EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA

PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA

Peti dio
1. Roba je:
c) proizvod koji zadovoljava ljudsku potrebu na način da se do njega dolazi putem razmjene
2. Kvalitativna strana robe predstavlja sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu korisno upotrijebiti i tada govorimo o
njenoj upotrebnoj vrijednosti.
3. Kvantitativna strana robe predstavlja mogućnost razmjene (kupovanja i prodavanja) robe za odreĎenu količinu novca, tj.
drugu robu i tada govorimo o njenoj prometnoj vrijednosti vrijednosti.
4. Suština radne teorije vrijednosti je u ideji da rad odreĎuje vrijednost robe. U svim robama je uloţen ljudski rad i one su
njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog rada uloţeno u proizvodnju date robe ovisi i njena vrijednost. Po ovoj teoriji rad
se javlja kao determinanta vrijednosti robe.
5. Suština subjektivne teorije vrijednosti je u tome što se u objašnjavanju vrijednosti roba polazi od psiholoških momenata u
smislu da je subjektivna ocjena njenih potrošača o korisnosti robe determinanta njene vrijednosti.
6. Suština teorije troškova proizvodnje je u ideji da da su troškovi proizvodnje determinanta vrijednosti robe. Razmijenjivati
se mogu samo robe isith vrijednosti, odnosno čiji su troškovi proizvodnje jednaki. Riječ je o troškovima proizvodnih
inputa, isključujući rentu.
7. Suština sintetske teorije vrijednosti je u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora: troškovi proizvodnje (ponuda roba), i
njihova korisnost (traţnja). Ponudu robe determiniraju ukupni troškovi (primarni koji su varijabilni, specijalni i dodajni koji
su fiksni). Traţnja je opći zakon po kome se povećava količina roba koja se traţi ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.
8. Prema Marxu, konkretan rad za rezultat ima stvaranje upotrebne vrijednosti robe, a apstraktan rad stvara vrijednost robe.
9. Navedite karakteristične oblike vrijednosti roba (kroz historiju ekonomskog razvoja)! Jednostavni, razvijeni, opći i novčani
oblik vrijednosti.
10. Novac je:
c) općeprihvaćeno sredstvo plaćanja
11. Da bi novac mogao funkcionirati kao sredstvo plaćanja mora ispunjavati sljedeće uvjete: PRENOSIVOST (pogodan za nošenje
i prijenos radi kupovina na različitim lokacijama), TRAJNOST (fizička izdrţljivost novca pri njegovoj manipulaciji, jer mu
svako fizičko oštećenje onemogućuje obavljanje funkcije), DJELJIVOST (kako se cijene ne podudaraju s vrijednostima
novčanih jedninica, novac se mora prilagoditi različitostima tih cijena, zbog čega mora biti djeljiv – različiti apoeni
novčanica), STANDARDIZACIJA (novčane jedinice isith nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po
kvalitetu, i smao takve mogu sluţiti kao opće sredstva plaćanja), PREPOZNATLJIVOST (novčanice se trebaju prepoznati,
jer se u suprotnom mogu falsificirati )
12. Glavni monetarni agregati koji čine novčanu masu jedne zemlje su: transakcijski novac M1 i nočana masa u širem smislu
M2
13. Transakcijski novac M1 obuhvata:
a) cash i bankarski novac
14. Novčana masa u širem smislu M2 obuhvata
a) M1 i depozite
b) depozite po kreditima i depozite na štednim računima graĎana
c) depozite za stambeno-komunalnu izgradnju
15. Inflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed veće od potrebne količne novca na tržištu dovodi do veće traţnje za robama,
što uvjetuje rast cijena.
16. Deflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed manje od potrebne količine novca na tržištu dovodi do manje traţnje za
robama, što uvjetuje pad cijena.
17. Navedite funkcije novca! Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga, sredstvo izraţavanja odgoĎenih plaćanja,
svjetski novac.
18. Izražavanje strane valute u domaćoj naziva se devizni kurs.
19. Novac zamjenjiv za svjetski priznate valute naziva se konvertibilan novac.
20. Fluktuirajući devizni kurs formira se na osnovu:
a) slobodnog djelovanja ponude i traţnje na deviznom trţištu
23. Navedite faktore koji djeluju na količinu novca u opticaju! --Monetarna traţnja koja se iskazuje kroz ukupnu traţnju za
robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se utvrĎuje količina novca, --brzina opticaja novca u prometu, --sume
cijena onih roba koje su date na kredit, --suma dospjelih plaćanja, --suma uzajamnih prebijanja u plaćanju.
24. Uticaj države na reguliranje količine novca u opticaju ostvaruje se preko monetarne i kreditne politike.
25. Mjerama monetarno-kreditne politike centralna banka utiče na novčani opticaj, a time i na stabilnost društvene
reprodukcije.
26. Eskontna stopa je procent koji poslovne (depozitne) banke plaćaju centralnoj banci za kratkoročno kreditiranje.
27. Objasnite šta znači operacija “otvorenog tržišta”! Preko operacije "otvorenog trţišta" kupovinom i prodajom kratkoročnih
hartija od vrijednosti koje emituje drţava najdirektnije se utiče na količinu novca u opticaju.
28. Navedite osnovne funkcije centralne banke! --Centralizacija i kontrola emisije novca, --odreĎivanje eskontne stope,
--propisivanje obveznih rezervi likvidnosti banaka.
29. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac nazivaju se aktivni bankarski poslovi.
30. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljue kao zajmoprimac nazivaju se pasivni bankarski poslovi.
31. Neutralni bankarski poslovi su oni u kojima banka nije ni duţnik ni povjerilac. To su poslovi koje banka obavlja za svoje
komitente, naročito u sferi domaćeg i meĎunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakšava plaćanje roba i
usluga svojih komitenata.
32. Profit banke čini razlika izmeĎu više kamatne stope, po kojoj banke daju kredite, i niţe kamatne stope koju ona plaća
komitentima koji svoja sredstva drţe u banci.
33. Multiplikator novčane ponude predstavlja omjer ukupog zbira novokreiranih depozita i zbira novokreiranih rezervi.
34. Tržište je:
b) ekonomski prostor na kome se susreću ponuda i traţnja roba
35. Navedite tržišne mehanizme! --Ponuda, --traţnja, --cijena, --konkurencija
36. Cijene su novčani izraz vrijednosti robe, čijim povećanjem pada traţnja, a raste ponuda roba.
37. Ponuda i tražnja na tržišti djeluju putem konkurencije, koja objašnjava kolebanje trţišnih cijena oko vrijednosti robe.
38. Podjela tržišta na uže (tržište koje se odnosi na samo jednu vrstu robe) i šire (trţišta sredstava za proizvodnju ţivotnih
sredstava i radne snage) je izvršena prema kriteriju robe koja je predmet kupovine i prodaje.
39. Podjela tržišta na svjetsko, meĎunarodno, nacionlano, regionalno i loklano izvršena je prema kriteriju geografskog područja.
40. Sa stanovišta količine robe kojom se trguje, tržišta se mogu podijeliti na: trţišta na veliko (en gros) i trţišta na malo (en
detail).
41. Tražnja predstavlja:
c) spremnost kupca da kupi odreĎene količine robe na odreĎenom trţištu, u odreĎeno vrijeme po odreĎenim cijenama
42. Zakon tražnje pokazuje da:
a) rastom cijena pada traţnja
43. Garfički prikažite krivu tražnje i navedite faktore koji utiču na njen intenzitet!
44. Reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje nazivamo elastičnost traţnje.
45. Reagiranje tražnje na promjenu dohotka predstavlja dohodovna elastičnost.
46. Reagiranje tražnje na promjenu cijena predstavlja cjenovna elastičnost.
47. Elastična tražnja je ona koja:
c) kod koje je odnos izmeĎu relativnog pomjeranja traţnje i relativnog pomjeranja cijena veći od 1
48. Neelastična tražnja je ona koja:
a) sporije reagira od promjene cijena
49. Jedinična elastična tražnja pokazuje da je intenzitet promjene tražnje:
c) jednak intenzitetu promjene cijena
50. Grafički prikažite i objasnite ekstremne slučajeve elastičnosti tražnje!
51. Navedite faktore koji utiču na intenzitet elasticiteta tražnje! --Neophodnost zadovoljavanja potreba odreĎenim dobrom,
--stupanj dostupnosti supstituta nekog proizvoda, --vrijeme koje stoji na raspolaganju potrošaču da reagira na promjenu
cijene.

52. Ponuda predstavlja:

c) spremnost ponuĎača da proda odreĎene količine robe na odreĎenom trţištu, u odreĎeno vrijeme po odreĎenim
cijenama
53. Zakon ponude pokazuje da:
b) padom cijena pada količina robe koja se nudi
c) rastom cijena raste količina robe koja se nudi
54. Garfički prikažite krivu ponude i navedite faktore koji utiču na njen intenzitet!
55. Reagiranje ponuĎene količine robe na promjenu njene cijene nazivamo elastičnost ponude.
56. Elastična ponuda je ona koja:
c) kod koje je se ponuda pomjera brţe od cijena
57. Neelastična ponuda je ona koja:
b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe
c) ima koeficijent elastičnosti manji od 1
58. Jedinična elastična ponuda pokazuje da je intenzitet promjene ponude:
c) srazmjeran promjeni cijena
59. Grafički prikažite i objasnite ekstremne slučajeve elastičnosti ponude!
60. Tržišna ravnoteža je takvo stanje na tržištu na kome je:
c) ponuĎena količina robe jednaka traţenoj
61. Ekvilibrijska cijena je ona kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba.
62. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed smanjene ponude i smanjene tražnje!
63. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed smanjene ponude i povećane tražnje!
64. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed povećane ponude i smanjene tražnje!
65. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed povećane ponude i povećane tražnje!
66. Kod prilagoĎavanja ponude pri povećanoj tražnji u različitim vremenskim periodima razlikuju se tri razdoblja:
a) Vrlo kratko u kome se ponuda moţe prilagoditi povećanoj traţnji samo na način da iz postojećih zaliha roba dodatno
reagira na povećane zahtjeve traţnje.
b) Kratko razdoblje u kome se ponuda prilagoĎava trţištu tako da se povećava postojeća proizvodnja, ali samo putem
boljeg korištenja raspoloţivih kapaciteta, a ne širenjem proizvodnje.
c) Dugo razdoblje koje omogućuje ponudi da se prilagoĎava trţištu proširenjem proizvodnje putem izgradnje novih, kao i
proširenjem postojećih kapaciteta.
Agregatna ponuda ukupna količina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje moţe proizvesti i ponuditi u odreĎenom
vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara, proizvodnih kapaciteta kojim raspolaţe privreda i nivoa ostvarenih troškova Grafički
prikažite!
Agregatna tražnja je suma trošenja svih potrošača u jednoj zemlji koje čine različiti sektori privrede i pojedinačni potrošači.
Grafički prikažite!
67. Navedite determinante agregatne tražnje! –Lična potrošnja, --investiciona potrošnja, --javna potrošnja, --neto izvoz.
68. Navedite determinante agregatne ponude! --Nivo potencijalnog proizvoda, --nivo troškova proizvodnja.
69. Država se miješa u zakone poude i tražnje putem: --Neposrednog reguliranja cijena gotovih proizvoda na trţištu
(plafoniranje cijena), --indirektnim uticajem na cijene gotovih proizvoda kroz odreĎivanje cijena proizvodnih inputa.
70. Direktna državna intervencija na tržištu na reguliranje cijena gotovih proizvoda ogleda se u plafoniranju cijena, na način da
vlade zakonom odreĎuju maksimalnu cijenu onih proizvoda koji su od vitalnog značaja za ekonomiju te zemlje.
71. Indirektno reguliranje cijena gotovih proizvoda odnosi se na utvrĎivanje cijene putem odreĎivanja cijena proizvodnih inputa
(utvrĎivanje granica minimalnih nadnica, kontrolom visine stanarina, plafoniranjem kamatnih stopa)
72. Potpuna konkurencija je ona u kojoj djeluje:
c) veliki broj kupaca i prodavaca čija je ekonomska moć izjednačena tako da ne mogu uticati na promjene cijena
73. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani ponude! –Veliki broj poduzeća koja meĎusobno
konkuriraju, --visok stupanj pokretljivosti poduzeća, potpuna informiranost svakog poduzeća o djelatnosti drugih
poduzeća i njihovoj profitnoj stopi u grani u kojoj posluju.
74. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani tražnje! –Veliki broj kupaca od kojih ni jedan ne moţe
presudno uticati na cijene koje bi uvjetovale promjenu obima proizvodnje, --informiranost kupaca o cijenama roba koju
ţele kupiti na svim drugim trţištima, --nepostojanje teškoća ili troškova transporta koji bi onemogućili kupce da iskoriste
povoljnost razlika u cijeni roba koje se javljaju na drugim trţištima, --homogenost tj. kupci prihvataju proizvod bilo kojeg
poduzeća kao supstitut bilo kojeg drugog poduzeća.
75. Objasnite institut “Price taker”! Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatanja date cijene (price taker). To znači da je na
strani ponude jako puno poduzeća koja su pojedinačno toliko mala da ne mogu utjecati na trţišne cijene. Zato oni jedino
mogu poslovati u smislu da iznose više ili manje robe na trţište i tako se prilagoĎavaju cijeni kao datoj veličini koju oni
prihvataju (price taker – onaj koji uzima, prihvata cijenu).
76. Granični troškovi proizvodnje determiniraju isplativost proizvodnje na način da granični troškovi po jedinici proizvoda budu
manji od tržišne cijene.
77. U uvjetima slobodne konkurencije poduzeće će maksimizirati profit onda kada svoju proizvodnju podesi na onaj nivo na
kome su granični troškovi po jedinici proizvoda jednaki trţišnoj cijeni.
78. Objasnite pojam “granična korsinost”! Granična korisnost nekog proizvoda je porast korisnosti dodajnog proizvoda u
odnosu na prethodni.
79. Za monopolističku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude stoji samo jedan ponuĎač - monopolist, a na strani
tražnje samo jedan kupac – monopsonist.
80. Osnovna karakteristika monopola je da može slobodno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi ili
potraţuje.
81. Stvaranje monopola je rezultat procesa koncentracije i centralizacije kapitala.
82. Koncentracija kapitala je proces okrupnjavanja kapitala putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili
više vlasnika.
83. Centralizacija kapitala je dobrovoljno ili nasilno spajanje većeg broja kapitala u jedan.
84. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem raznih privrednih djelatnosti koje imaju istu proizvodnu osnovu riječ je o
horizontalnoj kombinaciji.
85. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem niza uzastopnih djelatnosti koje čine proizvodni proces riječ je o
vertikalnoj kombinaciji.
86. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem horizontalne i vertikalne kombinacije u jednu cjelinu riječ je o
kombinaciji kombinacija.
87. Karteli su takav oblik monopolističkog udruživanja u kome udružena poduzeća:
a) zadrţavaju ekonomsku samostalnost
88. Trustovi su oblik monopolističkog udruživanja u kome se udružena poduzeća:
a) organiziraju u akcionarska društva i gube svoju pravnu samostalnost
b) utapaju u jedinstveno poduzeće sa jednim organom uprave
c) organiziraju u akcionarska društva i gube svoju finansijsku samostalnost
89. Holding kompanije su:
a) d.d. u kojima poduzeća zadrţavaju pravnu i ekonomsku samostalnost, a većinsko vlasništvo nad kapitalom ima
zajednička firma
90. Koncerni su:
c) poduzeća raznih grana proizvodnje pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili grupe moćnih vlasnika
91. Korner je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome se poduzeća sporazumijevaju o povlačenju većih količina svojih
proizvoda s trţišta, stvarajući vještačke nestašice, kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali trţištem
92. Pul je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome poduzeća stupaju u interesnu zajednicu radi usklaĎivanja
proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustva, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti itd. zadrţavajući pri tom svoju
ekonomsku i pravnu samostalnost.
93. Ring je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome se poduzeća dogovaraju o zajedničkom nastupanju na trţištu, s tim
da svaki pojedinac i dalje kupuje i prodaje za svoj vlastiti račun.
94. Finansijski kapital nastaje povezivanjem dvije vrste kapitala: Bankovnog i industrijskog.
95. Finansijsku oligrahiju čini skupina vodećih magnata koji kontroliraju goleme količine kapitala, i na toj osnovi, vladaju
ekonomskim i političkim ţivotom zemalja u kojim djeluju.
96. Monoplist će maksimizirati svoj profit tako što će podešavati količinu proizvodnje na onaj nivo cijena na kome su granični
troškovi niţi ili jednaki s graničnim prihodima.
97. Monopolska konkurencija postoji u situacijama kada proizvodu monopola konkuriraju brojni proizvoĎači supstituta
monopolovog proizvoda.
98. Navedite oblike monopolske konkurencije! Namjerna i nenamjerna.
99. Navedite četiri načina diferenciranja proizvoda, kao posebnih oblika monopolske konkurencije! –Promjena sastava proizvoda,
--dodajne koristi pri nabavci proizvoda, --promjena vanjskog izgleda proizvoda, --specifična obiljeţja proizvoda.
100. Antimonopolsku politiku vode vlade trţišnih privreda, usmjeravajući je u dva pravca: --Donošenje konkretnih zakona kojima
se zabranjuju odreĎene radnje na jačanju monopola, --novi pristup antitrustovskoj politici poslije 1980. godine.
101. Suština antitrustovskih zakona u politici cijena ogleda se kroz: Ograničavanje i zabranu odreĎenih ilegalnih postupaka
koje poduzimaju monopoli, te odredbama o veličini poduzeća.
102. Nova antitrustovska politika ogleda se u ukidanju antitrustovskih zakona ali i zabrani svih sporazuma kojim se
ograničava konkurencija. Zapravo se nastoji podrţati onaj koji je efikasan.
103. Prijelazni oblici ograničene konkurencije iskazuju se kroz djelovanje: Duopola i oligopola
104. Duopol je stanje kada se na tržištu javljaju dva ponuĎača, odnosno dva traţioca proizvoda.
105. Oligopol je stanja kada se na tržištu javlja više ponuĎača, odnosno više traţioca proizvoda.
106. Oligopolisti se u odnosu na druge oligopoliste mogu ponašati dvojako: --sa tim drugim prave odreĎene sporazume (tajen ili
javne) o zajedničkom djelovanju, ili --samostalno poduzimaju mjere bez dogovaranja sa drugim što ovisi od njihove
ekonomske snage
107. Obzirom na nivo uključenosti nacionalnih ekonomija u meĎunarodne trgovinske tokove postoje dva tipa privrede, i to:
Autarhična i otvorena privreda.
108. Navedite osnovne razloge zbog kojih zemlje stupaju u meĎunarodnu robnu razmjenu! --Različitost uvjeta proizvodnje,
--opadajući troškovi proizvodnje, --preferencije potrošača.
109. U sljedećem primjeru objasnite koja zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji koje robe i zašto!
110. Objasnite teoriju komparativnih prednosti! Prema ovoj teoriji, ostvarivanje obostrane koristi od razmjene moguće je ako
se svaka zemlja specijalizirala za proizvodnju i izvoz robe u kojoj najmanje relativno zaostaje (ima komparativnu prednost),
a uvozi robu u čijoj proizvodnji najviše relativno zaostaje (ima komparativno zaostajanje)
111. Carina je:
b) porez koji se plaća na uvoz robe
112. Kvota je:
a) ograničenje količine uvoza robe
113. Prohibitivne carine su one koje:
b) sprječavaju bilo kakav uvoz robe
114. Prohibitivne kvote su one koje:
c) sprječavaju bilo kakav uvoz
Razlika izmeĎu carina i kvota ogleda se u tome da carine donose prihod drţavi s kojim ona moţe uticati na privredne tokove
(smanjivati poreze, investirati u razvoj), dok kvote omogućuju prisvajanje profita koji nastaje kao razlika izmeĎu domaće i
uvozne cijene, samo od strane uvoznika zaštićene robe ukoliko drţava nije donijela drugačiju odluku.
115. Rezident je fizičko ili pravno lice čije je sjedište u zemlji, a nerezident je fizičko ili pravno lice čije sjedište nije u zemlji.
116. Prikaz novčanih transkacija izmeĎu rezidenta i nerezidenta iskazuje se u platnoj bilanci, i to kao kredit i kao debit.
117. U platnoj bilanci kredit predstavlja obaveza nerezidenta prema rezidentu (to je priliv sredstava u zemlju).
118. U platnoj bilanci debit predstavlja obaveza rezidenta prema nerezidentu (to je odliv sredstava iz zemlje)
119. Platna bilanca se sastoji iz: Bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih transakcija
Bilanca tekućih transkacija u platnoj bilanci obuhvata tekuća plaćanja u meĎunarodnoj razmjeni i čine je tri podbilance: --Bilanca
uvoza i izvoza roba, --bilanca uvoza i izvoza usluga, --bilanca jednostranih transfera
120. Kapitalne transakcije u platnoj bilanci obuhvataju promjene imovine rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u zemlji i
mogu se iskazati kao: --Direktne investicije i --portfolio investicije
121. Direktne investicije iskazane u platnoj bilanci predstavljaju dugoročno meĎunarodno kretanje kapitala sa ciljem sticanja
vlasništva i ostvarenja profita.
122. Portfolio investicije u platnoj bilanci imaju za cilj ostvarivanje profita bez sticanja vlasništva.

PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA

Šesti dio
21. Raspodjela se može definirati kao aktivnost pomoću koje se odreĎuju kvantitativni udjeli (srazmjere) pojedinaca,
privrednih subjekata, drţavnih organa i drugih učesnika u diobi novostvorene vrijednosti, odnosno dohotka.
22. Raspodjela dohotka na dohotke proizvodnih inputa naziva se funkcionalna raspodjela.
23. Raspodjela dohotka meĎu pojedincima je personalna raspodjela.
24. Lorencova funkcija izražava odnos izmeĎu procenta stanovništva i procenta dohotka koji mu pripada.
25. Potpuna jednakost u raspodjeli dohotka podrzaumijeva da istom procentu stanovništva
pripada isti procent dohotka.
26. U društvu s niskim stupnjem razvoja u kome dominira naturalna privreda raspodjela je direktna, što znači da se od ukupno
ostvarenih rezultata proizvodnje prvo podmiruju lične potrebe ("prema običaju i potrebi") za sve članove domaćinstva,
zatim se odvaja dio potreban za daljnja ulaganja u proizvodnju (novo oruĎe, sjeme i sl.), a jedan dio se ostavlja kao rezerva
za nuţdu.
27. Na višem stupnju razvoja robne proizvodnje raspodjela se odvija indirektno (putem trţišta), što znači da dio društvenog
bogatstva koji pripada pojedinim društvenim grupama i pojedincima ostvaruje se na način da proizvoĎači prvo iznesu
svoje proizvode na trţište, prodaju ih i tek na taj način ostvaruju prihode koje mogu raspodjeljivati. U ovom slučaju je
ispoljen uticaj trţišta na prihode, bilo da ih smanjuje ili povećava, čime indirektno utiče na kvantitativne i kvalitativne
odnose u raspodjeli.
28. Politika dohotka predstavlja sistem odgovarajućih mjera i instrumenata ekonomske politike, na koji način se sputava
potpuno i slobodno djelovanje trţišta, pa prema tome i uspostavljanje odnosa u raspodjeli koji su determinirani trţištem.
29. Mješoviti mehanizam raspodjele podrazumijeva: pored drţavnog uticaja na sistem raspodjele, i uticaj planiranja na
raspodjelu putem koga se, u dobroj mjeri, korigira trţišno djelovanje na sistem raspodjele.
30. Plaćanje radnika može biti (sa kraćim objašnjenjima): --Plaćanje po vremenu (nadoknada radnicima za rad utrošen u
proizvodnji za odreĎeno vrijeme – sat, dan, sedmica, mjesec), --Plaćanje po učinku (ili akordni sistem, je u stvari plaćanje
radniku po svakom proizvedenom komadu, metru, kilogramu robe – dnevna nadnica ovisi od količine proizvedene robe)
31. Navedite razloge za i protiv plaćanja po vremenu i po učinku sa stanovišta vlasnika kapitala! ZA:–Briga o kvalitetu proizvoda
se prenosi na radnike, --smanjuje nadzora nad procesom proizvodnje, --radnici proširuju svoje kvalifikacije, --razvija se
konkurencija meĎu radnicima, smanjuje se potraţnja za novim radnicima. PROTIV: --Ovaj način plaćanja je teško
primjenjiv u savremenoj industriji, tamo gdje jeste moguć, dešava se da radnici prisvajaju rezultate rasta produktivnosti
32. U sljedećem primjeru objasnite nominalnu plaću radnika u januaru i u februaru, a zatim izračunajte iznos realne plaće u
februaru!
Plaća radnika u januaru = ……, u februaru = …….
Cijene životnih namirnica u januaru = ……, u februaru = …….
Realna cijena se računa ovako: nominalna plaća/indeks troškova ţivotaX100
33. Nominalna plaća je iznos novca koji radnik prima za svoj rad.
34. Realna plaća je ekonomska kategorija koja izraţava kupovnu snagu radnika tj. to je nominalna plaća povećana u skladu
sa porastom cijene ţivotnih namirnica
35. Determinante koje opredjeljuju visinu realnih plaća su: --Kretanje nominalne plaće, -- promjena u kretanju indeksa troškova
ţivota
36. Nivo plaća, u uvjetima slobodne konkurencije, odreĎuje njena granična produktivnost, tj. da će plaća svakog zaposlenog
radnika biti samo na nivou najniţeg graničnog proizvoda posljednjeg radnika.
37. Ponuda rada neke zemlje predstavlja ukupan broj raspoloţivih radnih sati koje moţe ponuditi stanovništvo te zemlje.
38. Zakonitost koja je uspostavlja u odnosu ponude rada i nivoa plaća ( meĎuovisnosti i uvjetovanosti ponude rada i nivoa plaća)
izražava se činjenici da povećane plaće utiču na povećanje ponude rada, ali samo do odreĎene granice, kada počinje da se
smanjuje ponuda rada, bez obzira što su plaće visoke.
39. Grafički prikažite i objasnite efekat supstitucije i efekat dohotka u ponudi rada!
40. Navedite razlike u plaćama (uz kraća objašnjenja)! –Kvalitet poslova (neki poslovi nisu interesantni za radnike, i zato se
moraju više platiti sa tzv. kompenzirajućim dodatkom, da bi ih neko obavljao), --Kvalitet ljudi (ljudi se razlikuju po
mentalnim i tjelesnim sposobnostima, pa shodno tome neki budu bolje plaćeni jer su npr. ulagali u svoje obrazovanje, jer
su sposobniji itd.), --Lična slava (mnogi imaju jako visoke plaće zbog specifičnih poslova kojim se bave npr. istaknuti
sportisti, estradne zvijezde, umjetnici itd.), --Segmentiranost trţišta na nekonkurentne grupe zanimanja (razne profesije
čine posebne segmente trţišta i pojedinci tih profesija se teško mogu prebacivati iz jedne u drugu profesiju, pa svaka
profesija mora dijeliti sudbinu ponude i traţnje unutar svog okvira i na toj osnovi diferencirati plaće)
41. Grafički prikažite i objasnite opću ravnotežu na tržištu rada!
42. Društveno-ekonomske organizacije radnika nazivaju se sindikat i s obzirom na ulogu koju ove organizacije imaju u društveno-
političkom životu dijele se na neovisne i ovisne sindikate.
43. Neovisni sindikati su oni:
a) u kojima je članstvo radnika dobrovoljno
b) koji su samostalni i neovisni u odnosu na poslodavce i državni aparat
c) koji se bore za ekonomska prava i interese radnika
44. Dominatni oblici organiziranja sindikata su (uz kraća objašnjenja): --Strukovni sindikati (u kojim su organizirani radnici
odreĎenih struka), --Industrijski sindikati (koji okupljaju radnike odreĎene privredne grane), --Opći/Generalni sindikati (svi
radnici bez obzira na struku ili privrednu granu u kojoj rade)
45. Ugovor o radnim odnosima sadrži dva paketa mjera, i to: ekonomski paket mjera i pravila rada
46. Ekonomskim paketom mjera u ugovoru o radu reguliraju se sljedeća pitanja: --Visina nadnice, --naknada za prekovremeni
rad, --pravila za korištenje praznika i pauza za rad, --odredbe o ostalim beneficijama, --klauzula o usklaĎivanju visine
nadnica s visinom troškova u uvjetima djelovanja inflacije
47. Pravila rada kojima se reguliraju obaveze na poslu obuhvataju sljedeća pitanja: --Otkaz na poslu, --postupak ţalbi za
rješavanje sporova, --potrebni broj radnika na odreĎenom poslu
48. Podizanje nadnica iznad konkurencijskog nivoa sindikati mogu ostvariti primjenom sljedećih metoda: --Ograničavanje nivoa
ponude rada, --ugovaranje viših standardnih plaća, --povećanje traţnje za radom, --borba protiv monopsonističke moći
poduzeća.
49. Objasnite metod ograničene ponude rada koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica! Sindikati poduzimaju razne mjere
kojim izazivaju vještačku nestašicu rada na trţištu i tako utiču na restrikciju njegove ponude (uvoĎenje barijere za
osiguranje imigrantskih radnika, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, dugo izučavanje zanata, ograničenje
prijema novih članova u sindikat, zabrana zapošljavanja radnicima koji nisu članovi sindikata).
50. Objasnite metod ugovaranja viših standardnih plaća koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica! Većina sindikalnih pregovora
ne ograničavaju ponudu rada direktno već nastoje natjerati poslodavce da plate standardnu nadnicu koja bi bila iznad
preovlaĎujučih nadnica na trţištu tako što blokiraju alternativnu ponudu rada.
51. Objasnite metod povećanja tražnje za radom koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica! Sindikati plaće mogu povećati
provodeći politiku povećanja traţnje za radom različitim mjerama poput: povećanjem produktivnosti (jer tada pada cijena
proizvoda i raste traţnja za njim, a samim tim i za radom), reklamama, propagandom, zaštitnim carinama, monopolskim
cijenama itd.
52. Objasnite metod borbe protiv monopsonističke moći poduzeća koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica! Monopsonisti su
monopolisti na strani kupovine roba. Neki od njih doĎu u poziciju da diktiraju uslove na trţištu rada i nastoje maksimizirati
svoj profit niskim nivoom plaća. Tada sindikat nastupa kao pandan poslodavcu monopsonistu i pregovara sa njim o
povećanju plaća do nivoa izjednačenja graničnog prihoda sa visinom plaća.
53. Pokretač svih ekonomskih aktivnosti je ostvarenje profita, koji se osigurava posjedovanjem kapitala.
54. Navedite determinante koje opredjeljuju visinu profita! –Uloţeni kapital u proizvodnju, --poslovni rizik i inovacija u
proizvodnji, --poloţaj na trţištu.
55. Objasnite kako uloženi kapital u proizvodnju utiče na visinu profita! Profit vlasnika kapitala je nagrada za uloţeni kapital u
proizvodnju i za vlastiti rad u njoj.
56. Objasnite kako poslovni rizik i inovacija u proizvodnji utiče na visinu profita! Profit je i nagrada za neizvjesnost, za preuzeti
rizik u poslovanju i za svaku uspješnu inovaciju.
57. Objasnite kako položaj na tržištu utiče na visinu profita! Profit je nagrada za monopolistički poloţaj na trţištu.
58. Profitna stopa je pokazatelj uspješnosti plasiranja kapitala i izražava se po obrascu Pf1=Pf/Kx100; Pf1-profitna stopa, Pf-
profit, K-kapital
59. U slučaju da je poduzetnik pored vlastitog kapitala angažirao i tuĎi kapital, profitna stopa se računa uzimajući u obzir i
pozajmljeni kapital, što se izražava po obrascu Pf1=Pf+k/K+Zkx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital, k-kamata, Zk-
zajmovni kapital
60. Navedite determinante efikasnosti uloženog kapitala! –Brzina obrtanja kapitala, --Struktura proizvodnih inputa,
--Minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala, --Kvalitet proizvedenih dobara.
61. Objasnite kako brzina obrta kapitala utiče na veličinu profita i profitne stope! Kapital se oploĎuje kroz proces kretanja iz
prometne faze (proces kupovine proizvodnih inputa) i proizvodne faze (proces sjedinjavanja proizvodnih inputa) i iz
proizvodne ponovo u prometnu. Takav ekonomski krug jeste obrt kapitala i svaki obrt donosi odreĎeni profit, i što ih je
više profit je veći.
62. Objasnite kako struktura proizvodnih inputa utiče na veličinu profita i profitne stope! Pod strukturom proizvodnih inputa
podrazumijeva se relativni odnos izmeĎu kapitala uloţenog u sredstva za proizvodnju i kapitala uloţenog u rad. Ulaganjem
u moderniju tehnologiju i izborom jeftinijih proizvodnih inputa postiţe se veća efikasnost kapitala i niţi troškovi
proizvodnje, što znači veći profit.
63. Objasnite kako minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala utiče na veličinu profita i profitne stope! Za efikasnost uloţenog
kapitala veoma je bitno vrijeme zadrţavanja kapitala u pojedinim fazama ekonomskog procesa, pa postoji tzv. fiksni i
cirkulirajući kapital. Fiksni je onaj kapital koji se zadrţava duţe u ekonomskom procesu, koristi se u više navrata i kao
takav se postepeno troši u procesu reprodukcije. Cirkulirajući kapital se troši jednokratno u proizvodnom ciklusu.
Efikasnost fiksnog kapitala se povećava ako se bolje koristi u ekonomskom procesu i kraće u njemu zadrţava, a kod
cirkulirajućeg kapitala za efikasnost je značajno vrijeme njegovog zadrţavanja u proizvodnom procesu svesti na minimum.
Odrţavanjem efikasnosti kapitala postiţe se veći profit.
64. Objasnite kako kvalitet proizvedenih dobara utiče na veličinu profita i profitne stope! Škart u proizvodnji umanjuje efikasnost
kapitala jer povećava troškove proizvodnje, i cijenu proizvoda. S druge strane kupac ţeli samo najkvalitetnije proizvode i
okreće se robi sa najvišim stepenom kvaliteta i višegodišnjom garancijom trajnosti i otpornosti proizvoda. Pridobijanjem
takve naklonosti velikog broja kupaca znači i povećani profit u odnosu na konkurente.
65. Trgovački kapital je kapital uloţen u trgovinu.
66. ProizvoĎači ustupaju dio svog profita trgovcima iz sljedećih razloga: --Skraćuje se vrijeme pometa, --trgovački kapital
oslobaĎa industrijski kapital od obaveze čuvanja suvišnih robnih i novčanih rezervi.
67. Trgovački profit je zahvatanje proizvodnog profita od strane trgovca, kao naknada za obavljeni posao, na način da trgovac
robu kupuje jeftinije i prodaje je skuplje.
68. U sljedećem primjeru izračunajte prosječnu profitnu stopu!
Industrijski kapital ki = ….; Trgovački kapital kt = ….; Profitna stopa = ……
Prosječna profitna stopa se računa ovako:Ppf'=Pf/(ki+kt)x100
69. Krajnji rezultata selenja kapitala je ujednačavanje profitnih stopa u svim oblastima privrede koje se iskazuje kroz
prosječnu profitnu stopu privrede u cjelini.
70. Svi troškovi koji prate proces kupoprodaje robe nazivaju se prometni troškovi, i dijele se na : produktivne i neproduktivne
(čiste) troškove prometa.
71. Produktivne troškove prometa čine: troškovi transporta, čuvanja i skladištenja robe.
72. Čiste prometne troškove čine: troškovi koji proizilaze iz same prirode trgovanja (troškovi odrţavanja i funkcioniranja
trgovačke mreţe, reklamiranja, knjigovodstva, plaćanja uposlenicima, odrţavanja itd.). Ovi troškovi se ne pokrivaju iz
profita trgovca već se tretiraju kao gubitak za kapital u cjelini.
73. Zajmovni kapital je onaj kapital koji se daje na korištenje drugom uz odreĎenu naknadu koja se naziva kamata. Kretanje
zajmovnog kapitala iskazuje se kroz kredit.
74. Kreditom se stvara odnos izmeĎu zajmodavca i zajmoprimca, čije se obaveze ogledaju u tome da je zajmodavac obavezan
pozajmiti novac ili robu zajmoprimcu, a zajmoprimac je obavezan tu robu ili novac vratiti u ugovorenom vremenskom roku
uz uvjete koji su utvrĎeni.
75. Krediti doprinose unapreĎenju ekonomije putem (uz kraća objašnjenja): --Brţa cirkulacija kapitala (zahvaljujući kreditima
kapital se brţe seli iz grane u granu jer se prevazilaze teškoće poput nedostatka kapitala, neprilagodljivosti postojećih
kapaciteta u odnosu na nove proizvodne procese itd.), --Ubrzava proces razmjene (manjom sumom novca se moţe
ostvariti veći broj robnih razmjena, time se povećava broj obrta i proširuje proizvodnje, a sve to znači veći profit), --Baza za
stvaranje velikih korporacija (krediti pospješuju centralizaciju i koncentraciju kapitala, kapital raste u cjelini što je povoljno
za razvoj privrede)
76. U ovisnosti da li je zajmoprimac država ili privatno lice krediti se dijele na: javne i privatne kredite.
77. Prema vijeku trajanja krediti se dijele na (navesti vrijeme trajanja): kratkoročne (do godinu dana, sluţe osiguranju dodatnih
obrtnih sredstava) i dugoročne (duţi od godine dana, sluţe za kupovinu sredstava za rad)
78. U ovisnosti da li je predmet kredita novac ili roba, krediti se dijele na (uz kraća objašnjenja): komercijalne (prodaja robe kupcu
koju on ne plaća odmah) i bankovne (pozajmljivanje novca koji vrše banke) kredite.
79. Mjenica je pismeni dokument kojim se kupac obavezuje da će po isteku odreĎenog roka kupljenu robu platiti prodavcu.
80. Najvažniji izvori zajmovnog kapitala su: Amortizacija, akumulacija, fond plata, fond osiguranja, rezervni fond, profit itd.
81. Ako je povjerilac dao u zajam dužniku iznos kredita od …… KM i za godni dana naplatio kamatu od ….. KM, po kojoj kamatnoj
stopi je dužnik uzeo kredit? k'=k/gx100 k'-kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata
82. Ako je povjerilac dao u zajam dužniku iznos kredita od ….. KM, po kamatnoj stopi od ……%, koliko je povjerilac naplatio kamate
za godinu dana? k=gxk'/100 k'-kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata
83. Kamata je naknada za pozajmljeni kapital, tj. kamata je cijena kapitala kao robe.
84. Preduzimačka dobit je ostatak profita koji ostaje proizvodnom vlasniku kapitala.
85. Objasnite gornju ili prirodnu granicu kamatne stope! To je ona granica koja dostiţe visinu prosječne profitne stope u
trenutku zaključivanja ugovora o kreditu-zajmu.
86. Objasnite donju granicu kamatne stope! Ona nije egzaktno odrediva, što zavisi od brojnih okolnosti (stepen rizika,
solventnost i afirmacija zajmoprimca, stepen osiguranja povrata zajma i sl.)
87. Grafički prikažite i objasnite utjecaj ponude i tražnje na visinu kamatne stope!
88. Dividenda je dobit koju donosi akcija kao pravna potvrda o suvlasništvu u akcionarskom društvu.
89. Akcija je vrijednosni papir, zapravo potvrda kojom se dokazuje vlasništvo nad kapitalom koji je uloţen u akcionarsko
društvo.
90. Navedite sličnosti i razlike izmeĎu dividende i kamate! SLIČNOSTI: obje predstavljaju dohodak od svojine; RAZLIKE:
stupanj izvjesnosti (visina dividende se, za razliku od kamate, unaprijed ne zna), učešće u profitu (dividenda nije dio
profita akcionarskog društva, za razliku od kamate, koja je uvijek dio industrijskog profita), rizik (dividenda je rizičan oblik
dohotka, i za razliku od kamate, potpuno je prepušten riziku trţišnog poslovanja).
91. Akcijski kapital nastaje udruţivanjem individualnih kapitala u jedinstveni kapital, tj. to je zapravo spajanje većeg broja
manjih kapitala, s ciljem stvaranja i snaţenja krupnih kapitala.
92. Obične dionice su one dionice koje jednim dioničarima osiguravaju pravo upravljanja u skupštini dioničara, a drugim se
to pravo uskraćuje.
93. Privilegirane dionice su one dionice koje njenim vlasnicima unaprijed garantuju visinu dividende koja će im pripasti bez
obzira da li je dioničarsko društvo ostvarilo profit ili ne.
94. U sljedećem primjeru izračunajte kolika je dividenda!
Temeljni kapital društva Tk = … KM; dividendna stopa d’ = ….% D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni
kapital društva
95. U sljedećem primjeru izračunajte kolika je vrijednost akcije!
Nominalna cijena akcije N = …KM; dividendna stopa d = …%; kamatna stopa k = … % D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna
stopa, Tk-temeljni kapital društva
96. Specifičnost ulaganja novčanog kapitala u kupovinu akcija ogleda se u tome da akcionar više nije u mogućnosti da uloţeni
kapital povrati u svoje vlasništvo na način da povuče svoj novac iz akcionarskog društva.
97. Berza predstavlja tržište hartija od vrijednosti - akcija, čija kupovina i prodaja se vrši po sistemu aukcija, koja predstavlja
takvu kupovinu po kojoj najviša cijena akcije koju kupac ponudi ima prednost nad niţim cijenama, a najniţa cijena akcije
koju prodavac ponudi ima prednost nad višim ponudama.
98. Berzanski posrednici u kupovini i prodaji akcija nazivaju se brokeri.
99. Nominalna vrijednost akcije je vrijednost po kojoj bi se akcija prodavala da nema utjecaja trţišta tj. visine dividende koja
opredjeljuje cijenu akcije u smislu d aona moţe biti viša ili niţa od nominalne.
100. Navedite determinante cijene akcije! Nominalna vrijednost akcije, visina dividende (dividendna stopa), visina kamatne
stope.
101. Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje ne predstavlja proizvodno ulaganje, nego stjecanje privatnog vlasništva nad zemljom,
koje njenom vlasniku, samo po tom osnovu, donosi prihod.
102. U raspodjeli novostvorene vrijednosti u poljoprivredi učestvuju:
a) Poljoprivredni radnici koji ostvaruju plaće
b) Zakupac zemlje koji ostvaruje profit
c) Vlasnik zemlje koji ostvaruje rentu
103. Zakupnina je odnos izmeĎu zakupca zemlje i njenog vlasnika i sastoji se od: --rente kao naknade za ustupljeno
zemljište, --amortizacije kapitala investiranog u zakupljeno zemljište, --kamate na uloţeni kapital.
104. Renta koja se naplaćuje i za najlošije parcele zemlje naziva se apsolutna renta.
105. Diferencijalna renta je ekstra dobit koju prisvaja vlasnik zemlje, a javlja se kao razlika izmeĎu niţih individualnih troškova
proizvodnje i troškova koji se priznaju na trţištu poljoprivrednih proizvoda.
106. Diferencijalna renta I nastaje zbog razlika u plodnosti pojedinih parcela zemljišta i razlika u poloţaju poljoprivrednih
površina u odnosu na trţište.
107. Diferencijalna renta II se pojavljuje kao rezultat nejednakih prinosa od zemljišta koji su uzrokovani dodatnim izlaganjem
kapitala u to zemljište.
108. Monopolska renta je rezultat monopolske cijene izuzetno rijetkih proizvoda, poput specijalnih vina, rane i kasne
isporuke voća i povrća itd.
109. U sljedećem primjeru izračunajte koliko košta parcela zemljišta!
Godišnja renta r = …KM; kamatna stopa k’ = …% Cz=rx100/k' Cz-cijena zemlje, r-renta, k'-kamatna stopa
110. Ukoliko je godišnja renta niža od kamate vlasnik kapitala bi se opredijelio na:
e) ulaganje u proizvodnju
f) pozajmljivanje kapitala
111. Potrošnja domaćinstva je zapravo potrošnja finalnih dobara i usluga s ciljem zadovoljavanja ličnih porodičnih potreba.
112. Štednja domaćinstva je dio dohotka koji nije utrošen na potrošnju.
113. U sljedećem primjeru izračunajte iznos potrošnje i funkciju štednje!
Dohodak D = …KM; Štednja Š = …KM. D=P+Š, FP=P/Dx100
114. U sljedećem primjeru izračunajte iznos štednje i funkciju potrošnje!
Dohodak D = …KM; Potrošnja P = …KM. D=P+Š, FP=P/Dx100
115. Funkcija potrošnje pokazuje odnos izmeĎu nivoa potrošnje i nivoa raspoloţivog dohotka i iskazuje se po obrascu
FP=P/Dx100
116. Funkcija štednje pokazuje odnos izmeĎu nivoa štednje i dohotka i iskazuje se po obrascu FŠ=Š/Dx100
117. Grafički prikažite i objasnite funkciju potrošnje!
118. Grafički prikažite i objasnite funkciju štednje!
119. Granična sklonost potrošnji je dio svake dodajne jedinice dohotka koji ide na potrošnju
120. Granična sklonost štednji je dio dodajnog dohotka koji se koristi za dodatnu štednju
121. Objasnite kako se ponašaju potrošnja i štednja domaćinstva s obzirom na promjenu dohodka! Rastom dohotka pada
granična sklonost potrošnji uz istovremeni rast granične sklonosti štednji i obrnuto. Dakle, što dohoci brţe rastu, više se
izdvaja za štednju, manje za potrošnju i obratno.
122. Navedite odrednice nivoa potrošnje i štednje! Nacionalni dohodak, imetak, visina kamatne stope, kvalitet socijalnog
snabdijevanja stanovništva, borba za prestiţ itd.
123. Nejednakost u raspodjeli proizvodnih učinaka manifestira se pojavom: siromaštva i bogatstva.
124. Minimalni egzistencijalni dohodak se dobije kada se ukupan trošak za hranu pomnoţi sa tri.
125. Navedite uzroke pojave bogatstva i siromaštva! Nejednakost u dohocima od rad i nejednakost u dohocima od vlasništva
126. Nejednakost u dohocima od rada (kao jedan od uzroka bogatstva i siromaštva) se manifestira kroz razlike u sposobnostima,
razlike u intenzitetu rada, razlike meĎu zanimanjima, razlike nivoa naobrazbe i sl.
127. Nejednakost u dohocima od vlasništva (kao jedan od uzroka bogatstva i siromaštva) se manifestira kroz razlike u
naslijeĎenom ili stečenom bogatstvu, štednji i riziku.

PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA

Sedmi dio
1. Ekonomski razvoj definira se kao dinamički proces povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih potreba, a izražava se kroz
rast realnog nacionalnog dohotka.
2. Brzina ekonomskog razvoja mjeri se stopama rasta realnog nacionalnog dohotka.
3. Razvojni pokazatelj, kao mjerilo životnog standarda stanovništva (usvojen od UN) naziva se indeks humanog razvoja (human
development index).
4. U mjerenju brzine ekonomskog razvoja problem predstavlja vrijeme u kome se iskazuje, na način da s e moţe desiti da neka
zemlja u kratkom roku ostvari visoku stopu rasta nacionalnog dohotka, ali da to ne utječe na dugoročni razvoj, jer je ta
zemlja i dalje nerazvijena. Zato se mjerenje ekonomskog razvoja najčešće uzima za duţi rok, koji opet nije do kraja
precizno odreĎen.
5. Razlika izmeĎu ekonomskog razvoja i rasta ogleda se u Ekonomski rast je samo jedan dio ekonomskog razvoja, on je
njegova kvantitativna strana. Preko ekonomskog rasta mi ne vidimo kakve su kvalitativne promjene nastale u
ekonomskom procesu.
6. Navedite faktore ekonomskog razvoja (uz kraća objašnjenja)! –Ljudski kapital (ponuda rada, obrazovanju, radna disciplina i
radna motivacija ), --Prirodni resursi (zemlište, rude, goriva, klima), --Kapital (novac, strojevi, tvornice, ceste), --Tehnologija
(nauka, inţinjering, upravljanje, poduzetništvo), i drugi poput –veličine zemlje, --društveno-ekonomskog ureĎenja,
--struktura privrede, --struktura investicija, --uvjeti meĎunarodne razmjene itd.
7. Ekonomski razvoj iskazuje se kroz rast realnog nacionalnog dohodka, kao funkcije rada (R), kapitala (K) i tehnologije (L), što se
izražava po obrascu RND=f(R,K)xL
8. Investicije obuhvataju sva moguća ulaganja u proizvodnju.
9. Navedite izvore ulaganja (investicija)!Akumulacija, amortizacija, pozajmljena sredstva.
10. Akumulacija predstavlja izdvajanje djela nacionalnog dohotka za nabavku dodajnih faktora razvoja i ovisi od (navesti):
visine nacionalnog dohotka i raspodjele nacionalnog dohotka.
11. Objasnite kako veličina nacionalnog dohodka determinira mogućnost izdvajanja za akumulaciju! Ako je nacionalni dohodak
manji, mogućnost izdvajanja za akumulaciju je suţena i obrnuto.
12. Objasnite kako raspodjela nacionalnog dohodka utiče na nivo akumulacije! Ako se veći dio dohotka izdvaja za potrošnju,
manji dio preostaje za akumulaciju i obrnuto.
13. Novčana akumulacija je dio nacionalnog dohotka izdvojen za razvoj.
14. Stvarna akumulacija je akumulacija koja je stvarno uloţena u proces proizvodnje tj. u nabavku novih sredstava i radne
snage.
15. Stopa akumulacije izražava se po obrascu Ap=A/NDx100 (Ap-stopa akumulacije, A-akumulacija, ND-nacionalni dohodak ) i
pokazuje procentualno učešće akumulacije u nacionalnom dohotku.
16. Sa stanovišta obuhvatnosti investicije se dijele na (uz kraća objašnjenja): --Bruto investicije (ukupna izdvajanja iz
proizvodnih učinaka za potrebe reprodukcije), --Neto investicije (ulaganja namijenjena za proširenje proizvodnje), --Nove
investicije (potpuno nova ulaganja u fiksne i obrtne fondove i njihovu fizičku veličinu i sposobnost učestvovanja u
procesu proizvodnje)
17. S obzirom na vrstu ulaganja investicije mogu biti (uz kraća objašnjenja): --Investicije u fiksne fondove (ulaganje u kapacitete
duţeg vremenskog trajanja), --Investicije u obrtne fondove (ulaganja u povećanje vrijednosti obrtnih sredstava), a po ovom
kriteriju mogu se dijeliti i na –Privredne (ulaganje u stalne i obrtne fondove u privredi) i –Neprivredne (ulaganja u
vanprivredne djelatnosti).
18. S obzirom na izvore sredstava investicije mogu biti (uz kraća objašnjenja): --Iz domaćih izvora (amortizacija i akumulacija) i –
Iz stranih izvora (izvan okvira ekonomije jedne zemlje)
19. U ovisnosti od toga ko donosi investicione odluke investicije se dijele na (uz kraća objašnjenja): --Individualne (odluke o
investiranju donosi odreĎeno individualno poduzeće), --Krupnih korporacija (odluke o investiranju donosi odgovarajući
organ upravljanja nekog akcionarskog društva), --Javne (odluke o investiranju donosi odgovarajući drţavni organi),
20. S obzirom na motivaciju nosilaca investicionih odluka, investicije se dijele na (uz kraća objašnjenja): --Inducirane (direktno
motivirane povećanom traţnjom za odgovarajućom robom na trţištu) i –Autonomne (motivirane potrebom da se putem
investicija stvore uvjeti za normalno funkcioniranje privrede).
21. Navedite odrednice investicija! Investicioni učinci, troškovi investicija, predviĎanja budućih kretanja u privredi.
22. Izbor odgovarajuće strategije razvoja ovisi od: postavljenih ciljeva i raspoloţivih mogućnosti – faktora razvoja (prema
funkciji s=f(c,fr) gdje je s-strategija razvoja, c-postavljeni ciljevi i fr-faktori razvoja)
23. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta I u izboru koncepta razvoja!
24. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta II u izboru koncepta razvoja!
25. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta III u izboru koncepta razvoja!
26. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta IV u izboru koncepta razvoja!
Globalizacija kao proces obuhvata meĎunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na svjetskom tržištu, a javlja se i u
drugim sferama života kao što su kultura, politika, rat, demografija, zaštita okoliša i sl.
27. Osnovne karakteristike globalizacije mogu se iskazati kroz: Snaţno djelovanje transnacionalnih kompanija na svjetskoj
ekonomskoj sceni, dinamično kretanje meĎunarodnog kapitala na svjetskom trţištu, snaţna komunikacijska i informatička
integracija svjetskog ekonomskog prostora, snaţni razvoj univerzalnog potrošačkog društva.
28. Navedite najvažnije institucije globalizacije (uz kraća objašnjenja)! –Svjetska trgovinska organizacija (WTO – World Trade
Organisation, globalna meĎunarodna organizacija koja radi na uspostavljanju, praćenju, ispitivanju i unapreĎenju pravila
trgovine meĎu zemljama članicama), --MeĎunarodni monetarni fond (IMF – International Monetary Fund, globalna
meĎunarodna organizacija koja djeluje u sferi meĎunarodnih finansijskih odnosa), --MeĎunarodna banka za obnovu i
razvoj (IBRD – International Bank for Reconstruction and Development, druga svjetska meĎunarodna finansijska
institucija koja putem kredita, ekonomskih savjeta i preporuka pomaţe manje razvijenim i nerazvijenim zemljama)
29. Ciljevi WTO (Svjetska trgovinska organizacija) su: Trgovina bez diskriminacije, veći stepen slobodne trgovine, porats
meĎunarodne trgovine, značajnije učešće zemalja u razvoju, fer konkurencija,
30. Ciljevi IMF (MeĎunarodni monetarni fond) su: UnapreĎenje meĎunarodne kooperacije, postizanje ekspanzije i
uravnoteţenog rasta meĎunarodne trgovine, unapreĎenje stabilnosti deviznih kurseva, odrţavanje deviznih aranţmana,
izbjegavanje konkurentskih devalvacija, uspostavljanje multilateralnog sistema plaćanja za tekuće transakcije, eliminacija
deviznih restrikcija, pruţanje mogućnosti zemljama da koriguju platnobilansnu neravnoteţu.
31. Opredjeljenje IBRD (MeĎunarodne banke za obnovu i razvoj) je da putem kredita, ekonomskih savjeta i preporuka pomaţe
manje razvijenim i nerazvijenim zemljama na suzbijanju siromaštva i podizanja nivoa i kvaliteta ţivotnog standarda
stanovništva tih zemalja.
32. Konjunkturni ciklusi su zaokreti (pad, rast, stagnacija) u ukupnim rezultatima poslovanja ekonomije jedne zemlje , a
nazivaju se i ekonomskim krizama.
33. Konjunkturni ciklusi su rezultat nemirnih uvjeta poslovanja i poremećaja koji se tim povodom javljaju.
34. Konjunkturni ciklusi predstavljaju fluktaciju u zaposlenosti, ukupnoj proizvodnji i realnom nacionalnom dohotku i prate se
kroz kretanje pojedinih ekonomskih kategorija, kao što su: cijene, profit, dobit, krediti, proizvodnja i sl.
35. Suvremeni ekonomisti konjunkturne cikluse dijele na četiri faze, od kojih su najznačajnije dvije (uz kraća objašnjenja):
--Ekspanzija (svi pokazatelji privredne aktivnosti rastu, ekspanziona faza dolazi do svoje najviše prijelomne tačke -
vrhunca), --Kontrakcija (nakon dostizanja vrhunca u ekspanzionoj fazi sada svi pokazatelji privredne aktivnosti padaju -
depresija)
36. Prema vremenu trajanja konjunkturni ciklusi se dijele na velike i male cikluse.
37. Eksterne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objašnjavaju fluktuacijom faktora koji djeluju van privrednog sistema
(politička dogaĎanja, ratovi, sunčeve pjege, tehnološke inovacije i sl.)
38. Interne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objašnjavaju samopokretačkim mehanizmom koji djeluje u okviru privrednog
sistema i utječu na cikličko kretanje privrede (npr. Privredni ciklusi zavise od vijeka trajanja mašina i ostalih kapitalnih
dobara unutar same privrede)
39. Monetarne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa prepoznaju u ekspanziji i kontrakciji novca i kredita , a zagovornici realnog
konjunkturnog ciklusa uzroke fluktuacije vide u promjenama produktivnosti rada.
40. Inovacijska teorija privredne cikluse objašnjava naglim nastankom i uvoĎenjem pronalazaka i uopće inovacija, a teorija
ravnomjernog konjunkturnog ciklusa uzroke fluktuacije vidi u pogrešnom shvaćanju u kretanju cijena i nadnica, zbog čega se ili
previše ili premalo nudi rada, što se naneposrednije odraţava na ciklična kretanja outputa.
41. Model multiplikatora (u konkunkturnim ciklusima) objašnjava da eksterne šokove pojačava multiplikator investicija, čime se
stvaraju cikličke fluktuacije outputa, a političke teorije konjunkturnih ciklusa uzroke fluktuacije vide u političarima koji
manipuliraju fiskalnom i monetarnom politikom kako bi dobili na izborima.
42. Ekonomske funkcije države su one funkcije koje drţava obavlja u sferi privrednih aktivnosti s namjerom da ostvari
odreĎene društvene ciljeve.
43. Navedite četiri grupe ekonomskih funkcija države! UtvrĎivanje zakonskih okvira trţišne privrede, utjecaj na alokaciju
resursa radi podizanja i pospješivanja efikasnosti privreĎivanja, unapreĎenje raspodjele dohotka, stabiliziranje privrede
mjerama makroekonomske politike.
44. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “UtvrĎivanje zakonskog okvira tržišne privrede”! Definiranje trţišnih pravila
podrazumijeva zakonsko reguliranje vlasničkih odnosa, donošenje zakona o ugovorima, o poslovanju i stečaju poduzeća,
reguliranju radnih obaveza i ostalih ekonomskih odnosa u društvu.
45. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja i pospješivanja efikasnosti
privreĎivanja”! Drţava se pojavljuje u funkciji otklanjanja trţišnih manjkavosti kroz obuzdavanja monopolske moći,
izdvajanju za javna dobra i uvoĎenjem različitih poreskih stopa.
46. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “UnapreĎenje raspodjele dohotka”! Drţava se pojavljuje u funkciji otklanjanja
trţišnih manjkavosti koja se manifestuje kroz nejednaku raspodjelu dohotka, na način da drţava uzima dio (višak) dohotka
od bogatih i prerasporeĎuje ga sistemom transfernih plaćanja siromašnim.
47. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “Stabiliziranje privrede mjerama makroekonomske politike”! Da bi se ublaţili
privredni ciklusi i sprječila nezaposlenost, suzbila inflacija, otklonila privredna stagnacija, podstakao razvoj, drţava uvodi
različite mjere i primjenjuje različite instrumente ekonomske politike.
Navedite Stiglerova pravila! –Drţava ne moţe ništa uraditi brzo, --Kada drţava provodi pojedine ekonomske mjere, odgovorna
politička tijela ne mogu kontrolirati način na koji se te mjere provode, --Demokratska drţava nastoji postupati sa svim
graĎanima jednako, --Idealna javna politika, sa stajališta drţave, jeste ona s poznatim korisnicima, od kojih je svaki osjetno
potpomognut na račun velikog broja nepoznatih osoba od kojih ipak nijedna nije mnogo oštećena, --Drţava nikad ne zna
gdje treba stati.