijanja pojavljuje se u sredini grede
l 1
M y .max = M y ( x = ) = F l ..
2 4
Moment savijanja u sredini grede kod kojeg se pojavljuju prve plastične

deformacije iznosi: M y .max = M y .T
42
1
F l = M y .T F = FT
4
M
FT = 4 y .T .
l
Granica između elastičnog i elasto-plastičnog područja na donjem i gornjem rubu
grede može se odrediti ako se moment savijanja u tekućem presjeku izjednači s M y .T .
1 1
FxT = M y .T = FT l
2 4
1 FT
xT = l F > FT
2F
xT pokazuje do koje se granice na donjem i gornjem rubu gredeproširilo
plastično područje.
Analiza širenja plastičnih zona za F > FT

hT -visina elastične jezgre, ovisi o opterećenju (sili F) i koordinati x
Određivanje granice između elastičnog i plastičnog područja na elasto-plastičnom dijelu
grede:
M y ( x ) > M y .T
⎡ 3 1 ⎛ ε ⎞2 ⎤
M y ( x ) = M y .pl = M y .T ⎢ − ⎜ T ⎟ ⎥ ,
⎢⎣ 2 2 ⎝ ε x .max ⎠ ⎥⎦
h h
ε x .max : = εT : T
2 2
ε x .max ⋅ hT = εT ⋅ h
εT hT
= ,
ε x .max h
z
εx = ,
ρ
h
za z= , ε x = ε x .max
2
h
ε x .max = ,
2ρ
43
ρ= ρT − onaj polumjer zakrivljenosti pri kojem se u opasnom

presjeku javljaju prve plastične deformacije
ρ= ρT ε x = εT ,
z
εx = ,
ρT
h
εT = ,
2 ρT
h
εT 2 ρT ρ
= = , ρT < ρ
ε x .max h ρT
2ρ
2
M y .pl 3 1⎛ h ⎞
= − ⎜ T ⎟ /⋅2
M y .T 2 2⎝ h ⎠
2
⎛ hT ⎞ M y .pl
⎜ ⎟ =3−2 / ⋅ h2
⎝ h ⎠ M y .T
M y .pl
hT ( x ) = hT = h 3 − 2
M y .T
F
x
hT (F , x ) = h 3 − 2 2
1
FT l
4
F x
hT = h 3 − 4 ⋅
FT l
Kada je nosač opterećen koncentriranom silom, krivulja koja dijeli plastično od

elastičnog područja bit će kvadratna parabola.
l
za F = F , T
x = , h = h .
T
2
F 5 l
F > FT = , x = ,
FT 4 2
hT = ? do koje dubine se proširilo plastično područje?
l
5 h 2 h 2
hT = h 3 − 4 ⋅ ⋅ 2 = ⋅ = = 0 , 707 h
4 l 2 2 2
44
2
l
F 5 2 5 5
= , xT = l , hT = h 3 − 4 ⋅ ⋅ = h.
F 4 5 4 l
T
U graničnom slučaju dolazi do spoja plastičnih područja i formiranja plastičnog zgloba.

l
Fgr = ? hT = 0 , x= , F = Fgr ,
2
l
Fgr
0=h 3−4 ⋅2
FT l
Fgr
3=2
FT
Fgr 3
= .
FT 2
Da bi statički određena greda postala mehanizam dovoljno je da se formira jedan

plastični zglob. Taj će se zglob formirati u opasnom presjeku grede.
Slika 3.9. Nastajanje plastičnog zgloba na gredi opterećenoj jednoliko

raspodijeljenim kontinuiranim opterećenjem
45
Slika 3.10. Nastajanje plastičnog zgloba na konzoli opterećenoj

koncentriranom silom na kraju
Slika 3.11. Nastajanje plastičnog zgloba na konzoli opterećenoj linearno

raspodijeljenim kontinuiranim opterećenjem
46
3.4 Primjer programskog zadatka – savijanje grede od elastično-

idealno plastičnog materijala
Slika 3.12. Programski zadatak – savijanje grede od elastično-idealno

plastičnog materijala
47
Slika 3.13. Dijagram momenata savijanja
Jednadžbe ravnoteže :
∑F z =0 ∑M A =0
RA + RB = 2 F RB ⋅ 3l = F ⋅ l + 2 F ⋅ l
3l ⋅ RB = 5F ⋅ l
5
RB = F
3
1
RA = F
3
48
A–C 0<x<l C–D l < x < 2l
My λ M My ∑M S =0
x ∑M S =0 M y ( x ) = M + RA ⋅ x
M y ( x ) = RA ⋅ x Fx
M y ( x) = Fl +
Fx 3
M y ( x) =
3
RA ⎛ x⎞
M y ( x) = F ⎜ l + ⎟
RA ⎝ 3⎠
D–B 2l < x < 3l ∑M S =0

M y ( x) = M + RA ⋅ x − 2 F ( x − 2l )
2F
λ M My M y ( x) = Fl +
Fx
− 2 Fx + 4 Fl
3
5
M y ( x) = 5Fl − Fx
3
2λ
⎛ x⎞
RA M y ( x) = 5F ⎜ l − ⎟
⎝ 3⎠
Elastično područje F<FT
My
σx = ⋅z
Iy
My My
σ x.max = ⋅ zmax → σ x.max =
Iy Wy
M y.max
Uvjet plastifikacije : σ x.max = σ T σ x.max = = σT
Wy
M y = M y.T
M y.max = σ T ⋅ Wy
5
M y.max = Fl 5 bh 2
3 FT l = σ T ⋅
5 3 6
M y.max = M y .T = FT l
3 σ T ⋅ bh 2
FT =
bh 2
10l
Wy =
6
sila pri kojoj dolazi do pojave prvih plastičnih deformacija
49
Elasto – plastično područje FT<F
Širenje plastificiranog područja
2F
M=Fλ
C D B
A
xT
RA λ λ RB
3λ
C–D l < x < 2l x < xT - elastično područje

xT < x < 2l - elasto – plastično područje
⎛ x⎞ σ T ⋅ bh 2
M y ( x) = F ⎜ l + ⎟ FT =
⎝ 3⎠ xT 5 FT l 10l
l+ = ⋅
⎛ x ⎞ 3 3 F σ T ⋅ bh 2
M y ( xT ) = F ⎜ l + T ⎟ = M y.T
⎝ ⎠ xT 5 FT l
xT = 5 10l l − 3l
3
= ⋅ −l
5 3 3 F F
M y .T = FT l
3 F σ T ⋅ bh 2
xT = 5 T l − 3l xT = − 3l
⎛ x ⎞ 5 F 2F
F ⎜ l + T ⎟ = FT l
⎝ 3 ⎠ 3
B–D 2l < x < 3l xT < x <3l - elastično područje

2l < x < xT - elasto – plastično područje
5 ⎛ x ⎞ σ T ⋅ bh 2
⎛ x⎞ FT l = 5 F ⎜ l − T ⎟
M y ( x) = 5F ⎜ l − ⎟ 3 ⎝ 3 ⎠ FT =
⎝ 3⎠ 10l
x F
⎛ x ⎞ l − T = T ⋅l σ T ⋅ bh 2
M y ( xT ) = 5 F ⎜ l − T ⎟ = M y .T 3 3F
⎝ 3 ⎠ xT = 3l − 10l l
xT F F
5 = l − T ⋅l
M y.T = FT l 3 3F
3 σ T ⋅ bh 2
F xT = 3l −
xT = 3l − T ⋅ l 10 F
F
50
Visina elastične jezgre
M y. pl σ T ⋅ bh 2
5 FT =
ze = h 3 − 2 M y .T = FT l 10l
M y.T 3
C–D l < x < 2l B–D 2l < x < 3l

⎛ x⎞ ⎛ x⎞
M y . pl ( x) = 5F ⎜ l − ⎟ M y . pl = F ⎜l + ⎟
⎝ 3⎠ ⎝ 3⎠
⎛ x⎞ ⎛ x⎞
F ⎜l + ⎟ 5F ⎜ l − ⎟
ze = h 3 − 2 ⎝ 3⎠ ze = h 3 − 2 ⎝ 3⎠
5 σ T ⋅ bh 2 5 σ T ⋅ bh 2
⋅ ⋅l ⋅ ⋅l
3 10l 3 10l
⎛ x⎞ ⎛ x⎞
F ⎜l + ⎟ F ⎜l − ⎟
ze = h 3 − 12 ⎝
3⎠
ze = h 3 − 60 ⎝
3⎠
σ T ⋅ bh 2 σ T ⋅ bh 2
Granično opterećenje F = Fgr = ?

x = 2l
ze ( Fgr ) = ze ( x = 2l ) = 0
C–D B–D
2
Fgr ⋅ (l + l )
3 − 12 3 =0 2
σ T ⋅ bh 2 Fgr ⋅ (l − l )
3 − 60 3 =0
σ T ⋅ bh 2 3 σ T ⋅ bh 2
Fgr = ⋅ l
4 5 3σ T ⋅ bh 2 σ ⋅ bh 2
3σ ⋅ bh 2 Fgr = = 0,15 T
Fgr = T 20l l
20l
σ T ⋅ bh 2 σ T ⋅ bh 2
F1 = 0,125 F2 = 0,14
l l
51
2,1l 2,28l
2,2l
2l
0,57l l 1,5l 1,8l 2,33l
x
F1 F2 ze
ze 0
Fgr
Slika 3.14. Širenje plastificiranog područja
52
4. Savijanje statički neodređenih kontinuiranih nosača i

okvirnih nosača u plastičnom području
4.1 Analiza graničnog stanja
Odrediti granično opterećenje te skicirati mehanizme plastičnog sloma za
kontinuiranu gredu zadanu i opterećenu prema slici. Materijal je elastično-idealno
plastičan.
Ako je konstrukcija n puta statički neodređena u pravilu se mora pojaviti plastično
popuštanje (plastični zglob) na n+1 mjestu. Ponekad do sloma može doći i pri manjem
broju plastičnih zglobova.
1 l Fl 1 2
F1* = F2* = ⋅ ⋅ = Fl ,
2 2 4 16
1 2
DLC = F2* = F1* = Fl .
16
Tamo gdje su momenti najveći, formirat će se dva plastična zgloba; u B i u C.
Clapeyronova jednadžba za oslonac C
- jednadžba triju momenata – povezuje momente savijanja u tri uzastopna oslonca
M A ⋅ l + 2MC (l + l ) + MD ⋅ l = −6DLC − 6DDC

↓ ↓ ↓
0 0 0
1
2MC ⋅ 2l = −6 ⋅ ⋅ Fl 2
16
−3
MC = ⋅ Fl .
32
53
Slika 4.1. Analiza graničnog stanja kontinuirane grede
54
FT = ?
13 bh 2
⋅ FT l = M y.T =σ T ⋅ Wy = σ T
64 6
64M y.T
FT =
13l
Fgr = ?
Mgr =σ T ⋅ Wy .pl = σ T ⋅ 2Sy
l 2Mgr
ΣMBL = 0 RA ⋅ − Mgr = 0 , RA = ,
2 l
Mgr
ΣMCD = 0 − RD ⋅ l + Mgr = 0 , RD = ,
l
l
ΣM C = 0 Fgr ⋅ − RA ⋅ l − RD ⋅ l = 0 ,
2
l 2Mgr Mgr
Fgr ⋅ = ⋅l + ⋅ l = 3Mgr ,
2 l l
6Mgr
Fgr = .
l
ΣFz = 0 RA + RC − RD − Fgr = 0 .
4.2 Metoda virtualnih radova

Metoda se sastoji u tome da se na konstrukciji ili nosaču pretpostavi dovoljan broj
plastičnih zglobova tako da se konstrukcija pretvori u mehanizam. Smatrajući
konstrukciju krutom, osim u plastičnim zglobovima, dade joj se virtualni pomak tako da
se jedan element konstrukcije zakrene za virtualni kutni pomak δα. Princip virtualnih
radova glasi:
δ Wi + δ We = 0 ,
gdje je δ We virtualni rad vanjskih (eksternih) sila, a δ Wi virtualni rad unutarnjih (internih)
sila. Virtualni radovi iznose
r r
δ We = Σ δ We.j = Σ Fj ⋅ δ r j = Σ Q j ⋅ δ q j ,
j j j
δ Wi = − Σ δ Wi.k = − Σ Mgr.k ⋅ δα k ,
k k
r r
gdje je δ r j virtualni pomak hvatišta sile Fj , a δ q j poopćeni virtualni pomak hvatišta
poopćene sile Q j . Također je Mgr.k granični moment u presjeku k, tj. u plastičnom
zglobu k. Virtualni kutni pomak δα k jest međusobni zakret presjeka s obiju strana
55
plastičnog zgloba k. Virtualni rad momenata savijanja u plastičnim zglobovima bit će

uvijek negativan.
Pri računanju δ Wi uzet je u obzir samo rad unutarnjih sila pri plastičnoj deformaciji. Rad
unutarnjih sila pri elastičnoj deformaciji ispušten je jer je zanemarivo malen u usporedbi
s radom pri plastičnom deformiranju.
Često puta se u praktičnim proračunima virtualni rad unutarnjih sila izračuna po
apsolutnoj vrijednosti, tj. sa suprotnim predznakom te se tada označava
δ Wi = Σ δ Wi.k = Σ Mgr.k ⋅ δα k
k k
te se tada princip virtualnih pomaka može zapisati : Σ δ Wi = Σ δ We

k j
Pri analizi metodom virtualnih radova nije unaprijed poznato u kojim će se

presjecima pojaviti plastični zglobovi. Oni se pojavljuju na mjestima ekstremnih
vrijednosti momenata savijanja. Neka je broj mjesta u kojima se mogu pojaviti plastični
zglobovi p. U pravilu je p>n+1 gdje je n stupanj statičke neodređenosti konstrukcije.
Prema tome je moguće naći više mehanizama ili oblika plastičnog sloma. Sve oblike
treba ispitati. Pravi oblik plastičnog sloma je onaj koji daje najmanje granično
opterećenje Fgr .
4.3 Analiza graničnih stanja okvirnih nosača

Mehanizmi plastičnog sloma okvirnih nosača
Analiza se odnosi samo na nosače i konstrukcije izrađene od elastično-idealno

plastičnog materijala kakav je npr. konstrukcijski čelik koji ima izraženu granicu tečenja.
Ako je konstrukcija n puta statički neodređena, pri pojavi n plastičnih zglobova ona
postaje statički određena i dalje sposobna prenositi opterećenje. Može se dogoditi da se
u jednom dijelu konstrukcija pretvori u mehanizam, a u drugom dijelu ostane statički
neodređena. Prema tome, pri pojavi n+1 plastičnog zgloba konstrukcija prelazi u
mehanizam te nije sposobna preuzimati daljnje povećanje opterećenja pa se kaže da je
njezina nosivot iscrpljena. Pri najmanjem povećanju opterećenja u plastičnim
zglobovima nastupa neograničeno tečenje te nastupa plastični slom konstrukcije. Očito
ako je konstrukcija statički određena, plastični slom nastaje već pri pojavi prvoga
plastičnog zgloba.
Pri analizi konstrukcija pretpostavlja se da je opterećenje jednostavno, tj. da sve
sile počnu djelovati istovremeno te polagano i jednoliko rastu do konačne vrijednosti.
Omjer između pojedinih sila stalno ostaje isti.
56
Primjer
Odrediti granično opterećenje okvirnog nosača prema slici.
Zadano: l, Mgr =σ T ⋅ Wy .pl .
Slika 4.2. Primjer - Analiza graničnog stanja okvirnog nosača
Konstrukcija je tri puta statički neodređena. Da bi konstrukcija prešla u

mehanizam, moraju se po pravilu pojaviti 3+1=4 plastična zgloba. Plastični zglobovi
mogu se pojaviti u opasnim presjecima u kojima momenti savijanja imaju ekstremnu
vrijednost. To su prema dijagramu momenata savijanja presjeci A, B, C, D i E i po tom
slom može nastati na pet načina. Ispitat će se svih pet načina i prihvatiti ono rješenje
koje daje najmanju vrijednost graničnog opterećenja.
1. varijanta – plastični zglobovi u A, B, C i D
Σ δ We = Fgr ⋅ 3l ⋅ δα = 3Fgr l ⋅ δα ,
j
Σ δ Wi = Mgr ⋅ (δα + δα + 0 + 0 + δα + δα ) = 4Mgrδα ,

k
3Fgr l ⋅ δα = 4Mgrδα ,
4 Mgr
Fgr =
3 l
57
2. varijanta – plastični zglobovi u A, B, D i E
Σ δ We = Fgr ⋅ 3l ⋅ δα + 2Fgr ⋅ 2l ⋅ δα = 7Fgr l ⋅ δα ,

j
Σ δ Wi = 6Mgrδα ,
k
6 Mgr
Fgr =
7 l
3. varijanta – plastični zglobovi u A, B, C i E
Σ δ We = Fgr ⋅ 3l ⋅ δα − 2Fgr ⋅ 2l ⋅ δα = −Fgr l ⋅ δα

j
Komentar: Takav mehanizam sloma nije moguć, jer virtualni rad vanjskih
(eksternih) sila ne može biti negativan.
U analizi graničnih stanja kontinuiranih i okvirnih nosača ponekad može doći do
sloma i pri manjem broju plastičnih zglobova od n+1.
58
4. varijanta – plastični zglobovi u C, D i E, tzv. gredni mehanizam
Σ δ We = 2Fgr ⋅ 2l ⋅ δα = 4Fgr l ⋅ δα ,
j
k
M gr
Fgr =
l
5. varijanta – plastični zglobovi u A, B, C i E
Σ δ We = −Fgr ⋅ 3l ⋅ δα + 2Fgr ⋅ 2l ⋅ δα = Fgr l ⋅ δα ,

j
k
M gr
Fgr = 6
l
Do sloma okvirnog nosača doći će po 2. varijanti (plastični zglobovi u presjecima

ekstremnih vrijednosti momenata savijanja), jer ona daje najnižu vrijednost graničnog
opterećenja.
59
5. Uvijanje štapova kružnog poprečnog presjeka

5.1 Uvijanje štapa od nelinearno elastičnog materijala
Pretpostavke o deformiranju:
1. Ravni presjeci koji su bili okomiti na uzdužnu os štapa prije opterećenja, ostaju
ravni i okomiti na uzdužnu os i nakon opterećenja i deformiranja štapa
2. Točke koje leže na jednom polumjeru prije deformiranja, ležat će na tom istom
polumjeru i nakon deformiranja, tj. polumjeri se zakreću kao cjeline
Slika 5.1. Uvijanje štapa – geometrijska analiza
60
Geometrijska analiza:
BB1 = r ⋅ dα
γ = ρϑ − linearna raspodjela kutnih deformacija, ovisno o ρ

DD1 = ρ ⋅ dα ρ = 0, γ = 0
DD1 = γ ⋅ dx ρ = r , γ = γ max
ρ ⋅ dα = γ ⋅ dx τ = τ (γ ) dijagram smicanja
dα τ = Gγ Hookeov zakon smicanja
γ =ρ
dx τ = G ρϑ
γ = ρϑ
dα ⎡ rad ⎤
ϑ= ⎢m ⎥
dx ⎣ ⎦
Mt
τ= ⋅ρ
Ip
- formule izvedene u Nauci o čvrstoći I za linearno elastičan materijal
M
ϑ= t
GI p
gdje je α kut zakreta poprečnog presjeka, ϑ relatvini kut uvijanja (kut uvijanja po jedinici
duljine štapa), γ kutna deformacija, ρ tekući polumjer, a r vanjski polumjer štapa.
Kutne deformacije su i u elastičnom i u plastičnom području linearno raspodijeljene
po poprečnom presjeku štapa.
Prve se plastične deformacije pojavljuju na rubu presjeka u trenutku kad moment
uvijanja poprimi vrijednost Mt.T = τ TWp , gdje je τ T granica tečenja pri čistom smicanju, a
Wp je polarni moment otpora poprečnog presjeka.
Kad se moment uvijanja poveća iznad Mt.T, štap prelazi u elasto-plastično stanje. Po
rubu poprečnog presjeka pojavljuju se plastične deformacije, a plastificirano područje, u
obliku kružnog vijenca širi se prema središtu presjeka.
61
Slika 5.2. Raspodjela kutnih deformacija i tangencijalnih naprezanja po

poprečnom presjeku štapa izrađenog od linearno elastičnog materijala

poprečnom presjeku štapa izrađenog od elastično-idealno plastičnog
materijala
62

poprečnom presjeku štapa izrađenog od nelinearno elastičnog materijala
M t =? - moment kojim moramo djelovati na štap da bi se na površini štapa

pojavile deformacije γ max
dM t = τ ⋅ 2πρ ⋅ dρ ⋅ ρ
dA = 2πρ ⋅ dρ
M t = ∫ dM t = ∫ τ ⋅ 2πρ 2 ⋅ dρ
A A
τ = τ ( ρ ) → τ = τ (γ ) γ = γ ( ρ ) naći ρ = ρ (γ )
63
γ = ρϑ
γ max = r ϑ
γ
ϑ = max
r
γ γ max
=
ρ r
γ
ρ= ⋅r ρ = ρ (r )
γ max
r
dρ = ⋅ dγ
γ max
γ max 2
⎛ γ ⎞ r
Mt = ∫
0
τ (γ ) ⋅2π ⋅ ⎜ ⋅r ⎟ ⋅
⎝ γ max ⎠ γ max
⋅ dγ
γ max
r3
M t = 2π ⋅ ∫ τ (γ ) ⋅γ ⋅ dγ
2
γ 3
max 0
γ max
Iτ = ∫ τ (γ ) ⋅γ ⋅ dγ
2
0
3
r
M t = 2π ⋅ ⋅ Iτ
γ max
3
5.2 Uvijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala
τT
τ = Gγ τ T = Gγ T γ T =
G
M t < M t.pl < M t.gr
tražimo ovisnost re o M t.pl , r , τ T
M t.pl − parametar opterećenja, moment uvijanja koji izaziva
djelomičnu plastifikaciju poprečnog presjeka štapa
r − geometrijski parametar
τ T − parametar materijala
64
Slika 5.5. Uvijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala
Polumjer elastične jezgre – ovisi o polumjeru osovine (geometriji), opterećenju

( M t.pl ) i materijalu ( τ T ).
dM t.pl = 2πρ ⋅ dρ ⋅ τ ⋅ ρ + 2πρ ⋅ dρ ⋅ τ ⋅ ρ ∫

re r
M t.pl = ∫ 2πτ ⋅ ρ 2 ⋅ dρ + ∫ 2π ⋅ τ ⋅ρ 2 ⋅ dρ
o re
↓ ↓
τ = τ (ρ ) τ =τ T ≠ τ ( ρ )
τ T : re = τ : ρ
τ T ⋅ ρ = τ ⋅ re
ρ
τ = τT
re
re
ρ r
M t.pl = 2π ∫ τ T ρ ⋅ d ρ + 2 π ⋅ τ T ⋅ ∫ ρ 2 ⋅ dρ
2
o
re re
τ T re 4
⎛ r 3 re3 ⎞
= 2π ⋅ ⋅ + 2π ⋅ τ T ⋅ ⎜ − ⎟
re 4 ⎝3 3 ⎠
π 2 2
M t.pl = ⋅ τ T ⋅ re3 + π ⋅ τ T ⋅ r 3 − π ⋅ τ T ⋅ re3
2 3 3
65
1 2
π ⋅ τ T ⋅ re3 = π ⋅ τ T ⋅ r 3 − M t.pl
6 3
6M t.pl
re3 = 4r 3 −
πτ T
6M t.pl
re = 3 4r 3 −
πτ T
Granični moment uvijanja M t.gr
M t.pl = M t.gr za re = 0 πd 3
M t.gr = τ T = Wp.pl ⋅ τ T
2 12
πτ T r 3
M t.gr =
3 πd 3 πd 3 πd 4
Wp.pl = Wp = Ip =
2 d 12 16 32
M t.gr = πτ T ( )3
3 2
Faktor povećanja nosivosti štapa u plastičnom području
M t.gr Wp.pl
kt = =
M t.T Wp
πd 3
4
k t = 123 = = 1,333&
πd 3
16
povećanje nosivosti u plastičnom području je 33%
5.3 Uvijanje štapa od elastično-linearno očvršćujućeg materijala
Odrediti raspodjelu naprezanja u štapu kružnog poprečnog presjeka polumjera R

koji je opterećen momentom torzije M t koji uzrokuje djelomičnu plastifikaciju presjeka.
Materijal se kod plastičnog deformiranja linearno očvršćuje u skladu sa zakonom
τ = τ T + H (γ − γ T ) pri čemu je τ T granica tečenja kod čistog smicanja. Kolika je veličina
momenta torzije M t.pl potrebna da bi se presjek plastificirao do polumjera ρ = r ?
66
τ = G ⋅ γ Hookeov zakon smicanja

γ = γ el + γ pl
τT
τT = G ⋅γT , γT =
G
tgβ = H − modul očvršćavanja materijala pri smicanju
Jednadžba pravca A-B

τ − τ T = H (γ − γ T )
τ
τ = τ T + H (γ − T )
G
G −H
τ= τT + H ⋅γ
G
Slika 5.6. Uvijanje osovine od elastično-linearno očvršćujućeg materijala
67
Elastično područje
τ = G ⋅γ
γ : ρ = γT : r
γ ⋅r = γT ⋅ ρ
ρ
γ = γT
r
Plastificirano područje
τ = G ⋅γ G−H
H ⋅γ = τ − τT
G
γ : ρ = γT : r
τ τ G−H
γ ⋅r = γT ⋅ ρ γ = − T⋅
H H G
ρ τ ρ τT ρ τ τ G−H
γ = γT = T ⋅ ⋅ = − T⋅
r G r G r H H G
τ = τ (ρ )
⎡H ρ G − H ⎤
τ = τT ⎢ ⋅ +
⎣G r G ⎥⎦
τ max =? ρ =R τ ( ρ = R ) = τ max
⎡H R G − H ⎤
τ max = τ T ⎢ ⋅ +
⎣G r G ⎥⎦
68
r R
M t.pl = ∫ 2πρ ⋅ dρ ⋅ τ ⋅ ρ + ∫ 2πρ ⋅ dρ ⋅ τ ⋅ ρ
o r
↓ ↓
τ = τ (ρ ) τ =τ ( ρ )
r
ρ R
⎡H ρ G − H ⎤ 2
M t.pl = ∫ 2π ⋅ τ T ⋅ ρ 2 d ρ + ∫ 2π ⋅ τ T ⎢ ⋅ + ⋅ ρ dρ
o
r r ⎣G r G ⎥⎦
1 r4 ⎡H 1 ρ4 G − H ρ3 ⎤
M t.pl = 2π ⋅ τ T ⋅ ⋅ + 2π ⋅ τ T ⎢ ⋅ ⋅ + ⋅ ⎥
r 4 ⎣ G r 4 G 3 ⎦
⎡r 3 H 1 G −H 1 ⎤
M t.pl = 2π ⋅ τ T ⎢ + ⋅ ⋅ (R 4 − r 4 ) + ⋅ ⋅ (R 3 − r 3 ) ⎥
⎣ 4 G 4r G 3 ⎦
⎡r 3 1 H R4 1 H 3 1 3 1 3 1 H 3 1 H 3 ⎤
M t.pl = 2π ⋅ τ T ⎢ + ⋅ − r + R − r − ⋅R + ⋅r ⎥
⎣4 4G r 4G 3 3 3G 3G ⎦
π ⋅τ T ⎧⎡ ⎛ R ⎞ ⎤ 3 3⎫
M t.pl = ⎨ ⎢3H ⎜ ⎟ − 4H + 4G ⎥ R + (H − G )r ⎬
6G ⎩⎣ ⎝ r ⎠ ⎦ ⎭
M t.pl = f (r )
Granični slučaj
1. u krajnjim vlaknima pojava prvih plastičnih deformacija pri opterećenju M t = M t.T

τ = τT , r =R
π τT
M t.T = ⋅ ⎡( −H + 4G )R 3 + (H − G )R 3 ⎤⎦
6 G⎣
π τ π
M t.T = ⋅ T ⋅ 3GR 3 = ⋅ τ T R 3 .
6 G 2
2. plastifikacija cijelog poprečnog presjeka, isčezla elastična jezgra
M t.gr , r =0
π τ T ⎧⎡ ⎛ R ⎞ ⎤ ⎫
M t.gr = ⋅ ⎨ ⎢3H ⎜ ⎟ − 4H + 4G ⎥ R 3 ⎬
6 G ⎩⎣ ⎝ 0 ⎠ ⎦ ⎭
R
=∞
0
- ne može se definirati M t.gr već se za takav materijal definira ε x .max ili τ max ; na
rubovima počinje lom prije nego što se plastificira cijeli poprečni presjek.
69
II. TEORIJA VISKOELASTIČNOSTI
70
6. Teorija puzanja materijala
6.1 Viskoelastični modeli deformabilnog tijela
Slika 6.1. Osnovni reološki elementi: a) linearno elastična opruga, b)

viskozni element
71
72
6.2 Osnovni rezultati eksperimentalnog ispitivanja puzanja pri

jednosonom napregnutom stanju (rastezanju)
Slika 6.2. Krivulje puzanja
73
6.3 Krivulja relaksacije
Slika 6.3. Krivulja relaksacije
74
75
76
6.4 Krivulja puzanja
Slika 6.4. Krivulja puzanja
77
6.5 Voight-Kelvinov model
Slika 6.5. Voight-Kelvinov model
78
79
80
Slika 6.6. Krivulja puzanja i krivulja relaksacije Voight-Kelvinova modela
81
6.6 Maxwellov model
Slika 6.7. Maxwellov model
82
83
84
85
Slika 6.8. Krivulja puzanja i krivulja relaksacije Maxwellova modela
86
6.7 Troparametarski viskoelastični modeli
Slika 6.9. a) Voight-Kelvinov model serijski spojen s linearno elastičnom

oprugom, b) krivulja puzanja
Slika 6.10. a) Voight-Kelvinov model serijski spojen s viskoznim

elementom, b) krivulja puzanja
87
6.8 Model viskoelastičnog deformabilnog tijela s tri elementa
88
Slika 6.11. Krivulja puzanja modela s tri elementa
89
90
91
Slika 6.12. Krivulja relaksacije viskoelastičnog modela s tri elementa
92
6.9 Višeparametarski viskoelastični modeli
93
6.10 Model standardnog deformabilnog tijela
Slika 6.13. Viskoelastični model deformabilnog tijela s četiri elementa
94
95
96
97
98
Slika 6.14. Krivulja puzanja (a) i krivulja relaksacije (b) viskoelastičnog

modela deformabilnog tijela s četiri elementa
99
6.11 Poopćeni Voight-Kelvinov model
Slika 6.15. Poopćeni Voight-Kelvinov model
100
6.12 Poopćeni Maxwellov model

Slika 6.16. Poopćeni Maxwellov model
101
6.13 Boltzmanov princip superpozicije
Slika 6.17. a) Skokovita promjena naprezanja s vremenom, b) ovisnost

deformacije o vremenu (krivulja puzanja)
102

Teorija Plasticnosti I Viskoelasticnosti PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Teorija Plasticnosti I Viskoelasticnosti PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

1. Mehanička svojstva materijala pri jednoosnom rastezanju i sabijanju.......... 2

1.1 Konvencionalni dijagram rastezanja i sabijanja materijala ....................................... 2

2. Aksijalno opterećenje štapova i štapnih konstrukcija................................... 13

2.1 Analiza štapnih konstrukcija u elastičnom i u plastičnom stanju............................. 13

3. Savijanje prizmatičnih štapova u plastičnom području ................................ 32

3.1 Savijanje štapa od elastično-idealno plastičnog materijala..................................... 32

4. Savijanje statički neodređenih kontinuiranih nosača i okvirnih nosača u

4.1 Analiza graničnog stanja......................................................................................... 53

5. Uvijanje štapova kružnog poprečnog presjeka.............................................. 60

5.1 Uvijanje štapa od nelinearno elastičnog materijala................................................. 60

II. TEORIJA VISKOELASTIČNOSTI

6. Teorija puzanja materijala ................................................................................ 71

6.1 Viskoelastični modeli deformabilnog tijela .............................................................. 71

Slika 3.6. Raspodjela normalnih naprezanja po poprečnom presjeku štapa od elastično-idealno

Tablica 1.1. Reološki modeli ...................................................................................................... 12

1. Mehanička svojstva materijala pri jednoosnom rastezanju

Slika 1.1. Konvencionalni dijagram rastezanja

Dijagram počinje iz ishodišta pravcem koji se naziva Hookeovim pravcem i za koji

Granica tečenja σT je ono naprezanje kod kojeg se epruveta počinje produljivati

U teoriji plastičnosti ne postoji jednoznačna veza između deformacija i naprezanja,

Slika 1.2. Dijagram povijesti deformiranja

Bauschingerov efekat - snižavanje granice tečenja u drugom ciklusu opterećivanja

Slika 1.3. Bauschingerov efekat

1.2 Utjecaj uvjeta ispitivanja na oblik dijagrama rastezanja i sabijanja

1.2.1 Utjecaj brzine deformiranja

Slika 1.4.Utjecaj brzine deformiranja

Kod dinamičkog opterećivanja:

• pri dinamičkom opterećenju viša je vlačna čvrstoća,

• dolazi do loma pri puno manjoj ukupnoj deformaciji.

1.2.2 Utjecaj temperature ispitivanja na dijagram deformiranja

Slika 1.5. Ovisnost vlačne čvrstoće bakra o brzini deformiranja i o

Porastom temperature ispitivanja smanjuju se :

Slika 1.6. Dijagram naprezanje-deformacija u ovisnosti o povećavanju

Slika 1.7. Ovisnost ψ, ν, E, σD, δ o temperaturi

Snižavanjem temperature rastu: E, σT, σM, a smanjuju se δ5, ψ

Slika 1.8. Dijagram naprezanje-deformacija pri sobnoj i pri sniženim

1.3 Shematizirani dijagrami rastezanja i sabijanja

Slika 1.9. Shematizirani dijagram rastezanja mekog čelika s izraženom

Slika 1.10. Linearna aproksimacija krivulje očvršćivanja

• materijal s nelinearnim očvršćenjem i izraženom plohom tečenja

Slika 1.11. Shematizirani dijagram rastezanja mekog čelika s izraženom

Shematizirani dijagram za materijal s neizraženom plohom tečenja – legirani čelici

• elastično-linearno očvršćujući materijal

Slika 1.12. Shematizirani dijagram rastezanja legiranog čelika: a)

Slika 1.13. Shematizirani dijagrami: a) elastično-idealno plastičan

1.4 Reološki modeli

Slika 1.14. Osnovni reološki elementi : a) linearni viskozni prigušivač, b)

Tablica 1.1. Reološki modeli

2. Aksijalno opterećenje štapova i štapnih konstrukcija

• Uvjeti kompatibilnosti pomaka (uvjeti deformacije).

• Kriteriji tečenja materijala.

Slika 2.1. Štapna konstrukcija – aksijalno

opterećena. Materijal štapova elastično-idealno plastičan

1. ANALIZA KONSTRUKCIJE U ELASTIČNOM STANJU

(4) ⇒ (2a) 2N2 cos3 α + N2 = F

2. ANALIZA KONSTRUKCIJE U ELASTO-PLASTIČNOM STANJU

3. ANALIZA KONSTRUKCIJE U GRANIČNOM PLASTIČNOM STANJU

Uz npr. Sgr = 2, faktor sigurnosti za granično stanje

Produljenje štapa BD kod granične sile :

a) analiza u elastičnom području

materijal: elastično-idealno platičan

Slika 2.2. Štap od elastično-idealno plastičnog materijala opterećen