Autorsko pravo i plagijarizam

Metodologija
naučno-istraživačkog rada

1
AUTORSKO PRAVO

2
 Autorsko pravo
• Intelektualna tvorevina nastala kao rezultat
duhovnog stvaralaštva određene individue –
tvorca djela.

3
 Autorsko pravo
• Tri faze u nastanku autorskog djela:
– Prava faza: ideja, sastavni dio unutrašnje ličnosti
autora i njegovog intelekta (sadržaj budućeg romana,
koncepcija scenarija za film), nema pravnu zaštitu.
– Druga faza: konkretizacija ideje, davanje unutrašnjeg
oblika ideji (note za melodiju budućeg muzičkog djela,
skica budućeg likovnog djela), nema pravnu zaštitu.
– Treća faza: spoljna (izražajna forma): rukopis
književnog djela, notni materijal muzičkog djela. Tek
spoljna forma uživa pravnu zaštitu.

4
 Pojam autorskog djela
• Autorskim djelom smatra se individualna
duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i
umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik
izražavanja.
• Autorskim djelom smatraju se naročito:
– pisana djela (književni tekstovi, studije, priručnici,
članci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi),
– govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga
djela iste prirode),
– dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela,
– koreografska i pantomimska djela,

5
 Pojam autorskog djela
• Autorskim djelom smatraju se naročito (nastavak):
– muzička djela s riječima ili bez riječi,
– audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan
filmskom stvaranju),
– djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste
prirode),
– djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgradjeni objekti),
– djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog
oblikovanja,
– fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom,
– kartografska djela,
– prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice,
planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u
plastičnom obliku i druga djela iste prirode).

6
 Pojam autorskog djela
• Autorskopravno nijesu zaštićeni:
– ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke
operacije, načela ili otkrića,
– službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i
sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izveštaji, zapisnici,
sudske odluke i slično),
– politički govori i govori održani tokom sudskih
rasprava,
– dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter
kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu,
– narodne književne i umjetničke tvorevine.
7
PLAGIJARIZAM

8
 Plagijarizam
• Ashworth, Lucian M. (2003), Plagiarism!
– Plagijarizam je akademska krađa. To je krađa tuđih
ideja i tvrdnja da su te ideje vaše.
– Najuobičajenija forma plagijarizma je kopiranje cijelih
odeljaka nečijeg pisanog rada u esej. Druga forma
plagijarizma (autoplagijarizam) jeste podnošenje istog
eseja u dva različita oblika. U oba slučaja student
pokušava da stekne akademski kredit, a da ne uradi
traženi posao. Plagijarizam je forma akademskog
varanja (zajedno sa varanjem na ispitu), i najveći broj
univerziteta smatra ga velikim prekršajem.

9
 Pojam plagijarizma
• Plagijarizam su svi sklopovi riječi, djelovi
rečenice, rečenice u cjelini i čitavi pasusi koje
nijesmo mi osmislili, već smo ih preuzeli
(prepisali) od nekog drugog, a nijesmo naveli
izvor.
• Plagijarizam je prepisivanje iz knjiga, članaka,
tuđih eseja, kao i sa interneta (članci, knjige,
spisi, Vikipedija, tekstovi, forumi, reklame...)

10
 Forme plagijarizma
• Šta je sve plagijat
– Kopiranje cijelih odjeljaka teksta;
– Podnošenje sopstvenog teksta u dva različita rada;
– Citiranje i parafraziranje bez navođenja izvora;
– Prikazivanje citata kao da je parafraza;
– Prosti prevod sa stranog jezika;
– Korišćenje 3 do 4 ili više riječi iz nekog teksta bez
navodnika, čak i kada se referencira izvor.

11
 Forme plagijarizma:
Krađa teksta riječ po riječ
• Krađa teksta riječ po riječ
• Predstavljanje čitavih odjeljaka nečijeg teksta kao
svog rada je najozbiljniji i najlakše dokazivi vid
plagijarizma. Na najvećem broju univerziteta ova
forma plagijarizma može kao rezultat imati
negativnu ocjenu iz predmeta za koji je rad
podnesen, i čak suspenziju sa univerziteta. To je
forma plagijarizma gdje je namjera studenta ili
naučnika da ukrade jasna i očigledna. Ostaje
najuobičajenija forma plagijarizma među
studentima.

12
 Forme plagijarizma:
Krađa teksta riječ po riječ
• Ovo je navod iz jednog djela Dejvida Helda (David Held) iz 1983: “Ne
postoji ništa važnije za političku i socijalnu teoriju od prirode države
i ništa spornije.”
• Pravi način da ovo unesete u svoj esej jeste ili da ga citirate direktno
ili da izrazite ovu ideju vašim riječima referišući na autora tj.
parafrazirate:
• Citat: Prema Dejvidu Heldu “ne postoji ništa važnije za političku i
socijalnu teoriju od prirode države i ništa spornije. “ (Held, 1983, str.
1).
• Parafraza: Dejvid Held vjeruje da, dok je priroda države najvažnija
za političku teoriju, to je takođe najspornij koncept u disciplini.
(Held, 1983, str.1).
• Ovo bi pak bio plagijat: Vjerujem da ne postoji ništa važnije za
političku i socijalnu teoriju od prirode države, i ništa spornije.

13
Forme plagijarizma: Preuzimanje ideje
• Preuzimanje ideje
• Anarhisticki pisac Pjer-Žozef Prudon (Pierre-Joseph
Proudhon) vjerovao je da postoji razlika izmedu posjeda i
vlasništva. Nešto je vaš posjed kada ga koristite. Suprotno,
nešto je vaše vlasništvo kada ste vlasnik, ali neko drugi ga
koristi, a vi stičete profit od njenog korišćenja. To ga je
dovelo do tvrdnje da je vlasništvo krađa.
• Plagijat Prudonove ideje izgledala bi otprilike ovako:
– Moguće je napraviti razliku između vlasništva i posjeda. Posjed
je nešto što neko ima i koristi. Vlasništvo je nešto što neko ima,
ali ne koristi. Umjesto toga, izdaje ga nekom drugom na
korišćenje. Primjer za ovo bila bi fabrika, u kojoj vlasnik ne radi,
već unajmljuje radnike da rade za njega. Vlasnik fabrike onda živi
od rada fabričkih radnika, što predstavlja krađu.

14
Forme plagijarizma: Preuzimanje ideje
• Da bi se izbegao plagijarizam, ovaj pasus bi
trebalo da izgleda kao u tekstu ispod ili slično:
– Prudon je pravio razliku između vlasništva i
posjeda. Tako on navodi da je posjed ‘’[…] nešto
što neko ima i koristi. Vlasništvo je nešto što neko
ima, ali ne koristi. Umjesto toga, izdaje ga nekom
drugom na korišćenje. Primjer za ovo bila bi
fabrika, u kojoj vlasnik ne radi, već unajmljuje
radnike da rade za njega. Vlasnik fabrike onda živi
od rada fabričkih radnika. ’’ To je, prema Prudonu,
krađa. (Proudhon, 1890, ch. 5).
15
 Informacije u javnom domenu
• Nije plagijarizam ako navedete opšte poznatu činjenicu ili
argument koji nije specifičan za nekog autora ili grupu
pisaca. Možete, na primjer, pročitati u knjizi o irskoj politici
da je Irska zastava u tri boje – zelenoj, bijeloj i narandžastoj
u vertikalnim linijama.
• Očigledno je da ne treba da referišete ovo, jer je to nešto u
javnom domenu. Referenca ce ovde biti potrebna jedino
ako odlučite da direktno citirate.
• Na primjer: Prema članu 7 irskog Ustava ’’nacionalna
zastava se sastoji od tri boje – zelene, bijele i narandžaste’’.
• Sasvim dovoljno bi bilo da se napiše, bez ikakve reference:
irska zastava ima tri vertikalne linije, zelenu, bijelu i
narandžastu.

16
 Forme plagijarizma: Autoplagijarizam
• Pod određenim uslovima, čak i korišćenje
sopstvenog rada po drugi put može biti vid
plagijarizma. Naravno, očigledno da korišćenje
vaših ideja u drugom radu nije plagijarizam, niti je
objavljivanje istog djela posebno, sve dok su
odgovarajuće reference date i, u nekim
slučajevima, tražena posebna dozvola.
• Jeste plagijarizam, ipak, da predate isti rad za
različite predmete. Ovakvih primera plagijarizma
ima dosta na univerzitetima, a kada se otkriju
često se veoma strogo kažnjavaju.

17
 Nezavisno dolaženje do iste ideje
• Nije plagijarizam ako dodete do neke ideje, a onda
kasnije saznate da ju je neko drugi već napisao.
Plagijarizam je samo ako je svjesno ukradete.
• Ovde je suština da ne treba da brinete kada iznosite
tvrdnje u svom eseju, da ih je neko već možda izrekao.
• Ako napišete esej tvrdeći da je moć države neophodna
da bi kontrolisale naše nasilne prirode, a kasnije
saznate da je Tomas Hobs to već rekao u 17. veku, to
nije plagijarizam. Naravno, bio bi plagijarizam ako biste
citirali direktno Hobsa, a da ne referišete na njega.

18
 Kako izbjeći plagijarizam
• Da bi se izbjegao plagijarizam:
– Uvijek stavljajte navodnike (djelovi teksta koje citirate riječ po riječ) i
uvijek dodajte odgovarajuću referencu za djelo koje ste citirali na kraju
teksta;
– Ako u eseju koristite nečije ideje, a te ideje nijesu u javnom domenu,
uvijek referišite na autora ideje. Takođe je često korisno istaći, u vašem
tekstu, čija je ideja (npr. “Kant je vjerovao da...”);
– Nikada ne kopirajte dio teksta iz knjige ili članka i ne predajte ga kao
vaš rad. Stil pisanja teksta koji ste ukrali može vas odati, a i postoji
velika šansa da predavač poznaje pasus koji ste kopirali;
– Nikada ne predajte isti esej za dva razlicita predmeta;
– Nikada ne dozvolite drugom studentu da uzme neki od vaših eseja i
preda ga kao svoj;
– Studenti su poznati po tome što imaju običaj da skinu cijele odjeljke
teksta sa interneta i predaju ih kao svoj rad. Ovo je lako provjerljivo, jer
i predavači imaju pristup Internetu!

19
 Navođenje korišćene literature
• Literatura se piše na kraju rada. Ispred svake
reference je neophodno da se napiše njen broj
i naziv.
• Ako je potrebno da se u radu pozovete na
određenu referencu, referenca se piše u
uglastoj zagradi []. Npr. “U radu [1] je opisana
osnovna ideja modulacije sa više podnosilaca”.

20
 Navođenje korišćene literature
• Knjiga
– Autori, Naslov knjige. Mjesto: Skraćeni naziv
izdavača, godina.
– [1] W. K. Chen, Linear Networks and Systems.
Belmot, CA: Wadsworth, 1993.

• Knjiga sa urednicima
– Autori, “Naslov poglavlja,” Naslov knjige, urednici,
izdavač, godina, str.
– [1] J. E. Bourne, “Synthetic structure of industrial
plastics,”in Plastics, J. Peteres, Ed. New York:
McGraw-Hill, 1964, str. 15-67.

21
 Navođenje korišćene literature
• Poglavlje u knjizi bez urednika
– Autori, “Naslov poglavlja,” Naslov knjige, poglavlje,
izdavač, godina, str.
– [1] J. E. Bourne, “Synthetic structure of industrial
plastics,”in Plastics, Ch 2., New York: McGraw-Hill,
1964, str. 15-67.

• Poglavlje u knjizi sa urednikom

– Autori, “Naslov poglavlja,” Naslov knjige, poglavlje,
izdavač, godina, str.
– [1] J. E. Bourne, “Synthetic structure of industrial
plastics,”in Plastics, Ch 2., J. Peteres, Ed. New York:
McGraw-Hill, 1964, str. 15-67.

22
 Navođenje korišćene literature
• Članak u časopisu
– Autori, “Naslov članka,” Časopis, vol., no., str., mjesec,
godina.
– [1] R. D. Semmel, D.P. Silberg, "Extended entity-
relationship model for automatic queryformulation,"
Telematics and Informatics, vol. 10, no. 3, str. 301-317,
sep. 1993.

• Rad u zborniku sa konferencije

– Autori, “Naslov članka,” Pun naziv publikacije sa skupa,
Mjesto, godina, str.
– [1] P. A. Bernstain, U. Dayal, "An overview of repository
technology," in 20th Intl.Conference on Very Large
Databases, Santiago, Chile, 1994, str. 705-713.

23
 Navođenje korišćene literature
• Standardi/patenti
– Autori/inovatori, “Naslov patenta,” Država gdje je registrovan patent,
patent broj, datumobjave.
– [1] E. E. Rebecca, “Alternating current fed power supply,” U.S. Patent 7
897 777, 3. nov.1987.

• Referenca u elektronskom obliku

– Autori. (datum izdavanja). Naslov knjige [Medij], dostupno na: web
adresa, [pristupljeno datum].
– [1] S. Calmer. (12. maj 1999). Engineering and Art [Online], dostupno
na: http://www.enggart.com/examples/students.html, [pristupljeno 03.11.
2011.].

• Diplomski, magistarski i doktorski rad

– Autor, “Naslov,” vrsta rada, Naziv institucije, Grad, Država, godina
– [1] J. O. Williams, “Narrow-band analyzer,” Ph.D. dissertation, Dept.
Elect. Eng., Harvard Univ., Cambridge, USA, 1993.

24
 Korišćena litaratura
• Ashworth, Lucian M. (2003), Plagiarism!,
Academic writing, a concise guide for students
in Central and Eastern Europe, ed. Rory Keane
and Mark Downes, Belgrade, Beogradska
otvorena škola, pp. 139-149.

25
Hvala na pažnji!

26