Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 2 Sklevicky PDF

    Uploaded by

    Zoran Petakov
    14 views44 pages

    Original Title

    2_Sklevicky.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    14 views44 pages

    2 Sklevicky PDF

    Uploaded by

    Zoran Petakov

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 44
    Lydia Sklevicky ORGANIZIRANA DJELATNOST ZENA HRVATSKE ZA VRIJEME NARODNOOSLOBODILACKE BORBE 1941—1945. PPS (1), 83-127 Zagreb, 1984. UDK 3085.2 :949,71-18« Tavorni znanstveni 22d Organizirana djelatnost Zena Hrvatske za vrijeme narodnooslobodilatke borbe 1941—1945. Lypia Sxtevicxy 7 a a Inwcitut za histori radnigkog pokrera Hevatske, Zagreb, SFRJ 1, uvop Glasovi gradanskoga Zenskog pokreta utihnuli su pred neminovnoiéu ratne katastrofe No, svakodnevica opasnosti, progona, djelovanja u sjeni, nije predstavijala novo iskustvo za aktivistkinje proleterskoga Zenskog pokreta. Pripremane na taj trenutak u tijeku titavog razdoblja politike Narodnog fronta spremno su dogekale ulazak Jugoslavije u drugi svjet~ ski rat, Participirajudi na Sirokoj akcijskoj ideji aktivistkinje proleter- skoga Senskog pokreta postaju jedine baitinice slotenog razvoja Zenskih pokreta slomljene kraljevine. Izbijanjem i Sirenjem ustanka teéidte rada Pmnedu Zenamas, sa Zenama { samih >svjesnih dena — potpuno priprem- Tjenih 2a novi povijesni trenutak — prebdacuje se najvetim dijelom iz gradova na selo. Mobilizacija najfirih masa seoskih Zena za pomoé i sudje- lovanje u oslobodilatkom pokretu bit ée jedan od temeljnih zadataka Exavog toga razdoblja, Ali i'u okupiranim gradovima rad anifalstkinja nastavlja se s novim intenzitetom. Stovise, najvedi dio aktivnosti KP] w uvjetima gradske ilegale ponijele su ene. Centralno mjesto u prikazu djelovanja Zena u tom razdoblju predstavljat ée prikaz i razmatranje nastanka i razvoja samostalne borbene Zenske po- lititke organizacije Antifatistitkog fronta Zena (v daljnjem tekstu AFZ). U prvom poglavlju analizirat éu AFZ kao samostalnu organizaciju — nje- zino odredenje, organizacionu strukturu, zadatke i oblike rada, Drugo poglavije obradit ée AFZ kao dio Sirokoga antifakistitkog i oslobodilathog pokreta, iu njemu éu analizirati njegovo suodnotenje s ostalim segmen- tima pokreta (Komunistigkom partijom, organima narodne vlasti te Narodnooslobodilatkom vojskom). © dimenzijama procesa kulwurne mi- jene zapotete novim povijesnim iskustvom Zena, © odnosima emancipa- torskih i tradicijskih yrednota i njihovim antinomijama u tom procesu, govorit éu u zasebnom tekstu.* = Ovaj tekst dio je Sire seudiie »Zene i pot — poviicsna geneza jednog inceresae. Po. lavle o home je tied bit Co tiskano u fasopisu “Gordogans be. 15, Zagreb 1984, pod Raslovom: »Antifabseithi front Zena: kulesmom mijenom do Zane ‘novog tips’. 45 1. SRLEVICKY, 2eme Henke NOB ws, 1.1. O izvorima i literaturi Tako se u novijoj hrvatskoj historiografiji posvetuje sve vile panje pro- ufavanju NOB-a i socijalistitke revolucije, razvo} i rad AFZ-a ostali su uu_mnogim aspektima neistrateni. Nezaobilazna je zbirka dokumenata »Zene Hevatske u narodnooslobodilackoj borbis I i II,! koja sadr2i doku- mente 0 politicko}, druftveno| i voino} aktivnosti Zena. Posebna je zna- Eajka toga izbora feo omogucava pracenje linije KPJ { njezino osevarenje na sektoru rada medu Yenama vee od prvih inicijativa za stvaranje anti- faSistitkih odbora 3ena (1941), godinu dana prije formalnog osnivanja organizacije, Valja napomenuti da te edicije prematuju karakter zbornika grade, jer se u obliku kragih komentara i napomena daju ocjene, a i nadopune dokumenata i zbivanja, pa sc dobiva neka vrsta sinteze me- moarski obrazloZenog dokumenta. Studija Marije Senti¢-Zaknié? 0 objav- Kjenim izvorima i literaturi o sudjelovanju Zena u oslobodilatkom ratu i socijalistitkoj revoluciji u Hirvatskoj (publiciranim u SRH od 1945. do 1973) neophodna je a upoznavanje opsega i dosega raznorodnih radova © aktivnostima Sena, Autorica daje iscrpan prikar. objavljenth dokume- hata u razlitnim zbomicima, pregled memoara sudionica i shgnih. napa autobiografskog karaktera. Posebno su 2natajni. prikaz i ocjene historio- grafske literature s problemskom podjelom radova na opéa djela koja opéenito obraduju pitanje NOR-a i socijalistitke revolucije u Hrvarskoj 19411945, a vile ili manje dotitu se i AFZ-a kao dijela Jedinstvene narodnooslobodilatke fronte, te specijalistitke radove koji razraduju detaljno pitanja u vezi sa Zenskim pokretom. Ocjenjujuti opéa djela, M. Sentié-Zaknié narodito istige nepotpunost svih pregleda historije SK u odnosu na obradu naprednoga Zenskog pokreta, dok za specijalistithe radove smatra da su usprkosYelativnoj mnopobrojnost!pisani na osnovi prethodno objavijene izvorne grade bez dublje nauéne analize i Kritike. »Knjiga, kao zasebnih radova, publicirano je kod nas v_poslijeratnom razdoblju relativno malo, a i ono So je publicirano svodi se vise-manje pa brolure koje eu,u prvom sedu.nesistematsh, dileranski radene i coje uglavnom zavrSavaju na popularno-faktografskim preprifavanjima, pisanju kratkih biogeafija ili pak focotipskim izdanjima — spomenicama. Za radove ove veste mo%e se jo§ konstatirati da su uglavnom publicirani — uy prrom deselieda pole zaviferka sarodaoeslobodistkog rat [|< U zakljutku te vrlo utemeljene studije, autorica istige da se poslijeratni historijski radovi oslanjaju veeim dijelom na spomenute dvije knjige 2bor- nika »Zene Hrvatske u narodnooslobodilatko} borbie. Njihova je zaje- dnitka odlika da su ili previge opéeniti ili previte detaljizirani, pa stoga predstavijaju tek osnovu 2a daljnja istrazivanja. Postojeta su istraZivanja ogranigena vetim dijelom na organizacioni razvoj i konferencije, no iz njih se ne vidi razvoj organizacije AFZ-a, »te se moe konstatirati da ne~ | Zone Hegulsv nuodngolbodilaoj bork, 11 dn, Glave adr Sava Enh altava, Zagreb. 1955. ‘Zoog wfsralog eiteania ropa zbormika, w daiflem. teksts fapomena ravodit éu ga samo ko. »Zene Flrvatike:-.« if 2 Marija Somig-2abnié, Pra licrature i Kampane grade o ulsSla tena ealobodi= ladkor rate i rocjalisitho) revolucit s Hrvaerkoy, Zona, br. 1, 1974, 46-68 Naw. din 55. L. SKLEVICKY, 2ese Henke NOG Pros, Som ame) dostaje najelementarniji_ prikaz organizacijes.t Zanimljiva je napomena da su svi dosadainji pokuaji zavrSili uglavnom na popularno-faktograf- skom preprigavanju, kronolotkim analizama ili donekle historijskim p: kazima AFZ-a u Hevatskoj u periody 1941—1945, te da su ih pisali ugh ynom politigari koristeéi se velo malo arhiyskom gradom, Nuznost pri- stupanja znanstvenoj obradi_ problema, odnosno izradi nauvne sinteze, istiée uz M. Sentié-Zaknié i Mira Kolar-Dimitrijevié u prikazu najnovi- jih knjiga o sudjelovanju Zena u radnigkom pokretu i NOB-u.? Arhivska grada organizacije AFZ-a sredena je i pohranjena u Arhivu Insticuta 2a historiju radnitkog pokreta Hrvatske u Zagrebu. Sastoji se od 22 arhivske kutije, a sadrti materijale Glaynog odbora AFZ Hr- vatske (19421945), te materijale oblasnih, okruénih, kotarskih, opéin- skih, mjesnih { gradskih odbora AFZ-a. Ti dokumenti omoguéavaju uvid u djelovanje AFZ-a u razligitim sredinama od njegova formiranja do za- veletka rata. Moguéa je najgrublja podjela raznorodnih dokumenata pre- ma vrsti iskaza — diskursa — na dvije osnovne skupine. Diskurs politi¢kih i organizacionih referata, letaka, Zenske Stampe, direktivnih pisama, i sl. Kojima se u_pravilu vi8i odbori obragaju nizim, govori mobilizacijsko- propagandnim jezikom. On, uz ostalo, pretpostavija eventualno buduée stanje postojanja Ijudske zajednice kao realnog entiteta. Revolucionarni optimizam — vjera u pobjedu i isticanje snaznih emocija (mrZnja prema neprijatelju, naglaSavanje potlagenog polo%aja Zena u dosadainjem dru- Sevu, prikazi stradanja nevinih i nemoénih i sl.) usmjeren je na djelova- nje. Krititko-informativni diskurs koji nalazimo u izvjeStajima nizih od- bora s terena vitim i diskusijama delegatkinja na brojnim konferencija- ma AFZ-a odlikuje se krititkom prosudbom, realistiékim poimanjem i prikazom konkretnih situacija, kao i samokrititno%éu. Njegova je funk- cija da omogueéi regulaciju i Sto bolje funkcioniranje svakodnevne prakse.® Posebno znagajan izvor za nae istrazivanje predstavljaju centralna i re- gionalna glasila AFZ-2. Na thu Hrvatske u periodu od 1942, kad je u ‘ofujku objavljen_ prvi Zenski list na oslobodenom teritoriju, »Zene u bor- bie (izdavat mu je Okru2ni odbor ABZ za Liku), do zavrSetka rata izlazi- lo je 15 Zenskih listova. Organ Centralnog odbora AFZ Jugoslavije »Ze- na danas« objavijen je uw tri ratna broja (31—33)', a »Zena u borbie, glasilo Glavnog odbora AFZ-a Hrvatske, u 17 brojeva (1943—1945)." U izvornim dokumentima, literaturi, znanstvenim raspravama i memoar- skoj literaturi nisu prikazane situacije koje bi neposredno govorile o di- menzijama kulturaih promjena nastalih kao_posijedice polititke emanci- pacije Zena, i njihova aktivnog sudjelovanja u povijesnim zbivanjima, | Nav. di 61 5 Mira Kolgr-Dimivrijevié, Najnovije kojige o sudjelovanju Sena uw radnigkom pokreww i NOB-v, Casopis 24 sworemens povijest, be TIL, 1977, 127—131 ® Sliénu pojave primijenions na nivoe regulative primiesuie i Roberto Mangabeira Unger, Law in Modera Society, Toward 2 Criticism of Social Theory, ‘The Free Dress, New ‘York 1976, 233, 9 Zeng danas. Reprint. Brojevi od 1/1936, do 33/1944, Konferoactia 2a deultvens aktiv: nost Jena Tuposlavii, Beograd 1966. * Zena x borbi. Reprint. Brojevi of 1/1943. do 16—17/1945. Konferencija 2a druftvenu aktivnort Zena Hrvatske, Zagreb 1974, 7 L. SRLEVICRY, Zane Hevtihe 4 NOB Prag, MoH case) Niu tom slufaju nije neumjesna spoznaja da probijati se do istine o de- nama, druitveno} grupi koja unacol brojnim i nezanemarivim razlikama unutar sebe sadrii i dovoljno odlika koje je obiljezavaju kao 2asebnu, znagi na neki naéin, zajedno s njima, prijeéi put od »Zenske prirodes ka vhistoriji Zenae. Literatura o sudjelovanju Zena u NOB-u koja pretendi- ra aa znanstvenost, bez problematiziranja, usporedo sa znanstvenim re- konstrukcijom povijesnih dinjenica, participira na mitskom toposu odre- denja ene. Zene nalazimo kao »(...) te Cuvarke Fivora, [...] one koje su po prirodi svojoj prodete nelnokéue,? kao one koje su revoluciji daro- vale +[...] plemenitost materinstva, iskonski nagon Hene da se brine © ranjenim i bespomognim«.!° Prihvatljivom mi se ini metodolotka opaska Mire Kolar-Dimitrijevié, koja smatra: +Zbog, specifinog ponafanja Zena Enjihove maogostruke loge, pobazalo se vet u_ potetku Ga se aktrynost Yena ne mote prikazati ni samo dokumentima, ali ni samo sjeéanjima. Trebalo je kombinirati ta dva izvora [...].«!! Problem iskrsava kad se sjecanja sudionica u pojedinim povijesnim dogadajima ili Ek procesima pokadu kao nedostatna. Memoarska grada otkriva neposredno videnje pojedinca, i mada moze nadopuniti dimenzije nae spoznaje, ipak ne da- Jf migorgre na pitanja 9 specifiénom. penatanju fenaw. Danas bi trba- 0 biti izlitno dokazivati da biolotke i socijalizacijske osobitosti spolova podlijeéu historizaciji (pojaynim oblicima karakteristitnim/eazligitim 2a pojedina povijesna razdoblja). Upravo ra draftvena konsteukeija Zenskog Ponaganja najdeSée je u sjeéanjima i dokumentarnim/znanstvenim rado- prekrivena stereotipima — abistorijskim predod#bama o nepromje prirodaim osobinama spolova. Moda joX nije prckasno uputiti sudionicima NOB-a i aktivistkinjama AFZ-a anketu koja bi postavila pi- tanja o situacijama iz kojih bi se neposredno mogle uotiti dimenzije pro- esa stjecanja ravnopravnosti Yene (npr. eventualne promjene u odnosi- ma bratnih drugova, roditelja prema Zenskoj djeci, prema tradicionalnim Zenskim poslovima, Seksualnom moralu, i sh.).!* No, w nedosearku izrav- nijih podataka, w ovoj sam studiji spoznaje o tim procesima otitavala iz implikacija i naznaka sadrianih u athivskim izvorima i literaturi. 1.2. Pregled najvainijih dokumenata i podataka o radu AFZ-a i sudjelovanju Zena u NOP-» Nakon toga saZetog ukazivanja na literatura o problematici orga pos dielovanja Zena w periady 19411945, neizbjetan je zabljudak, budutl dai strut prikaziobiluju nepotpunostima 1 nedostacima, da, | opée znanje (u smistu vopée kultures) ne pruda nulne preduyjere da odmah zapotnem socioloshu analizu organizacije pokreta Zena. Da nas, éctrdesetak godina nakon zbivanja 0 Kojima ée biti rijeé u ovom * Torica Mutavdzié, Zene Sthije w NOB, Zens, be, 6, 1976, $5. ™ Daanka Koveéevié, Uvod, u: Borbeni put Leva Jugoslavije, Lebsikogeafsi zavod -Svetnanjer, Beograd 1972, 25 " Mira Koler-Dimitrievié, wax. din 127, t Motoda -oralne povijesti= (oral History), iako i sama o scbi ontroverzna, Bint se peirbjefna w takvom tipa istabivanja. Usp. ape, Thomas. Schmid, -Oralna povie ‘kuleura donjih slojeva, Zbomik creéeg programa Radio Zapreba, br. §, 1983, 150—15 88 1. SELEVICKY, Zine Henke w NOE Pes tn, SUD (8H dijelu rada, pojam »afetejkax (jednako muran kao i »sufrafetkae) nosi konotacije poneSo osebujnog relikta — tipa aktivistinje Koji se ini neumjesnim, i pomalo smijetnim, Tome pridonose, uz ostalo, i udAbenici povijesti koji poslijeratnim generacijama ne prenose niti objainjavaju ona} revolucionarni naboj, onu Zed za druStvenom/kulturnom promjenom, koja je, vierojatno, uz ciljeve opéenarodne borbe, nadahnjivala Zene na djelovanje. Stoga & u narednom odjeljku u najkeagim ertama ukazati na vabnije dokumente i podacke o nastanku i razvoju AFZ-a i sudjelovanju Zena u NOB-u i organima nove vlasti ‘Tek za vrijeme NOB-a, ono ito je u historiogeafsko} literaturi oznageno kao »napredai Zenshi pokret« dobiva karakter organiziranog pokreta, U periodu izmedy dva rata strategija KPJ u radu medu Zenama usmjerena je na neposredno ukljufivanje Zena u razlitite organizacije radnitkog pokreta (klasne sindikate, KPJ...). Zene kao autonomna, organizirana snaga, postaju vidljive tek u periodu politike Narodnog fronta (od 1935), kad ih partijske dizektive upuéuju na ukljudivanje u rad tadatnjih, eksklu- zivno Yenskih, gradanskih organizacija. No, valja spomenuti da se u tom razdoblju prosvjetna i ancifatistitka aktivnost nastojala provoditi iu masama seoskih Zena. Njih se obuhvaéalo posredstvor »Druitva za pro- svjetu Zene« (osnovanog, na inicijativu KP 1935), a pod utjecajem uklju- Geni komanistkinja progresivmy akciju_na sely imaju neko vrijeme i zadruge »Hevatsko srce«, Henska sekcija »Seljatko kolos Samostalne demokratske stranke, rZenske grane HSS-a«, a pojedine komunistkinje djelovale su iv druievu »Katarina Zrinski«. Uzdajuéi se u temelje koje je imao postaviti taj rad, KPJ se u trenutku dizanja ustanka i podetka partizanskog ratovanja obraéa Zenama u dokumentu »*Upute o stvaranju scoskih i kotarskih odbora lige Zena nacionalno-oslobodilatkog frontae.!* Istiguéi mnogostruku vatnost uloge Jena u nacionalnom oslobodilagkom pokretu va narovito u ovo) fari partizanskih borbi«, zakljueuje 0 nuino- sti &to skorijep stvaranja slige Yena nacionalno-oslobodilaékog, fronta, st slijededim konkretnim zadacima: — povezati seoske Hone, obrazovati ih skolektivistitkim duhome, pol sigki ih mobilizirati za ‘opéi narodni ustanak objaSnjavajuéi im znataj nacionalno-polititke borbe i mjesto Yena u toj borbi: »Ovo se narotito postizava na uobiéajenim prelima, kominjanju itd.«; — staranjem o higijeni spre€avati zarazne bolest — zhog smanjene kolifine raspolotive hrane, pouditi Zene »Seo jednostay- nijem i ekonomifnijem pripravijanju hrane | Sednjix; — organizirati #ene za vradove nufne i korisne partizanskim odredimax; — organizirati »sa raspolotivim snagamax kulturne priredbe po sclima, te pristupiti likvidaciji nepismenosti medu Zenama. Kao oblik organizacije M Dene Hrousske..., 1, dokument 12, 26, Dokument je objavlien vz bilethu: -Nije werrdeno i, hojeg krajt, posjete dokument, Vjerojstac in 1941. g. Zanimiiv. joy ike govort 0 poteeims organizaeije fana.« Vee u rainy 1941, formira se w Zagrebu Iniijasivni odbor AF2-a. 24 He prosinen 1941, CK KPH ivdaje okruéniey o orgonizaclit I zadacima FZ, Drespostaviei da im ovaj dokumene prethodi, ¢ obzirom na to da jol nije defini [AFZ, veb se mjesto njoga javlia naziv »Liga denae 1. SRLEVICKY, Zane Hrvaeke & NOB oF PPS (iy ss (98H) redlazu se »seljski odbori, povjerenici po zaselcimas, a kotarski odbor Eiraju delegackinje selishih odbora. Preporuéa se da se dene biraju na Sto veéim zborovima, »pogev3i od seljskih odbora, koji treba da budu birani po javnim skupinamas. U Zagrebu je u rujnu 1941, formican Inicijativai odbor AFZ-a za Hevat- sku, no zbog te8kih uyjeta u kojima se Zagreb nalazio u vrijeme okupacije, ‘on nije mogao protiriti svoje djelovanje na ostale krajeve Hrvatske, pa se pretvara u rukovodstvo AFZ-a u Zagrebu.!* Prvi dokumene koji svjedo8i o pofetku organiziranog djelovanja 4ena Hevatske je »Rezolucija sa skupStine Jena drvarske doline od 21, VITI 1941.«'* U srpnju 1941. partizani oslobadaju podrudje na tromedi Bosne, Like i Dalmacije, i drde ga do polovice rujna. Odredi se protiruja i ive! uju, stvaraju se organizacije ¥ena. U Drvaru je 21. VITI odriana konfe~ Fencija Jena, na kojoj su prvi put istupile Zene seljanke. Svojom rezolu- cijom ene i djevojke pozdravljaju partizane i pozivaju na pomoé front: *[...] Pomozimo ih, jer buduénost za koju se danas zajednitki borimo donijeti Ge nam ne samo nacionalnu slobodu i nezavisnost, nego i slobodu nama kao ¥enama, osloboditi ée nate stvaralatke snage, espasobit ée nas da sva najplemenitija tuvstva koja u sebi nosimo kao majke i kao sestre nesebitno darujemo svom narodu i gitavom ljudskom rodu.« Istige se jedinstvo hevatskih i srpskih Zena koje znaju razlikovati hrvat- ski narod »od ustatkih razbojnikas. Konferencija je postavila kao zadatak organiziranje Zena na teritorijalnom principu, a Zene koje su jo} prisustvo- vale postaju kasnije organizatori Zena u svojim krajevima, Okrutnica br. 4 Centralnog komiteta KPH od 6. XIE 19412° prvi je programski dokument koji precizira ciljeve i organizacioni oblik AFZ-2. Konstatira se da Siroki slojevi Zena jo§ ne sudjelaju niu borbi za nacio- nalno oslobodenje, »niti pak u borbi za posebne zahtjeve Zenax. 2U cilju aktivizacije i povezivanja Sirokih slojeva ena i njihovog uvla-~ Genja_u narodnooslobodilatku borbu osniva se antifasistigka Fronta Zema, koja treba da obuhvati sve Yene svih slojeva bez. ol na njihovu polititku, nacionalnu i vjersku pripadnost. Antifatisticka fronta Zona ulazi uw sastay Narodno-oslobodilache rontec Objainjavajudi organizacioni oblik AFZ-2, vidimo da je na telu organ vacije antifatistitki odbor za Hirvatsku, kojemu su potéinjeni ancifatistigki odbori (u daljnjem teksty AQ-i) osnivani po pokrajinama. Oni na syom podrugju osnivaju mjesne AOZ (po gradovima, kotarima | selima). Za gradove je predvideno osnivanje AFZ-a po zanimanjima (radnice, doma- Gice, omladinke....), koji u svojim sredinama stvaraju aktive Zena »preko kojih ée voditi propagandu i pokretati Siroke slojeve ena u borbu«. Pred- % Borbeni pur dena Jugosavija, poglavle: Hrvatska (suorise M. Kolar-Dimiejeeié | Me Sentié Zaknie), 124. U' ovort aw odbora bile: Vanda Novorel —sekretac, Slava Oprizovie, Sanda SancieMatinsc, Maria Kor i Olga Kreslié Kovac ° Zeng Hevatske..., 1) dokument 8, 19-20, “anime Je pod ko naved Jee Bait, Toko w Zvslow Lishy ens, br, 56 {982 27, diye to prou rezaucilt dena wtoplo, pjesnithie napimo mutkarac, Nikice Pavll rednike ~Getlee. i Naw. di, dokement 37, 57 90 1. SKLEVICEY, Zee Hrvtthe «NOB PP 3, so C9 stavnice APZ-a ulaze u nacionalnooslobodilatke odbore u svim mjestima i krajevima gdje oni ved postoje. AF2. Hirvatske sastavni je dio AFZ Jugo- slavije i svjetskog AFZ-a. Zadaci APZ-a su oviz — aktivirati Siroke slojeve Zena za NOB; — svim sredstvima pomagati NOB partizanskih odreda; — popularizirati SSSR i njegovu vodedu wlogu w borbi protiv fatizmas — voditi antifatistitku propagandu i spretavati fatizaciju Zena i Zenske omladine (uaiftavanje i spretavanje fa8istighih organizacija); — spretavanje mobilizacije za olkupatora i domaée izdajnikes — voditi borbu protiv terora, protiv izvoza hrane i goriva u zemlje oku- patora; — voditi borbu »[...] za ravnopraynost Zena i muSkaraca u tvornicama i radionicama — jednaka plaéa za jednaki rad, na stadijama itd«; — voditi borbu protiv slanja Zena u Njematku na rad, protiv svih mjera J kojima ustatke bande nastoje da ponize i okuju Yene i da ih upregna u slu%bu svoje zloinatke i izdajnigke politikes. Partizanski komiteti i organizacije, kao i partijske organizacije, koje sv dune osigurati rukovodstyo Partije u AFZ-u, treba da odmah’ pristupe osnivanju AOZ-a, U AOZ weba da udu najbolje dlanice KP, simpa- tizerke, najborbenije ene iz raznih Zenskih organizacija i redova neorga- niziranih Zena. U toku 1942, godine na fitavom teritoriju Hrvatske, oslobodenom i ne- oslobodenom, osnivaju se antifatistitke organizacije Zona i inicijativni odbori koji su preuzeli ulogu rukovodetih tijela do konatnoga organiza cionog formiranja AFZ-a u Hrvatsko). Te Zenske organizacije koje sve do Prve konferencije AFZ Hrvatske (11—13. VI 1943) nege dobiti svoj Konatni organizacioni oblik, intenzivno su radile na svim zadacima koje im je nametao rat. Te su se godine odréale okruine konferencije AEZ-a (za Baniju, okrug Karlovac, Liku, julnu Dalmaciju) i korarske konfere Cije, a podinju se uspostavljati veze i osnivati organizacije u Istri i Rijeci. AFZ jeu Hrvatskoj veé u pryoj ratnoj godini uz pomoé partijskih organizacija uspio formirati mnoStvo aktiva, veéi bro} opéinskih i korar- skih odbora, ana nekim podrugjima (Lika, Kordun) i okruina rukovod- stva AFZ-a Potkraj 1942, intenzivno se priprema Zemaljska konferencija AFZ-a za Jugoslaviju. CK KPH upuCuje svim okrufnim komitetima KPH na podrutju Firvatske 25. studenog okrufnicu!? y kojoj u ime Sazivatkog ‘odbora poziva sve organizacije AFZ-a da na konferenciju poialju dele- sate pokrajinskih, oblasnih, okruznih, kotarskih, a po moguénosti i svih ‘opéinskih i mjesnih odbora AFZ-a, Konferencija ée se odriati v scilju koordiniranja rada Antifatistitkog Fronta Zena na oslobodeno} teritoriji, te povezivanja i pojatanja radz u neoslobodenim dijelovima Jugoslavijes. Prva zemaljska konferencija AFZ-a Jugostavije odrzana je od 6. do 8. XIT 1942. u Bosanskom Petrovcu. Prisustvovalo joj je 166 delegatkinja iz Okrudnica Gentralaog Komitera, KPH od 25. XI 1942. Okruénom komitera, KPH Kaslovac 0 pripremama za Zemaljku honferenciju AFZ Jugostavije, u: Zena v borbi 1, dokement 118, 164 oy L. SRLEVICRY, Zune Hevisbe uw NOB Pros co, ee cam svih keajeva osim Slovenije i Makedonije, Xije delegacije nisu mogle dogi ‘bog neprijateliskih ofenziva.® Konferenciju je pozdravio vrhovni ko- mandant NOY i POJ Josip Broz Tito svojim Eavenim govorom koji zakljukio rijefima: »[...] na8im narodima Jugoslavije &ini ast $to imaja takve kéeri«. Mitra Mitrovié podnijela je referat »O antifasistiékom po- kKreuu Sena w okvira narodnooslobodilatke borbes, a Spasenija Cana Babo- vié referat »O organizacionim pitanjima i zadacima AFZ«. Ona se, wz ostalo, detaljnije osvenula na organizacione oblike AFZ ina ulogu Central- nog odbora kao koordinatora rada u cielo) zeny vhazala na omovne zadatke Zena, istiguéi da je najvainiji zadatak koji se pred organizaciju postavlja »pitanje potpunog obezbedenja nae vojskee. Uz intelekcualke i radnice, na tom su skupu u velikom broju govorile i delegatkinje sa sela. Konferencija je na kraju rada usvojila Rezoluciju’® u kojoj se kaze: AU roku osloboditatkog rata dogodio se krupan, istorii preokret, Stu- pajuél akcivag u borbe 2a oslobodenje svoga naroda Zeng jtovremeno dobivaju i porpunu ravnopravnost muSkarcem, U redovima narodno- ‘slobodilatKe vojske i na oslobodenoj teitorij, ene su stekle porpunu ravnopravaost uw vojeh, one ztazitaiu. ave. polisthe 1 vejne funkelje prema zasluzi i sposobnosti; na oslobodenoj ‘eritoriji dobile su pravo biranja i pravo da budu izabrane, te su postale Elanovi narodno-oslobo- diladkih.odbora 1 Antfaiidhog, vista narednog oslobodena.Jug0- slavije« Inti se provekla, osamnaestmjeseéna aktivnost Sena: yveserana_pomoé vojsci u hrani, odjeéi, sanitetskom materijalu, organizacija pozadine, fudiclovanje u narodnoj vlasti zbrinjavanje izbjeglica 1 djece, sprota- vanje mobilizacije radne snage i vojnika, bojkot okupatorskih tr7i8ta i demonstracije protiv gladi i okupatorskog terora, najraznovrsnije sadje- lovanje u ofuzanoj borbi protiv okuparora — u partizanskim odredima, faniteuy informativno} i kurrskoj shitbis sudjlovanje u seoskiny strae Yama, raznim diversanckim akoljama, ce sad-na kultammo-prosvjetnom polju’— analfabetski tefajevi, razni kursoviy Zenska Stampa. Konferenciia Je kag najstaje najida hoje Canal edbor ina prover — formiranje organizacija AFZ-a i okupljanje najfirih slojeva ¥ena po- sredstvom raznih oblika rada; Steere a — organizaciono uévridivanje, rezivanje, te osamostaljivanje orgat zacija AFZ-a3 ee : : : _ — buduéi da je sudjelovanje Zena v narodnoj vlasti nedovoljno, a da i Bene »nisu 2a tu vlase u dovolinoj meri Zivo zainteresiranes, valja po cati veée angadiranje Yena u izgtadnji narodne vlasti i pamodi AVNOJ-u; — razvijanje bratsiva i jedinstva masovnim, planskim i organiziranim radom i »zdravo takmigenje Yena« u akcijama 2a pomoé NOV i POJ; 8 Jeoenka Keenan, Sedamnacwt mjeseci oa pote vita, Zens, br 56, 1982 » Rezoluciia Prve vemalishe konferencije AFZ, 8, XVI, 1942, Arhiv Institea 2a histori tadnitkog, pokreta Hevatske (AIHRPH), ozntka ARZ, bro} IIb. Ul daljjeen navo: denja arhivske grade iz toga izvora, slutit éu se samo’ oznakom AFZ: | brojem dak. Oa 1. SKLEVICKY, 2ene Hevauke © NOB PP 3, BeET cms) — jatanje i utvrigivanje jedinstva fronta i pozadine i ukljutivanje Zena zajedno s mudkarcima u orudane i diverzantske akeije, buduéi da je »Dosadainje udekée Zena_u takovim borbama stvorilo jedan novi up samosvjesne Zene junakinjes; — planski i sistematski rad na politikom i kulturno-prosvjetnom uzdi- zanju Zena, obvhvaéanje nepismenih Zena analfabetskim tefajevima; sopPabgeanie sta Zena danas, kao lista svih Sena Jugoslavije vf.) koji treba da bude orude ujedinjavanja, izmene iskustava i pravilne linije AFZ«, Ieabran je Centralni odbor AFZ-a Jugoslavije od 20 tlanica, a za pred- sjednicu je izabrana Kata Pejnovig, seljanka, predsjednica AFZ za Liku. Nepostedno nakon zavrietka rada Prve zemaliske konferencije AFZ Ju- goslavije, Sazivatki odbor za konferenciju AFZ Hrvatske upuéuje svim okrufnim odborima AFZ-a okrwinicu® kojom poziva na konferenciju 24. i 25, sijefnja 1943. U njoj se ukazuje na nepovezanost izmedu poje- dinih odbora na gitavom teritorija Hrvatske jt ée rad trebati_ustladiti i poverati posredstvom Glavnog odbora. Konierencija ée imati zadatak da iaveli pregled dosadainjih uspjeha, kritiku nedostataka wu radu i uwvrdi zajednitke smjemice za daljnji rad organizacije, Delegirati valja predsiavnice svihorganizacija AFZ na oslobodenom | okupiranom ter toriju, kao i predstavnice iz svih udamih brigada iz Hryatske. Bilo je predvideno da se organizacioni referat temelji na izvjetajima koje Sazi- vaékom odboru treba poslati svako rukovodstvo AFZ-a, prema uputama navedenim u to} okruznici. Medutim, ta konferencija nije odréana u predvidenom roku zbog IV neprijateliske ofenzive, te je odgodena za 11—13. VI 1943, kad je ‘edriana u Ototcu. Na konferenciji su podnesena dva referata. Anka Berus* govorila je 0 svjetskoj i unutrainjopolitigko} situaciji, te je iz te perspektive razmo- tila aktivnost AFZ-a. Govoredi o izgradnji narodne vlasti koja je zbog tapjedaog lzvHavanja svoje adage [...] da utvrsi jo8 jate borbene redove i da poradi na jo$ uspjeinijem vodenju borbe, morala da u svoje redave uvede i Yene, jer su to traZili interesi borbee, haglasila je karakter postignute ravnopravnosti Zena: »Sudjelovanje #ena u javnom Zivoru nije plod tralenja ravnopravnosti od strane Zena, ona kao i nitko drugi nije nidta trazila za scbe vee je davala sve od sebe, a ravnopravnost, koju je postigla, bila je nudda, koju je sam razvoj i firina borbe traYila.« Jela Biganié podnijela je organizacioni referat®® u kojem je istakla konti- Auitee antifasistigkog pokreta Zena u Jugoslaviji i prije izbijanja rata, Govoredi 0 provodeniu odluke Prve zemaljske konferencije AFZ-a, navela je podatak da se na oslobodenom i neoslobodenom teritoriju u Hevatskoj broj mjesnih odbora povecao za polovicu, no da jo$ uvijek valja raditi na ® Oktuinica Sarivathog odbors za Konferenciju AT2, Hevatske ou 15, prosinca 1942 svim Okruzoim odborima AF2, Zena Hevaske. -., 1, dok. 134, 194, 1 Reforat Anke Berus, Zene Hrvatske..., 1, dok 183, 284292 % Organizacioni referat Jele Biganié, aav. dj, éok. 183, 292301 % L. SELEVICKY, 2ane Hrvache w NOB yrs a, wD ao aktivizaciji Zena na neoslobodenim podrutjima. Samokritighi je ustvrdila kako u Gicavom polititkom radu organizacije nije do sada bilo mnogo sistema, jer se svodio samo na one Zene koje su se smatrale obuhvacenima u AFZ, tj, samo na odbore. Dotifuéi se nedoyoljno odredenog problema tho se moze smatrati obuhvagenim u AFZ, J. Bifanié zakljuey je na neoslobodenom teritoriju to mierilo bilo tako usko, da je i8lo na §tetu omasovljenja organizacije, na slobodnim teritorijama je ono obitno tako Siroko da smeta organizaciono} tvrstini.« Razjanjenje pitanja dlanstva AFZ-a je, po njezinom miljenju, preduyjet uéveSéivanju i omasovljavanju organizacije, Ho su i zadaci koje je posta- vila Prva zemaljska konferencija AFZ-a. Za postizanje toga. valja osnivati kursove za osposobljavanje aktivistinja, a nezaobilazna je i uloga Zenske Htampe jer se pokazalo da su se »sve nafe organizacije koje su imale svoja glasila, koja su Zenama objaiajavala polititka pitanja, imale pregled svoga rada, mnogo brie razvijale nego one koje nisu imale svoju ftampue Organizacioni referat,posvetio je znatau paznju odnosu izmedu narodne ylasti i AFZ-a. Naglataya se da su NOO-i narodna vlast koju bira narod, pa AFZ ne mole delegirati svog predstavnika u NOO, jer je ona samo- stalna masovna polititka organizacija »[,..] koja ne moze da nareduje niti da nastupa kao viast. Ona nije organizaciono podredena NOO-u, ved svojim vitim forumimas. Uskladivanje rada AFZ-a sa zadacima NOO-a zadatak je koji su pred AFZ postavili AVNOJ i ZAVNOH. Referat zavrSava konstatacijom da je stvaranje organizacije Zena velika tekovina borbe: »Borbom u organizaciji, mi smo stekle i ugled i ravno- praynost i sve tekovine novog Zivota naroda i nas #ena.« Rezolucija prve konferencije Antifatistitke fronte Sena Hrvatske®* na- vodi svestranu dosadainju aktivnost Zena koje su slijedile poziv Komu- nistitke partije u borbi za oslobodenje zemlje. Ukazuje se ina nedostat- edovoljan udio Zena u narodno} viasti, neplansko pristupanje kultur- no-politgkom vzdizanju Zena, potsba jo organiziranijeg karakera po- modi vojsci. Neposredni zadaci koji stoje pred organizacijom AFZ-a Hr- atthe podudaraju se sa zadacima navedenim u rezolusji Zemaliske Kon erencije. ot Od prisuenih 80 delegatkinja, izabran je Glavni odbor AFZ-a od 29 éla- nica, a za predsjednicu je izabrana Maca Grietié, radnica iz Zagreba, Glanica Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije. U drgoj polovici 1943, nakon te konferencije, rad organizacije i dalje napreduje. Na temelju prihvaéenih stavova, odrian je niz konferencija APZ-a po okruzima, Kotarima i opéinama na kojima su analizirani nedostaci i pronalafene metode za njihovo uklanjanje. Organizieaja se kursovi za osposobljavanje i osamostaljivanje najboljih drugarica, na savlia se poltithe prosvetivanje Yena hojima se gbjalejava,znatenje AVNOJ-a i ZAVNOH-a, vodi se kampanja oko Zetve pod parolom »Niti jedno zeno Zita okupatorus, odréavaju se bolnifarski i kuleurno- -prosyjetni teajevi (1. ok, 183, 301303. 4 f t 1. SRLEVICKY, Zane Hewohe w NOB PP 3), aso ven U potetku 1944, ditava je Hrvatska obuhyagena gustom mreZom seoskib, mijesnib, gradskib, otarskih, okruknih i oblasnih odbora AFZ. No, sijetnju 1944, CK KPJ upuéuje CK-u KPH pismo u kojem upozorava na gtetke koje su mnoge partijske organizacije, narotito na oslobodenom teritoriju, dopustile u radu i razvitku AFZ. Te su gretke, koje bi mogle imati Stetne posljedice za fitay narodnooslobodilati pokret, u ovo v1.) U AFZ se je razvila velo Htetna tendencija ka Evrstoj centralizaciji i preevaranju tog pokreta u posebnu i krucu organizacija dime se je oslabila i sve vive slabi osnovna povezanost lokalnih odbora AFZ sa narodno-osobodilazkim pokretom isa lokalnim organizacijama Partije. 2.) Rukovodeti organi AFZ poéeli su da stvaraju neki aparat kancela- qija, inscruktora i funkcionerki, koji je najéekée vite ili manje izdvojen iz ostalog polititkog Zivora i borbe, te samim svojim postojanjem razvija tendenciju ka organizacionom izdvajanju pokrota AFZ ix opseg borbenog, pokreta protly fsistickih imperijalita, 3.) Na si omovi razvija se i tz. “denkt aktv’ uw, naloj Panty ia je Karakteristika u rome da drogarice partijke iz. tog “Zenskog aktiva’ rade iskljutivo samo u AFZ, stvaraju u njemu ak i partijske éelije te se na ta) natin shoro sasvim izdvajaju iz opéeg unutarnjeg partijskog i polit kog Zivora. O&ito je, da je pod cakvim uslovima razvitak tih drugarica ppartijki nepravilan i jednostran i potertava vef i onako pogreinu i Kteinu orijentaciju pri razvijanju AFZ u krutu, centraliziranu ‘Borbenw polititku organizaciju’. 4.) Nii odbori AFZ sasvim u skladu sa gore spomenutim grijeSkama Esto su se razvili w usku terensku Zensku organizaciju, koja se (u mno- gim miestima) smatra_ mnogo viSe ebaveznom prema visim odborima ‘AFZ, nego prema lokalnim tijelima i lokalnim potrebama i zadacima copée’ narodno-oslobodilaéke borbe.« Priznavajuéi velike uspjehe i pomoé koju je AF2 prutio NOB-u, u pisma se istife kako su navedene greike olakSale razvoj »éak i izvjesnih femini- stithih tendencijas. Jako su se te grefke najjate manifestirale u Hirvat- skoj, one su se pojavile i u svim zemljama Jugoslavije, Sve partijske organizacije obvezane su da ih 3to prije uklone, ostvarujuéi ove zadatke: — opéi je zadatak AFZ aktivizacija i politizacija Yena sa ciljem da zauzmu sxoje miesto u opéoj oslobodilaékoj borbi zajedno s mufkarcima; — to 2nati da je osnovai pravac djelovanja aktivistkinja AFZ-a razvoj organizacije u Sirinu, prodiranje u redove jo§ neobuhvagenih Zenskih masa, usporedo sa Kime vala uferivati povezanost Zena s organima narodno- oslobodilatke fronte i lokalnim organizacijama Partije; — odbori AFZ-a zato treba da imaju »najtiry formu, daleko od svake organizacione Kratosti. (...] Najaulnije funkcionerke [...] ne smiju da shvate svoju funkeiju tako kao da su one pretstavnice ¥ena u narodno- B Wav. diy, dok, 264, 439—440. Taj dokument, Pismo Centralnog komiteta KPH od sietnja 1944 0 Kemnost! eendencija concralizacife AVZ 1 potrei prodirania w tedove jo negbubyacenih masa Hena, nalaxi se iu AIMRPH pod nazivom: Upute 7a. rad Aor Bena, APE 2/71 ss 1. SKLEVICRY, 2ese Heute © NOB Pros, we nse) -oslobodilatkoj borbi, nego kao funkciju aktivistkinja_narodno-oslobo- dilatke fronte 2a mobilizaciju Sena u zajedni8koj borbi.«; — zadaéa vitih odbora, koji w prvom redu treba da budu povezani s odgovarajugim partijskim organizacijama i organizacijama NOB-a, jest polititko manifestiranje sudjelovanja tena u NOB-u, savjetovanje nivih ‘odbora i povezivanje Sena; — partijke u utim — izvrtnim — tijelima Centralnog, Glavnog, pokra— jinskih i oblasnih odbora AFZ treba da budu partijska komisija za rad medu Zenama, pri femu zadrZavaju konspirativnost. prema nepartijkama u tim odborima. Partijke-aktivistkine AFZ-a moraju usporedo obavljati i druge partijske zadaée; — osnovnu odgovornost za rad organizacije AFZ-a svuda treba da nose jske organizacije, jer “Upravo prenoSenje odgovornosti za rad AFZ sa_partijskih organizacija na. partike-aktivistkinje AFZ i Sak “éelije w AF2/ i na odbore AF2 u najvetoj je mri olaKalo azsijanje pomenuth saka.« To sam pismo, tako iserpno citirala ne samo zbog njexova vibestrukog znagenja, veé i zato Sto u dosadainjim pregledima razvoja AFZ-a ono nije dobilo primjeren tretman. To pismo, naime, oznatava potetak pro- cesa reorganizacije AFZ-a, procesa koji ée zaokupljati paknju aktivistinja u toku razdoblja do kraje rata. Znagenjem reorganizacije, njezinim razli- Eitim (ne)shvaganjem, bavit éu’ se u poglavlju 0 AFZ-u kao samostalno} organizaciji. U drugoj polovici 1944. potele su pripreme za Prvi kongres AFZ-a za Firvatshu 0 ofekivanju potpunog oflobodenja t pripremanja za obrova i iagradnju_ratom opustoSene zemlje, Pripreme su se odvijale u znaku takmigenja Zena, masovnih sastanaka s Kojih su se slali pozdravi kongre- su, five propagandne djelatnosti — pisali su se proglasi, leci, parole, zidne novine posvegene kongresu, pripremale su se izlogbe i druge kulturno-prosvjetne priredbe. Organ Glavnog odbora AFZ-a, »Zenau borbie u to vrijeme intenzivno pile o svim pripremama i donosi podatke © pretkongresnom Zivoru brojnth organizacija AFZ-a u Hrvatskoj. No, ongres je odrdan istom u oslobodenom Zagrebu, 21—23. srpnja 1945. Formiranjom ZAVNOH-a u lipnju 1943. one ulaze iw najvile organe vlasti, Na Pevom zasjedanju ZAVNOFF-a, 13, 1 14, VI 1943. za vijeénike je izabrano 11 ena (od Kojih jedna u Tzveini odbor ZAVNOH-a), na Drogom zasjedanju, 12—15. X 1943. izabrano je za vijesnike 13 Zens, ana Treéem zasjedanju 89. V 1944. 14 Yena, od kofih su dvije uile u sastay Predsjednidtva ZAVNOH-a Na Tregem zasjedanju ZAVNOH-a 45 » # Podaci o broju ena vijeénika ZAVNOH-a navedeni ox prema: Zone Hevatshe , dok. 186, 307: dok, 245, 397; dok. 283, 464. Napominjem da se podsci navedai W mmonografi Borbeni put’ dena Jugeslavije, 133, ne podudaraju x ovdjecivranim Podacima. 2a dalinju, usporedbu, vidi: Zorieg. Stipesié Samay ZAVNOH-1. Vijefoics ZAVNOI jeésici AVNOJ-a ig Hevatske, Putoui,revolucije 1—2, 1968, 175213. Tz podataka navedenih u ovom esksw moguce je iratunati da je na Prvom zasjedanju ZAVNOL-a bro) delegizanih. Zena. bio {1¥s, na Drugom easjedaniu teh feito vile od 11%, a na Tredom aasjedanja 138 od okupnog brojt delegasa, 96 1. SELEVIEKY, Zone Hrate 9 NOB Pro (iy oar cH donesena je Deklaracija o osnovnim pravima naroda i gradana Demokrat- ske Hrvatske, u Gijem je élanu 3, ocakonjena ste’ena ravnopraynost Zena (eZene udivaju sva prava jednako kao i muskarci«), aktivno i pasivno pravo glasa.®® Kad je 14, IV 1945. formirana prva vlada Federalne Hrvatske, Anka Berus izabrana je 2a ministra financija. Toine brojke 6 sudjelovanju Zena u organizaciji AFZ, praktitki su nedokutive, no aprok- simativno se 0 sudjelovanju ¥ena u NOP-u penju na 2 milijuna,* te se mote smatrati da je AFZ uistinu bila najmasovnija organizacija u NOB-u. Usio Zena u vojnim jedinicama u Hevatskoj povelavao se svake ratne godine: od dvadesctak Zena 1941, 1942 — 479, 1943 — 4211, na 6610 w 1944. godini2® Sirom zemlje u NO vojsci obuhvageno je bilo 100.000 Zena (34%%e od ukupnog, broja sudionika NOB-a), poginula ih je éetvetina od toga broja, ranjeno ih je 40.000, od toga je vile od 3000 teikih invalida. Veliki je broj nosilaca Spomenice 1941: 2a Narod~ ne heroje proglaieno je 87 #ena,® au toku rata 2000 Zena postale su oficiri NOV. Zene safinjavaju tre¢inu ukupnih ratnih gubitaka Jugosla- vije w drugom svjetskom ratu. ‘Taj pregled ne bi bio porpun kad ne bismo spomenuli Zensku Stampu, kkao jedan od indikatora masovnog aktiviranja Zena."" U jednom periodu samo u Hrvatskoj izlazi 15 Zenskih listova koje izdaju Glavni odbor, okruéni i kotarski odbori. Ti se listovi Stampaju u tehnikama okruznih i kotarskih komiteta na Sapirografu ili ciklostilu, @ ureduju ih same Zene. Ti- ra se, prema raspoloZivim kolitinama papira, kretao od 120 primjeraka {prvi bro} »Zene u borbis, 1942) do 2000, a'u prosjeku 500-1000 pri- mjeraka. Listovi su imali valnu ulogu povezivanja organizacijc, preno- Senja dircktiva vifih odbora nizim, polititkog i opéeg prosvjedivanja Zena, dok brojni dopisi Zena s terena, do juger nepismenih, koje piSu same © sebi, 0 svom ivotu i borbi, svjedote o jednoj novini bez presedana, ® Zens Hivatske 1, dak. 253, 468 F Upute u pripremnio materijalina za Pevi kongres AFZ Hevatske 2 sakuplionje ih podataka ovako odvoduje dene ahunvaéene it NOD fee "Tae proteie a ave dene koje mrse falizam | ajepove aage, pa maker tum tmomentano i video ne faraleosiuce (korg, To Si AF2 8/104, Cifea od 2 mil ena. navedi se w Kata’ Peynovie. Monografia, Savigt 2a yitania druitvenox polafaia Heng RK SSRN fide, Zapeeb 1977, 49, tu: Eaciklopediia Leksthografthog 2aveda, IL Zageeh” 1966, w hoje} se precisa da se taj bro} odnenl pa ulesvovanje Zen Poradimkim akeijnma na calobodenom terior Borbeni put ena Jugoslaije, poglavje: Hreatska, 127. 4% Brojevi ena nosilacn Partisancke spomenice 1941. prilitno a razliio navedeni Tteratarls MI Senté-Baknie. nav. a}, 38 raved! nok! 20006, D. Rovateie. nav. rrekoliko hiljadae, i" poglaviju 9 Hevatstos. Borbeni pic Jena Iogosaviey 135, fuvodi se cra od 1200 Zena. Voins enciklopei, drago”indanie. Irdanie redakcie Voine enciklopedije, Beograd 1973, Kajiga 10, 742, dajeeifra od 3344 Fone, % Prema nevodima M. Senti-Zaknié, naw. dj, 58, dak. D. Kovatevis, navodi bro} od 88 Fenn Narodrih' heros, nav djs 25. Vajna’encilopedija, nav. dja knjga 3 732, navn 90 dena Narodnih heroia od ukupoog broja 1312 (1222 5u mulkare % Oplirai podact o Zenskoj Hampi navedeni su wi Zene Hevatike.... 1, dok, 141, 205-225; Sona, be. 3, 1979, Bosbent pat dena Jogoslavie,poslavlie © Hevacsho}, 131 7 Povintpitah ” L. SRIEVICKY, 7ine Mente © NOB PPM, BET C8 2. AFZ — SAMOSTALNA BORBENA I POLITICKA ORGANIZACHA ZENA 21. AFZ — problem odredenia lu dinamitni karakter organizactje AFZ-a, ne smijemo se zadovoljiti sumarnim njezinim definicijama, iz kojih nije vidljiv dija- keonijski razvoj, odnosno geneza pojedinih elemenata definicije. Hustri- rat éu 0 na primjeru definicije koju daje Cedomir Popov: i front Zena Jugoslavije bio je borbena i revolucionarna ma~ ka organizacija koja je predstavijala jedan od najévridih i oslonaca Narodnog fronta i Komunistitke par AFZ, je vet od prvih dana svoga rada predstavljzo forum u kome su dolazile do izrataja sve telnje i ¥elje jugoslovenskih Zena, njihova revo- lucionarna energija i inicijativa, postajudi na taj na8in garantija ostva~ tivanja svih onth vekovaih tefnji Zena za oslobodenjem, 22 politidkom i druftvenom raynopravnoséu.< Pratimo li odredenja kojima o organizaciji govore élanice rukovodstva, ‘ofita je evolucija Koja slijedi razvo} titavog NOP-a. Ideje 0 formiranju AFZ-a.u prvim danima uscanka o:lanjale su se na kontinuitet prijeratnog amifatistitkog pokrera. No, ubrzo je postalo ofico da ée 7a pomoé i podriku vojsei i organizaciju pozadine biti efikasnija evrsta, strokturi- rana organizacija. Spontani pokret mora biti nadomjelten stvaranjem Eerste organizacije, i tome se prilazi planskom akeijom u tijeku ditave 1942. U situaciji neposredne ugrotenosti od neprijatelja tetko da mote biti govora o mobilizaciji Zena na nckim specifigaim Eenskim povijesnim interesima, odnosno autonomiji cilja same organizacije, Na prvom je Imjestu opéi interes — oslobodenje zemlje (a prema konceptu KPT, isto dobno i provodenje socijaine revolucije). Zenska organizacija ne slui za to da taj interes artikulita, vee da mobilizira i pripremi ene da taj inte~ res ostvare. Buduéi da sa Zene zbog svoje stoi mopravnosti manje osposobljene za tu zadaéu, Senska organizacija ima i tu prosvje- titeljsku, emanciparorsku funkeiju, »AFZ je organizacija svih Zena, bez obzira na starost, formirana zato da bi se Zene, [...] zaostale kultumno i polititki, osamostalile za rijefavanje svih pitanja nae borbe i polititkog Zivora.«<* Tako je pokutaj pragmatistitke redukcije organizacije na mobilizatorsko- organizatorsku funkeiju bio yrlo dest, koriktenje apolitignih, »ne-svje~ % Cedomrir Popov, Formiranje AFZ-a 1942, Renultst_ stava KPJ_proma #enskom pitanje | posledice poliike Narodnog fronts, Godifajak Hilozofskog faksleets v Novom Sada, kajiga VE (1961), 34-35. © Mitra Mitrooie, Uloga Antifatisi8hog fronts Sena u otlobodilatkom eaty, AF2 1/7. % Jela Biganié, O razvoju organizaciic AFZ-a uv Hevatskoj i njenim zadacima (Prva koafetencija AF2 Hevatibe, 2 6.1943), AF2 1/12), : 98 1. SKLEVICEY, Yen Hemate « NOBe Ss oy er cy snihe ena bilo je nespojive s programom provodenja socijalne revolucije. Zato, veé 1943. u odredenju AFZ-a, nalazimo veoma energitno isticanje njegovoga polititkog karaktera: [.+.] AE2 kao organizacija u borbi protiv fatizma u osnovi je pravilno shvatila svoje 2adatke — zadatke borbene polititke organizacijee'® (kurz. A, Berus). Druge definicije naglalavaju autonomni karakter organizacije osporava- judi tendencije ka heteronomnom shvaéanju AFZ-2: »[..-] ali pojavu da se APZ svede na organizaciju koja vei samo teh- nitke i najgrublje radove za vojsku treba najenergiénije suzbijati«®* U tom periodu borbe bila je potrebna efikasna organizacija (naglaava se oudvrigivanje organizacije favajudi njenu Sirinue),” koja ge istodobno svojom politignoiéu medu Zenama izgradivati temelje za ostvarenje soci- jalistitke preobrazbe druttva. Razvoj NOP-a 1944. ukazuje na njegove sve znatniju institucionalizaciju, diferencijaciju funkeija i stabilizaciju na oslobodenom teritoriju gdje dobiva obilje¥je poretka. Postojanje vlas- tite vojske, zakonodavnih i izveinih organa ukazuje na karakter provo- denja polititke revolucije. U_takvom kontekst, AFZ postaje sredswvo integracije Yena u te veé definirane strukture. Naglasak je na prilago- Aljivosti formi rada koje treba da omoguée uklapanje u pokeer: »Treba ukloniti w potpunosti stara shvatanja da je AFZ kruta organiza- cija sa konatnom izgradenom strukturom. AFZ je Siroki pokret koji kroz raane forme djelatnosti okuplia Zene u N.O. front.[...] polititka osnova AFZ-a: jedinsevo svih rodoljubivih antifasistitkih snaga, bez obrira na vjecu i narodnost, raniju stranatku pripadnost i dru- event polotajxi0 Ta je teinja u praksi zahtijevala potiskivanje revolucionarnih kompo- enti u dragi plan, buduéi da AFZ od svoga utemeljenja pretendira na to da bude jedinstvena fronta, a ne organizacija koalicijskog tipa. Abtivist- kinje AFZ-a imaju zadatak da se »priblife narodue — pohadaje mise, plebu na seoskim zabavama i kad je to nu%no osporavaju tvrdaje: »Neki Ijudi fire 0 nama da se borimo 2a komunizam.«'™ Prokazujuéi te- ror ustala,objainjavaja nuznost opovegavanja njihovih parcla, kako se vidi iz izvjeitaja Okrubnog odbora AF2 22 Gorski kotar od sijeénja 1944: »Ubacuju oni razne parole, koje nesvjesne mase ena prihvataju. Hoée da svedu nau borbu na klasnu, prikazujuéi nafe oficire gospodom, a par- tizane sirotinjom. «10 Sirina i tolerancija, muna za homogenizaciju ena posredstvom AFZ-a u iri pokret, pokazivala se na razne natine. Kad je neprijatelj poteo obnavljati rad raznih biv8ih Zenskih organizacija kako bi pomody.njih stekao podrsku za vlastica nastojanja,"® pozivane su i te Zene da se okupe ‘APE, 22/2632. % M. Ka Drugo zasjedanie ZAVNOH-8, Kako demo u budaénosti fivieti, Zena orb, br." 1943, 4 9 Zene Hevatske,.., T, dol. 37, 57. AT2 23 AF2 9/1163, we AZ 11536. ss APZ g/ut2i. 7 1, SRLEVICKY, Zane Hrwuke w NOB PP 3 a sour cay u AFZ, postedswvom kojega ge se moti ukljuditi u JNOF. Upute koje ‘© tome daje Glayni odbor AFZ Hrvatske u kolovozu 1943. jasne su: »Jedino mierilo i jedini uvjet 2a to je: iskrena i aktivaa borba prativ oku- patora i ustala, za oslobodenje domovine. Sve pristalice bivsih stra- naka, sve sadainje i bivle Zenske organizacije koje postoje ili se obna~ vijaju (Zenske grane HSS-a, Hrvatsko srce i sl.) morayy se predobiti i kao Gjelina ublopiti a AFZ, bez odricanja svojih politigkih ili vjerskih uvje- renja. Putevi do tog okuplianja jesu: stupanje u dodir s funkcionerkama tih organizacija i grupa i uspostavljanje saradnje s njima na jedinstveno} bazi borbe za oslobodenje domovine, te pridobijanje masa njihovog élan- Ni klasna pripadnost ne smije biti prepreka procesu ukljutivanja Zena 1u organizaciju, Na navedenom Oblasnom savjetovanju AFZ 2a Dalma- tie Goteno je kako prilikom oslobadanja gradova Zene iz ssredajih slo- jeva« pokazuju interes za pristupanje organizaciji, Odluéeno je da se pri maju one koje to zasluzuju, no da se strogo vodi raéuna @ onima koje vide situaciju i prorafunato Zele da se ugurajue.™ U izvjeltaju Odbora AFZ za Kordun iz lipnja 1942. istife se da ne treba zauzimati neprija- teljski stav prema bogatim kulatkim ¥enama, vet ih treba uvlatiti u AFZ, jer je cilj borbe narodnooslobodilatki, »2 nikako klasni kako bi nam ne- prijatelj Zelio nametnuti«.1 Pri procesu integracije #ena valja izbjegavati militantni ateizam, isto kao i forsiranje »muskog diskursae (»Kod rada sa Zenama ubloniti razne psov- ke kako se to od pojedinih drugarica Zinilos)."*” Cak ni Zene koje su »ho- dale s neprijateljem« nisu izuzete iz toga naéela tolerancije, Prema njima se ne smije vrlici odmazda, veé ih valja preodgajati, te primiti y organi- zaciju nakon +dugog, mukotrpnog radas. Jedino ako su bile i Spijunke, vtcka ih sve &to Spijuna i neprijatelja narodax.! 3.1. Odnos KP i AFZ-a Izyan svake je sumnje inspiratorska i vodeta uloga KP u stvaranju i us- mieravanja rada AFZ-a. No, taj se angaiman KP u razlititim periodima iskazivag na razne nadine. U dokumenta kojim CK KPH poziva na stva- ranje organizacije, ilanice Partije tretiraju se ravnopravno s ostalim po- tencijalnim akeivistkinjama: »U AOZ-a treba da ulaze nae najbolje i najaktivnije drugarice (Hanice partie), simpatizerke i najbolje i najborbenije ene iz. raznih Zenskih orga- hizacija i redova neorganiziranih Jena.spolnoge raslojavanja KP — stvaranja po- sebnog »7enskog aktiva« u KP kada se na taj natin partijke »izdvajaju iz opéeg unutarnjeg partijskog ¥ivotae,''* Stoga nije neo’ekivana aktwali- zacija, inade uvijek prisutne, samo/kritike nedovoljnog anga#mana KP uw rukovodenju AFZ-om, niti isticanje negavivnih posljedica koje iz toga pro- inlaze, »[...] u pojedinim krajevima postoji opasnost da pokret dobije femini- stitki karakter, zbog toga, sto do sada partijska kontrola nije bila do- voljno jaka, Isto se tako opaza, da je dolazilo do raznih nesuglasica iz~ medu odbora AFZ, SKOJ-2, | NOO-2, do fega je opet dot, ito se po- jedine partijske organizacije nisu javljale kao stvarni rukovodioci, tako da je zbog nejedinstva rukovodstva dolazilo do sukoba.« (1942)! »[...] pojedine partijke ne samo u gradu, nego i w cijelom okrugu ne osjelaju se odgovorne za tad Zena, a opéenito je mi8ljenje da Antifatis- FZ 177. ws AF2 16/1807. 12 271 ne APE 2/39. 6 AF2 2171. Zanimaljiva je usporedba + dokumentom ix 1943. (Zone Hrwatske..., I, ok, 116, 407) 9 kojem te navodi kako OK KP Karlovse prada stalna politika somo Geli Okrninog cabora “APZ-2. U tom trenurku postojanie zasebne partiske cee u ‘okvire organizacije Sena 0800 je smatrano nocmalnim poe MS Zone Hevatske.., 1, dok: 116, 162. 49 Pros a), oH os ritki front Zena i nije nikakvo ozbiljno pitanje, Sto se uvijek ukazuje par- tijskim organizacifama i daje im se pravilan stav po tom pitanju.e (1943) »U poteriu je Partija svim svojim kadrovima i iz, vojske i sa terena po- magala na okupljanju Zena i stvaranju organizacije, Medutim, kada su srvorena rukovodstua AZ, onda abog ncke samoutalnost organizacie Partija je prestala da pruZa onu syakodnevau pomoé. Sve vise je poéelo da zauzita maha ono rasprostranjene gledanje da su za rad APE odgo- vorne samo drugarice, koje rade u toj organizaciji, a ne fitava partijska organizacija. Na sastancima kotarskih komiteta ne pretresaju se pitanja AFZ, ne konkretiziraju se diektive, koje su dole od visih foruma AFZ, a vrlo se rijetko donataju zakljudel koji su se prenijeli na sve partijske organizacije [...Je. (1943)! No, i od najvikeg partijskog foruma iniciran proces reorganizacije AFZ-a, oli nedvosmisleno naglatava uloga KP u rukovodenju ATZ-om, imao je negativne efekte. Konstatirajuéi opadanje masovne aktivnosti Zena i opéi zastoj u radu AFZ-a koji je uslijedio, uofava se pojava prebacivanja os0- bne odgovornosti i angaZmana aktivistkinja na impersonalnw instancy, partijskih foruma: >Drugarice koje su bile najaktivnije u AFZ-u, dobijajuei nove duénosti w partijskoj organizaciji i NOO-ima porpuno su zapustile rad medu fe- ama { odgovomost ra taj rad do kraja prepustle partsko} organiza (194s) Iz istog razdoblja potjete i stav Kate Pejnovié, izrazen na Plenuma OK KPH za Likw, u kojem krivea za slabljenje rada Zena ne nalazi u samim Yenama, bududi dau njih postoji veliki interes 2a njihovu organizaciju i rad, veé smatra da partijski aktivist! nisu uspjeli taj rad valjano po- juéi razyo} odnosa KP — AFZ motemo zakljuditi da je u tijeku i izacije u KP i njezinim tlanicama koje su djelovale unu- 0 opravdanosti rukovodeée uloge Partie. No, organizacionim osamostaljivanjem AFZ-a slabi_partijska skontrolac, §to zhog zahtjeva za autonomijom koji su proizlazili iz logike razvoja samog APL-a, Ko zbog prepubtanja iniijstive pojedinim dlanovima KP — akt vistkinjama AFZ-2. Dok je takva autonomna koncepcija bila auina (i funkcionalna) za pridobivanje i ukljutivanje najfirih masa Zena, tolerirala se i samostalnose partijskih éelija u okviru organizacije tena. Ali u perioda Kad vile ne smije biti mjesta sumnji u globalni revolucionarni, a ne samo oslobodilatki karakter NOP-a, ponovo se radikalizira zahejev za ruko- yodedim poloZajem KP unutar AFZ.a, i istife se jasna podjela na pactike i nepartijke u njegovim redovima. ‘AFZ 22/2682, 7 Dene Hevatske. 1, dok. 251, 407. APE 19/2183. ur Kava Pejnavié, Monografia, nav. di, 61. #8 AFZ. 2171. Usp. s navodima u uputama CK KPJ 0 reorganizaciji AFZ-2 kojima 4 jpite kako pire zadrlavaa honpiravaose prema neparikama w odborims 120 1. SRLEVICKY, Zane Mevke 4 NODE prs (sso Ge, 3.2. Odnos AFZ-a s narodnom vlaiéu Narodna vlast, institucionalizirana u gustoj mrei NOO-a, uz, KP_naj- vakniji je element organizacijskog okruéja u kojemu djeluje AFZ. AZ je kao »samostalna masovna_polititka organizacijas,!* osim specifitnih (emancipatorskih) imala ciljeve i zadatke koji su se u nagelu preklapali 5 prakcienim zadacima i idejom narodne vlasti »koju bira narod, a ne postavbaju je i stranke ni organizacijew #8 Stovike, kako se u wvim. pri Kama isticalo, odgovornost Zena za uévriéenje narodne viasti i njihovo sudjelovanje u njezinu radu znaéilo je ujedno i pretpostavku — institu- cionalni okvir za ozbiljenje vlastitih.nastojanja. No, problem uskladivanja rada AFZ-a i NOO-a pojavljuje se kao ne- zaobilazan 1 svakednevnoj praksi, a njegovo rjekavanje nije uvijek i svu- da iflo bez nedoumica, a ni konflikata. Na Prvoj konferenciji Jena Hrvat- ske (1943) ustanovljeno je: »da NOO-i nemaju u AFZ-u onu podrSku koju bi po masovnost] organi- Zacie | jubay! Jena 2a nazodnu vase mogli imaty [..] Kod niZihorgse nizacija saradnja se ostvarila tako da su odbori AFZ bili naprosto izvrsi- ‘oci onoga ko je postavljao NOO. Medutim u cjelini, planski, odordo ta saradaja. nije ostvarivanae.!® Kao jedan od ueroka latentnih konflikata AFZ-a u odnosima s organi zacijom omladine (USAOH) i s NOO-ima navodi se iskljutivo shvaéanje AFZ-a kao organizacije za materijalnu pomoé NOV-u, koja nee imati razloga postojanja poslije sloma fatima. Nespremnost da se shvati (i afir- mira) onaj antonomni, emancipatorski kompleks zadataka tenske orga- nizacije imao je 2a posljedicw »konkurentsku« bicku za kadrove — naj- bolje aktiviskinje. Krivica 2a drugi razlog slabog ukljutivanja Zena u rad NOO-a — »rastarjele predrasude da Zene nisu sposobne da uéestvuju u narodnoj vlastie!## — prebacivana je na njih same, Stovite, glasilo ATZ Hevatske »Zena u borbi« predbacuje im da, dok su se one okupljale oko svojih »Zenskih odbora«, u NOO-e koje esto sasvim pogre’no nazivaju omutki odborie! uvlate se neprijateljski elementi koji koe njihow rad (rabranjaju Zenama da odriavaju sastanke, te da prisustvaju zajednitkim sastancima sela). Kao jedno od objainjenja za takvo dr£anje Zena taj tekst navodi slutajeve kad se #ene kolebajur da li da u NOO izaberu odbornice AFZ-a, jer bi u tom sluéaju izgubile neke od svojih najboljih radnica No, sklonija sam pretpostaviti da je takvo zatvaranje u »Zenske odbores uslijedilo nakon orpora koje su Sene iskusile pri ukljuéivanju u NOO-e2# Druga moguéa interpretacija problema koje su Zene imale prilikom uklju- Gvanja u NOO-e odnosi se na sam karakter javne sfere kojom u to vr jeme dominira rat. Za dene to znati situaciju dvostruke transgresie: a) u javnu sferu iz koje su do tada bile iskljudene (ili su u njoj sudjelovale tek "APD w/a, = Ino. 9 Tso. '=t 0. O, Narodaa vlast | dene, Zene Borbi, br. 8, 1944, Ino, © tome sim podeobaije raspraviiala u poglavije o dinamici kultuene promjene sar 1. SELEVICKY, 2es0 Hrvtte «© NOB pea ay Im cn) posredno — moguénoSu utjecaja na mutke tlanove zajednice); b) u, po ij, herojsko/+muSko« vrijeme rata Imajudi u vidu svijest o prisuenosti i Sretnosti sukobljavania na liniji AFZ- =NOO, pogledajmo kakva se rjelenja predlalu. Jedno predvida izraymu Komunikaciju posredstvom Zena odbornica u AFZ-u i NOO- »Preko Zena odbornica treba uplivisati na rad i odluke NOO-a i obratno preko AFZ-a popularizirati i pripremati teren za sprovodenje svih mjera NOO-a.<7 Taj prijedlog datira iz vremena kad su odbori AFZ-a za svoj rad odgo~ vorni vlastitim vitim forumima, dok u periodu kad za njega odgovaraju NOO-u vite nema dvojbe u transmisioni Karakter AFZ-2. Dosadanje od- bomice AFZ-a koje su »rasporedenes u sekcije odbora i razlitite komisije organa narodne vlasti »znaju za zadatke Koji se postavljaju pred N.0.0., a za koje treba da Zene uzmu uteKéa«.!™ Na masovnim sastancima ena (u situaciji kad odbor AFZ-a fine sve ene jednog, sela/mjesea) te aktivistkinje samo daju dircktive i mobiliziraju Zene za akcije koje organizira NOO. VU dokumentima o stvaranju NOO-a kao zametaka narodne vlasti (Fo- Eanski i Septembarski propisi iz 1942), koji de na Drugom zasjedanju AVNOJ-a biti ozakonjeni kao organi dréavne viasti, nema mjesta sumnji 1u natin izbora narodnih predstavaika. KP] je od pofetka odbscivala ideju ‘© styaranju narodne vlasti na bazi partijskog predstavailtva. »NOO-i su jedinseveni organi i ne pripadaju ni jednoj partiji, pa prema rome ni KPJ, i u odbor se ne biraju predstavaici partija, ved najpobrr vaniji i pokretu najodaniji rodoljubi, bez obzira na to kojoj supa Pripadali, ali ne kao predstavnici partije, veé kao pripadnici NOP-a.<" Rijegju, neosporno je zalaganje 2a neposrednu demokraciju i odbacivanje Koncepta reprezentativne demokeacijer No, iako ferjekom negiran, prin cipi sligni reprezentativnim sadréani su u uputama za osiguravanje poli fitkog vodsera KP u NOO dina. Analizrajua utjesaj Okruinice Ck KPH br. 4 (prosinac 1941) na sadrlaj Fotanshih propisa (veljata 1942) i po- Zetke narodne vlasti u Hevatskoj, Hodimir Sirotkovié pite: >U praksi su partijske organizacije rukovedile radom NOO-a tako ito je, u pravilu, potpredsjednik ili tajnik NOO-a bio dan odgovarajuéeg partijskog komitera, dok je za predsjednika NOO-a u pravilu bizan neki ugledniji prista’a HSS ili druge predratne politike stranke koji je pri- stupio NOP-u.«4 Neosporno je, dakle, da historijski trenutak u kojem se stvara narodna vlast jo8 uvijek nala¥e, makar u latentnom obliku, da se povede ratuna © stranatkoj tradiciji 7 opredjeljenjima ljudi. To vile to su: Ber APE tb, APD. 22/2612. ™ Dr Petar Kafevenda, AVNO} i raavoj revolucionarae narcdne vlasti, 14, 0; Akcu- alna "42, Zoornik referaca j saopCenia, Znanstvent skup -I2gradnia narodse.vlosti'@ 1942. godini i uloga Mole Pijades, RANS »M. Pijdes, Zagreb 1983. 2 Hodimiv Sivotkovié, Usjecaj Okrubnice Centralnog komiteta br. 4 na sadriaj Fo- asskih peopiss, nav. djy 151. 122, 1 SELEVICKY, 2ece Hevaube 9 NODS Pros, SoU7 mH »L-. J ratni uslovi, znagajni obziri prema ratnim saveznicima i njihovim medusobnim odnosima, ali i Sirina narodnooslobodilatkog pokreta zahte: vali su da se revolucija izritito ne pominjee.! Upravo ta dvoznaénost, latentno uvazavanje nadela i tradicije reprezen- tativne demokracife, imala je reperkusija ina stavove, i na praksu izbora Zena u NOO-e. U sluéaju sudjelovanja Zena u NOO-ima, naime, valja pridodati i neke specififne momente, To su, kao prvo, dotadainja porpuna iskliugenost ena iz institucija politigkog predstavnittva. jer tek su Fogan- ski propisi prvi dokurnent 1 povijesti jugostavenskih naroda koji Zenama daje biratko pravo. Drugi faktor predstavlja Stay kompleks_posebnih historijskih interesa, iako je on w toj fazi revolucije tek rudimentarno osvijelten i nadaje se kao moguéi utopijski projekt. Njega moraju (od- nosno morat, ge) Zene artikulirasi Kako bi. postulicana jeduskopravnost doista prerasla u akcljy ravnopravnih polititkih subjekara. Zelimo li naj opéenitije opisati sadr¥a} toga historijskog interesa, motemo ga oznatiti kao osvijeiten proces kulturne promjene u_bitnim dimenzijama druitve nog #ivota: u sferi drattvene proizvodnje i reprodukcije, biolotke repro- dukeije, u domeni duhovnog Zivota koja se ispoljava kao sekularizacija, te napokon kao teénja za egalitarne odnose i dokidanje svih yrsta hije- rarhijskog razlikovanja. Sveukupnost toga procesa i njegovu bic moZemo o7nagiti kao osporavanje svih patrijarhalnih struktura™ Borba Zena »7a svoju slobodu kao Zena« tek je dio toga kompleksa, ali formulirana kao interes mo%e poslukiti kao omovica razrade utopijshog projekta. Upravo zato Yene kao najnifa grupa u cjelini Janca patrijarhalnog izrabljivanja imaju i u buduénosti najizrazeniji interes za njegovo razoblitavanje. Latentno uvaavanje reprezentativnog modela demokracije u_ stuSaju ARZ-a duguje svoje postojanje, pretpostavljam, upravo navedenim razlo- zima. Ono se istiée u veé éesto navedenoj Okruznici br. 4 CK KPH: »Predstavnice (kurz. L. $.) Antifatistitke fronte Zena ulaze u Nacio- nralno-oslobodilatke odbore u svim mjestima i krajevima, gdje oni veé po- stojet™ Podatke o rasprostranjenosti reprezentativnog, tj. interesnog modela inee- gracije Zena u NOO-e, gdje se ene ukljuéuju kao predstavnice AFZ-a, nalazimo u neizraynom obliku — kao kritiku takve prakse, Naredni navod (iz prelomne 1943. god.) ilusttira pokufaj da se automa- tizmom »ispravnog postupkae pomire i autonomija organizacije Zena i neposredna integracija Zena u strukture narodne vlasti, To je u isti mah i tour de force (jer ne kaze se Sto je kriterij i tko je garant) da se dosegne »dijalektitka sinteza« reprezentativnog i neposrednog modela de- mokracije. 1 Dr Borivoje Pupit, Mole Pijade kao ncimar nove revolvcionarae vlan, nav. diy 98. © Dr Pera Nasakande, Prilo itrsdivanjy i eazmatranja Elasne struktore i karaksera harodne vlasti, nay. dj 80, Rarmacrajue hlasnu serukturu i Karaktet narodne vast, ©. Nusakanda, opredieljujuti se 23 Leninow Koncepe diktarure proleariiaca i geliatva pri ‘adredivaniu narodne vlast navodi y prilog svo.oj texi i ncophodnose » Fachaluh odors kao faktor w politike} borbi za revolucioniranje selahih mass. © Zene Hevatshe..., , dok. 37, 57. 123 L. SRLEVICKY, 2100 Hevauhe © NOB Pe 3 (8, sso ame »L...] Gdje su odbori isprayno postavljeni u njima je najmanje po jedna Ga drugi govore za vas. Treba ito vie dona uel ena. Ne smijete pustiti odbore i da to budu 3to bolje #ene—¥ene ulaze ne zato ito je dan APZ, ne zato 30 je Zena, nego Sto je najbolji sin naroda, ako je takva sigurno je i Elan AFZ. Ne postavija AFZ Zenu u odbore, veé narod, Odborniea NOO ne mora biti, odbomiea AFZ, ali ako. se. ispravno postupi ona ée biti u odboru AFZ, jer u jedan kao i u drugi odbor ulaze najpolje Zene, pa se mote desiti da to bude ista.«'3! Prethodno spomenute kritike biranja Yena u NOO-e kao predstavnica AFZ-2 ujedno donose i dircktive za neposrednu integraciju. Zene se tom prilikom apostrofiraju kao: »L. +] najbolji Hjudi a ne pojedine organizacije A.F.Z.-ai US.A.O.H-ax.! »[.+] me kao predstavnici Zena nego najbolja djeca naroda« a[..-] ne 2ato ko je Zena, nego Sto je najbolji sin naroda«.! Tzvan je domafaja i metodolotkih moguénosti ove analize da se raspravlja © bitno patrijarhalnim atributima (dijete, sin) koji se u ovim i drugim pri- likama pridaju Zenama. No, indikativan je podatak iznesen na ‘Tre¢oj konferenciji OK. KPH Karlovac (20-23. XI 1943) da je medu 1395 odbornika na tom podrugju {14 drugarica. Tom se prilikom isti¢e: »Jo8 uvijek postoji zzostalo milljenje da su one u tim odborima pred staynice Zena, a ne najbolje predstavnice éitavog naroda. Nije se shva- tilo, da je taj rad. u NOO-ima osnovan, da drugarice treba da rade kao svaki drugi aktivan adbornik, a ne samo da budu neka vera organizacije AFZ i NOO-a [...] Princip ravnopravnosti ne smije dozvoliti da se ispunjava samo formalno prcko nekih predstavnika, veé on znati So aktivnije sudjelovanje ¥ena u giravom ogromnom ¥ivotu, jer kakovu vlast stvorimo, takova ée biti.

    You might also like