2.1.

U prostoriji dimenzija 5 ⋅ 4 ⋅ 2.5 m nalazi se zrak okolišnjeg tlaka 1.013 bar i temperature 20ºC.
a) Kolika je masa zraka u prostoriji, njegova gustoća, specifični volumen i broj kilomola?
b) Kolika će masa zraka izaći iz prostorije ako se temperature poveća na 40ºC?
c) Pod pretpostavkom da prostoriju hermetički zatvorimo, koliki bi tlak pokazivao
manometar nakon zagrijavanja zraka od 20 na 40 ºC?

a) V = 5 ⋅ 4 ⋅ 2.5 = 50 m3

pV 1.013 ⋅ 10 5 ⋅ 50
m= = = 60.23 kg
RT 287 ⋅ 293

RT 287 ⋅ 293
v= = = 0,8302 m3/kg
p 1.013 ⋅ 10 5

1 1
ρ= = =1,2046 kg/m3
v 0,8302

pV 1,013 ⋅ 10 5 ⋅ 50
N= = = 2,0792 kmol
ℜT 8314 ⋅ 293

pV 1.013 ⋅ 10 5 ⋅ 50
b) m1 = = = 56.38 kg
RT1 287 ⋅ 313

Δm = m − m1 = 60,23 − 56,38 = 3,85 kg

mRT1 60,23 ⋅ 287 ⋅ 313

c) p1 = = = 108210 Pa
V 50

p m = p1 − p o = 108210 – 101300 = 6910 Pa ~ 0,07 bar

2.2.
Hermetički zatvorena komora potonule podmornice probušena je sa donje strane. Kroz otvor
sporo ulazi voda u komoru i sabija zrak koji ne može izaći jer je otvor sa donje strane.
Dimenzije komore su 8 ⋅ 2 ⋅ 2 m, a pritisak zraka u komori prije ulaska vode je 1,013 bar.
Morsko dno na kome leži podmornica je 50 m ispod površine. Barometarski pritisak iznosi 1
bar. Pretpostaviti da je gustoća vode 1000 kg/m3!
a) Do koje će se visine podići voda u komori?
b) Koliko iznosi pritisak stlačenog zraka u komori?

Volumen komore je:

V = 8 ⋅ 2 ⋅ 2 = 32 m3

Ako voda prodre za x (m) u komoru onda je volumen stlačenog zraka:

V = 8 ⋅ 2 ⋅ (2 − x ) m3
Pritisak zraka poslije punjenja komore vodom je:

p 2 = p b + ρ ⋅ g ⋅ ( H − x) = 10 5 + 1000 ⋅ 9.80665 ⋅ (50 − x ) = 590332.5 − 9806.65 x

Pošto voda sporo ulazi u komoru to se može primijeniti Boyle-Mariottov zakon:

p1 ⋅ V1 = p 2 ⋅ V2

Odnosno

105*32 = (590332,5 - 9806,65 x) * (2 – x)*16 =

ili

x2 – 60,013*x + 100 = 0

Odavde je

x1 = 60,343 m i x2 = 1,657 m

Prvo rješenje otpada, jer je to veće od H . Ostaje x = 1,657 m. Sada je:

p 2 = 590332.5 − 9806.65 x = 590332.5 − 9806.65 ⋅ 1.657 = 574083 Pa

2.3.
Jedan zračni rezervoar volumena 0,6 m3 puni se zrakom pod pritiskom, iz čeličnih boca. Svaka
boca ima volumen 0,03 m3 a nalazi se pod pritiskom od 80 bara.
Koliko će boca biti upotrijebljeno da bi se napunio rezervoar na 15 bara, kada se temperatura
ne mijenja ϑ 0 = 20 oC = const.

Masa zraka u rezervoaru nakon punjenja:

pV 15 ⋅ 10 5 ⋅ 0.6
m= = = 10.703 kg
RT 287 ⋅ 293

Masa zraka u čeličnoj boci:

pV 80 ⋅ 10 5 ⋅ 0.03
m= = = 2.854 kg
RT 287 ⋅ 293

m1 + m2 = muk odnosno

p o ⋅ Vr p ⋅ Vb p ⋅ (V + Vb )
+ = 1 r iz čega slijedi da je:
R ⋅T R ⋅T R ⋅T

p o ⋅ Vr + p ⋅ Vb = p1 ⋅ (Vr + Vb )
Ako se puni sa n boca onda će biti:

0.6 ⋅ 1 + 0.03 ⋅ 80 ⋅ n = (0.6 + 0.03n ) ⋅ 15

0.6 + 2.4n = 9 + 0.45n

1.95n = 8.4

n = 4.31 boca

1.boca
p o ⋅ Vr + p ⋅ Vb = p1 ⋅ (Vr + Vb )
0,6 + 2,4
1 ⋅ 0.6 + 80 ⋅ 0.03 = p1 ⋅ (0.6 + 0.03) ⇒ p1 = = 4,7619 bar
0,6 + 0,03

2.boca:
2,857 + 2,4
4.7619 ⋅ 0.6 + 80 ⋅ 0.03 = p 2 ⋅ (0.6 + 0.03) ⇒ p 2 = = 8,3447 bar
0,6 + 0,03

3.boca:
5,007 + 2,4
8.3447 ⋅ 0.6 + 80 ⋅ 0.03 = p3 ⋅ (0.6 + 0.03) ⇒ p3 = = 11.757 bar
0,6 + 0,03

4.boca:
7,054 + 2,4
11.757 ⋅ 0.6 + 80 ⋅ 0.03 = p 4 ⋅ (0.6 + 0.03) ⇒ p 4 = = 15,006 bar
0,6 + 0,03

2.4.
Rezervoar volumena 3 m3 treba napuniti zrakom na 6 bar. Kompresor kojim se puni rezervoar
tlači 2 m3/minuti zraka. (Ovaj volumen je računat na stanje 15oC i 1 bar), a kompresor stvarno
usisava zrak iz prostorije temperature 20oC na pritisku 0.96 bar. Koliko je vremena potrebno za
punjenje rezervoara ako se njegov sadržaj u toku punjenja ohladi na 27oC?

Količina zraka prije punjenja u rezervoaru:

p oV 0.96 ⋅ 10 5 ⋅ 3
m0 = = = 3.42 kg
RT 287 ⋅ 293

Količina zraka poslije punjenja u rezervoaru:

pV 6 * 10 5 * 3
m2 = = = 20,9 kg
RT 287 * 300

Količina ubačenog zraka u rezervoar:

Δm = m2 − mo = 20.9 − 3.42 = 17.48 kg

Maseni protok zraka kroz kompresor je:

2
.
10 5 ⋅
.p ⋅V 60 = 0,04033 kg/s
m= o =
RT 287 ⋅ 288

Vrijeme punjenja je:

Δm 17.48
t= .
= = 433 s
m 0.04033

2.5.
Električna sijalica napunjena je dušikom pri čemu je vakuum u kruški na temperaturi od 25 oC i
barometarskom pritisku od 1,013 bar pv = 26667 Pa. Uključivanjem sijalice u rad pri
ustaljenom režimu, temperatura u loptastom dijelu kruške iznosi ϑ 1 = 160 oC, a u cilindričnom
dijelu ϑ 2=70oC. Volumen loptastog dijela sijalice iznosi 90 cm3, a cilindričnog dijela 15 cm3.
Koliki je pritisak u sijalici pri ustaljenom režimu rada?

Za početne uslove (25 oC i 1,013 bar) imamo:

p n (V1 + V2 ) = m ⋅ R ⋅ Tn (1)

U ustaljenom režimu biti će:

p ⋅ V1 = m1 ⋅ R ⋅ T1 (2)

p ⋅ V2 = m2 ⋅ R ⋅ T2 (3)

Ukupna masa plina jednaka je zbroju masa u pojedinim volumenima:

pV1 pV2
m = m1 + m2 = +
RT1 RT2

Zamjenom u jednadžbu (1) dobiva se:

V1 + V2 p ⎛V V ⎞
pn = ⎜⎜ 1 + 2 ⎟⎟
RTn R ⎝ T1 T2 ⎠

p n (V1 + V2 ) (1,013 − 02667 ) *10 5 (90 + 15) *10 −6

p= = =1.045 bar
⎛ V1 V2 ⎞ ⎛ 90 15 ⎞ −6
Tn ⎜⎜ + ⎟⎟ 298⎜ + ⎟ *10
⎝ T1 T2 ⎠ ⎝ 433 343 ⎠
2.6.
U željezari se zrak potreban za izgaranje koksa u visokoj peći, prije uvođenja u proces,
predgrijava u regeneratorima. Zrak se zagrijava od 22 oC na 600 oC. Ulazni kanal kojim se zrak
dovodi u regenerator ima površinu presjeka 1.5 m2. Kolika treba biti površina presjeka izlaznog
kanala, ako je brzina zraka na izlazu jednaka ulaznoj brzini? (Tlak zraka se ne mijenja!)

Jednadžba stanja zraka u ulaznom kanalu:

. .
p ⋅ V1 = m⋅ R ⋅ T1

Ako volumni protok izrazimo preko brzine i površine presjeka:

.
p ⋅ w ⋅ A1 = m⋅ R ⋅ T1

Jednadžba stanja zraka u ulaznom kanalu:

.
p ⋅ w ⋅ A2 = m⋅ R ⋅ T2

Iz ovih izraza proizlazi:

T2 873
A2 = A1 = 1 .5 = 4.439 m2
T1 295

2.7.
Za neki plina zadane su spec. Topline cp=1.059 kJ/kgK i cv=0,762 kJ/kgK. Kolika je molarna
masa M i vrijednost κ ? Koliki rad izvrši taj plin pri porastu temperature za 8 K?

cp 1.059
κ= = = 1.39
cv 0.762

R = cp – cv = 1.059 – 0.762 = 0.297 kJ/kgK

ℜ ℜ 8314
R= ⇒M = = = 28 kg/kmol
M R 297

W = R ⋅ Δϑ = 0.297 ⋅ 8 = 2.376 kJ/kg

2.8.
Za temperaturni interval između 265ºC i 729 ºC treba odrediti molnu srednju specifičnu toplinu
dušika Cp i Cv te njihov omjer κ !

Linearnom interpolacijom podataka iz toplinskih tablica dobiveno je:

[C ] 265
p 0 = 29,329kJ / kmolK i C p [ ] 729
0
= 30,537 kJ / kmolK

[C ] 729
[ ]
* 729 − C p
265
* 265
[C ] 729
p 265 =
p 0

729 − 265
0
=
30,537 * 729 − 29,329 * 265
729 − 265
= 31,227kJ / kmolK

[C v ]729 = [C p ]265 − ℜ = 31,227 − 8,314 = 22,913kJ / kmolK

729
265

31,227
[κ ]729
265 = = 1,3628
22,913

2.9.
U jednoj posudi pomiješaju se 3 kg uzduha, 5 kg ugljičnog-dioksida i 4 kg kisika.
a) Odrediti njihov relativni maseni i volumenski sastav.
b) Naći plinsku konstantu i prividnu molekularnu masu smjese.
c) Odrediti broj molova svake komponente i ukupan broj molova.

Ukupna masa smjese je

msm = 12 kg

Relativni maseni sastav biti će:

muz 3
g uz = = = 0.25
m sm 12

mCO2 5
g CO2 = = = 0.417
m sm 12

mO2 4
g O2 = = = 0.333
m sm 12

Relativni volumenski sastav je

g / Mi
ri = n i
∑ gi / M i
1
n

∑g
1
i / M i = 0,25/29+0,417/44+0,333/32=0,02851

ruz = 0,008635/0,02851 = 0,303

 rco2 = 0,009475/0,02851 = 0,332

ro2 = 0,0104/0,02851 = 0,365

Plinska konstanta je

n
Rs = 8314/Ms = 8314/ ∑r M
1
i i =8314/35,08 = 237 J/kgK

n
Ms = ∑r M
1
i i = 0,303*29+0,332*44+0,365*32=35,08 kg/kmol

Broj molova svake komponente dobiva se iz odnosa

Ni = mi/Mi

Nco2 = 5/44 = 0,1137;

No2 = 4/32 = 0,125

Nuz = 2/29 = 0,1034

Ukupan broj molova: Ns = 0,3421

2.10.
Analiza produkta izgaranja daje volumenski sastav u postocima:
8%CO, 25%H2, 17%CH4, 1%C2H4, 17%CO2, 29%N2, i 3%O2.
Plin se nalazi na pritisku od 2 bar i na temperaturi od 200oC.
a) Kolika je prividna molekularna masa i plinska konstanta?
b) Odrediti maseni sastav smjese
c) Koliki su parcijalni pritisci komponenata?
a) Kolika je specifični volumen i ukupni volumen ako se sagorijevanjem dobije 100 kg/h
plina?
n
a) Ms = Σri*Mi = 0,08*28 + 0,25*2 + 0,17*16 + 0,01*28 + 0,17*44 + 0,29*28 + 0,03*32
1

= 22,3 kg/kmol

Rs = 8314/Ms = 8314/22,6 = 368 J/kgK

b)
gco = 0,08*28/22,3 = 0,100
gH2 = 0,25* 2/ 22,3 = 0,022
gCH4 = 0,17*16/22,3 = 0,122
gC2H4 = 0,01*28/22,3 = 0,013
gco2 = 0,17*44/22,3 = 0,335
gN2 = 0,29*28/22,3 = 0,365
go2 = 0,03*32/22,3 = 0,043
 b) Parcijalni pritisci komponenata su

pgCO = 0,08*2 = 0,16 bar pc2H4 = 0,01*2 = 0,02 bar

pH2 = 0,25*2 = 0,5 ″ pCO2 = 0,17*2 = 0,34 ″
pCH4 = 0,17*2 = 0,34 ″ pH2 = 0,29*2 = 0,58 ″
pO2 = 0,03*2 = 0,06 bar

c) Specifični volumen smjese je

ν = RT/p = 368*473/2*105 = 0,87 m3/kg

Ukupni volumen je

.
V = m * ν = 100*0,87 = 87 m3/h

2.11.

4 mn3 zraka čiji je volumenski sastav: 21% O2 i 79% N2 pomiješana su sa 1 mn3 generatorskog
plina čiji je volumenski sastav: 0,1 H2, 0,3 CO, 0,1 CH4 i 0,5 N2.
a) Odrediti plinsku konstantu i prividnu molekularnu masu novonastale smjese
b) Kolika je masa i specifični volumen novonastale smjese?
c) Koliki je parcijalni pritisak komponente zraka i generatorskog plina u smjesi ako je
pritisak smjese 1 bar?
a) Plinska konstanta i prividna molekularna masa zraka mogu se izračunati iz poznatog
relativnog volumenskog sastava i iznose:

Rz = 287 J/kgK
Mz = 29 kg/kmol

Prividna molekularna masa i plinska konstanta generatorskog plina biti će

n
Mg = Σ riMi = 0,1*2 + 0,3*28 + 0,1*16 + 0,5*28 = 24,2 kg/kmol
1

Rg = 8314/Mg = 8314/24,2 = 343,6 J/kgK.

Ukupni volumen smjese biti će

Vs = 1+4=5 mn3
Relativni volumenski sastav zraka i generatorskog plina u novonastaloj smjesi je

rg = 1/5 = 0,2
rz = 4/5 = 0,8
Prividna molekularna masa i plinska konstanta novonastale smjese su

Ms = 0,2*24,2 + 0,8*29 = 28 kg/kmol

Rs = 8314/Ms = 8314/28 = 297 J/kg K

b) Masa smjese je

ms = Ms*Vs/22,4 = 28*5/22,4 = 6,25 kg

vs = Vs/Ms = 5/6,25 = 0,802 m3/kg

c) Parcijalni pritisci zraka i generatorskog plina u smjesi su:

Pz = 0,8*1 = 0,8 bar

pg = 0,2*1 = 0,2 bar