Professional Documents
Culture Documents
Jesu li reakcije
Zagrepčana pretjerane?
NOVI niz slabih potresa koji su posljednjih dana zatresli područje Zagreba i okolice
uznemirio je građane.
"Jači i dulji nego onaj jučer. Možda ipak treba pripremiti torbu", "Vrhovec. Tutanj i streslo
kuću. Kratko ali osjetno", "Bačun, streslo je dosta. Sigurno oko 2, cijela kuća se protresla",
neki su od brojnih komentara koji su se mogli naći na stranici EMSC-a.
Prije nego što postavimo pitanje koje sve zanima, a to je koliko je strah Zagrepčana opravdan,
a koliko je pretjeran, treba istaknuti da se ljudi s razlogom javljaju baš EMSC-u.
Centar također prikuplja podatke od građana koji su izravno svjedočili potresu kroz odgovore
na upitnike, komentare, fotografije koje šalju i sl.
"Najčešće se dogodi jedan, dva ili tri jača potresa, u kojima se oslobodi najveći dio energije
koji je bio zaključan u nekom rasjedu", kaže Stipčević.
Povratno razdoblje, poznato i kao interval ponavljanja, prosječno je vrijeme ili procijenjeno
prosječno vrijeme između dvaju većih potresa. To je statističko mjerenje koje se obično
temelji na povijesnim podacima prikupljenim tijekom duljeg razdoblja i uglavnom se koristi
za analizu rizika.
"Takvi potresi već su se događali u Zagrebu. Bio bi jedan jači udar nakon kojeg bi polako sve
trnulo, tako da većeg potresa ne bi bilo 20 ili više godina. No imali smo u Zagrebu i
drugačijih iskustava. U potresima 1905. i 1906. bio je jedan jači nakon kojeg su se aktivnosti
smirivale, da bi se nakon 15-tak dana ponovno dogodio jedan jači udar. Stoga je nezahvalno
predviđati što će se točno ovaj puta dogoditi", rekao je Stipčević.
Burne reakcije ljudi na društvenim mrežama nakon potresa, koji se u nekim dijelovima
Zagreba jedva osjete ili se uopće ne osjete, mogu izgledati pretjerane. Nameće se pitanje
koliko su slabi potresi uznemiravali ljude prijašnjih godina, prije velikog u ožujku?
"Ovi potresi još će se javljati duže vrijeme i stoga, nažalost, nema drugog rješenja nego da se
ljudi naviknu na slabije potrese i da na njih ne reagiraju previše burno", poručio je.
U Zagrebu su ljudi znali da je povratno vrijeme za neki veći potres oko 100 godina. On se
očekivao, no građani ipak nisu živjeli u trajnom stanju straha. Sada, nakon što je jak potres
pogodio Zagreb, ljudi se pitaju mogu li računati da je vjerojatnost za novi veliki potres manja
ili veća nego što je bila prije udara od 5,3 Richtera.
Drugim riječima, moglo bi se reći da je procjene za Zagreb teže davati zato što imamo sreću
da živimo u području koje nije toliko seizmički aktivno da bismo uspjeli prikupiti dovoljno
podataka u posljednjih stotinjak godina?
"Upravo tako. Za sada sve ukazuje na to da se sustav ponaša očekivano – imali smo jedan jači
potres nakon kojeg se podrhtavanje smiruje. No teško je reći hoće li se tako i nastaviti. To
ćemo moći reći tek kroz desetak godina. Nažalost, trenutna saznanja o zagrebačkom
rasjednom sustavu ne omogućavaju nam da sa sigurnošću procijenimo što će se dalje
događati. Možda ćemo jednoga dana doći do toga", zaključio je Stipčević.