UDRUŽENJE

E INŽINJE
ERA SAOB BRAĆAJA
A I 
KOMUNIKA
ACIJA U BOOSNI I HE
ERCEGOV
VINI 
 
www
w.uiskbh.ba    uiskbh@.gm
mail.com 

 
 

Z B I 
   R K  A  P  R O P
 P I S  A 
 

zak
koni i p
pravilniici iz ob
blasti   
ŽELJE
EZNIČK
KOG S
 SAOBR
RAĆAJJA 

SARAJE
EVO, 201
13. godine
e 

 
 UDRUŽENJE
E INŽINJE
ERA SAOB BRAĆAJA
A I 
KOMUNIKA
ACIJA U BOOSNI I HE
ERCEGOV
VINI 
 
 

 
Izdavaač:  
UDRU UŽENJE IN NŽINJERA A SAOBRA AĆAJA I K
 KOMUNIK KACIJA U BiH 
 
 
Za izdaavača: 
Prof. d
 dr. Osma an Lindov v, dipl.inžž.saobr., p
 predsjed
dnik Udru
uženja 
 
 
dio: Damir Dinar, B
Prired  BA­inž.sa aobr. 
 
 
Tehniički urednik: 
Adnann Omerhodžić, dipl.inž.saob.. i kom. 
Adnann Tatareviić, dipl.inžž.saob. i k
kom.;  
Edin D
Delić, bch./inž.saob b. i kom.,
 
 
Naslov vna stran na: 
Adnann Omerhodžić, dipl.inž.saob.. i kom. 
 
Lektor: 
Šabanović Jasm mina, profeesor 
 
 
Štamp pa: 
Studennt,  Sarajeevo 
 
Tiraž: 100 
 
 
 
 
 
ISBN 97 78­9958­­0911­0­0 
 
 
 
 
PREDGOVOR 
 
Knjiga  “Zbirka  propisa  željezničkog  saobraćaja”  je  napisana  da  osigura  potreban  nivo  znanja  u 
poznavanju zakonske legistlative u oblasti željezničkog saobraćaja. Knjiga je nastala kao potreba da 
se na jednom mjestu sublimira neophodno znanje o zakonima, podzakonskim aktima, direktivama, 
pravilima i upustvima u željezničkom saobraćaju koje može da posluži u edukaciji i izvršenju radnih 
zadataka na željeznici.  
 
Željeznički  operatori  se  kod  obavljanja  poslova  prevoza  moraju  pridržavati  svih  međunarodnih 
pravnih  normi  sadržanih  u  međunarodnim  izvorima  prava  kao  i  zakonskih  i  podzakonskih  akata 
Bosne i Hercegovine, te entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 
 
Pravilnici  i  upustva  koja  se  primjenjuju  na  željeznicama  u  Bosni  i  Hercegovini  su  nakon  raspada 
SFRJ većim dijelom preuzet iz bivše zajedničke korporacije Zajednice Jugoslovenskih Željeznica, te 
su ti propisi i danas na snazi.  
 
Glavni sudionoci u željezničkom sektoru BiH su:  
Ministarstvo  komunikacija  i  transporta  BiH  (MKT)  Bosanskohercegovačka  željeznička  javna 
korporacija  (BHŽJK)  Ministarstvo  prometa  i  komunikacija  Federacije  BiH  (FBiH)  Ministarstvo 
saobraćaja  i  veza  Republike  Srpske  (RS)  Željeznice  Federacije  BiH  (ŽFBiH)  i  Željeznice  Republike 
Srpske (ŽRS). 
 
Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine je 02.08.2005. godine donijelo Zakon o 
Željeznicama Bosne i Hercegovine, koji odredbama člana 5 do 18 definiše formiranje Regulatornog 
Odbora na nivou države Bosne i Hercegovine. Ovaj pravni akt predstavlja izuzetno važan korak ka 
integraciji BiH u Evropsku uniju. On je posebno značajan za uređenje željezničkog sektora u BiH na 
principima evropskih direktiva.  
 
Svako  ko  se  namjerava  baviti  pružanjem  usluga  željezničkog  prevoza  ili  upravljanjem 
infrastrukturom  u  Bosni  i  Hercegovini  dužan  je  podnijeti  zahtjev  Regulatornom  odboru  za 
izdavanje licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole, uz koji prilaže dokumente i podatke u skladu s 
upustvima koja donosi Regulatorni odbor, prema članu 8. B. ovog zakona.  
 
Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora – javna preduzeća i to: 
Željeznice  Federacije  BiH sa  sjedištem  u Sarajevu  i Željeznice  Republike  Srpske sa  sjedištem 
u Doboju.  Za  upravljanje  željezničkom  infrastrukturom  osnovana  je  Željeznička  BH  javna 
korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine ili ŽBH, sa sjedištem u Doboju. 
 
Ukupna  građevinska  dužina  željezničkih  pruga  iznosi  1033,934  km,  od  čega  je  u  Federaciji  BiH 
608,495 km i u Republici Srpskoj 425,439 km. 
 
Da  bi  se  željeznice  u  Bosni  i  Hercegovini  učinkovito  uključile  u  evropsku  željezničku  mrežu, 
potrebno  je  njihovo  restruktuiranje  na  osnovu  tržišnih  principa,  smanjenje  troškova  poslovanja, 
poboljšanje  mreže  i  usaglašavanje  iste  sa  evropskim  parametrima  i  zahtjevima  u  području 
infrastrukture  i  organizacije  saobraćaja  (harmonizacije  i  interoperabilnosti).  Zatim,  potrebno  je  u 
poslovanje uvesti zakone tržišta, omogućiti pravo slobodnog pristupa infrastrukturi, te prilagoditi s 
ostalim zahtjevima. 
 
Osnovna  svrha  direktiva  EU  u  oblasti  željezničkog  saobraćaj  je  da  se  kroz  restruktuiranje 
željezničkog  sektora  u  Evropi  željeznica  dovede  u  približno  ravnopravan  položaj  sa  ostalim 
vidovima prevoza. Zatim kroz liberalizaciju i stvaranje jedinstvenog transportnog tržišta i uvođenje 
interoperabilnosti stvori konkurenciju na mreži svih pruga u Evropi.  
 
Opisom  elemenata  iz  važećih  akata  kojima  je  regulisano  sigurno  odvijanje  saobraćaja  u 
željezničkom sektoru, knjiga može poslužiti u stjecanju i proširivanju znanja iz oblasti željezničke 
legislative, koja je direktno povezana sa svim elementima odvijanja željezničkog saobraćaja. Knjiga 
se sastoji od 6 poglavlja koja su obuhvatila segmente zakonske legislative željezničkog saobraćaja, 
koji mogu pomoći u boljem razumijevanju i shvatanju propisa željezničkog saobraćaja. 
Sadržaj  i  materijali,  prezentirani  u  knjizi,  namijenjeni  su  svim  osobama  koje  izučavaju  segmente 
željezničkog saobraćaja kroz preventivni i planerski rad, odnosno koji izučavaju elemente propisa 
željezničkog saobraćaja i primjenjuju ih u izvršenju radnih zadataka kao i  u sistemu edukacije od 
školskog do fakultetskog odgoja i obrazovanja. 
 
Priređivač 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
SADRŽAJ 
 
1.0. ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE ............  11
1.1.  Zakon o željeznicama Bosne i Hercegovine 13
1.2.  Zakon o sigurnosti željezničkog saobraćaja 23
1.3  Sporazum između FBiH I RS o uspostavljanju zajedničke željezničke javne 
53
korporacije kao dijela transportne korporacije 
1.4.  Odluka o ratifikaciji sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske 
61
o načinu korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać‐Knin 
1.5.  Odluka o visini naknada za izdavanje licenci, dozvola i potvrde o bezbjednosti koje 
67
izdaje Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine 
1.6.  Pravilnik o izradi, korištenju i čuvanju štambilja za ovjeru tehničke dokumentacije 71
1.7.  Uputstvo o bezbjednosnim istragama nesreća i incidenata u željezničkom 
77
saobraćaju 
1.8.  Uputstvo o pojednostavljenom postupku provoza robe željeznicom i osnovne 
89
odredbe 
1.9.  Uputstvo o izmjenama i dopunama uputstva o pojednostavljenom postupku 
97
provoza robe željeznicom 
1.10.  Uputstvo o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, 
uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za  101
željezničku infrastrukturu 
1.11.  Uputstvo o uslovima za izdavanje i sadržaju potvrde o bezbjednosti za bezbjedno 
111
odvijanje prevoza u željezničkom saobraćaju 
1.12.  Uputstvo o uslovima za izdavanje i sadržini dozvole za upravljanje javnom 
željezničkom infrastrukturom ili privatnom infrastrukturom povezanom sa  117
javnom željezničkom infrastrukturom 
1.13.  Uputstvo o uslovima za izdavanje i sadržini licence za pružanje usluga željezničkog 
121
prevoza 
1.14.  Instrukciju o obaveznom osiguranju u željezničkom saobraćaju 127
1.15.  Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (CD)

2.0.  ŽELJEZNIČKA  LEGISTLATIVA  NA  NIVOU  FEDERACIJE  BOSNE  I 

131
HERCEGOVINE....................... 
2.1.  Zakon o željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine 133
2.2.  Zakon o izmjenama i dopunama zakona o željeznicama Federacije Bosne i 
143
Hercegovine 
2.3.  Zakon o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i 
147
kombinovanog saobraćaja 
2.4.  Zakon o finansijskoj konsolidaciji Javnog preduzeća Željeznice Federacije Bosne i 
151
Hercegovine, d.o.o. Sarajevo za period od 01.01.2008. do 31.12.2012. godine 
2.5.  Pravilnik o putnim prijelazima 155
2.6.  Uredb o radu željeznica federacije bosne i hercegovine i organa uprave pri 
165
isljeđenju vanrednih događaja 
2.7.  Prevoz opasnih materija u željezničkom saobraćaju (izvod iz pravilnika RID)  171
2.8.  Prevoz naročitih pošiljaka (NP) 179
2.9.  Zakon o zaštiti okoliša  (CD)
2.10.  Kolektivni ugovor željezničara Federacije Bosne i Hercegovine (CD)

3.0.  ŽELJEZNIČKA  LEGISTLATIVA  NA  NOVOU  REPUBLIKE 

185
SRPSKE............................................... 
3.1.  Zakon o željeznicama Republike Srpske 187
3.2.  Zakon o izmjenama i dopunama zakona o željeznicama Republike Srpske 2012  223
3.3.  Zakon o izmjenama i dopunama zakona o željeznicama Republike Srpske 2008  229
3.4.  Zakon o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju željezničkog  235
 saobraćaja od interesa za Republiku Srpsku
3.5.  Zakon o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju  željezničke infrastrukture i  239
sufinansiranju željezničkog saobraćaja od interesa za Republiku Srpsku 

3.6.  Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom saobraćaju Republike Srpske 

243
i  osnovne odredbe 
3.7.  Strategija razvoja željeznica republike srpske 2009 ‐ 2015 (CD)

4.0. MEĐUNARODNI UGOVORI...............................................................................................  255
4.1.  Evropski sporazum o najvažnijim međunarodnim željezničkim prugama (ACG)  257
Evropski  sporazum  o  važnim  međunarodnim  kombinovanim  transportnim 
4.2.  273
linijama i srodnim instalacijama (AGTC) 
4.3.  Konvencija o međunarodnim željezničkim prevozima (COTIF) 297
Memorandum  o  razumjevanju  o  razvoju  osnovne  regionalne  transportne  mreže 
4.4  (CD)
zemalja Jugoistočne Evrope – SEETO (ENG) 
Sporazum  o  uspostavljanju  mreže  visokih  preformasni  u  Jugoistočnoj  Evropi  –
4.5.  (CD)
SEECP (ENG) 

5.0. DIREKTIVE EU....................................................................................................................  315
Direktiva  2001/12/EZ  o  izmjeni  Direktive 91/440/EEZ  o  razvoju  željeznica 
5.1.  317
Zajednice 
Direktiva  2001/13/EZ  o  izmjeni  Direktive  95/18/EZ  o  izdavanju  dozvola 
5.2.  329
željezničkim prijevoznicima 
Direktiva 2001/14/EZ o raspodjeli kapaciteta željezničke infrastrukture i ubiranje 
5.3.  339
taksi za korištenje željezničke infrastrukture i certificiranje sigurnosti 
5.4.  Direktiva 2001/16/EZ o interoperabilnosti trans‐europskog sistema  361
5.5.  Direktiva 2004/0049/EZ o bezbjednosti na željeznicama Zajednice  387
5.6.  Direktiva 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice (CD)
5.7.  Direktiva 95/18/EZ o izdavanju dozvola željezničlim prijevoznicima  (CD)
Direktiva  96/48/EZ    o  interoperabilnosti  transeuropskog  željezničkog  sistema 
5.8.  (CD)
brzih vozova 
Direktiva  96/49/EZ  o  usklađivanju  zakonodavstva  država  članca  u  odnosu  na 
5.9.  (CD)
prijevoz opasnog tereta željeznicom 
Direktiva  2004/50/EZ  kojom  se  izmjenjuju  i  dopunjuju  Direktiva  96/48/EZ  o 
interoperabilnosti transeuropskoga željezniĉkoga sistema brzih vozova i Direktiva 
5.10.  (CD)
2001/16/EZ  Europskoga  parlamenta  i  Vijeća  o  interoperabilnosti 
transeuropskoga konvencionalnoga željezničkoga sistema 
Direktiva  2004/51/EZ    kojom  se  izmjenjuje  i  dopunjuje  Direktiva  91/440/EEZ  o 
5.11.  (CD)
razvoju željeznica Zajednice 
Direktiva  komisije  2007/32/EZ  o  izmjenama  i  dopunama  priloga  VI.  Direktive 
5.12.  (CD)
vijeća 96/48/EZ i priloga VI. Direktive 2001/16/EZ 
Direktiva  2007/58/EZ  o  izmjeni  Direktive  91/440/EEZ  o  razvoju  željeznica 
5.13.  Zajednice  i  Direktive  2001/14/EZ  o  dodjeli  željezničkog  infrastrukturnog  (CD)
kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture  
Direktiva  2007/59/EZ  o  davanju  ovlaštenja  mašinovođama  koji  upravljaju 
5.14.  (CD)
lokomotivama i vozovima na željezničkom sistemu Zajednice 
5.15.  Direktva 2008/57/EZ o interoperabilnosti željezničkog sistema unutar Zajednice (CD)
Direktiva 2008/110/EZ o izmjeni Direktive 2004/0049/EZ o sigurnosti željeznica 
5.16.  (CD)
Zajednice (Direktiva o sigurnosti željeznica) 
Direktiva  2009/131/EZ  o  izmjeni  Priloga  VII.  Direktivi  2008/57/EZ  Europskog 
5.17.  (CD)
parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sistema unutar Zajednice 
5.18.  Uredba 881/2004/EZ o osnivanju Europske agencije za željeznice  (CD)
Uredba  1370/2007/EZ  o  uslugama  javnog  željezničkog  i  cestovnog  prijevoza 
5.19.  putnika  i  stavljanju  izvan  snage  uredaba  Vijeća  (EEZ)  br. 1191/69  i  (EEZ)  (CD)
br. 1107/70 
5.20.  Uredba 1371/2007/EZ o pravima i obvezama putnika u željezničkom saobraćaju (CD)

6.0 PRAVILNICI I UPUSTVA ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA ........................................  413
6.1.  (1) Signalni pravilnik  (CD)
6.2.  (2) Saobraćajni pravilnik  (CD)
6.3.  (40) Saobraćajno upustvo  (415)
6.4.  (3) Pravilnik o jedinstvenoj organizaciji i radu operativne službe     (CD)
6.5.  (4) Pravilnik o izradi reda vožnje    (CD)
6.6.  (7) Pravilnik o saobraćaju specijalnog voza    (CD)
(8) Pravilnik o unutrašnjem i međunarodnom telegrafskom, telefonskom i radio‐
6.7.  (CD)
saobraćaju    
6.8.  (19) Pravilnik o postupcima pri ozbiljnim nesrećama i incidentima     (CD)
6.9.  (42) Upustvo o manervisanju    (CD)
6.10.  (43) Upustvo za kontrolu izvršenja reda vožnje i primjeni saob.‐teh. propisa     (CD)
(44) Upustvo o saobraćaju vozova bez vozopratnog osoblja, samo sa 
6.11.  (CD)
mašinovođom na vučnom vozilu    
(45) Upustvo za vršenje saobraćajne službe na prugama opremljenim 
6.12.  (CD)
automatskim pružnim blokom i uređajem međustanične zavisnosti    
(46) Upustvo za vršenje saobraćajne službe na prugama opremljenim 
6.13.  (CD)
telekomandom    
6.14.  (47) Upustvo o saobraćaju salonskih kola     (CD)
6.15.  (49) Upustvo o izradi reda vožnje    (CD)
(51) Upustvo za primjenu samoupravnog sporazuma o naknadama za stimulisanje 
6.16.  formiranja maršutnih vozova u međunarodnom i unutrašnjem zajedničkom  (CD)
saobraćaju    
(52) Upustvo o tehničkim normativima i podacima za izradu i izvršenje reda 
6.17.  (CD)
vožnje    
(53) Upustvo za utvrđivanje tokova putnika u vozovima iz međunarodnog i 
6.18.  (CD)
unutrašnjeg zajedničkog saobraćaja    
6.19.  (54) Upustvo za označavanje vozova    (CD)
(55) Upustvo o signalisanju kraja voza signalnim završnim svjetiljkama sa 
6.20.  (CD)
crvenom trepćućom svjetlošću i postupak sa njima 
6.21.  (57) Upustvo za primjenu samoupravnog sporazuma o izvršenju reda vožnje  (CD)
6.22.  (58) Upustvo o obrascima za saobraćajne poslove i načinu njihovog vođenja  (CD)
6.23.  (58) Upustvo 58 prilozi obrazaca (CD)
6.24.  (70) Upustvo za utvrđivanje kapaciteta i organizacije teretnog saobraćaja  (CD)
(71) Upustvo o privremenom regulisanju saobraćaja na dvokolosiječnoj pruzi za 
6.25.  (CD)
vrijeme kapitalnog remonta jednog kolosijeka 
6.26.  (79) Upustvo o postupcima za slučaj vanrednog događaja (CD)
6.27.  (80) Upustvo za izradu tehnološkog procesa rada ranžirnih i rasporednih stanica (CD)
6.28.  (88) Upustvo za popis teretnih kola (CD)
6.29.  (95) Prilog II pravilnika RIV Teka 1 ‐ Propisi za tovarenje (CD)
6.30.  (95) Prilog II pravilnika RIV Teka 2 ‐ Kategorije pruga (CD)
6.31.  (95) Prilog II pravilnika RIV Teka 3 ‐ Primjeri načina tovarenja (CD)
6.32.  (99) Upustvo za prijevoz naročitih pošiljaka (CD)
6.33.  (90) Upustvo o upotrebi kola i tovarnog pribora sa prilozima (CD)
6.34.  (160) Pravilnik o organizaciji prevoza putnika i pošiljaka (CD)
6.35.  (162) Upustvo o manipulaciji pri prevozu pošiljaka stvari (CD)
(181) Pravilnik o jedinstvenom i jednoobraznom vođenju transportnog 
6.36.  (CD)
računovodstva i blagajničkog poslovanja na željez. Stanicama 
(208) Pravilnik o opremanju željezničkih šinskih vozila aparatima za gašenje 
6.37.  (CD)
požara 
(227) Upustvo o mjerama sigurnosti od električne struje na elektrificiranim 
6.38.  (CD)
kolosijecima 
6.39.  (231) Pravilnik o kočnicama željezničkih vozila (CD)
 6.40.  (233) Upustvo o kočenju vozova (CD)
6.41.  (241) Pravilnik o održavanju šinskih vozila (CD)
6.42.  (245) Upustvo za održavanje kočnica željezničkih vozila (CD)
6.43.  (249) Upustvo o saobraćaju motornih vozila (CD)
6.44.  (258) Pravilnik o njezi željezničkih kola i motornih vozila (CD)
6.45.  (271) Upustvo za čuvanje tehničke dokumentacije (CD)
(291) Upustvo  o tehničkim uslovima za održavanje teških motornih derzina serije 
6.46.  (CD)
911 
6.47.  (314) Praviklnik o održavanju gornjeg stroja pruge (CD)
6.48.  (322) Pravilnik o načinu ukrštavanja željezničke pruge i ceste (CD)
6.49.  (325)Pravilnik o kategorizaciji pruga (CD)
6.50.  (339) Upustvo o jedinstvenim kriterijima za kontrolu stanja pruga  (CD)
6.51.  (400) Pravilnik o održavanju signalno sigurnosnih postorjenja (CD)
(411) Opšti tehnički propisi za elektro relejne stanice i signalno sigurnosne 
6.52.  (CD)
uređaje 
(646) Pravilnik o stručnoj spremi radnika koji neposredno učestvuju u vršenju 
6.53.  (CD)
željezničkog saobraćaja 
(650) Pravilknik o objavljivanju i izdavanju opštih akata zajednice JŽ Prilog III 
6.54.  (CD)
pregled radnih mjesta na kojima se moraju nalaziti željeznički propisi 
(701) Smjernice za rješavanje problema životne sredine uzrokovanih radom 
6.55.  (CD)
željeznice 
6.56.  Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti lica u ŽRS A.D. DOBOJ  (CD)
6.57.  Pravilnik o zaštiti na radu  (CD)
Dodatak A ‐ jedinstvena pravila za ugovor o međunarodnom željezničkom prevozu 
6.58.  (CD)
putnika CIV 
6.59.  Priričnik za kolski list CUV (GLW‐CUV) (CD)
6.60.  Priričnik za tovarni list za kombinovani saobraćaj (GLV‐TC) (CD)
6.61.  Priručnik za putničke prevoz CIT (GTV‐CIT) (CD)
6.62.  Priručnik za teretni prevoz CIT (GTM‐CIT) (CD)
6.63.  Priručnik za tovarni list CIM (GLV‐CIM) (CD)
6.64.  Izjava o mreži ‐ ŽFBH 2011  (CD)
   
7.0 PRILOZI..............................................................................................................................  499
PRILOG  1:  Popis  važećih  akata  kojima  je  regulirano  sigurno  odvijanje  saobraćaja  u 
501
željezničkom sektoru Bosne i Hercegovine 
PRILOG  2:  Tabelarni  prikaz  podznkonskih  akata  ‐  propisa  koji  se  primjenjuju  u 
(CD)
željezničkom sektoru BiH po djelatnostima 
 
 

 
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

BOSNA I HERCEGOVINA

11
 ZAKON

O ŢELJEZNICAMA BOSNE I HERCEGOVINE

13
14
 ZAKON
O ŢELJEZNICAMA BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE
Ĉlan 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom ureĎuje se ukupno strukturno i eksploataciono područje ţeljezničkog prijevoznog sistema
u Bosni i Hercegovini, uslovi i način upravljanja ţeljezničkom infrastrukturom, obavljanje prijevoza u
ţeljezničkom saobraćaju, kontrola, nadzor, regulatorne i apelacione funkcije, kao i druga pitanja značajna
za rad i funkcioniranje ţeljezničkog prijevoznog sistema.

Ĉlan 2.
(Opći ciljevi ţeljezniĉkog sektora u Bosni i Hercegovini)
U reguliranju i upravljanju ţeljezničkim sektorom u Bosni i Hercegovini treba ostvariti sljedeće ciljeve:
a) osigurati kontinuirani razvoj stabilnog ţeljezničkog prijevoznog sistema s efektivnom konkurencijom
meĎu ţeljezničkim operaterima, te drugim modusima radi zadovoljenja potreba javnosti;
b) osigurati nediskriminirajući pristup i korištenje ţeljezničke infrastrukture;
c) podstaći efikasno i transparentno upravljanje ţeljezničkim sektorom uz usklaĎivanje aktivnosti i
standarda;
d) slijediti preovladavajuće meĎunarodne standarde i vaţeće direktive Evropske unije;
e) unapreĎivati siguran i efikasan ţeljeznički prijevozni sistem;
f) osigurati pravično i brzo donošenje regulatornih odluka, te rješavanje svih postupaka koji se po ovom
zakonu mogu ili moraju pokrenuti.

Ĉlan 3.
(Definicije)
Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
Brĉko Distrikt podrazumijeva Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine;
Entiteti ili entitet podrazumijeva Federaciju Bosne i Hercegovine, odnosno Republiku Srpsku;
Licenca je ovlaštenje kojim se priznaje svojstvo ţeljezničkog operatera. To svojstvo moţe se ograničiti na
pruţanje pojedinih vrsta usluga;
Upravitelj/upravitelji ţeljezniĉke infrastrukture je svako javno preduzeće ili kompanija koja je
odgovorna za uspostavljanje i odrţavanje javne ţeljezničke infrastrukture ili privatne ţeljezničke
infrastrukture povezane s javnom ţeljezničkom infrastrukturom;
Mreţa je cjelokupna ţeljeznička infrastruktura kojom upravlja upravitelj infrastrukture;
Izjava o mreţi je izjava koja detaljno razraĎuje opća pravila, rokove, procedure i kriterije u vezi s
odreĎenjem tarifa i dodjelom kapaciteta. TakoĎer obuhvata i druge informacije neophodne za primjenu
kapaciteta infrastrukture;
Dozvola je ovlaštenje kojim se priznaje svojstvo upravitelja infrastrukture. Ova funkcija moţe se
ograničiti na pruţanje odreĎenih vrsta usluga;
Javna ţeljezniĉka infrastruktura je sva imovina ţeljezničke infrastrukture koju posjeduju entiteti u
cijelosti ili djelimično kao i imovina koju posjeduje Brčko Distrikt i sve stavke navedene u Dodatku I. A
Uredbe Komisije (EEC), br. 2598/70 od 18. decembra 1970., kojim se utvrĎuju stavke koje će biti
obuhvaćene pod različitim zaglavljima u formi računa prikazanih u Dodatku I. Uredbe (EEC), br.
1108/70(1), sa izuzetkom posljednjeg stava koji, samo radi Direktive, glasi: "zgrade koje koristi odjel
infrastrukture" i tačke 2. b., c., d. u Dodatku II. Direktive 2001/14/EC Evropskog parlamenta i Vijeća
Evrope od 26. februara 2001. o dodjeli kapaciteta ţeljezničke infrastrukture i za ujednačavanje naknada za
korištenje ţeljezničke infrastrukture i dobivanje potvrde o sigurnosti;
Potvrda o sigurnosti je ovlaštenje kojim ţeljeznički operater dokazuje da ispunjava sve propisane uslove
sigurnosti za siguran prijevoz;
Drţava je drţava Bosna i Hercegovina;
Red voţnje su podaci kojima se utvrĎuju sva planirana kretanja vozova i ţeljezničkih vozila koja će se
odvijati na odreĎenoj infrastrukturi u periodu za koji on vaţi.
Ţeljezniĉki operater je svako javno preduzeće ili kompanija koja pruţa usluge prijevoza robe, odnosno
putnika ţeljeznicom, pod uslovom da ta kompanija osigurava i vuču vozova. Ovim pojmom obuhvaćene
su i kompanije koje pruţaju samo usluge vuče vozova;
Ţeljezniĉki pravac je infrastrukturni kapacitet potreban za ţeljeznički prijevoz izmeĎu dva mjesta u
odreĎenom periodu.
15
 Ĉlan 4.
(Ţeljezniĉki prijevoz i ţeljezniĉka infrastruktura)
(1) Organizacija ţeljezničkog sistema uspostavljena prema ovom zakonu zasniva se na principu
razdvajanja usluga u ţeljezničkom prijevozu i ţeljezničke infrastrukture.
(2) Ţeljezničkom operateru neće biti dozvoljeno pruţanje usluga ţeljezničkog prijevoza u Bosni i
Hercegovini ako mu nije izdata odgovarajuća licenca i potvrda o sigurnosti, u skladu s ovim
zakonom.
(3) Upravitelju ţeljezničke infrastrukure neće biti dozvoljeno upravljanje javnom ţeljezničkom
infrastrukturom ili privatnom ţeljezničkom infrastrukturom povezanom s javnom ţeljezničkom
infrastrukturom ako mu nije izdata dozvola prema ovom zakonu.

II - REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE

Odjeljak 1. Uspostavljanje i ovlaštenja Regulatornog odbora ţeljeznica Bosne i
Hercegovine
Ĉlan 5.
(Osnivanje, organizacija i finansiranje)
(1) Ovim zakonom osniva se Regulatorni odbor ţeljeznica Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Regulatorni odbor), kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva komunikacija i prometa (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Regulatorni odbor je, u pogledu organizacije, finansiranja, ovlaštenja i odlučivanja, nezavisan od
ţeljezničkih operatera i upravitelja infrastrukture.
(3) Radni odnosi drţavnih sluţbenika i zaposlenika Regulatornog odbora ureĎuju se Zakonom o drţavnoj
sluţbi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Sluţbeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04,
26/04 i 37/04) i Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Sluţbeni glasnik BiH", br.
26/04 i 7/05).
(4) Radom Regulatornog odbora rukovodi direktor kojeg imenuje ministar komunikacija i prometa u
skladu s odredbama Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Sluţbeni glasnik BiH", broj 7/03), nakon
saglasnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na period od četiri godine, s mogućnošću
obavljanja još jednog mandata.
(5) Direktor je za svoj rad odgovoran ministru komunikacija i prometa.
(6) Sjedište Regulatornog odbora je u Doboju.

Ĉlan 6.
(1) Ministar komunikacija i prometa, na prijedlog direktora, donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji s
ciljem osiguranja efikasnog izvršavanja funkcija i odgovornosti Regulatornog odbora utvrĎenih ovim
zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona.
(2) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji smatra se donesenim kada ga svojom odlukom potvrdi Vijeće
ministara Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 7.
Regulatorni odbor finansira se iz budţeta institucija BiH i drugih izvora.

Ĉlan 8.
(Ovlaštenja Regulatornog odbora)
Ovlaštenja Regulatornog odbora su sljedeća:
A. Regulatorna ovlaštenja
(1) Regulatorni odbor propisuje tehničke standarde i tehničke specifikacije te kontrolira ţeljeznički sektor
u Bosni i Hercegovini, vodeći pritom računa o direktivama Evropske unije o ţeljeznicama.
(2) Propisi iz stava (1) ovog člana objavljuju se u "Sluţbenom glasniku BiH", sluţbenim glasilima
entiteta i Brčko Distrikta.
(3) Ministar komunikacija i prometa, ne ograničavajući regulatorna ovlaštenja Regulatornog odbora,
moţe, na zahtjev Regulatornog odbora, propisati smjernice i procedure za provoĎenje propisa iz
stava ovog člana. Primjenu smjernica i procedura nadzire Regulatorni odbor.
B. Ovlaštenja za izdavanja licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola
Regulatorni odbor je jedinstveni organ odgovoran za izdavanje, praćenje i oduzimanje licenci, potvrda o
sigurnosti i dozvola. U tom smislu, Regulatorni odbor donosi uputstva i propisuje obrasce u vezi s
podnošenjem zahtjeva i uslove za izdavanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola. Regulatorni odbor ne
16
moţe prenositi ova ovlaštenja.
C. Ostala ovlaštenja i funkcije
(1) Regulatorni odbor takoĎer:
a) donosi instrukcije za sigurnost i interoperabilnost ţeljezničkog sistema, nadzire poštivanje tih
instrukcija i odobrava ţeljezničku opremu potrebnu za sigurnost i interoperabilnost;
b) kontrolira i izvještava o inspekcijskim kontrolama;
c) obavlja istrage o nezgodama i izvještava o njima;
d) vodi i objavljuje statistiku o nezgodama;
e) ţalbeno je tijelo za ţeljezničke operatere, u skladu s članom 23. ovog zakona.
(1) Ministar komunikacija i prometa moţe, na prijedlog direktora, prenijeti funkcije iz tačaka a) do d) iz
stava ovog člana na nadleţna entitetska ministarstva, ako nije drugačije propisano.
(2) Nadleţna entitetska ministarstva mogu dalje prenositi dodijeljene im funkcije na svako domaće ili
strano pravno lice koje ispunjava odgovarajuće uslove, ako je to izričito dozvoljeno aktom ministra
komunikacija i prometa iz stava (2) ovog člana.
(3) Svaki prijenos i daljnji prijenos funkcija obavlja se u pisanoj formi, pri čemu se utvrĎuju uslovi za
prestanak prijenosa funkcija.
(4) Nadleţna entitetska ministarstva, odnosno pravna lica na koja se funkcije prenose, odgovorna su
ministru komunikacija i prometa i nadleţnim entitetskim ministrima.
(5) Pravnim licima nije dopušten daljnji prijenos ovlaštenja.

Ĉlan 9.
(Ţalba protiv odluka Regulatornog odbora)
(1) Protiv odluke Regulatornog odbora moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu.
(2) Podnosilac ţalbe duţan je detaljnije navesti dijelove odluke protiv koje izjavljuje ţalbu, prijedlog
izmjene i obrazloţenje prijedloga izmjene.
(3) Ministarstvo je duţno odlučiti o ţalbi u roku od 30 dana od dana prijema ţalbe.
(4) Rješenje Ministarstva je konačno u upravnom postupku, te se protiv njega, kao i u slučaju šutnje
administracije, moţe pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 10.
(Godišnji izvještaj Regulatornog odbora)
(1) Regulatorni odbor podnosi Ministarstvu godišnji izvještaj o svom radu i razvoju ţeljezničkog sektora
u Bosni i Hercegovini najkasnije četiri mjeseca nakon isteka prethodne godine.
(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana bez ograničenja sadrţava:
a) ukupne aktivnosti ţeljezničkog sektora u smislu obavljenog saobraćaja i njegove efikasnosti mjerene
nivoima saobraćaja po jedinici utrošenog rada i drugim ključnim mjerilima;
b) evidenciju o nezgodama i ocjenu sigurnosti ţeljezničkog sektora;
c) ocjenu rada ţeljezničkog sektora, te uočene eventualne probleme u primjeni ovog zakona.

Odjeljak 2. Ovlaštenja Regulatornog odbora za izdavanje licenci

Ĉlan 11.
(Zahtjev za izdavanje licence, potvrde o sigurnosti i dozvole)
(1) Svako ko se namjerava baviti pruţanjem usluga ţeljezničkog prijevoza ili upravljanjem
infrastrukturom u Bosni i Hercegovini duţan je podnijeti zahtjev Regulatornom odboru za izdavanje
licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole, uz koji prilaţe dokumente i podatke u skladu s uputstvima
koja donosi Regulatorni odbor, prema članu 8. B. ovog zakona.
(2) Regulatorni odbor daje potvrdu podnosiocu zahtjeva da je zahtjev primljen, najkasnije u roku od
sedam dana od dana prijema.
(3) Od odredbi ovog člana izuzeta su preduzeća koja isključivo:
a) pruţaju usluge ţeljezničkog prijevoza ljudi u urbanim sredinama na ţeljezničkoj infrastukturi koja
nije povezana s javnom ţeljezničkom infrastrukturom prema definiciji iz ovog zakona i
b) obavljaju prijevoz robe na privatnoj ţeljezničkoj infrastrukturi koju moţe koristiti isključivo vlasnik
infrastrukture za svoje potrebe prijevoza robe.

Ĉlan 12.
(Uslovi za izdavanje licence)
Za dobivanje licence podnosilac zahtjeva mora ispunjavati sljedeće uslove:
a) finansijska sposobnost: podnosilac zahtjeva duţan je dokazati da je plateţno sposoban i sposoban da
17
 ispuni svoje sadašnje i buduće obaveze utvrĎene na osnovu realnih pretpostavki u narednih 12 mjeseci.
Podnosilac zahtjeva ne moţe imati dugovanja po osnovu neplaćenog poreza ili doprinosa. Radi ocjene
finansijske sposobnosti, svaki podnosilac zahtjeva duţan je dostaviti godišnji revidirani završni račun
ili bilans stanja, ukoliko nije u mogućnosti dostaviti završni račun. Obavezno se dostavljaju detaljni
podaci o: 1) raspoloţivim sredstvima, uključujući i bankovno stanje i zajmove; 2) raspoloţivim
sredstvima i aktivi kao osiguranju; 3) obrtnim sredstvima; 4) odgovarajućim troškovima uključujući
troškove nabavke u obliku uplata na račun za vozila, zemlju, objekte, instalacije i ţeljeznička vozila, i
5) opterećenjima na imovinu podnosioca zahtjeva;
b) osiguranje: podnosilac zahtjeva mora biti odgovarajuće osiguran;
c) dobra reputacija: podnosilac zahtjeva i njegovi viši rukovodioci moraju imati ugled, a naročito da:
 podnosilac zahtjeva i/ili viši rukovodioci nisu bili pod stečajem u posljednjih pet godina ili da se protiv
njega, odnosno njih ne vodi stečajni postupak;
 nije pokrenut zakonom propisan postupak, odnosno preduzete druge radnje s ciljem likvidacije
podnosioca zahtjeva ili proglašavanja podnosioca zahtjeva nesolventnim ili izvršenja mjere osiguranja
nad bilo kojim materijalnim dobrom podnosioca zahtjeva;
 podnosilac zahtjeva i/ili viši rukovodioci nisu osuĎeni za teţe krivično djelo (uključujući privredne i
saobraćajne prijestupe);
 podnosilac zahtjeva i/ili viši rukovodioci nisu učinili ozbiljnu ili višestruku povredu vaţećih zakona o
carinama, radu i pravima iz rada, uključujući i propise o sigurnosti na radu, zdravlju i radnoj okolini u
posljednjih pet godina;
d) stručnost i tehnička opremljenost: podnosilac zahtjeva, njegovi viši rukovodioci i zaposlenici treba da
imaju stručnost koja će osigurati da usluge ţeljezničkog prijevoza koje će podnosilac zahtjeva pruţati
budu sigurne i pouzdane. Podnosilac zahtjeva treba raspolagati kvalitetnim voznim parkom i drugom
odgovarajućom tehničkom opremom.

Ĉlan 13.
(Uslovi za izdavanje potvrde o sigurnosti)
(1) Osim uslova za dobivanje licence iz člana 12. ovog zakona, ţeljeznički operater mora ispunjavati i
uslove sigurnosti radi sigurnog odvijanja prijevoza.
(2) Za dobivanje potvrde o sigurnosti od Regulatornog odbora podnosilac zahtjeva mora:
a) dokazati da će djelatnost organizirati tako da se spriječe ili umanje oštećenja lične imovine ili lične
povrede;
b) donijeti interno uputstvo o sigurnosti u skladu s uputstvima o sigurnosti koje donosi Regulatorni
odbor;
c) dodijeliti zadatke u vezi sa sigurnošću odgovarajuće osposobljenom osoblju, koje je prošlo redovne
ljekarske preglede na kojima nije ustanovljeno zdravstveno stanje koje bi moglo uticati na njihovu
sposobnost da obavljaju dodijeljene zadatke;
d) propisati postupak za izvještavanje Regulatornog odbora o svim nezgodama ili izbjegnutim
nezgodama u roku od sedam dana i svim teţim nezgodama u roku od 12 sati.

Ĉlan 14.
(Uslovi za izdavanje dozvole)
(1) Za dobivanje dozvole za upravljanje javnom ţeljezničkom infrastrukturom ili privatnom ţeljezničkom
infrastrukturom povezanom sa ţeljezničkom infrastrukturom, podnosilac zahtjeva mora ispunjavati
sljedeće uslove:
a) da ima sjedište na teritoriji Bosne i Hercegovine;
b) da viši rukovodioci nisu osuĎivani za teţa krivična djela (uključujući privredne i saobraćajne
prijestupe) i da nisu učinili teţu ili ponovili povredu bilo kog zakona kojim se ureĎuju carine, socijalna
zaštita ili radni odnosi, uključujući i sigurnost na radu, zdravlje ili radnu sredinu;
c) da pokaţe da je sposoban ispuniti trenutne i buduće obaveze u narednih 12 mjeseci;
d) da ima osposobljeno osoblje koje moţe osigurati izvršavanje zadataka i odgovornosti, a naročito
kontrole ţeljezničkog prijevoza i odrţavanja i modernizacije ţeljezničke infrastrukture;
e) da ispunjava sigurnosne i tehničke zahtjeve za organiziranje i reguliranje kontrole ţeljezničkog
prijevoza.
(2) Sigurnosni i tehnički zahtjevi iz stava (1) ovog člana bliţe se utvrĎuju podzakonskim aktom
Regulatornog odbora. Ovi zahtjevi se, meĎutim, prilagoĎavaju prirodi i obimu aktivnosti podnosioca
zahtjeva. Regulatorni odbor u dozvoli objašnjava na koji način su prilagoĎeni zahtjevi i za koje
namjene se izdaje dozvola.
18
 Ĉlan 15.
(Izdavanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola)
(1) Podnosilac zahtjeva koji ispunjava uslove iz čl. 12., 13. ili 14. ima pravo da mu Regulatorni odbor izda
licencu, potvrdu o sigurnosti ili dozvolu.
(2) Ţeljeznički operater koji je dobio licencu u drugoj drţavi nije duţan podnijeti zahtjev za izdavanje
licence, u skladu s vaţećim sporazumom s tom drţavom. MeĎunarodna konvencija, bilateralni ili
multilateralni sporazum, čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, smatra se sporazumom iz ovog stava.
(3) Sama licenca ne daje ţeljezničkom operateru pravo pristupa javnoj ţeljezničkoj infrastrukturi.
(4) Licenca, potvrda o sigurnosti i dozvola izdaju se na rok od pet godina, s mogućnošću produţenja.
(5) Regulatorni odbor moţe postaviti dodatne uslove za izdavanje licence ili potvrde o sigurnosti
ţeljezničkom operateru ili za dozvolu izdatu upravitelju/upraviteljima infrastrukture uz pisanu najavu
od mjesec dana.

Ĉlan 16.
(Praćenje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola)
(1) Ţeljeznički operater duţan je osigurati transparentnost svojih finansija, uključujući i sve finansijske
naknade ili pomoć koju uplaćuju entiteti i razdvojiti račune za usluge putničkog prijevoza od računa za
usluge teretnog prijevoza.
(2) Regulatorni odbor preispitat će uslove postavljene za licencu, potvrdu o sigurnosti ili dozvolu u roku
od jedne godine od dana izdavanja licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole.
(3) Ţeljeznički operater ili upravitelj infrastrukture duţan je u svakom trenutku ispunjavati uslove iz
licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole koja mu je izdata.
(4) U slučaju izmjene koja utiče na pravni status ţeljezničkog operatera ili upravitelja infrastrukture, a
naročito u slučaju njegovog spajanja ili preuzimanja, Regulatorni odbor moţe odlučiti da imalac
licence ili dozvole mora ponovo zatraţiti odobrenje. Ţeljeznički operater ili upravitelj infrastrukture u
tom slučaju moţe nastaviti pruţati usluge, osim ako Regulatorni odbor utvrdi da je ugroţena sigurnost.
(5) U slučaju da ţeljeznički operater ili upravitelj infrastrukture namjerava značajnije mijenjati ili
proširivati djelatnost, duţan je dostaviti licencu ili dozvolu Regulatornom odboru na izmjenu.

Ĉlan 17.
(Inspekcije i istraga)
(1) Tokom prijave za dobivanje ili praćenje licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole, kandidat ili imalac
licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole mora poštivati sve zahtjeve Regulatornog odbora za dobivanje
informacija i dozvoliti Regulatornom odboru, bez troškova za Regulatorni odbor, da:
a) izvrši uvid i napravi kopije računa, knjiga i svih drugih evidencija;
b) izvrši uvid i ispitivanje prostorija, opreme, vozila, instalacija, zemljišta i objekata (osim stambenih
objekata);
c) obavi razgovor s rukovodiocima i osobljem.
(2) U vezi s istragom nezgode ili inspekcijom, Regulatorni odbor moţe traţiti pomoć policije i/ili drugih
organa vlasti. Regulatorni odbor moţe saopćiti svaku informaciju koju je dobio ili mu je saopćena ili
do koje je došao uz pomoć policijskih i/ili drugih organa vlasti a koja je značajna za istragu ili
inspekciju.

Ĉlan 18.
(Prestanak vaţenja i oduzimanje licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole)
(1) Licenca, potvrda o sigurnosti ili dozvola prestaju vaţiti na dan kada ih oduzme Regulatorni odbor.
(2) Regulatorni odbor moţe oduzeti licencu ako:
a) ţeljeznički operater prestane ispunjavati neki od uslova iz člana 12. ovog zakona;
b) ţeljeznički operater prestane pruţati usluge ţeljezničkog prijevoza u Bosni i Hercegovini duţe od tri
mjeseca, a dostavio je pisanu potvrdu Regulatornom odboru da nema namjeru nastaviti pruţati usluge
ţeljezničkog prijevoza;
c) se protiv ţeljezničkog operatera vodi zakonom propisan postupak ili je preduzeta druga radnja s ciljem
njegove likvidacije ili proglašenja plateţno nesposobnim ili izvršenja mjere osiguranja nad bilo kojim
materijalnim dobrom ţeljezničkog operatera koji nisu riješeni u roku od tri mjeseca.
(3) U slučaju iz tačke a) stava (2) ovog člana, kada je licenca privremeno ili trajno oduzeta zbog
neispunjavanja uslova o finansijskoj sposobnosti, Regulatorni odbor moţe izdati privremenu licencu
do reorganiziranja ţeljezničkog operatera, pod uslovom da nije ugroţena sigurnost. Privremena licenca
izdaje se najduţe na rok od šest mjeseci od dana izdavanja.
19
(4) Regulatorni odbor moţe oduzeti potvrdu o sigurnosti ako:
a) ţeljeznički operater ne ispunjava uslove iz člana 13. ovog zakona ili iz akta donesenog na osnovu ovog
zakona i
b) ţeljeznički operater prestaje pruţati usluge ţeljezničkog prijevoza u Bosni i Hercegovini duţe od tri
mjeseca, a dostavio je pisanu potvrdu Regulatornom odboru da nema namjeru nastaviti pruţati usluge
ţeljezničkog prijevoza.
(5) Regulatorni odbor obavještava upravitelje infrastrukture o svakom oduzimanju licence ili potvrde o
sigurnosti u roku od tri dana.
(6) Regulatorni odbor moţe oduzeti dozvolu ukoliko upravitelj/upravitelji infrastrukture ne ispunjavaju
uslove iz člana 14. ovog zakona ili drugog podzakonskog akta donesenog na osnovu ovog zakona.

III - UPRAVLJANJE JAVNOM ŢELJEZNIĈKOM INFRASTRUKTUROM

Ĉlan 19.
(Razdvajanje usluga prijevoza i upravljanja infrastrukturom)
(1) Upravljanje javnom ţeljezničkom infrastrukturom razdvaja se od pruţanja usluga ţeljezničkog
prijevoza.
(2) Od upravitelja javne ţeljezničke infrastrukture zahtijeva se da osigura transparentnost svih vrsta
prihoda i raspodjele troškova. Aktivnosti upravitelja ţeljezničke infrastrukture biljeţe se u skladu s
meĎunarodnim računovodstvenim standardima i praksama. Nezavisna revizorska firma obavlja
reviziju finansijskih izvještaja upravitelja infrastrukture.
(3) Upravitelj/upravitelji javne ţeljezničke infrastrukture potpisat će ugovor s nadleţnim vlasnikom javne
ţeljezničke infrastrukture. Ugovorom se, izmeĎu ostalog, detaljno utvrĎuju obaveze i odgovornosti
upravitelja infrastrukture i vlasnika javne ţeljezničke infrastrukture.

Ĉlan 20.
(Duţnosti upravitelja ţeljezniĉke infrastrukture)
Upravljanje ţeljezničkom infrastrukturom je djelatnost od javnog interesa, a obuhvata:
(1) izdavanje izjave o mreţi;
(2) odrţavanje i modernizaciju javne ţeljezničke infrastrukture, njenu zaštitu, te poslove izgradnje i
investiranja u javnu ţeljezničku infrastrukturu;
(3) organiziranje i reguliranje kontrole ţeljezničkog saobraćaja na šinama u svojoj nadleţnosti;
(4) odobravanje pristupa ţeljezničkim operaterima javnoj ţeljezničkoj infrastrukturi. Svaki pristup javnoj
ţeljezničkoj infrastrukturi odobrava se na nediskriminirajući način. Pristup se zasniva na ugovoru o
pristupu javnoj ţeljezničkoj infrastrukturi potpisanom sa ţeljezničkim operaterom. Ugovor o pristupu
javnoj ţeljezničkoj infrastrukturi potpisan sa ţeljezničkim operaterom, izmeĎu ostalog, regulira:
a) obostrana prava i obaveze ţeljezničkih operatera i upravitelja javne ţeljezničke infrastrukture,
b) odreĎeni ţeljeni kapacitet i naknadu za korištenje javne ţeljezničke infrastrukture,
c) druga pitanja u vezi sa sigurnošću prijevoza i zaštitom okoline;
(5) dodjeljivanje ţeljezničkih pravaca za sve vrste prijevoza.
S tim u vezi, svake godine pripremaju se i objavljuju redovi voţnje pri čemu se vodi računa o zahtjevima
ţeljezničkih operatera za ţeljezničke pravce. Tokom pripreme reda voţnje, svi zahtjevi meĎunarodnog
prijevoza imaju prednost nad drugim vrstama prijevoza;
(6) učešće u odreĎivanju cijena za korištenje javne ţeljezničke infrastrukture i prikupljanje tih naknada od
ţeljezničkih operatera.

Ĉlan 21.
(Organi upravljanja upravitelja javne ţeljezniĉke infrastrukture)
(1) Organi upravljanja upravitelja javne ţeljezničke infrastrukture su nadzorni odbor i uprava.
(2) Nadzorni odbor, izmeĎu ostalog, ima sljedeća ovlaštenja:
a) donošenje odluka o godišnjem budţetu;
b) donošenje odluka o četvorogodišnjem poslovnom planu;
c) razrada smjernica i principa za direktora koji se odnose na provoĎenje poslovne djelatnosti i
svakodnevno upravljanje;
d) imenovanje direktora;
e) davanje saglasnosti na organizaciju koju je predloţio direktor;
f) traţenje i upravljanje donacijama dobivenim od meĎunarodnih i drugih donatora koje su neophodne za
osiguranje i razvoj nesmetanog, sigurnog i redovnog saobraćaja;
20
g) davanje saglasnosti na sve kredite čije uzimanje predloţi generalni direktor;
h) nadgledanje primjene četvorogodišnjeg poslovnog plana;
i) usvajanje ili odbijanje periodičnog finansijskog izvještaja;
j) donošenje odluka o pitanjima koja je uputila uprava.
(3) Nadzorni odbor imenuje se u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje osnivanje i rad javnih preduzeća.
(4) Članovi nadzornog odbora izvršavat će svoje obaveze i ovlaštenja u dobroj vjeri i u interesu
upravitelja javne ţeljezničke infrastrukture, s marljivošću, paţnjom i sposobnostima koje razumna lica
pokazuju u sličnim situacijama i na sličnim duţnostima.
Članovi nadzornog odbora imaju obavezu povjerljivosti prema upravitelju javne ţeljezničke infrastrukture.
(5) Članovi nadzornog odbora moraju imati visoku stručnu spremu iz tehničkih, ekonomskih ili pravnih
nauka i značajno iskustvo i stručnost u oblasti ţeljezničkog sektora. Članovi nadzornog odbora ne
mogu biti imenovani na mjesto direktora ili člana nadzornog odbora bilo kog ţeljezničkog operatera
tokom svog mandata kod upravitelja javne ţeljezničke infrastrukture.

Ĉlan 22.
(1) Upravu čine direktor i izvršni direktori. Nadzorni odbor imenuje direktora na osnovu javnog konkursa
i transparentnog procesa zapošljavanja. Direktor imenuje izvršne direktore na osnovu javnog
oglašavanja za prijem u radni odnos. Direktor i izvršni direktori moraju biti profesionalci visokih
moralnih vrijednosti i integriteta. Njihov mandat nespojiv je s drugim rukovodnim funkcijama.
(2) Direktor, izmeĎu ostalog, ima sljedeća ovlaštenja:
a) pripremanje i podnošenje četverogodišnjeg plana rada i godišnjeg budţeta;
b) pripremanje i podnošenje akta o organizaciji čime se osigurava efikasno obavljanje duţnosti i
odgovornosti;
c) davanje preporuka nadzornom odboru u vezi s odlukama koje on donosi;
d) usmjeravanje i primjenu usvojenog četverogodišnjeg poslovnog plana;
e) provoĎenje odluka nadzornog odbora;
f) propisivanje poslovnih principa u skladu sa smjernicama i politikama koje je propisao nadzorni odbor;
g) upravljanje poslovnim aktivnostima i programima, uključujući i potpisivanje ugovora za rad,
odrţavanje i modernizaciju javne ţeljezničke infrastrukture;
h) transparentnost u vezi s budţetskim izvorima i troškovima;
i) predlaganje finansijskih pozajmica;
j) pripremanje periodičnog finansij skog obračuna za prvu polovinu godine;
k) čuvanje finansijskih izvještaja u skladu s meĎunarodnim računovodstvenim i revizorskim standardima;
l) podnošenje revidiranih godišnjih finansijskih izvještaja;
m) izvještavanje o poslovnim aktivnostima i njihovo podnošenje na uvid nadzornom odboru.

Ĉlan 23.
(Ţalba Regulatornom odboru)
(1) Ţeljeznički operater moţe izjaviti ţalbu Regulatornom odboru kada smatra da se prema njemu u
odnosu na druge podnosioce zahtjeva za raspodjelu infrastrukturnog kapaciteta nejednako postupa ili
na bilo koji drugi način trpi štetu u vezi sa:
a) izjavom o mreţi;
b) postupcima raspodjele infrastrukture i rezultatima tih postupaka;
c) kriterijima za odreĎivanje naknada za korištenje infrastrukture;
d) visinom i strukturom naknada za korištenje infrastrukture;
e) sporovima koji se odnose na ugovor o pristupu javnoj ţeljezničkoj infrastrukturi;
f) ostalim slučajevima koji se tiču osiguravanja pristupa i korištenja javne ţeljezničke infrastrukture.
(2) Regulatorni odbor duţan je voditi brigu da naknade, odreĎene za korištenje javne ţeljezničke
infrastrukture, budu meĎusobno usklaĎene i nediskriminirajuće.
(3) Pregovori o visini naknade izmeĎu podnosioca ţalbe i upravitelja javne ţeljezničke infrastrukture
dopušteni su samo pod nadzorom Regulatornog odbora.
(4) Regulatorni odbor nastojat će osigurati otvoreno i nediskriminirajuće ponašanje izmeĎu upravitelja
javne ţeljezničke infrastrukture i ţeljezničkog operatera.
(5) Regulatorni odbor moţe rješenjem narediti preduzimanje potrebnih mjera za otklanjanje utvrĎenih
nepravilnosti.
(6) U postupku rješavanja ţalbe, Regulatorni odbor ovlašten je zahtijevati od upravitelja javne ţeljezničke
infrastrukture, podnosioca ţalbe i trećih zainteresiranih lica sve potrebne podatke i informacije.

21
IV - KAZNENE ODREDBE
Ĉlan 24.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 100.000,00 KM kaznit će se ţeljeznički operater ili
upravitelj ţeljezničke infrastrukture za sljedeće prekršaje:
a) neposjedovanje odgovarajuće licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole (čl. od 12. do 14.),
b) nepoštivanje uslova iz licence, potvrde o sigurnosti ili dozvole (član 16.),
c) ometanje slobodnog pristupa opremi, instalacijama, zgradama, računima, knjigama i drugim
informacijama (član 17.).
(2) Ako Regulatorni odbor utvrdi da postoji dovoljno osnova za prekršaje iz stava (1) ovog člana, podnijet
će zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadleţnom sudu za prekršaje.
(3) Odgovorno lice u pravnom licu, odnosno lice pravnog lica koje je izvršilo prekršaj iz stava (1) ovog
člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 20.000,00 KM.
(4) UtvrĎivanje odgovornosti i izricanje mjere prema ovom zakonu ne isključuje mogućnost utvrĎivanja
odgovornosti ili izricanja drugih mjera u skladu s drugim zakonima.

V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 25.
(Prijelazne odredbe)
(1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona imenovat će se direktor Regulatornog
odbora. Do imenovanja direktora, ministar komunikacija i prometa odredit će vršioca duţnosti
direktora.
(2) U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, Regulatorni odbor će:
a) propisati uputstva i obrasce koji se odnose na podnošenje zahtjeva za dobivanje licence, potvrde o
sigurnosti ili dozvole u skladu s članom 8.B. ovog zakona,
b) donijeti propise o sigurnosnim i tehničkim zahtjevima u skladu s članom 14. stav (2) ovog zakona ;
(3) U roku od šest mjeseci od dana donošenja uputstava i propisivanja obrazaca u skladu sa stavom (2)
ovog člana, ţeljeznički operateri duţni su podnijeti zahtjev Regulatornom odboru radi dobivanja
licence i potvrde o sigurnosti.
(4) Propisi i instrukcije o sigurnosti i interoperabilnosti sistema, doneseni u skladu s ranije vaţećim
propisima, ostaju na snazi do donošenja i/ili objavljivanja novih propisa i instrukcija Regulatornog
odbora kojima stare prestaju vaţiti.
(5) Nakon stupanja na snagu ovog zakona, vlasnici javne ţeljezničke infrastrukture počinju pregovore
radi konsolidiranja upravljanja javnom ţeljezničkom infrastrukturom kako bi se postigle sigurnost i
finansijska odrţivost.
(6) Pregovori iz stava (5) ovog člana moraju se završiti najkasnije 18 mjeseci od dana donošenja ovog
zakona.

Ĉlan 26.
Izuzetno od člana 12. stav (1) tačka a) u periodu od pet godina od stupanja na snagu ovog zakona postojeće
ţeljezničke kompanije (J.P. Ţeljeznice Federacije BiH i Akcionarsko društvo Ţeljeznice RS) mogu imati
odreĎena dugovanja po osnovu neplaćenog poreza ili doprinosa, o čemu će precizne odredbe donijeti
Regulatorni odbor ţeljeznica Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 27.
(1) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, vlasnici ţeljezničke infrstrukture počet
će pregovore radi harmonizacije zakonskih rješenja za finansiranje usluga u ţeljezničkom saobraćaju
od nadleţnih nivoa vlasti u skladu s praksom Evropske unije.
(2) Pregovori iz stava (1) ovog člana moraju se završiti najkasnije 18 mjeseci od dana donošenja ovog
zakona.
Ĉlan 28.
(Završna odredba)
(1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku BiH".
(2) Ovaj zakon bit će objavljen i u sluţbenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta.
PSBiH broj 196/05 30. juna 2005. godine Sarajevo
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Dţaferović, s. r.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Velimir Jukić, s. r.

22
 ZAKON

O SIGURNOSTI ŢELJEZNIĈKOG SAOBRAĆAJA

23
24
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo
Republike Bosne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSTI ŢELJEZNIĈKOG SAOBRAĆAJA

Proglašava se Zakon o sigurnosti željezničkog saobraćaja, koji je Skupština Republike Bosne i

Hercegovine donijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 3. i 4. augusta 1995.
godine.

PR broj 1929/95 Predsjednik

augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izotbegović, s. r.

ZAKON
O SIGURNOSTI ŢELJEZNIĈKOG SAOBRAĆAJA

I - OSNOVNE ODREDBE

Ĉlan 1.
Ovim zakonom utvrđuju se: uslovi koje moraju ispunjavati željezničke pruge i objekti, uređaji i oprema
kao sastavni dijelovi tih pruga, uslovi koje moraju ispunjavati željeznička vozila i uređaji i oprema na
njima kao sastavni dijelovi tih vozila, pravila saobraćaja, sistem saobraćajne signalizacije i signalnih
oznaka, uslovi za sticanje prava na upravljanje vučnim vozilom i za sticanje prava za regulisanje
željezničkg saobraćaja, uslovi koje u stručnom i zdravstvenom pogledu moraju ispunjavati željeznički
radnici koji neposredno učestvuju u željezničkom saobraćaju (u nastavku teksta: željeznički radnici),
ukupno radno vrijeme željezničkih radnika u toku jedne smjene, prava i dužnosti subjekatau slučaju
vanrednih događaja u željezničkom saobraćaju, uslovi koje cestovni prijelazi na mjestima ukrštanja
željezničkih pruga i cesta moraju ispunjavati u pogledu sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja
željezničkog saobraćaja, prava, dužnosti i odgovornosti željezničkih radnika, uslovi sigurnosti i reda na
željezničkom području i u vozovima i mjere zaštite željezničkih pruga i željezničkih vozila, te obavljanje
javnog prijevoza osoba i stvari i prijevoza osoba i stvari za vlastite potrebe u željezničkom saobraćaju.

Ĉlan 2.
Željeznički saobraćaj na željezničkim prugama obavlja Preduzeće Željeznice Bosne i Hercegovine sa
sjedištem u Sarajevu (u daljem tekstu: Željeznice BiH) koje je osnovano Zakonom o željeznicama
(„Službeni list SRBiH“, br. 41/79, 36/87, 22/90 i „Službeni list RBiH“, br. 5/92 i 24/92).
Željeznički saobraćaj na industrijskom kolosijeku obavljaju Željeznice BiH ili drugo preduzeće.

Ĉlan 3.
Preduzeće koje obavlja željeznički saobraćaj iz člana 2. ovog zakona odgovorno je za sigurno i uredno
obavljanje željezničkog saobraćaja.

Ĉlan 4.
Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo)
prati i razmatra stanje i probleme sigurnosti u željezničkom saobraćaju i provođenje propisa iz ove
oblasti, predlaže, preduzima i propisuje mjere potrebne za unapređenje sigurnosti u željezničkom
saobraćaju i povremeno, a najmanje jednom godišnje izvještava Vladu Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Vladu Republike) o stanju i problemima sigurnosti u željezničkom saobraćaju.

Ĉlan 5.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom tekstu imaju slijedeća značenja:
Uĉesnik u ţeljezniĉkom saobraćaju je osoba koja obavlja poslove i radne zadatke na željezničkoj pruzi
ili u vozilu, osoba koja se nalazi u vozilu i osoba koja se kreće po željezničkom području;
Javni prijevoz je prijevoz osoba ili stvari u željezničkom saobraćaju koji se obavlja na osnovu
zaključenog ugovora o prijevozu između Željeznice BiH i korisnika njihovih usluga;
Prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz osoba ili stvari koji Željeznice BiH, odnosno druga preduzeća
25
obavljaju željezničkim transportnim sredstvima za svoje potrebe;
Ţeljeniĉko podruĉje je površina zemljišta na kome se nalazi željeznička pruga, objekti, postrojenja i
uređaji koji neposredno služe za obavljanje željezničkog saobraćaja;
Saobraćajna mjesta na pruzi su službena mjesta iz kojih se reguliše željeznički saobraćaj (željezničke
stanice, ukrsnice, saobraćajna otpremništva, odjavnice, rasputnice, mjesta prelaska sa dvokolosječne na
jednokolosječnu prugu) i stajališta;
Ţeljezniĉka stanica odnosno ukrsnica je saobraćajno mjesto na pruzi iz koga se reguliše saobraćaj
suprotnih i uzastopnih vozova i u kome se obavlja ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;
Stajalište je saobraćajno mjesto na pruzi na kome se obavlja ograničen putnički saobraćaj i koje služi
isključivo za ulaz i izlaz putnika u vozove namijenjene za prijevoz putnika;
Pruţni pojas je prostor između željezničkih kolosijeka, kao i pored krajnjih kolosijeka na odstojanju od
najmanje 8 m, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na odstojanju od najmanje 6 m,
računajući od ose krajnjeg kolosijeka;
Zaštitni pruţni pojas je zemljišni pojas sa obje strane pruge, širine 200 m, računajući od ose krajnjih
kolosijeka;
Odvojna skretnica je skretnica kojom se sa otvorene pruge odvaja pruga ili pruga druge željeznice ili
industrijski kolosijek;
Nagib nivelete je podužni nagib pruge koji se mjeri tangensom ugla prema horizontali i izražava se u
promilima;
Auto-stop ureĊaj je uređaj za automatsko zaustavljanje voza kod signala koji pokazuje da je dalja vožnja
zabranjena, odnosno uređaj za automatsku kontrolu smanjenja brzine kretanja voza od signala koji
pokazuje da je dalja vožnja dozvoljena smanjenom brzinom;
Budnik je uređaj koji služi za automatsko zaustavljanje voza u slučaju nebudnosti ili nesposobnosti
vozača vučnog vozila;
Ţeljezniĉko vozilo je namijenjeno za kretanje po željezničkoj pruzi (lokomotive, motorna kola, putnička i
teretna kola i željeznička vozila za posebne namjene);
Ţeljezniĉka putniĉka i teretna kola su željeznička vozila konstruisana za kretanje po pruzi, namijenjena
za prevoz osoba (putnička kola) odnosno za prijevoz stvari (teretna kola);
Motorna kola su elektromotorna kola, elektromotorne garniture, dizel motorna kola, dizel motorne
garniture i šinobusi;
Vuĉno vozilo je željezničko vozilo sa vlastitim pogonom (dizel lokomotive, električne lokomotive, parne
lokomotive, motorna kola i motorna vozila za posebne namjene);
Voz je propisno sastavljeni i zakvačeni niz željeničkih putničkih i teretnih kola sa jednim vučnim vozilom
ili sa više vučnih vozila sa vlastitim pogonom ili samo vučno vozilo sa vlastitim pogonom;
Registrujući brzinomjer (tahograf) je uređaj za registrovanje brzine i pređenog puta i drugih podataka u
toku vožnje vučnog vozila;
Vanredni dogaĊaj u ţeljezniĉkom saobraćaju je udes ili nezgoda u kome je jedno ili više osoba
poginulo ili povrijeđeno ili je izazvana materijalna šteta, odnosno u kome je došlo do prekida,
ugrožavanja ili otežavanja željezničkog saobraćaja;
Udes je vanredni događaj u željezničkom saobraćaju u kome je jedno ili više lica poginulo ili teže
povrijeđeno ili je nastala znatna materijalna šteta ili je nastao veći prekid u željezničkom saobraćaju.
Udesom se smatra i svaki nastali sudar vozova, nalet voza ili iskliznuće voza.
Nezgoda je vanredni događaj u željezničkom saobraćaju u kome je jedno ili više lica lakše povrijeđeno ili
je nastala manja materijalna šteta ili manji prekid željezničkog saobraćaja ili je nastalo ugrožavanja ili
otežavanje željezničkog saobraćaja;
Slobodan profil (gabarit) pruge je ograničen prostor u poprečnom presjeku upravnom na sredinu
kolosijeka u koji ne smiju da se ugrađuju, postavljaju i u njega zadiru postrojenja, objekti, signali i
signalne oznake, naslage materijala ili neki drugi predmeti;
Profil vozila je ograničen prostor u poprečnom presjeku uspravnom na sredinu kolosijeka (sredinu
odstojanja između kolosječnih šina) koji ne smije prelaziti šinsko vozilo niti jednim svojim dijelom, bilo
daje prazno ili zajedno sa teretom;
Cestovni prijelaz je mjesto ukrštanja željezničke pruge i ceste u istom nivou;
Pješaĉki prijelaz je mjesto ukrštanja željezničke pruge i prijelaza za pješake u istom nivou;
Koĉna masa voza je zbir kočnih masa željezničkih vozila od kojih je sastavljen voz, kojom se osigurava
pouzdano kočenje voza;
Lokomotivni depo je željeznički objekat s odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kome se obavlja
priprema i održavanje vučnih vozila;
Tehniĉka stanica je željeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kome se obavlja
26
priprema i održavanje željezničkih putničkih i teretnih kola;
Maksimalna brzina je brzina voza na željezničkoj pruzi ili dijelu pruge navedena u redu vožnje ili
propisana na drugi način, koja se ne smije prekoračiti;
Najveća dopuštena (dozvoljena) brzina voza je propisana najveća brzina voza na pruzi ili dijelovima
pruge, s obzirom na tehničko stanje pruge i željezničkih vozila ili druge uslove;
Industrijska ţeljeznica je željeznica kojom preduzeće iz oblasti saobraćaja, industrije, rudarstva,
šumarstva i u drugim oblastima privrede prevozi osobe i stvari za vlastite potrebe;
Industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji se priključuje na željezničku prugu i služi za
dopremanje i otpremanje stvari za nosioca prava korištenja tog kolosijeka;
Razmak kolosijeka je rastojanje između osa kolosijeka;
Osovinsko opterećenje je zbir vlastite mase praznog ili natovarenog željezničkog vozila podijeljen
brojem osovina na vozilu;
Masa vozila po duţnom metru je zbir vlastite mase praznog ili natovarenog željezničkog vozila
podijeljen dužinom vozila u metrima, mjerenom od čela do čela nesabijenih odbojnika (odbojnih uređaja),
odnosno automatskih kvačila;
Osavremenjivanje (rekonstrukcija) pruge, postrojenja, ureĊaja i objekata na pruzi i ţeljezniĉkih
vozila podrazumijeva takve izmjene (prepravke) koje mijenjaju njihove osnovne tehničke i konstrukcione
karakteristike;
Serijska proizvodnja podrazumijeva proizvodnju željezničkih vozila koja je saobrazna odobrenom
prototipu željezničkog vozila;
Ţeljezniĉka pruga opremljena auto-stop ureĊajem je pruga odnosno dio pruge na kojoj ili kojem kod
ulaznih i izlaznih signala u svim saobraćajnim mjestima i kod prostornih i zaštitnih signala je ugrađen
auto-stop uređaj.

Ĉlan 6.
Učesnici u saobraćaju i drugi subjekti ne smiju da oštećuju željezničku prugu, objekte i postrojenja na
pruzi i željeznička vozila i da ometaju sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju po pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji
postavljenoj na pruzi i naredbama koje daju ovlaštene osobe.
Drugi subjekti (preduzeća koja projektuju željezničke pruge, prozivode vozila, školuju ili obučavaju
kandidate za obavljanje poslova i zadataka u željezničkom saobraćaju i dr.) dužni su da postupaju u
skladu sa ovim zakonom.

Ĉlan 7.
Projekti za izgradnju ili rekonstrukciju željezničkih pruga moraju da sadrže takva rješenja kojima se
osigurava sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.
Preduzeća koja projektuju željezničke pruge dužna su da to tako čine da pruge budu osposobljene za
siguran saobraćaj.
Preduzeća koja izgrađuju ili rekonstruišu željezničke pruge dužna su da pruge izgrade ili rekonstruišu
tako da se na njima saobraćaj može odvijati na siguran način.
Preduzeća koja održavaju željezničke pruge dužna su da ih održavaju tako da se na njima u svako doba
može odvijati siguran saobraćaj. Pri održavanju željezničkih pruga, posebna pažnja mora se posvetiti
otklanjanju nedostataka na pruzi uslijed kojih na određenim mjestima dolazi do vanrednih događaja.

Ĉlan 8.
Željeznice BiH, druga preduzeća i obrazovne ustanove koje školuju ili obučavaju kandidate za
željezničke radnike ili koji školuju ili obučavaju željezničke radnike, dužna su da to čine na način kojim
će osigurati da ti kandidati odnosno radnici steknu potrebno znanje i vještinu za sigurno obavljanje
željezničkog saobraćaja.

Ĉlan 9.
Preduzeća koja proizvode, održavaju i popravljaju željeznička vozila ili stavljaju u saobraćaj željaznička
vozila, uređaje, rezervne dijelove i opremu za vozila, dužna su da vozila, uređaje, rezervne dijelove i
opremu proizvode, stavljaju u saobraćaj, održavaju, odnosno popravljaju prema propisanim uslovima
neophodnim za sigurno korištenje željezničkih vozila u saobraćaju na željezničkim prugama.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja koriste vozila u željezničkom saobraćaju dužna su da preduzimaju
potrebne mjere da njihova vozila budu u ispravnom stanju i da imaju propisane uređaje i opremu.

27
 Ĉlan 10.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički saobraćaj dužni su da se brinu da njihovi
radnici ispunjavaju propisane zdravstvene, stručne i druge uslove za sigurno obavljanje željezničkog
saobraćaja.
Radnici iz stava 1. ovog člana obavljaju poslove i radne zadatke utvrđene općim aktom Željeznice BiH.

Ĉlan 11.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja se brinu o željezničkim prugama i željezničkim vozilima i koja ih
održavaju dužna su organizovati i trajno obavljati kontrolu nad stanjem i održavanjem željezničkih pruga
i postrojenja, objekata, uređaja i opreme kao sastavnih dijelova tih pruga, nad tehničkom ispravnošću
željezničkih vozila i uređaja i opreme kao sastavnih dijelova tih vozila i nad ispunjavanjem drugih uslova
za željezničke pruge i vozila od kojih zavisi sigurnost odvijanja željezničkog saobraćaja.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički saobraćaj dužna su da organizuju i trajno
obavljaju kontrolu propisanih uslova rada radnika i drugih uslova koje moraju ispunjavati radnici, od
kojih zavisi sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

Ĉlan 12.
Željcznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički saobraćaj imaju pravo u pružnom pojasu
izgrađivati, postavljali i održavati signalno-sigurnosne i telekomunikacionc uređaje i elektroenergetska
postrojenja i druge uređaje i postrojenja koji su sastavni dijelovi željezničkih pruga, u skladu sa
propisima.

II - JAVNI PRIJEVOZ

Ĉlan 13.
Željeznički saobraćaj mora se obavljati na način i uz uslove utvrđene ovim zakonom, propisima i općim
aktima donesenim na osnovu ovog zakona, a u međunarodnom željezničkom saobraćaju i u skladu sa
međunarodnim ugovorima, koji obavezuju Republiku Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekst: Republika) i
međunarodnim željezničkim propisima koji obavezuju Željeznice BiH.

Ĉlan 14.
Željeznice BiH, u okviru svoje djelatnosti, dužne su da organizuju i trajno obavljaju kontrolu nad
sigurnim odvijanjem željezničkog saobraćaja u skladu sa ovim zakonom.
Željeznice Bili dužne su pratiti i analizirati stanje sigurnosti u željezničkom saobraćaju i provođenje
propisa iz ove oblasti te predlagati i preduzimali mjere potrebne za unaprijeđenje sigurnosti željezničkog
saobraćaja i o tome izvještavati Ministarstvo.

Ĉlan 15.
Željeznički radnici dužni su da čuvaju i održavaju sva materijalna dobra na željeznici i da obezbjede
zaštitu ljudskih života kao i da organizuju i obavljaju željznički saobraćaj na siguran način.

1. Ţeljezniĉke pruge

Ĉlan 16.
Željezničke pruge moraju se projektovati, graditi i održavati tako da odgovaraju utvrđenoj prevoznoj i
propusnoj moći pruge, brzini vozova, osovinskom opterećenju, masi natovarenih vozila po dužnom
metru, zahtjevima sigurnosti željezničkog saobraćaja, kao i drugim uslovima koji su propisani za tu
prugu, a željezničke pruge koje služe međunarodnom tranzitnom saobraćaju moraju ispunjavali i uslove
koji su utvrđeni međunarodnim ugovorima.
Pri projektovanju i građenju željezničkih pruga i postrojenja, uređaja i objekata na pruzi moraju se
primjenjivati uslovi i tehnički normativi utvrđeni odredbama ovog zakona kao i propisani standardi, koji
se odnose na pruge i postrojenja, objekte i uređaje na pruzi, i drugi propisani uslovi kojima se obezbjeđuje
tehničko i tehnološko jedinstvo u željezničkom saobraćaju.
Dozvola za izgradnju i rekonstrukciju željezničkih pruga izdaje se po prethodno pribavljenoj saglasnosti
Ministarstva, kojom se utvrđuje da je tehnička dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju željezničkih
pruga izgrađena u skladu sa ovim zakonom.

28
 Ĉlan 17.
Željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi mogu se predati saobraćaju tek kada se
tehničkim pregledom utvrdi da sa gledišta sigurnosti saobraćaja ispunjavaju propisane uslove i tehničke
normative i druge uslove koje moraju da ispunjavaju u pogledu tehničkog i tehnološkog jedinstva u
željezničkom saobraćaju.
Tehničkom pregledu iz stava 1. ovog člana podliježu novoizgrađene i rekonstruisane pruge i postrojenja,
objekti i uređaji na pruzi, a obavlja se kad je završena njihova izgradnja, odnosno rekonstrukcija u cjelini
ili faza u kojoj se mogu uključiti u saobraćaj.
Tehnički pregled pruga i postrojenja, objekata i uređaja iz stava 2. ovog člana obavlja nadležni organ
uprave koji je izdao dozvolu za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju.
U komisiju za tehnički pregled ob vezno ulazi predstavnik Ministarstva.

Ĉlan 18.
Željezničku prugu sačinjavaju donji i gornji stroj pruge, objekti, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna,
elektro- vučna, eleketro-energetska i ostala postrojenja i uređaji na pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade
željeznice na pruzi sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni pojas sa obje strane pruge i vazdušni
prostor iznad pruge u visini od 12 m, odnosno 14 m, kod dalekovoda napona preko 220 KV, računajući
iznad gornje ivice šine.

Ĉlan 19.
Željezničke pruge prema namjeni i obimu saobraćaja, privrednom značaju ili značaju koji imaju za
unutrašnji i međunarodni saobraćaj mogu biti magistralne i ostale.
Magistralne željezničke pruge su i pruge koje su uvrštene u međunarodnu željezničku mrežu evropskih
pruga, utvrđene međunarodnim ugovorima.
Kategorizacija, klasifikacija i oznake željezničkih pruga utvrđuje odlukom Vlada Republike, na prijedlog
Ministarstva.
Željeznice BiH i druga preduzeća dužna su da o željezničkim prugama i postrojenjima, objektima i
uređajima na pruzi vode evidenciju i druge tehničke podatke koji su značajni za sigurnost željezničkog
saobraćaja, na način utvrđen općim aktom koji donosi Željeznice BiH.

Ĉlan 20.
Novoizgrađene i rekonstruisane željezničke pruge moraju ispunjavati slijedeće uslove:
(1) širina kolosijeka između unutrašnjih ivica glava šina mora iznositi 1435 mm s tim što ne smije biti
manja od 1432 mm ni veća od 1438 mm uključujući i proširenje kolosijeka u krivini;
(2) poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora iznositi najmanje 300 m, a na glavnom prolaznom
kolosijeku u stanici najmanje 500 m. Spoljna šina, zavisno od veličine poluprečnika krivine i
dozvoljene brzine, mora biti nadvišena ali ne više od 150 mm;
(3) nagib nivelete na otvorenoj pruzi može iznositi najviše 25 promila;
(4) nagib nivelete u stanici može iznositi, i to: za stanicu u pravcu do 1 promila, a za stanicu u krivini do
2,5 promila, zavisno od poluprečnika krivine;
(5) razmak kolosijeka u stanici mora biti toliki da između slobodnih profila tih kolosijeka postoji
potreban prostor za sigurno kretanje putnika i drugih lica i za postavljanje postrojenja, naprava i
stubova za signale, električnu kontaktnu rnrežu, osvjetljenje i dr.;
(6) razmak kolosijeka u stanici mora iznositi najmanje 4,75 m, a razmak kolosijeka između kojih se
postavljaju peroni visine najmanje 0,5 m računajući od gornje ivice šine mora iznositi najmanje 6 m;
(7) razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi kod dvokolosječnih i paralelnih pruga mora iznositi najmanje
4m;
(8) osovinsko opterećenje magistralnih pruga mora iznositi najmanje 22,5 t po osovini i 8 t po dužnom
metru, a ostalih pruga 18 t po osovini i 6,4 t po dužnom metru.
Izuzetno, tamo gdje je tehnički otežano ili ekonomski neopravdano primjenjivati uslove iz stava 1. ovog
člana, mogu se primjenjivati i slijedeći uslovi:
(1) poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora biti najmanje 200 m, a u stanicama 300 m, a za
industrijske željeznice dozvoljava se primjena i manjeg poluprečnika krivine sa ili bez specijalne
konstrukcije kolosijeka, zavisno od sposobnosti vozila;
(2) nagib nivelete u stanici koja se nalazi u pravcu može iznositi i preko jednog promila, s tim da
kolosjeci na kojima se kola ostavljaju ili se sa kolima manipuliše, ako imaju nagib veći od jednog
promila, moraju imati štitne skretnice kojima se spriječava nekontrolisano pomjeranje kola na
otvorenu prugu;
29
(3) nagib nivelete u stanici koja se nalazi u krivini može iznositi preko 2,5 promila u granicama
utvrđenog redukovanog nagiba (zavisno od poluprečnika krivine), s tim da kolosjeci na kojima se
kola ostavljaju ili se sa kolima manipuliše, ako imaju nagib veći od 2,5 promila, moraju imati štitne
skretnice kojima se spriječava nekontrolisano pomjeranje kola na otvorenu prugu.
Za pruge u eksploataciji širina kolosijeka ne smije biti manja od 1430 mm, niti veća od 1470 mm,
uključujući i proširenje kolosijeka u krivini.
Željezničke pruge moraju da ispunjavaju propisane uslove slobodnog profila za otvorenu prugu, za
mostove i tunele i za stanicu, zavisno od toga da li je pruga elektrificirana ili nije.
Ostali tehnički uslovi koje moraju ispunjavali željezničke pruge iz stava 1. ovog člana utvrđuju se općim
aktom koji donose Željeznice BiH.

Ĉlan 21.
Željeznička pruga priključuje se na drugu prugu u stanici, a izuzetno i na otvorenoj pruzi, uz obavezu
provođenja neophodnih mjera sigurnosti saobraćaja.
Ako se željeznička pruga priključuje na otvorenoj pruzi magistralne pruge, odvojna skretnica mora biti
izvedena sa zaštitnim kolosijekom i osigurana signalima i sa predsignalima. Signali moraju bit zavisni od
položaja skretnice, koja se kontroliše is susjednog posjednutog mjesta na pruzi.
Odvojna skretnica iz stava 2. ovog člana mora biti posjednuta željzničkim radnikom ako se njen položaj
ne kontroliše iz susjednog posjednutog saobraćajnog mjesta na pruzi.

Ĉlan 22.
Međusobno ukrštanje željezničkih pruga i ukrštanje željezničke pruge sa drugom prugom (prugom
industrijske željeznice, industrijskim kolosijekom, tramvajskom prugom i sl.) mora biti van nivoa.

Ĉlan 23.
Zajednički most za željezničku prugu i javna cesta može se graditi na istim stubovima ili sa zajedničkom
konstrukcijom, pod uslovom da su pruga i kolovoz ceste odvojeni sigurnosnom ogradom.

Ĉlan 24.
Pružni pojas željezničke pruge mora biti omeđen kamenim ili betonskim znacima. U pružnom pojasu
mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana u pružnom pojasu mogu se, uz prethodnu saglasnost Željeznice
BiH graditi objekti i postrojenja drugih preduzeća koji služe za utovar i istovar robe na željeznici.
U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi građevinski i drugi objekti, podizati postrojenja na
određenoj udaljenosti od pruge zavisno od njihove vrste i namjene i saditi drveće, prema uslovima i uz
primjenu mjera koje osiguravaju sigurnost ljudi i saobraćaja, u skladu sa zakonom.

Ĉlan 25.
Razmak između željezničke pruge i ceste mora biti toliki da se između njih mogu postaviti svi uređaji i
postrojenja potrebni za obavljanje saobraćaja na pruzi i cesti, s tim da iznosi najmanje 8 m, računajući od
osovine najbližeg kolosijeka od najbliže tačke gornjeg stroja ceste.
Na brdovitim i teškim terenima, klisurama i na drugim sličnim konfiguracijama terena, razmak između
željezničke pruge i ceste, koja nema svojstvo autoceste, može biti i manji od 8 m pod uslovima da im se
slobodni profili ne dodiruju i da se između njih mogu postaviti signalno-sigurnosni uređaji,
telekomunikacioni uređaji, stabilna postrojenja elektro-vuče i drugi uređaji neophodni za sigurno
odvijanje saobraćaja, s tim da pruga bude najmanje 1 m iznad nivelete puta.
Ako postojeća cesta ne ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog člana, na cesti se moraju postaviti sigurnosne
ograde, u skladu sa zakonom.

Ĉlan 26.
Sistem veza Željeznice BiH mora se graditi i održavati tako da predstavlja jedinstvenu tehničku i
tehnološku cjelinu u pogledu funkcionisanja i korištenja i da zadovoljava potrebe sigurnog odvijanja
željezničkog saobraćaja.
Osnovni uslovi za izgradnju i održavanje sistema veza Željeznice BiH zavisno od značaja i kategorije
pruge, utvrđuje se opštim aktom koji donose Željeznice BiH.

Ĉlan 27.
Saobraćajna mjesta iz kojih se obavlja upravljanje i regulisanje željezničkog saobraćaja (stanice i
30
ukrsnice) na željezničkoj pruzi, zavisno od maksimalno dozvoljene brzine kretanja voza, moraju biti
opremljena signalno-sigurnosnim uređajima i postrojenjima, i to:
(1) za brzinu kretanja voza na ostalim željezničkim prugama preko skretničkog područja veću od 50
km/h, odnosno bez obzira na propisanu brzinu kretanja voza na magistralnim prugama - ulaznim
signalima i predsignalima. Ulazni signali moraju biti u tehnički uslovljenoj i međusobnoj zavisnosti i
u zavisnosti od položaja skretnica u putu vožnje tako da signališu da li je dalja vožnja dozvoljena
redovnom ili smanjenom brzinom;
(2) za brzinu kretanja voza za veću od 100 km/h ulaznim signalima i predsignalima i izlaznim signalima
koji su u takvoj tehnički uslovljenoj zavisnosti od puta vožnje da se mogu postaviti u položaj koji
dozvoljava dalju vožnju samo po prethodno obezbjeđenom putu vožnje i ako je pruga slobodna u
smjeru kretanja voza do narednog ulaznog ili prostornog signala. Izlazni signali susjednih
saobraćajnih mjesta na jednokolosječnoj pruzi moraju biti u takvoj međusobnoj tehnički uslovljenoj
zavisnosti da se mogu postaviti u položaj koji dozvoljava vožnju samo u jednom smjeru;
(3) za brzinu kretanja voza veću od 100 km/h kod ulaznih i izlaznih signala u stanicama, prostornih i
zaštitnih signala pružnim auto-stop uređajem.
Magistralne željezničke pruge moraju za brzinu kretanja voza veću od 100 km/h biti opremljene pružnim
uređajima preko kojih se uspostavlja radio-veza između osoblja vučnog vozila i osoblja dispečerskog
centra, koji su izvedeni kao međustanična zavisnost ili pružni auto-stop uređaj (APB).
Ako se željeznička pruga koja nema ugrađene pružne autostop uređaje priključuje na prugu sa ugrađenim
auto-stop uređajima, ulazni signali, izlazni signali na prolaznom kolosijeku i pred signali priključne pruge
u stanici ili na drugom saobraćajnom mjestu (ukrsnici ili rasputnici) priključenja moraju biti opremljeni
pružnim auto-stop uređajima ili zaštitnom skretnicom na putu vožnje.

Ĉlan 28.
Elektrifikacija željezničkih pruga obavlja se primjenom monofaznog sistema 25 KV, 50 Hz.

Ĉlan 29.
Na mjestima na kojima je kontaktna mreža pod naponom i na mjestima na kojima su postavljeni uređaji te
mreže, gdje postoji opasnost po život ljudi, moraju se provesti odgovarajuće zaštitne mjere.
Na signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim postrojenjima i uređajima ili na dijelovima tih postrojenja
ili uređaja koji se nalaze u neposrednoj blizini kontaktne mreže, moraju se provesti odgovarajuće mjere
zaštite od štetnih (opasnih i ometajućih) električnih uticaja.

Ĉlan 30.
Kontaktni provodnik monofaznog sistema (25 KV, 50 Hz) iznad cestovnog prelaza u nivou mora biti
postavljen na visini od najmanje 5,5 m, računajući od gornje ivice šine s tim što se sa obje strane
cestovnog prelaza moraju postaviti zaštitne kapije za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa
teretom na njemu prelazi zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu na rastojanju od najmanje 8 m od
najbliže šine mjereno po osi ceste i na visini od najmanje 4,5 m iznad kolovoza ceste.
Na propisanoj udaljenosti od zaštitnih kapija sa jedne i druge strane cestovnog prelaza moraju se postaviti
odgovarajući znaci zabrane saobraćaja za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na
njemu, prelazi zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu sa naznakom visine zaštitne kapije radi
sigurnog odvijanja cestovnog saobraćaja preko cestovnog prelaza.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zaštitne kapije za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa
teretom na njemu, prelazi zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu, mogu biti postavljene na visini
manjoj od 4,5 m ali ne manjoj od 4,2 m iznad kolovoza ceste.

Ĉlan 31.
Željezničke stanice i druga saobraćajna mjesta na pruzi u kojima se reguliše željeznički saobraćaj moraju
imati propisane prostorije, uređaje za osvjetljavanje, naprave i opremu, kao i druge propisane uređaje koji
omogućavaju sigurno upravljanje saobraćajem.
Prostorije i mjesto za primanje, smještanje i otpremanje putnika, prtljaga i pošiljaka u željezničkom
saobraćaju moraju biti osvijetljeni i snabdjeveni odgovarajućim uređajima, postrojenjima i opremom koji
su potrebni za sigurnost putnika i sigurno obavljanje poslova na tim mjestima.
Stanica sa velikom frekvencijom putnika mora imati izgrađene perone i pristupe do vozova izvedene tako
da putnik ne prelazi preko kolosijeka (podhodnici, nadhodnici i čeoni prilaz).
Stanice sa srednjom frekvencijom putnika moraju imati izgrađene perone i izgrađene prelaze preko
kolosijeka.
31
U stanicama sa malom frekvencijom putnika međukolosječni prostori za izlaz-ulaz putnika moraju biti
nasuti i izdignuti iznad gornje ivice šine i sa izgrađenim prelazima preko kolosijeka.
Pod frekvencijom putnika u smislu ovog zakona podrazumijeva se:
(1) velika frekvencija-prijem i otprema preko 5000 putnika u 24 časa,
(2) srednja frekvencija-prijem i otprema od 3000 do 5000 putnika u 24 časa,
(3) mala frekvencija-prijem i otprema do 3000 putnika u 24 časa.
Željeznička stanica otvorena za prijem i otpremu stvari mora biti povezana prilaznim putem sa najbližom
javnom cestom.
Prilazni put izgrađuje investitor pruge.

Ĉlan 32.
Stajalište na dvokolosječnim prugama mora imati perone povezane prolazima ispod ili iznad pruge ili
perone sa pristupnim prilazima za usmjeravanje putnika na osigurani cestovni ili pješački prelaz ili
moraju biti zaštićena željezničkim signalima.
Stajališta na dvokolosječnim prugama iz stava 1. ovog člana, osim stajališta na ostrvskim peronima,
moraju imati ogradu između kolosijeka.

Ĉlan 33.
Radi dezinfekcije i dezinsekcije putničkih i teretnih kola jedna stanica na području Željeznice BiH mora
biti osposobljena za ovu namjenu.

Ĉlan 34.
Cjevovodi i vodovodi, električne, telefonske i telegrafske vazdušne linije i podzemni kablovi i druge
slične instalacije i uređaji koji služe za opšte potrebe mogu se postaviti na željeničko područje i ukrštati sa
željezničkom prugom na željezničkom području i van željezničkog područja pod uslovom da se njihovim
postavljanjem, izvođenjem i ukrštanjem ne ugrožava sigurnost željezničkog saobraćaja niti ometa
njegovo obavljanje i razvoj.
Postavljanje instalacija i uređaja iz stava 1. ovog člana na željezničko područje obavlja se nakon
prethodno pribavljene saglasnosti Željeznice BiH.

Ĉlan 35.
Željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na njima moraju se održavati u stanju koje osigurava
siguran saobraćaj i moraju biti redovno kontrolisani i povremeno pregledani.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju održavanje, kontrolu i povremene preglede željezničkih
pruga i postrojenja, objekata i uređaja na njima moraju ispunjavati propisane uslove za obavljanje tih
poslova.
Način održavanja, kontrola i povremeni pregledi željezničkih pruga, postrojenja, objekata i uređaja na
njima iz stava 2. ovog člana utvrđuju se opštim aktom Željeznice BiH.

2. Ţeljezniĉka vozila

Ĉlan 36.
Željeznička vozila, uređaji i oprema koji se ugrađuju u ta vozila moraju ispunjavati uslove propisane
ovim zakonom, propisanim standardima i tehničkim normativima, kao i propisima o zaštiti od požara.
Željeznička vozila namijenjena za korištenje u međunarodnom Željezničkom saobraćaju moraju
ispunjavati i uslove utvrđene međunarodnim ugovorima.

Ĉlan 37.
Željeznička vozila sa teretom ili bez tereta, moraju u pogledu gabaritnih dimenzija vozila, osovinskog
opterećenja i mase po dužnom metru, ispunjavati propisane uslove za pruge na kojima funkcionišu.
Željeznička vozila koja ne ispunjavaju propisane uslove iz stava 1. ovog člana mogu saobraćati na
prugama ako ispunjavaju posebne uslove koji omogućavaju siguran saobraćaj utvrđene u odobrenju koje
izdaju Željeznice BiH.
Posebni uslovi iz stava 2. ovog člana utvrđuju se opštim aktom Željeznice BiH.

Ĉlan 38.
Inostrana željeznička vozila mogu saobraćati na prugama Željeznice BiH ako ispunjavaju uslove utvrđene
međunarodnim ugovorima.
32
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana na prugama Željeznice BiH, mogu saobraćati inostrana
željeznička vozila pod uslovima propisanim ovim zakonom, ako su ti uslovi blaži od uslova utvrđenih u
međunarodnim ugovorima i ako nije u pitanju tranzit preko teritorije Republike.
Vozila iz st. 1. i 2. ovog člana koja ne ispunjavaju uslove utvrđene međunarodnim ugovorima, odnosno
uslove propisane ovim zakonom, izuzetno mogu saobraćati na prugama Željeznice BiH, ako za to dobiju
odobrenje (vanredni prijevoz stvari u međunarodnom željezničkom saobraćaju).
Odobrenje iz stava 3. ovog člana izdaju Željeznice BiH.

Ĉlan 39.
Željeznička vozila koja se proizvode moraju u pogledu konstrukcionih i eksploatacionih osobina vozila i
uređaja i opreme kao sastavnih dijelova tih vozila, odgovarali uslovima propisanim ovim zakonom,
propisanim standardima i tehničkim normativima propisanim za prototip željezničkog vozila.
Prototip željezničkog vozila mora biti odobren. Odobrenje za prototip željezničkog vozila, na osnovu
koga će se serijski proizvoditi željeznička vozila izdaje Ministarstvo.
Željeznička vozila koja se predaju saobraćaju moraju odgovarati odobrenom prototipu.
Tehnički uslovi koje mora da ispunjava prototip željezničkog vozila, način i postupak odobravanja
prototipa željezničkog vozila i obrazac odobrenja prototipa željezničkog vozila, utvrđuje se propisom koji
donosi Ministarstvo.

Ĉlan 40.
Željezničko vozilo podliježe obaveznom tehničkom pregledu.
Tehnički pregled željezničkih vozila obavlja se prije njihovog puštanja u saobraćaj.
Na tehničkom pregledu utvrđuje se da li željeznička vozila koja se serijski ili pojedinačno proizvode,
prepravljaju ili uvoze imaju propisane uređaje, a naročito uređaje za upravljanje, za zaustavljanje vozila,
za davanje svjetlosnih signala i zvučnih signalnih znakova, za osvjetljavanje pruga i vozila i sl. i
propisanu opremu i da li su ti uređaji i ta oprema u ispravnom stanju i da li ta vozila ispunjavaju i druge
uslove za sigurno učestvovanje u željezničkom saobraćaju i uslove koje moraju ispunjavati u pogledu
tehničkog i tehnološkog jedinstva na željeznici.
Tehnički pregled iz stava 2. ovog člana obavljaju Željeznice BiH i druga preduzeća koja odredi
Ministarstvo.
Za željezničko vozilo koje je tehnički pregledano izdaje se potvrda o utvrđenoj tehničkoj ispravnosti, u
skladu sa ovim zakonom.
Drugi uslovi koje moraju ispunjavati željeznička vozila za sigurno učestvovanje u željezničkom
saobraćaju i uslovi koje ta vozila moraju ispunjavati u pogledu tehničkog i tehnološkog jedinstva na
željeznici utvrđuju se općim aktom koji donose Željeznice BiH.

Ĉlan 41.
Željeznička vozila koja su tehnički pregledana i primljena, prije predaje u saobraćaj moraju biti upisana u
evidenciju željezničkih vozila, koja sadrži vrstu, seriju, nosivost, godinu proizvodnje, evidencioni broj i
druge potrebne podatke, zavisno od vrste vozila.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja raspolažu željezničkim vozilima dužna su da o željezničkim
vozilima vode evidenciju i druge tehničke podatke koji su od značaja za sigurnost željezničkog
saobraćaja, na način utvrđen općim aktom Željeznice BiH.

Ĉlan 42.
Željeznička vozila moraju se održavati u stanju koje obezbjeduje siguran željeznički saobraćaj.
Željeznička vozila moraju u saobraćaju biti redovno kontrolisana i povremeno pregledana (kontrolni
pregled) radi provjeravanja da li imaju propisane uređaje i opremu u ispravnom stanju i da li ispunjavaju i
druge uslove neophodne za sigurno odvijanje saobraćaja.
Način održavanja, kontrola i povremeni pregledi željezničkih vozila i drugi uslovi značajni za sigurno
odvijanje željezničkog saobraćaja utvrđuju se općim aktom Željeznice BiH.

Ĉlan 43.
Željeznička vozila moraju biti opremljena uređajima za automatsko kočenje voza.
Uređajima za ručno kočenje (ručnim kočnicama) moraju biti opremljena putnička kola, a pritvrdnim
kočnicama moraju biti opremljena vučna vozila.
Pritvrdne kočnice za osiguranje željezničkih vozila od samopokretanja ili ručne kočnice mora imati i
određeni broj željezničkih teretnih kola u odnosu na ukupan broj željezničkih teretnih kola, uključenih u
33
vozni park Željeznice BiH, u odnosu na ukupan broj željezničkih teretnih kola uključenih u voz.
Broj željezničkih teretnih kola koja u voznom parku Željeznice BiH odnosno u vozu moraju imati
pritvrdne ili ručne kočnice u obimu od značaja za sigurnost željezničkog saobraćaja, utvrđuje se općim
aktom Željeznice BiH.
Lokomotive, putnička i motorna kola moraju biti opremljena uređajima za brzo kočenje u slučaju
opasnosti.
Uređaji za brzo kočenje u slučaju opasnosti, ugrađeni u putničkim i motornim kolima, moraju biti
dostupni putnicima.

Ĉlan 44.
Vučna vozila u saobraćaju na željezničkim prugama koje su opremljene auto-stop uređajima, moraju
imati ugrađene auto-stop uređaje.
Na željezničkim prugama opremljenim auto-stop uređajima, u izuzetnim slučajevima, mogu saobraćati
vučna vozila bez ugrađenog auto-stop uređaja ili sa neispravnim auto-stop uređajem (vožnja voza sa
pruge bez ugrađenog auto-stop uređaja na prugu s ugrađenim auto-stop uređajem i obratno, vožnja voza
po obilaznoj pruzi, produženje vožnje do prve moguće zamjene vučnog vozila u slučaju kvara auto-stop
uređaja za vrijeme vožnje, otprema vučnog vozila u radionicu i sl.), u skladu sa uslovima i mjerama za
sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja, utvrđenim općim aktom Željeznice BiH.
Vučna vozila u saobraćaju na magistralnim željezničkim prugama kojima je dozvoljena brzina preko 100
km/h moraju biti opremljena radio-uređajima kojima se uspostavlja radio-veza sa dispečerskim centrima.
Vučna vozila moraju biti opremljena uređajima za davanje zvučnih signala, registrujućim brzinomjerom
(tahografom), priborom za prvu pomoć i aparatima za gašenje požara.
Dizel lokomotive, električne lokomotive i motorna kola moraju biti opremljeni budnikom.

Ĉlan 45.
Putnička kola moraju biti opremljena uređajima za grijanje za električno osvjetljavanje, sanitarno-
higijenskim uređajima, aparatima za gašenje požara i moraju biti podešena za sigurno prelaženje putnika
iz jednih kola u druga.

Ĉlan 46.
Na dijelovima željezničkih vozila koja mogu doći pod električni napon i dovesti u opasnost živote osoba,
moraju se provesti propisane zaštitne mjere.
Zaštitne mjere iz stava 1. ovog člana utvrđuju se općim aktom Željeznice BiH.

3. Pravila saobraćaja

Ĉlan 47.
Željeznice BiH dužne su da organizuju i obavljaju željeznički saobraćaj prema jedinstvenom tehničkom i
tehnološkom procesu u skladu sa ovim zakonom.
Željeznički saobraćaj mora se obavljati prema propisanim uslovima o načinu regulisanja i obavljanja
željezničkog saobraćaja, o sastavu vozova i o kočenju vozova u saobraćaju, zavisno od tehničke
opremljenosti pruge.
Prijevoz putnika i stvari u željezničkom saobraćaju obavlja se željezničkim vozilima koja moraju
odgovarati uslovima propisanim za sigurno odvijnje željezničkog saobraćaja.
Vozovi za prijevoz putnika moraju biti sa strane obilježeni putokaznim tablama koje označavaju relaciju
na kojoj voz saobraća.
Način regulisanja i obavljanja željezničkog saobraćaja, sastava vozova i rasporeda vozila u vozu, kao i
način kočenja vozova u saobraćaju, zavisno od tehničke opremljenosti pruge, utvrđuje se općim aktom
koji donose Željeznice BiH.

Ĉlan 48.
Saobraćaj putničkih i teretnih vozova obavlja se prema unaprijed utvrđenom redu vožnje s tim što se red
vožnje koji se odnosi na redovan prijevoz putnika mora objaviti najmanje 15 dana prije njegovog stupanja
na snagu.
Željeznice BiH moraju se pridržavati utvrđenog reda vožnje i moraju preduzimati mjere za njegovo
sigurno izvršavanje i u njemu deklarisanog kvaliteta usluge.

34
 Ĉlan 49.
Voz u saobraćaju na pruzi mora biti posjednut propisanim brojem željezničkih radnika, odgovarajuće
stručne spreme i obučenosti.

Ĉlan 50.
Kočenje voza obavlja se automatskim kočnicama, koje se stavljaju u dejstvo iz vučnih vozila ili sa
pojedinih vozila, odnosno koje djeluju automatski kada se voz raskine.
Kočenje vozom može se obavljati i ručnim kočnicama u slučaju iznenadnog kvara uređaja za automatsko
kočenje voza i u drugim propisanim slučajevima koji uslovljavaju da se kočenje voza obavlja ručnom
kočnicom.

Ĉlan 51.
Sastav voza i raspored vozila u vozu moraju biti takvi da obezbjeduju sigurno kretanje i efikasno kočenje
voza i da voz može sigurno saobraćati prema utvrđenom redu vožnje.
U voz se može uvrstiti željezničko vozilo koje odgovara propisanim uslovima i tehničkim normativima,
ako je sposobno za saobraćaj, ako je u granicama propisanog profila i ako ne prekoračuje najveće
dozvoljeno osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu masu po dužnom metru, utvrđene za pruge na
kojima vozilo treba da saobraća.
Ako vozilo zajedno sa tovarom ili bez tovara prekoračuje granice propisanog tovarnog profila ili najveće
dozvoljeno osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu masu po dužnom metru pruga na kojima treba
da saobraća, takvo vozilo može se izuzetno uvrstiti u voz i može učestvovati u saobraćaju na željezničkim
prugama ako ispunjava posebne uslove koji omogućavaju siguran željeznički saobraćaj, utvrđene u
odobrenju iz člana 38. stav 3. i člana 39. stav 2. ovog zakona.

Ĉlan 52.
Teretna kola natovarena materijama koje mogu biti opasne po ljudski život, sigurnost okoline i saobraćaja
moraju biti obilježena, a prijevoz tih materija u željezničkom saobraćaju mora se obavljati u skladu sa
zakonom i drugim propisima o prijevozu opasnih materija.

Ĉlan 53.
Na željezničkoj pruzi voz može saobraćati brzinom koja odgovara tehničkoj sposobnosti pruge i
postrojenja i uređaja na pruzi na kojoj saobraća, sposobnosti željezničkih vozila uvrštenih u voz, kao i
kočnoj masi voza.
U željezničkom saobraćaju brzina kretanja voza mora se prilagoditi propisanim brzinama na određenoj
pruzi ili na dijelu te pruge, a propisana maksimalna brzina voza ne smije se ni u kom slučaju prekoračiti.

Ĉlan 54.
Voz mora biti opremljen propisanim aparatima sa hemijskim sredstvima za gašenje požara i priborom za
prvu pomoć, smještenim na lahko dostupnim mjestima.
Voz za prijevoz putnika mora noću, a u tunelima u kojima vožnja traje duže od tri minuta i danju, biti
unutra osvijetljen na propisan način.
Kola u vozu za prijevoz putnika moraju biti na propisan način zagrijana ako je spoljna temperatura niža
od +12 stepeni Celzijusovih.

Ĉlan 55.
Prije započinjanja radova na pruzi ili postrojenju, objektu ili uređaju na pruzi, kao i za vrijeme održavanja
željezničkih pruga ili postrojenja, objekata ili uređaja na pruzi, moraju se preduzimati propisane ili druge
neophodne mjere za sigurnost saobraćaja i sigurnost radnika koji izvode te radove.
Preduzeće koje izvodi radove odnosno koje održava željezničku prugu, postrojenja, objekte i uređaje na
pruzi dužno je da prije početka radova osigura mjesto na kome će se radovi izvoditi.
Željeznice BiH dužne su da za vrijeme trajanja radova iz stava 2. ovog člana organizuju siguran saobraćaj
na mjestu izvođenja tih radova.
Nakon završetka radova iz stava 1. ovog člana preduzeće koje izvodi te radove dužno je da sa željezničke
pruge ukloni ostatke materijala, sredstva rada, signalne znake i oznake i druge predmete koje je postavilo
prilikom izvođenja radova i da postavi opremu, telekomunikacione, signalno-sigurnosne i druge uređaje
koji su neophodni za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

35
 Ĉlan 56.
Za svaki voz moraju se voditi podaci o njegovom sastavu, posadi, kočenju i kretanju i o događajima u
vezi sa njegovim saobraćajom.

4. Sistem signalizacije i signalnih oznaka

Ĉlan 57.
U obavljanju željezničkog saobraćaja primjenjuju se saobraćajni signali, koji moraju biti takvi da se
pomoću njih željeznički radnici mogu brzo i pouzdano međusobno obavještavati i sporazumijevati o
saobraćaju vozova pri manevrisanju, o dozvoli ili zabrani vožnje preko određenog mjesta, o stanju pruge,
o ograničenju brzine kretanja vozova i dr.

Ĉlan 58.
Željezničke pruge moraju se opremati propisanim signalima i signalnim oznakama kojima se željeznički
radnici i druge osobe upozoravaju na opasnost koja im prijeti, stavljaju im se do znanja ograničenja,
zabrane i upozorenja kojih se moraju pridržavati i daju neophodna obavještenja za sigurno odvijanje
željezničkog saobraćaja i njihovu ličnu sigurnost.
Saobraćajni znaci, signalni znaci i oznake na pruzi, vrsta, značenje, oblik, boja i najmanja daljina
vidljivosti signalnih znakova i oznaka kao i mjesta njihove ugradnje, odnosno postavljanja i način njihove
upotrebe utvrđuju se općim aktom Željeznice BiH.

Ĉlan 59.
Signalima i signalnim oznakama moraju se označavati i opasnosti privremenog karaktera, naročito one
koje nastanu uslijed iznenadnog oštećenja pruge i privremena ograničenja i zabrane u saobraćaju. Ti
signali i signalne oznake moraju se ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su bili postavljeni.

Ĉlan 60.
Sistem signalizacije i signalnih oznaka mora odgovarati organizaciji i procesu rada u obavljanju
željezničkog saobraćaja i ispunjavati zahtjeve sigurnosti saobraćaja, a u pogledu značenja signalnih
pojmova mora biti jedinstven za cijelu teritoriju Republike.

Ĉlan 61.
Željeznički radnici moraju se u obavljanju saobraćaja pridržavali ograničenja, zabranu i obaveza datih
pomoću signalnih znakova.

Ĉlan 62.
Signali se moraju postavljati i održavati i moraju biti osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti ili biti
prevučeni reflektujućom materijom tako da ih željeznički radnici i druge osobe na koje se odnose mogu
na vrijeme i lahko uočiti danju, noću i pri smanjenoj vidljivosti.

Ĉlan 63.
Za očuvanje lične sigurnosti željezničkih radnika i drugih osoba na određenim mjestima i stanicama i na
pruzi postavljaju se i koriste signali za opomenu.

Ĉlan 64.
Određeni signali u željezničkom saobraćaju imaju značenje obaveznog naređenja ili upozorenja.
Željeznički radnici i druge osobe na koje se ti signali odnose moraju po njima postupati.
Ako je značenje signala nejasno, željeznički radnici i druge osobe na koje se signal odnosi moraju
postupati tako kao da taj signal ima ono značenje koje obezbjeđuje veću sigurnost u željezničkom
saobraćaju.

Ĉlan 65.
Signali se moraju ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo značenje ne odgovara izmijenjenim
uslovima saobraćaja na pruzi i zahtjevima sigurnosti saobraćaja.

Ĉlan 66.
Voz mora biti označen, i to: na čeonoj strani noću, a na kraju voza i danju i noću odgovarajućim
signalima. Noću, a u slučaju smanjene vidljivosti i danju, ti signali moraju davati svjetlost odgovarajuće
36
boje i jačine.

Ĉlan 67.
Na željezničkim prugama mogu saobraćati vozovi opremljeni signalima postavljenim na kraju voza, koji
su prevučeni reflektujućom materijom, tako da reflektuju svjetlost odgovarajuće boje i jačine.

Ĉlan 68.
U željezničkom saobraćaju željeznički radnici moraju davati propisane signalne znake u skladu sa
signalnim i saobraćajnim pravilima.
Željeznički radnici i druge osobe na koje se ti signalni znaci odnose moraju postupati po njima.

5. Uslovi koje moraju ispunjavati ţeljezniĉki radnici

5a) Struĉno obuĉavanje ţeljezniĉkih radnika za obavljanje ţeljezniĉkog saobraćaja

Ĉlan 69.
Željeznički radnici moraju imati propisanu stručnu spremu, moraju biti stručno obučeni za poslove koje
obavljaju u vršenju željezničkog saobraćaja i moraju ispunjavati i druge propisane uslove za obavljanje
određenog stručnog posla.
Stručna obučenost iz stava 1. ovog člana stiče se u željezničkim obrazovnim centrima i u Željeznici BiH
ili drugim školama po programima koji se utvrđuju općim aktom Željeznice BiH.
Željeznički radnici moraju za poslove koje obavljaju imati potreban stručni ispit i podliježu obaveznom
stručnom usavršavanju, a njihova stručna obučenost mora se, prema potrebi i vanredno provjeravati.
Željeznice BiH ne smiju dozvoliti obavljanje određenih poslova željezničkom radniku koji pri
provjeravanju stručne obučenosti ne pokaže odgovarajuće znanje za obavljanje tih poslova ili koji se ne
podvrgne tom provjeravanju.

Ĉlan 70.
Stručni ispit za željezničkog radnika može da polaže samo osoba koja je prethodno savladala program
stručne obučenosti za određenu vrstu zanimanja i koja se pripremila za polaganje tog ispita prema
utvrđenom programu za odnosnu vrstu zanimanja.
Programi za polaganje stručnog ispita iz stava 1. ovog člana, u obimu koji je od značaja za sigurno
odvijanje željezničkog saobraćaja, utvrđuju se općim aktom Željeznice BiH.

5b) Sticanje prava na upravljanje vuĉnim vozilom i na regulisanje ţeljezniĉkog saobraćaja

Ĉlan 71.
Pravo na upravljanje vučnim vozilom može da stekne osoba koja ispunjava slijedeće uslove:
(1) daje psihički i fizički sposobna da upravlja vozilom,
(2) daje navršila 18 godina života,
(3) da ima propisanu stručnu spremu određenog zanimanja,
(4) da se obučavala pod nadzorom ovlaštene osobe koja je stručna za upravljanje određenom vrstom
vozila,
(5) da je položila propisani stručni ispit za upravljanje željezničkim vozilom,
(6) da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno upravljanje željezničkim vozilom.
Izuzetno od odredbe stava 1. tačke 2. ovog člana pravo na upravljanje vučnim vozilom ekspresnih, brzih i
poslovnih vozova za prijevoz putnika može da stekne samo osoba koja je navršila 21 godinu života.

Ĉlan 72.
Pravo na regulisanje željezničkog saobraćaja može da stekne osoba koja ispunjava slijedeće uslove:
(1) da je psihički i fizički sposobna da reguliše željeznički saobraćaj,
(2) daje navršila 18 godina života,
(3) da ima propisanu stručnu spremu određenog zanimanja,
(4) da se obučava pod nadzorom ovlaštene osobe koja je stručna za regulisanje željezničkog saobraćaja,
(5) da je položila propisani stručni ispit za regulisanje željezničkog saobraćaja,
(6) da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno da reguliše željeznički saobraćaj.

37
5c) Posebni zdravstveni uslovi koje moraju ispunjavati ţeljezniĉki radnici i provjera njihove
zdravstvene sposobnosti

Ĉlan 73.
Željeznički radnik mora ispunjavati propisane posebne zdravstvene uslove i biti psihički i fizički
sposoban za vršenje svojih poslova i radnih zadataka.
Zdravstveni uslovi koje moraju ispunjavati željeznički radnici, način njihovog utvrđivanja i vrijeme
njihovog provjeravanja utvrđuju se propisom donesenim na osnovu ovog zakona.

Ĉlan 74.
Osoba koja se obučava za obavljanje određenih poslova željezničkog radnika dužna je da se prije
zasnivanja radnog odnosa potvrgne zdravstvenom pregledu.
Željeznički radnik dužan je da se prije raspoređivanja na druge poslove i zadatke odnosno prije
upućivanja na školovanje ili stručno obučavanje, podvrgne zdravstvenom pregledu.
Psihička i fizička sposobnost željezničkog radnika mora se periodično i vanredno provjeravati na
periodičnom ili vanrednom zdravstvenom pregledu.
Na zdravstvenom pregledu utvrđuje se da li je osoba iz stava ovog člana, odnosno željeznički radnik iz
stava 2. ovog člana psihički i fizički sposobna za obavljanje poslova određene vrste zanimanja, a na
periodičnom ili vanrednom zdravstvenom pregledu - da li je željeznički radnik iz stava 3. ovog člana
psihički ili fizički sposoban za obavljanje svojih poslova i radnih zadataka.

Ĉlan 75.
Zdravstvene preglede osoba koje se obučavaju za obavljanje poslova željezničkog radnika i periodične i
venredne zdravstvene preglede željezničkih radnika i zdravstvenu evidenciju o tim osobama, odnosno o
psihičkoj i fizičkoj sposobnosti tih osoba, obavljaju zdravstvene ustanove koje su osposobljene i
opremljene, odnosno koje ispunjavaju propisane uslove, za obavljanje tih pregleda i vođenje evidencija, a
koje za to ovlasti Ministarstvo.

Ĉlan 76.
Za periodični zdravstveni pregled upućuje sa željeznički radnik u propisanim rokovima, koji zavise od
vrste poslova koje taj radnik obavlja.
Željeznički radnik mora se uputiti na periodični zdravstveni pregled prije isteka roka propisanog za
obavljanje tog pregleda.

Ĉlan 77.
Na vanredni zdravstveni pregled upuću se željeznički radnik za koga se osnovano posumnja da iz
zdravstvenih razloga više nije sposoban da obavlja svoje poslove i radne zadatke i nakon svakog udesa,
teže povrede, teške i dugotrajne bolesti i u drugim propisanim slučajevima.
Upućivanje radnika iz stava 1. ovog člana na vanredni zdravstveni pregled obavlja se na zahtjev
željezničkog radnika sa posebnim ovlaštenjima, ljekara, osobe koju ovlasti organ za kontrolu željezničkog
saobraćaja, javnog tužioca, suda sudije za prekršaje ili na lični zahtjev radnika.

Ĉlan 78.
Željeznički radnik koji ne ispunjava propisane zdravstvene uslove smatra se psihički i fizički nesposoban
za obavljanje određenih poslova dok ta nesposobnost traje i takvom radniku ne smije se dozvoliti
obavljanje tih poslova.
Željezničkom radniku ne smije se dozvoliti da obavlja poslove ako na zdravstvenom pregledu ne
ispunjava propisane zdravstvene uslove za te poslove ili ako se nije podvrgao zdravstvenom pregledu na
koji je upućen.

Ĉlan 79.
Željeznički radnik ne smije stupiti na rad niti obavljati određene poslove ako je u tolikoj mjeri umoran ili
bolestan ili je u takvom psihičkom stanju da je nesposoban da obavlja povjerene poslove.
Željeznički radnik koji se u toku obavljanja svojih poslova osjeća umornim ili bolesnim ili iz bilo kojih
drugih razloga nesposobnim za dalje obavljanje poslova dužan je da o tome obavijesti odgovornu osobu u
Željeznici BiH i da prekine da obavlja posao ako ocijeni da ne može sigurno obavljati svoje poslove i
radne zadatke.
Željeznički radnik ne smije uzimati alkoholna pića, opojne droge ili psihoaktivna sredstva za vrijeme
38
obavljanja svojih poslova, niti stupiti na rad ako u organizmu ima alkohola ili je pod dejstvom opojnih
droga, odnosno psihoaktivnih sredstava.
Postupak za provjeravanje psihičke i fizičke sposobnosti radnika iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, prije njegovog
stupanja na rad i u toku rada, utvrđuje se općim aktom Željeznice BiH.
Željeznice BiH dužne su da organizuju na način iz stava 4. ovog člana provjeru psihičke i fizičke
sposobnosti određenih željezničkih radnika prije njihovog stupanja na rad i u toku rada, da utvrdi obim i
učestalost provjere te sposobnosti, koji radnici podliježu toj provjeri i u kojim se organizacionim
jedinicama (stanicama i depoima) obavlja ta provjera.

Ĉlan 80.
Željezničkom radniku ne smije se dozvoliti obavljanje poslova ako se prilikom provjere njegove psihičke
i fizičke sposobnosti utvrdi da ne ispunjava propisane zdravstvene uslove za obavljanje tih poslova, ili
ako se utvrdi da radi pod dejstvom alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava ili ako se utvrdi
da je sklon upotrebi alokohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava.

Ĉlan 81.
Željeznički radnik za koga se analizom krvi ili krvi i urina, ili stručnom metodom mjerenja količine
alkohola u organizmu utvrdi da ima alkohola u krvi, ili da pokazuje znake alkoholne poremećenosti
smatraće se da je pod dejstvom alkohola.

Ĉlan 82.
Željezničkom radniku ne mogu se povjeriti poslovi rukovođenja saobraćajom, regulisanja saobraćaja,
disponiranje u saobraćaju i kontrole procesa rada ako se utvrdi da je sklon upotrebi alkohola ili opojnih
droga ili psihoaktivnih sredstava.

Ĉlan 83.
Željeznički radnik sa posebnim ovlaštenjem i odgovornostima, koga ovlaste Željeznice BiH, odnosno
osoba koju ovlasti organ nadležan za kontrolu željezničkog saobraćaja, može željezničkog radnika
podvrgnuti ispitivanju alkoholisanosti pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, ili uputiti na stručni
zdravstveni pregled radi provjere da li ima alokohola u organizmu ili da li pokazuje znake alokoholne
poremećenosti, ili se nalazi pod dejstvom droga ili psihoaktivnih sredstava.
Željeznički radnik koji neposredno učestvuje u obavljanju željezničkog saobraćaja dužan je da se
podvrgne ispitivanju, odnosno stručnom zdravstvenom pregledu iz stava 1. ovog člana na koji je upućen.

5d) Ukupno radno vrijeme, trajanje smjene i upravljanje vuĉnim vozilom, dnevni i sedmiĉni odmor
i raspored u smjenama voznog i staniĉnog osoblja

Ĉlan 84.
Ukupno radno vrijeme željezničkog radnika u toku jedne smjene ne može trajati duže od 12 sati.

Ĉlan 85.
Ukupno radno vrijeme voznog i staničnog osoblja, ukupno trajanje smjene voznog i staničnog osoblja,
ukupno trajanje upravljanja vučnim vozilom voza, dnevni i sedmični odmori i rasporedi u smjenama
voznog i staničnog osoblja, zavisno od organizacije saobraćaja, izvršenja reda vožnje i drugih uslova koji
utiču na psihičku i fizičku sposobnost voznog i staničnog osoblja da sigurno obave svoje radne obaveze
pri obavljanju željezničkog saobraćaja utvrđuje se aktom Željeznice BiH.

Ĉlan 86.
U željezničkim stranicama i depoima u kojima se željzničkim radnicima koji obavljaju poslove voznog
osoblja osigurava dnevni odmor između dvije uzastopne smjene moraju postojati odgovarajuće prostorije
za odmor i ishranu radnika, koje moraju ispunjavati propisane higijensko tehničke uslove.

6. Duţnosti u sluĉaju nastanka vanrednih dogadaja

Ĉlan 87.
Željeznice BiH dužne su da preduzmu mjere za spašavanje osoba i pružanje pomoći povrijeđenim
osobama u vanrednim događajima nastalim u željezničkom saobraćaju.
39
U slučaju prekida željezničkog saobraćaja zbog vanrednog događaja Željeznice BiH dužne su da
preduzmu mjere za uspostavljanje saobraćaja u što kraćem roku.

Ĉlan 88.
Željeznice BiH dužne su uvrditi uzroke vanrednih događaja nastalih u željezničkom saobraćaju i
okolonosti pod kojima su nastali.
Željeznički radnici i druge osobe koje se zateknu ili nađu na mjestu vanrednog događaja nastalog u
željezničkom saobraćaju u kome je bilo povrijeđenih osoba dužni su da učestvuju u spašavanju tih osoba,
da im pruže pomoć i da o tome odmah obavijeste Željeznice BiH, a ako ima poginulih i povrijeđenih
osoba i najbližu zdravstvenu organizaciju ili medicinsku instituciju i nadležni organ unutrašnjih poslova.
Način osposobljavanja željezničkih radnika za pružanje prve pomoći povrijeđenim osobama u vanrednim
događajima nastalim u željezničkom saobraćaju ureduje se općim aktom Željeznice BiH.
Željeznice BiH kada su obaviještene o vanrednom događaju u kome je bilo povrijeđenih i poginulih osoba
dužne su da o tome obavijeste najbližu zdravstvenu ustanovu.

Ĉlan 89.
Organi koji obavljaju uviđaje o vanrednim događajima nastalim u željezničkom saobraćaju dužni su da
vode računa da uviđajne radnje ne omataju odvijanje željezničkog saobraćaja, odnosno da uviđaj obave u
što kraćem roku tako da se ometanje saobraćaja svede na najmanju mjeru.

Ĉlan 90.
Željeznice BiH dužne su da o vanrednim događajima nastalim u željezničkom saobraćaju, koji su imali za
posljedicu smrt ili težu povredu osoba ili znatnu materijalnu štetu, odmah nakon njihovog nastanka
obavijeste nadležni republički organ uprave, kao i vojne institucije ako je u tim vanrednim događajima
bilo poginulih i povrijeđenih vojnih osoba ili oštećenih vojnih transportnih sredstava.
Željeznice BiH dužne su da o vanrednim događajima nastalim u željezničkom saobraćaju i o drugim
pojavama značajnim za sigurnost željezničkog saobraćaja vode evidenciju i da nadležnom organu uprave
za poslove saobraćaja i komunikacija najmanje jedanput godišnje dostavljaju izvještaje o stanju sigurnosti
željezničkog saobraćaja s odgovarajućim podacima.
Način evidentiranja i statističkog praćenja i objavljivanja podataka o vanrednim događajima nastalim u
željezničkom saobraćaju i o drugim pojavama značajnim za sigurnost željezničkog saobraćaja, utvrđuje se
općim aktom Željeznice BiH.

7. Ukrštanje ţeljezniĉkih pruga i cesta

Ĉlan 91.
Prelaženje cestovnih vozila preko željezničke pruge dozvoljeno je samo na cestovnim prelazima, a
prelaženje osoba preko željezničke pruge dozvoljeno je samo na pješačkim ili cestovnim prelazima.
Vozovi u željezničkom saobraćaju imaju na cestovnim prelazima pravo prvenstva prolaza u odnosu na
cestovna vozila i druge učesnika u saobraćaju.

Ĉlan 92.
Ukrštanje željezničke pruge i autoceste i ukrštanje pruge i ceste u staničnom prostoru između ulaznih
odnosno izlaznih skretnica od kojih počinju stanični kolosjeci ne može biti u istom nivou.
Ukrštanje željezničke pruge i ceste koja nema svojstvo autoceste ne može biti u istom nivou ako je
saobraćaj motornih vozila na cesti gust i ako je željeznički saobraćaj na pruzi učestao i ako to zahtijevaju
posebni uslovi na mjestu ukrštanja pruge i ceste i drugi razlozi sigurnosti željezničkog saobraćaja.
Pod gustim saobraćajom na mjestima ukrštanja željezničke pruge sa javnom cestom, podrazumijeva se
prolaz preko 7.000 cestovnih vozila u 24 sata.
Pod učestalim saobraćajom na pruzi podrazumijeva se prolaz preko 72 voza u 24 sata.
Posebni uslovi koji zahtijevaju ukrštanje u dva nivoa su:
(1) kada je udaljenost cestovnog prelaza od bližeg službenog mjesta (željezničke stanice i dr.) takva da
je vrijeme dolaska voza do cestovnog prelaza kraće od propisanog vremena za aktiviranje uređaja za
zatvaranje saobraćaja na cesti;
(2) kada to zahtijevaju razlozi opće sigurnosti ili teški terenski uslovi.

Ĉlan 93.
Radi sigurnosti saobraćaja, na mjestima ukrštanja pruge normalnog kolosijeka Željeznice BiH i drugih
40
preduzeća koja obavljaju željeznički saobraćaj sa cestama, cestovni prelaz u nivou mora ispunjavati
slijedeće uslove:
(1) na mjestu ukrštanja sa magistralnom cestom mora imati automatski uređaj za zatvaranje saobraćaja
na cesti sa branicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom;
(2) na mjestu ukrštanja sa regionalnom cestom mora imati urađaj koji automatski najavljuje učesnicima
u cestovnom saobraćaju nailazak voza;
(3) na mjestu ukrštanja sa općinskim i ostalim cestama mora imati trouglove preglednosti, a ukoliko nije
moguće ostvariti trouglove preglednosti, mora se primjeniti jedan od vidova zaštite (svjetlosno-
zvučna signalizacija ili cesto-prelazni branik) što sporazumno utvrđuju preduzeće za željeznice i za
ceste sa nadležnim općinskim organom.

Ĉlan 94.
Ukrštanje pruge željeznice drugih preduzeća sa autocestom u staničnom području mora biti izvedeno van
nivoa.
Stanično područje obuhvata prostor od ulaznih do izlaznih skretnica.

Ĉlan 95.
Radi sigurnosti saobraćaja na mjestu ukrštanja industrijskog kolosijeka sa cestama, cestovni prelaz u
nivou mora ispunjavati slijedeće uslove:
(1) na magistralnoj i regionalnoj cesti mora imati jedan od uređaja kojim se učesnicima u saobraćaju
najavljuje približavanje voza;
(2) na ostalim cestama mora imati trouglove preglednosti, a ako se ne mogu ostvariti trouglovi
preglednosti, na cestovnom prelazu mora se postaviti svjetlosno-zvučna signalizacija i cesto-prelazni
branik.

Ĉlan 96.
Signalni znakovi na cesti-kolosijeku postavljaju se prema odredbama ovog zakona i propisa donesenim na
osnovu ovog zakona, a saobraćajni znakovi na cesti postavljaju se prema odredbama propisa o
saobraćajnim znacima.
Sigurnost saobraćaja, kod ukrštanja industrijskog kolosijeka sa cestom u krugu preduzeća uređuje imalac
željeznice, saglasno odredbama čl. 94. i 95 ovog zakona.

Ĉlan 97.
Način ukrštanja i tehničke mjere odnosno trouglove preglednosti za sigurnost saobraćaja na cestovnom
prelazu u nivou, saglasno odredbama ovog zakona, utvrđuje se u tehničkoj dokumentaciji.

Ĉlan 98.
Kolosijek i kolovoz u nivou ceste na cestovnom prelazu mora biti izveden i održavan po tehničkim
propisima tako da su trajno zadovoljeni uslovi sigurnog prelaza željezničkih i cestovnih vozila.
Ceste sa zemljanim kolovozom na mjestu ukrštanja sa prugom u nivou moraju biti kaldrmisani odnosno
prekriveni savremenim kolovoznim zastorom na dužini od 20 m od ose kolosijeka, osim dijela od po tri
metra s obje strane kolosijeka.

Ĉlan 99.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički saobraćaj dužna su starati se o:
(1) održavanju kolosijeka i dijela ceste na dužini od 3 m od ose kolosijeka;
(2) signalnim znakovima na pruzi;
(3) saobraćajnim znakovima na cesti: "Andrejin križ" i "Zabrana saobraćaja za vozila čija ukupna visina
prelazi određenu visinu";
(4) uređajima za zaštitu sigurnosti saobraćaja na pruzi i cesti;
(5) zaštitnim kapijama na elektrificiranoj pruzi.
Direkcija koja upravlja cestom dužna je starati se o:
(1) održavanju preostalog dijela ceste na cestovnom prelazu;
(2) saobraćajnim znacima koji označavaju ukrštanje pruge i ceste;
(3) zaštitnim mrežama na nadvožnjacima

Ĉlan 100.
Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički saobraćaj kao i preduzeća koja održavaju
41
ceste dužna su na cestovnom prelazu provesti propisane mjere za siguran saobraćaj.

Ĉlan 101.
Na željezničkoj pruzi, ispred cestovnog prelaza, moraju biti postavljeni propisani signalni znakovi za
obavještavanje voznog osoblja o približavanju voza cestovnom prelazu i o obavezi davanja propisanih
zvučnih signala sa vučnog vozila.

Ĉlan 102.
Za prelazak preko cestovnog prelaza vozila koja saobraćaju na cestama sa posebnom dozvolom za
vanredni prevoz, ako cestovno vozilo sa teretom na njemu ili bez tereta prekoračuje propisanu najveću
dozvoljenu ukupnu masu ili najveće dozvoljeno osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu visinu,
potrebna je saglasnost Željeznice BiH.
Na podvožnjacima čija je donja ivica konstrukcije iznad kolovoza ceste postavljena na visinu manju od
najveće dozvoljene visine cestovnog vozila zajedno sa teretom na njemu, moraju se postaviti zaštitne
kapije i odgovarajući znaci zabrane saobraćaja za cestovna vozila čija ukupna visina zajedno sa teretom
na njemu prelazi zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu.
Zaštitne kapije i odgovarajuće znake zabrane saobraćaja za cestovna vozila iz stava 2. ovog člana dužna
su da postavljaju i da ih održavaju preduzeća koja se brinu o održavanju cesta.

8. Duţnosti i odgovornosti ţeljezniĉkih radnika

Ĉlan 103.
Željeznički radnici dužni su da se pridržavaju odredaba ovog zakona o regulisanju i obavljanju
željezničkog saobraćaja, o signalima i o održavanju željezničke pruge, objekata, postrojenja i uređaja na
njima i željezničkih vozila.
Nepridržavanje odredaba iz stava 1. ovog člana predstavlja prekršaj i povredu radne obaveze.
Željeznice BiH općim aktom utvrđuju organizaciju i način obavljanja kontrole iz člana 14. ovog zakona,
ovlaštenja radnika za obavljanje kontrole kao i ovlaštenja određenih organa Željeznice BiH za pokretanje
i vođenje postupka protiv željezničkih radnika zbog povrede radne obaveze u obavljanju željezničkog
saobraćaja, kad tu povredu učini radnik tog preduzeća.

Ĉlan 104.
Željeznice BiH općim aktom bliže utvrđuju okolnosti i uslove pod kojim će se željezničkom radniku za
učinjenu povredu radne obaveze izreći disciplinska mjera, postupak za provođenje te mjere, kao i prava,
obaveza i odgovornosti organa koji odlučuje o disciplinskoj odgovornosti radnika.
Željeznički radnici iz člana 103. stav 3. ovog zakona dužni su da podnesu prijavu sudiji za prekršaj protiv
željezničkog radnika ili odgovorne osobe koja je učinila prekršaj pri obavljanju željezničkog saobraćaja.

9. Zaštita ţeljezniĉkih pruga i vozila

Ĉlan 105.
Pristup i kretanje osoba i cestovnih vozila na željezničkom području dozvoljeni su samo na određenim
mjestima.
Osobe koje u okviru svojih poslova i zadataka treba da izvrše određene radove na pruzi, izuzev
željezničkih radnika, dužne su da o tome obavijeste Željeznice BiH i da od njih dobiju pismeno odobrenje
o vremenu i uslovima pod kojim mogu izvršiti te radove.
Izuzetno, odredba stava 2. ovog člana ne odnosi se na pripadnike policije i oružanih snaga Republike ako
u vanrednim i hitnim slučajevima treba da izvrše određenu službenu radnju ili da pristupe na željezničko
područje i da se kreću na tom području i na mjestima koja nisu za to predviđena.

Ĉlan 106.
Radi sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja zabranjeno je:
(1) kvariti ili oštećivati željezničku prugu, željeznička vozila ili njihovu opremu;
(2) baciti ili stavljati bilo kakav predmet na željezničku prugu ili baciti bilo kakav predmet na
željeznička vozila ili iz tih vozila;
(3) izvoditi radove u blizini željezničke pruge koji bi mogli remetiti željezničku prugu ili umanjiti
stabilnost terena ili na bilo koji drugi način ugrožavati ili ometati željeznički saobraćaj;
(4) neovlašteno otvarati branik cestovnog prelaza, stavljati ili vješati bilo što na branik ili drugi signalno-
42
 sigurnosni uređaj cestovnog prelaza, ili na bilo koji drugi način ometati normalno funkcionisanje
branika ili drugog uređaja na cestovnom prelazu;
(5) obavljati poslove, saditi drveće i drugo visoko rastinje ili izvoditi radove u blizini cestovnog prelaza
koji umanjuju, sprječavaju ili na bilo koji način ometaju preglednost željezničke pruge ili ceste;
(6) neovlašteno ukloniti napravu postavljenu radi zaštite željezničkog saobraćaja na mjestu odronjavanja
i mjestu bujica ili na mjestu izloženom vijavici i jakom vjetru;
(7) unositi materije ili predmete u putnička kola, stanične prostorije ili druga mjesta predviđena za
putnike, kojim bi se mogla ugroziti sigurnost putnika i drugih osoba ili im se nanijeti šteta;
(8) upotrijebiti uređaj za kočenje radi zaustavljanja voza, osim u slučaju opasnosti za sigurnost voza,
putnika i drugih osoba;
(9) ometati rad čuvara pruge, cestovnog prelaza, mosta, odnosno tunela ili drugog željezničkog radnika
u obavljanju željezničkog saobraćaja;
(10) pored željezničke pruge, a naročito u blizini vidnih željezničkih signala saditi visoko drveće i
postavljati znakove, oznake, izvore svjetlosti koji daju obojenu svjetlost ili bilo koje druge naprave
koje bojom, oblikom i svjetlošću ili na drugi način otežavaju uočavanje željezničkih signala, ili koje
mogu dovesti u zabludu željezničke radnike u pogledu značenja signala.
Željeznice BiH, u slučajevima iz tačke 10. ovog člana, imaju pravo da bez posebnog odobrenja ili drugog
akta uklone to drveće ili objekte.

Ĉlan 107.
Na mjestima koja su predviđena za pristup i kretanje na željezničkom području i u vozovima, sve osobe
dužne su da se pridržavaju unutrašnjeg reda u željezničkom saobraćaju, u skladu sa općim aktom
Željeznice BiH.
Ovlašteni željeznički radnici smatraju se da se osobe koje se nalaze na željezničkom području i u
vozovima pridržavaju unutrašnjeg reda.
Ovlašteni radnici iz stava 2. ovog člana u provođenju unutrašnjeg reda u željezničkom saobraćaju
preduzimaju mjere potrebne za spriječavanje narušavanja i mjere za uspostavljanje narušenog unutrašnjeg
reda, oduzimaju predmete koji su upotrebljeni za ugrožavanje sigurnosti željezničkog saobraćaja ili za
narušavanje unutrašnjeg reda.
Policija, na zahtjev željezničkog radnika, dužna je pružiti potrebnu pomoć tim radnicima u spriječavanju
narušavanja i uspostavljanja unutrašnjeg reda i u pridržavanju propisa o sigurnosti u željezničkom
saobraćaju na način utvrđen zakonom.
Policija se stara o javnom redu u vozovima i na mjestima koja su predviđena za pristup i kretanje na
željezničkom području.

Ĉlan 108.
Željeznice BiH dužne su da utvrde objekte od posebnog značaja za sigurnost željezničkog saobraćaja i da
organizuju fizičku i tehničku zaštitu tih objekata.
Kriteriji za određivanje objekata iz stava 1. ovog člana i mjere zaštite za osiguranje tih objekata utvrđuju
se općim aktima Željeznice BiH.
Radnik koji obavlja poslove neposredne fizičke zaštite određenih objekata može biti naoružan
odgovarajućim vatrenim oružjem i može ga upotrijebiti u skladu sa posebnim zakonom.
Osim radnika iz stava 3. ovog člana i drugi radnici Željeznica BiH dužni su da samoinicijativno
preduzimaju mjere zaštite objekata od posebnog značaja za sigurnost saobraćaja.

Ĉlan 109.
Željeznice BiH i druga preduzeća dužna su da u svako doba, a naročito u zimskom periodu, preduzimaju
propisane mjere za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

III - PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE

Ĉlan 110.
Industrijske željeznice dužne su da željeznički saobraćaj obavljaju na način i prema uslovima utvrđenim
ovim zakonom.
Na industrijske željeznice, industrijske kolosijeke i željeznička vozila industrijskih željeznica, kao i na
radnike koji neposredno učestvuju u obavljanju željezničkog saobraćaja na industrijskim željeznicama
primjenjuju se uslovi i tehnički normativi koji su od značaja za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja,
43
utvrđeni ovim zakonom.

Ĉlan 111.
Željeznice BiH i industrijske željeznice dužne su na industrijskim kolosijecima, koji se priključuju na
željezničku prugu, odnosno na prugu industrijske željeznice, da željeznički saobraćaj obavljaju na način i
prema uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Preduzeća koja održavaju industrijske kolosijeke dužna su da te kolosijeke održavaju u stanju za sigurno
odvijanje željezničkog saobraćaja saglasno članu 35. ovog zakona.

Ĉlan 112.
Pruga industrijske željeznice ili industrijski kolosijek priključuje se na prugu Željeznice BiH u stanici, a
izuzetno na otvorenoj pruzi, uz obavezu provođenja neophodnih mjera sigurnosti saobraćaja.
Ako se pruga industrijske željeznice ili industrijskog kolosijeka priključuje na otvorenoj pruzi magistralne
pruge, odvojna skretnica mora biti izvedena sa zaštitnim kolosijekom i osigurana signalima sa
predsignalima. Signali moraju da zavise od položaja skretnice koja se kontroliše iz susjednog posjednutog
saobraćajnog mjesta na pruzi.
Odvojna skretnica iz stava 2. ovog člana mora biti posjednuta željezničkim radnicima ako se njen položaj
ne kontroliše iz susjednog posjednutog saobraćajnog mjesta na pruzi.
Pruga industrijske željeznice ili industrijski kolosijek može se priključiti na željezničku prugu samo ako
to odobre Željeznice BiH.
Način priključivanja i saobraćajno-tehničke uslove za priključivanje pruge industrijske željeznice ili
kolosijeka i mjere za sigurnost saobraćaja koje treba provesti u vezi sa priključivanjem utvrđuju
Željeznice BiH.
Željeznička vozila preduzeća koja obavljaju prijevoz stvari i osoba za vlastite potrebe, kad učestvuju u
saobraćaju na prugama Željeznice BiH, moraju ispunjavati uslove i normative propisane ovim zakonom
za željeznička vozila Željeznice BiH.

Ĉlan 113.
Radnici preduzeća koja obavljaju prijevoz stvari i osoba za vlastite potrebe kad učestvuju u saobraćaju na
prugama Željeznice BiH moraju u pogledu stručne spreme i obučenosti i psihičke i fizičke sposobnosti,
kao i u pogledu drugih uslova koji su od značaja za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja, ispunjavati
uslove i tehničke normative utvrđene ovim zakonom.

IV - POSEBNE MJERE SIGURNOSTI

Ĉlan 114.
Željezničkom radniku privremeno će se zabraniti obavljanje poslova i radnih zadataka, i to:
(1) ako je psihički i fizički nesposoban za obavljanje poslova i zadataka na osnovu nalaza i mišljenja
odgovarajuće zdravstvene ustanove za vrijeme dok ta nesposobnost traje;
(2) ako se ne podvrgne zdravstvenom pregledu na koji je upućen, za vrijeme dok se tom pregledu ne
podvrgne;
(3) ako prilikom provjeravanja stručne obučenosti ne pokaže odgovarajuće znanje za obavljanje poslova
i zadataka, za vrijeme dok ne pokaže stručno znanje;
(4) ako se ne podvrgne stručnom provjeravanju na koje je upućen, za vrijeme dok se tom provjeravanju
ne podvrgne.
U slučaju iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana privremenu zabranu izriče ovlašteni radnik Željeznice BiH i
donosi rješenje o privremenoj zabrani obavljanja tih poslova za vrijeme dok se ne ispune uslovi zbog
kojih je privremena zabrana izrečena.

Ĉlan 115.
Ovlašteno lice nadležnog organa odnosno ovlašteni radnik Željeznice BiH će na licu mjesta privremeno
isključiti iz saobraćaja željezničkog radnika, i to:
(1) ako ga zatekne da obavlja poslove i radne zadatke ili ako pokuša da obavlja poslove i radne zadatke,
a očigledno da je taj radnik u takvom psihičkom stanju (umor, bolest, dejstvo lijekova i droga ili
drugih opojnih sredstava) da nije sposoban da bezbjedno obavlja poslove i zadatke;
(2) ako ga zatekne da obavlja poslove i zadatke i ako utvrdi da u organizmu ima alkohol ili ako pokazuje
znake alkoholne poremećenosti;
44
(3) ako odbije da se podvrgne ispitivanju alkoholisanosti primjenom odgovarajućih sredstava i aparata
ili odbije da se podvrgne ljekarskom pregledu radi provjere da li ima alkohola u krvi i da li pokazuje
znake alkoholne poremećenosti ili se nalazi pod dejstvom droga i psihoaktivih sredstava, na koje je
upućen;
(4) ako ga zatekne da obavlja poslove i zadatke duže od dopuštenog trajanja radnog vremena u toku
jedne smjene;
(5) ako ustanovi da je nepažnjom ili na drugi način prouzrokovao vanredni događaj na željeznici i na taj
način ugrozio sigurnost željezničkog saobraćaja.
Ovlaštena osoba nadležnog organa, odnosno ovlašteni radnik Željeznice BiH koji je privremeno isključio
iz saobraćaja željezničkog radnika prema odredbi stava 1. ovog člana dužno je da željezničkom radniku o
tome izda rješenje.

Ĉlan 116.
Željeznički radnik kome je na osnovu člana 114. ovog zakona privremeno zabranjeno obavljanje poslova
i zadataka, odnosno koje je na osnovu člana 115. ovog zakona privremeno isključen iz saobraćaja, ne
smije da obavlja te poslove za vrijeme trajanja zabrane, odnosno privremenog isključenja.

V – INSPEKCIJA

Ĉlan 117.
Nadzor nad primjenjivanjem odredaba ovog zakona, propisa i općih akata donesenih na osnovu ovog
zakona i drugih propisa koji se odnose na željeznički saobraćaj, obavija Ministarstvo, preko inspektora
željezničkog saobraćaja.
Za inspektora željezničkog saobraćaja može se postaviti diplomirani inžinjer (mašinstva, saobraćaja-
željeznički smjer, građevinarstva i elektrotehnike) koji ima stručni ispit i najmanje tri godine radnog
iskustva u struci.

Ĉlan 118.
Inspektor željezničkog saobraćaja ovlašten je:
(1) obustaviti izvršenje naređenja koja su protivno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu njega;
(2) izdavati u hitnim slučajevima naređenja o otklanjanju nedostatka koji ugrožavaju sigurnost
saobraćaja na voznim sredstvima, prugama i pružnim postrojenjima;
(3) izdavati naređenja o privremenom isključenju iz saobraćaja voznih sredstava, pruga i pružnih
postrojenja koji ne odgovaraju propisanim tehničkim i drugim uslovima, ako postoji opasnost da bi
se njihovom upotrebom ugrozila sigurnost saobraćaja;
(4) privremeno udaljiti od vršenja poslova željezničkog radnika koji neposredno učestvuje u vršenju
željezničkog saobraćaja ako ne ispunjava propisane zdravstvene uslove ili nema propisanu stručnu
osposobljenost za samostalno vršenje poslova na radnom mjestu;
(5) narediti da se otklone nepravilnosti u vršenju željezničkog saobraćaja i da se vršenje tog saobraćaja
usaglasi sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, a po potrebi odrediti mjere
sigurnosti koje privremeno treba preduzeti;
(6) privremeno obustaviti radove koji se izvode na željezničkoj pruzi, u zaštitnom pružnom pojasu ili na
željezničkom vozilu, ako bi se njihovim izvođenjem mogla ugroziti sigurnost željezničkog
saobraćaja ili se izvode bez odobrenja koje je propisano.
Inspektor željezničkog saobraćaja ovlašten je preduzimati i druge mjere u skladu sa ovim zakonom i
propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Ĉlan 119.
Izuzetno, u slučaju neposredne ugroženosti sigurnosti željezničkog saobraćaja, mjere iz člana 118. ovog
zakona inspektor željezničkog saobraćaja može naredi i u zapisniku o inspekcijskom pregledu.
Na činjenično stanje i mjere naložene u zapisniku o inspekcijskom pregledu, preduzeće odnosno
odgovorno lice može, u roku od 7 dana od dana prijema zapisnika, uložiti prigovor ministru saobraćaja i
komunikacija u Vladi Republike.
Prigovor iz stava 2. ovog člana ne odlaže izvršenje naloženih mjera.

45
VI - KAZNENE ODREDBE

Ĉlan 120.
Novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 DEM kaznit će se za privredni prestup Željeznice BiH ili drugo
preduzeće u čiju djelatnost spada građenje ili održavanje pruga ili druga pravna osoba:
(1) ako ne organizuje ili ako trajno ne obavlja kontrolu nad bezbjednim odvijanjem željezničkog
saobraćaja na način utvrđen ovim zakonom, ili ako ne prati i ne analizira stanje bezbjednosti u
željezničkom saobraćaju i ne preduzima mjere za unapređenje sigurnosti u željezničkom saobraćaju
radi otklanjanja nedostataka na željeznici (član 14. st. 1. i 2. );
(2) ako željezničke pruge projektuje, gradi ili održava tako da ne odgovaraju utvrđenoj prevoznoj ili
propusnoj moći pruge ili brzini vozova ili dozvoljenom osovinskom opterećenju ili masi natovarenih
vozila po dužnom metru ili zahtjevima sigurnosti željezničkog saobraćaja, ili drugim uslovima koji
su propisani za odnosnu grupu ili ako pruge koje služe međunarodnom tranzitnom saobraćaju ne
odgovaraju još i uslovima koji su utvrđeni međunarodnim ugovorom koji obavezuju Republiku (član
16. stav 1.);
(3) ako željezničku prugu ili postrojenja ili objekte ili uređaje na toj pruzi preda saobraćaju prije nego
što se tehničkim pregledom utvrdi da željeznička pruga, postrojenje, objekat ili uređaj na toj pruzi
ispunjava propisane uslove (član 17. stav 1);
(4) ako gradi ili održava ili koristi željezničke pruge koje ne ispunjavaju osnovne uslove u pogledu:
širine kolosijeka, poluprečnika krivine, nagiba nivelete, razmaka između osa kolosijeka, razmaka
kolosijeka u stanici, razmaka između kolosijeka na otvorenoj pruzi kod dvokolosječnih i paralelnih
pruga i dozvoljenog osovinskog opterećenja ili ako gradi željezničke pruge koje ne ispunjavaju
uslove slobodnog profila za otvorenu prugu, za mostove, za tunele i za stanice (član 20. st. 1, 2, 3. i
4.);
(5) ako priključi željezničku prugu na drugu prugu preduzeća van dopuštenog mjesta bez provođenja
neophodnih mjera sigurnosti saobraćaja (član 21. stav 1.);
(6) ako željezničku prugu priključi na otvorenoj pruzi magistralne pruge, a odvojna skretnica nije
izvedena sa zaštitnim kolosijekom ili ako nije osigurana signalima i predsignalima (član 21. stav 2.);
(7) ako ne osigura posjedanje odvojne skretnice željezničkim radnikom u slučajevima kad njen položaj
ne može da se kontroliše iz susjednog posjednutog saobraćajnog mjesta na pruzi (član 21. stav 3.);
(8) ako je međusobno ukrštanje željezničkih pruga ili ukrštanje željezničkih pruga sa drugom prugom
izvedeno u nivou (član 22.);
(9) ako na zajedničkom mostu ne odvoji željezničku prugu od javne ceste sigurnosnom ogradom (član
23.);
(10) ako ne obezbjedi propisani razmak između pruge i ceste u skladu sa članom 25. st. 1. i 2. ovog
zakona;
(11) ako ne opremi saobraćajna mjesta na željezničkoj pruzi signalno-sigurnosnim uređajima i
postrojenjima zavisno od maksimalno dozvoljene brzine kretanja voza (član 27. stav 1.);
(12) ako ne provede odgovarajuće zaštitne mjere na mjestima na kojima je kontaktna mreža pod naponom
ili na kojima su ostavljeni uređaji kontaktne mreže, gdje postoji opasnost po život ljudi (član 29. stav
1.);
(13) ako ne provede odgovarajuće mjere zaštite od štetnih električnih utjecaja na signalno-sigurnosnim i
telekomunikacionim uređajima, ili na dijelovima tih uređaja koji se nalaze u neposrednoj blizini
kontaktne mreže (član 29. stav 2.);
(14) ako ne postavi na propisan način kontaktni provodnik monofaznog sistema iznad cestovnog prelaza,
zaštitne kapije na cestovnom prolazu, kao i odgovarajuće saobraćajne znake (član 30. st. 1. i 2.);
(15) ako na željezničkim stanicama ili na drugim saobraćajnim mjestima na pruzi u kojima se reguliše
željeznički saobraćaj ne obezbjedi potrebne prostorije ili uređaje za osvjetljenje, ili naprave i opremu
ili druge potrebne uređaje koji omogućavaju sigurno upravljanje saobraćajom (član 31. stav 1.);
(16) ako mjesto za primanje, smještanje i otpremanje putnika, prtljaga i pošiljaka nisu osvjetljenje ili nisu
snabdjevene odgovarajućim uređajima, postrojenjima ili opremom koji su potrebni za obavljanje
poslova na tim mjestima (član 31. stav 2.);
(17) ako pristup do vozova u željezničkim stanicama ili stajalištima dvokolosječne pruge sa velikom
frekvencijom putnika i vozova ne izvede tako da putnici ne prelaze preko kolosijeka (član 31. stav
3.);
(18) ako na stanicama sa srednjom frekvencijom putnika ne izgradi perone i prelaze preko kolosijeka, a u
stanicama sa malom frekvencijom putnika međukolosječne prostore za izlaz i ulaz putnika ne naspe i
izdigne iznad gornje ivice šina i ne izgradi prelaze preko kolosijeka, te u stanici za prijem i otpemu
46
 stvari ne osigura povezivanje stanice prilaznom cestom sa najbližom javnom cestom (član 31. st. 4,
5. i 6.);
(19) ako stajališta na dvokolosječnim prugama ne obezbjedi peronima povezanim prolazima ispod ili
iznad pruge ili peronima sa pristupnim prolazima za usmjeravanje putnika na obezbjeđeni cestovni
prelaz ili pješački prelaz ili ako ih ne zaštiti željezničkim signalima (član 32. stav 1.);
(20) ako na stajalištima dvokolosječnih pruga, osim stajališta sa ostrvskim peronima, ne postavi ogradu
između kolosijeka (član 32. stav 2.);
(21) ako, radi dezinfekcije i dezinsekcije kola, jednu stanicu na području Željeznice BiH ne osposobi za
ovu namjenu i ne osigura da stanica u kojoj se vrši pranje cisterni nema odgovarajuće objekte,
uređaje i instalacije za pranje, uz primjenu zaštitnih mjera okolice (član 33.);
(22) ako ne postavi ili izvede ili koristi cjevovode ili vodovode ili električne ili TT vazdušne linije ili
podzemne kablove ili druge slične instalacije ili uređaje, tako da ugrožavaju sigurnost željezničkog
saobraćaja ili ometaju obavljanje i razvoj željezničkog saobraćaja ili ako ove instalacije ili uređaje
postavi bez prethodne saglasnosti Željeznice BiH (član 34. st. 1. i 2. );
(23) ako željezničke pruge i postrojenja, objekte i uređaje na njima ne održava u stanju koje obezbjeđuje
siguran saobraćaj ili ako redovno ne kontroliše ili povremeno ne pregleda željezničke pruge i
postrojenja, objekte i uređaje na njima (član 35. stav 1.);
(24) ako ne ispunjava propisane uslove za održavanje, kontrolu i preglede željezničkih pruga (član 35.
stav 2.); ako na cestovnom prelazu ne provede mjere ili ako cestovne prelaze ne održava u stanju
koje obezbjeđuje siguran saobraćaj (član 100.);
(25) ako ne postavi zaštitne kapije i odgovarajuće znake zabrane saobraćaja za cestovna vozila čija
ukupna visina zajedno s teretom na njemu prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu (član 102. st.
2. i 3.);
(26) ako u svako doba, a posebno zimi, ne preduzme mjere za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja
(član 109.);
(27) ako prugu industrijske željeznice ili industrijski kolosijek priključuje na pragu Željeznice BiH bez
provođenja neophodnih mjera sigurnosti saobraćaja (član 112. stav 1.);
(28) ako prugu industrijske željeznice ili industrijski kolosijek priključuje na otvorenoj pruzi magistralne
pruge, a odvojna skretnica nije izvedena sa zaštitnim kolosijekom ili ako nije osigurana signalima i
predsignalima (član 112. stav 2.);
(29) ako nije obezbijedila posjedanje odvojne skretnice željezničkim radnikom u slučajevima kad se njen
položaj ne može da kontroliše iz susjednog posjednutog saobraćajnog mjesta na pruzi (član 112. stav
3.).
Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u Željeznici BiH ili drugom
preduzeću u čiju djelatnost spada građenje ili održavanje pruga ili u drugom pravnom licu novčanom
kaznom od 100 do 400 DEM.

Ĉlan 121.
Novčanom kaznom od 800 do 6.000 DEM kaznit će se za privredni prijestup Željeznice BiH ili drugo
preduzeće:
(1) ako koristi željeznička vozila koja ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom ili propisanim
standardima ili tehničkim normativima ili propisima o zaštiti od požara (član 36. stav 1.);
(2) ako koristi željznička vozila koja su namijenjena za korištenje u međunarodnom željezničkom
saobraćaju a koja ne ispunjavaju uslove utvrđene međunarodnim ugovorima (član stav 2.);
(3) ako koristi željeznička vozila koja ne ispunjavaju propisane uslove za pruge na kojima saobraćajuju,
u pogledu gabaritnih dimenzija vozila, osovinskog opterećenja i mase po dužnom metru (član 37.
stav 1.);
(4) ako proizvodi željeznička vozila koja ne odgovaraju uslovima propisanim ovim zakonom,
propisanim standardima i tehničkim normativima propisanim za prototip željezničkog vozila (član
39. stav 1.);
(5) ako pusti u saobraćaj željezničko vozilo bez izvršenog tehničkog pregleda kojim je utvrđena
podobnost za puštanje u saobraćaj (član 40.);
(6) ako pusti u saobraćaj željezničko vozilo koje nije upisano u evidenciju željezničkih vozila (član 41.
stav 1.);
(7) ako željezničko vozilo ne održava u stanju koje obezbjeđuje siguran željeznički saobraćaj, ili ako
redovno ili povremeno ne pregleda željezničko vozilo (član 42.);
(8) ako željezničko vozilo ne opremi uređajima za kočenje (član 43.);
(9) ako putnička kola ne opremi uređajima za grijanje, uređajima za električno osvjetljenje, sanitarno-
47
 higijenskim uređajima, aparatima za gašenje požara i ako ne podesi za sigurno prelaženje putnika iz
jednih kola u druga (član 45.);
(10) ako na dijelovima željezničkih vozila koji mogu doći pod električni napon ne provede propisane
zaštitne mjere (član 46.);
(11) ako u saobraćaju na prugama Željeznice BiH koristi željeznička vozila koja ne ispunjavaju uslove i
normative za željeznička vozila Željeznica BiH (član 112. stav 6.).
Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovrno lice u Željeznici BiH ili drugom
preduzeću novčanom kaznom od 80 do 300 DEM.

Ĉlan 122.
Novčanom kaznom od 80 do 1.000 DEM kaznit će se za prekršaj Željeznice BiH ili drugo pravno lice:
(1) ako ne vodi evidenciju i druge tehničke podatke o željezničkoj pruzi i o postrojenjima, objektima i
uređajima na pruzi koji su od značaja za sigurnost željezničkog saobraćaja, na način utvrđen ovim
zakonom (član 19. stav 4.);
(2) ako na pružnom pojasu gradi objekte ili postrojenja koji služe za utovar ili istovar stvari, bez
prethodne saglasnosti Željeznice BiH (član 24. stav 2.);
(3) ako ne vođi evidenciju o željezničkim vozilima i druge tehničke podatke koji su od značaja za
sigurnost željezničkog saobraćaja, na način utvrđen ovim zakonom (član 41. stav 2.);
(4) ako vučno vozilo u saobraćaju na željezničkim prugama ne opremi vlastitim auto-stop uređajima ili
potrebnim radio-uređajima ili uređajima za davanje zvučnih signala ili registrujućim brzinometrom
ili priborom za prvu pomoć ili aparatima za gašenje požara ili ako dizel lokomotive ili električne
lokomotive ili motorna kola ne opremi budnikom (član 44. st. 1,3, 4. i 5.);
(5) ako željeznički saobraćaj ne obavlja prema propisanim uslovima o načinu regulisanja i obavljanja
željezničkog saobraćaja ili o sastavu vozova ili o kočenju vozova (član 47. stav 2.);
(6) ako prijevoz putnika i stvari u željezničkom saobraćaju obavlja željezničkim vozilima koja ne
odgovaraju propisanim uslovima za sigurno odvijanje saobraćaja (član 47. stav 2.);
(7) ako vozove za prijevoz putnika ne obilježi sa strane putokaznim tablama (član 47. stav 4.);
(8) ako saobraćaj putničkih i teretnih vozova obavlja bez unaprijed utvrđenog reda vožnje ili ako red
vožnje koji se odnosi na prijevoz putnika ne obavi najkasnije 15 dana prije njegovog stupanja na
snagu ili ako se ne pridržava reda vožnje ili ako ne preduzima mjere za njegovo sigurno izvršenje i u
njemu deklarisan kvalitet usluga (član 48. st. 1. i 2. );
(9) ako voz u saobraćaju na pruzi ne posjedne propisanim brojem željezničkih radnika odgovarajuće
stručne spreme i obučenosti (član 49.);
(10) ako u voz uvrsti željezničko vozilo koje ne odgovara propisanim uslovima i tehničkim normativima
ili je nesposobno za saobraćaj ili ako nije u granicama propisanog profila ili ako prekoračuje
dozvoljeno osovinsko opterećenje, odnosno dozvoljenu masu po dužnom metru (član 51. stav 2.);
(11) ako teretna kola natovarena opasnim materijama ne obilježi ili ako te materije ne prijevozi u skladu
sa zakonom i drugim propisima o prijevozu opasnih materija (član 52.);
(12) ako saobraća vozom brzinom koja ne odgovara tehničkoj sposobnosti pruge ili postrojenja ili uređaja
na pruzi ili sposobnosti željezničkih vozila ili konačnoj masi ili ako brzinu voza ne prilagodi
propisanoj brzini na određenoj pruzi ili na nekom njenom dijelu (član 53. st. 1. i 2.);
(13) ako voz ne opremi sa hemijskiin sredstvima za gašenje požara i priborom za prvu pomoć smještenim
na lahko dostupnim mjestima (član 54. stav 1.);
(14) ako voz za prijevoz putnika, za vrijeme vožnje kroz tunel koja traje duže od 3 minute, ne osvijetli, ili
ako kola za prijevoz putnika ne zagrije, a spoljna temperatura je niža od +12 C (član st. 2. i 3.);
(15) ako prije početka radova na pruzi ili za vrijeme održavanja pruge, ne preduzme propisane mjere za
sigurnost saobraćaja i sigurnost radnika koji izvode radove na pruzi (član stav 1.);
(16) ako prije početka radova na pruzi ili postrojenju, ili objektu, ili uređaju na pruzi ili održavanju tih
objekata ne obezbjedi mjesto na kome će se izvoditi radovi (član 55. stav 2.);
(17) ako za vrijeme trajanja radova na pruzi ili postrojenju ili uređaju na pruzi ne organizuje siguran
saobraćaj na mjestu izvođenja tih radova (član 55. stav 3.);
(18) ako nakon završetka radova ne postupe u skladu sa članom 55. stav 4. ovog zakona;
(19) ako ne vodi podatke o vozu, njegovom sastavu, posadi, kočenju i kretanju i o događajima u vezi s
njegovim kretanjem (član 56.);
(20) ako željezničke pruge ne opremi propisanim signalima i signalnim oznakama (član 58.);
(21) ako signalima ili signalnim oznakama ne označi opasnost privremenog karaktera i ako te signale i
signalne oznake ne ukloni čim prestanu razlozi zbog kojih su bili postavljeni (član 59.);
(22) ako postavi sistem signalizacije ili signalnih oznaka koji ne odgovara organizaciji ili procesu rada ili
48
 zahtjevima sigurnosti saobraćaja ili ako sistem signalizacije ili signalnih oznaka nije u pogledu
značenja signalnih pojmova uskladio sa jedinstvenim značenjem signalnih pojmova (član 60.);
(23) ako signale ne postavi i ne održava u skladu sa članom 62. ovog zakona;
(24) ako na određenim mjestima u stanicama ili na pruzi ne postavi signale koji služe za očuvanje lične
sigurnosti radnika ili drugih osoba (član 63.);
(25) ako signale ne ukloni, ne dopuni ili ne izmjeni u slučajevima kada njihovo značenje ne odgovara
izmjenjenim uslovima ili zahtjevima sigurnosti saobraćaja (član 65.);
(26) ako voz ne označi, na čeonoj strani noću, a na kraju voza danju i noću, odgovarajućim signalima
(član 66.);
(27) ako ne preduzima mjere u skladu sa članom 87. stav 1. ovog zakona;
(28) ako ne preduzme mjere za uspostavljanje saobraćaja u slučaju prekida koji je nastao usljed vanrednih
događaja (član 87. stav 2.);
(29) ako ne utvrdi uzroke vanrednih događaja nastalih u željezničkom saobraćaju i okolnosti pod kojim su
nastali (član 88. stav 1.);
(30) ako je obavještena o venrednom događaju u kome je bilo povrijeđenih i poginulih, a o tome ne
obavijesti najbližu zdravstvenu organizaciju (član 88. stav 4.);
(31) ako na željezničkoj pruzi ispred cestovnog prelaza ne postavi propisane signalne znakove (član
101.);
(32) ako za vozilo koje saobraća na cestama sa posebnom dozvolom za vanredni prelaz ne pribavi
saglasnost za prelaz preko cestovnog prelaza (član 102. stav 1.);
(33) ako ne utvrdi objekte od posebnog značaja za sigurnost željezničkog saobraćaja i ne organizuje i ne
obavlja fizičku i tehničku zaštitu tih objekata (član 108. stav 1.);
(34) ako prugu industrijske željeznice ili industrijskog kolosijeka priključi na željezničku prugu bez
odobrenja Željeznice BiH (član 112. stav 4.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u Željeznici BiH ili drugom pravnom licu
novčanom kaznom od 50 do 200 DEM.

Ĉlan 123.
Novčanom kaznom od 100 do 500 DEM kaznit će se za prekršaj Željeznice BiH:
(1) ako dozvole željezničkom radniku dalje obavljanje poslova suprotno odredbi člana 69. stav 4. ovog
zakona;
(2) ako dozvole željezničkom radniku da obavlja poslove svog zanimanja, a ne ispunjava propisane
zdravstvene uslove ili se nije podvrgao zdravstvenom pregledu (član 78. stav 2.);
(3) ako dozvole dalje obavljanje poslova željezničkom radniku suprotno odredbama čl. 80. i 82. ovog
zakona;
(4) ako u željezničkim stanicama ili depoima ne obezbijede propisane prostorije za odmor i ishranu
radnika (član 86.);
(5) ako željezničkom radniku privremeno ne zabrane obavljanje poslova i radnih zadataka u slučajevima
iz člana 114. stav 1. tač. 1. do 4. ovog zakona (član 114. stav 2.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u Željeznici BiH novčanom kaznom od 20
do 150 DEM.

Ĉlan 124.
Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM kaznit će se za prekršaj željeznički radnik-pojedinac odgovoran
za sigurnost željezničkog saobraćaja:
(1) ako rasporedi željezničkog radnika ili mu dopusti da radi protivno odredbama ovog zakona o
ukupnom radnom vremenu, trajanju smjene i upravljanja vučnim vozilom, o dnevnom i sedmičnom
odmoru i o rasporedu u smjenama voznog i staničnog osoblja (čl. 84. i 85.);
(2) ako ne organizuje i trajno ne obavlja kontrolu sigurnosti željezničkog saobraćaja ili ne preduzima
potrebne mjere u pogledu primjene odredaba ovog zakona (član 103. stav 1.).

Ĉlan 125.
Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM kaznit će se za prekršaj željeznički radnik ili drugi radnik kada
učestvuje na pruzi Željeznice BiH:
(1) ako se u obavljanju saobraćaja ne pridržava ograničenja ili zabrana ili obaveza datih pomoću
signalnih znakova (član 61.);
(2) ako ne postupi po signalu koji ima značenje obaveznog naređenja ili upozorenja, a koji se na njega
odnosi (član 64. stav 1.);
49
(3) ako ne daje propisane signalne znake u željezničkom saobraćaju u propisanim slučajevima ili ne
postupi po njima (član 68. st. 1. i 2.);
(4) ako obavlja poslove za koje nema propisanu stručnu spremu i za koju nije stručno obučen (član 69.
stav 1.);
(5) ako obavlja određene poslove, a ne ispunjava propisane zdravstvene uslove za obavljanje tih poslova
(član 78. stav 1.);
(6) ako stupi na rad ili obavlja određene poslove suprotno odredbi člana 79. stav 1. ovog zakona;
(7) ako obavlja svoje poslove ili stupi na rad pod dejstvom alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih
sredstava (član 79. stav 3.);
(8) ako se ne pridržava odredaba ovog zakona u pogledu regulisanja ili obavljanja željezničkog
saobraćaja ili o signalima ili o održavanju pruga, postrojenja, objakta i uređaja na njima, kao i
željezničkih vozila (član 103. stav 1.);
(9) ako ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme i obučenosti i psihičke i fizičke sposobnosti, a
učestvuje u saobraćaju na prugama Željeznice BiH (član 116.).

Ĉlan 126.
Novčanom kaznom od 10 do 100 DEM kaznit će se za prekršaj pojedinac:
(1) ako u slučaju vanrednog događaja u kome je bilo povređenih ili poginulih osoba ne učestvuje u
spašavanju i pružanju pomoći povrijeđenim osobama ili ako o tome odmah ne obavijesti Željeznice
BiH ili najbližu zdravstvenu organizaciju ili nadležnu policijsku stanicu (član 88. stav 2.);
(2) ako prelazi prugu van cestovnog ili pješačkog prelaza (član 91. stav 1.);
(3) ako ometa sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja (član 106. stav 1. tač. 1. do 10.);
(4) ako se ne pridržava unutrašnjeg reda na željeznici i javnog reda na mjestima koja su predviđena za
pristup i kretanje na željezničkom području ili u vozovima (član 107. stav 1.).

Ĉlan 127.
Ovlašteno lice može pojedincu za prekršaj iz člana 126. tač. i 4. ovog zakona na licu mjesta izreći i
naplatiti mandatnu kaznu u visini od 4 DEM.

Ĉlan 128.
Novčane kazne utvrđene ovim zakonom plaćaju se u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji
utvrđuje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan plaćanja.

Ĉlan 129.
Uz kaznu za prekršaj iz čl. 124. i 125. ovog zakona, učiniocu prekršaja može se izreći zaštitna mjera
zabrane vršenja dužnosti željezničkog radnika sa posebnim ovlaštenjem ili drugog radnika odgovornog za
sigurnost željezničkog saobraćaja, odnosno zabrane obavljanja poslova željezničkog radnika, u trajanju
od tri mjeseca do jedne godine.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 130.
Odredbe člana 20. stav 1. i člana 21. stav 2. ovog zakona ne primjenjuju se na željezničke pruge i na
postrojenja, uređaje i objekte koji su njihov sastavni dio izgrađene prije dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Prilikom prve rekonstrukcije postojećih magistralnih pruga ili njihovih pojedinih dijelova, uključujući
postrojenja, uređaje, objekte koji su njihov sastavni dio, moraju se primjenjivati svi uslovi i tehnički
normativi propisani ovim zakonom kao i uslovi i tehnički normativi i mjere zaštite od požara, u skladu sa
posebnim zakonom.

Ĉlan 131.
Prilagođavanje postojećih magistralnih i ostalih željezničkih pruga uslovima propisanim u članu 27. stav
1. tačka 1. i st. 2. i 3. ovog zakona mora se izvršiti najkasnije do 31. 12. 2000. godine.
Do prilagođavanja postojećih ostalih željezničkih pruga uslovima propisanih u članu 27. stav 1. tačka 1.
ovog zakona u saobraćajnim mjestima na pruzi koja ne ispunjavaju uslove iz te odredbe brzina kretanja
voza preko skretničkog područja ne smije biti veća od 50 km/h.
Prilagođavanje postojećih stajališta na dvokolosječnim prugama uslovima propisanim u članu 31. stav 4.
50
ovog zakona mora se izvršiti najkasnije do 31. 12. 2000. godine.

Ĉlan 132.
Prilagođavanje postojećih željezničkih vozila uslovima propisanim u članu 44. ovog zakona mora se
izvršiti do 31. 12. 2000. godine.

Ĉlan 133.
Usklađivanje postojećih priključaka industrijskih kolosijeka pruga drugih preduzeća koja nisu u sastavu
Željeznice BiH, ukrštanja pruga i industrijskih kolosijeka drugih preduzeća sa prugama Željeznice BiH,
ukrštanje cesta i željezničkih pruga kao i zajedničkih mostava za prugu i cestu sa uslovima propisanim
ovim zakonom, izvršit će se najkasnije do 31. 12.2000. godine.

Ĉlan 134.
Usklađivanje postojećih objekata u zaštitnom pojasu sa uslovima propisanim u članu 24. stav 3. ovog
zakona izvršit će najkasnije do 31. 12. 2000. godine.

Ĉlan 135.
Ministarstvo zdravstva donijet će propis iz člana 73. stav 2. ovog zakona u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Ĉlan 136.
Ministarstvo će donijeli propis iz člana 39. stav 3. ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Ĉlan 137.
Željeznice BiH u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijet će opća akta iz člana
10. stav 2, člana 19. stav 4, člana 20. stav 3, člana 26. stav 2, člana 35. stav 3, člana 37 stav 3, člana 40.
stav 6, člana 41. stav 2, člana 42. stav 3, člana 43. stav 4, člana 44. stav 2, člana 46. stav 2, člana 47. stav
5, člana 58. stav 2, člana 69. stav 2, člana 70. stav 2, člana 79. stav 4, člana 85, člana 88. stav 3, člana 90.
stav 3, člana 103. stav 3, člana 104. stav 1., člana 107. stav 1. i člana 108. stav 2. ovog zakona, uz
prethodnu saglasnost Ministarstva.
Opći akt iz člana 107. stav 1. ovog zakona objavljuje se u „Službenom listu RBiH“.
Do donošenja akata iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se opći akti koji su doneseni na osnovu Zakona
o osnovama bezbjednosti željezničkog saobraćaja („Službeni list RBiH“, br. 2/92 i 13/94).

Ĉlan 138.
Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i u drugim vanrednim okolnostima (štrajk i dr.)
Vlada Republike može donijeti odluke o primjenjivanju ovog zakona, ukoliko nije moguće provođenje
njegovih odredaba iz objektivnih razloga.

Ĉlan 139.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena:
Zakona o osnovama bezbjednosti željezničkog saobraćaja („Službeni list RBiH“, br. 2/92 i 13/ 94), člana
1. stav 3, čl. 3. i 4, čl. 6. do 9, čl. . do 23, člana 34, čl. 47, 48. i 49, člana 52, čl. 56. i 57, čl. 88. do 91,
člana 93, člana 95. stav 1. tač. 1. i 4, člana 97. stav 1. tačka 1. i člana 98. stav 1. tačka 2. Zakona o
željeznicama Bosne i Hercegovine („Službeni list SRBiH”, br. 41/79, 36/87 i 22/90 i „Službeni list
RBiH“, br. 5/92 i 22/92)

Ĉlan 140.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom listu RBiH“.

51
52
 SPORAZUM

IZMEĐU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE

SRPSKE O USPOSTAVLJANJU ZAJEDNIČKE ŽELJEZNIČKE JAVNE
KORPORACIJE KAO DIJELA TRANSPORTNE KORPORACIJE

53
54
 SPORAZUM
IZMEĐU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE SRPSKE O
USPOSTAVLJANJU ZAJEDNIČKE ŽELJEZNIČKE JAVNE KORPORACIJE KAO DIJELA
TRANSPORTNE KORPORACIJE

S obzirom da Aneks 9 Općeg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini, potpisan u Parizu 14.
prosinca 1995. predviĎa uspostavljanje, od strane Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske,
javnih korporacija Bosne i Hercegovine radi njihove obostrane koristi;
S obzirom da su strane u gore navedenom Aneksu potvrdile da postoje urgentne potrebe u sektoru
saobraćaja u tom smislu i da su odlučile da uspostave transportnu Korporaciju;
S obzirom da unutar pomenutog sektora, ţeljeznice predstavljaju specifičnu oblast i treba da imaju svoju
sopstvenu posebnu strukturu;
S obzirom da strane ţele da usvoje rješenja koja su potpuno u skladu sa smjernicama Europske Unije, a
posebno sa Europskom Direktivom 91/440 od 29. jula 1991. i naknadnim tekstovima koji se tiču
ţeljezničkog transporta;
S obzirom da strane pridaju veliki značaj razvoju meĎunarodng ţeljezničkog saobraćaja i da su stoga
spremne da poduzmu sve potrebne mjere kako bi djelovali u skladu sa pravilima koja su usvojili
MeĎunarodna unija ţeljeznica (UIC), OCTI, CIT ili druge slične organizacije;
S obzirom da je treća paneuropska konferencija o transportu, odrţana u Helsinkiju u junu 1997.
proglasila liniju Ploče-Mostar-Sarajevo-Doboj-Slavonski Šamac-Budimpešta ogrankom "Koridora 5";
S obzirom da se čini da postoji snaţan komercijalni interes za razvoj teretnog ţeljezničkog saobraćaja na
liniji Zagreb-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Zvornik-Beograd kako bi se udvostručio Koridor 10;
S obzirom da postoji potreba za meĎunarodnom pomoći za obnavljanje uslova koji će omogućiti razvoj
ţeljezničkog transporta u Bosni i Hercegovini;
S obzirom da je jedan od uslova takve meĎunarodne pomoći da se izmeĎu strana institucionalizira
saradnja koja će omogućiti neometano odvijanje meĎuentitetskog i meĎunarodnog saobraćaja u skladu sa
striktno profesionalnim i ekonomskim kriterijima, u regulatornom okviru koji će uspostaviti institucije
Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
Strane su se sada dogovorile da osnuju ţeljezničku korporaciju čiji su sastavni dio sljedeći članovi:

Član 1.
(Uspostavljanje)
Ovim se formira, od strane entiteta, zajednička javna korporacija, kao dio transportne korporacije, koja će
ispuniti niz obveza od zajedničkog interesa, kako je precizirano u sljedećim članovima.
Ime korporacije je Bosansko-Hercegovačka ţeljeznička javna korporacija (BHŢJK).

Član 2.
(Definicije)
(1) Osim ako je izričito drugačije precizirano u ovom sporazumu, svi izrazi korišteni u ovom sporazumu
će imati značenja koja su im data u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini.
(2) Za svrhe ovog sporazuma:
a) "Korporacija" će značiti zajedničku javnu korporaciju stvorenu ovim sporazumom;
b) "menadţer infrastrukture" će značiti bilo koje javno tijelo ili preduzeće koje je odgovorno posebno
za uspostavljanje i odrţavanje ţeljezničke infrastrukture kao i za rukovanje kontrolnim i sigurnosnim
sistemima;
c) "Ţeljezničke kompanije" će značiti bilo koje privatno ili javno preduzeće koje je i menadţer
infrastrukture i ţeljeznički operator;
d) "Ţeljeznička infrastruktura" će značiti sve elemente nabrojane u Aneksu 1 ovog sporazuma, s tim što
je precizirano da će se ovaj aneks automatski mijenjati kako bi uvijek bio identičan sa definicijom
ţeljezničke infrastrukture koju je dala Europska Komisija (trenutno član 3. Direktive vijeća broj 91/440
od 29. jula 1991.);
e) "Ţeljeznički operator" će značiti bilo kojeg privatnog ili javnog operatora čiji je osnovni posao
pruţanje ţeljezničkih transportnih usluga za robu i/ili putnike uz obvezu da operator osigura vučna vozila.

Član 3.
(Svrha i ovlaštenja)
(1) Korporacija je zajednička struktura izmeĎu Entiteta i takoĎer izmeĎu njihovih ţeljezničkih
kompanija ili bilo koje druge organizacije odreĎene od strane Entiteta. Svrha Korporacije je da uspostavi
55
institucionaliziranu suradnju meĎu Entitetima i da omogući donošenje svih potrebnih odluka kako bi se
neometano, sigurno i redovno mogao odvijati meĎuentitetski i meĎunarodni saobraćaj.
(2) Korporacija će razmatrati i donositi odluke o sljedećim pitanjima koje se tiču ţeljezničke
infrastrukture i njenog korištenja od strane ţeljezničkih operatora;
a) dodjela ţeljezničkih pravaca za meĎuentitetski i meĎunarodni saobraćaj i uspostavljanje, publikacija
i slanje relevantnih meĎuentitetskih redova voţnje. Poslovodni odbor će, na način koji isključuje
disktriminaciju, vršiti dodjelu ţeljezničkih pravaca svim ţeljezničkim operatorima koji imaju licencu i
koji ţele da koriste ţeljezničku infrastrukturu lociranu u oba entiteta i na bazi prioriteta koje će odrediti
Upravni odbor Korporacije.
Prioroteti će odrţavati transportnu, ekonomsku i društvenu politiku koju Entiteti budu usvojili, ali koja će
biti u skladu sa propisima koje su izdale institucije Bosne i Hercegovine u vezi sa meĎuentitetskim
transportom;
b) usklaĎivanje sistema signalizacije, sigurnosti, telekomunikacija i drugih sistema i pravila i kritetija
koji se koriste na ţeljezničkoj mreţi dva Entiteta;
c) usklaĎivanje i odreĎivanje naknada za infrastrukturu.
Upravni odbor Korporacije će usvojiti osnovne naknade i matricu multiplikatora koji će se primjenjivati
na obračunavanje naknada za infrastrukturu. Multiplikatori za izračunavanje naknada će
uzeti u obzir, izmeĎu ostalog:
- transportnu politiku za različite vrste saobraćaja (duţnu paţnju treba posvetiti konkurenciji izmeĎu
različitih prijevoznih sredstava);
- troškove odrţavanja infrastrukture za različite vrste linija, elektrificirane ili ne.
d) plaćanje računa izmeĎu ţeljezničkih kompanija posebno u vezi sa podjelom naplaćenog prihoda
izmeĎu operacija i infrastrukture. Ovaj zadatak će obaviti Poslovodni odbor Korporacije na osnovu
pravila koja usvoji Upravni odbor.
e) ukupna kontrola da li različiti akteri koji su uključeni u ţeljezničku infrastrukturu i/ili operacije
poštivaju propise o meĎuentitetskom i meĎunarodnom saobraćaju koje su izdale institucije Bosne i
Hercegovine. Nijedan ţeljeznički pravac se neće dodijeliti ţeljezničkom operatoru koji ne poštiva takve
propise.
(3) Korporacija će ispitati puteve i načine da poboljša i poveća meĎuentitetski i meĎunarodni ţeljeznički
saobraćaj i dati prijedloge u vezi s tim. Ako su ti prijedlozi tehničke prirode, njih će prenijeti Poslovodni
odbor direktno menadţeru infrastrukture na kojeg se odnose, sa kopijom upućenom Upravnom odboru.
Ako se ti prijedlozi tiču poslovne politike ili traţe izgradnju nove infrastrukture ili materijalnu
transformaciju postojeće infrastrukture, ti prijedlozi će se prvo dati na razmatranje Upravnom odboru.
(4) Korporaciji je dodjeljena posebna misija, da u suradnju sa ţeljezničkim kompanijama ispita
meĎunarodne zahtjeve za efikasnim saobraćajom (uključujući interoperativnost) na sljedeće dvije linije
koje su ocjenjene kao dio paneuropske ţeljezničke mreţe:
a) ogranku Koridora 5 u Bosni i Hercegovini, tj. liniji Ploče-Mostar-Sarajevo, Doboj-Slavonski Šamac-
Budimpešta;
b) liniji Zagreb-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Zvornik-Beograd.
U tom kontekstu Korporacija će u suradnji sa Europskom Unijom i drugim europskim ţeljezničkim
kompanijama kojih se to tiče, definirati investicije koje mogu biti neophodne da bi ove dvije linije
ispunile gore spomenute zahtjeve i opravdale svoju svrhu.
(5) Korporacija će rasporeĎivati i upravljati donacijama koje budu davali meĎunarodni i drugi donatori.
Ona moţe traţiti takve donacije kakve bude smatrala potrebnim za osiguranje i razvoj neometanog,
sigurnog i redovitog meĎuentitetskog i meĎunarodnog saobraćaja, posebice na dvije linije koje su
navedene pod (4) gore u tekstu.
(6) Korporacija će djelovati kao zajednički meĎunarodni ţeljeznički predstavnik Entiteta i novog
ţeljezničkog sektora u Bosni i Hercegovini, ali ţeljezničke kompanije, menadţeri infrastrukture ili
ţeljeznički operatori u Bosni i Hercegovini neće biti spriječeni da postanu članovi meĎunarodnih
profesionalnih organizacija (kao što je UIC) ako pravila tih organizacija to dozvoljavaju.
(7) Korporacija moţe, uz poseban mandat Entiteta ili ţeljezničkih kompanija, menadţera infrastrukture
ili ţeljezničkih operatora, djelovati kao zajednički zastupnik ili samostalno u nabavci ţeljezničke opreme,
izgradnje i/ili upravljanju elementima ţeljezničke infrastrukture ili voznog parka.

Član 4.
(Mjesto poslovanja i dodjela odgovornosti)
(1) Sjedište Korporacije će biti u Sarajevu. Svaki od tri člana Poslovodnog odbora će imati posebne
odgovornosti o kojima će izvještavati Poslovodni odbor koji će donositi odluke.
56
- Administracija i financije će biti pod rukovodstvom generalnog direktora.
Odgovarajuća sluţba će biti smještena u Sarajevu.
- Operacije (dodjela voznih staza,... itd) će biti pod rukovodstvom jednog od zamjenika generalnog
direktora.
Odgovarajuća sluţba će biti smještena u Doboju.
- Poslovi vezani za infrastrukturu (harmonizacija opreme,...itd) će biti pod rukovodstvom jednog od
zamjenika generalnog direktora. Odgovarajuća sluţba će biti smještena u Doboju.
Sastanci Poslovodnog odbora će u principu alternativno biti odrţavani u Sarajevu i Doboju.
Organizacija Korporacije bazirana na ovim principima i principima funkcionalnosti sistema bit će riješena
Pravilnikom o organizaciji koji donosi Upravni odbor Korporacije.

Član 5.
(Poslovodni odbor i Upravni odbor)
(1) Upravni odbor će:
a) utvrditi politiku Korporacije i pravila i principe koje će Poslovodni odbor primjenjivati u
svakodnevnom upravljanju;
b) usvojiti budţet, uključujući potrebe za osobljem i naknade za njihov rad;
c) odobriti završne račune Korporacije i odlučiti o raspodjeli donacija ili kredita koje predloţi
Poslovodni odbor
(2) Upravni odbor će imati 12 članova kako slijedi:
a) šest ex-officio članova Odbora
- ministar transporta i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine;
- zamjenik ministra transporta Federacije Bosne i Hercegovine;
- ministar saobraćaja i komunikacija Republike Srpske;
- dva visoka duţnosnika (jedan Bošnjak, jedan Hrvat) Federalnih ţeljeznica;
- generalni direktor Ţeljeznica Republike Srpske.
Svaki od gore navedenih ex-officio članova će imati dva glasa.
b) Tri predstavnika (jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin) izabrana na dvije godine od strane
glavnog sindikata ţeljeznica u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Svaki takav
predstavnik će imati jedan glas.
c) Tri člana (jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin) izabrana na dvije godine kao predstavnici
kupaca/klijenata ţeljezničkih operatora za meĎuentitetski i meĎunarodni saobraćaj u Bosni i Hercegovini.
Privredna komora Republike Srpske će imenovati jednog člana, a Privredna komora Federacije Bosne i
Hercegovine dva člana. Svaki predstavnik će imati jedan glas.
d) Niti jedan član Poslovodnog odbora ne moţe u isto vrijeme biti član Upravnog odbora.
(3) Upravni odbor će se sastajati bar jednom kvartalno u sjedištu Korporacije ili u Banja Luci ili
Mostaru. Upravni odbor će svoje odluke donositi kvalificiranom većinom 12 članova, s tim što uvijek
mora biti najmanje 4 glasa od predstavnika svakog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Ako se
i nakon dva sastanka Upravnog odbora ne moţe postići kvalificirana većina, materija će biti proslijeĎena
na odluku (konsezusom)ministru transporta i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine, njegovom
zamjeniku, i ministru saobraćaja i komunikacija Republike Srpske. Ako takav konsenzus nije postignut u
periodu od 4 sedmice primjenit će se član 10. niţe.
(4) Upravni odbor će izabrati od svojih ex-officio članova predsjedavajućia, dopredsjedavajućia i
tajnika, a svaki od njih će biti iz drugog konstitutivnog naroda. Njihove funkcije će se rotirati svake dvije
godine.
(5) Predsjedavajući Upravnog odbora, a u njegovom odsustvu dopredsjedavajući, će sazivati sjednicu
Odbora bar jednom kvartalno. Pozivi u tom smislu moraju se poslati članovima Odbora faksom ili nekim
drugim brzim sredstvom komuniciranja najmanje 14 dana unaprijed. Predloţeni dnevni red mora biti
priloţen takvom pozivu.
(6) Članovi Poslovodnog odbora će prisustvovati sastancima Upravnog odbora, a mogu u slučaju
potrebe zahtijevati sazivanje vanrednog sastanka. Taj zahtjev se mora podnijeti predsjedavajućem. Ako su
zahtjev potpisala bar dva člana Poslovodnog odbora ili ako se zahtjev odnosi na urgentna pitanja u vezi sa
meĎuentitetskim ili meĎunarodnim saobraćajom, predsjedatalj mora sazvati sastanak što je prije moguće.
U drugim slučajevima predsjedavajući će se konzultirati sa dopredsjedavajućiem i tajnikom i
oni će zajednički predloţiti dalje pravce djelovanja.
(7) Svakodnevne, redovne poslove Korporacije će obavljati Poslovnodni odbor, u sastavu generalni
direktor i dva zamjenika generalnog direktora, koji će biti predstavnici tri konstitutivna naroda.

57
Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora će imenovati Upravni odbor na period od 6
godina.
Kako bi se osigurao kontinuitet, mandat prvih imenovanih članova će biti dvije, četiri odnosno šest
godina, a pojedinačna podjela tih mandata će biti odlučena ţlijebom. Funkcija generalnog direktora će se
rotirati svake dvije godine izmeĎu gore navedenih predstavnika.
Tri člana Poslovodnog odbora moraju biti profesionalci visokog integriteta i ugleda u oblasti ţeljeznica.
Oni moraju imati široko iskustvo u upravljanju ţeljezničkom infrastrukturom bilo u Federaciji Bosne i
Hercegovine bilo u Republici Srpskoj.
Njihov mandat će biti sa punim radnim vremenom, tako da će obavljanje ovog posla isključivati bilo koju
drugu rukovodnu funkciju.
(8) Poslovodni odbor donosi odluke konsenzusom u skladu sa principima i pravilima koja utvrdi
Upravni odbor.
Ukoliko Poslovodni odbor ne moţe da postigne konsenzus uprkos ponovljenim naporima da se to učini,
neriješeno pitanje će se prezentirati predsjedavajućem, dopredsjedatalju i sekretaru Upravnog odbora
(vidi (4) gore u tekstu), a oni će to pitanje riješiti ili odrediti pravce djelovanja za njihovo rješavanje.

Član 6.
(Budžet)
Godišnji budţet Korporacije će se financirati kako sljedi:
(1) Budţet Korporacije će se sastojati od sljedećih stavki:
- plaće osoblja i srodni troškovi,
- troškovi odrţavanja,
- investicije.
Izvori budţet će se sastojati od:
- dijela infrastrukturnih provizija koje će biti dodjeljene Korporaciji, kao što je godišnje odreĎeno od
strane Upravnog odbora,
- subvencija koje plaćaju entiteti.
(2) Osoblje Korporacije se uopćeno mora sastojati od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
(3) Sva sredstva koja Korporacija dobije u skladu sa člankom 7. niţe u tekstu će se uzeti u obzir kako bi
se odredio iznos koji treba osigurati prema (1) gore u tekstu.

Član 7.
(Vlasnička i ugovorna prava i mogućnosti uzimanja zajmova)
(1) Korporacija ima ovlaštenje da stieče, posjeduje, odrţava i raspolaţe sa nekretninama ili ličnom
imovinom za obavljanje svojih funkcija. Slično tome, Korporacija moţe sklapati ugovore i sporazume,
naplaćivati naknade i najamnine i poduzimati druge akcije u istom cilju.
(2) Korporacija ima ovlaštenja da uzima zajmove, pod uvjetom pozitivnog glasanja Upravnog odbora,
čiji glasovi trebaju uključiti i pozitivne glasove ministra i zamjenika ministra koji su članovi odbora.

Član 8.
(Odnosi izmeĎu Korporacije i željezničkih kompanija strana (preciznije menadžera infrastrukture)
Strane će podnijeti sve što je potrebno kako bi ţeljezničke kompanije u Federaciji Bosne i Hercegovine i
u Republici Srpskoj, a posebno menadţeri infrastrukture:
a) djelovali u skladu sa odlukama Korporacije;
b) bili odgovorni za odrţavanje ţeljezničke infrastrukture, koja se nalazi na njihovoj teritoriji, na nivou
standarda koji se traţe u pravilima koja donesu institucije Bosne i Hercegovine;
c) se suzdrţali od bilo koje akcije koja moţe naškoditi ţeljezničkom saobraćaju izmeĎu entiteta (npr.
usvajanje nekompatibilnih tehničkih normi ili modela, razvijanje voznog parka koji nije pogodan za
meĎuentitetski saobraćaj, utvrĎivanje takvih pravila za svoju mreţu koja bi usporavala ili oteţavala
meĎuentitetski ili meĎunarodni saobraćaj).

Član 9.
(Odnos izmeĎu Korporacije i Transportne Korporacije)
Odnosi izmeĎu Korporacije i Transportne Korporacije će definirati Upravni odbor ove dvije Korporacije.

58
 Član 10.
(Rješavanje sporova)
Svi sporovi izmeĎu strana koji se tiču interpretacije ili implementacije ovog sporazuma kao i drugih
pitanja u vezi sa ţeljeznicama, rješavaće se arbitraţom u okviru Aneksa 5. Općeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini.

Član 11.
(Datum stupanja na snagu)
Ovaj sporazum, koji su odobrile vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske će biti
objavljen u odgovarajućim sluţbenim glasnicima. On će stupiti na snagu čim se zadovolje neophodne
formalnosti ili pravne procedure, tako da Korporacija ima pune legalne ovlasti za djelovanje na
teritorijama oba entiteta i internacionalno. Strane se obvezuju da će djelovati brzo da bi se postigao ovaj
cilj.

za Federaciju Bosne i Hercegovine

za Republiku Srpsku
Premijer
Edhem Bičakčić, v. r.
Premijer
Milorad Dodik ,v. r.

svjedok
Visoki predstavnik
Carlos Westendorp, v. r.

Dodatni Sporazum izmeĎu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (strane) o

privremenim aranžmanima za BHŽJK očekujući završetak pravnih formalnosti neophodnih za
njenu legalnu uspostavu

Član 1.
Strane se ovim obvezuju da će naloţiti svojim cjenjenim Ministarstvima pravde da poduzmu ma koje
korake neophodne da Ţeljeznička korporacija, koju su odlučili osnovati sporazumom na datum osnivanja
zajedničke ţeljezničke korporacije (Sporazum), bude formalno osnovana i ima pravne ovlasti za rad.

Član 2.
Strane se slaţu da zadaci povjereni Ţeljezničkoj korporaciji treba da budu izvršeni u roku. S tim u vezi:
(1) privremeno imenuju u Upravni odbor Ţeljezničke korporacije sljedeće:
a) predstavnike sindikata:
- Munir Spahić, Marinko Kozina, Tomislav Gralović
b) predstavnike klijenata:
- Nedţad Branković, Vladimir Boţić, Boţo Grbić.
Navedene osobe će biti članovi Udbora do 1. studenog 1998.
(2) se slaţu da, do okončanja formalnosti iz člana 1. Imenovane osobe iz člana 2. i zvaničnici navedeni u
članu 5 (2). Sporazuma imaju puno pravo donositi bilo kakve odluke koje su u nadleţnosti Upravnog
odbora Ţeljezničke korporacije uključujući imenovanje Poslovodnog odbora Korporacije. Strane se,
nadalje, slaţu da tako imenovani "Poslovodni odbor" bude opunomoćen da donosi bilo kakve odluke
unutar svojih ovlasti prema Sporazumu i potpisuje odgovarajuće dokumente.
(3) zahtijevaju od predsjedavajućia Komisije za javne korporacije i šefa ekonomskog odjela Ureda
Viskog izaslanika da zakaţu prvi sastanak "Upravnog odbora" Ţeljezničke korporacije najkasnije do 10.
travnja 1998. godine sa sljedećim dnevnim redom:
1. imenovanje predsjedavajućia Upravnog odbora, dopredsjedavajući i tajnika.
2. imenovanje Poslovodnog odbora (generalnog direktora i 2 zamjenika generalnog direktora)
Očekujući odluku vezano za stavka 1. dnevnog reda, sastankom će predsjedavati predsjedavajući
Komisije za javne korporacije.

za Federaciju Bosne i Hercegovine

za Republiku Srpsku
Premijer
59
Edhem Bičakčić, v. r.
Premijer
Milorad Dodik ,v. r.
svjedok
Visoki predstavnik
Carlos Westendorp, v. r.

60
 SPORAZUM

IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE O

NAĈINU KORIŠTENJA I ODRŢAVANJA ŢELJEZNIĈKE PRUGE
BIHAĆ-KNIN I OBAVLJANJU NADZORA OD STRANE DRŢAVNIH
GRANIĈNIH TIJELA

61
62
Na osnovu člana V. tačka 3. d) Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine , na
110. sjednici održanoj 14. septembra 2001. godine, donijelo je

ODLUKU
O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE
HRVATSKE O NAĈINU KORIŠTENJA I ODRŢAVANJA ŢELJEZNIĈKE PRUGE BIHAĆ-
KNIN

Ĉlan 1.
Ratifikuje se Sporazum izmeĎu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o načinu korištenja i
održavanja željezničke pruge Bihać-Knin i obavljanju nadzora od strane državnih graničnih organa,
potpisan u Martin Brodu 26. januara 2001. godine na službenim jezicima Bosne i Hercegovine-
bosanskom,srpskom i na hrvatskom jeziku, po dobijenoj saglasnosti Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine na osnovu Odluke PS BiH broj 45/01 od 24. jula 2001. godine.

Ĉlan 2.
Tekst Sporazuma glasi:
SPORAZUM
IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE O NAĈINU KORIŠTENJA I
ODRŢAVANJA ŢELJEZNIĈKE PRUGE BIHAĆ-KNIN I OBAVLJANJU NADZORA OD
STRANE DRŢAVNIH GRANIĈNIH TIJELA

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska (u daljem tekstu: Ugovorne strane) na temelju člana 3. stava 5.
Sporazuma izmeĎu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o ureĎenju graničnog željezničkog
saobraćaja, sporazumjele su se o sljedećem:

Ĉlan 1.
(Definiranje prijelaza pruge preko drţavne granice)
Mjesta na kojima željeznička pruga prelazi državnu granicu utvrĎena su na temelju uzdužnog profila
pruge Bosanski Novi/Novi Grad-Knin izraĎenog po TP-u Sarajevo-Sektor za razvoj i investicije, u
novembru 1991. godine i granične crte kako ju je na topografskim kartama 1:25000 odredilo
MeĎudržavno diplomatsko povjereništvo za identifikaciju, označavanje i održavanje državne granice
izmeĎu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Stvarne tačke na kojima željeznička pruga prelazi državnu granicu bit će odreĎene nakon obilježavanja
državne granične crte na terenu.

Ĉlan 2.
(Vlasniĉki odnosi)
Odredbe ovog sporazuma ne diraju u vlasničke odnose ugovornih strana u pogledu dijelova pruge i
postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području.

Ĉlan 3.
(Organizacija ţeljezniĉkog saobraćaja)
Članom 3. stav 5. Sporazuma izmeĎu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o ureĎenju graničnog
željezničkog saobraćaja odreĎena je “razdjelna tačka“ željezničke pruge Bihać-Knin u km 119+444 bez
obzira na to što se pojedini dijelovi odnosne pruge nalaze na području države druge ugovorne strane.
Na temelju stava 1. ovog člana u nadležnosti željezničkih preduzeća iz Bosne i Hercegovine bit će dio
pruge od km 83+002 do km 119+444, a u nadležnosti željezničke uprave Republike Hrvatske dio pruge
od km 119+444 do km 155+842.
Nadležno željezničko preduzeće, odnosno željeznička uprava će svako na pripadajućem dijelu pruge
organizirati saobraćaj vlastitim osobljem i sredstvima, održavati prugu i pružna postrojenja, kao i
otklanjati smetnje i oštećenja na njima izazvane elementarnim nepogodama i izvanrednim dogaĎajima.
Na ovim dijelovima pruge vrijedit će propisi države nadležnog željezničkog preduzeća, odnosno
željezničke uprave.
Nadležna inspekcija za sigurnost željezničkog saobraćaja iz Bosne i Hercegovine vršit će inspekcijski
nadzor nad dijelom pruge od km 83 + 002 do km 119 + 444 na temelju unutarnjih propisa Bosne i
Hercegovine, a nadležna inspekcija za sigurnost željezničkog saobraćaja Republike Hrvatske od km 119
+ 444 do km 155 + 842 na temelju unutarnjih propisa Republike Hrvatske.
63
Na dijelovima pruge iz stava 2. ovog člana nadležno željezničko preduzeće, odnosno željeznička uprava
ima pravo ubirati prihode od prijevoza putnika i tereta.

Ĉlan 4.
(Zaposjedanje stanica i stajališta te pregled i odrţavanje pruge na podruĉju drţave druge ugovorne
strane)
Ugovorne strane su saglasne da željezničko preduzeće, odnosno željeznička uprava, u sadašnjim uslovima
na dijelovima pruge koji se nalaze na području države druge ugovorne strane neće otvarati i zaposjedati
stanice i stajališta, već će te dijelove pruge urediti kao “otvorenu prugu“ bez redovnog stajanja svih vrsta
vozova.
Pregled i održavanje dijelova pruge i postrojenja koja se nalaze na području države druge ugovorne strane
vršit će službeno osoblje željezničkog preduzeća, odnosno željezničke uprave koja na njoj organizira
saobraćaja u skladu s članom 3. ovog sporazuma, uz prethodnu najavu nadležnim graničnim tijelima
države na čijem području se pruga nalazi.
Osoblje koje prelazi na područje države druge ugovorne strane radi pregleda i održavanja pruge mora
posjedovati službenu iskaznicu, odnosno, mora biti uvršteno na popis iz člana 10. Sporazuma izmeĎu
Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o ureĎenju graničnog željezničkog saobraćaja.
Na službeno osoblje, koje obavlja službu u skladu sa ovim sporazumom, primjenjuju se pravni propisi u
skladu sa odredbama Sporazuma izmeĎu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o ureĎenju graničnog
željezničkog saobraćaja, a na putnike na navedenom dijelu pruge, pravni propisi države na čijem se
teritoriju pruga nalazi.

Ĉlan 5.
(Postupak u sluĉaju nepredviĊenog stajanja voza na podruĉju drž ave druge ugovorne strane)
U slučaju nepredviĎenog stajanja voza na dijelovima pruge koji se nalaze na području države druge
ugovorne strane, željezničko osoblje će voz osigurati i nadzirati, te o tome izvijestiti nadležna granična
tijela dotične države te postupiti po njihovim uputama.

Ĉlan 6.
(Graniĉna kontrola)
Granična kontrola na dijelovima pruge iz člana 3. stav 2.ovog sporazuma obavljat će se u zajedničkoj
graničnoj stanici Martin Brod.
U skladu s tim, vozovi odnosno putnici i stvari bit će pod nadležnosti državnih graničnih tijela Bosne i
Hercegovine od km 83 + 002 do stanice Martin Brod, a od stanice Martin Brod do km 155 + 842 pod
nadležnosti državnih graničnih tijela Republike Hrvatske.
Do donošenja posebnog sporazuma o obavljanju granične kontrole u zajedničkoj graničnoj stanici,
graničnu kontrolu na dijelovima pruge iz člana 3. stava 2. ovog sporazuma obavljat će nadležna državna
granična tijela na svom državnom području u željezničkim graničnim stanicama Martin Brod i Ličko
Dugo Polje.

Ĉlan 7.
Saradnja željezničkih preduzeća.

Ĉlan 8.
(Završne odredbe)
Ovaj sporazum privremeno se primjenjuje od dana potpisivanja.
Ovaj sporazum stupa na snagu danom prijema posljednje obavijesti, upućene diplomatskim putem, kojom
ugovorne strane obavještavaju jedna drugu da su ispunjeni uslovi predviĎeni njihovim unutarnjim
zakonodavstvom za stupanje ovog sporazuma na snagu.
Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj sporazum, u svako doba, pisanom obaviješću upućenom
diplomatskim putem, najmanje 30 dana unaprijed.
Sastavljeno u Martin Brodu dana 26. januara 2001. godine u dva originala, svaki na službenim jezicima
ugovornih strana, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni.

Za Bosnu i Hercegovinu Tihomir Gligorić, s.r.

Za Republiku Hrvatsku Alojz Tužeg, s.r.

64
 Ĉlan 9.
Ova odluka bit će objavljena u “Službenom glasniku BiH“ na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku i
stupa na snagu danom objavljivanja.
Broj 1-02-01-260/01 14.septembra 2001. godine Sarajevo
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Jozo Križanović, s.r.

65
66
 ODLUKA

O VISINI NAKNADA ZA IZDAVANJE LICENCI, DOZVOLA I

POTVRDE O BEZBJEDNOSTI KOJE IZDAJE REGULATORNI
ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE

67
68
 ODLUKU O VISINI NAKNADA ZA IZDAVANJE LICENCI, DOZVOLA I POTVRDE O
BEZBJEDNOSTI KOJE IZDAJE REGULATORNI ODBOR ŽELJEZNICA BOSNE I
HERCEGOVINE

Član 1.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom utvrđuje se visina naknada za izdavanje licence za pružanje usluga željezničkog prevoza,
dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja,
dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu, dozvole za upravljanje javnom željezničkom
infrastrukturom, dozvole za upravljanje privatnom infrastrukturom povezanom sa javnom željezničkom
infrastrukturom i potvrde o bezbjednosti za bezbjedno odvijanje prevoza u željezničkom saobraćaju, koje
izdaje Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine.

Član 2.
(Visina naknade za izdavanje licence za pružanje usluga željezničkog prevoza)
Visina naknade za izdavanje licence za pružanje usluga željezničkog prevoza iznosi 6.000,00 KM.

Član 3.
(Visine naknade za izdavanje dozvole za korištenje željezničkih vozila, ureĎaja, dijelova i opreme
za željeznička vozila i ureĎaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu)
(1) Visine naknade za izdavanje dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za
željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu utvrđuju se u slijedećim
iznosima:
a) za vučna vozila:
 naknada za prijem prvog vozila jednog tipa iznosi 3.000,00 KM/jedinici;
 naknada za prijem svakog narednog vozila usklađenog sa tipom vozila iznosi 500,00 KM /jedinici,
b) za putnička kola:
 naknada za prijem prvog vozila jednog tipa iznosi 1.800,00 KM/jedinici;
 naknada za prijem svakog narednog vozila usklađenog sa tipom vozila iznosi 400,00 KM/jedinici,
c) za teretna kola:
 naknada za prijem prvog vozila jednog tipa iznosi 1.000,00 KM/jedinici;
 naknada za prijem svakog narednog vozila usklađenog sa tipom vozila iznosi 350,00 KM /jedinici,
d) za samovučna vozila:
 naknada za prijem prvog vozila jednog tipa iznosi 10.000,00 KM/jedinici;
 naknada za prijem svakog narednog vozila usklađenog sa tipom vozila iznosi 500,00 KM /jedinici,
e) za pružna vozila:
 naknada za prijem prvog vozila jednog tipa iznosi 2.000,00 KM/jedinici;
 naknada za prijem svakog narednog vozila usklađenog sa tipom vozila iznosi 400,00 KM /jedinici.
(2) Naknada za inetroperabilne sastavne dijelove za mobilne kapacitete iznosi 0,1% od tržišne
vrijednosti proizvoda.
(3) Izdavanje uvjerenja o klasifikaciji familije proizvoda vršiće se bez naknade uz taksiran zahtjev.
(4) Naknade za obnovljenu ili novu infrastrukturu iznose:
a) za pruge 0,01% od tržišne vrijednosti
b) za energetska postrojenja 0,01% od tržišne vrijednosti
c) za SS ili TK uređaje 0,01% od tržišne vrijednosti
(5) Naknade za sertifikovanje radionica iznose:
a) za vučna vozila. . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.000,00KM
b) za putnička kola . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.000,00KM
c) za teretna kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.000,00KM
d) za pružna vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.000,00KM
e) za specijalističke radionice
f) za održavanje mobilnih kapaciteta . . . . 10.000,00KM.

69
 Član 4.
(Visina naknade za izdavanje dozvole za upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom i
naknade za izdavanje dozvole za upravljanje privatnom infrastrukturom povezanom sa javnom
željezničkom infrastrukturom)
(1) Visina naknade za izdavanje dozvole za upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom iznosi
8.000,00 KM.
(2) Visina naknade za izdavanje dozvole za upravljanje privatnom infrastrukturom povezanom sa
javnom željezničkom infrastrukturom iznosi 1.000,00 KM.

Član 5.
(Visina naknade za izdavanje potvrde o bezbjednosti za bezbjedno odvijanje prevoza u
željezničkom saobraćaju)
(1) Visina naknade za izdavanje potvrde o bezbjednosti za bezbjedno odvijanje prevoza u željezničkom
saobraćaju iznosi 8.000,00 KM, ukoliko se izdaje uz ranije izdatu licencu izdatu od strane nadležnog
organa.
(2) Željezničkim preduzećima, koja već obavljaju prevoz i primjenjuju u bilo kojem obliku propise koji
važe u željezničkom sektoru Bosne i Hercegovine, potvrda o bezbjednosti se izdaje bez naknade uz
taksiran zahtjev.

Član 6.
(Realizacija Odluke)
(1) Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine u saradnji sa Ministarstvom finansija i
trezora Bosne i Hercegovine određuje šifru budžetskog korisnika i vrstu prihoda te dostavlja druga
obavještenja od značaja za izvršenje ove odluke.
(2) Sredstva uplaćena na ime naknada iz ove odluke predstavljaju prihod Budžeta Institucija Bosne i
Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

Član 7.
(Stavljanje van snage)
Danom stupanja na snagu ove odluke stavlja se van snage Odluka o visini naknada za izdavanje licenci,
dozvola i potvrde o bezbjednosti koje izdaje Regulatorni odbor željeznica BiH ("Službeni glasnik BiH",
broj 77/09).

Član 8.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

70
 PRAVILNIK

O IZRADI, KORIŠTENJU I ČUVANJU ŠTAMBILJA ZA

OVJERU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

71
72
Ovim pravilnikom se u skladu sa Zakonom uređuje izrada, korištenje i čuvanje štambilja za ovjeru
Tehničke dokumentacije. Postupanje suprotno ovom pravilniku predstavlja povredu radnih duţnosti, zbog
koje se protiv počinilaca vodi disciplinski postupak u skladu sa Zakonom.

Na osnovu člana 5. stava 4. Zakona o ţeljeznicama Bosne i Hercegovine ("Sluţbeni glasnik BiH", br.
52/05), te člana 7. Uputstva o načinu izrade, čuvanja, vođenja evidencije i uništavanja pečata institucija
BiH ("Sluţbeni glasnik BiH", br. 22/98) i na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Regulatornog
odbora ţeljeznica Bosne i Hercegovine, direktor Regulatornog odbora ţeljeznica Bosne i Hercegovine
donosi

PRAVILNIK
O IZRADI, KORIŠTENJU I ČUVANJU ŠTAMBILJA ZA OVJERU TEHNIČKE
DOKUMENTACIJE

I - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom se u skladu sa Zakonom uređuje izrada, korištenje i čuvanje štambilja za ovjeru
Tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: štambilj).
Postupanje suprotno ovom pravilniku predstavlja povredu radnih duţnosti, zbog koje se protiv počinilaca
vodi disciplinski postupak u skladu sa Zakonom.

Član 2.
(Oblik štambilja)
Regulatorni odbor ţeljeznica Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: RO) ima štambilje trapeznog i
okruglog oblika, koji se ne mogu koristiti kao zaštitni ili usluţni ţig, uzorak ili model, niti kao bilo koji
drugi znak za obiljeţavanje roba ili usluga.

Član 3.
(Izgled štambilja)
Izgled i grafičko rješenje štambilja RO dati su u Aneksu (Prilog I), koji čini sastavni dio ovog pravilnika.

Član 4.
(Korištenje štambilja)
Štambilji RO ne mogu se koristiti ukoliko su oštećeni ili svojim izgledom nepodobni za korištenje i kao
takvi će se povući iz upotrebe.

II - KORIŠTENJE ŠTAMBILJA RO

Član 5.
(Korištenje štambilja u unutrašnjem poslovanju)
Štambilji RO ŢBiH koriste se samo u unutrašnjem poslovanju, na način propisan Pravilnikom.

Član 6.
(Korištenje štambilja od strane zaposlenika)
Štambilje RO u unutašnjem poslovanju mogu koristiti samo drţavni sluţbenici koji su rasporedom
poslova raspoređeni na određena radna mjesta na kojima se koriste štambilji RO.
Saglasnost za ovjeru tehničke dokumentacije daju eksperti Tehničke komisije na osnovu svog izvještaja
koji dostavljaju RO.
Prilikom korištenja štambilja RO, drţavni sluţbenici RO duţni su štambilje koristiti na način propisan
Pravilnikom.

III - IZRADA I ČUVANJE ŠTAMBILJA

Član 7.
(Nadzor)
Nadzor nad radom ovlaštene pečatoreznice u pogledu izrade štambilja, vrši direktor RO.
Kada se ne upotrebljavaju, štambilji RO moraju biti u ladici i pod ključem.
73
Štambilji RO mogu se nalaziti na radnom stolu samo za vrijeme koje je potrebno da bi se odgovarajući
akt ovjerio, odnosno da bi se stavio otisak štambilja, nakon čega se moraju odmah vratiti u ladicu i drţati
pod ključem.

Član 8.
(Ovlaštenja)
Kada to potrebe posla nalaţu, štambilji RO mogu se iznositi i upotrebljavati izvan sjedišta RO samo na
osnovu pismene naredbe direktora RO, odnosno lica koje ga u tom trenutku zamjenjuje.

Član 9.
(Čuvanje štambilja)
Lica koja su ovim pravilnikom ovlaštena da koriste štambilje RO, odgovorna su za njihovo čuvanje.
Štambilji RO mogu se nalaziti samo kod lica koja su prema ovom pravilniku odgovorna za njihovo
čuvanje.

Član 10.
(Nestanak štambilja)
Ako štambilji RO nestanu, lica iz prethodnog člana duţna su da o tome odmah obavijeste direktora RO,
kao i da odmah dostave pisani izvještaj koji će sadrţavati detaljne informacije o tome kako je došlo do
nestanka štambilja RO.
U slučaju iz prethodnog stava, direktor RO će nakon što razmotri izvještaj, preduzeti aktivnosti u skladu
sa Zakonom.

Član 11.
(Povlačenje štambilja)
Kada je štambilj RO zbog istrošenosti ili drugih razloga postao neupotrebljiv, kao i u slučaju promjene
naziva ili njegovog dijela sadrţanog u štambilju RO, lica koja su ovlaštena za korištenje štambilja RO
duţne su o tome pismeno odmah obavijestiti direktora RO.
Nakon što razmotri obavještenje iz prethodnog stava, direktor RO će postupiti u skladu sa Zakonom.

IV - ZAVRŠNA ODREDBA

Član 12.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku BiH", a objaviće
se i u sluţbenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

74
Prilog I
ANEKS O IZGLEDU I FORMI ŠTAMBILJA REGULATORNOG ODBORA ŢBiH

Član 1.
Štambilj kojim se ovjerava Tehnička dokumentacija za prototipsku proizvodnju ima trapezni
(četvorougaoni) oblik donje osnovice 79 mm, gornje osnovice 30 mm, visine 15 mm i sadrţi tekst:
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
DOKUMENTACIJA ZA
PROTOTIP".

Član 2.
Štambilj kojim se ovjerava Tehnička dokumentacija za serijsku proizvodnju ima trapezni
(četvorougaoni) oblik donje osnovice 79 mm, gornje osnovice 30 mm, visine 15 mm i sadrţi tekst:
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
DOKUMENTACIJA ZA
SERIJU".

Član 3.
Štambilj kojim se ovjerava Tehnička dokumentacija za nultu serijsku proizvodnju ima trapezni
(četvorougaoni) oblik donje osnovice 79 mm, gornje osnovice 30 mm, visine 15 mm i sadrţi tekst:
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
DOKUMENTACIJA ZA
NULTU SERIJU".

Član 4.
Štambilj kojim se potvrđuje prijem Tehničke dokumentacije ima trapezni (četvorougaoni) oblik donje
osnovice donje osnovice 79 mm, gornje osnovice 45 mm, visine 15 mm i sadrţi tekst:
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
Primljeno; Organizaciona jedinica; Redni broj; Broj priloga".

Član 5.
Štambilj kojim se ovjeravaju dokumenti u unutrašnjem poslovanju ima trapezni (četvorougaoni) oblik
donje osnovice 79 mm, gornje osnovice 45 mm, visine 15 mm i sadrţi tekst:
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
REGULATORNI ODBOR ŢELJEZNICA BiH
Broj; Datum; Primjedba; Pregledao; Ovjerava".

Član 6.
Kopija Tehničke dokumentacije koju zadrţava RO ŢBiH ovjerava se štambiljom koji ima oblik kruga
prečnika 24 mm, visine 15 mm i sadrţi broj:
" 1 ".

75
 Član 7.
Kopija Tehničke dokumentacije koju zadrţava proizvoĎač ovjerava se štambiljom koji ima oblik kruga
prečnika 24 mm, visine 15 mm i sadrţi broj:
" 2 ".

Član 8.
Kopija Tehničke dokumentacije koju zadrţava vlasnik ovjerava se štambiljom koji ima oblik kruga
prečnika 24 mm, visine 15 mm i sadrţi broj:
" 3 ".

Član 9.
Kopija Tehničke dokumentacije koju zadrţava imalac ovjerava se štambiljom koji ima oblika kruga
prečnika 24 mm, visine 15 mm i sadrţi broj:
" 4 ".

76
 UPUTSTVO

O BEZBJEDNOSNIM ISTRAGAMA NESREĆA I INCIDENATA

U ŽELJEZNIĈKOM SAOBRAĆAJU

77
78
 UPUTSTVO
O BEZBJEDNOSNIM ISTRAGAMA NESREĆA I INCIDENATA U ŽELJEZNIĈKOM
SAOBRAĆAJU

Ĉlan 1.
(Predmet uputstva)
Ovim uputstvom vrši se implementacija EU Direktive 2004/49/EC (Direktiva o bezbjednosti na
ţeljeznicama), kao i usklađivanje vaţećih propisa koji se odnose na bezbjednosne operate i događaje koji
mogu imati za posljedicu smetnje bilo koje vrste u odvijanju redovnog i urednog ţeljezničkog saobraćaja
u Bosni i Hercegovini.

Ĉlan 2.
(Uloga Istražnog organa)
(1) Za sprovođenje bezbjednosnih istraga nesreća u ţeljezničkom saobraćaju Bosne i Hercegovine
ovlašten je nezavisan i jedinstven organ-Istraţni organ (u daljem tekstu: IO) u Regulatornom odboru
ţeljeznica BiH (u daljem tekstu: ROŢBiH).
(2) IO je ovlašten za istrage događaja, koji su pod određenim okolnostima mogli da dovedu do nastanka
nesreće ili se nesreća i dogodila.
(3) IO ima jedno stalno zaposleno lice visokog obrazovanja ţeljezničkog ekspertnog znanja.

Ĉlan 3.
(Podruĉje primjene Uputstva)
Ovo uputstvo primjenjuje se na sve parametre ţeljezničkog rizika, uključujući stvarne rizike i sve one
učesnike ili sudionike nastale nesreće (putnici, zaposlenici i treća lica), kao i na infrastrukturu i njeno
korištenje, vozni park, obuku kadrova, medicinske aspekte, regulisanje i organizaciju ţeljezničkog
saobraćaja, te spoljne faktore i ţivotnu sredinu.

Ĉlan 4.
(Obaveza primjene Uputstva)
Ovo uputstvo u obavezi su da primjenjuju sve strukture ţeljezničkog sektora Bosne i Hercegovine, kao i
svi drugi kojima je od strane IO naloţeno da učestvuju u sprovođenju istraga nesreća i incidenata.

Ĉlan 5.
(Istražne radnje)
(1) Potreba i obaveze vršenja istrage nesreća i incidenata u ţeljezničkom saobraćaju zasnovane su na
određenjima iz Direktive o bezbjednosti 2004/49/EC.
(2) U sklopu istraţnih radnji IO vrši:
a) promovisanje i širenje znanja i obrazovanja koja proizilaze iz stečenih iskustava o nesrećama i
incidentima i
b) objavljivanje studija istraţivanja o iskustvima iz istraţivanja nesreća i incidenata.

Ĉlan 6.
(Nezavisnost istrage)
Istraga nesreća i incidenata koju sprovodi IO nezavisna je od:
a) sudske istrage čiji je glavni cilj donošenje odluka o eventualnim krivičnim kaznama i naknadama,
b) Interne istrage koju vrše upravitelj infrastrukture/ţeljeznički operater čiji je glavni cilj da se što je
prije moguće odrede mjere koje treba preduzeti da se ublaţe posljedice ili da bi se izbjeglo ponovo
javljanje takvih događaja.

Ĉlan 7.
(Oblast istraga)
(1) IO preduzima istrage ozbiljnih nesreća.
(2) IO moţe sprovesti istrage nesreća ili incidenata u ţeljezničkom saobraćaju, ali i istrage incidenata u
prevozima za sopstvene potrebe.

79
 Ĉlan 8.
(DogaĊaji koji su predmet istrage)
(1) Cilj bezbjednosne istrage je poboljšanje bezbjednosti u ţeljezničkom saobraćaju i sprečavanje
nesreća i incidenata.
(2) Pored ozbiljnih nesreća, IO vrši i istragu onih nesreća ili incidenata koji bi u nešto drugačijim
okolnostima mogli dovesti do ozbiljne nesreće.
(3) IO donosi odluku o tome da li se istraga nesreća ili incidenata treba vršiti ili ne, uzimajući u obzir
sljedeće elemente:
a) prirodu događaja;
b) posljedice koje bi ta nesreća ili incident mogli imati;
c) da li je taj dio niza nesreća ili incidenata od određenog značaja za sistem;
d) zahtjev ţeljezničkog operatera/upravitelja infrastrukture ili ROŢ BiH.

Ĉlan 9.
(Istraga po nalozima)
(1) Ministar Ministarstva komunikacija i transporta BiH i drugi relevantni organi, u određenim
slučajevima, mogu naloţiti vršenje istraga i drugih događaja, osim pomenutih nesreća i incidenata u
ţeljezničkom saobraćaju.
(2) IO odlučuje o obimu istrage i o procedurama za postupanje u tom smislu, imajući u vidu principe,
sadrţaje i ciljeve predviđene ovim uputstvom.
(3) Cilj istrage ne smije ni u kom slučaju da bude određivanje odgovornosti.

Ĉlan 10.
(Informacije koje se dostavljaju IO)
(1) Upravitelj infrastrukture i ţeljeznički operater su obavezni da obavijeste IO o nesrećama ili
incidentima.
(2) IO je obavezan da u skladu sa odredbama ovog uputstva reaguje na sva obavještenja, te da preduzme
odgovarajuće mjere kako bi se započela istraga odmah nakon prijema preliminarnih informacija u
vezi nesreće ili incidenta.
(3) IO moţe zatraţiti pomoć ROŢ BiH, nadleţnog ministarstva ili drugih drţavnih organa, u zavisnosti
od njihovih nadleţnosti.

Ĉlan 11.
(Vrste nesreća ili incidenata koji se odmah prijavljuju IO)
(1) Odmah po saznanju o nesreći, kao što su iskliznuća, sudari, poţari, nesreće prouzrokovane voznim
sredstvima u pokretu, usljed čega je pet ili više putnika ili ţeljezničkih radnika povrijeđeno ili u
slučaju smrti jednog ili više putnika, ili ţeljezničkih radnika, uključujući i nesreće na putnim
prelazima mora se obavijestiti IO.
(2) Takođe se IO odmah prijavljuju i incidenti koji ozbiljno ugroţavaju bezbjednost putnika ili osoblja
ili koje su, pod različitim okolnostima, mogle dovesti do ozbiljnih ţeljezničkih nesreća i odbjegnuća
vozova.

Ĉlan 12.
(Vrste nesreća ili incidenata koji se prijavljuju IO u roku od 72 sata)
U roku od 72 sata IO se prijavljuju sljedeće vrste nesreća ili incidenta:
a) Svako nenamjerno raskinuće voza;
b) Svaki kvar signalizacije ili nekog drugog bezbjednosnog uređaja, koji utiče ili moţe da utiče na
bezbjednost u ţeljezničkom saobraćaju;
c) Razna oštećenja na pruzi ili pratećim objektima i
d) Iskliznuća, sudari, poţari bez povrijeđenih putnika ili ţeljezničkih radnika.

Ĉlan 13.
(Sadržaj izvještaja)
(1) Prilikom izvještavanja o događaju u izvještaju se navodi:
a) datum, tačno vrijeme (čas i minuta) događaja sa lokacijom događaja,
b) opis događaja-nesreće uključujući i aktivirane mjere za spašavanje, angaţovanje sluţbi medicinske
pomoći, policije, i dr.,
c) osoblje i izvođači koji su uključeni u događaj, kao i imena prisutnih očevidaca i svjedoka,
80
d) podaci o vozovima i njihov sastav,
e) opis infrastrukture i signalnog sistema,
f) ţrtve, povrede i materijalna šteta,
g) vremenski uslovi i geografske karakteristike,
h) preduzete mjere radi zaštite i obezbjeđenja mjesta događaja i drugo.
(2) Prva informacija o nesreći ili incidentu koja se saopštava telefonom i telegramom, neophodno sadrţi
podatke iz prethodne tačke pod "a.","b.","f","g" i "h".

Ĉlan 14.
(Podnošenje pismene prijave)
(1) Za svaku nesreću, pored prvog obavještenja datog telefonskim putem i prijave predate telegramom,
odgovorno lice upravitelja infrastrukture ili operatora mora podnijeti pismenu prijavu najkasnije 24
časa od momenta kada se nesreća dogodila.
(2) Pismena prijava podnosi se na prethodno odobrenom i odgovarajućem obrascu "Prijava o
nesreći/Ozbiljnoj nesreći" (Aneks 5-Obrazac prijave).

Ĉlan 15.
(Pokretanje istrage)
(1) IO treba da preduzme potrebne mjere za pokretanje istrage odmah nakon prijema izvještaja u vezi
nesreće ili incidenta.
(2) O pokretanju istrage odlučuje IO po nadleţnosti ili to čini na zahtjev ROŢBiH ili nadleţnog ministra.
IO sprovodi istragu svake ozbiljne ţeljezničke nesreće.

Ĉlan 16.
(Organizaciona i funkcionalna nezavisnost IO)
IO je organizaciono i funkcionalno nezavisan od svih upravitelja infrastrukture i ţeljezničkih operatera i
od svih strana čiji interesi mogu biti u konfliktu sa istragom.

Ĉlan 17.
(Istražioci)
(1) IO, po potrebi imenuje istraţioce koji će biti privremeno angaţovani u istrazi i koji će primiti
naknadu za svoj rad i troškove.
(2) Istraţioci nisu stalno zaposleni, ali se pozivaju na duţnost kada se istraţuje nesreća ili incident.
Istraţioci treba da imaju zvanje diplomiranog inţenjera saobraćaja, ekvivalentnog iskustva i
sposobnosti.
(3) Istraţioci ne smiju imati nikakve preostale veze sa nesrećama i incidentima i moraju se obavezati na
čast da nemaju namjeru da takve veze obnove u toku ili nakon njihovog imenovanja za istraţioca.
(4) Imenovanje istraţilaca vrši se sa Liste stručnih lica (eksperti). Listu eksperata sačinjava ROŢBiH po
prethodno provedenoj proceduri prijave i izbora kandidata.
(5) Nakon imenovanja oni postaju istraţioci IO.

Ĉlan 18.
(Eksperti)
(1) IO, putem ROŢ BiH, vrši angaţovanje i stranih stručnjaka (eksperata) koji bi bili obavezni da čuvaju
profesionalnu tajnu pod istim uslovima kao i istraţioci u okviru IO.
(2) Mišljenje stručnjaka ţeljezničkih operatera ili upravitelja infrastrukture se traţi zbog njihove
tehničke kompetentnosti u okviru ţeljezničkog sektora BiH.
(3) Stručnjaci ţeljezničkih operatera ili upravitelja infrastrukture podlijeţu istim obavezama (posebno
obavezi čuvanja tajne) kao i svi drugi istraţioci.
(4) Zadatak svakog istraţioca je da IO ponudi pojašnjenja o posebnim tehničkim pitanjima. Oni ni u
kom slučaju ne smiju preuzimati dio istrage.

Ĉlan 19.
(Pristup dokazima)
(1) Istraga se vrši bez obzira na sve druge istrage (sudske, policijske, interne…), ne miješajući IO u rad
tih subjekata istraga.
(2) Što je moguće prije, istraţiocima se omogućava:

81
a) Pristup mjestu nesreće ili incidenta kao i uključenim mobilnim kapacitetima, infrastrukturi,
signalizaciji i instalacijama za kontrolu saobraćaja;
b) Pravo da dobiju spisak dokaza i da pod nadzorom obezbijede uklanjanje olupine, instalacija ili
elemenata infrastrukture za ispitivanje ili analizu;
c) Pristup sadrţaju uređaja za snimanje u vozu i opremi za registraciju zvučnih poruka i registraciju
operacija sistema signalizacije i kontrolu saobraćaja, kao i mogućnost njihove upotrebe ili korištenja;
d) Pristup rezultatima ispitivanja tijela ţrtava;
e) Pristup rezultatima ispitivanja osoblja u vozu i drugih članova ţeljezničkog osoblja uključenog u
nesreću ili incident;
f) Mogućnost ispitivanja uključenog ţeljezničkog osoblja kao i drugih svjedoka;
g) Pristup svakoj vaţnoj informaciji ili dokumentu koji posjeduje upravitelj infrastrukture, ţeljeznički
operater i nacionalni organ za bezbjednost.

Ĉlan 20.
(Dokazne ĉinjenice i ĉuvanje dokaza)
(1) Osim u slučaju da postoji ozbiljan ili neposredan rizik (rizik od poţara npr.) od uništavanja uređaja
za snimanje i njegovog sadrţaja, uređaj za snimanje i njegov sadrţaj mogu ukoniti isključivo
tehnički istraţioci.
(2) Ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost od uništenja, uređaj za snimanje i/ili njegov sadrţaj mogu
biti uklonjeni od strane najstarijeg operativnog menadţera najvišeg stepena, koji je prisutan u
vrijeme kada se obavlja prikupljanje uzoraka. Njemu će pomagati kompetentan upravitelj „mobilnih
kapaciteta“, koji nije uključen u nesreću. Elementi koji se otklone na takav način moraju biti
identifikovani potpisom oba menadţera i moraju se čuvati na obezbijeđenom i zaključanom mjestu, a
samo upravitelj „operacija“ moţe čuvati ključ.
(3) Tehnički istraţioci mogu u cilju ispitivanja ili analize ukloniti ostatke, tečnosti, dijelove, sklopove ili
mehanizme za koje smatraju da mogu pomoći u određivanju okolnosti i uzroka nesreće ili incidenta.
Predmeti, odnosno dokumenti koje zadrţava tehnički istraţioci se vraćaju kad se zaključi da više
nisu potrebni za utvrđivanje okolnosti i uzroka nesreće ili incidenta.
Zadrţavanje i ako je potrebno, izmjena ili uništenje u cilju istrage predmeta, odnosno dokumenata koji su
predmet pregleda i analize ne podrazumijeva pravo na naknadu štete.

Ĉlan 21.
(Istražne radnje)
(1) IO definiše oblast i metode istrage i predlaţe istraţioce zaduţene za sprovođenje istrage zavisno od
operativne i tehničke sposobnosti istraţioca i u zavisnosti od prirode događaja.
(2) Istraţilac odmah pristupa mjestu događaja kako bi izvršio sva posmatranja na licu mjesta, kao pristup
sadrţaju tehničkih uređaja za snimanje koji sluţe da se utvrde uzroci i okolnosti događaja.
(3) Istraţilac se moţe sastati sa bilo kojim uključenim licem u događaju, te moţe traţiti i dobiti bilo koju
informaciju ili dokument vezan za okolnosti, organizaciju i instalacije koje se odnose na nesreću ili
incident vezano za izgradnju, odrţavanje, korištenje instalacija i mobilnih kapaciteta, pripremu
transporta, voţnju i praćenje uključenih vozila. Pod istim okolnostima, istraţilac moţe da zatraţi
lične informacije ili dokumenta vezano za obuku ili kvalifikaciju uključenog osoblja i provjeriti
sposobnosti upravljanja vozilom, kao i pregled samog vozila.
(4) Svaka od ovih informacija koja ima medicinski karakter moţe se proslijediti samo stalnim nadleţnim
doktorima ili medicinskom osoblju koje se angaţuje da pomaţu istraţiocima. Informacije ili
dokumenti koji se odnose na tajnost istrage ili sudske istrage mogu se dostaviti istraţiocima uz
isključivu saglasnost zaduţenog tuţioca.
(5) Ukoliko se radi o dokumentima zapečaćenim od sudskog organa, napraviće se kopija za istraţioce.
(6) Istraga se vrši u otvorenom postupku koliko god je to moguće što omogućava svim stranama da budu
saslušane u vezi sa događajem a svi rezultati javno objavljeni.

Ĉlan 22.
(Informacije o istragama)
Upravitelji infrastrukture, ţeljeznički operateri, ROŢ BiH, ţrtve i njihova rodbina, vlasnici oštećene
imovine, proizviđači, hitna pomoć i predstavnici osoblja i korisnici transportnih usluga biće, u
objektivnom vremenu, informisani o toku istrage i postignutom istraţnim rezultatu te, ukoliko je to
moguće, biće im pruţena prilika da iznesu svoje mišljenje u okviru istrage i da komentarišu sadrţane
informacije nacrta izvještaja.
82
 Ĉlan 23.
(Ispitivanje na licu mjesta i ĉuvanje profesionalne tajne)
(1) IO će izvršiti ispitivanje na licu mjesta u što kraćem roku kako bi omogućio upravitelju
infrastrukture da vrati infrastrukturu u operativno stanje i da je otvori za usluge prevoza što je
moguće prije.
(2) Lica zaduţena za istrage, istraţioci i pozvani stručnjaci pismenim putem obavezuju se na čuvanje
profesionalne tajne.

Ĉlan 24.
(Prenos informacija, objava, opažanja i zakljuĉaka)
(1) IO, isključivo, je nadleţan da načelne i druge informacije koje proističu iz istrage odmah prenese
organima nadleţnim za bezbjednost, kompanijama koje rade na izgradnji ili odrţavanju
infrastrukture, transportu materijala ili opreme ukoliko smatra da takve informacije mogu da spriječe
dalje nesreće ili inicidente.
(2) U tu svrhu, IO u okviru svoje uloge da upravlja tehničkim informacijama moţe da objavi opaţanja
istraţilaca kao i događaje koji su predmet istrage.

Ĉlan 25.
(Obavještavanje regulatornog organa)
(1) IO obavještava regulatorni organ ROŢ BiH o svojoj odluci da vrši istragu.
(2) U obavještenju se navodi datum, vrijeme, mjesto nesreće ili incidenta i posljedice vezano za gubitak
ljudskih ţivota, povrijeđena lica, materijalnu štetu.

Ĉlan 26.
( Proces tehniĉke istrage)
Proces tehničke istrage koju sprovode istraţioci IO sastoji se od sljedećih aktivnosti:
a) Uzimanju Izjave o neposrednim činjenicama,
b) Prikupljanju dokaza,
c) Analizi sistema upravljanja bezbjednošću,
d) Analizi pravila i propisa,
e) Analizi rada mobilnih kapaciteta i tehničkih instalacija,
f) Analizi dokumentacije operativnog sistema i njegovog korištenja,
g) Analizi međuveze čovjek-mašina-organizacija,
h) Istraţivanju i analizi ranijih sličnih događaja,
i) Određivanju metoda i organizacije istrage koja će se vršiti,
j) Utvrđivanju uzroka događaja i rekonstrukcija scenarija događaja,
k) Analizi rezultata istrage,
l) Analizi mjera preduzetih nakon događaja,
m) Pripremi bezbjedonosnih preporuka,
n) Izradi izvještaja o tehničkoj istrazi IO.

Ĉlan 27.
(Izvještaj o istrazi)
(1) Svaka istraga o nesreći ili incidentu je predmet izvještaja koji se pravi u odgovarajućem obliku u
zavisnosti od vrste ozbiljnosti nesreće ili incidenta kao i vaţnosti rezultata istrage. Ovaj izvještaj
opisuje ciljeve istrage i uključuje, ukoliko je potrebno, preporuke vezane za bezbjednost.
(2) IO objavljuje završni izvještaj što je moguće prije, najkasnije do 12 mjeseci nakon događaja.
(3) Završni izvještaj, uključujući preporuke za bezbjednost, dostavlja se relevantnim stranama
(upravitelju infrastrukture, ţeljezničkom operateru, ROŢ BiH, ţrtvama i njihovoj rodbini, vlasnicima
oštećene imovine, proizvođačima, hitnoj pomoći i predstavnicima osoblja i korisnika).
(4) U završnom izvještaju se ne pominju imena osoba. U njemu se samo navode informacije koje su kao
rezultat istrage neophodne da se utvrde okolnosti i uzroci nesreće ili incidenta i preporuke.
(5) Prije nego što se podnese izvještaj istraţioci IO prikupljaju primjedbe relevantnih organa, kompanija
i osoblja koje se čuvaju kao profesionalna tajna.
(6) Kada se pokrene sudska istraga kopija izvještaja o tehničkoj istrazi šalje se nadleţnom tuţiocu.
(7) Standard sadrţaja izvještaja o istrazi nalazi se u Prilogu 2 ovog uputstva.

83
 Ĉlan 28.
(Bezbjednosne preporuke IO i praćenje istih)
(1) Bezbjednosne preporuke IO ne smije ni u kom slučaju da predstavljaju pretpostavku o
odgovornostima za nesreću ili incident.
(2) Bezbjednosne preporuke IO se mogu odnositi na bilo koji element ţeljezničkog sistema (ljude,
mobilne kapacitete i instalacije, procedure…), ili na bilo koji element ili organizaciju van
ţeljezničkog sistema, koji je uključen u nesreću ili incident.
(3) Bezbjednosna preporuka ne podrazumijeva obavezu njene primjene.
(4) U slučaju kada se preporuka u potpunosti ne primjenjuje, oni kojima je namijenjena su obavezni da
razlog neprimjenjivanja obrazloţe nadleţnom inspektoratu.
(5) Moţe se postaviti i rok za primjenu preporuke.
(6) U toku vršenja istrage, IO moţe u bilo koje vrijeme izdati preporuku ukoliko smatra da njena
primjena moţe spriječiti nesreću ili incident.
(7) Preporuke se mogu donijeti i nakon analize događaja.

Ĉlan 29.
(Primaoci bezbjedonosnih preporuka i njihove obaveze)
(1) Primaoci bezbjednosnih preporuka obaviještavaju IO o aktivnostima koje su prihvatili da preduzmu
u roku od 90 dana od dana prijema iste, osim ako ne postoji drugi rok izričito naveden u preporuci.
(2) Nadleţni inspektori i ROŢ BiH zajedno preduzimaju neophodne mjere kako bi se obezbijedilo da su
bezbjednosne preporuke uzete u razmatranje.
(3) IO nije odgovoran za praćenje bezbjednosnih preporuka koje je izdao.
(4) Regulatorni organ, inspektori za ţeljeznički saobraćaj, te drugi organi ili tijela, koji su primili
preporuke, podnijeće jednom godišnje izvještaj IO o preduzetim ili planiranim mjerama.

Ĉlan 30.
(Godišnji izvještaj o aktivnostima IO)
(1) Svake godine IO objavljuje, najkasnije do 30. aprila, godišnji izveštaj koji objedinjuje istraţivanja
sprovedena tokom prethodne godine, bezbjednosne preporuke i mjere koje su preduzete nakon
prethodno formulisanih preporuka.
(2) IO izrađuje Godišnji izvještaj o svojim aktivnostima i sastavni je dio Godišnjeg izvještaja ROŢBiH.
(3) Ovaj godišnji izvještaj o aktivnostima uključuje:
a) kratak opis svake nesreće ili incidenta koji se istraţivao;
b) donesene zaključke i formulisane bezbjednosne preporuke;
c) praćenje tih preporuka;
d) zaključak o poboljšanju nivoa bezbjednosti na ţeljeznici u toku prošle godine i sugestije ministru
transporta putem direktora ROŢ BiH.
(4) Sadrţaj godišnjeg izvještaja o aktivnostima je prikazan u Prilogu 3 ovog uputstva.

Ĉlan 31.
(Studije i prenos iskustva od strane IO)
(1) Pored svoje uloge da obavlja istrage, IO je takođe obučen za izradu studija i prenosa iskustava počev
od analize nesreća otkrivenih prilikom istraţivanja, a prema ozbiljnosti događaja ili njegovih
uzročnih elemenata.
(2) IO formira bazu podataka o nesrećama.
(3) Pored nesreća za koje je potrebna tehnička istraga, potrebno je opisati i zabiljeţiti određen broj
događaja nad kojima je vršen nadzor kada ti događaji spadaju u kategorije za koje bi se opravdala
tehnička istraga.
(4) IO moţe da pojasni kontekst i mogući scenario takvih nesreća, a moţe da koristi iskustvo i da donese
odluku o naknadnom pokretanju istrage.

Ĉlan 32.
(Aneksi)
Aneksi 1, 2, 3, 4 i 5 čine sastavni dio ovog uputstva.

84
 Ĉlan 33.
(Stupanje na snagu)
Ovouputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku BiH“, a objaviće
se i u sluţbenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Broj 10-01-29-7-251-1/11
14. juna 2011. godine Doboj
Direktor Regulatornog odbora ţeljeznica BiH Borka Trkulja, s. r.

ANEKS 1: Ĉinjenice koje se neposredno registruju

(1) Utvrđivanje činjeničnog stanja odmah nakon incidenta ili nesreće (Informacije koje se prenose u što
kraćem roku Istraţnom organu):
a) Primijetiti i i registrovati tragove na pruzi, instalacijama i mobilnim kapacitetima u slučaju
iskliznuća voza.
b) Registrovati prve tragove na pruzi kako bi se utvrdilo mjesto iskliznuća i kola koja su prva
iskliznula.
c) Napraviti skicu za sve primijećene tragove kao i poziciju iskliznutih osovina.
d) Registrovati pozicije svih tačaka i okolnih prelaza na pruzi, srca skretnica i pozicije poluga, brava,
brojača i drugih kontrolnih uređaja.
e) Pregled pruge u dovoljno dugom rastojanju iza mjesta gdje se događaj desio u potrazi za neobičnim
tragovima ili otpalim dijelovima tereta ili mobilnih kapaciteta.
f) Zabiljeţiti kilometarske pozicije uočenih tragova ili pronađenih dijelova.
g) U slučaju da su pronađeni dijelovi kola, pronaći sa kojih kola su otpali, posebno ako se radi o
dvokolosiječnoj pruzi.
h) Registrovati oblik i poloţaj kvačila.
i) Registrovati oblik i status kočionog sistema: pozicije slavina, kočnih vodova i iskliznih vozila.
j) Registrovati poziciju operatera koji su u vezi sa incidentom, u vrijeme kada se desio.
k) Registrovati tačnu poziciju lokomotiva, instrukcije i naredbe koje je nadleţni radnik dao mašinovođi.
l) Registrovati vrste i pravce kretanja voza.
m) Kopirati ili prepisati dokumente o operacijama i bezbjednosti (Putni list sa prilozima).
n) Registar brzine kretanja.
o) Izmjeriti širinu kolosijeka na nekoliko mjesta.
p) Priroda, tip, stanje i izlizanost šina, pričvršćenje, zastor, pragove, broj pragova u dobrom/lošem
stanju.
q) Opšte stanje pruge (posljednja rekonstrukcija, stepen saobraćaja, posljednji izvršeni radovi i
posljednje izvršeni kontrolni pregledi).
(2) U slučaju iskliznuća
a) Posmatranje i mjerenja na osovini i točkovima mobilnih kapaciteta
b) Debljina vijenca točka;
c) Visina vijenca točka;
d) Prečnik kotrljajućih površina;
e) Debljina bandaţa;
f) Širina bandaţa;
g) Udaljenost između spoljne strane vijenca točka;
h) Udaljenost između unutrašnje strane vijenca točka.
(3) Vezano za strukturu prvog iskliznutog vozila:
a) Stanje vođice leţišta osovinskog sklopa i njenih zavrtnja, zakovice (nepričvršćeni ili nestali zavrtnji,
stari tragovi klizanja).
b) Stanje ovješenja: opruge, ekvilajzeri (ukoliko postoje), razlika u rastojanju između vijenca točka i
poduţnog nosača, između odbojnika i nosača kao i obrtnog postolja.
c) Stanje šasije, sanduka i obrtnog postolja.
d) Stanje klizača i prenosa obrtnog postolja.
e) Vertikalno rastojanje između šina i odbojnika iskliznutog vozila i susjednih vozila.
f) Stanje kvačila i odbojnika.
g) Zategnutost kvačila: (kvačila zategnuta do maksimuma ili kvačila koja mogu biti zategnuta za jednu
ili nekoliko obrtaja više…).
h) Datum posljednjeg periodičnog odrţavanja.
(4) Ako se na licu mjesta mogu prikupiti samo nedovoljne ili neprecizne informacije o lokomotivi ili
kolima, što ne dozvoljava donošenje zaključaka, mora se pobrinuti za to da ova vozna sredstva budu
85
 odvučena u radionice/skladišta kako bi bili odgovarajuće pregledani. Popravka se neće vršiti prije
toga.
(5) Ono što se otkrije na drugoj kontroli mora da bude prikazano šematski.
(6) Komercijalni prevoz ili za vlastite potrebe:
a) Stvarno bruto opterećenje vozila;
b) Sastav opterećenja: Raspodjela teţine, duţina robe, osiguranje ili pričvršćenje robe (posebno za
kontejnere) i imobilizacija pokretnih dijelova.

ANEKS 2: Sadržaj izvještaja o istrazi

(1) Rezime
Rezime sadrţi kratak opis događaja, navodeći datum, mjesto i posljedice. U njemu se navode direktni
uzroci, kao i faktore koji su doprinijeli događaju i uzroci utvrđeni istragom. Osnovne preporuke su
navedene, kao i informacije o primaocima ovih preporuka.
(2) Neposredne činjenice vezane za događaj
a) Događaj:
 datum, tačno vrijeme i mjesto događaja;
 opis okolnosti nesreće, uključujući i napore sluţbe za spasavanje i hitne sluţbe;
 odluka o otvaranju istrage, sastav istraţivačkog tima i sprovođenje istrage.
b) Okolnosti u kojima se događaj desio:
 uključeno osoblje i ugovorne strane, kao i druge strane i svjedoci;
 vozovi i njihov sastav, kao i registarski broj uključenih voznih sredstava;
 opis infrastrukture i signalnog sistema – tipovi šina, skretnica, angaţovanje, signali, zaštita
 vozova;
 sredstva komunikacije;
 radovi na licu mjesta ili u neposrednoj blizini;
 aktiviranje plana hitne sluţbe na ţeljeznici i slijed događaja;
 aktiviranje plana javne sluţbe spasavanja, policije i medicinskih sluţbi, kao i redosljed događaja.
c) Ljudski gubici, povrijeđena lica i oštećena vozna sredstva:
 putnici i treća lica, osoblje, uključujući ugovorne strane;
 teret, putni prtljag i druga imovina;
 mobilni kapaciteti, infrastruktura i okolina.
d) Spoljašnje okolnosti:
 metereološko stanje i geografske reference.
(3) Zapisnik sa istrage i ispitivanja
a) Zbir dokaza (predmet zaštite ličnog identiteta):
 ţeljezničko osoblje i ugovorne strane;
 ostali svjedoci.
b) Sistem upravljanja bezbjednosti:
 organizacioni okvir i način na koji se daju uputstva i način na koji se izvršavaju;
 zahtjevi koji se primjenjuju na osoblje i način na koji je obezbijeđeno njihovo poštovanje;
 kontrola bezbjednosti i interne provjere i njihovi rezultati;
 odnos između različitih aktera prisutnih na infrastrukturi.
c) Pravila i propisi:
 vaţeća društvena i nacionalna javna pravila i propisi;
 drugi propisi, kao što su operativni propisi, lokalna uputstva, zahtjevi koji se primjenjuju na osoblje,
uputstva za odrţavanje i vaţeći standardi.
d) Rad mobilnih kapaciteta i tehničke instalacije:
 signalizacija i upravljačko-kontrolni sistem, uključujući snimke i podatke sa registrofona;
 infrastruktura;
 oprema za komunikaciju;
 mobilni kapaciteti, uključujući snimke i podatke sa registrofona.
e) Dokumentacija o operativnom sistemu:
 mjere koje preduzima osoblje za nadzor saobraćaja i signalizacije;
 razmjena glasovnih poruka vezanih za događaj, uključujući snimljenu dokumentaciju;
 mjere koje su preduzete za zaštitu iobezbjeđenje mjesta na kom se događaj desio.
f) Međuveza čovjek-mašina-organizacija:

86
  radni sati osoblja uključenog u događaj;
 medicinske i lične okolnosti koje su uticale na događaj, uključujući postojeći fizički ili psihološki
stres;
 izrada opreme koja ima uticaja na međuvezu čovjek-mašina.
g) Raniji događaji slične prirode.
(4) Analiza i zaključci
a) Završna razmatranja o slijedu događaja:
 donošenje zaključaka u vezi događaja, na osnovu činjenica utvrđenih u odjeljku 3.
b) Diskusija:
 analiza činjenica utvrđenih u odjeljku 3, kako bi se izveli zaključci o uzroku događaja i o efikasnosti
spasilačke sluţbe.
c) Zaključci:
 direktni i neposredni uzroci događaja, uključujući i faktore koji su doprinijeli događaju i koji su
povezani sa mjerama koje su uključena lica preduzela ilisastanjemvoznog parkailitehničkih
instalacija;
 uzroci povezani sa nadleţnostima, procedurama i odrţavanjem;
 primarni uzroci povezani sa uslovima regulatornog okvira i sa primjenom sistema upravljanja
bezbjednošću.
d) Naknadna zapaţanja:
 nedostaci i propusti tokom istrage ali bez uticaja na zaključke o uzrocima.
(5) Preduzete mjere
 Razmatranje mjera koje su već preduzete ili usvojene nakon događaja.
(6) Preporuke

ANEKS 3 : Sadržaj Godišnjeg izvještaja

SADRŢAJ:
Rječnik stručnih izraza;
Izgled prethodne godine;
(1) Uloga i organizacija Istraţnog organa;
a) razlog tehničke istrage o nesrećama;
b) osnovni koraci osnivanja IO;
c) uloga i metode intervencije;
d) transpozicija pravnih tekstova;
e) organizacija i alati.
(2) Istrage sprovedene u 20__ globalna procjena:
a) Istrage sprovedene u 20__;
b) Uzročni faktori;
c) Izdate preporuke;
d) Radnje preduzete u odnosu na preporuke;
e) Istrage sprovedene u 20__.
(3) Sprovedene istrage:
a) Istrage sprovedene u 20__;
b) Izdate preporuke;
c) Preduzete mjere ili planirane mjere;
d) Sinteza rezimea izvještaja o istrazi;
(4) Studije i prenos iskustva
Baza podataka prijavljenih događaja;
Aneksi:
Aneks 1: Sinteza rezimea izvještaja o istrazi;
Aneks 2: Spisak izvršenih istraga od osnivanja IO;
Aneks 3: Nesreće procijenjene na osnovu podataka IO.

87
88
 UPUTSTVO

O POJEDNOSTAVLJENOM POSTUPKU PROVOZA

ROBE ŢELJEZNICOM I OSNOVNE ODREDBE

89
90
Na osnovu ĉlana 7. stav 1. i 2. i ĉlana 8. stav 1. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i
Hercegovini (“Službeni glasnik BiH“, broj 44/03 i 52/04) i ĉlana 61. stav 2. Zakona o upravi („Službeni
glasnik BiH”, broj 32/02), direktor Uprave za indirektno oporezivanje donosi

UPUTSTVO
O POJEDNOSTAVLjENOM POSTUPKU PROVOZA ROBE ŢELJEZNICOM I OSNOVNE
ODREDBE

I – OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
(Predmet)
Ovim uputstvom bliže se propisuje provoĊenje carinskog pojednostavljenog postupka provoza za robu
koju prevoze željezniĉke kompanije u Bosni i Hercegovini, regulisanog odredbama ĉlana 88. do 94.
Zakona o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BIH”, broj 63a/04) i ĉlana 243. do 249. i ĉlana 270. do 282.
Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH”, broj 63a/04, u
daljnjem tekstu: Odluka).

Član 2.
(Zahtjev)
Zahtjev za korištenje pojednostavljenog postupka provoza za robu koja se prevozi željeznicom (dalje:
pojednostavljeni postupak provoza), željezniĉka kompanija podnosi Sektoru za carine u Središnjem uredu
Uprave za indirektno oporezivanje. Zahtjev treba da sadrži sve podatke koji će omogućiti provjeru
ispunjenosti uslova za traženo pojednostavljenje (ogledni primjer zahtjeva dat je u prilogu ovog uputstva i
ĉini njegov sastavni dio).

Član 3.
(Odobrenje i garancija)
(1) Odobrenje za korištenje pojednostavljenog postupka provoza izdaje Sektor za carine u skladu sa
odredbama ĉlana 243. do 248. Odluke, ako prevoz robe obavljaju željezniĉke kompanije BiH i ako se
prevoz robe obavlja na temelju meĊunarodnog tovarnog lista CIM (dalje: CIM).
(2) Odobrenje iz stava 1. ovog ĉlana izdaje se ili se zahtjev odbija najkasnije u roku od tri mjeseca od
dana podnošenja zahtjeva.
(3) U pojednostavljenom postupku provoza, shodno ĉlanu 92. taĉka c) Zakona o carinskoj politici BiH ne
polaže se garancija, osim u sluĉajevima koje, kada je to potrebno, utvrĊuje Upravni odbor Uprave za
indirektno oporezivanje.

Član 4.
(Korištenje CIM-a)
Kada se koristi odobreni pojednostavljeni postupak provoza, tada se prevoz robe željeznicom ne odvija
pod pokrićem provozne prijave (primjerak 4 i 5), nego pod pokrićem CIM-a, koji se u tom sluĉaju koristi
kao provozna prijava.

Član 5.
(Tovarne liste koje prate CIM)
Na tovarne liste (liste o robi) koje prate CIM primjenjuje se ĉlan 224. i 256. odluke. Tovarne liste zajedno
sa CIM-om ĉine jedinstven dokumenat. Broj tovarnih lista se naznaĉava u CIM-u, u rubrici namijenjenoj
za podatke o prilozima CIM-a (rubrika 36). Tovarne liste, pored ostalih podataka, moraju sadržavati i broj
vagona na koji se CIM odnosi.

Član 6.
(Obaveze ţeljeznice)
(1) Bh. željezniĉka kompanija koja prihvata robu za provoz pod pokrićem CIM-a je korisnik postupka
provoza i odgovorna je za obaveze propisane odredbama ĉlana 93. stav 1. Zakona o carinskoj politici
BiH („Sl. glasnik BiH”, broj 57/04).
(2) Bh. željezniĉke kompanije nisu u obavezi voditi posebnu evidenciju o postupku provoza, ako
evidencija koju one vode za potrebe svog knjigovodstva omogućava kontrolu tog postupka od
carinskog organa.
91
II - PROVOĐENjE POJEDNOSTAVLjENOG POSTUPKA
a) Postupak provoza koji započinje i završava u carinskom području BiH

Član 7.
(Prijava robe i postupak kod polaznog ureda)
(1) U sluĉaju prevoza robe na koji se primjenjuje pojednostavljeni postupak provoza koji zapoĉinje i
završava unutar carinskog podruĉja BiH, željezniĉka kompanija prijavljuje robu za taj postupak
podnošenjem polaznom carinskom uredu (u daljem tekstu: polazni ured) primjerka 1, 2, 3 i kopije
primjerka 1 CIM-a (koja nakon završetka formalnosti ostaje u polaznom uredu).
(2) Carinski službenik polaznog ureda u polje 35 primjerka 1, 2 i 3 i kopije primjerka 1 CIM-a upisuje
ĉitko naznaku: „Roba koja nije bh. roba”, broj i datum pod kojim je CIM zaveden u postojeći
kontrolnik provoza polaznog ureda, zatim rok predaje robe odredišnom carinskom uredu (u daljem
tekstu: odredišni ured) i ovjerava ih svojim potpisom (uz navodenje službene šifre) i službenim
peĉatom, vodeći pri tome raĉuna da ostane prostora i za ovjeru od odredišnog ureda.
(3) Carinski službenik polaznog ureda ovjerava i original tovarne liste koje prate CIM i njihove kopije
(koje je dužan obezbijediti korisnik postupka), tako što na iste stavlja broj i datum pod kojim je CIM
zaveden u kontrolnik provoza, što ovjerava na naĉin propisan kao u stavu (2) ovog ĉlana.
(4) Rok predaje robe polazni ured odreduje shodno propisanom redu vožnje u željezniĉkom saobraćaju,
cijeneći pri tom i vrijeme koje je objektivno potrebno za predaju i prijavu robe odredišnom uredu.
(5) Nakon provedenog postupka polazni ured vraća korisniku postupka (željezniĉkoj kompaniji)
primjerak 1, 2 i 3 CIM-a i original tovarne liste iz stava (3) ovog ĉlana, a zadržava kopiju primjerka 1
CIM-a i kopiju tovarnih lista.

Član 8.
(Prijava robe i postupak kod odredišnog ureda)
(1) Odredišnom uredu željezniĉka kompanija prijavljuje i predaje robu s primjercima 2 i 3 CIM-a i
tovarnim listama koje su prilog CIM-a. Na primjercima 2 i 3 CIM-a, u rubrici 35, carinski službenik
odredišnog ureda stavlja naznaku broja pod kojim je CIM zaveden u kontrolnik provoza odredišnog
ureda, zatim datum i vrijeme prijema, što ovjerava svojim potpisom (uz navoĊenje službene šifre) i
službenim peĉatom, nakon ĉega primjerak 2 CIM-a vraća željezniĉkoj kompaniji, a primjerak 3
zadržava.
(2) Prijem robe odredišni ured potvrduje polaznom uredu dostavljanjem zadržanog primjerka 3 CIM-a
putem faksa odmah, a potom ovjerenu kopiju tog primjerka, u što kraćem roku, dostavlja službenim
putem.
(3) Odredišni ured je onaj koji je nadležan za odredišnu (uputnu) željezniĉku stanicu.

b) Postupak provoza koji započinje unutar carinskog područja BiH i završava izvan tog područja
Član 9.
(ProvoĎenje postupka u polaznom i odredišnom uredu)
(1) Kada radnja provoza zapoĉinje unutar carinskog podruĉja BiH, a treba se završiti izvan tog podruĉja,
primjenjuju se odredbe ĉlana 7. i 8. ovog uputstva.
(2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana kao odredišni ured postupa carinski ured nadležan za pograniĉnu
željezniĉku stanicu preko koje roba u provozu napušta carinsko podruĉje BiH.

c) Postupak kada provoz započinje izvan carinskog područja BiH i završava se unutar tog područja
Član 10.
(ProvoĎenje postupka u polaznom i odredišnom uredu)
(1) Kada radnja provoza zapoĉinje izvan carinskog podruĉja BiH, a treba se završiti unutar tog podruĉja,
kao polazni ured postupa carinski ured nadležan za pograniĉnu željezniĉku stanicu preko koje roba
ulazi u carinsko podruĉje BiH, a carinski ured nadležan za odredišnu (uputnu) željezniĉku stanicu
postupa kao odredišni ured.
(2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana postupa se na naĉin propisan kao u ĉlanu 7. i 8. ovog uputstva.

92
d) Postupak u meĎustanici
Član 11.
(ProvoĎenje postupka)
(1) Ako je roba puštena u slobodan saobraćaj ili je za nju odobren drugi carinski postupak u nekoj
meĊustanici (u željezniĉkoj stanici koja nije navedena kao odredišna stanica), carinski ured nadležan
za tu meĊustanicu postupa kao odredišni ured.
(2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, željezniĉka kompanija odredišnom uredu (za meĊustanicu) pored
primjerka 2 i 3 CIM-a podnosi i kopiju primjerka 3. Odredišni ured, u rubrici 35, ovjerava primjerke
2 i 3 i dodatnu kopiju primjerka 3 i stavlja oznaku ''Ocarinjeno'', nakon ĉega primjerke 2 i 3 vraća
kompaniji, a zadržava dodatnu kopiju 3.
Predaju robe odredišni ured potvrĊuje polaznom uredu na naĉin propisan u ĉlanu 8. stav (2) ovog
uputstva.
(3) Vraćeni primjerak 3 CIM-a željezniĉka kompanija dostavlja carinskom uredu koji bi prvobitno
postupao kao odredišni ured da nije bilo postupka u meĊustanici, koji primjerak taj ured odlaže u
svoju evidenciju i koristi ga u sluĉajevima kada primjenjuje odredbu ĉlana 281. stav 5. Odluke.
(4) Postupak iz stava (1) i (2) ovog ĉlana ne primjenjuje se na akcizne proizvode.

e) Radnje i postupci u putu

Član 12.
(Postupanje u vezi radnji na putu u postupku provoza)
(1) Ukoliko tokom pojednostavljenog postupka provoza, na putu od polaznog do odredišnog ureda,
usljed nesreće, kvara prevoznog sredstva ili iz drugih nezgoda koje su van kontrole prevoznika,
nastane potreba za pretovarom robe u drugo prevozno sredstvo, ili dode do oštećenja ili uništenja
robe, ili oštećenja carinskih obilježja, prevoznik je dužan o tome obavijestiti najbliži carinski ured
(bez obzira radi li se o graniĉnom uredu ili carinskoj ispostavi) ili policijsku stanicu.
(2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana u zapisnik o utvrĊenom ĉinjeniĉnom stanju, kojeg sastavlja
odredišna željezniĉka stanica, unose se i podaci o eventualno stavljenim novim carinskim obilježjima,
kojeg potpisuju službena lica koja su postupala i prevoznik. U zapisnik se unose i podaci o vagonu
(znak sopstvenosti i broj vagona). Carinski službenik, ukoliko je bio angažovan u postupku, na svim
primjercima CIM-a i tovarnim listama koje je korisniku postupka vratio polazni ured, na najpogodnije
mjesto, stavlja ĉitko naznaku ''Zapisnik broj ... (ako ga ima) i datum, što ovjerava svojim potpisom.
Prevoznik sa zapisnikom, koji se prilaže CIM-u, nastavlja put do odredišnog ureda koji će utvrditi
stvarno stanje i provesti odgovarajući postupak.

III - PRIMJENA REDOVNOG POSTUPKA PROVOZA

Član 13.
(Postupanje kod redovnog provoznog postupka)
(1) Primjena odredaba ĉlana 270. do 282. Odluke i odredaba ovog uputstva, ne iskljuĉuje mogućnost
primjene redovnog provoznog postupka, ukoliko zainteresovano lice (pošiljalac, primalac....) želi da
za tu robu koristi redovan provozni postupak (dakle ne želi da carinske formalnosti obavlja
željezniĉka kompanija na osnovu CIM-a).
(2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana ne primjenjuje se pojednostavljeni postupak provoza, već korisnik
postupka podnosi provoznu prijavu (TR prijava), ili se ona podnosi u njegovo ime, na koju se
primjenjuju odredbe ĉlana 218. do 234., 238. do 242., 256., 273. i 275. Odluke. Korisnik tog postupka
je dužan obezbijediti garanciju i odgovoran je za obaveze iz ĉlana 93. stav 1. Zakona o carinskoj
politici BiH, a ne željezniĉka kompanija koja vrši prevoz robe.
(3) U sluĉaju iz stava (2) ovog ĉlana carinski službenik polaznog ureda, u polje 35 CIM-a, unosi podatke
o broju i datumu provozne prijave, što ovjerava svojim potpisom (uz navodenje službene šifre) i
službenim peĉatom. Primjerak 2 CIM-a ovjerava željezniĉka kompanija koja je nadležna za zadnju
(uputnu) željezniĉku stanicu u okviru provozne radnje, nakon što utvrdi da se provoz robe vrši pod
pokrićem provoznog dokumenta navedenog u CIM-u, koji primjerak ĉuva ta stanica.

93
IV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 14.
(Stavljanje van primjene, stupanje na snagu i objava)
(1) Stupanjem na snagu ovog uputstva prestaju se primjenjivati sva akta bivših carinskih uprava entiteta
kojima su bila regulisana pitanja koja su predmet ovog uputstva.
(2) Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana donošenja.
(3) Ovo uputstvo objaviće se na Web stranici Uprave za indirektno oporezivanje.

DIREKTOR
KEMAL ĈAUŠEVIĆ

PODACI O PODNOSIOCU ZAHTJEVA:

...................................................................
(naziv)
.......................................................
(adresa i sjedište)
Identifikacioni broj: .......................
Broj: ...............................................
Datum: ............................................
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANjE BiH
SREDIŠNjI URED BANjA LUKA
SEKTOR ZA CARINE

Predmet: Zahtjev za odobrenje pojednostavljenog

postupka provoza robe željeznicom

1. Obraćamo se Naslovu zahtjevom, da nam, shodno odredbama ĉlana 243. do 248. Odluke o
provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH, za robu koju prevozimo
željeznicom, odobri korištenje pojednostavljenog postupka provoza na osnovu tovarnog lista
CIM-a, propisanog odredbama ĉlana 270. do 282. te Odluke.

2. Roba za koju se zahtijeva pojednostavljeni postupak provoza:

....................................................................................................................................................................
...............
....................................................................................................................................................................
...............
(npr: sva roba koju podnosilac zahtjeva prima na prevoz na osnovu CIM-a; ili sva roba koju
podnosilac zahtjeva prima na prevoz na osnovu CIM-a, osim
.............................................................................)
3. Predloženi izgled i sadržaj evidencije o provozu iz ĉlana 273. Odluke__________, mjesto i naĉin
voĊenja (ruĉno ili kompjuterski):
....................................................................................................................................................................
...............
....................................................................................................................................................................
...............
(navesti podatke o evidenciji, a u koliko evidencija koju vode željeznice za potrebe njenog
knjigovodstva omogućava kontrolu carinskih organa, dati podatke o istoj)

4. Odgovorna osoba:
....................................................................................................................................................................
............
(ime i prezime, broj telefona i faksa odgovorne osobe podnosioca zahtjeva za osiguravanje
provoĊenja i poštivanja pojednostavljenog postupka provoza).

5. Izmirenje eventualnog carinskog duga u postupku provoza:

....................................................................................................................................................................
94
(dati informacije o izmirenju eventualnog carinskogi duga)

6. Drugi podaci i isprave koji mogu uticati na odluĉivanje o zahtjevu:

....................................................................................................................................................................

7. Broj i popis priloga, ukljuĉujući i dokaze o ispunjavanju uslova iz ĉlana 244. stav 1. Odluke
i o uplati administrativne takse:
....................................................................................................................................................................
............
Podnosilac zahtjeva
M.P. ........................................
(potpis)

95
96
 UPUTSTVO

O IZMJENAMA I DOPUNAMA UPUTSTVA O

POJEDNOSTAVLJENOM POSTUPKU PROVOZA ROBE
ŽELJEZNICOM

97
98
Na osnovu člana 15. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“ broj 89/05) i
člana 61. stav 2. Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“ br. 32/02 i 102/09), direktor Uprave za
indirektno oporezivanje, donosi

UPUTSTVO
O IZMJENAMA I DOPUNAMA UPUTSTVA O POJEDNOSTAVLjENOM POSTUPKU
PROVOZA ROBE ŽELJEZNICOM

Član 1.
(Predmet)
(1) U Uputstvu o pojednostavljenom postupku provoza robe željeznicom, broj: 01-18- 4665-5/05 od
03.08.2005. godine, u članu 5. u tekstu u zagradi koji glasi „(rubrika 36)“ broj“ 36“ zamjenjuje se
brojem „9“.
(2) U članu 7. stav (2) . u članu 8. stav (1), članu 11. stav (2) i članu 13. stav (3) ovog Uputstva broj
„35“ zamjenjuje se brojem „99“.
(3) U članu 12. stav 2. ovog Uputstva iza riječi „na svim primjercima CIM-a“ dodaju se u zagradi riječi
„(rubrika 54)“, a iza riječi „i tovarnim listama“ dodaju se u zagradi riječi „(na najpogodnije mjesto)“,
a iza riječi „koje je korisniku postupka vratio polazni ured“ i interpunkcijskog znaka „zarez“ brišu se
riječi „na najpogodnije mjesto“ i interpunkcijski znak „zarez“.

Član 2.
(Stupanje na snagu i objava)
(1) Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana donošenja.
(2) Ovo Uputstvo objaviće se na Web stranici Uprave za indirektno oporezivanje.

Broj: 01-02-2-103/11 DIREKTOR

Datum: 10.01.2011. godine Kemal Čaušević

99
100
 UPUTSTVO

O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOZVOLE ZA KORIŠTENJE

ŢELJEZNIČKIH VOZILA, UREĐAJA, DIJELOVA I OPREME ZA
ŢELJEZNIČKA VOZILA I UREĐAJA, DIJELOVA I OPREME ZA
ŢELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU

101
102
Ovim Uputstvom propisuje se jedinstvena metoda i procedure za izdavanje i područje primjene dozvole
za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i
opreme za željezničku infrastrukturu koju izdaje Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine.

Na osnovu člana 25. a u skladu sa članom 8. C Zakona o željeznicama Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", broj 52/05), direktor Regulatornog odbora željeznica Bosne i Hercegovine donosi

UPUTSTVO
O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOZVOLE ZA KORIŠTENJE ŢELJEZNIČKIH
VOZILA, UREĐAJA, DIJELOVA I OPREME ZA ŢELJEZNIČKA VOZILA I UREĐAJA,
DIJELOVA I OPREME ZA ŢELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU

Član 1.
(Predmet Uputstva)
Ovim Uputstvom propisuje se jedinstvena metoda i procedure za izdavanje i područje primjene dozvole
za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i
opreme za željezničku infrastrukturu (u daljnjem tekstu: dozvola) koju izdaje Regulatorni odbor
željeznica Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Regulatorni odbor).

Član 2.
(Svrha jedinstvene metode i procedura)
Jedinstvenom metodom i procedurama za odobravanje upotrebe proizvoda za željeznicu prema propisima
Evropske unije, usaglašavaju se tehnički uslovi koje moraju ispunjavati željeznička vozila, dijelovi i
oprema za željeznička vozila kao i uređaji, dijelovi i oprema za infrastrukturu sa tehničkim standardima i
tehničkim specifikacijama interoperabilnosti za određenu kategoriju pruge, čime se omogućava proširenje
tržišta transportnih usluga i tržišta za proizvode za željeznicu.

Član 3.
(Izdavanje dozvole)
(1) Dozvola se izdaje u skladu sa utvrđenim programima procjene i ispitivanja odnosno standardima ili
posebnom dokumentu za taj proizvod a zasniva se na modulima određenim u odluci Savjeta Evrope
90/683/EEC i 93/465/EEC koji se upotrebljavaju i za procjenu usaglašenosti u oblasti obavezne
primjene tehničkih specifikacija, propisane direktivama EU za interoperabilnost sistema klasičnih
pruga 2001/16 i 2004/50.
(2) U postupku izdavanja dozvole svi proizvodi se, saglasno EN 45004, EN ISO 9001 i standardu
A.K.1.001, prvo klasifikuju u zavisnosti od uticaja njihovog rada i djelovanja na bezbjednost,
funkcionalnost, kvalitet i finansijsku efikasnost.
(3) Dozvola se izdaje za svaki proizvod koji pripada klasama kritičnih proizvoda, koji je nov ili treba da
bude upotrijebljen u novoj vrsti primjene.
(4) Tehničko ovjeravanje dokumenata i izdavanje dozvole, kada se to posebno zahtijeva, uključuje i
procjenu pogodnosti za upotrebu, vrednovanjem proizvoda u posebnoj probnoj eksploataciji u
određenom periodu vremena ili u okviru određene pređene kilometraže.

Član 4.
(Zahtjev za izdavanje dozvole)
(1) Zahtjev za izdavanje dozvole podnosi proizvođač ili njegov zastupnik. Zahtjev može podnijeti i
korisnik proizvoda na osnovu ugovora o korištenju ili donaciji.
(2) Ako se za ispitivanje proizvoda nove tehnologije ili opreme nove generacije, koja se tek uvodi u
praksu, zahtijevaju posebni uslovi u upotrebi, za koje treba izdati dozvolu, zahtjev mogu podnijeti i
druga zainteresovana pravna lica uz prethodnu saglasnost svih učesnika.
(3) Po svakom zahtjevu Regulatorni odbor formira Dosje, sa arhivom dokumentacije (Prilog 1) koja prati
proces izdavanja dozvole.

Član 5.
(Tehnička dokumentacija)
(1) Tehnička dokumentacija sadrži opšti opis, tehničke specifikacije, na osnovu kojih se procjenjuju
karakteristike i ponašanje u eksploataciji, šeme komponenata i podsklopova, uslove uklapanja
proizvoda u funkcionalne sisteme i podsisteme i potrebne uslove za upotrebu.
103
(2) Tehnička dokumentacija obezbjeđuje da sve značajne informacije o proizvodu budu dostupne,
uključujući projektovanje, proizvodnju i tehničke specifikacije interoperabilnosti, kao i podatke o
klasifikaciji i modulu ovjeravanja koji se zahtijeva, da bi se obavila procjena proizvoda i izdala
dozvola.

Član 6.
(Provjera tehničke dokumentacije)
(1) Ukoliko se radi izdavanja dozvole trebaju obaviti procjene proizvoda testovima, laboratorijskim i
drugim ispitivanjima ili probnim radom u eksploatacionim uslovima, tehnička dokumentacija se
prethodno ovjerava.
(2) Provjeru tehničke dokumentacije i ocjenu rezultata ispitivanja kritičnih proizvoda obavljaju tehničke
komisije koje, pored donošenja zaključka o primjenljivosti projektom ponuđenog tehničkog rješenja,
prate i laboratorijska ili eksploataciona ispitivanja proizvoda i predlažu izdavanje odgovarajuće
dozvole.
(3) Direktor Regulatornog odbora, kod otvaranja pojedinačnog postupka izdavanja dozvole, na prijedlog
stručne službe donosi rješenje o formiranju Tehničke komisije u čijem sastavu mogu biti, pored
zaposlenih u Regulatornom odboru i nezavisni eksperti iz određenih oblasti angažovani po posebnom
ugovoru, kao i predstavnici investitora, proizvođača, operatera, upravljača infrastrukture i zastupnika
podnosioca zahtjeva.
(4) Predsjednika Tehničke komisije imenuje direktor Regulatornog odbora. I isti je odgovoran za
efikasnost rada i izvršenje postavljenih zadataka, zakazivanje i održavanje sastanaka a za
administrativno-tehnička pitanja odgovoran je Regulatorni odbor, koji arhivira i čuva dosje u vezi
dozvole za taj proizvod.
(5) Na zahtjev Regulatornog odbora ili predsjednika Tehničke komisije za izvršenje ili praćenje pojedinih
testova i laboratorijskih ili eksploatacionih ispitivanja mogu se formirati radne grupe eksperata iz
pojedinih oblasti čiji se sastav, obaveze, odgovornost i prava definišu za svaki pojedinačan slučaj,
posebnom odlukom direktora Regulatornog odbora.

Član 7.
(Potrebna dokumentacija i rok za izdavanje dozvole)
(1) Regulatorni odbor, u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva, utvrđuje da li je priložena
dokumentacija saglasno članu 5. potpuna i dovoljna za pokretanje postupka izdavanja dozvole ili
obavještava koje prethodne odnosno dodatne uslove proizvođač ili podnosilac zahtjeva treba ispuniti i
u kom roku dostaviti.
(2) Ukoliko su ispunjeni uslovi iz ovog Uputstva, podnosiocu zahtjeva se, u roku od 60 dana od dana
podnošenja zahtjeva, izdaje dozvola (Prilog 3).
(3) Ukoliko se utvrdi da proizvod za koji se traži dozvola ne pripada grupi kritičnih proizvoda, u roku od
60 dana od podnošenja zahtjeva, Regulatorni odbor izdaje uvjerenje o klasifikaciji proizvoda, kojim
potvrđuje da za njegovo korištenje nije potrebna dozvola.
(4) Za proizvode čija procjena zahtijeva ispitivanje u eksploataciji, Regulatorni odbor, nakon
prikupljenih potrebnih odobrenja i saglasnosti svih učesnika, izdaje privremenu dozvolu.

Član 8.
(Vrste modula)
(1) Upotreba modula, kao sredstva za procjenu i ovjeru usaglašenosti sa standardima, posebnim
dokumentima i odredbama tehničkih specifikacija interoperabilnosti, odnosi se na projektnu fazu
proizvoda, njihovu proizvodnu fazu ili obje faze, uzimajući u obzir tip proizvoda, prirodu rizika u
vezi sa tim proizvodom i značaj u obezbjeđivanju visokog nivoa zaštite kvaliteta.
(2) Regulatorni odbor, kod otvaranja postupka izdavanja dozvole prema tehničkoj dokumentaciji ili
zahtjevu proizvođača, utvrđuje modul koji će biti korišćen.
(3) Osnovni moduli koji se koriste za procjenu usaglašenosti proizvoda i odobravanje za korištenje su:

104
TSI Primjenjivi
moduli
Mobilni kapaciteti A B D F H2 V
Infrastruktura A B D F H2 V
Kontrolna tabla B D F H2
Energija B C H2
Operacije Nema komponenata
interoperabilnosti
Održavanje (instalacije A
unutar željezničkih vozila)
Održavanje (fiksne A
instalacije)

(4) Osnovni moduli se mogu modifikovati dodatnim zahtjevima (kao što je prikazano u tabeli za modul
H2) koji pojačavaju uslove za dobijanje dozvole.

Član 9.
(Klasifikacija proizvoda)
(1) Klasifikacija proizvoda zasnovana je na stepenu ozbiljnosti posljedica, eventualnog kvara proizvoda,
prema kriterijumima bezbjednosti, obavljanja transportne funkcije i troškova, kako slijedi:

Modul Zadatak proizvoĎača ili Zadatak ovlaštenog organa

njegovog ovlaštenog
predstavnika
A Sve faze: Sve faze:
Interna a)preduzima sve potrebene a) bez zadataka.
kontrola mjere da se osigura da projekat
proizvodnje i proces proizvodnje
omogućava usaglašenost
komponenti interoperabilnosti
sa zahtjevima iz TSI;
b)donosi nacrt "EC"
Deklaracije o usaglašenosti.
B Projekat: Projekat:
Ispitivanje a)donosi tehničku a)vrši reviziju projekata (ako to zahtjeva
tipa dokumentaciju koja se, ukoliko TSI): provjeru metoda, opreme i rezultata
je to relevantno za procjenu, projekata;
odnosi na projekat, proizvodnju a)vrši reviziju procesa proizvodnje (ako to
i operacije proizvoda. zahtjeva TSI);
c)sprovodi testiranje ili ih je već izveo (ako
se u TSI zahtjeva provjera tipa).
Izdaje se certifikat o ispitivanju tipa.
C Proizvodnja: Proizvodnja:
Usaglešenost a)preduzima sve potrebe mjere a) bez zadataka.
sa tipom da se osigura da proizvodnja
(samo obezbjeđuje usaglašenost
zajedno sa B) komponenti interoperabilnosti
sa odobrenim tipom;
b)donosi nacrt "EC"
Deklaracije o usaglašenosti (sa
odredbeni tipom).
D Proizvodnja: Proizvodnja:
ObezbjeĎenje a)upravlja sistemom kvaliteta a) odobrava sistem kvaliteta;

105
 kvaliteta za proizvodnju i testiranje, b) sprovodi kontrolu sistema kvaliteta;
proizvodnje kojeg odobrava i pregleda c) izdaje izvještaj o izvršenoj posjeti ili
(samo ovlašćeni organ; kontroli.
zajedno sa B) b)donosi nacrt "EC"
Deklaracije o usaglašenosti (sa
odredbenim tipom).
F Proizvodnja: Proizvodnja:
Verifikacija a)podnosi molbu ovlašćenom a) ovjerava usaglašenost proizvoda;
tipa organu za verifikaciju b) izdaje sertifikat o usaglašenosti.
proizvoda usaglašenosti proizvoda;
(samo b)donosi nacrt "EC"
zajedno sa B) Deklaracije usaglašenosti (u
skladu sa zahtjevima TSI).
H2 Projekat: Projekat:
Potpuno a)upravlja odobrenim sistemom a) procjenjuje i odobrava sistem kvaliteta;
obezbjeĎenje kvaliteta projekta; vrši kontrolu sistema kvaliteta;
kvaliteta i b)sprovodi ispitivanje tipa (ako b) vrši ispitivanje projekta i ispitivanje
provjera to zahtjeva TSI) u molbe uključujući:
projekata odgovarajućoj labaratoriji; (1) primjenjene specifikacije tehničkog
c)ovlaštenom organu podnosi projekta,
dokaz da komponenta (2) dokaz da projekat odgovara mjerama
interoperabilnosti ispunjavaju TSI,
sve uslove TSI-a, uključujući (3) rezultate ispitivanja tipa izvršenog u
rezultate ispitivanja (na odgovarajućoj labaratoriji.
zahtjev); c) izdaje sertifikat o ispitivanju projekta.
d)podnosi molbu ovlašćenom Proizvodnja:
organu za ispitivanje projekta. a) odobrava sistem kvaliteta;
Proizvodnja: b) vrši kontrolu sistema kvaliteta.
a)upravlja sistemom kvaliteta
za proizvodnju i testiranje,
kojeg odobrava i pregleda
ovlašćeni organ;
b)donosi nacrt "EC"
Deklaracije o usaglašenosti.
V Iskustvo u radu: Iskustvo u radu:
Odobrenje za a)podnosi zahtjev ovlaštenom a)provjerava tehničku dokumentaciju i
upotrebu organu za opravdanost tipa program za potvrdu iskustva u radu;
(Opravdanost iskustvom u radu; b)odobrava proceduru kontrole ponašanja u
tipa b)stavlja u pogon jedan (ili radu i vrši posebne kontrole;
iskustvom u više) uzoraka koji predstavljaju c)izdaje certifikat odobravanja za upotrebu.
radu) datu proizvodnju;
c)kontroliše ponašanje
komponenata interoperabilnosti
procedurom koju odobri i
nadzire ovlašteni organ;
d)ovlaštenom organu podnosi
dokaz da komponente
interoperabilnosti ispunjavaju
sve uslove TSI-a, uključujući
rezultate u iskustva u radu;
e)donosi nacrt "EC"
Deklaracije pogodnosti za
upotrebu.
(2) Prema gore navedenoj klasifikaciji, proizvodi u klasama 1A, 1B, 2A i 2B pripadaju grupaciji kritičnih
proizvoda i za njih se obavezno zahtijeva dozvola a ukoliko proizvod pripada klasi 3, tada ne spada u
grupu kritičnih proizvoda i ne podliježe obavezi izdavanja dozvole.

106
(3) Ako je izdata dozvola za upotrebu za familiju proizvoda ili uvjerenje o klasifikaciji te familije
proizvoda, ispitivanja bilo kojih drugih djelimičnih odstupanja biće ograničena samo na one detalje
koji su promijenjeni.
(4) Primjer za klasifikaciju proizvoda:

Klasifikacija Zahtijevana proizvodi čiji se

tehnička primjena kvalitet zahtijeva
Klasa 1A sistem prevoznog šine
puta
kočioni sistem vazdušni sudovi
pod pritiskom
Klasa 1B Pantograf sistem napajanja
Klasa 2A rashladni uređaji komponente
sistema
rashladnih
uređaja
Klasa 2B šinski pričvrsni Pragovi
pribor

Član 10.
(Ispitivanje projekta i ovjera tehničke dokumentacije)
(1) Ispitivanje projekta je osnovni postupak u procesu izdavanja dozvole koji omogućava potvrđivanje
inicijalnog tehničkog prijedloga, kao i odgovarajuće tehničke definicije a za složene sisteme može se
postupak podijeliti tako da se vrijednovanje obavlja u sljedećim fazama:
a) Procjenjivanje tehničkih podataka i definicija-priložena dokumentacija mora omogućiti
projektovanje, proizvodnju i funkcionalnost proizvoda u pogledu usaglašenosti sa eksploatacionim
zahtjevima.
b) Potvrđivanje inženjerskih proračuna-Regulatorni odbor procjenjuje da li su tehnički proračuni
ovlašćenih ustanova izrađeni u skladu sa važećim zahtjevima i da li su osnovni podaci, kao i krajnji
rezultati saglasni sa zahtjevima tehničkih specifikacija.
c) Ovjeravanje tehničke dokumentacije-Regulatorni odbor ovjerava tehničku dokumentaciju, koja je
napravljena u skladu sa projektom i stručnim studijama za proizvod.
(2) Tehnička dokumentacija se ovjerava radi potvrđivanja da je proizvod izrađen prema tehničkom opisu,
funkcionalnoj šemi, ugradbenim mjerama, neophodnim konstruktivnim detaljima i tehnološkoj
proizvodnoj ili remontnoj dokumentaciji čime se dokazuje da su primjenjeni zahtijevani tehnički
normativi, odgovarajući standardi i propisi i da su primjenjena provjerena tehnička rješenja.

Član 11.
(Ovlašteni instituti ili laboratorije)
(1) Regulatorni odbor određuje koji ovlašteni instituti ili laboratorije izvode testove ili prisustvuju i/ili
pregledaju rezultate tih testova, po programu i pod uslovima koji su određeni u tehničkoj
dokumentaciji vezanoj za odnosne proizvode i njihovo ispitivanje u ekploataciji.
(2) Ukoliko se svi ili dio ovih testova obavlja u laboratorijama i prostorijama za testiranje proizvođača
ili podnosioca zahtjeva, predstavnici Tehničke komisije regulatornog odbora mogu da prisustvuju
procesu testiranja.
(3) Ako je modulom provjere tipa ili posebnim zahtjevom u okviru tehničke dokumentacije, koja je
vezana za proizvod, navedeno ispitivanje uzoraka, podnosilac zahtjeva stavlja na rasplaganje
Regulatornom odboru uzorak ili određen broj uzoraka, kao planiranog reprezentativnog uzorka u
proizvodnji.

Član 12.
(Program eksploatacionog ispitivanja)
(1) Proizvođač, uz zahtjev za izdavanje dozvole i tehničku dokumentaciju kada je to modulom
predviđeno, prijavljuje program za ispitivanje proizvoda u eksploataciji, navodi kompanije (Operatora
i/ili Upravitelja infrastrukturom) sa kojima ima dogovor. Po odobrenju Regulatornog odbora sklapa
se Ugovor o privremenom korištenju proizvoda u eksploataciji u cilju procjene pogodnosti za
107
 upotrebu, dostavlja plan nadgledanja ponašanja proizvoda, utvrđuju rokovi izdavanja izvještaja o
ponašanju u eksploataciji i navodi kompanija (ukoliko je različita od Upravitelja željezničkom
infrastrukturom i/ili Operatorom) koja na osnovu posebnog Ugovora preduzima održavanje proizvoda
za vrijeme perioda eksploatacije.
(2) Program eksploatacionog ispitivanja sadrži: zahtijevani učinak ponašanja u eksploataciji; planove
instalacije opreme i uređaja; trajanje programa u periodu određenog vremena, ili u toku prelaska
određenog rastojanja; očekivane uslove eksploatacije; program za održavanje; navode o specijalnim
testiranjima u eksploataciji, ukoliko postoje; veličinu uzorka; program inspekcije (priroda, broj i
učestalost inspekcije i prateća dokumentacija); kriterijumi za dozvoljene kvarove i njihov uticaj na
cijeli program i informacije koje su uključene u izvještaj kompanije koja sprovodi eksploataciona
ispitivanja.
(3) Regulatorni odbor pregleda tehničku dokumentaciju i program vrednovanja u eksploatacionim
uslovima, potvrđuje da li je uzorak (tip) reprezentativni uzorak iz proizvodnje koja je predviđena i da
li je napravljen u skladu sa tehničkom dokumentacijom, potvrđuje da li je program vrednovanja u
eksploatacionim uslovima prilagođen da procijeni zahtijevanu sposobnost i ponašanje proizvoda u
eksploatacionim uslovima i zaključuje da li su očekivani rezultati u eksploatacionim uslovima takvi
da se mogu primijeniti pri izdavanju dozvole.
(4) Regulatorni odbor zajedno sa operatorom ili upraviteljem željezničke infrastrukture utvrđuje lokaciju
gdje se inspekcija i potrebni testovi izvode, utvrđuje nadležni organ ili laboratoriju koja vrši testiranje
a može zahtijevati da posebni organ za Inspekciju, vrši nadzor i inspekciju u toku obavljanja
eksploatacionih ispitivanja, prati održavanje proizvoda, vrši procjenu izvještaja koji izdaje kompanija
(Upravitelj infrastrukture ili operator) koja radi sa proizvodom i sve druge informacije i
dokumentacije dobijene tokom procedure ispitivanja (izvještaji sa testiranja, iskustvo u održavanju
itd.).

Član 13.
(Sadrţaj konačnog izvještaja)
Regulatorni odbor, radi izdavanja dozvole, za svaki proizvod posebno određuje sadržaj konačnog
izvještaja stručne službe o cjelokupnosti proizvoda i sagledavanju njegovog ponašanja koji obuhvata
precizne informacije u vezi procjene konceptualnog dizajna i proizvodne dokumentacije, rezultata
projektovanja, napravljenih proračuna i izvedenih kontrolnih pregleda, izvještaja laboratorijskih i drugih
ispitivanja, a za obavljeno eksploataciono ispitivanje i sadržaj izvještaja o nadzoru i inspekciji ponašanja
u eksploataciji.

Član 14.
(Izdavanje i vaţenje dozvole)
(1) Ukoliko je proizvod pozitivno procijenjen i provjeren u skladu sa odredbama ovog Uputstva, pokazao
dobro ponašanje u eksploatacionom ispitivanju i ako je konačan izvještaj prihvaćen, Regulatorni
odbor izdaje Dozvolu iz Priloga 3.
(2) Dozvola se izdaje trajno ukoliko proizvođač može dokazati i garantovati da se ponašanje, stanje i
funkcija proizvoda neće bitno promijeniti.
(3) Dozvola se izdaje na određeni poseban period važnosti ukoliko tehnička dokumentacija ili
ograničenja za upotrebu to zahtijevaju.
(4) Dozvola privremenog karaktera se može izdati, pod uslovima navedenim u tehničkoj dokumentaciji
koja prati proizvod, u sljedećim slučajevima:
a) da se obezbijedi proizvodnja osnovne serije proizvoda koji se oslanja na ranije određen skup
tehničkih podataka i obavljena vrednovanja i odobravanja,
b) da se sačekaju nalazi iz eksploatacije u cilju potpunog ispunjenja uslova za tehničko odobrenje i
izdavanje dozvole.
(5) Privremena dozvola se izdaje sa rokom važnosti do godinu dana odnosno do završetka
eksploatacionog ispitivanja proizvoda, što se utvrđuje projektom ili tehničkom dokumentacijom a po
isteku važnosti može se rok njenog trajanja produžiti, u slučaju potrebe, samo uz proceduru koja
podrazumijeva zahtijevane saglasnosti kao kod njenog izdavanja.

Član 15.
(Priznavanje dozvola)
(1) U slučaju dozvole izdate od strane drugih nadležnih željezničkih sertifikacionih organa, u smislu
tehničkog odobrenja za upotrebu ili kvalifikacije proizvoda, međusobno priznavanje dozvola obavlja
108
 se na osnovu reciprociteta saglasno uslovima navedenim u bilateralnim i/ili multilateralnim državnim
ugovorima i sporazumima iz ove oblasti.
(2) Osnovni uslovi za međusobno priznavanje dozvole i uvjerenja o kvalifikaciji proizvoda su:
a) Proizvod je definisan Evropskim standardom (ili uobičajenom tehničkom specifikacijom
prihvaćenom u Evropi),
b) Procedure i metode testiranja upotrijebljene za svaki proizvod su saglasne sa odredbama Ovog
Pravilnika,
c) Uslovi eksploatacije su naročito označeni kroz usklađene standarde,
d) Dozvola je izdata od strane nadležnog željezničkog sertifikacionog organa.
(3) Posebni uslovi za opcionalno međusobno priznavanje dozvola i uvjerenja o kvalifikaciji proizvoda
biće pod uslovom:
a) Procedure i metode testiranja upotrijebljene za svaki proizvod su saglasne sa odredbama ovog
Uputstva, i
b) Dozvola je izdata od nadležnog željezničkog certifikacionog organa,
c) Proizvod i/ili uslovi eksploatacije još nisu usklađeni sa međunarodnim standardima ali su određeni
posebnim dokumentima (nacionalnim standardima, željezničkim standardima ili industrijskim
standardima).

Član 16.
(Registar izdatih dozvola ili uvjerenja)
(1) Regulatorni odbor, vođenjem registra izdatih dozvola i izdatih uvjerenja o izvršenoj klasifikaciji
prema kojoj proizvod ne pripada grupi kritičnih proizvoda i ne podliježe izdavanju dozvole, osigurava
dostupnost informacija.
(2) Registar čini glavna knjiga sa zbirkom isprava (Prilog 2.). Registar se može voditi i objavljivati u
elektronskoj formi, na web stranicama Regulatornog odbora željeznica BiH i Ministarstva
komunikacija i transporta BiH.
(3) Obrazac glavne knjige je u Prilogu 2, koji je sastavni dio ovog Uputstva a svaka izdata dozvola ili
uvjerenje upisuje se u glavnu knjigu, na posebnoj strani registra.
(4) Zbirka isprava koja sadrži zahtjev za izdavanje dozvole, sa pratećom dokumentacijom na osnovu
kojih se podaci upisuju u glavnu knjigu čuva se u numerisanim omotima (dosjeima) za svaku izdatu
dozvolu ili uvjerenje.

Član 17.
(Zaštita informacija)
(1) Svaka informacija o projektovanju proizvoda ili rezultatima procedure izdavanja dozvole dobijena u
Regulatornom odboru kod podnošenja zahtjeva ili u postupku izdavanja dozvole, strogo je povjerljiva
za sve učesnike i ne smije biti objavljena ili data na upotrebu drugim stranama van tog procesa, bez
saglasnosti podnosioca zahtjeva.
(2) Podnosilac zahtjeva može upotrijebiti izvještaj o klasifikaciji proizvoda i dozvolu Regulatornog
odbora za promotivne svrhe a zaštita autorskog prava ostaje u okviru prava projekta, ukoliko
drugačije nije naznačeno.

Član 18.
(Nadzor nad proizvodom)
(1) Nakon izdavanja dozvole za korištenje proizvoda, Regulatorni odbor preuzima nadzor nad
korištenjem proizvoda. Nadzor se vrši kroz redovnu kontrolu kvaliteta koju sprovodi proizvođač,
unutrašnju kontrolu koju sprovodi korisnik, inspekcijske kontrole koje vrše nadležne državne službe i
kontrole koje sprovodi Regulatorni odbor prema posebnom propisu.
(2) Ukoliko se ponašanje, stanje i funkcija proizvoda značajno promijeni u periodu važenja dozvole,
proizvođač, korisnik ili nadležne inspekcijske službe obavezni su o tome odmah obavijestiti
Regulatorni odbor. Na osnovu izvještaja o utvrđenim promjenama kvaliteta proizvoda i njegovog
ponašanja u eksploataciji, Regulatorni odbor će naložiti posebne mjere u skladu sa relevantnim
propisima.

Član 19.
(Stavljanje dozvole van snage)
(1) Ukoliko proizvođač ne postupi u skladu sa stavom 2, člana 18. Regulatorni odbor željeznica BiH
stavlja van snage izdatu dozvolu, uz pismeno obrazloženje.
109
 Član 20.
( Prilozi)
Prilozi 1., 2. i 3. čine sastavni dio ovog Uputstva.

Član 21.
(Naknade)
(1) Saglasno ovom Uputstvu posebno se utvrđuju naknade:
a) naknada za izdavanje uvjerenja da proizvod nije kritičan,
b) naknade za izdavanje dozvola za željeznička vozila,
c) naknade za izdavanje dozvola za dijelove i opremu za željeznička vozila,
d) naknade za dozvole za uređaje, dijelove i opremu za željezničku infrastrukturu
e) naknade za izdavanje privremenih dozvola u svrhu eksploatacionih ispitivanja proizvoda.
(2) Cjenovnik naknada iz stava 1 ovog člana, utvrdiće se naknadno a iznos utvrđen Odlukom Savjeta
ministara o administrativnim taksama (tarifni broj koji bude za oblast željezničkog transporta)
uplaćivaće se na jedinstven račun Trezora institucija Bosne i Hercegovine.

Član 22.
(Stupanje na snagu)
Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objaviće
se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

110
 UPUTSTVO

O USLOVIMA ZA IZDAVANJE I SADRŽAJU POTVRDE

O BEZBJEDNOSTI ZA BEZBJEDNO ODVIJANJE
PREVOZA U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU

111
112
Uputstvom za izdavanje i sadržaj Potvrde o bezbjednosti radi bezbjednog odvijanja prevoza utvrđuju se
uslovi i jedinstveni postupak za izdavanje Potvrde o bezbjednosti, njen oblik i sadržaj.
Na osnovu člana 8. i člana 13. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 52/05),
Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

UPUTSTVO
O USLOVIMA ZA IZDAVANJE I SADRŽAJU POTVRDE O BEZBJEDNOSTI ZA BEZBJEDNO
ODVIJANJE PREVOZA U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU

Član 1.
(Predmet Uputstva)
Uputstvom za izdavanje i sadržaj Potvrde o bezbjednosti radi bezbjednog odvijanja prevoza utvrđuju se
uslovi i jedinstveni postupak za izdavanje Potvrde o bezbjednosti, njen oblik i sadržaj.

Član 2.
(Ispunjavanje Uslova za izdavanje potvrde o bezbjednosti)
Da bi prevoznik, preduzeće, drugo pravno lice ili preduzetnik koji vrši prevoz (u daljnjem tekstu:
Operater), stekao pravo na Potvrdu o bezbjednosti, koja predstavlja ispravu o ispunjenosti uslova za
bezbjedno odvijanje željezničkog saobraćaja, mora da ispuni sljedeće uslove:
(1) Željeznička vozna sredstva moraju biti tehnički ispravna u skladu sa propisima i standardima kojima
se uređuje bezbjednost željezničkog saobraćaja, a djelatnost organizovana tako da se spriječe ili
umanje oštećenja lične imovine ili lične povrede, što dokazuje:
a) spiskom vučnih vozila po vrsti vuče, serijskim i individualnim brojevima (Prilog 1.);
b) spiskom putničkih, teretnih kola vozila po serijama i individualnim brojevima kola (Prilog 2.);
c) spiskom ostalih željezničkih voznih sredstava po vrsti, serijskim i individualnim brojevima (Prilog
3.);
d) ovjerenim kopijama upotrebnih dozvola za svako vozno sredstvo i tehničkom dokumentacijom po
serijama;
e) spiskom propisa kojima se obezbjeđuje tehnička i upotrebna ispravnost voznih sredstava;
f) izjavom odgovornog lica da se vozna sredstva održavaju u skladu sa propisima za održavanje voznih
sredstava (Prilog 4.);
(2) Donese interno upustvo o bezbjednosti u skladu sa uputstvima o bezbjednosti.
(3) Dodjeli zadatke u vezi sa bezbjednošću odgovarajuće osposobljenom osoblju koje je prošlo redovne
ljekarske preglede na kojima nije ustanovljeno zdravstveno stanje koje bi moglo uticati na njihovu
sposobnost da obavljaju dodjeljenje zadatke, što dokazuje:
a) spiskom zaposlenog osoblja po radnim mjestima i kvalifikacionoj strukturi koje će biti angažovano na
upravljanju i korištenju željezničkih voznih sredstava (Prilog 5.);
b) spiskom propisa kojima se uređuje stručna osposobljenost i zdravstvena sposobnost za rad na
poslovima upravljanja i korištenja voznih sredstava;
c) izjavom odgovornog radnika da osoblje koje radi na poslovima upravljanja i korištenja voznih
sredstava ispunjava uslove u pogledu stručne osposobljenosti i zdravstvene sposobnosti, u skladu sa
propisima kojima se uređuje bezbjednost željezničkog saobraćaja (Prilog 6.).
(4) Propiše postupak za izvještavanje Regulatornog odbora o svim nesrećama ili izbjegnutim nesrećama
u roku od sedam dana i svim težim nesrećama u roku od 12 časova,
(5) Da ima organizovanu službu nadzora nad obavljanjem prevoza u željezničkom saobraćaju, što
dokazuje:
a) aktom o organizaciji službe nadzora;
b) organizacionim dijagramom službe za nadzor;
c) spiskom radnika po radnim mjestima, stručnoj spremi i spiskom ovlašćenih lica za obavljanje nadzora
(Prilog 7.).

Član 3.
(Podnošenje zahtjeva)
(1) Željeznički operater, za izdavanje Potvrde o bezbjednosti, mora da podnese Regulatornom odboru
željeznica BiH zahtjev.
(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora da sadrži:
a) naziv pravnog lica - podnosioca zahtjeva, adresu i registarski broj,
b) ime i adresu odgovornog lica,
113
c) dokaze, u prilogu, o ispunjavanju svih uslova iz člana 2. ovog uputstva,
d) indentifikacioni broj i broj PDV obveznika,
e) usluge koje pruža, kao i vrsta tereta koji prevozi (opasne materije, specijalana roba), tamo gdje to
može uticati na sadržaj tehničkog dosijea,
f) tip voza,
g) zahtijeva pravce i lokacije formiranja voza,
h) početnu frekvenciju saobraćaja i prognozu o eventualnim promjenama u pružanju usluga za vrijeme
trajanja važnosti Potvrde.

Član 4.
(Izdavanje Potvrde o bezbjednosti)
(1) Regulatorni odbor željeznica BiH, odlučiće o zahtjevu za izdavanje Potvrde o bezbjednosti, u roku od
90 dana.
(2) Regulatorni odbor željeznica BiH podnosiocu zahtjeva iz stava (1) ovog člana izdaje Potvrdu da je
zahtjev primljen u roku od sedam dana od dana prijema Zahtjeva.
(3) Ako željeznički Operater ispunjava sve uslove iz člana 2. ovog uputstva, Regulatorni odbor željeznica
BiH će izdati Potvdru o bezbjednosti, odnosno Rješenje o odbijanju izdavanja Potvrde o bezbjednosti,
ako ne isunjava sve uslove iz člana 2. ovog uputstva, sa obrazloženjem.
(4) Protiv rješenja o odbijanju izdavanja Potvrde o bezbjednosti, željeznički Operater može podnijeti
žalbu Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, u roku od 15 dana od dobijanja istog.

Član 5.
(Podnošenje novog zahtjeva za izdavanje Potvrde o bezbjednosti)
Željeznički operater, po prijemu Rješenja o odbijanju izdavanja Potvrde o bezbjednosti, kada otkloni
nedostatke o neispunjavanju usova iz člana 2. ovog Uputstva, može da podnese Regulatornom odboru
željeznica BiH novi zahtjev za izdavanje Potvrde o bezbjednosti.

Član 6.
(Oduzimanje Potvrde o bezbjednosti)
(1) Svaku promjenu uslova iz člana 2. ovog uputstva željeznički operater je dužan da u roku od osam
dana prijavi Regulatornom odboru željeznica BiH.
(2) Ako na osnovu prijave željezničkog operatera, ili provjerom, Regulatorni odbor željeznica BiH utvrdi
da željeznički opereter ne ispunjava uslove iz člana 2. ovog uputstva, donijeće Rješenje o oduzimanju
Potvrde o bezbjednosti, sa obrazloženjem.
(3) O svakom oduzimanju Potvrde o bezbjednosti Regulatorni odbor obavještava upravitelja infrstrukture
u roku od tri dana.
(4) Ukoliko željeznički operater prestaje da pruža usluge željezničkog prevoza u BiH duže od tri
mjeseca, a dostavio je pisanu potvrdu Regulatornom odboru da nema namjeru da nastavi da pruža
usluge željezničkog prevoza, Regulatorni odbor oduzima Potvrdu o bezbjednosi.
(5) Potvrda o bezbjednosti prestaje da važi na dan kada je oduzme Regulatorni odbor.

Član 7.
(Važenje Potvrde o bezbjednosti)
(1) Potvrda o bezbjednosti važi sve dok prevoznik izvršava svoje obaveze u skladu sa ovim uputstvom.
Međutim, Regulatorni odbor će utvrditi odredbu za redovno razmatranje produženja perioda važenja
na svakih pet godina.
(2) Regulatorni odbor željeznica BiH može postaviti nove uslove za izdavanje Potvrde o bezbjednosti
Prevozniku uz pisanu najavu od mjesec dana.

Član 8.
(Registar izdatih Potvrda o bezbjednosti)
(1) Registar izdatih Potvrda o bezbjednosti vodi Regulatorni odbor željeznica BiH, a čine ga Glavna
knjiga i zbirka isprava.
(2) Svaka izdata Potvrda o bezbjednosti upisuje se u Glavnu knjigu na posebnom listu registra.
(3) Listovi Glavne knjige mogu se objaviti i u elektronskoj formi.
(4) Zbirka isprava, odnosno Prilozi o ispunjavanju usllova za izdavanje Potrvde o bezbjednosti, čuvaju se
u numerisanim omotima - dosijeima, za svaku izdatu Potvrdu o bezbjednosti.

114
 Član 9.
(Naknade)
Cjenovnik taksa i naknada za izdavanje Potvrde o bezbjednosti utvrdiće se naknadno, a iznos utvrđen
Odlukom Savjeta ministara o administrativnim taksama (tarifni broj koji bude za oblast željezničkog
transporta) uplaćivaće se na jedinstven račun Trezora institucija BiH.

Član 10.
(Prilozi)
Prilozi 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. čine sastavni dio ovog uputstva.

Član 11.
(Stupanje na snagu)
Uputstvo o izdavanju Potvrde o bezbjednosti za prevoz stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u "Službenom glasniku BiH", a objaviće se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine.

115
116
 UPUTSTVO

O USLOVIMA ZA IZDAVANJE I SADRŽINI DOZVOLE ZA

UPRAVLJANJE JAVNOM ŽELJEZNIČKOM INFRASTRUKTUROM ILI
PRIVATNOM INFRASTRUKTUROM POVEZANOM SA JAVNOM
ŽELJEZNIČKOM INFRASTRUKTUROM

117
118
Uputstvom o uslovima za izdavanje i sadržini Dozvole za upravljanje javnom željezničkom
infrastrukturom utvrđuje se jedinstveni postupak za izdavanje Dozvole za upravljanje javnom
željezničkom infrastrukturom, njen oblik i sadržaj, rok za izdavanje i provjeravanje ispunjavanja uslova
za njeno dobijanje.

Na osnovu člana 8. i člana 14. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), a u vezi
sa članom 25. istog Zakona, Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

UPUTSTVO
O USLOVIMA ZA IZDAVANJE I SADRŽINI DOZVOLE ZA UPRAVLJANJE JAVNOM
ŽELJEZNIČKOM INFRASTRUKTUROM ILI PRIVATNOM INFRASTRUKTUROM
POVEZANOM SA JAVNOM ŽELJEZNIČKOM INFRASTRUKTUROM

Član 1.
(Predmet Uputstva)
Uputstvom o uslovima za izdavanje i sadržini Dozvole za upravljanje javnom željezničkom
infrastrukturom (u daljnjem tekstu: Uputstvo) utvrđuje se jedinstveni postupak za izdavanje Dozvole za
upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom (u daljnjem tekstu: Dozvola), njen oblik i sadržaj, rok
za izdavanje i provjeravanje ispunjavanja uslova za njeno dobijanje.

Član 2.
(Ovlaštenja imaoca Dozvole)
(1) Imalac dozvole stiče pravo za upravljanje željezničkom infrastrukturom koja je utvrđena Izjavom o
mreži a u skladu sa Zakonom o željeznicama BiH i ovlašćen je da vrši poslove:
a) održavanja željezničke infrastrukture;
b) organizovanja i regulisanja željezničkog saobraćaja;
c) izgradnje, rekonstrukcije i održavanja javne željezničke infrastrukture;
d) obavljanja prevoza za sopstvene potrebe u cilju izgradnje, rekonstrukcije, modernizacije i održavanja
željezničke infrastrukture, kao i otklanjanju posljedica vanrednih događaja.

Član 3.
(Uslovi za dobijanje Dozvole)
(1) Dozvola se izdaje upravitelju infrastrukture koji ispunjava sljedeće uslove:
a) da ima sjedište na teritoriji Bosne i Hercegovine;
b) da viši rukovodioci nisu osuđivani na teža krivična djela (uključujući privredne i saobraćajne
prestupe) i da nisu učinili težu ili ponovili povredu bilo kog zakona kojim se utvrđuju carine,
socijalna zaštita ili radni odnos, uključujući i bezbjednost na radu, zdravlje ili radnu sredinu;
c) da pokaže da je sposoban da ispuni trenutne i buduće obaveze u narednih 12 mjeseci;
d) da ima osposobljeno osoblje koje može obezbijediti izvršavanje zadataka i odgovornosti, a naročito
kontrole željezničkog prevoza i održavanja i modernizacije željezničke infrastrukture;
e) da ispunjava bezbjednosne i tehničke zahtjeve za organizovanje i regulisanje kontrole željezničkog
prevoza.

Član 4.
(Sadržaj zahtjeva za izdavanje Dozvole)
(1) Zahtjev upravitelja za izdavanje dozvole mora da sadrži:
a) naziv pravnog lica - podnosioca zahtjeva, adresu i registarski broj firme,
b) ime i adresu odgovornog lica,
c) dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 3. ovog Uputstva i
d) indentifikacioni broj i broj PDV obveznika.

Član 5.
(Izdavanje dozvole)
(1) Regulatorni odbor željeznica BiH će u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva izdati dozvolu
ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 3. ovog Uputstva.
(2) Regulatorni odbor željeznica BiH će donijeti rješenje o odbijanju izdavanja dozvole ukoliko uslovi iz
člana 3. ovog Uputstva nisu ispunjeni. Rješenje će biti obrazloženo.

119
(3) Protiv rješenja o odbijanju izdavanja dozvole može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana
dobijanja rješenja.
(4) Upravitelj, kome je donijeto rješenje o odbijanju izdavanja dozvole zbog neispunjavanja uslova iz
člana 3. ovog Uputstva, podnosi novi zahtjev kada ispuni sve predviđene uslove.

Član 6.
(Važenje dozvole)
(1) Dozvola će važiti sve dok upravitelj izvršava svoje obaveze u skladu s ovim Uputsvom, s tim što će
Regulatorni odbor utvrditi odredbu za redovno razmatranje produženja perioda važenja na svakih 5
godina.
(2) Obrazac dozvole dat je u Prilogu 1. ovog Uputstva i čini njegov sastavni dio.

Član 7.
(Oduzimanje Dozvole)
(1) Regulatorni odbor željeznica BiH povremeno, a najmanje jednom u 12 mjeseci, provjerava da li
upravitelj i dalje ispunjava uslove iz člana 3. ovog Uputstva.
(2) Regulatorni odbor može postaviti dodatne uslove za izdavanje dozvole upravitelju/upraviteljima
infrastrukture uz pisanu najavu od mjesec dana.
(3) O svakoj promjeni koja se odnosi na ispunjavanje uslova iz člana 3. ovog Uputstva, kao i podataka
navedenih u zahtjevu za izdavanje dozvole, a koja nastane, upravitelj je dužan da odmah, a najkasnije
u roku od osam dana, obavijesti Regulatorni odbor željeznica BiH radi preduzimanja potrebnih mjera.
(4) Ako se prilikom provjere, ili između dvije provjere, utvrdi da upravitelj ne ispunjava neke od uslova
iz člana 3. ovog Uputstva Regulatorni odbor željeznica BiH će donijeti rješenje o oduzimanju dozvole
koje mora biti obrazloženo.

Član 8.
(Registar izdatih Dozvola)
(1) Regulatorni odbor vodi registar izdatih dozvola. Registar čini glavna knjiga sa zbirkom isprava.
(2) Svaka dozvola upisuje se u glavnu knjigu na posebnom listu registra.
(3) Zbirka isprava koja sadrži zahtjev za izdavanje dozvole sa pratećom dokumentacijom na osnovu koje
se dozvola izdaje čuva se u numerisanim omotima (dosjeima) za svaku izdatu dozvolu.
(4) Obrazac lista glavne knjige dat je u Prilogu 2. ovog Uputstva i čine njegov sastavni dio.

Član 9.
(Naknade)
Cjenovnik taksa i naknada za izdavanje Dozvole utvrdiće se naknadno aktom koji donosi RO a iznos
utvrđen Odlukom Savjeta ministara o administrativnim taksama (tarifni broj koji bude za oblast
željezničkog transporta) uplaćivaće se na jedinstven račun Trezora institucija Bosne i Hercegovine.

Član 10.
(Stupanje na snagu)
Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objaviće se u
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

120
 UPUTSTVO

O USLOVIMA ZA IZDAVANJE I SADRŽINI LICENCE

ZA PRUŽANJE USLUGA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA

121
122
Uputstvo o uslovima za izdavanje i sadrţini Licence ţeljezničkim operaterima za pruţanje usluga
ţeljezničkog prevoza utvrđuje uslove i jedinstven postupak za izdavanje Licence za prevoz, te njen oblik i
sadrţaj.

Na osnovu člana 8., a u vezi sa članom 11.,12. i 25. Zakona o ţeljeznicama BiH ("Sluţbeni glasnik BiH",
br. 52/05) i Direktive 95/18/EZ, dopunjene Direktivom 2001/13 o davanju licence ţeljezničkim
preduzećima, Regulatorni odbor ţeljeznica BiH donosi

UPUTSTVO
O USLOVIMA ZA IZDAVANJE I SADRŽINI LICENCE ZA PRUŽANJE USLUGA
ŽELJEZNIČKOG PREVOZA

Član 1.
(Predmet Uputstva)
Uputstvo o uslovima za izdavanje i sadrţini Licence ţeljezničkim operaterima za pruţanje usluga
ţeljezničkog prevoza utvrđuje uslove i jedinstven postupak za izdavanje Licence za prevoz, te njen oblik i
sadrţaj (u daljnjem tekstu: Uputstvo).

Član 2.
(Posjedovanje Licence za priznavanje svojstva željezničkog operatera)
(1) Prevoznik, preduzeće, drugo pravno lice (u daljnjem tekstu: ţeljeznički operater) da bi stekao pravo
na obavljanje svih ili posebnih vrsta prevoza u ţeljezničkom saobraćaju, mora da posjeduje ispravu
kojom se priznaje svojstvo ţeljezničkog operatera - Licenca.
(2) Obrazac Licence za pruţanje usluga ţeljezničkog prevoza dat je u Prilogu 1.ovog Uputstva.

Član 3.
(Pružanje usluge željezničkog prevoza)
Ţeljezničkom operateru neće biti dozvoljeno pruţanje usluga ţeljezničkog prevoza u BiH ako mu nije
izdata odgovarajuća Licenca u skladu sa odredbama ovog Uputstva.

Član 4.
(Uslovi za dobijanje Licence)
(1) Za dobijanje Licence podnosilac mora da ispunjava sljedeće uslove:
a) Finansijska sposobnost: podnosilac zahtjeva duţan je da dokaţe da je plateţno sposoban da plateţno
ispuni svoje sadašnje i buduće obaveze utvrđene na osnovu realnih pretpostavki u narednih 12
mjeseci. Podnosilac zahtjeva ne moţe imati dugovanja po osnovu neplaćenog poreza ili doprinosa.
Radi ocjene finansijske sposobnosti, svaki podnosilac zahtjeva duţan je dostaviti godišnji revidirani
završni račun ili bilans stanja, ukoliko nije u mogućnosti da dostavi završni račun. Obavezno se
dostavljaju detaljni podaci o:
 raspoloţivim sredstvima, uključujući i bankovno stanje i zajmove;
 raspoloţivim sredstvima i aktivi kao osiguranje;
 obrtnim sredstvima;
 odgovarajućim troškovima, uključujući troškove nabavke u obliku uplata na račun za vozila, zemlju,
objekte, instalacije i ţeljeznička vozila;
 opterećenjima na imovinu podnosioca zahtjeva;
 izuzetno od alineje 1) u periodu od pet godina od stupanja na snagu Zakona o ţeljeznicama BiH,
postojeće ţeljezničke kompanije (JP ţeljeznice BiH i Akcionarsko društvo ţeljeznice RS) mogu
imati određena dugovanja po osnovu neplaćenog poreza ili doprinosa.
b) Osiguranje: podnosilac zahtjeva mora biti odgovarajuće osiguran.
Ţeljezničko preduzeće mora da bude dovoljno osigurano ili da preduzme zaštitne mjere u istoj vrijednosti,
da bi pokrio obavezu odgovornosti u slučaju udesa naročito za putnike, prtljag, poštu i treća lica prema
odredbama nacionalnog i međunarodnog prava (član 9. Direktiva 95/18/EZ).
Maksimalni iznos pokrića zahtijevan od drţava članica varira u zavisnosti od odredbi nacionalnog
zakonodavstva, tako da pokriće ugovoreno od strane ţeljezničkog preduzeća u jednoj drţavi članici moţe
biti nedostatno za drugu drţavu članicu.
Potvrda da ţeljezničko preduzeće ispunjava uslove o osiguranju ili jednako vrijedne instrumente
osiguranja od građevinsko pravne odgovornosti utvrđene nacionalnim zakonodavstvom dostavlja se u
prilogu Licence na jednoobraznom formularu čiji je model prikazan u Prilogu 2. ovog Uputstva.
123
Ovaj prilog "osiguranje" mora nositi broj jedan 1. i izdaje ga nadleţni organ za izdavanje Licenci. Uz
Licencu se uvijek dostavlja i prilog o pokriću od građevinsko pravne odgovornosti.
c) Dobra reputacija: podnosilac zahtjeva i njegovi viši rukovodioci moraju imati ugled, a naročito da:
 podnosilac zahtjeva i viši rukovodioci nisu bili pod stečajem u posljednjih pet godina ili da se protiv
njega odnosno njih ne vodi stečajni postupak;
 nije pokrenut zakonom propisan postupak, odnosno preduzete druge radnje s ciljem likvidacije
podnosioca zahtjeva ili proglašavanja podnosioca zahtjeva nesolventnim, ili izvršavanje mjere
osiguranja nad bilo kojim materijalnim dobrom podnosioca zahtjeva;
 podnosilac zahtjeva i viši rukovodioci nisu osuđeni za teţe krivično djelo (uključujući privredne i
saobraćajne prestupe);
 podnosilac zahtjeva i viši rukovodioci nisu učinuli ozbiljnu ili višestruku povredu vaţećih zakona o
carinama, radu, zdravlju i radnoj okolini u posljednjih pet godina.
d) Stručnost i tehnička opremljenost: podnosilac zahtjeva, njegovi viši rukovodioci i zaposlenici treba da
imaju stručnost koji će obezbijediti da usluge ţeljezničkog prevoza koji će podnosilac zahtjeva pruţiti
budu bezbjedne i pouzdane. Podnosilac zahtjeva treba da raspolaţe kvalitetnim voznim parkom i
drugom odgovarajućom opremom. Naprijed navedeno (pod a i b) dostavlja se kao pisani dopis o
ispunjavanju traţenih kvalifikacija.

Član 5.
(Podnošenje zahtjeva za izdavanje Licence)
(1) Ţeljeznički operater, za izdavanje Licence za obavljanje svih ili posebnih vrsta prevoza u
ţeljezničkom saobraćaju zahtjev podnosi Regulatornom odboru ţeljeznica BiH.
(2) Zahtjev mora da sadrţi, pored opštih podataka:
a) naziv pravnog lica - podnosioca zahtjeva (poštanska adresa, broj i grad, telefon, e-mail),
b) identifikacioni broj i broj PDV obveznika,
c) ime i adresu odgovornog lica.

Član 6.
(Izdavanje Licence)
(1) U roku od 90 dana Regulatorni odbor ţeljeznica BiH će riješiti podneseni zahtjev za izdavanje
Licence za pruţanje usluga ţeljezničkog prevoza.
(2) Regulatorni odbor ţeljeznica BiH podnosiocu zahtjeva izdaje potvrdu o primljenom zahtjevu u roku
od sedam dana.
(3) Ako ţeljeznički operater ispunjava uslove iz člana 4. ovog Uputstva Regulatorni odbor ţeljeznica
BiH izdaje Licencu, ili izdaje Rješenje o odbijanju izdavanja licence, ako ne ispunjava uslove iz člana
4. ovog Uputstva, sa obrazloţenjem.
(4) Ţeljeznički operater, na rješenje o odbijanju izdavanja licence, moţe podnijeti novu ţalbu
Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, u roku od 15 dana od dobijanja istog.

Član 7.
(Podnošenje novog zahtjeva za izdavanje Licence)
Ţeljeznički operater, po prijemu Rješenja o odbijanju za izdavanje Licence, kada otkloni nedostatke o
neispunjavanju uslova iz člana 4. ovog Uputstva, moţe podnijeti novi zahtjev Regulatornom odboru
ţeljeznica BiH, za izdavanje istog.

Član 8.
(Poništenje, suspendovanje Licence)
(1) Ako postoji ozbiljna sumnja u to da ţeljezničko preduzeće kojem je odobrena Licenca ne obavlja
djelatnost u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2001/13, posebno iz člana 5. ove direktive, Regulatorni
odbor nadleţan za izdavanje Licence moţe u bilo kom trenutku provjeriti da li ţeljezničko preduzeće
posluje u skladu sa tim zahtjevima. Kada se nadleţni organ vlasti uvjeri da ţeljezničko preduzeće više
ne obavlja djelatnost u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive, a posebno iz člana 5. Licenca će biti
suspendovana, odnosno poništena.
(2) Kada se organ vlasti drţave - članice koji je nadleţan za odobravanje Licence uvjeri da postoji
ozbiljna sumnja u pogledu obavljanja djelatnosti u skladu sa zahtjevima iz ove direktive od strane
onog ţeljezničkog preduzeća kojem je Licencu odobrio nadleţni organ vlasti neke druge drţave -
članice, on će odmah o tome izvijestiti nadleţni organ vlasti te drţave - članice.

124
(3) Bez obzira na stav (1) prema kojem se Licenca suspenduje ili ukida na osnovu nepostupanja u skladu
sa zahtjevima koji se odnose na finansijsko stanje, organ vlasti nadleţan za odobravanje Licence
moţe da odobri privremenu Licencu s tim da se izvrši reorganizacija ţeljezničkog preduzeća, pod
uslovima da bezbjednost nije dovedena u pitanje. Međutim, ova privremena Licenca neće vaţiti duţe
od šest mjeseci počev od datuma njenog odobravanja.
(4) Kada ţeljezničko preduzeće ne obavlja svoju djelatnost tokom perioda od šest mjeseci od datuma
odobravanja Licence, Regulatorni odbor moţe da donese odluku o tome da se razmotri odobravanje
ili ukidanje Licence.
(5) Što se tiče početka obavljanja djelatnosti, ţeljezničko preduzeće moţe da zahtijeva utvrđivanje duţeg
perioda, imajući u vidu specifičnu vrstu usluga koje treba da pruţa.
(6) U slučaju promjene koja utiče na pravni status nekog preduzeća, posebno, u slučaju spajanja ili
preuzimanja, Regulatorni odbor moţe da donese odluku o tome da li će Licenca ponovo biti podnijeta
na odobravanje. Predmetno ţeljezničko preduzeće moţe da nastavi sa obavljanjem svoje djelatnosti
osim u slučaju da Regulatorni odbor odluči da je bezbjednost ugroţena; u tom slučaju će postojati
osnov za donošenje takve odluke.
(7) Kada ţeljezničko preduzeće namjerava da u značajnoj mjeri izmijeni ili proširi svoju djelatnost,
Licenca tog preduzeća će ponovo biti podnijeta na razmatranje Regulatornom odboru.
(8) Regulatorni odbor neće dozvoliti da ţeljezničko preduzeće nad kojim je započet stečajni ili sličan
postupak zadrţi licencu ako je taj organ vlasti uvjeren da ne postoje realne mogućnosti za
zadovoljavajuće finansijsko restruktuiranje u razumnom roku.
(9) Kada Regulatorni odbor, suspenduje ili mijenja Licencu, drţava članica će o tome odmah izvijestiti
EC Komisiju.

Član 9.
(Važenje Licence)
(1) Licenca će vaţiti sve dok ţeljezničko preduzeće izvršava svoje obaveze u skladu sa ovim Uputstvom.
Međutim, Regulatorni odbor će utvrditi odredbu za redovno razmatranje produţenja perioda vaţenja
na svakih pet godina.
(2) Određene odredbe kojima se reguliše suspenzija ili poništenje Licence biće unijeta u samu Licencu.

Član 10.
(Važenje Licence željezničkom operateru iz druge države)
(1) Ţeljeznički operater koji je dobio Licencu u drugoj drţavi nije duţan da podnese zahtjev za izdavanje
Licence u skladu s vaţećim sporazumom s tom drţavom.
(2) Međunarodna konvencija, bilateralni ili multilateralni sporazum, čija je potpisnica Bosna i
Hercegovina smatra se sporazumom iz ovog člana.

Član 11.
(Registar izdatih Licenci)
(1) U skladu sa Direktivom za interoperabilnost (96/48; 2004/50), kao i Direktivom o bezbjednosti
(2004/49) Regulatorni odbor će voditi registar za interoperabilnost i bezbjednost (Ovaj član naknadno
će biti dorađen, a nakon što Agencija za evropske ţeljeznice pripremi primjene ovih registara).
(2) Do primjene novih registara, Regulatorni odbor će voditi registar izdatih Licenci a čine ga Glavna
knjiga i Zbirka isprava. Svaka Licenca upisuje se u Glavnu knjigu na posebnom listu. Zbirka isprava
koja sadrţi zahtjev za izdavanje Licence sa pratećom dokumentacijom na osnovu koje se Licenca
izdaje, čuva se u numerisanim omotima za svaku izdatu Licencu. Obrazac Glavne knjige dat je u
Prilogu 3. ovog Uputstva.

Član 12.
(Naknade)
Cjenovnik taksi i naknada za izdavanje Licence utvrdiće se naknadno a iznos utvrđen Odlukom Savjeta
ministara o administrativnim taksama (tarifni broj koji bude za oblast ţeljezničkog transporta) uplaćivaće
se na jedinstven račun Trezora institucija Bosne i Hercegovine.

Član 13.
(Prilozi)
Prilozi 1., 2. i 3. čine sastavni dio ovog Uputstva.

125
 Član 14.
(Stupanje na snagu)
Uputstvo o izdavanju Licence za pruţanje usluga ţeljezničkog prevoza stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku BiH", a objaviće se i u sluţbenim glasnicima entiteta i Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine.

126
 INSTRUKCIJE

O OBAVEZNOM OSIGURANJU U ŽELJEZNIĈKOM

SAOBRAĆAJU

127
128
Ovom Instrukcijom o obaveznom osiguranju u željezničkom saobraćaju, uređuje se postupak obaveznog
osiguranja mobilnih kapaciteta operatora i postrojenja u vlasništvu upravitelja infrastrukture na mreži
pruga Bosne i Hercegovine od građansko pravne odgovornosti.

Na osnovu člana 8., a u vezi sa članom 12. Zakona o željeznicama Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 52/05), u skladu sa COTIF-om (CIV-dio 4, glava I, II, III, IV, i CIM-dio II, i III), i
Uputstvom o uslovima za izdavanje i sadržine licence za pružanje usluga željezničkog prevoza član 4,
("Službeni glasnik BiH", br. 20/08), Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine donosi

INSTRUKCIJU
O OBAVEZNOM OSIGURANJU U ŽELJEZNIĈKOM SAOBRAĆAJU

Ĉlan 1.
(Svrha Instrukcije)
Ovom Instrukcijom o obaveznom osiguranju u željezničkom saobraćaju (u daljnjem tekstu:
Instrukcija), uređuje se postupak obaveznog osiguranja mobilnih kapaciteta operatora i postrojenja u
vlasništvu upravitelja infrastrukture na mreži pruga Bosne i Hercegovine od građansko pravne
odgovornosti.
Ĉlan 2.
(Dužnosti zakljuĉivanja obaveznog osiguranja od graĊansko pravne odgovornosti)
(1) Obavezno osiguranje željezničkih preduzeća podrazumijeva:
a) osiguranje putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesrećnog slučaja,
b) osiguranje prtljaga, ekspresnih i poštanskih pošiljaka od eventualnog gubljenja, kao i drugih stvari u
prevozu od oštećenja ili uništenja,
c) osiguranje imaoca šinskih vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim licima,
(2) Odredbe ove Instrukcije odnose se na željezničkog prevoznika, kao i na preduzeće koje vrši
upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom ako vrši prevoz za sopstvene potrebe.
(3) Za naknadu štete nastalu iz stava (2). ovog člana garantuje prevozilac.

Ĉlan 3.
(Dužnosti željezniĉkog preduzeća)
Željeznički operater dužan je za osiguranja iz člana 2. stava (1) ove Instrukcije, zaključiti ugovor o
osiguranju koje mora da pokriva period za koji željezničko preduzeće želi pristup željezničkoj mreži.

Ĉlan 4.
(Suosigurana lica od graĊansko pravne odgovornosti)
Osiguranjem od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su i štete koje prouzrokuju druga
lica koja učestvuju u saobraćaju.
Ĉlan 5.
(Period važenja)
Ugovorom o osiguranju određuje se period važenja i visina naknade osiguranja koje mora da pokriva
eventualnu nastalu štetu od strane željezničkih preduzeća.

Ĉlan 6.
(Potvrda o osiguranju)
Potvrda o osiguranju, ili jednako vrijedan dokumenat osiguranja (bankarska garancija) u slučaju nesreće,
mora da pokriva period za koji je željezničko preduzeće osigurano.

Ĉlan 7.
(UtvrĊivanje odgovornosti)
(1) Vrijednost ugovorenog osiguranja mora osigurati pokrivenost štete koje bi željezničko preduzeće
moglo da učini svojim klijentima, upravitelju infrastrukture čiju mrežu koristi, osoblju koje radi na
instalacijama i infrastrukturi mreže kao i trećim licima.
(2) Krivica željezničkih preduzeća utvrđuje se istragama regulisanim zakonima i podzakonskim aktima
Bosne i Hercegovine.

129
 Ĉlan 8.
(Prava i obaveze upravitelja infrastrukture)
Upravitelji infrastrukture obavezni su obavještavati Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: RO ŽBiH) o nedostatnosti visine osiguravajuće sume i mogu zahtijevati promjenu visine
obaveznog osiguranja kada ocijene da iznos finansijskog pokrića ne pokriva eventualne rizike saobraćaja
na željezničkoj mreži pruga Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 9.
(Osigurana suma)
Osigurana suma na koju mora bitu ugovoreno obavezno osiguranje koje se odnosi na moguće štete koje bi
željezničko preduzeće moglo da učini ne može biti niža od 1000000 KM.

Ĉlan 10.
(Ovlaštenja RO ŽBiH)
RO ŽBiH kao nadležni organ za izdavanje licenci može sam provjeriti ili po prijedlogu Upravitelja
infrastrukture u skladu sa članom 8. Ove Instrukcije da li je osiguranje, ugovoreno od strane željezničkog
preduzeća, dovoljno da pokriva eventualne rizike saobraćaja vozova na željezničkoj mreži pruga u Bosni i
Hercegovini. RO ŽBiH može tražiti od željezničkog preduzeća da zaključi dodatnu polisu osiguranja, te
nakon toga doda licenci novi prilog "osiguranje" uz poštovanje jednoobraznog izgleda i uz dodjelu novog
broja priloga (2, 3, 4, itd.).

Ĉlan 11.
(Provjera polise osiguranja)
RO ŽBiH najmanje jednom godišnje vrši provjeru polise osiguranja.

Ĉlan 12.
(Stupanje na snagu Instrukcije)
Ova Instrukcija stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a objaviće se i u
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

130
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

131
 ZAKON

O ŽELJEZNICAMA FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE

133
134
 ZAKON
O ŽELJEZNICAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
Ovim zakonom ureĎuje se željeznički saobracaj u Federaciji Bosne i Hercegovine, osniva se željeznička
kompanija Federacije Bosne i Hercegovine i regulišu odnosi izmeĎu Bosanskohercegovačke željezničke
javne korporacije i željezničke kompanije Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 2.
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
Željeznička kompanija znači bilo koje privatno ili javno preduzeće koje je i menadžer infrastrukture i
željeznički operator;
Željeznički operator znači bilo koje privredno društvo čiji je osnovni posao pružanje željezničkih
transportnih usluga za robu i/ili putnike, uz obavezu da osigura vučna vozila;
Menadžer infrastrukture znači bilo koje javno tijelo ili preduzeće koje je odgovorno za uspostavljanje i
održavanje željezničke infrastrukture kao i za rukovanje kontrolnim i sigurnosnim sistemima;
Željeznička infrastruktura se sastoji od postrojenja koja pripadaju glavnim i sporednim prugama,
izuzimajući kolosijeke unutar radionica za opravke mobilnih sredstava, u ranžirnim stanicama, ranžirni
kolosijeci, unutar depoa za lokomotive, te industrijske kolosijeke i pruge, i to:
a) zemljišta i zaštitnog pojasa,
b) donjeg stroja posebno nasipa, usjeka, drenaža, kanala za odvod vode, obzidanih kanala, propusta,
kanala za elektrovodove, podzida, rastinja za srpjećavanje odrona, putničkih perona i utovarnih rampi,
živica i ograda, protupožarne opreme, snjegobrana, prijelaza i pločnika širine 120 cm, požarnih
puteva,
c) vještaćkih objekata: mostovi, podhodnici i ostali željeznički podvožnjaci, tuneli, natkriveni usjeci,
željeznički nadvožnjaci, potporni i obložni zidovi, postojenja za zaštitu ili dojavu odrona kamena,
zemlje ili snijega, putni prijelazi preko pruge, uključujući ureĎaje za osiguranje putnih prijelaza,
d) platoa ispred putničkih i teretnih stanica uključujući prilazne puteve,
e) gornjeg stroja: šine, šine vodilice, zaštitne šine, pragovi, spojni i pričvrsni kolosiječni pribor, tampon i
zastor, skretnice, skretnički likovi, opreme za grijanje skretnica, križišta i dilatacione
sprave, okretnice, ukoliko ne služe samo za lokomotive,
f) instalacije na otvorenoj pruzi i stanicama, uključujući i ranžirne stanice, za potrebe signalizacije i
osiguranja telekomunikacija i daljinskog upravljanja, kao i postrojenja za transformaciju i distribuciju
električne energije za njihove potrebe, te alternativne izvore napajanja kao i zgrade za smještaj
instalacija za ovu namjenu,
g) rasvjete za potrebe saobraćaja i sigurnosti,
h) elektrovučnih podstanica, postojenja za sekcionisanje, dalekovoda do elektrovučnih podstanica
postojenja kontaktne mreže,
i) objekata koji se koriste za potrebe infrastrukture i saobraćaja uključujući dio koji otpada na pružanje
usluga putnicima.

Član 3.
Federacija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Osnivač) osniva Javno preduzeće Željeznice Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Preduzeće).
Preduzeće je jedini menadžer željezničke infrastrukture u Federaciji BiH kao i željeznički operator
Federacije BiH.
Firma Preduzeća je: Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine.
Skraćeni naziv firme je: ŽFBiH.
Sjedište Preduzeća je u Sarajevu.
Predmet poslovanja Preduzeća je: djelatnost unutrašnjeg i meĎunarodnog željezničkog prijevoza,
održavanje, osavremenjivanje i izgradnja željezničke infrastrukture i djelatnosti koje služe u obavljanju
željezničkog prijevoza.
Predmet poslovanja će se detaljnije definisati Statutom Preduzeća.
Kapital Preduzeća čini željeznička imovina JP Željeznice BiH i JP Željeznice Herceg-Bosne.

135
 Član 4.
Ciljevi osnivanja i djelatnost Preduzeća je:
(1) domaći i meĎunarodni transport putnika i tereta, uključujući kombinovani transport, održavanje,
rekonstrukciju i modifikaciju i izgradnju svih objekata, voznog parka (uključujući i vuču) i drugu
opremu neophodnu za pružanje takve vrste prijevoza na odgovarajući efikasan, kvalitetan i
ekonomičan način;
(2) održavanje, rekonstrukcija, modernizacija i razvoj željezničke infrastrukture Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) u skladu sa odlukama Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Vlade FBiH), uzimajući u obzir potrebe Bosne i Hercegovine;
(3) usluge koje su povezane sa željezničkim saobraćajem, kao što je skladištenje, meĎunarodna otprema
robe, pružanje ugostiteljskih usluga, turizma i drugih agencijskih usluga u Bosni i Hercegovini kao i
u inozemstvu.
U ispunjavanju svojih funkcija Preduzeće posvećuje posebnu pažnju društvenom interesu, uključujući
ispunjavanje potrebe korisnika, zaštiti dobara koja su od općeg javnog interesa kao i zaštiti okoline. Rad
Preduzeća se usklaĎuje sa ostalim relevantnim sistemima u zemlji i inozemstvu kao i općim ekonomskim
razvojem zemlje. Takav rad se obavlja na profesionalni i tržišno orjentisan način, sa dvostrukom svrhom:
poslovna efikasnost i tehnološki napredak.

Član 5.
Preduzeće ostvaruje prihod vršenjem usluga iz domena registrovane djelatnosti, u skladu sa ovim
zakonom, iz transportnih prihoda, subvencija po osnovu putničkog, kombinovanog i lokalnog putničkog
saobraćaja, te namjenskih sredstava za održavanje željezničke infrastrukture, obnove i razvoja.

Član 6.
Pravo upravljanja Preduzećem Osnivač ostvaruje putem Upravnog odbora.

Član 7.
Radi poboljšanja racionalnosti i efikasnosti poslovanja Preduzeće može, uz saglasnost Osnivača, za
obavljanje pojedinih djelatnosti iz okvira svog predmeta poslovanja osnivati privredna društva pod
uslovima utvrĎenim zakonom.
Racionalnost i efikasnost osnivanja subjekata iz stava 1. ovog člana, utvrĎuje se na osnovu elaborata o
opravdanosti osnivanja. Aktom o osnivanju Preduzeća bliže će se urediti prava, obaveze i odgovornosti
Preduzeća i osnovanog subjekta.
Preduzeće je dužno da pribavi mišljenje Federalnog ministarstva prometa i komunikacija prije donošenja
odluke o osnivanju subjekata iz stava 1. ovog člana.

Član 8.
Preduzeće donosi svoje razvojne planove u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije.

Član 9.
Preduzeće, u skladu sa svojim planom razvoja, može u okviru svoje djelatnosti, uz saglasnost Vlade
FBiH, preduzimati aktivnosti za osiguranje finansijskih sredstava koja imaju za cilj obnavljanje,
rekonstrukciju i modernizaciju osnovnih transportnih kapaciteta koji pripadaju Preduzeću ili privrednim
društvima čiji je osnivač.

Član 10.
Preduzeće će djelovati u skladu sa meĎunarodnim konvencijama kojima je pristupila Bosna i
Hercegovina.
Preduzeće ima pravo da stupa u članstvo meĎunarodnih profesionalnih organizacija ukoliko to nije u
nadležnosti Bosne i Hercegovine i Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije (u daljem
tekstu: BHŽJK) i djelovat će u skladu sa pravilima i standardima koja su usvojena u okviru MeĎunarodne
unije željeznica (UIC).

II - ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA
Član 11.
Troškovi održavanja željezničke infrastrukture će se podmirivati iz naknada za korištenje infrastrukture
od operatora, iz namjenskih sredstava koja će se dodjeljivati od Federacije, najamnina, kredita i ostalih
izvora.
136
Posebnim zakonom Federacija će regulisati finansiranje, održavanje, modernizaciju i izgradnju
željezničke infrastrukture.
OdreĎivanje naknade za korištenje infrastrukture je u nadležnosti BHŽJK.

Član 12.
Preduzeće je dužno da omogući pristup odobrenim operatorima željezničkoj infrastrukturi s tim da
operatori prihvate dodijeljene željezničke trase i plate odgovarajuću naknadu za infrastrukturu.

Član 13.
Prihodi i troškovi željezničke infrastrukture će se računovodstveno voditi odvojeno od prihoda i troškova
prijevoza i ne može se vršiti uzajamni prijenos ovih sredstava.

III - ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ

Član 14.
Preduzeće obavlja željeznički prijevoz na osnovu ponude i potražnje, s pažnjom dobrog i savjesnog
privrednika, na načelima profitabilnog poslovanja.
Željeznički prijevoz u Federaciji mogu obavljati i drugi željeznički operatori u skladu sa propisanim
uslovima.

Član 15.
Na zahtjev Vlade FBiH ili vlade kantona Preduzeće je obavezno obavljati Željeznički prijevoz i na takvim
dijelovima željezničke mreže na kojima se od prihoda ne mogu pokriti ukupni troškovi prijevoza.
Za obavljeni prijevoz, na osnovu odredbi stava 1. ovog člana, Vlada FBiH ili vlade kantona će
nadoknaditi Preduzeću razliku izmeĎu ukupnih troškova prijevoza i ostvarenog prihoda.
Vlade iz stava 2. ovog člana će, po prijedlogu Preduzeća, akontativno utvrditi visinu razlike iz stava 2.
ovog člana za svaku poslovnu godinu, prije njenog početka.

Član 16.
Posebnim zakonom ce biti regulisano pitanje sufinansiranja putnickog i kombinovanog saobracaja.

Drugi zeljeznicki operatori

Član 17.
Željeznički operator može biti privredno društvo koje pruža željezničke transportne usluge za prijevoz
robe i/ili putnika. Željeznički operator osigurava vučna vozila.

Član 18.
Željeznički operator će svoju organizaciju i poslovanje organizovati u skladu sa meĎunarodnim
konvencijama o željezničkom saobraćaju i pravilima meĎunarodnih željezničkih organizacija.
Željeznički operator dobiva licencu od nadležnog organa uprave.

Član 19.
Željezničkom operatoru će se bez diskriminacije dodjeljivati željezničke trase za saobraćaj vozova.
Željeznički operator će plaćati naknadu za korištenje infrastrukture.

Član 20.
Federacija će, odlukom Vlade FBiH, podsticati javno privatno partnerstvo željezničkih operatora.

IV - ODNOS IZMEĐU BHŽJK I PREDUZEĆA

Član 21.
Preduzeće je dužno:
(1) djelovati u skladu sa odlukama BHŽJK, iz oblasti njene nadležnosti;
(2) održavati željezničku infrastrukturu Federacije na nivou usvojenih standarda;
(3) suzdržavati se od bilo koje akcije koja može naškoditi željezničkom saobraćaju izmeĎu entiteta (npr.
usvajanje nekompatibilnih tehničkih normi ili modela, razvijanje voznog parka koji nije pogodan
za meĎuentitetski saobraćaj, utvrĎivanje takvih pravila za mrežu koja bi usporavala ili otežavala
meĎuentitetski ili meĎunarodni saobraćaj).

137
V - ORGANI PREDUZEĆA
Član 22.
Organi upravljanja i rukovoĎenja Preduzeća su Upravni odbor i Poslovodni organ.

Član 23.
Upravni odbor ima devet članova: tri predstavnika Osnivača, tri predstavnika korisnika usluga i tri
predstavnika zaposlenih u Preduzeću.
Članove Upravnog odbora imenuje i razrješava Vlada FBiH. Za članove Upravnog odbora kandiduju se
prvenstveno istaknuti stučnjaci iz područja privrede, finansija i prava.
Predstavnici Vlade FBiH u Upravnom odboru se imenuju iz reda federalnog ministra saobraćaja i
komunikacija i zamjenika federalnog ministra saobraćaja i komunikacija i federalnog ministra finansija ili
zamjenika federalnog ministra finansija.
Tri predstavnika korisnika usluga kandiduje Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine.
Tri predstavnika zaposlenih kandiduju: Sindikat željezničara za područje Federacije Bosne i Hercegovine,
jednog predstavnika iz reda svog rukovodstva, a Poslovodni organ Preduzeća dva predstavnika iz reda
istaknutih stučnjaka zaposlenih u Preduzeću.
Vlada FBiH prilikom imenovanja članova odreĎuje predsjednika i zamjenika predsjednika, a nosioci
postupka kandidovanja vode računa o nacionalnom sastavu članova.
Članovi Upravnog odbora imenuju se na period od četiri godine, s tim da mogu biti ponovo imenovani.

Član 24.
Članovi Upravnog odbora mogu dati ostavku Vladi FBiH na članstvo u Upravnom odboru. Ostavka se
daje u pisanom obliku.
Član Poslovodnog organa ne može istovremeno biti član Upravnog odbora.
Na mjesto člana Upravnog odbora, koji je dao ostavku ili je opozvan, mora se imenovati novi član
Upravnog odbora u roku od 30 dana od dana ostavke ili opoziva.

Član 25.
Predsjednik Upravnog odbora vodi sjednice i predstavlja Upravni odbor.
U slučaju njegove spriječenosti predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje zamjenik.
Imenovanje, razrješenje, opoziv i ostavke članova Upravnog odbora bliže će se urediti Statutom
Preduzeća, a način rada poslovnikom o radu Upravnog odbora.

Član 26.
Poslovodni organ javnog željezničkog operatora i njegov zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog
naroda.
Upravni odbor javnog željezničkog operatora imenuje Osnivač iz reda svojih predstavnika, predstavnika
korisnika i predstavnika zaposlenih, vodeći računa o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti.

Član 27.
Poslovodni organ prisustvuje sjednicama Upravnog odbora, ima pravo predlagati ali ne i učestvovati u
donošenju odluka.

Član 28.
Upravni odbor:
(1) utvrĎuje razvojnu i poslovnu politiku;
(2) donosi odluku o usvajanju planova razvoja i poslovanja;
(3) odlučuje o statusnim promjenama;
(4) odlučuje o osnivanju drugih društava i imenuje upravne odbore tih subjekata;
(5) odlučuje o kupovini dionica, odnosno udjela drugih društava i ustanova;
(6) odlučuje o raspodjeli dobiti, uz saglasnost Vlade Federacije BiH;
(7) donosi investicione odluke;
(8) imenuje i razrješava Poslovodni organ uz saglasnost Vlade FBiH;
(9) usvaja izviještaj o poslovanju Preduzeća i godišnji obračun;
(10) donosi akt o unutrašnjoj organizaciji;
(11) vrši i druge poslove utvrĎene Statutom.

138
 Član 29.
Poslovodni organ Preduzeća je generalni direktor.
Generalnog direktora u njegovoj odsutnosti zamjenjuje zamjenik generalnog direktora sa svim
ovlaštenjima koje ima generalni direktor.
Generalnog direktora i zamjenika imenuje Upravni odbor na period od četiri godine na osnovi javnog
konkursa, uz uslove utvrĎene zakonom i Statutom, uz saglasnost Vlade FBiH.
Generalni direktor i zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Ako se ne izvrši imenovanje generalnog direktora i zamjenika, Upravni odbor će imenovati vršioce
dužnosti najduže na rok od godinu.
Statutom Preduzeća bliže će se urediti način izbora i razrješenja Poslovodnog organa.

Član 30.
Generalni direktor Preduzeća organizuje i rukovodi procesom rada i vodi poslovanje Preduzeća, zastupa i
predstavlja Preduzeće u zemlji i inozemstvu, predlaže osnove poslovne politike, program rada i plan
razvoja i preduzima mjere za njihovo provoĎenje, podnosi izvještaj o poslovanju i godišnji obračun,
postavlja i razrješava radnike sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, predlaže unutrašnju
organizaciju u Preduzeću, vrši i druge poslove odreĎene zakonom i Statutom.

VI - OPĆI AKTI PREDUZEĆA

Član 31.
Statut Preduzeća donosi Upravni odbor uz saglasnost Vlade FBiH, u roku od šezdeset dana od dana
donošenja ovog zakona.
U skladu sa Statutom, Preduzeće može imati i druge opće akte kojima ureĎuje pitanja vezana za njegov
rad i poslovanje.
Druge opće akte iz stava 2. ovog člana donosi Upravni odbor Preduzeća, ako ovim zakonom ili Statutom
Preduzeća nije drugačije ureĎeno.

Član 32.
Statut sadrži naročito odredbe o:
(1) firmi,
(2) djelatnosti,
(3) kapitalu,
(4) zastupanju i predstavljanju Preduzeća,
(5) organima Preduzeća,
(6) organizaciji Preduzeća,
(7) organizaciji i bezbjednosti saobraćaja,
(8) ovlaštenjima u pravnom saobraćaju,
(9) planiranju rada i razvoja,
(10) rasporeĎivanju dobiti i pokrivanju gubitaka,
(11) odgovornosti u vršenju poslovodnih funkcija,
(12) općim aktima,
(13) meĎusobnim pravima i obavezama izmeĎu Osnivača i Preduzeća,
(14) drugim pitanjima značajnim za rad i poslovanje preduzeća i njegovih organizacionih dijelova.

VII - ODGOVORNOST PREDUZEĆA U PRAVNOM SAOBRAĆAJU

Član 33.
Za svoje obaeze Preduzeće odgovara svim svojim sredstvima, odnosno imovinom, osim dobara u općoj
upotrebi koja su mu data na korištenje.

Član 34.
Vlada FBiH ima pravo kontrole ispunjavanja javnih interesa i zadataka zbog kojih je osnovano
Preduzeće, racionalnosti njegovog poslovanja, namjenskog trošenja sredstava i poslovnog uspjeha.
Kontrola iz stava 1. ovog člana se ostvaruje podnošenjem i razmatranjem godišnjeg izvještaja o
poslovanju Preduzeća.
Prije podnošenja godišnjeg izvještaja iz stava 2. ovog člana se vrši revizija računovodstvenih iskaza
Preduzeća u skladu sa zakonom.
U cilju ostvarivanja kontrole iz stava 1. ovog člana podnošenje izvještaja je obavezno i u kraćim
rokovima na zahtjev Osnivača.
139
 Član 35.
U slučaju poremećaja u poslovanju Preduzeća Osnivač može poduzimati mjere kojim će osigurati uslove
za nesmetano funkcioniranje rada Preduzeća, kao što su promjena unutrašnje organizacije Preduzeća,
ograničenja u pogledu raspolaganja odreĎenim sredstvima, onemogučavanje nesavjesnog vršenja
upravljačkih funkcija, zaštita od društveno štetnih pojava i onemogućavanje zloupotreba. Osnivač može
preduzeti, u slučaju iz stava 1. ovog člana i druge mjere utvrĎene zakonom.

VII - NADLEŽNOSTI VLADE FBiH

Član 36.
Vlada FBiH:
(1) ostvaruje osnivačka prava u ime Osnivača Preduzeća;
(2) daje saglasnost na Statut Preduzeća;
(3) imenuje i razrješava članove Upravnog odbora i daje saglasnost za imenovanje generalnog direktora
i zamjenika generalnog direktora Preduzeća;
(4) utvrĎuje politiku razvoja željezničkog saobraćaja;
(5) odobrava godišnje i razvojne planove i izvještaje Poslovodnog organa Preduzeća o poslovanju;
(6) daje upute i smjernice Upravnom odboru Preduzeća u skladu sa politikom razvoja željezničkog
saobraćaja;
(7) osigurava sredstva za održavanje željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog i
kombinovanog saobraćaja u skladu sa zakonom;
(8) u vanrednim okolnostima daje organima Preduzeća obavezne instrukcije.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 37.
Preduzeću se daje na korištenje i upravljanje željeznička infrastruktura JP Željeznice BiH i JP Željeznice
Herceg-Bosne.
Preduzeću se daju na korištenje i upravljanje mobilna sredstva JP Željeznice BiH i JP Željeznice Herceg-
Bosne.
Preduzeće preuzima prava i oabveze koje proistiću po osnovu željezničke infrastrukture i mobilnih
sredstava JP Željeznice BiH i JP Željeznice Herceg-Bosne.

Član 38.
Željeznička imovina Federacije BiH popisat će se sa stanjem na dan stupanja na snagu ovog zakona uz
navoĎenje njene pojedinačne vrijednosti, te će Preduzeće sastaviti bilans stanja imovine u skladu sa
vazečim propisima.
Konačan bilans stanja imovine treba da sadrži svu željezničku imovinu Federacije BiH.

Član 39.
Vlada Federacije BiH je dužna imenovati Upravni odbor Preduzeća i lice ovlašteno za podnošenje prijave
za upis Preduzeća u sudski registar u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prijavu za upis u sudski registar podnijet će lice ovlašteno za podnošenje prijave u roku od 60 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Rok prijave za upis u sudski registar je i krajnji rok u kojem će Preduzeće početi sa radom.

Član 40.
Ovaj zakon služi kao osnivački akt na osnovu kojeg će se Preduzeće upisati u sudski registar kod
nadležnog suda u Sarajevu.

Član 41.
Ukoliko ovim zakonom nije drugačije regulisano, na Preduzeće će se primjenjivati Zakon o privrednim
društvima (''Službene novine Federacije BiH'', br. 23/99 i 45/2000).
Član 42.
Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o željeznicama RBiH (''Službeni list RBiH'',
br. 41/79, 36/87, 22/90, 5/92, 24/92 i 13/94), član 2. Zakona o sigurnosti željeznickog saobraćaja
(''Službeni list RBiH'', broj 33/95), kao i Odluka o osnivanju JP Željeznice HRHB (''Narodni list HZHB'',
broj 3/93 i ''Narodni list HRHB, broj 2/93).

140
 Član 43.
Danom početka primjene ovog zakona prestaju sa radom JP Željeznice BIH i JP Željeznice Herceg-
Bosne, a uspostavlja se rad JP Željeznice Federacije BiH.
Zaposlene, željezničku infrastrukturu, objekte i drugu nepokretnu imovinu, mobilna sredstva, opremu i
druge stvari, akte. predmete i drugu dokumentaciju i sredstva za rad preduzeća iz stava 1. ovog člana,
koja prestaju sa radom, preuzima Javno preduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 44.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Komšić, s. r.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r.

141
142
 ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

ŽELJEZNICAMA FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE

143
144
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELJEZNICAMA FEDERACIJE BOSNE
I HERCEGOVINE

Član 1.
U Zakonu o Ţeljeznicama Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH“ br. 41/01)
u članu 3. stav 1. riječi: „Javno preduzeće Ţeljeznice Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Preduzeće).“ zamjenjuju se riječima: „Javno preduzeće Ţeljeznice Federacije Bosne i Hercegovine,
društvo sa ograničenom odgovornošću Sarajevo (u daljem tekstu: Društvo).“
U stavu 2. člana 3. i u članovima br: 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 12., 14., 15., 21., 22., 23., 24., 25., 29., 31.,
32., 33., 34., 35., 36., 37., 39., 40. i 41. Zakona riječ „Preduzeće“ mijenja se riječju „Društvo“ u
odgovarajućem padeţu.
Stav 3. mijenja se i glasi: „Firma Društva je: Javno preduzeće Ţeljeznice Federacije Bosne i Hercegovine
društvo sa ograničenom odgovornošću Sarajevo“.
Stav 4. mijenja se i glasi: „Skraćeni naziv firme je: JP ŢFBiH d.o.o. Sarajevo“.

Član 2.
U članu 6. Zakona riječi „Upravnog odbora“ zamjenjuju se riječima „Nadzornog odbora“.

Član 3.
Iza člana 21. dodaje se novo poglavlje „V - ODNOS IZMEĐU REGULATORNOG ODBORA
ŢELJEZNICA BOSNE I HERCEGOVINE I DRUŠTVA“.

Član 4.
Iza poglavlja „V - Odnos izmeĎu Regulatornog odbora ţeljeznica Bosne i Hercegovine i Društva“, iza
člana 21. dodaje se novi član 21.a., koji glasi: „Član 21.a „Društvo je duţno postupati u skladu sa
odlukama Regulatornog odbora ţeljeznica Bosne i Hercegovine kako je propisano Zakonom o
ţeljeznicama Bosne i Hercegovine“ („Sluţbeni glasnik BiH“, broj: 52/05'').“

Član 5.
Poglavlja Zakona V do IX postaju poglavlja VI do X.

Član 6.
Član 22. mijenja se i glasi: „Organi Društva su: Skupština, Nadzorni odbor i Uprava, kao organi
upravljanja i Odbor za reviziju“.

Član 7.
Član 23. mijenja se i glasi: „Nadzorni odbor ima sedam članova: šest članova iz reda predstavnika
drţavnog kapitala Federacije Bosne i Hercegovine od kojih jednog člana iz reda predstavnika sindikata
odnosno vijeća zaposlenika ako sindikati ne postignu saglasnost o kandidatu i jednog člana predstavnika
iz reda predstavnika privatizovanog kapitala.
Članove Nadzornog odbora imenuje i razriješava (nominuje) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Vlada FBiH) u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima
Federacije Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH“ broj 12/03).
Član Nadzornog odbora predstavnik privatizovanog kapitala iz stava 1. ovoga člana je kandidat sa
najvećim brojem glasova iz Skupštine koji je bio kandidovan od udjeličara sa najmanje 5 % udjela sa
pravom glasa.“

Član 8.
U članu 24. i ostalim članovima Zakona riječi „Upravni odbor“ i „Poslovodni organ“ mijenjaju se
riječima „Nadzorni odbor“ i „Uprava“, u odgovarajućem padeţu.

Član 9.
U članu 25. stav 2. se briše.

Član 10.
Član 26. se briše.

145
 Član 11.
Član 28. Zakona mijenja se i glasi: „Nadleţnost Nadzornog odbora odreĎene su Zakonom o javnim
preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije BiH“ br. 8/05, 81/08 i
22/09) i Zakonom o privrednim društvima (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02,
6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09).“

Član 12.
Član 29. mijenja se i glasi: „Upravu Društva čine direktor i izvršni direktori.
Direktora imenuje Nadzorni odbor Društva na period od četiri godine na osnovu javnog konkursa, uz
prethodnu saglasnost Vlade FBiH.
Izvršne direktore Uprave imenuje Nadzorni odbor na prijedlog direktora.
Statutom Društva bliţe će se urediti sastav, nadleţnost, način izbora i razriješenja članova Uprave
Društva, kao i njihova prava, obaveze i odgovornosti“.

Član 13.
Član 30. Zakona briše se.

Član 14.
U članu 36. tačka 3. mijenja se i glasi: „daje prethodnu saglasnost za imenovanje direktora Društva.“

Član 15.
Član 41. mijenja se i glasi: „Ukoliko ovim Zakonom nije drugačije regulisano, na Društvo će se
primjenjivati odredbe Zakona o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine
Federacije BiH“, br. 8/05, 81/08 i 22/09) i Zakona o privrednim društvima (“Sluţbene novine Federacije
BiH”, broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08, 88/08 i 7/09).“

Član 16.
Ovaj Zakon sluţi kao osnivački akt na osnovu kojeg će se Društvo upisati u sudski registar kod nadleţnog
suda u Sarajevu.

Član 17.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ''Sluţbenim novinama Federacije
BiH“.

146
 ZAKON

O FINANSIRANJU ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

I
SUFINANSIRANJU PUTNIČKOG I KOMBINOVANOG
SAOBRAĆAJA

147
148
 ZAKON
O FINANSIRANJU ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE I
SUFINANSIRANJU PUTNIČKOG I KOMBINOVANOG SAOBRAĆAJA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.
Ovim zakonom se uređuju finansiranje željezničke infrastrukture Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija BiH) i sufinasiranje željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja koje
vrši Javno preduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ŽFBiH).

Član 2.
Finansiranje željezničke infrastrukture će se vršiti iz subvencija koje će se dodjeljivati od Federacije BiH,
iz naknada za korištenje infrastrukture od operatora, najamnina, kredita, donacija i drugih izvora.

Član 3.
Federacija BiH osigurava :
(1) finansiranje održavanja željezničke infrastrukture,
(2) sufinansiranje obavljanja usluga željezničkog putničkog saobraćaja,
(3) sufinansiranje obavljanja usluga željezničkog kombinovanog saobraćaja i vanrednih usluga u
prijevozu roba.
Finansiranje održavanja željezničke infrastrukture Federacija BiH osigurava sredstvima Budžeta
Federacije BiH.

Član 4.
Planiranje finansijskih sredstava za namjene iz člana 2. ovog zakona se utvrđuje godišnjim i
petogodišnjim planovima.
Nosilac planiranja iz stava 1. ovog člana je ŽFBiH a planove odobrava Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH).

Član 5.
Standarde održavanja željezničke infrastrukture i naknade za korištenje infrastrukture određuje
Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija.

II - FINANSIRANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Član 6.
Finansiranje održavanja željezničke infrastrukture Federacije BiH vršit će se iz Budžeta Federacije BiH.

Član 7.
Održavanje, sanacija i rekonstrukcija željezničke infrastrukture Federacije BiH se povjerava ŽFBiH, a
izgradnja željezničke infrastrukture se povjerava u skladu sa Zakonom o koncesijama.

Član 8.
Za obavljanje i finansiranje poslova održavanja željezničke infrastrukture Federalno ministarstvo
saobraćaja i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u ime Federacije BiH zaključuje godišnji
ugovor sa ŽFBiH.
Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži : predmet i međusobne obaveze, vrstu i obim poslova, cijenu i način
njenog formiranja, način finansiranja, način finansijskog i stručnog nadzora, uslove za izmjenu i dopunu
ugovora.
Osnove za utvrđivanje elemenata u ugovoru su planovi iz člana 4. ovog zakona.

Član 9.
ŽFBiH će poslove sanacije, rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture izvoditi uz korištenje
pravila nabavki u javnom sektoru.

Član 10.
Sredstva pribavljena po ovom zakonu ŽFBiH je dužno trošiti namjenski.
149
ŽFBiH je dužno voditi posebnu računovodstvenu evidenciju sredstava utrošenih za željezničku
infrastrukturu po namjeni (održavanje, sanacija, rekonstrukcija, izgradnja) i strukturi definiranoj članom
3. Zakona o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i
Hercegovine”, broj 41/01).
ŽFBiH je dužno podnositi Vladi FBiH godišnji izvještaj o izvršenim poslovima iz stava 2. ovog člana.

III - SUFINANSIRANJE ŽELJEZNIČKIH SAOBRAĆAJNIH USLUGA

Član 11.
Obavljanje usluga željezničkog putničkog saobraćaja, željezničkog kombinovanog saobraćaja,
izvanrednih usluga u prevozu roba, sufinansirat će Federacija BiH i kantoni po prethodno iskazanom
interesu Federacije BiH, odnosno kantona.

Član 12.
Federacija BiH će sufinansirati obavljanje usluga željezničkog putničkog saobraćaja od interesa za
Federaciju BiH a kantoni od interesa za kantone.
ŽFBiH je dužno obavljati željeznički putnički saobraćaj i na dijelovima željezničke mreže na kojima od
prihoda ne može pokriti ukupne troškove prijevoza, na zahtjev Vlade FBiH ili vlade kantona.
Za obavljeni prijevoz, na osnovu odredbi stava 1. i 2. ovog člana, Vlada FBiH i vlade kantona će
nadoknaditi ŽFBiH razliku između ukupnih troškova prijevoza i ostvarenog prihoda.
Obavljanje usluga željezničkog kombinovanog saobraćaja sufinansirat će Federacija BiH.

Član 13.
Ministarstvo i kantonalna ministarstva nadležna za poslove saobraćaja i komunikacija zaključuju godišnje
ugovore sa ŽFBiH o obavljanju željezničkih usluga iz člana 12. ovog zakona.
Ugovori iz stava 1. ovog člana sadrže: predmet ugovora i međusobne obaveze, vrstu i obim saobraćajnih
usluga, cijenu i način njenog formiranja, primjenu ugovora za slučaj vanrednih okolnosti, način
finansijskog i stručnog nadzora, uslove za izmjenu ugovora.

Član 14.
Obavljanje vanrednih usluga željezničkog prijevoza robe i putnika, koje se za potrebe Federacije BiH vrše
na zahtjev Ministarstva, finansirat će se iz Budžeta Federacije BiH, a za potrebe kantona iz budžeta
kantona.

IV - INSPEKCIJSKI NADZOR

Član 15.
Poslove inspekcijskog nadzora nad provođenjem odredbi ovog zakona vrši putem nadležne inspekcije
Ministarstvo.
Inspektor je ovlašten za podnošenje prijava za privredni prestup.

V - KAZNENE ODREDBE

Član 16.
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se ŽFBiH za privredni prestup ako ne
vodi posebnu evidenciju sredstava utrošenih za željezničku infrastrukturu iz stava 1. člana 6. ovog zakona
ili ako ih nenamjenski utroši.
Za prekršaj iz ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u ŽFBiH novčanom kaznom od 120,00 KM do
1.000,00 KM.

VI - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 17.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije BiH prestaje primjena Zakona o
finansiranju željezničke infrastrukture i željezničkih saobraćajnih usluga (“Sl. list RBiH”, broj 37/95).

Član 18.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

150
 ZAKON

O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI JAVNOG

PREDUZEĆA ŽELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE, d.o.o. SARAJEVO ZA PERIOD OD
01.01.2008. DO 31.12.2012. GODINE

151
152
 ZAKON
O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI JAVNOG PREDUZEĆA ŽELJEZNICE FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE, d.o.o. SARAJEVO ZA PERIOD OD 01.01.2008. DO 31.12.2012.
GODINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.
Ovim Zakonom ureĊuje se finansijska konsolidacija Javnog preduzeća "Željeznice Federacije Bosne i
Hercegovine", d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: ŽFBiH) sa stanjem na dan 31.12.2007. godine sa ciljem
osiguranja finansijske održivosti i stabilnosti poslovanja ovog javnog preduzeća za period od 01.01.2008.
do 31.12.2012. godine.

II - PREDMET ZAKONA

Član 2.
Predmet, obim i djelokrug finansijske konsolidacije ŽFBiH obuhvata:
Obaveze ŽFBiH po globalnom bilansu iz osnova prijeratnog poslovanja sa stranim željezniĉkim
upravama;
1) Dug ŽFBiH javnim fondovima i javnim prihodima;
2) Obaveze ŽFBiH javnim fondovima za period 2008. - 2012. godine;
3) Obaveze ŽFBiH po kreditima za obnovu i razvoj željezniĉke infrastrukture.

Član 3.
Obaveze ŽFBiH po globalnom bilansu iz osnova prijeratnog poslovanja sa stranim željezniĉkim
upravama iznose 12.720.075 KM.
Obaveze ŽFBiH po globalnom bilansu iz osnova prijeratnog poslovanja prema saĉinjenim zakljuĉenim
sporazumima o poravnanju iznose 11.646.948,06 KM, a prema saĉinjenim a ne potpisanim sporazumima
o poravnanju iznose 1.073.126,76 KM.

Član 4.
Dug ŽFBiH javnim fondovima po osnovu neplaćenih doprinosa i javnim prihodima iznosi 77.540.944
KM, s tim što u tome:
(1) Federalnom zavodu za PIO/MIO iznosi 32.664.626 KM;
(2) Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) i kantonalnim zavodima za zdravstveno osiguranje
iznosi 28.883.105 KM;
(3) Federalnom zavodu za zapošljavanje i kantonalnim službama za zapošljavanje iznosi 4.158.940 KM;
(4) Dug ŽFBiH javnim fondovima bit će umanjen iz osnova Zakona o naplati i djelimiĉnom otpisu
dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj
25/06);
(5) Porez na plaću iznosi 5.308.544 KM;
(6) Porez na usluge iznosi 5.580.988 KM;
(7) Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma iznosi 307.891 KM;
(8) Ĉlanarina Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine iznosi 370.714 KM;
(9) Ĉlanarina turistiĉkim zajednicama iznosi 266.136 KM.

Član 5.
Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) će, radi konsolidacije obaveza ŽFBiH
prema javnim fondovima godišnje odobravati ŽFBiH 12,6 miliona KM, ukupno 63 miliona KM za period
2008. - 2012. godine.

Član 6.
Obaveze ŽFBiH po ugovorima o kreditima za obnovu i razvoj željezniĉke infrastrukture iznose
26.635.783 KM, a sastoje se iz obaveza:
(1) Po projektima ĉija se realizacija završava u 2007. godini i to: kredit EBRD broj: 944 u iznosu od
10.538.954 KM i kredit EIB broj: 21.127 u iznosu od 13.196.941 KM;
(2) Po kreditu Saudijskog fonda za razvoj broj: 5136-III/99-12-03 u iznosu od 587.763 KM;
153
(3) Iz osnova kamata i provizija za zakljuĉene kredite: EBRD broj: 35.418 i EIB broj: 23376BA po
projektima "Obnova željeznica u BiH II" ĉija realizacija poĉinje u 2008. godini u iznosu od 790.125
KM;
(4) Iz osnova kamata i provizija za zakljuĉene kredite po projektima "Obnova željeznica u BiH II" ĉija
realizacija poĉinje u 2009. godini u iznosu od 1.522.000 KM.

Član 7.
Sredstva potrebna za konsolidaciju ŽFBiH, po ovom Zakonu, iznose 179.896.802 KM, a po godinama: u
2008. godini 61.796.094 KM; u 2009. godini 29.472.369 KM; u 2010. godini 25.569.430 KM; u 2011.
godini 29.542.780 KM; u 2012. godini 29.516.129 KM.

III - FINANSIRANJE KONSOLIDACIJE

Član 8.
Finansijsku konsolidaciju ŽFBiH izvršit će Federacija u svojstvu vlasnika državnog kapitala u ŽFBiH.
Sredstva koja Federacija ulaže u konsolidaciju ŽFBiH knjižit će se kao povećanje uĉešća državnog
kapitala u ovom javnom preduzeću koji je ranije umanjivan usljed iskazanih gubitaka u poslovanju.

Član 9.
Finansijska sredstva za namjenu iz ĉlana 2. ovog Zakona osiguravat će se godišnje prema planovima
otplate iz zakljuĉenih sporazuma i ugovora putem Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.
Proraĉun sredstava iz stava 1. ovog ĉlana vršit će Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija na
prijedlog ŽFBiH, kao i druge aktivnosti u okviru svojih ovlaštenja za realizaciju tih finansijskih sredstava.
ŽFBiH će godišnje putem Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija podnositi Vladi Federacije
izvještaj o utrošenim sredstvima po ovom Zakonu, efektima konsolidacije i preduzetim mjerama od
menadžmenta.

IV - NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA

Član 10.
Nadzor nad provoĊenjem odredbi ovog Zakona vršit će Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija.
Nadzor će se sastojati u kontroli proraĉuna sredstava, namjenskog korištenja sredstava odobrenih po
ovom Zakonu i taĉnosti izvještavanja o efektima zakona i preduzetim mjerama.

V - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

PREDSJEDAVAJUĆI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Stjepan Krešić

PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIĈKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Safet Softić

154
 PRAVILNIK

O PUTNIM PRIJELAZIMA

155
156
Na osnovu članova 56. i 68. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/05) i člana 4. Zakona o sigurnosti ţeljezničkog saobraćaja
("Sluţbeni list R BiH", broj 33/95), Federalni ministar saobraćaja i komunikacija donosi

PRAVILNIK
O PUTNIM PRIJELAZIMA

I - UVODNE ODREDBE

Ĉlan 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju mjesta putnog prijelaza (u daljnjem tekstu PPr) i mjere za osiguranje
saobraćaja PPr s obzirom na gra|evinske, saobraćajne i sigurnosne mjere PPr.
Pravilnik vrijedi za PPr infrastrukture Ţeljeznica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ŢFBiH),
industrijske kolosijeke i ţeljeznice drugih preduzeća.

II - OBJAŠNJENJE KORIŠTENIH NAZIVA

Ĉlan 2.
(1) Nazivi korišteni u Pravilniku imaju slijedeće značenje:
PPr je ukrštanje ţeljezničke pruge i ceste u istom nivou (Slika 1 ).
Putni signal je svjetlosno-zvučni saobraćajni znak koji upozorava učesnike u cestovnom saobraćaju na
pribliţavanje voza, odnosno spuštanje branika ili polubranika.
Branici i polubranici su uređaji koji zatvaraju prelazak preko ţeljezničke pruge.
Podijeljeni branik je uređaj izveden tako da zatvara saobraćaj desnom trakom kolovoza te sa vremenskim
kašnjenjem zatvara lijevu stranu kolovoza u smjeru pribliţavanja PPr-u.
Nesigurno podruĉje PPr-a je dio ceste između granice najmanje udaljenosti stabilnih objekata i uređaja koji
je 3 m od najbliţe šine, odnosno 3,75 m od ose najbliţeg kolosijeka na strani pribliţavanja PPr-a i granice
slobodnog profila koja je 2 m iza zadnje šine, odnosno 2,75 m od ose zadnjeg kolosijeka pri udaljavanju od
PPr-a, (slika 1).
Ukljuĉno mjesto je mjesto na pruzi - kolosijeku toliko udaljeno od PPr-a da osigurava čitav proces
osiguranja prijelaza. Opremljeno je uređajima za detekciju ţeljezničkih vozila odnosno točkova ţeljezničkih
vozila koji kod automatskih uređaja za osiguranje PPr-a pri prevoţenju od strane ţeljezničkog vozila
uključuje osiguranje.
Podruĉje približavanja je dio pruge odnosno kolosijeka kod PPR-a osiguranih automatskim uređajima
između uključnog mjesta i PPr-a po kojem se voz pribliţava PPr-u.
Podruĉje udaljavanja je dio pruge - kolosijeka kod PPr-a osiguranih automatskim uređajima između PPr-a i
uključnog mjesta za voţnju vozova iz suprotnog smjera po kojem se voz udaljava od PPr-a.
Iskljuĉno mjesto je mjesto na pruzi - kolosijeku kod PPr-a osiguranih automatskim uređajima neposredno na
PPr-u, odnosno na ukrštanju ceste i pruge opremljeno uređajem - uređajima za detekciju ţeljezničkih vozila
koja sluţe za automatsko isključenje osiguranja kad ih ţeljezničko vozilo pređe.
Signalno-sigurnosni ureĊaji su ţeljeznički uređaji izgrađeni po posebnim propisima i standardima signalno
tehničke sigurnosti (sistem "Sigurnog kvara" - "Fail safe" sistem). To znači da se svaka predvidljiva količina
nepravilnosti odraţava tako da sigurnost saobraćaja ne smije biti ugroţena i da po pravilu dovede do
zaustavljanja saobraćaja.
Put pretrĉavanja je prostor koji se nalazi iza mjesta na kojem se voz mora zaustaviti i voţnja po njime za taj
voz nije predviđena, a koji mora biti slobodan i osiguran iz sigurnosnih razloga. Duţinu puta pretrčavanja
propisuju ţeljeznički propisi.
(2) Drugi nazivi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju isto značenje kako je dato u :
a) propisima o javnim cestama,
b) propisima sigurnosti cestovnog saobraćaja,
c) Zakonu o sigurnosti ţeljezničkog saobraćaja,
d) propisima o ţeljezničkom saobraćaju.

157
III - OPĆI KRITERIJI ZA PPr
3.1. NovoizgraĊeni PPR
Ĉlan 3.
ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih preduzeća i nadleţna uprava za odrţavanje puta sporazumno utvrđuju
mjesto PPr-a uslove za projektovanje, izvođenje radova pod saobraćajem i mjere sigurnosti u skladu sa ovim
Pravilnikom.

Ĉlan 4.
Mjesto PPr-a određuje se zavisno od kategorije ţeljezničke pruge, ceste, dozvoljene brzine na pruzi, terenskih
uslova i mjesnih prilika.

Ĉlan 5.
Aktivnosti oko izgradnje novog PPr smatraju se završenim njegovim puštanjem u stalni rad od strane
komisije za tehnički pregled.
Komisija iz prethodnog stava formira se u skladu sa Zakonom o sigurnosti ţeljezničkog saobraćaja i
Zakonom o građenju.

Ĉlan 6.
Na magistralnoj pruzi zabranjena je gradnja novih PPr.
Izuzetno je gradnja dozvoljena ako se ukidanjem postojećih PPr-a smanjuje njihov ukupan broj.

Ĉlan 7.
Na ostalim prugama ŢFBiH novi PPr mogu se otvarati uz ispunjavanje svih postavljenih kriterija:
a) gustina cestovnog saobraćaja koji se očekuje mora biti veća od 2500 vozila dnevno u toku godine,
b) vrijeme zatvorenosti PPr-a za putni saobraćaj ne smije biti veće od 90 sec,
c) ako razvojnim planovima za narednih 5 godina nije predviđena gradnja PPr-a van nivoa.
Razmak između dva putna prijelaza mora biti veći od:
a) 1 500 metara na pruzi gdje je dozvoljena brzina veća od 100 km/h,
b) 1 000 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100 km/h,
c) 700 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina do 70 km/h.

Ĉlan 8.
Dozvoljena je gradnja privremenog - osiguranog PPr-a za vrijeme izgradnje-obnove infrastrukture. Takav PPr
osigurava se na način i za vrijeme koje odluči Komisija ŢFBiH.

Ĉlan 9.
Na ţeljeznicama drugih preduzeća i industrijskim kolosijecima novi PPr mogu se otvarati ako su osigurani
trokuti preglednosti, a ukoliko to nije moguće ostvariti mora se primijeniti jedan od vidova osiguranja:
a) svjetlosno-zvučna,
b) svjetlosno-zvučna sa polubranicima - branicima,
c) polubranicima - branicima,
d) uređajima trobojne cestovne signalizacije,
e) osobljem koje prati ţeljezničku kompoziciju,
što sporazumno utvrđuju ŢFBiH, uprave koje odrţavaju cestu i nadleţni općinski organi.

3.2. Postojeći PPr

Ĉlan 10.
PPr-e izgrađene bez saglasnosti ŢFBiH i nadleţne uprave za odrţavanje ceste se ukidaju. Postupak ukidanja
provodi nadleţna građevinska sluţba ŢFBiH i nadleţna uprava za odrţavanje ceste uz asistenciju radnika
MUP-a i obavještavanja lokalne zajednice.

Ĉlan 11.
Broj PPr-a se smanjuju:
a) ukidanjem,

158
b) svođenjem više PPr-a na jedan,
c) izgradnjom ukrštanja u dva nivoa.
ŢFBiH i nadleţna uprava za odrţavanje ceste moraju kontinuirano voditi aktivnosti za smanjenje broja PPr-a
na bazi godišnjih planova za koje moraju dobiti saglasnost FMPiK.

Ĉlan 12.
Inspekcija ţeljezničkog inspektorata uz saglasnost ŢFBiH i nadleţne uprave za odrţavanje ceste donosi
rješenje o ukidanju PPr-a kada postoji put kojim se cestovni saobraćaj moţe usmjeriti na slijedeći PPr
osiguran po odredbama ovog Pravilnika, a udaljenost od njega nije veća od:
a) 1 500 metara na pruzi gdje je dozvoljena brzina veća od 100 km/h,
b) 1 000 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100 km/h,
c) 700 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina do 70 km/h.

Ĉlan 13.
Ukoliko se PPr ukida svođenjem na susjedni PPr ili na ukrštanje ceste i pruge u dva nivoa, treba izgraditi
spojnu cestu koja mora da ima iste ili bolje tehničke karakteristike od ceste koja se ukida.

Ĉlan 14.
Kada se smanjenje broja PPr-a izvodi izgradnjom nadvoţnjaka, izgrađeni nadvoţnjak smatra se objektom
ceste. Kolosijek ispod nadvoţnjaka zajedno sa instalacijama i uređajima potrebnim za sigurno korištenje
kolosijeka smatra se objektom pruge-kolosijeka i o njegovom odrţavanju duţna je starati se ŢFBiH odnosno
ţeljeznice drugih preduzeća.
Izgrađeni nadvoţnjak predaje se na upravljanje upravi koja upravlja cestom.

Ĉlan 15.
Kada se smanjenje broja PPr-a izvodi izgradnjom podvoţnjaka, izgrađeni podvoţnjak smatra se objektom
pruge. Kolovoz ceste ispod podvoţnjaka zajedno sa instalacijama i uređajima potrebnim za sigurno korištenje
ceste smatra se objektom ceste i o njegovom odrţavanju duţna je starati se uprava koja upravlja cestom.
Izgrađeni podvoţnjak predaje se na upravljanje ŢFBiH, odnosno ţeljeznicama drugih preduzeća.

Ĉlan 16.
Aktivnosti vezane za projektovanje i izvođenje građevinskog uređenja na području PPr-a za cestovni dio
obavlja nadleţna uprava za ceste.
ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih preduzeća moraju dati saglasnost na projekat.
Projektovanje i izvođenje građevinskog uređenja na području PPr-a za ţeljeznički dio obavlja ŢFBiH
odnosno ţeljeznice drugih preduzeća.

Ĉlan 17.
Sve aktivnosti oko promjene nivoa sigurnosti na postojećim PPr smatraju se završenim odobravanjem
puštanja u stalni rad od strane komisije za tehnički pregled.
Komisiju za tehnički pregled iz prethodnog stava formira ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih preduzeća.
Izuzetno, komisiju formira nadlaţni organ uprave koji je izdao dozvolu za gradnju ako je procenat devastacije
veći od procenta propisanog Zakonom o građenju.
U komisiju koju formiraju ţeljeznice drugih preduzeća obavezno se imenuju članovi iz FMPiK i ŢFBiH.

Ĉlan 18.
ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih preduzeća i nadleţna uprava za odrţavanje ceste na postojećim PPr
kontinuirano vode aktivnosti za povećanje sigurnosti ţeljezničkog i cestovnog saobraćaja:
a) rekonstrukcijom ceste u području PPR-a
b) osiguranjem saobraćaja na PPr-u u skladu sa ovim Pravilnikom.
ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih preduzeća i nadleţna uprava za odrţavanje ceste zajednički snose troškove
promjena na pruzi, odnosno cesti, srazmjerno potrebama ţeljezničkog odnosno cestovnog saobraćaja.

159
 Ĉlan 19.
Troškove odrţavanja uređaja za davanje znakova kojim se učesnicima u saobraćaju na cestama najavljuje
pribliţavanje voza PPr-u, uređaja za zatvaranje saobraćaja na PPr-u, troškove osvjetljenja i druge neophodne
troškove za osiguranje urednog i nesmetanog saobraćaja na PPr-u snose ravnomjerno ŢFBiH, odnosno
ţeljeznice drugih preduzeća sa nadleţnom upravom za odrţavanje cesta.

IV - USLOVI ZA OSIGURANJE SAOBRAĆAJA NA PPr-u

Ĉlan 20.
Za osiguranje saobraćaja na PPr-u moraju biti ispunjeni građevinski i saobraćajni uslovi u skladu sa ovim
Pravilnikom.

Ĉlan 21.
Razmak između dva PPr-a moţe iznositi:
a) 1 500 metara na pruzi gdje je dozvoljena brzina veća od 100 km/h,
b) 1 000 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100 km/h,
c) 700 metara na prugama gdje je dozvoljena brzina do 70 km/h.

Ĉlan 22.
Područje PPr-a u građevinskom smislu podrazumijeva cestu preko ţeljezničke pruge na duţini 20 m od ose
krajnjeg kolosijeka sa obje strane ceste.

Ĉlan 23.
Širina kolovoza na području PPr-a mora iznositi najmanje 5,5 m na postojećem PPr, odnosno najmanje 6 m
na novim PPr.

Ĉlan 24.
Kolovoz ceste na PPr-u mora biti u ravni sa gornjim ivicama šina na duţini od najmanje 1 metar sa obje
strane pruge, mjereno od ose kolosijeka, odnosno od ose krajnjeg kolosijeka kada cesta prelazi dva ili više
kolosijeka.

Ĉlan 25.
Kolovoz ceste na preostalom području PPr-a ne smije imati uzduţni nagib veći od 3 %.

Ĉlan 26.
Ugao ukrštanja na području PPr-a mora biti 90o.
Izuzetno moţe biti i manji, ali ne manji od 60o za šta je potrebna saglasnost FMPiK.

Ĉlan 27.
Ako je udaljenost cestovnog ukrštanja i PPr manja od 25 metara, ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih
preduzeća i uprava u čijoj je nadleţnosti odrţavanje ceste moraju uraditi projekt kojim će se:
a) omogućiti putnim vozilima sigurno napuštanje zone PPr izgradnjom uključnih - isključnih traka,
b) ostvariti međusobna ovisnost svjetlosne signalizacije na cestovnom ukrštanju sa svjetlosno-zvučnom
signalizacijom na PPr-u.

Ĉlan 28.
Za osiguranje saobraćaja na PPr-u, osim uslova propisanim članom 99. Zakona o sigurnosti ţeljezničkog
saobraćaja ŢFBiH odnosno ţeljeznice drugih preduzeća duţne su na PPr-a osiguranim trokutom preglednosti
i "Andrejinim kriţem" pored saobraćajnog znaka "Andrejin kriţ" postaviti saobraćajni znak "Stop".
Direkcija koja upravlja cestom duţna je na cesti na području PPr izvući punu uzduţnu crtu.

Ĉlan 29.
Udaljenost između glavnih signala na ţeljezničkoj pruzi i PPr na kojem su ugrađeni uređaji za osiguranje
mora biti veća od 50 m.

160
1. Propisana preglednost na željezniĉku prugu

Ĉlan 30.
Propisana preglednost sa ceste na ţeljezničku prugu određuje se "trokutom preglednosti". Trokutom
preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom saobraćaju nesmetan vidik na ţeljezničku prugu s obje
strane ceste radi pravovremenog uočavanja voza odnosno ţeljezničkog vozila u cilju sigurnog prelaska preko
ţeljezničke pruge.

Ĉlan 31.
Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC ( na slici 2. u Prilogu ).
Tačka B nalazi se u osi kolovoza ceste od koje počinje preglednost cestovnog prijelaza, u ravni s
saobraćajnim znakom " Andrejin kriţ".
Tačke A i C nalaze se u osi kolosijeka ţeljezničke pruge na kojima se mora uočiti ţeljezničko vozilo iz tačke
B na cesti. Tačka S nalazi se u sjecištu osa kolovoza ceste i ţeljezničke pruge.
Crta 1. je okomica na os ceste koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodnog profila pruge.
Najmanja udaljenost crte 1. od tačke S ovisi od ugla kriţanja pruge i ceste i iznosi:
a) za ugao 80-90 stepeni 3,50 m
b) za ugao 70-79 stepeni 4,50 m
c) za ugao 60-69 stepeni 5,50 m
Udaljenost AS i SC određuje se za svaki prijelaz posebno, prema izrazu: AS = SC = Vv x t
u kojem je :
Vv - najveća dopuštena brzina na pruzi
t - ukupno potrebno vrijeme da cestovno vozilo najveće dopuštene duljine krene iz tačke B i zadnjim svojim
dijelom prijeđe crtu 1 na suprotnoj strani pruge
t = tu+tc
tu - potrebno vrijeme da cestovno vozilo nakon pokretanja postigne brzinu Vc=5 km/sat uz predpostavljeno
jednoliko ubrzano kretanje
tu = Vc / a
Vc - brzina cestovnog vozila na cestovnom prijelazu
a - konstantno ubrzanje cestovnog vozila (od trenutka pokretanja iz tačke B do trenutka postizanja brzine od 5
km/ sat) koje iznosi 1m/s.
tc - vrijeme voţnje cestovnog vozila nakon postizanja brzine od Vc=5 km/ sat dok zadnjim dijelom ne prijeđe
crtu 1.
tc = ( m+n+d-s) / Vc
m - udaljenost saobraćajnog znaka " Adrejin kriţ" od osi kolosijeka mjerena po osi ceste
n - udaljenost crte 1 od osi kolosijeka mjerene po osi ceste
d - najveća dopuštena duţina cestovnog vozila.
s - put koji prijeđe cestovno vozilo nakon pokretanja iz tačke B dok ne postigne brzinu Vc = 5 km/sat.
s = 1/2 at

Ĉlan 32.
Za PPr - e koji nisu osigurani uređajima, trokut preglednosti izračunava Komisija formirana od strane ŢFBiH
ili ţeljeznica drugih preduzeća.
U Komisiju iz prethodnog stava imenuju se predstavnici nadleţne uprave za ceste.

Ĉlan 33.
Propisana preglednost na ţeljezničku prugu odnosno na industrijski kolosijek na pješačkom prijelazu postoji
ako pješak tri metra ispred najbliţe tračnice ţeljezničkog kolosijeka vidi prugu najmanje u duljini koja se
dobije mnoţenjem najveće dopuštene brzine na ţeljezničkoj pruzi sa dva ( Vv x 2) izraţene u metrima
računajući od sjecišta osi ţeljezničke pruge i osi pješačke staze ( Slika 3)

Ĉlan 34.
Mimoilazne zaštitne ograde na pješačkom prijelazu moraju biti izvedene kako je prikazano na slici 3.

161
V - OSIGURANJE SAOBRAĆAJA NA PPr
Ĉlan 35.
PPr je osiguran u slijedećim slučajevima :
a) ako je osiguran trokut preglednosti sa Andrejinim kriţom,
b) ako su ugrađeni uređaji za osiguranje,
c) ako se vrši neposredno regulisanje saobraćaja.

Ĉlan 36.
Uređaji za osiguranje saobraćaja na PPr-u mogu biti:
a) automatski uređaji za zatvaranje saobraćaja na cesti sa (polu)branicima i svjetlosno-zvučnom
signalizacijom,
b) uređaji koji automatski najavljuju učesnicima cestovnog saobraćaja nailazak voza,
c) mehanički (polu)branici.

Ĉlan 37.
Prema načinu uključenja i kontrole ispravnosti kao i mjestu PPr na ţeljezničkoj pruzi uređaji za osiguranje
saobraćaja na PPr dijele se na :
a) automatske uređaje za osiguranje saobraćaja na PPr sa daljinskom kontrolom,
b) poluautomatski uređaji za osiguranje saobraćaja na PPr,
c) uređaji za osiguranje saobraćaja na PPr u staničnom području,
d) uređaji za osiguranje saobraćaja na PPr sa pruţnim kontrolnim signalima.

Ĉlan 38.
Posebne tehničke uslove koje moraju ispunjavati uređaji za osiguranje saobraćaja na PPr - u, donosi ŢFBiH.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 39.
Usklađivanje postojećeg stanja putnih prijelaza sa odredbama člana 12. treba izvršiti odmah po stupanju na
snagu Pravilnika.

Ĉlan 40.
Usklađivanje postojećeg stanja putnih prijelaza sa odredbama članova 11,13. i 21. treba vršiti kontinuirano, a
najkasnije u roku 10 godina od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Ĉlan 41.
Usklađivanje postojećeg stanja putnih prijelaza sa odredbama članova 23, 24, 25. i 26. treba izvršiti u roku od
10 godina od stupanja na snagu Pravilnika, osim u slučajevima kada konfiguracija terena ili preveliki troškovi
rekonstrukcije to ne dozvoljavaju.

Ĉlan 42.
Komisija iz člana 32. treba da završi obaveze iz istog člana u roku od godinu dana od dana stupanja
Pravilnika na snagu.
Usklađivanje postojećeg stanja putnih prijelaza sa odredbama člana 31. treba izvršiti u roku od dvije godine
od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Ĉlan 43.
Tehničke uslove za PPr iz člana 38. ŢFBiH trebaju donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog Pravilnika.

Ĉlan 44.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluţbenim novinama Federacije BiH".

162
163
164
 UREDBA O RADU

ŽELJEZNICA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I

ORGANA UPRAVE
PRI ISLJEĐENJU VANREDNIH DOGAĐAJA

165
166
Na osnovu člana 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine
Federacije BiH» broj: 1/93, 8/95, 58/02 i 19/03) i na osnovu člana 4. Zakona o sigurnosti željezničkog
saobraćaja («Službenni list RBiH» broj 33/95), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU O RADU
ŽELJEZNICA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I ORGANA UPRAVE
PRI ISLJEĐENJU VANREDNIH DOGAĐAJA

Član 1.
Ovom uredbom određuje se koordinacija rada između željezničke isljedničke komisije (u daljem tekstu:
komisije) i organa uprave kod isljeđenja vanrednih događaja na Željeznicama Federacije BiH (u daljem
tekstu: ZFBiH) u pogledu utvrđivanja uzroka, posljedica i odgovornosti željezničkih zaposlenika i trećih
lica koji su učestvovali u nastanku vanrednog događaja.

Član 2.
U skladu sa važećim željezničkim propisima i pravilnicima, vanrednim događajem se smatraju događaji
koji za posljedicu imaju:
a) smrt,
b) teža ozljeda,
c) ugrožavanje života lica,
d) materijalna šteta,
e) prekid saobraćaja vozova i
f) ugrožavanje ili otežavanje vršenja željezničkog saobraćaja.

Član 3.
Prema kriterijumima iz člana 2. ove uredbe, vanredni događaji su razvrstani u slijedeće grupe:
a) udesi (smrt, teža ozljeda, znatna materijalna šteta, veći prekid saobraćaja),
b) nezgode,
c) vanredni događaji na putnim prijelazima i van njih na željezničkom području i
d) smetnje.

Član 4.
U slučaju nastanka vanrednog događaja iz člana 3. ove uredbe, grupe a) i c), ŽFBiH su dužne odmah po
saznanju obavijestiti nadležne organe uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo),
zdravstvene organizacije i vojne organizacije ako je u pitanju vojni transport.

Član 5.
U smislu odredaba ove uredbe podrazumjeva se:
(1) Usmrćenim lice je ono lice koje je poginulo u vanrednom događaju, umrlo na licu mjesta ili umrlo
najkasnije 30 dana nakon nastanka vanrednog događaja.
(2) Teže povrijeđeno lice je ono lice čije tjelesne ozljede zadobivene u vanrednom događaju zahtijevaju
ljekarsku njegu ili bolničko liječenje i onesposobljeno je za rad na duže vrijeme,
(3) Duži prekid saobraćaja je prekid saobraćaja koji traje duže od 6 sati.
(4) Znatno procijenjena materijalna šteta je ona veća od 10.000,00 KM, koja je pričinjenja na voznim
sredstvima, pruzi, objektima, uređajima i postrojenjima.

Član 6.
Nastankom vanrednog događaja ŽFBiH su dužne pristupiti otklanjanju posljedica, uspostavljanju
saobraćaja i utvrđivanju uzroka nastanka vanrednog događaja na osnovu odredaba Zakona o sigurnosti o
željezničkom saobraćaju, pravilnika, uputstava i normativnih akata.

Član 7.
Nastankom vanrednog događaja, organi uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo) i
zdravstvene organizacije obavezni su na poziv predstavnika ŽFBiH izaći na lice mjesta u što kraćem
vremenskom roku, a ne dužem od jednog sata i pristupiti obavljanja uviđaja, tako da se ometanje
željezničkog saobraćaja svede na najmanju moguću mjeru, u skladu sa članom 89. Zakona o sigurnosti
željezničkog saobraćaja.

167
 Član 8.
Islijeđenje i okončanje vanrednihj događaja vrši se po preuzetom Uputstvu JŽ broj 79 i Uputstvu ŽFBiH
broj 426/03.
Isljeđenje i okončanje vanrednih događaja vrše zaposlenici ŽFBiH, putem komisije koju formira nadležni
organ, u skladu sa odredbama Zakona o sigurnosti željezničkog saobraćaja.

Član 9.
Isljeđenje uzroka nastalog vanrednog događaja, otklanjanjem posljedica, te uspostavljanjem saobraćaja
rukovodi predsjednik komisije. Predstavnici organa uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i
tužilaštvo) i zdravstvenih organizacija sarađuju sa predsjednikom komisije.

Član 10.
Predsjednik komisije, u saradnji sa organima uprave, poduzeće sve potrebne radnje da se okončanje
vanrednog događaja na licu mjesta završi u što kraćem vremenskom roku, radi uspostavljanja
željezničkog saobraćaja.

Član 11.
Predsjednik komisije će predstavnicima organa uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i
tužilaštvo) pružiti punu stručnu pomoć i udovoljiti zahtjevima koje će tražiti u svom domenu isljeđenja
vanrednog događaja (tehničke podatke transportnih, mobilnih i stabilnih postrojenja).

Član 12.
Organi komisije i organi uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo), koji obavljaju
uviđaje o vanrednim događajima nastalim u željezničkom saobraćaju, dužni su da vode računa da
uviđajne radnje ne ometaju odvijanje željezničkog saobraćaja, odnosno da uviđaj obave u što kraćem roku
tako da se ometanje saobraćaja svede na najmanju mjeru.

Član 13.
Pri vršenju isljeđenja vanrednog događaja članovi komisije različitih specijalnosti kao i nadležnog
ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva, zdravstva i vojni organi su autonomni u svom radu.

Član 14.
Ako se vanredni događaj desio na graničnoj (spojnoj) pruzi u pograničnom (spojnom) saobraćaju između
stanice smjene saobraćaja (stanice u kojoj se vrši primopredaja vozova) i susjedne stanice – susjedne
željeznice države ili entiteta na otvorenoj pruzi, stanica koja ranije sazna za vanredni događaj mora o
tome telefonski i telegramom obavijestiti drugu pograničnu (spojnu) stanicu.

Član 15.
Isljeđenje vanrednog događaja u slučajevima navedenim u članu 14. vrši se na osnovu zakonskih
odredaba pripadajuće države ili entiteta.

Član 16.
ŽFBiH vrši okončanje vanrednih događaja prema odredbama Zakona o sigurnosti željezničkog
saobraćaja.
Organi uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo), zdravstveni i vojni organi dužni
su ŽFBiH odmah po završetku isljednih radnji dostaviti relevantne podatke kako bi vanredni događaj bio
okončan u zakonom propisanom roku od 15 dana.

Član 17.
Radnje pri otklanjanju, isljeđenju i okončanju vanrednih događaja nastalih na ŽFBiH moraju u potpunosti
biti u saglasnosti sa odredbama Zakona o sigurnosti željezničkog saobraćaja, pravilnika, uputstava i
normativnih akata ŽFBiH, kao i zakonskih odredaba i normativnih akata organa uprave.

Član 18.
Ova uredba obavezuje ŽFBiH i organe uprave, zdravstvene i vojne organe.

168
 Član 19.
Ova uredba stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".

169
170
PREVOZ OPASNIH MATERIJA U
ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU

(izvod iz pravilnika RID)

171
172
 PREVOZ OPASNIH MATERIJA U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU
(izvod iz pravilnika RID)

Uvodne napomene

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBH) vrše prevoz svih vrsta robe pa i opasnih materija koje
su navedene u Pravilniku o prevozu opasnih materija RID.
Sa stanovišta sigurnosti i ekološke zaštite željeznica je najsigurniji vid prevoza kako redovnih pošiljaka
tako i opasnih materija.
Za prevoz opasnih materija željeznicom koriste se zatvoreni vagoni, vagoni cisterne i kontejner cisterne.
Prijevoz nafte i naftnih derivata željeznica vrši u sopstvenim i privatnim vagonima cisternama.
Kod izgradnje i održavanja ovih vagona moraju se poštovati propisi i standardi koje propisuje Evropska
željeznička unija (UIC) i Pravilnik RID.
Vagoni cisterne imaju nosivost do 60,0 t i saobračaju brzinom Vmax=100 km/h.
Posebna pogodnost i ekološka sigurnost za Bosnu i Hercegovinu je prevoz nafte i naftnih derivata
željeznicom do terminala koji se nalaze na industrijskim kolosijecima tj. povezani su šinskom vezom sa
željezničkim stanicama.
U Federaciji BiH postoje naftni terminali u sljedećim željezničkim stanicama čiji su vlasnici:
a) F BiH u stanicama Čapljina, Mostar Teretna, Čelebić, Blažuj, Živinice, Bihać,
b) INA u stanici Podlugovi,
c) PETROL u stanici Zenici željezara.
Do navedenih terminala ŽFBH vrše prevoz kako pojedinačnih tako i kompletnih maršrutnih vozova.
Prema meĎunarodnim propisima svaki vagon mora imati poseban tovarni list CIM.
Izuzetno na zahtjev pošiljaoca/špeditera, kojeg podnosi otpravnoj željeznici, željeznice učesnice u
prevozu mogu dati saglasnost za prevoz kompletnih maršrutnih vozova sa jednim tovarnim listom CIM.
Željeznice učesnice u prevozu, dužne su svoju saglasnost sa jednim tovarnim listom, ili odbijanje,
saopštiti otpravnoj željeznici.
Uz tovarni list pošiljalac mora priložiti Račun-Fakturu i druga uvjerenja, zavisno od vrste robe, koja
zahtijevaju državni organi u Bosni i Hercegovini.
Opasne materije-tvari jesu sve materije, stvari, roba, tereti, proizvodi i supstance koje na bilo koji način
moguštetno uticati na ljude, životinje, drugu robu i na okolinu.
Prema Pravilniku o meĎunarodnom prevozu opasnih materija željeznicom (Regulations Concerning the
International Carriage of Dangerous Goods by Rail-RID) sve opasne materije podijeljene su u devet
razreda (klasa) opasnosti :
(1) eksplozivne materija,
(2) plinovi,
(3) zapaljive tekućine,
(4) zapaljive čvrste materije,
(5) oksidirajuće materije,
(6) otrovne, gadne i zarazne materije,
(7) radioaktivne materije,
(8) korozivne ili nagrizajuće materije,
(9) ostale opasne materije.

Propisi o prevozu opasnih materija

Pravni temelji prevoza opasnih materija prevoznim sredstvima i poslova u vezi s time (priprema za
prevoz, preuzimanje i pretovar), kao i nadzora nad prevozom nalaze se u odredbama propisanim u
Zakonu o prevozu opasnih materija (Sl.list SFRJ 27/90) i u Pravilniku o meĎunarodnom prevozu opasnih
materija željeznicom (Pravilnik RID od 01. 01. 2009 )
Prevoz opasnih materija na prugama ŽFBH ureĎen je sljedećim propisima:
(1) Pravilnikom o meĎunarodnom prevozu opasnih materija željeznicom (Pravilnik RID),
(2) Uputstvom o prevozu robe (Uputstvo 162),
(3) Saobraćajnim pravilnikom (Pravilnik 2),
(4) Pravilnikom o upotrebi vagona, kontejnera, (Uputstvo 90),
(5) Tarifom za prevoz robe u unutrašnjem prevozu (Spt 31 Deo 1).

173
Prevoz pošiljaka opasnih materija

Ambalaža i sredstva za prevoz opasnih materija

(1) Ambalaža mora biti izraĎena i zatvorena tako da pri uobičajenim prevoznim uslovima ne može doći
do gubitka sadržaja iz pošiljke spremne za otpremu, posebno zbog temperaturnih oscilacija.
Dijelovi ambalaže koji s opasnim materijama dolaze u neposredan dodir, zbog hemijskih ili drugih
uticaja ne smiju biti oštećeni u pogledu svoje funkcionalnosti. Zato moraju imati odgovarajuću
unutranju oblogu ili biti obraĎeni na odgovarajući način. Ti dijelovi ambalaže ne smiju sadržavati
nikakve sastojke koji sa sadržajem mogu reagirati opasno, formirati opasne materije ili znatno
oslabiti te dijelove.
(2) Za prevoz opasnih materija, ovisno o njihovoj vrsti odnosno o razredu iz Pravilnika RID, koristi se
sljedeća ambalaža:
a) Bačve od metala, kartona, PVC-a, šperploče ili od kakvog drugog materijala s ravnim ili s ispupčenim
dnom,
b) drvene bačve-od prirodnoga drveta,
c) kante-metalne ili od PVC-a, pravouglog ili višeugaonog poprečnog presjeka s jednim otvorom ili s
više njih,
d) sanduci-pravougla ili višeugaona ambalaža s punim stranicama bez otvora napravljena od metala,
drveta, šperploče, drvenih vlakana i sl.,
e) vreće-papirnate ili od PVC-folije, tekstila i drugih tkanih materijala,
f) kombinovana ambalaža-sastavljena od unutarnje posude od PVC-a i vanjske posude od metala,
kartona i sl. koja jednom spojena čini nerazdvojnu cjelinu,
g) kombinovana ambalaža -sastavljena od unutarnje staklene ili porculanske posude i sl. te od vanjske
ambalaže (od metala, drveta, kartona, PVC-a) koja jednom spojena čini nerazdvojnu cjelinu,
h) zajednička ambalaža-sastavljena od jedne unutrašnje ambalaže ili od više njih smještenih u vanjsku
ambalažu,
i) ambalaža od najfinijega lima-s okruglim, eliptičnim ili četvrtastim poprečnim presjekom, posude u
obliku vedra s ravnim ili s ispupčenim dnom, s jednim otvorom ili s više njih (nisu burad i kante).
(3) Ambalaža koja se koristi za prevoz opasnih materija mora biti atestirana i označena prema
odgovarajućim normama i propisima.
(4) Opasne materije, pakovane u odgovarajuću ambalažu ili bez ambalaže, prevoze se u kontejnerima,
zatvorenim vagonima, vagonskim cisternama i kontejnerskim cisternama.
Kod prevoza pojedinih vrsta opasnih materija u odgovarajućim sredstvima postoje odreĎene
posebnosti, kao što su u sljedećim primjerima:
a) tekući plin pri prevozu u cisternama širi se povećavanjem temperature, čime se povećava pritisak na
zidove cisterne. Zato je moguće tovariti do najveće dopuštene mase punjenja, koja ovisi o
koeficijentu širenja tekućega plina. Najveća dopuštena masa punjenja izračunata je i naznačena na
posebnoj tablici (na čelu rezervoara cisterne),
b) prevozna sredstva kojima se prevoze zapaljive materije moraju odgovarati tehničkim uslovima
propisanima za odreĎenu vrstu zapaljivih materija,
c) radioaktivne materije čiji je prevoz željeznicom dopušten mogu se pakovati i prevoziti samo u
ambalaži namijenjenoj za radioaktivnu materiju odreĎene vrste, što ovisi o veličini i jakosti izvora,
agregatnom stanju i drugim svojstvima radioaktivne materije.
Posude za prevoz opasnih materija smiju se puniti samo onom opasnom materijom za čiji su prevoz
odobrene i koja s materijalima od kojih su izraĎene posude, sa zatvaračima, s dijelovima opreme, kao i sa
zaštitnim oblogama s kojima dolazi u dodir ne reagira opasno i ne stvara opasne materije.
(5) Dijelovi opreme koja se koristi kod prevoza opasnih materija trebaju biti postavljeni i osigurani tako
da se kod prevoza ili manipulacije ne oštete ili odlome. Oni moraju garantovati istu sigurnost kao i
posude za prevoz opasnih materija i biti prilagoĎeni robi koja se prevozi.

Opasne materije dopušteno je tovariti isključivo u ispravne vagone.

(1) Prije nego što se pošiljke opasnih materija počnu tovariti u zatvorene vagone, obavezno se moraju
zatvoriti i plombirati svi otvori za provjetravanje, kao i vagonska vrata na koja se neće utovarivati.
(2) Prije utovara opasnih materija u vagonske cisterne komitente treba upozoriti na to da na cisterni
provjere ispravnost središnjega-centralnog i ispusnog ventila.

174
(3) Ispravnost središnjega ventila provjerava se tako što se prije punjenja cisterne on zatvori, a otvore
ispusni ventili, pa se nakon toga počne s punjenjem. Ako tekućina (plin) ne istječe kroz ispusne
ventile, oni se zatvore i cisterna se nastavi puniti.
(4) Po završenom utovaru opasnih materija u vagone-cisterne i kontejner-cisterne pošiljalac plombira
poklopac centralnog ventila, a željeznica plombira samo ispusne ventile-slavine.

Zbog opasnosti od struje visokog napona, željeznica nije dužna provjeravati ispravnost plombi na
centralnom ventilu u toku vožnje.
Preuzimanje na prevoz, uvrštavanje u voz i prevoz vagona s opasnim materijama
Kada se tovare pošiljke opasnih materija, mora se pridržavati propisa koji važe u otpravnoj stanici, tj. u
otpravnoj željezničkoj upravi.
Komadi za otpremu na koje su naljepljene različite listice za opasnost ne smiju se tovariti zajedno u
vagon ili u kontejner onda ako zajedničko tovarenje nije dopušteno prema tablici na osnovu listice za
opasnost.
Za pošiljke koje se ne smiju tovariti zajedno s drugima moraju se ispostaviti posebni teretni listovi.
Za odreĎene razrede i materije treba uzeti u obzir posebne propise onda ako je u koloni 18 tablice A u
poglavlje 3.2. Pravilnika RID naveden alfanumerički kod (npr. CW 1-vagonski pod i pod u kontejneru,
pošiljaoc prije utovara mora temeljito očistiti).
Prije početka utovara pošiljaoc (ili pošiljaočev predstavnik) željeznici mora predati pravilno i potpuno
ispunjen tovarni-teretni list. Naznaka opasnih materija u tovarnom listu mora odgovarati jednom od
naziva u Pravilniku RID, tj. u popisu UN (od br. 0004 do 3481).
Ambalaža pod kojom se podrazumjevaju velike posude za rasuti teret i prazne vagonske cisterne, ako nisu
očišćene, moraju biti zatvorene kao da su pune odnosno moraju biti olistane istim listicama za opasnost
kao da su pune. Neočišćenu praznu ambalažu, pod kojom se podrazumjevaju i velike posude za rasuti
teret, olistanu listicama prema uzorku 5.1 ili 5.2 Pravilnika RID ( poglavlje 5.2.2.2) valja smjestiti u
vagon ili skladištiti odvojeno od namirnica, drugih predmeta za prehranu i od stočne hrane.
Kada se prevoze opasne materije, tada je uz u tovarni list potrebno priložiti i upisati uputstvo o posebnim
sigurnosno-tehničkim mjerama koje se moraju preduzeti pri prevozu. Za takvo uputstvo koristi se takoĎer
naziv „hemijska kartica“.
Kada se prevoze eksplozivne i radioaktivne materije, tada pošiljaoc osim uputstva o posebnim
sigurnosno-tehničkim mjerama uz tovarni list mora priložiti i odobrenje za prevoz, koje izdaje nadležno
ministarstvo u otpravnoj zemlji i nadležna ministarstva svih zemalja učesnica u prevozu . Kada se
prevoze otrovne materije, tada odobrenje za prevoz izdaje nadležno ministarstvo za zdravstvene poslove.
Takva odobrenja nisu potrebna za prevoz vojnih pošiljaka, koje od trenutka preuzimanja na prevoz do
izdavanja moraju biti pod vojnim nadzorom.
U vagonima ili u kontejnerima stvari u rasutom stanju smiju se prevoziti onda ako je za njih u koloni 17
tablice A u poglavlju 3.2 Pravilnika RID naveden poseban propis s alfanumeričkim kodom koji počinje
slovima „““VW«, a koji izričito dopušta prevoz na taj način, i ako su uslovi tog posebnog propisa
ispunjeni.
Neovisno o tome u rasutom stanju smije se prevoziti neočišćena prazna ambalaža onda ako prevoz na taj
način nije izričito zabranjen drugim propisima.
Mjesto za utovar, istovar i pretovar opasnih i eksplozivnih materija odobrava federalni odnosno
kantonalni MUP.
Zahtjev za utovar,istovar i pretovar mora podnijeti pošiljalac ili primalac. Prostor gdje se utovaraju,
pretovaraju ili istovaraju eksplozivne materije, plinovi i zapaljive materije mora biti opremljen aparatima
i drugim ureĎajima za gašenje požara.

Dok traje utovar, istovar ili pretovar takvih materija, na tom prostoru zabranjeno je:
a) odlagati materijal koji lako izaziva požar,
b) paliti vatru ili raditi s otvorenim plamenom,
c) pušiti i koristiti sredstava za pripaljivanje cigarete,
d) koristiti naprave i sredstva s gorionicima,
e) raditi oruĎem ili napravama koje iskre,

Dok se izvodi manipulacija opasnim materijama mora se:

a) isključiti napon u kontaktnom vodu ako se nalazi iznad manipulativnog mjesta,
b) isključiti rad motora na drumskom vozilu koje se nalazi na manipulativnom mjestu.

175
Prije nego što počne utovar, istovar ili pretovar, prevozno sredstvo kojim se prevoze zapaljive tekućine ili
zapaljivi plinovi u tekućem stanju mora biti posebno uzemljeno ako izravno uzemljenje nije osigurano.
Opasne materije po pravilu se utovaraju i istovaruju danju. Ako se pak manipulacija opasnim materijama
izvodi noću, tada rasvjeta na mjestu utovara i istovara mora biti električna, a električni ureĎaji izraĎeni
tako da ne mogu izazvati požar ili eksploziju.
Dužnosti i obaveze željezničkih radnika koji učestvuju u prevozu opasnih materija.
Svi radnici transportno-komercijalne službe moraju biti poučeni o tome da se na prevoz smiju preuzeti
samo opasne materije i predmeti koji su opisani u Pravilniku RID, i to pod uslovima što su za svaki razred
pojedinačno odreĎeni.
Svi radnici koji neposredno učestvuju u prevozu moraju biti upoznati s odredbama Pravilnika RID kako
bi opasne materije prepoznali na temelju oznaka na vagonima i na posudama u kojima se te materije
prevoze.
Svaki vagon mora biti pregledan prije nego se postavi za utovar.
Svi ventili na vagonima-cisternama moraju biti ispravni i zatvoreni.
Dužnosti i obveze pošiljaoca-primaoca opasnih materija
Pošiljalac opasnih materija, neočišćenih praznih cisterni i neočišćene ambalaže mora propisno ispuniti
CIM tovarni list, tj.u rubriku 21 mora upisati pravi naziv (hemijski, biološki ili trgovački) prema
klasifikaciji po RID-u, a u rubriku 23 staviti X i olistati opasne materije odnosno obezbjediti listice za
vagone cisterne po RID-u.
Rubrika 21 u meĎunarodnom saobraćaju mora biti popunjena na njemačkom, francuskom ili engleskom
jeziku.

Tovarena cisterna :
21. 1 P-Kesselwagen, 336 UN 1230 Methanol, 3 II RID 23 X.
Prazna neočišćena cisterna :
21. 1 leerer P-Kesselwagen 3 RID, 336 UN 1230 Methanol. 23 X.

Odobrenja koja su potrebna za prevoz opasnih materija Klase-Razreda 1 RID u BiH su :

a) Odobrenje EUFOR-a,
b) Odobrenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,
c) Odobrenje MUP-a Federacije BiH/MUP republike Srpske za prevoz,
d) Odobrenje Kantonalnog MUP-a za utovar,istovar,pretovar,
e) Odobrenje uputne zemlje i svih tranzitnih zemalja preko kojih se prevoz vrši.

Uz tovarni list pošiljalac prilaže uputstvo za slučaj vanrednog dogaĎaja.

Odobrenje za utovar,istovar i pretovar opasnih materija na industriskim kolosijecima obezbjeĎuju
vlasnici industrijskih kolosijeka.

Listice opasnosti
Vagoni cisterne i kontejneri cisterne u kojima se prevoze opasne materije-tvari moraju biti označeni RID-
pločama i olistani listicama opasnosti po uzorku 5.2.2.2.2. i 5.3.2.2.3 Pravilnika RID.
Pošiljalac je o svome trošku obvezan RID-pločama-tablama označiti vagone cisterne i kontejnere cisterne
u kojim će se prevoziti opasne materije.
Koleta u kojima se prevoze opasne materije, na vidljivim mjestu moraju biti označena odgovarajućim
listicama za opasnost. Koleta s posudama izraĎenima od lomljiva materijala osim listicama za opasnost
moraju biti označena i listicama kojima se označava lomljivost.
RID-ploče-table su narančaste boje veličine najmanje 30 x 40 cm. Uokvirene su crnim rubom šrokim
najmanje 15 mm. Površina ploče vodoravnom crtom debelom 15 mm podijeljena je na dva jednaka dijela.
Gornji dio sadržava brojčanu oznaku opasnosti, a donji dio UN-broj opasne materije.
Brojčana oznaka opasnosti za opasne materije-tvari razreda 2 do 9 sastoje se od dvocifrenih ili od
trocifrenih brojeva, koji upozoravaju na sljedeće opasnosti:
a) 2 ispuštanje plina zbog pritiska ili hemijske reakcije,
b) 3 zapaljivost tekućih materija i plinova ili samonagrzajuća tećnost,
c) 4 zapaljivost čvrstih materija ili samonagrizajuća tećnost,
d) 5 oksidirajuće materije (koja potiče gorenje),
e) 6 otrovnost ili opasnost od zaraze (infekcije),
f) 7 radioaktivnost,
g) 8 nagrizajuće djelovanje,
176
h) 9 opasnost spontane žestoke reakcije (mogućnost opasnosti eksplozije koja potiče od vrste materije,
mogućnost opasne reakcije raspadanja ili polimerizacije uz razvijanje temperature ili zapaljivih ili
otrovnih plinova).
Udvostručavanje nekog broja upozorava na porast odgovarajuće opasnosti.
Ako se opasnost neke materije može u dovoljnoj mjeri izraziti jednim brojem, tada joj se dodaje 0.
Ako ispred broja za označavanje opasnosti stoji oznaka X, to znači da materija opasno reagira s vodom
(razvija zapaljivi plin).
Kombinacija dviju ili triju brojeva ima npr. sljedeće značenje:
a) 22 duboko rashlaĎen tekući plin, zagušljiv,
b) 223 duboko rashlaĎen tekući plin, zapaljiv,
c) 23 zapaljiv plin,
d) 33 lakozapaljiva tekuća materija (tačka paljenja niža od 23°C),
e) X333 piroforična tekuća materija koja opasno reagira s vodom (voda se može koristiti uz samo
pristanak stručnjaka),
f) 99 razne opasne materije u zagrijanom stanju.

Označavanje vagona s posudama-cisterne

Na obje strane vagona sa posudama-cisternama (na samoj posudi ili na ploči) moraju biti napisani
slijedeći podaci:
a) vlasnikov naziv,
b) zapremina posude,
c) tara vagona s posudama,
d) granično opterećenje ovisno o karakteristikama vagona i kategoriji pruga,
e) naziv materije namjenjene za prevoz,
f) najveći pritisak dopušten u eksploataciji (za materije koje se pune ili prazne pod pritiskom),

Označavanje rezervoara cisterne

Ovisno o tome koja se vrsta tekućine prevozi, cisterne su razvrstane u dvanaest skupina.
Da bi se lakše raspoznavale, rezervoar je obojen nekom od boja, kao i traka na čelu cisterne.
Rezervoar cisterne obojen crveno-smeĎom bojom i trakom:
a) crna-za prevoz katrana i kreozota,
b) bijela-za prevoz mineralnih ulja,
c) zelena-za prevoz tehničkih hemikalija (u sredini rezervoara premazane zaštitnom crvenom bojom).

Kotao cisterne obojen aluminijsko-srebrnom bojom i trakom:

a) crvena-za prevoz svih vrsta motornoga i aviomaziva te mlaznih goriva,
b) žuta-za prevoz petroleja svih vrsta,
c) plava-za prevoz dizelskoga goriva i loživa ulja D1, D2, D3 te loživog ulja EL.

Kotao cisterne obojen sivom bojom i trakom:

a) bijela-za prevoz acetilena,
b) zelena-za prevoz hlora,
c) crvena-za prevoz svih drugih zapaljivih planova,
d) plava-za prevoz kisika,
e) tamnosiva-za prevoz svih drugih nezapaljivih plinova.
Cisterne za prevoz sirove nafte, dizel goriva D4 i drugih loživih ulja na čeonoj strani rezervoara nemaju
nikakve oznake.

Nadzor nad pošiljkama opasnih materija

Prevoznik ima dužnost osigurati čuvanje eksplozivnih, radioaktivnih, zapaljivih i otrovnih materija, i to
od trenutka preuzimanja stvari na prevoz do trenutka njihove predaje. Na mjestu gdje se utovaraju,
istovaraju ili pretovaraju opasne materije zabranjen je pristup osobama koje ne učestvuju pri tim
manipulacijama.
Utovar, istovar, kao i pretovar vagonskih pošiljaka opasnih materija obavlja se u pošiljaočevoj odnosno
primaočevoj organizaciji. Željeznički radnici u tim manipulacijama sudjeluju samo izuzetno, i to pod
nadzorom osobe koja je stručno osposobljena za rukovanje opasnim materijama (pošiljaočev ili
primaočev ovlašteni predstavnik ili pak stručni predstavnik MUP-a).

177
178
PREVOZ NAROČITIH POŠILJAKA
(NP)

179
180
 PREVOZ NAROČITIH POŠILJAKA (NP)

Naročitom pošiljkom smatra se pošiljka koja zbog svojih vanjskih dimenzija, svoje mase ili zbog
posebnog postupka s njom s obzirom na raspoloţive stanične uređaje ili pak na vagone bilo kojoj
ţeljeznici koja sudjeluje u prevozu stvara posebne teškoće, zbog čega njezin prevoz moţe biti odobren
samo pod posebnim tehničkim ili eksploatacionim uslovima.

Kao naročite pošiljke u smislu stava jedan smatraju se:

a) pošiljke koje prekoračuju najmanji tovarni profil na prijevoznom putu ţeljeznica koje sudjeluju u
prevozu uzimajući u obzir ograničenja širine tereta po tablici 21 i 23 Sveska 1 Priloga II Pravilnika
RIV,
b) pošiljke koje nisu osigurane prema smjernicama za utovar iz Sveske 1 ili Sveske 2, Prilog II
Pravilnika RIV i kod kojih takođe ne postoje nikakva jednaka alernativna osiguravanja, kao npr.
prema ruţičastim listovima za obavještavanje o načinu utovara,
c) nesavitljive tovarne jedinice na dva ili više vagona s okretnim podlogama ili s okretnim kliznim
podlogamA,
d) savitljive tovarne jedinice duţe od 36 metara natovarene na više vagona bez okretnih podloga,
e) Napomena: Kod određenih zemalja ovakvi transporti u zatvorenim vozovima (maršrutnim ) su
obične pošiljke s obzirom na primjer utovara uz smjernice za utovar. Kod BDŢ, EWS, GySEV, FS,
HŢ, MŢ, OeBB, PKP, RENFE, BV(Švedska), SNCB, SNCF, SŢ, TCDD, ŢS, ŢFBH i ŢRS smatraju
se kao naročite pošiljke i kad se otpremaju maršrutnim vozovima,
f) pošiljke koje na cijelom prevoznom putu, na dijelu prevoznog puta ili na više dijelova prevoznog
puta prekoračuju masu dopuštenu po osovini ili masu dopuštenu po duţnom metru,
g) pošiljke koje se moraju prevoziti trajektom ako ne odgovaraju odredbama AVV Priloga XI -Dodatak
1 (vagoni koji ne mogu sigurno prelaziti najveći okomiti nagibni ugao prijelaznice na trajektu),
h) tovareni vagoni koji nemaju oznaku RIV ili kod kojih znak ţeljeznice koja učestvuje u prevozu nije
upisan u dopunski raster (ugovoreni raster),
i) ţeljeznička vozila koja se prevoze na vlastitim točkovima u međunarodnom prevozu ako nemaju znak
RIV ili znak RIC, a sama su predmetom ugovora o prevozu.
j) vagoni koji su utovareni preko najveće upisane granice tovarenja (raster granice tovarenja/dodatni
raster) do maksimalne konstruktivne nosivosti,
k) tovareni vagoni kojima istekne rok redovnog pregleda (revizije) upisan u raster odrţavanja za >14
dana ( AVV, Prilog IX, Dodatak 8 ),
l) prazni vagoni kojima istekne rok redovnog pregleda (revizije) upisan u raster odrţavanja za > 6
mjeseci ( AVV, Prilog IX, Dodatak 8 ).
Početak nevaţenja redovnog pregleda u rasteru odrţavanja (istekla revizija)

Natovareni vagoni
15 D 14 D >14 D ≤ 6 mjeseci > 6 mjeseci
K I+K I + K + NP + U istovariti, I + K + R1 + NP + U
Prazni vagoni
15 D ≤ 6 mjeseci > 6 mjeseci
K I+K I + K + R1 + NP + U

Legenda:
D–dani,
K-Uzorak K,
I-Uzorak I ( potvrda o voznoj sposobnosti ),
NP-naročita pošiljka,
U-Uzorak U,
R1-Uzorak R1

m) vagoni s više od osam osovina ako su tovareni, pa i onda kada imaju znak RIV
n) tovarne jedinice koje bez pretovara ne mogu biti prevezene do uputne stanice, i to onda ako im je
pojedinačna masa veća od 25 t ili ako su natovarene na vagone sa spuštenim podom
o) sve druge pošiljke koje moraju biti prevezene pod posebnim saobraćajno-tehničkim uslovima.

181
Za prevoz naročite pošiljke u unutrašnjem i međunarodnom prevozu potrebno je prije toga dobiti pismeno
odobrenje. Da bi se dobilo pismeno odobrenje, pošiljaoc treba podnijeti pismeni zahtjev direktno ili preko
Saobraćajno poslovnog područja na čijem području se nalazi otpravna stanica na adresu:
Ţeljeznice Federacije Bosne i Hercegovine
Ţeljeznički operator-Sektor za teretni i putnički saobraćaj
Musala 2
71000 Sarajevo
Fax: 00 387 33 650 075

Pošiljaoc u zahtjevu mora navesti sljedeće podatke:

A) Zahtjev za prevoz naročite pošiljke koja prekoračuje tovarni profil

a) svoj naziv i adresu,
b) vrijeme kada pošiljku namjerava tovariti,
c) otpravnu i uputnu stanicu, prevozni put, a kod izvoznih pošiljaka i uputnu zemlju, pogranične stanice
te carinske stanice u kojima je naročitu pošiljku moguće ocariniti,
d) utovarno i istovarno mjesto s naznakom industrijskog ili manipulativnog kolosijeka, uz posebnu
naznaku tog hoće li kod utovara ili istovara kontaktna mreţa stvarati smetnje,
e) podatke o vrsti tereta s njegovom vodoravnom i okomitom projekcijom, na kojima su naznačene
mjere koje čine njegove dimenzije u uzduţnom presjeku te u svim potrebnim poprečnim presjecima.
Nacrti moraju biti u omjeru 1:20 ili 1:25,
f) masu tereta (t),
g) teţište tereta ili teţište svakog dijela tereta ako se teretna jedinica sastoji od više dijelova, kao i tačke
oslonca pošiljke,
h) izjavu o tome hoće li pošiljku pratiti pratioc.

B) Zahtjev za prevoz naročite pošiljke vozila na vlastitim točkovima

U tom zahtjevu osim podataka navedenih u tački A) pod podtačkama a), b), c) i h) potrebno je navesti i
sljedeće podatke:
a) način na koji će se prevoziti (vlastiti pogon ili kao vučeno vozilo),
b) vrstu vozila i njegovu seriju,
c) masu vozila (t),
d) duţinu vozila preko nesabijenih odbojnika (mm),
e) masu po duţnom metru (t/m),
f) broj osovina i masu po osovini (t/os),
g) razmak između krajnjih osovina ili razmak između svornjaka obrtnih postolja (mm),
h) razmak između osovina unutar obrtnog postolja (mm),
i) karakteristike koje ne odgovaraju uslovima tehničkog jedinstva i tehničkim propisima za vagone iz
Pravilnika RIV/AVV,
j) najveću brzinu dopuštenu kod voţnje u pravcu i kod voţnje u skretanju, i to kao vučeno vozilo i kod
prevoţenja na vlastiti pogon (km/h),
k) dimenzije vozila, po potrebi s crteţom na kojemu su prikazani njegov uzduţni i poprečni presjek s
potrebnim mjerama (mm),
l) najmanji radijus krivine kroz koji vozilo moţe proći,
m) podatke o kočnicama.

Pošiljaoc je obavezan ŢFBH proslijediti i druge podatke ili dokumente koji se odnose na vozila ako to
zahtijevaju ţeljeznice na prevoznom putu pošiljke (Uvjerenje o sposobnosti trčanja izdato od nadleţne
sluţbe/institucije).

Utovar i priprema za prevoz

(1) Roba smije da se tovari samo u kola dozvoljene vrste konstrukcije, i to na način koji je predvidjen
dozvolom za prevoz.
(2) Načinom tovarenja ne smije da se ošteti roba niti da se ugrozi bezbjednost ţelezničkog saobraćaja,
čak ni u slučaju udara ili drugih pomjeranja do kojih dolazi u normalnom ţelezničkom saobraćaju.
(3) Utovareni predmeti moraju da budu adekvatno osigurani i pričvršćeni, kako u toku prevoza nebi
došlo do pomjeranja. Kod određenih vrsta roba mora da se predvidi mogućnost pomjeranja u
182
 poduţnom pravcu, što treba spriječiti odgovarajućim sredstvima. U principu vaţe odredbe propisa o
utovaru, ukoliko pismenim putem nije drugačije dogovoreno.
(4) Pošiljaocu nije dozvoljeno da na kolima, koja su dostavljena na utovar pošiljke, bez saglasnosti
vlasnika vrši bilo kakve izmjene u konstrukciji, kao što je na npr: bušenje, zavarivanje pričvrsnih
sredstava ili spaljivanje dijelova itd.
(5) Kod prevoza vozila na sopstvenim točkovima bez sopstvenog pogona (npr: vučna vozila, građevinske
mašine, pokretne dizalice), pošiljalac je duţan da ista pripremi za vuču. O tome treba sačiniti pismenu
potvrdu koja se prilaţe uz propratnu dokumentaciju.

183
184
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

REPUBLIKA SRPSKA

185
 ZAKON

O ŢELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE

187
188
 ZAKON
O ŢELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 58 od 14. novembra 2001; 110/03, 113/05, 59/08)

I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom jedinstveno se uređuju na teritoriji Republike Srpske uslovi i tehnički elementi za
izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje ţeljezničkih pruga, postrojenja, uređaja i oprema na njima; uslovi
koje treba da ispunjavaju ţeljeznička vozila, uređaji i oprema na njima, kao i način kontrole i odrţavanja
istih; uslovi vršenja ţeljezničkog saobraćaja i organizacija prevoza putnika i stvari; uslovi koje treba da
ispunjavaju ţeljeznički radnici koji neposredno učestvuju u vršenju ţeljezničkog saobraćaja; ukupno
radno vrijeme i posebne mjere bezbjednosti, bezbjednost saobraćaja i red na ţeljeznici, nadzor nad
bezbjednim organizovanjem ţeljezničkog saobraćaja, kao i određena pitanja industrijske i gradske
ţeljeznice i ţičare.

Član 2.
Na teritoriji Republike Srpske osniva se ţeljezničko preduzeće za javni prevoz i upravljanje
infrastrukturom pod nazivom Ţeljeznice Republike Srpske.
Ţeljeznice Republike Srpske imaju znak sopstvenosti i amblem.
Preduzeće Ţeljeznice Republike Srpske u organizacionom smislu čine: menadţer infrastrukture i operator
za javni prevoz.
Ţeljeznice Republike Srpske su jedini menadţer infrastrukture u Republici Srpskoj.
Sredstva preduzeća Ţeljeznice Republike Srpske čini cijelokupna ţeljeznička imovina Republike Srpske.

Član 3.
Ţeljezničku infrastrukturu Ţeljeznice Republike Srpske u smislu ovog zakona čine:
a) ţeljezničke pruge i objekti na ţeljezničkim prugama,
b) elektro-energetika i stabilna postrojenja električne vuče sa pripadajućim objektima,
c) signalno-sigurnosna postrojenja sa pripadajućim objektima.
d) telekomunikaciona i informatička postrojenja u ţeljezničkom saobraćaju sa pripadajućim objektima,
e) zemljišta u pruţnom i zaštitnom pojasu, zgrade ţeljezničkih stanica, depoi i ostali objekti na
ţeljezničkim stanicama koji su u funkciji ţeljezničkog saobraćaja.
Ţeljeznice Republike Srpske će posebno knjigovodstveno prema osnivaču iskazati troškove ţeljezničke
infrastrukture u odnosu na troškove operatora.
Ţeljeznice Republike Srpske, kao menadţer ţeljezničke infrastrukture duţne su da u roku od pet godina
podnesu zahtjev Regulatornom odboru ţeljeznica Bosne i Hercegovine za izdavanje dozvole za
upravljanje ţeljezničkom infrastrukturom i potvrde o bezbjednosti.

Član 4.
Djelatnosti Ţeljeznica Republike Srpske su:
(1) Poslovi ţeljezničkog operatera:
a) prevoz putnika u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju,
b) prevoz stvari u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju,
c) vuča vozova i odrţavanje tehničko-eksploatacione ispravnosti lokomotiva, elektromotornih i dizel-
vozila i tehnički pregled vozila,
d) odrţavanje, remont, rekonstrukcija i novogradnja voznih sredstava, uređaja i opreme, rezervnih
dijelova koji se ugrađuju u vozna sredstva, odrţavanje njihove funkcionalne sposobnosti i tehničko-
eksploatacione ispravnosti i tehnički nadzor.
(2) Poslovi menadţera infrastrukture su:
a) organizovanje i regulisanje ţeljezničkog saobraćaja, obezbjeđenje pristupa i korištenja ţeljezničke
infrastrukture svim ţeljezničkim operaterima koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, učestvuje u
određivanju visine i naplati naknada za korištenje ţeljezničke infrastrukture, izdavanju izjave o mreţi,
raspodjeli infrastrukturnih kapaciteta i objavljivanja reda voţnje,
b) odrţavanje, remont, rekonstrukcija i novogradnja pruga i objekata na pruzi, stanicama i sluţbenim
mjestima, regeneracija i popravka dijelova, sklopova i uređaja, pruţnih postrojenja, kontaktne mreţe sa
postrojenjima i signalno sigurnosnih i telekomunikacionih uređaja, odrţavanje funkcionalne sposobnosti i
tehničko-eksploatacione ispravnosti i tehnički nadzor.

189
Ţeljeznice Republike Srpske mogu se baviti i drugim djelatnostima koje su u vezi sa osnovnom
djelatnošću.

Član 5.
Pravilnici i uputstva kojima se detaljnije propisuju mjere i radnje utvrđene ovim zakonom donosi
Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.
Uputstva kojima se detaljnije definišu Zakonom propisane mjere i radnje, donose stručne institucije po
ovlaštenju Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.
Kontrolu kvaliteta i primjene propisa i standarda pri izradi uređaja, dijelova materijala, opreme i uređaja
koji se ugrađuju na pruge i ţeljeznička vozila na teritoriji Republike Srpske vršiće ovlaštene stručne
institucije ili pojedinci.

Član 6.
Ţeljeznice Republike Srpske uz saglasnost Vlade Republike Srpske, donose dugoročni i srednjoročni plan
razvoja infrastrukture kao i godišnji program odrţavanja infrastrukture, kojim se određuje obim
odrţavanja infrastrukture utvrđen tehničkim normama za obavljanje i bezbjednost saobraćaja kao i
potrebna sredstva za njegovo izvršenje.
Sredstva za odrţavanje i upravljanje ţeljezničkom infrastrukturom obezbjeđuju se iz budţeta Republike
Srpske i od naknada za korištenje ţeljezničke infrastrukture.
Način korištenja sredstava koja se obezbjeđuju iz budţeta reguliše se ugovorom između Ţeljeznica
Republike Srpske i Vlade Republike Srpske.

Član 7.
Ţeljeznice Republike Srpske stiču i pribavljaju sredstva za obavljanje djelatnosti, modernizaciju i razvoj
iz:
a) prihoda koji ostvare po osnovu upravljanja ţeljezničkom infrastrukturom, te prihoda od putničkog i
teretnog saobraćaja,
b) budţeta Republike Srpske,
c) finansijskih kredita,
d) izdavanja i prodaje hartija od vrijednosti,
e) ulaganja domaćih i stranih lica,
f) drugih izvora u skladu sa zakonom.
Ţeljeznice Republike Srpske duţne su da obezbjede transparentnost svih prihoda po vrstama, te njihovu
raspodjelu, poštujući međunarodne računovodstvene standarde i praksu.

Član 8.
Ţeljeznice Republike Srpske su matično ţeljezničko preduzeće za sve imaoce ţeljeznice i operatore
registrovane na teritoriji Republike Srpske.
Ţeljeznice Republike Srpske, kao ţeljeznički operater duţne su da u roku od pet godina podnesu zahtjev
Regulatornom odboru ţeljeznica Bosne i Hercegovine za izdavanje licence i potvrde o bezbjednosti.
Ţeljeznice Republike Srpske će djelovati u skladu sa obavezujućim međunarodnim konvencijama i imaju
pravo da stupe u članstvo međunarodnih i profesionalnih organizacija, te da dijluju u skladu sa pravilima i
standardima koja su usvojena u okviru Međunarodne unije (UIC).
Ţeljeznice Republike Srpske mogu se udruţivati i u druge organizacione oblike na teritoriji BiH radi
ostvarivanja pojedinih zajedničkih interesa.

Član 9.
Poštujući trţišne zakone, Ţeljeznice Republike Srpske bez diskriminacije će obezbjediti slobodan pristup
ţeljezničkoj infrastrukturi, operaterima koji posjeduju licencu i potvrdu o bezbjednosti koju je izdao
Regulatorni odbor za ţeljeznice Bosne i Hercegovine, a na osnovu prioritetnih zahtjeva koje utvrdi
Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.

Član 10.
Niţe navedeni izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
(1) "ţeljezničko preduzeće" znači bilo koje javno ili privatno preduzeće koje je menadţer infrastrukture i
ţeljeznički operator;
(2) "ţeljeznički operator" znači bilo koji javni ili privatni operator čiji je osnovni posao pruţanje
ţeljezničko-transportnih usluga za prevoz stvari i/ili putnika uz obavezu da operator osigura vučna vozila;
190
(3) "menadţer infrastrukture" znači bilo koje preduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavljanje i
odrţavanje ţeljezničke infrastrukture kao i za rukovanje signalno-sigurnosnim sistemima;
(4) učesnici u ţeljezničkom saobraćaju su svi ţeljeznički radnici i radnici drugih operatora koji
neposredno učestvuju u vršenju ţeljezničkog saobraćaja na ţeljezničkoj stanici, pruzi i vozu, kao i lica
koja se kreću ţeljezničkom prugom ili se nalaze u vozu;
(5) prevoz za sopstvene potrebe je prevoz lica ili stvari koje Ţeljeznice Republike Srpske, odnosno
druga preduzeća vrše ţeljezničkim transportnim sredstvima za svoje potrebe;
(6) ţeljezničko područje je površina zemljišta na kome se nalaze ţeljeznička pruga, objekti, postrojenja i
uređaji koji neposredno sluţe za vršenje ţeljezničkog saobraćaja;
(7) saobraćajna mjesta na pruzi su sluţbena mjesta iz kojih se reguliše ţeljeznički saobraćaj (ţeljezničke
stanice, ukrsnice, saobraćajna otpremišta, odjavnica, rasputnica, mjesta prelaza sa dvokolosiječne na
jednokolosiječnu prugu) i stajališta;
(8) ţeljeznička stanica je saobraćajno mjesto na pruzi iz koga se reguliše saobraćaj suprotnih i
uzastopnih vozova i obavlja ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;
(9) ukrsnica je saobraćajno mjesto na pruzi iz koga se reguliše saobraćaj suprotnih i uzastopnih vozova,
a moţe se obavljati i ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;
(10) stajalište je saobraćajno mjesto na pruzi na kome se obavlja ograničen putnički saobraćaj i koje sluţi
isključivo za ulaţenje i izlaţenje putnika u vozove namjenjene za prevoz putnika;
(11) pruţni pojas je prostor između ţeljezničkih kolosijeka, kao i pored krajnjih kolosijeka, na odstojanju
od najmanje osam metara, a ako ţeljeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na odstojanju od
najmanje šest metara, računajući od ose krajnjeg kolosijeka;
(12) zaštitni pruţni pojas je zemljišni pojas sa obje strane pruge, širine 200 metara, računajući od ose
krajnjih kolosijeka;
(12a.) Trougao preglednosti predstavlja prostor u zoni putnog prelaza kojim se obezbjeđuje preglednost
za učesnike u drumskom saobraćaju da pod normalnim uslovima imaju nesmetan vidik na ţeljezničku
prugu s obje strane puta radi pravovremenog uočavanja voza tako da se mogu bezbjedno zaustaviti ispred
saobraćajnog znaka Andrejev krst;
(13) odvojena skretnica je skretnica kojom se sa otvorene pruge odvaja druga pruga ili pruga druge
ţeljeznice ili industrijski kolosijek;
(14) nagib nivelete je poduţni nagib pruge koji se mjeri tangensom ugla prema horizontali i izraţava se u
promilima;
(15) auto-stop uređaj je uređaj za automatsko zaustavljanje voza kod signala koji pokazuje da je dalja
voţnja zabranjena, odnosno uređaj za automatsku kontrolu smanjene brzine kretanja voza od signala koji
pokazuje da je dalja voţnja dozvoljena smanjenom brzinom;
(16) budilnik je uređaj koji sluţi za automatsko zaustavljanje voza u slučaju nebudnosti ili nesposobnosti
vozača vučnog vozila;
(17) ţeljezničko vozilo je namjenjeno za kretanje po ţeljezničkoj pruzi (lokomotiva, motorna kola,
putnička i teretna kola i specijalna kola, tramvajska motorna kola i prikolice, vagoni, uspinjače, te kabine
i sjedala na ţičarama);
(18) ţeljeznička putnička i teretna kola su ţeljeznička vozila konstruisana za kretanje po ţeljezničkoj
pruzi, namjenjena za prevoz lica (putnička kola), odnosno za prevoz stvari (teretna kola);
(19) motorna kola su elektro-motorna kola, elektromotorne garniture, dizel-motorna kola, dizel-motorne
garniture i šinobusi;
(20) vučno vozilo je ţeljezničko vozilo sa sopstvenim pogonom (dizel-lokomotive, električne lokomotive,
motorna kola i motorna vozila za posebne namjene);
(21) voz je propisano sastavljen i zakačen niz ţeljezničkih, putničkih i teretnih kola sa jednim vučnim
vozilom ili sa više vučnih vozila sa sopstvenim pogonom ili samo vučno vozilo sa sopstvenim pogonom;
(22) registrujući brzinomer (tahograf) je uređaj za registrovanje brzine pređenog puta i drugih podataka u
toku voţnje vučnog vozila;
(23) vanredni događaj u ţeljezničkom saobraćaju je udes, nezgoda ili elementarna nepogoda, u koje je
jedno lice ili više lica poginulo ili je povrijeđeno ili je izazvana materijalna šteta, odnosno u kome je
došlo do prekida, ugroţavanja ili oteţavanja ţeljezničkog saobraćaja;
(24) udes je vanredni događaj u ţeljezničkom saobraćaju u kome je jedno ili više lica poginulo ili teţe
povređeno ili je nastala znatna materijalna šteta ili je nastao veći prekid u ţeljezničkom saobraćaju.
Udesom se smatra i svaki nastali sudar vozova, nalet voza ili iskliznuće voza;
(25) nezgoda je vanredni događaj u ţeljezničkom saobraćaju u kome je jedno ili više lica povređeno ili je
nastala manja materijalna šteta ili manji prekid ţeljezničkog saobraćaja ili je nastalo ugroţavanje ili
oteţavanje ţeljezničkog saobraćaja;
191
(26) elementarna nepogoda je vanredni događaj u ţeljezničkom saobraćaju prouzrokovan višom silom
koja je uticala ili je mogla uticati na bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja (klizanje i odronjavanje terena,
poplava, zavijavanje pruge, snjeţne lavine, zemljotres, bura, atmosferska praţnjenja, aerozagađenje i
drugo);
(27) slobodan profil (gabarit) pruge je ograničen prostor u poprečnom presjeku upravnom na sredinu
kolosijeka, u koji ne smiju da se ugrađuju, postavljaju i da u njega zadiru postrojenja, objekti, signali i
signalne oznake, naslage materijala ili neki drugi predmeti;
(28) profil vozila je ograničen prostor u poprečnom presjeku upravnom na sredinu kolosijeka (sredinu
odstojanja između kolosiječnih šina), koji ne sme prelaziti šinsko vozilo nijednim svojim dijelom, bilo da
je prazno ili zajedno sa teretom;
(29) putni prelaz je mjesto ukrštanja ţeljezničke pruge i puta na istom nivou;
(30) pješački prelaz je mjesto ukrštanja ţeljezničke pruge i prelaza za pješake u istom nivou;
(31) kočna masa je zbir kočnih masa ţeljezničkih vozila od kojih je sastavljen voz, kojom se obezbjeđuje
pouzdano kočenje voza;
(32) lokomotivski depo je ţeljeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kome se vrši
priprema i odrţavanje vučnih vozila;
(33) tehnička stanica je ţeljeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kome se vrši
priprema ţeljezničkih putničkih i teretnih kola;
(34) maksimalna brzina voza je brzina voza na ţeljezničkoj pruzi ili dijelu pruge navedene u redu voţnje
ili propisana na drugi način, koja se ne smije prekoračiti;
(35) najveća dopuštena (dozvoljena) brzina voza je propisana najveća brzina voza na pruzi ili dijelovima
pruge, s obzirom na tehničko stanje pruge i ţeljezničkih vozila, ili druge uslove;
(36) industrijska ţeljeznica je ţeljeznica kojom preduzeće u oblasti saobraćaja, industrije, rudarstva,
šumarstva i u drugim oblastima privrede prevozi lica i stvari za sopstvene potrebe;
(37) industrijski kolosijek je ţeljeznički kolosijek koji se priključuje na ţeljezničku prugu i sluţi za
dopremanje i otpremanje stvari za nosioca prava korištenja tog kolosijeka;
(38) razmak kolosijeka je rastojanje između osa kolosijeka;
(39) osovinsko opterećenje je zbir sopstvene mase praznog ili natovarenog ţeljezničkog vozila podjeljen
brojem osovina na vozilu;
(40) masa vozila po duţnom metru je zbir sopstvene mase praznog ili natovarenog ţeljezničkog vozila,
podeljen duţinom vozila u metrima, mjerenim od čela do čela nesabijenih odbojnika (odbojnih uređaja),
odnosno automatskih kvačila;
(41) domicilna jedinica je organizaciona jedinica u kojoj je radnik zaposlen;
(42) obrtna jedinica je organizaciona jedinica u kojoj radnik prekida obavljanje rada do početka sljedeće
smjene;
(43) rekonstrukcija pruge, postrojenja, uređaja i objekata na pruzi i ţeljezničkog vozila podrazumjeva
takve izmjene (prepravke) koje mjenjaju osnovne tehničke i konstrukcione karakteristike.
(44) serijska proizvodnja podrazumjeva proizvodnju ţeljezničkih vozila, koja je saobrazna odobrenom
prototipu ţeljezničkog vozila;
(45) spojna stanica je ţeljeznička stanica u kojoj se povezuje ţeljeznički saobraćaj između dvije
ţeljezničke kompanije;
(46) ţeljeznička pruga opremljena auto-stop uređajem je pruga, odnosno dio pruge na kojoj je, ili kojem
je, kod ulaznih i izlaznih signala u svim saobraćajnim mjestima i kod prostornih i zaštitnih signala
ugrađen auto-stop uređaj;
(47) imaoci ţeljeznice u smislu zakona smatraju se vlasnici industrijske ţeljeznice, industrijskih
kolosijeka, ţičare i gradske ţeljeznice.

II - ŢELJEZNIČKE PRUGE
(1) Izgradnja i rekonstrukcija pruga
Član 11.
Izgradnja ţeljezničkih pruga, postrojenja, uređaja i objekata na pruzi vrši se u skladu sa odgovarajućim
prostornim, odnosno urbanističkim planom, a na osnovu odobrenja za izgradnju.
Odobrenje iz stava 1. ovog člana, izdaje nadleţno ministarstvo.

Član 12.
Ţeljeznice Republike Srpske i imalac ţeljeznice duţni su da prije otpočinjanja radova, a najmanje 60 dana
ranije, objave početak radova na izgradnji ţeljezničke pruge u dnevnim listovima ili na drugi uobičajen
način, da bi preduzeća i druge organizacije koje se staraju o objektima ugrađenim na ţeljezničkom
192
području (cjevovodi, vodovodi, električne, telefonske i telegrafske vazdušne linije, podzemni kablovi i
druge slične instalacije i uređaji), kao i oni koji namjeravaju da takve objekte izrade, mogli da usklade
radove na tim objektima sa radovima na izgradnji ţeljezničke pruge.
Investitor, preduzeća i organizacije iz stava 1. ovog člana utvrđuju ugovorom međusobna prava i obaveze
u vezi sa izvođenjem radova na izgradnji ţeljezničke pruge i radova na objektima ugrađenim ili koje će
graditi na ţeljezničkom području.
Investitor, preduzeće ili organizacije iz stava 1. ovog člana utvrđuju ugovorom međusobna prava i
obaveze u vezi sa izvođačem radova na izgradnji ţeljezničke pruge i radova na objektima ugrađenim ili
koje će graditi na ţeljezničkom području.

Član 13.
Novoizgrađene i rekonstruisane ţeljezničke pruge moraju da ispunjavaju sljedeće osnovne uslove:
(1) širina kolosijeka između unutrašnjih ivica glava šine mora iznositi 1.435 mm, s tim što ne smiju biti
manja od 1.430 mm, ni veća od 1.470 mm, uključujući i proširenje kolosijeka u krivini;
(2) poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora iznositi najmanje 300 metara, a na glavnom prolaznom
kolosijeku u stanici najmanje 500 metara. Spoljna šina zavisno od veličine poluprečnika krivine i
dozvoljene brzine, mora biti nadvišena, ali ne više od 150 mm;
(3) nagib nivelete na otvorenoj pruzi moţe iznositi najviše 25 promila;
(4) nagib nivelete u stanici moţe iznositi; i to za stanicu u pravcu od jednog promila, a za stanice u
krivini do 2,5 promila, zavisno od poluprečnika krivine;
(5) razmak kolosijeka u stanici mora biti toliki da između slobodnih profila tih kolosijeka postoji
potreban prostor za bezbjedno kretanje putnika i drugih lica i za postavljanje postrojenja, naprava i
stubova za signalne uređaje, električnu kontaktnu mreţu, osvjetljenje i drugo;
(6) razmak kolosijeka u stanici mora iznositi najmanje 4,75 m, a razmak kolosijeka između kojih se
postavljaju peroni visine najmanje 0,5 m, računajući od gornje ivice šine, mora iznositi najmanje 6
metara;
(7) razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi kod dvokolosiječnih i paralelnih pruga mora iznositi najmanje
4 metra;
(8) osovinsko opterećenje magistralnih pruga mora iznositi najmanje 22,5 tone po osovini i 8 tona po
duţnom metru, a ostalih pruga - 18 tona po osovini i 6,4 tone po duţnom metru;
(9) ţeljezničke pruge moraju se projektovati, graditi i odrţavati tako da odgovaraju utvrđenoj i
propusnoj moći pruge, brzini vozova, osovinskom opterećenju, masi natovarenih vozila po duţnom
metru, zahtjevima bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja, kao i drugim uslovima koji su propisani za
odnosnu prugu, a ţeljezničke pruge koje sluţe međunarodnom tranzitnom saobraćaju moraju ispunjavati i
uslove koji su utvrđeni međunarodnim ugovorima;
Ţeljezničke pruge moraju da ispunjavaju propisane uslove slobodnog profila za otvorenu prugu, za
mostove, za tunele i stanice, zavisno od toga da li je pruga elektrificirana ili nije.
Ostali uslovi i tehnički normativi koje moraju ispunjavati ţeljezničke pruge iz stava 1. ovog člana
utvrđuju se posebnim propisom donesenim na osnovu ovog zakona.

Član 14.
Mjesta između kolosijeka i pored kolosijeka predviđena za ulaz i izlaz putnika moraju biti osvjetljena i
izdignuta iznad nivelete šine na visini koja omogućava putnicima nesmetano i bezbjedno ulaţenje u voz i
izlaţenje iz voza.

Član 15.
Na mjestima podloţnim odronjavanju, eroziji, bujici, izloţenim snjeţnim nanosima i jakim vetrovima koji
mogu ugroziti ţeljezničku prugu i bezbjednost saobraćaja moraju se izgraditi, odnosno postaviti stalni
objekti (potporni, obloţni i pregradni zidovi, galerije, vjetrobrani, zaštitni šumski pojasevi i slično) ili
privremene naprave (ţičane mreţe, snjegobrani i slično).

Član 16.
Ako ţeljezničku prugu treba izmjestiti zbog gradnje drugog objekta, kao što je javni put, rudnik,
kamenolom, akumulaciono jezero, aerodrom i slično, dio pruge koji se izmješta mora biti izgrađen sa
elementima koji odgovaraju kategoriji te pruge bez obzira na stvarno stanje u kome se nalazila u
momentu izmještanja.

193
Troškove izmještanja ţeljezničke pruge iz stava 1. ovog člana snosi investitor objekta zbog čije izgradnje
se vrši izmještanje ţeljezničke pruge, ako se drugačije ne sporazumiju investitor i Ţeljeznice Republike
Srpske ili imalac ţeljeznice.

Član 17.
Ţeljezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi mogu se predati saobraćaju tek kad se tehničkim
pregledom utvrdi da sa gledišta bezbjednosti saobraćaja ispunjavaju propisane uslove i tehničke
normative i druge uslove koje moraju da ispunjavaju u pogledu tehničkog i tehnološkog jedinstva u
ţeljezničkom saobraćaju.
Tehničkom pregledu iz stava 1. ovog člana podleţu i novoizgrađene i rekonstruisane ţeljezničke pruge i
postrojenja, objekti i uređaji na pruzi, a vrši se kada je završena njihova izgradnja, odnosno rekonstrukcija
u cijelini ili faza u kojoj se mogu uključiti u saobraćaj.
Tehnički pregled pruga i postrojenja, objekata i uređaja iz stava 2. ovog člana vrši nadleţni organ u
Republici, koji je izdao odobrenje za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju.
Način i uslov obavljanja tehničkih pregleda i predaje saobraćaju ţeljezničkih pruga i postrojenja, objekata
i uređaja na pruzi iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuju se posebnim propisom donesenim na osnovu ovog
zakona.

Član 18.
Ţeljezničke pruge, prema namjeni i obimu saobraćaja, privrednog značaja ili značaja koji imaju za
unutrašnji i međunarodni saobraćaj, mogu biti magistralne i ostale.
Magistralne ţeljezničke pruge su glavne i pomoćne pruge koje su uvrštene u međunarodnu ţeljezničku
mreţu evropskih pruga.
Magistralne pruge iz stava 2. ovog člana, njihovu kategorizaciju, klasifikaciju i oznake utvrđuje nadleţni
organ Republike.
Ostale ţeljezničke pruge, kategorizaciju i klasifikaciju tih pruga i njihove oznake utvrđuju Ţeljeznice
Republike Srpske i imalac ţeljeznice.
Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice duţni su da o ţeljezničkim prugama i postrojenjima,
objektima i uređajima na pruzi vode evidenciju i druge tehničke podatke koji su od značaja za
bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, na način utvrđen posebnim propisom donesenim na osnovu ovog
zakona.

Član 19.
Međusobno ukrštanje ţeljezničkih pruga i ukrštanje ţeljezničke pruge sa drugom prugom (prugom
industrijske ţeljeznice, industrijskim kolosijekom, tramvajskom prugom i slično), mora biti van nivoa.

Član 20.
Zajednički most za ţeljezničku prugu i javni put moţe se graditi na istim stubovima ili sa zajedničkom
konstrukcijom pod uslovom da su pruga i kolovoz puta potpuno odvojeni sigurnosnom ogradom.

Član 21.
U pruţnom pojasu mogu se graditi samo ţeljeznički objekti i postrojenja.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, u pruţnom pojasu mogu se, uz prethodnu saglasnost Ţeljeznice
Republike Srpske i imaoca ţeljeznice, graditi objekti i postrojenja drugih preduzeća, koji sluţi za utovar i
istovar robe na ţeljeznici.
U zaštitnom pruţnom pojasu mogu se graditi građevinski i drugi objekti, podizati postrojenja, na
određenoj udaljenosti od pruge, zavisno od njihove vrste i namjene i saditi drveće prema uslovima i uz
primenu mjera koje obezbjeđuje bezbjednost ljudi i saobraćaja u skladu sa zakonom.

Član 22.
Razmak između ţeljezničkih pruga i puta mora biti toliki da se između njih mogu postaviti svi uređaji i
postrojenja potrebni za obavljanje saobraćaja na pruzi i putu, s tim da iznosi najmanje 8 m, računajući od
ose najbliţeg kolosijeka do najbliţe tačke gornjeg stroja puta.
Na brdovitim i teškim terenima, u klisurama i na drugim sličnim konfiguracijama terena, razmak između
ţeljezničke pruge i puta koji nema svojstvo autoputa moţe biti i manji od 8 m, pod uslovom da im se
slobodni profili ne dodiruju i da se između njih mogu postaviti signalno-sigurnosni uređaji,
telekomunikacioni uređaji, stabilna postrojenja, elektrovuče i drugi uređaji neophodni za bezbjedno
odvijanje saobraćaja, s tim da pruga bude najmanje 1 m iznad nivelete puta.
194
Ako postojeći put ne ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog člana, na putu se moraju postaviti sigurnosne
ograde, u skladu sa zakonom.

(2) Ukrštanje ţeljezničkih pruga i puteva

Član 23.
Ukrštanje ţeljezničkih pruga i autoputeva vrši se van nivoa.

Član 24.
Ukrštanje ţeljezničke pruge imaoca ţeljeznice i javnih puteva, koji nemaju svojstvo autoputa, mora biti
van nivoa, ako to zahtjeva gustina saobraćaja na putevima i frekventnost ţeljezničkog saobraćaja kao i
ako to zahtjevaju posebni uslovi na mjestu ukrštanja, posebni tehnički razlozi bezbjednosti saobraćaja.
Pod gustim saobraćajem, na mjestima ukrštanja ţeljezničke pruge sa javnim putem, podrazumjeva se
prolaz preko 7.000 drumskih vozila u 24 časa.
Pod frekventnim saobraćajem na pruzi podrazumjeva se prolaz preko 72 voza u 24 časa.
Posebni uslovi koji zahtjevaju ukrštavanje van nivoa su:
a) kada je udaljenost putnog prelaza od bliţeg sluţbenog mjesta (ţeljeznička stanica i drugo) takva da je
vreme dolaska voza do putnog prelaza kraće od propisanog vremena za aktiviranje uređaja za zatvaranje
saobraćaja na putu i
b) kada to zahtjevaju razlozi opšte bezbjednosti ili teški terenski uslovi.

Član 25.
Prelaţenje drumskih vozila preko ţeljezničke pruge dozvoljeno je samo na putnim prelazima, a prelaţenje
lica preko ţeljezničke pruge dozvoljeno je samo na pješačkim ili putnim prelazima.
Vozovi u ţeljezničkom saobraćaju imaju na putnim prelazima pravo prvenstva prelaza u odnosu na
drumska vozila i druge učesnike u saobraćaju.
Za prelazak preko putnog prelaza vozila koja saobraćaju na putevima sa posebnom dozvolom za vanredan
prevoz, ako drumsko vozilo sa teretom na njemu ili bez tereta prekoračuje propisanu najveću dozvoljenu
ukupnu masu ili najveće dozvoljeno osovinsko opterećenje, ili najveću dozvoljenu visinu, potrebna je
saglasnost menadţera infrastrukture na čijem se području taj prevoz vrši.

Član 26.
Za osiguranje bezbjednosti saobraćaja, na mjestu ukrštanja pruge normalnog kolosijeka Ţeljeznice
Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice, putni prelaz u nivou mora ispunjavati sljedeće uslove:
a) na mjestu ukrštanja sa magistralnim putem mora imati automatski uređaj za zatvaranje saobraćaja na
putu,
b) na mjestu ukrštanja sa regionalnim putem mora imati uređaj kojim se automatski najavljuje učesnicima
u drumskom saobraćaju nailazak voza,
c) na mjestu ukrštanja sa lokalnim i nekategorisanim ili putem koji nema svojstvo javnog puta mora imati
trouglove preglednosti, a ukoliko nije moguće ostvariti trouglove preglednosti mora se primjeniti jedan od
vidova zaštite (svjetlosno-zvučna signalizacija ili putno-prelazni branik) što sporazumno određuju
organizacije koje upravljaju putem i prugom.

Član 27.
Način ukrštanja i tehničke mjere, odnosno trouglove preglednosti, za osiguranje bezbjednosti saobraćaja
na putnom prelazu u nivou, saglasno odredbama Zakona i propisima donesenim na osnovu Zakona,
utvrđuju se u tehničkoj dokumentaciji.
Tehničkom dokumentacijom utvrđuje se ispunjavanje uslova za određeni vid zaštite bezbjednosti
saobraćaja.

Član 28.
Ukrštanje ţeljezničke pruge sa javnim putevima van gradskog područja u načelu izvodi se njihovim
svođenjem na najneophodniji broj, usmjeravanjem na dva ili više javnih puteva na zajedničko mjesto
ukrštavanja.
Razmak između dva ukrštavanja javnog puta i pruge ne moţe da bude manji od 2.000 metara.
Ukrštavanje ţeljezničke pruge sa nekategorisanim putevima izvodi se usmjeravanjem tih puteva na
najbliţi javni put, koji se ukršta sa odnosnom prugom. Ako to nije moguće treba međusobno povezati
nekategorisane puteve i izvesti njihovo ukrštanje sa prugom na zajedničko mjesto.
Zajedničko mjesto ukrštanja iz stava 3. ovog člana određuje investitor pruge u skladu sa uslovima za
195
uređenje prostora, u sporazumu sa zainteresovanim preduzećima, a u saglasnosti sa opštinskim organom.
Protiv akta organa iz stava 4. ovog člana moţe se izjaviti ţalba nadleţnom ministarstvu.

Član 29.
Ţeljeznice Republike Srpske, imaoci ţeljeznice i preduzeća za puteve, odnosno druga upravna ustanova
koja upravlja putevima ili koja ima pravo korištenja nad njima, duţni su da primjenjuju mere za
bezbjedan i nesmetan saobraćaj na mjestu gdje se ukrštaju pruge i putevi u istom nivou (putni prelaz) kao
i da putne prelaze odrţavaju u stanju koje osigurava bezbjedan i uredan saobraćaj.
Mjere za bezbjedan i nesmetan saobraćaj kao i odrţavanje putnih prelaza iz stava 1. ovog člana bliţe se
uređuju posebnim propisom.

Član 30.
Na ţeljezničkoj pruzi, ispred putnog prelaza, moraju biti postavljeni propisani signalni znakovi za
obavještavanje voznog osoblja o pribliţavanju voza putnom prelazu i o obavezi davanja propisanih
zvučnih signala vučnog vozila.

Član 31.
Ako do ukrštanja ţeljezničke pruge i javnog puta dolazi zbog izgradnje nove pruge, odnosno novog
javnog puta, troškovi izgradnje nadvoţnjaka, odnosno putnih prelaza snosi investitor nove pruge,
odnosno novog javnog puta.
Ako do ukrštanja ţeljezničke pruge i javnog puta, odnosno nekategorisanog puta dolazi zbog izgradnje
nove pruge, ili po zahtjevu zainteresovane opštine, preduzeća ili drugih privrednih subjekata, troškovi
izgradnje nadvoţnjaka, podvoţnjaka, odnosno putnog prelaza, troškove postavljanja uređaja i naprava i
druge troškove osiguranja bezbjednog i nesmetanog saobraćaja na putnom prelazu, snosi investitor nove
pruge, odnosno podnosilac zahtjeva.

Član 32.
Ako je ukrštanje izvedeno izgradnjom podvoţnjaka za javni ili nekategorisani put, izgrađeni podvoţnjak
smatra se objektom ţeljezničke pruge i o njegovom odrţavanju staraju se Ţeljeznice Republike Srpske i
imalac ţeljeznice.
Kolovoz u podvoţnjaku iz stava 1. ovog člana, zajedno sa eventualnim instalacijama (osvjetljenje,
drenaţa i drugo) potrebnim za pravilno i bezbjedno korištenje puta, smatraju se objektima puta.
Ako je ukrštanje izvedeno izgradnjom nadvoţnjaka za javni ili nekategorisani put, izgrađeni nadvoţnjak
smatra se objektom puta.
Ţeljeznička pruga u nadvoţnjaku iz stava 3. ovog člana, zajedno sa eventualnim instalacijama i
postrojenjima potrebnim za pravilno i bezbjedno korištenje pruge, smatraju se objektima ţeljeznice i o
njihovom odrţavanju staraju se Ţeljeznice Republike Srpske i imalac ţeljeznice.

Član 33.
Ako je ukrštanje pruge i puta izvedeno u istom nivou, izgrađeni putni prelaz smatra se sastavnim dijelom
pruge sa obje strane kolosijeka u širini 3 m, računajući od ose kolosijeka.
O odrţavanju dijela putnog prelaza iz stava 1. ovog člana, kao i o osiguranju bezbjednog i nesmetanog
saobraćaja na putnom prelazu, staraju se Ţeljeznice Republike Srpske i imalac ţeljeznice, s tim da se
kolovoz na putnom prelazu mora odrţavati tako da se preko njega moţe vršiti bezbjedan i nesmetan
drumski saobraćaj.
Ostale dijelove puta sa obje strane putnog prelaza, odrţava preduzeće koje odrţava puteve, odnosno
druga upravna organizacija koja upravlja putevima, na način koji omogućava bezbjedan i nesmetan
ţeljeznički saobraćaj.

Član 34.
Troškove odrţavanja putnog prelaza i troškove osiguranja bezbjednog i urednog saobraćaja na putnom
prelazu snose:
(1) Ţeljeznice Republike Srpske i imalac ţeljeznice, koji odgovaraju za ispravnost:
a) kolosijeka i dijela puta na širini od tri metra od ose kolosijeka,
b) signalnih znakova na pruzi,
c) saobraćajnih znakova na putu: "Andrejev krst" i "Zabrana saobraćaja za vozila čija ukupna visina
prelazi određenu visinu",
d) uređaja za zaštitu bezbjednosti saobraćaja na pruzi i putu,
196
e) zaštitne kapije na elektrifikovanoj pruzi i
(2) Organizacija koja upravlja putem odgovara za:
a) odrţavanje preostalog dijela puta i trougla preglednosti u zoni putnog prelaza i
b) ostale saobraćajne znakove koji označavaju mjesto ukrštanja pruge i puta, saobraćajni znak stop,
saobraćajni znak pribliţavanje prelazu puta preko ţeljezničke pruge i saobraćajni znak ograničenja brzine.
Troškove odrţavanja uređaja za davanje znakova kojima se učesnicima u saobraćaju na putevima
najavljuje pribliţavanje voza putnom prelazu, uređaja za obezbjeđenje saobraćaja na putnom prelazu,
troškove električnog osvjetljenja putnog prelaza i druge neophodne troškove za osiguranje urednog i
nesmetanog saobraćaja na putnom prelazu snose ravnomerno Ţeljeznice Republike Srpske, imalac
ţeljeznice i odgovarajuće preduzeće koje upravlja putem.
Ako se zaštita saobraćaja vrši iz sluţbenog mjesta iz kojeg se vrši regulisanje saobraćaja na putnom
prelazu, Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoci ţeljeznice nemaju pravo na naplatu troškova za
obezbjeđenje saobraćaja na putnom prelazu.

Član 35.
Ţeljeznice Republike Srpske i imalac ţeljeznice i organ, odnosno ustanova iz člana 33. stav 3. ovog
zakona, ugovorom uređuju bliţe međusobne odnose u pogledu putnih prelaza i u tim okvirima utvrđuju:
vrstu i obim radova na odrţavanju kolovoza i vrijeme izvođenja tih radova, visinu troškova za osiguranje
bezbjednog i nesmetanog saobraćaja na putnim prelazima, način plaćanja troškova i regulišu druga
pitanja iz tih odnosa.

Član 36.
Ako se putni prelaz zamjenjuje nadvoţnjakom, odnosno podvoţnjakom ili se ukida zbog usmjeravanja
puta, troškove izmjena izvršenih zbog toga na pruzi i putu, ako se drugačije ne sporazumiju snose:
(1) Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoci ţeljeznice, ako je ta promjena uslovljena potrebama
ţeljezničkog saobraćaja;
(2) organ, odnosno upravna organizacija iz člana 33. stav 3. ovog zakona ako je ta promjena uslovljena
potrebama drumskog saobraćaja, a na putu koji koristi, isključivo ili preteţno, određeno preduzeće,
troškove izmjena na pruzi i putu u cijelosti snosi to preduzeće.
U slučaju svih drugih promjena u vezi sa ukrštanjem, uključujući prilagođavanje i poboljšanje sigurnosti i
drugih uređaja, troškove izmena na pruzi i putu iz stava 1. tač. 1. i 2. ovog člana snose zajednički
Ţeljeznice Republike Srpske, imaoci ţeljeznice i organ, odnosno upravna organizacija iz člana 33. stav 3.
ovog zakona, srazmjerno potrebama ţeljezničkog i drumskog saobraćaja, koje su uslovile te promjene,
ako se drugačije ne sporazumiju.

Član 37.
Putni prelaz koji sluţi isključivo za pješake, moţe se izgraditi i koristiti uz saglasnost koju daju Ţeljeznice
Republike Srpske ili imaoci ţeljeznice.
Troškovi izgradnje, opremanja potrebnim uređajima i znakovima i odrţavanje putnog prelaza iz stava 1.
ovog člana snosi preduzeće, drugi subjekat, ili opština koja je zahtjevala izgradnju tog prelaza.
Protiv akta o saglasnosti iz stava 1. ovog člana, moţe se uloţiti ţalba nadleţnom ministarstvu Republike.

Član 38.
Zemljane puteve koji se ukrštaju sa ţeljezničkom prugom u istom nivou, mora pokaldrmisati sopstvenik,
odnosno nosilac prava korištenja na tim putevima u duţini najmanje po 20 metara sa obje strane pruge i u
cijeloj njihovoj širini.
Ako izgradnjom ţeljezničke pruge dođe do njenog ukrštanja sa putem iz stava 1. ovog člana, troškove
kaldrmisanja zemljanog puta snosi investitor radova na izgradnji ţeljezničke pruge.

Član 39.
Sistem veza ţeljeznica mora se graditi i odrţavati tako da predstavlja jedinstvenu tehničku i tehnološku
cijelinu u pogledu funkcionisanja i korištenja i da zadovoljava potrebe za obezbjeđenjem bezbjednog
odvijanja ţeljezničkog saobraćaja.
Osnovni uslovi za izgradnju i odrţavanje sistema veza ţeljeznica, zavisno od značaja i kategorije pruge,
utvrđuje se po propisima donesenim na osnovu zakona.

197
(3) Rekonstrukcija i odrţavanje ţeljezničkih pruga, ureĎaja i objekata na prugama

Član 40.
Pod rekonstrukcijom ţeljezničke pruge, postrojenja, uređaja i objekata na pruzi, podrazumjevaju se takve
izmjene (prepravke), koje mjenjaju njihove konstruktivne elemente i tehničke karakteristike, radovi koji
mogu biti od uticaja na stabilnost pruge, objekata na pruzi, izvođenje radova na izgrađenom objektu koji
odstupaju od uslova pod kojima je odobrena izgradnja, promjena osnovne karakteristike trase pri
mjenjanju poloţaja trase pruge u pojasu njenog osnovnog pravca.
Ne smatraju se rekonstrukcijom u smislu ovog zakona, zamjene i obnove elemenata gornjeg stroja pruge
(skretnica, kolosijeka i kolosiječnih veza), istim ili drugim tipom, kojim se ne povećava osovinski pritisak
i brzina, radovi na donjem stroju pruge (odvodnjavanje, uređivanje i sanacija) i zamjena i obnova istim ili
drugim materijalima, propusta i mostova do 10 metara duţine, ako se ne mjenja njihov otvor, zamjena i
dopuna elemenata signalno-sigurnosnih i telekomunikacionih uređaja, zamjena i dopuna elemenata
stabilnih postrojenja elektro vuče kao i ostalih električnih postrojenja adaptacija i popravka privrednih
zgrada kojima se ne mjenja njihova konstrukcija i spoljni izgled.

Član 41.
Izgradnja, odnosno rekonstrukcija i opravka ţeljezničkih objekata, vrši se u skladu sa standardima i
tehničkim normativima, materijalom i rezervnim dijelovima, koji su snabdjeveni atestima izdanim od
strane nadleţnih organa.
Ugradnja novog tipa uređaja ili opreme koji se prvi put ugrađuju na prugama Republike Srpske vrši se
nakon provjere njihove usaglašenosti sa postojećim tehničko-tehnološkim sistemom osiguranja i
upravljanja saobraćajem u Republici Srpskoj.
Provjeru usaglašenosti iz stava 2. ovog člana vrši komisija koju imenuje Ministarstvo saobraćaja i veza.

Član 42.
Pri izgradnji, odnosno rekonstrukciji nadvoţnjaka, tunela, galerija, vijadukata, pasarela i slično iznad
elektrificiranih pruga ili pruga koje su planirane za elektrifikaciju, investitor je duţan da obezbjedi
vodonepropustljivost tih objekata radi zaštite kontaktne mreţe.
Prilikom čišćenja snijega sa nadvoţnjaka iznad elektrificiranih pruga mora se obezbjediti odgovarajuća
mehanička zaštita od obrušavanja snijega na kontaktnu mreţu.
Odobrenje za izgradnju, odnosno rekonstrukciju nadvoţnjaka iznad pruge izdaje se uz prethodnu
saglasnost Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice.

Član 43.
Saobraćajna mjesta iz kojih se vrši upravljanje i regulisanje ţeljezničkog saobraćaja (stanice i ukrsnice)
na ţeljezničkoj pruzi, zavisno od maksimalno dozvoljene brzine kretanja voza, moraju biti opremljena
signalno-sigurnosnim uređajima i postrojenjima i to:
(1) Za brzinu kretanja voza na ostalim ţeljezničkim prugama, preko skretničkog područja, veću od 50
km/h, odnosno bez obzira na propisanu brzinu kretanja voza na magistralnim prugama, ulaznim signalima
i predsignalima.
Ulazni signali moraju biti u tehnički uslovljenoj međusobnoj zavisnosti i u zavisnosti od poloţaja
skretnica u putu voţnje, tako da signališu da je dalja voţnja dozvoljena redovnom ili smanjenom brzinom.
(2) Za brzinu kretanja voza veću od 100 km/h ulaznim signalima i predsignalima i izlaznim signalima
koji su u takvoj tehničkoj uslovljenoj zavisnosti od puta voţnje da se mogu postaviti u poloţaj koji
dozvoljava dalju voţnju samo po prethodno obezbjeđenom putu voţnje i ako je pruga slobodna u smjeru
kretanja voza do narednog ulaznog ili prostornog signala. Izlazni signali susednih saobraćajnih mjesta na
jednokolosiječnoj pruzi moraju biti u takvoj međusobnoj tehnički uslovljenoj zavisnosti da se mogu
postaviti u poloţaj koji dozvoljava voţnju samo u jednom smjeru.
(3) Kod ulaznih i izlaznih signala na stanicama, prostornih i zaštitnih signala za brzinu kretanja voza veću
od 100 km/h, moraju biti ugrađeni auto-stop uređaji.
Magistralne ţeljezničke pruge moraju za brzinu kretanja voza veću od 100 km/h biti opremljene
uređajima preko kojih se uspostavlja radio-veza između osoblja vučnog vozila i osoblja dispečerskog
centra.
Ako se ţeljeznička pruga, koja nema ugrađene pruţne auto-stop uređaje priključuje na prugu sa
ugrađenim autostop uređajima, ulazni signali i predsignali priključne pruge na stanici ili na drugom
saobraćajnom mjestu (ukrsnici ili rasputnici), priključenja moraju biti opremljena auto-stop uređajima ili
zaštitnom skretnicom u putu voţnje.
198
 Član 44.
Elektrifikacija ţeljezničkih pruga vrši se primenom monofaznog sistema 25 kV i 50 Hz.

Član 45.
Na mjestima na kojima je kontaktna mreţa pod naponom i na mjestima na kojima su postavljeni uređaji te
mreţe, gdje postoji opasnost po ţivot ljudi, moraju se sprovesti odgovarajuće zaštitne mjere.
Na signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim postrojenjima i uređajima ili na dijelovima tih postrojenja
ili uređaja koji se nalaze u neposrednoj blizini kontaktne mreţe, moraju se sprovesti odgovarajuće mjere
zaštite od štetnih (opasnih i ometajućih) električnih uticaja.

Član 46.
Kontaktni provodnik monofaznog sistema (25 KV, 50 Hz) iznad putnog prelaza u nivou mora biti
postavljen u visini od najmanje 5,5 m računajući od gornje ivice šine, s tim što se na obje strane putnog
prelaza moraju postaviti zaštitne kapije za drumska vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na
njemu prelazi Zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu na rastojanju od najmanje 8 m od najbliţe
šine, mjereno po osi puta i na visini od najmanje 4,5 m iznad kolovoza puta.
Na propisanoj udaljenosti od zaštitnih kapija, s jedne i druge strane putnog prelaza, moraju se postaviti
odgovarajući znaci zabrane saobraćaja za drumska vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na
njemu, prelazi Zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu, sa naznakom visine zaštitne kapije radi
bezbjednog odvijanja drumskog saobraćaja preko putnog prelaza.
Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovog člana, zaštitne kapije za drumska vozila čija ukupna visina, zajedno
sa teretom na njemu prelazi Zakonom propisanu najveću visinu mogu biti postavljene na visini manjoj od
4,5 m, ali ne manjoj od 4,2 m iznad kolovoza puta.

Član 47.
Ţeljezničke stanice i druga saobraćajna mjesta na pruzi u kojima se reguliše ţeljeznički saobraćaj, moraju
imati propisane prostorije, uređaje za osvjetljavanje, naprave i opremu, kao i druge propisane uređaje koji
omogućavaju bezbjedno upravljanje saobraćajem.
Prostorije i mjesta za primanje, smještanje i otpremanje putnika, prtljaga i pošiljki u ţeljezničkom
saobraćaju, moraju biti osvjetljeni i snabdjeveni odgovarajućim uređajima, postrojenjima i opremom koji
su potrebni za bezbjednost putnika i bezbjedno vršenje poslova na tim mjestima.
U ţeljezničkim stanicama i stajalištima dvokolosiječne pruge, sa velikom frekvencijom putnika i vozova,
pristupi do vozova moraju biti izvedeni tako da putnici ne prelaze preko kolosijeka (podzemni prelazi,
čeoni peroni i drugo).
Stajališta na dvokolosiječnim prugama moraju imati perone povezane prolazima ispod i iznad pruge ili
perone sa pristupnim prelazima za usmjeravanje putnika na obezbjeđeni putni prelaz ili pješački prelaz ili
moraju biti zaštićeni ţeljezničkim signalima.
Stajališta na dvokolosiječnim prugama iz stava 4. ovog člana, osim stajališta sa ostrvskim peronima
moraju imati ogradu između kolosijeka.

Član 48.
Cjevovodi i vodovodi, električne, telefonske i telegrafske vazdušne linije i podzemni kablovi i druge
slične instalacije i uređaji, koji sluţe za opšte potrebe, mogu se postaviti na ţeljezničko područje i ukrštati
se sa ţeljezničkom prugom, odnosno izvoditi paralelno sa ţeljezničkom prugom na ţeljezničkom
području i van ţeljezničkog područja, pod uslovima da se njihovim postavljanjem, izvođenjem i
korištenjem ne ugroţava bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, niti ometa njegovo vršenje i razvoj.
Postavljanje instalacija i uređaja iz stava 1. ovog člana, na ţeljezničko područje vrši se po prethodnoj
saglasnosti Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice.

Član 49.
Ţeljezničke pruge, postrojenja, uređaji i objekti na pruzi moraju se odrţavati u takvom stanju koje
osigurava bezbjedan, nesmetan i uredan ţeljeznički prevoz.
Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice i druga preduzeća koja vrše odrţavanje, kontrolu i
povremene preglede ţeljezničkih pruga i postrojenja, objekata i uređaja na njima, moraju ispunjavati
propisane uslove za vršenje tih poslova.
U ovom cilju moraju se vršiti stalni nadzori i povremeni pregledi, kao i otklanjati utvrđeni nedostaci.
Odrţavanje pruga mora se vršiti u skladu sa ovim zakonom, drugim pozitivnim zakonskim propisima i
podzakonskim aktima (pravilnici, uputstva).
199
 Član 50.
Odrţavanje zajedničkih stubova i konstrukcija na mostu izgrađenom za ţeljezničku prugu i javni put vrše
Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice u skladu sa saobraćajno-tehničkim propisima.
Troškove odrţavanja zajedničkih stubova i konstrukcija na mostu iz stava 1. ovog člana, snose zajednički
Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice i organ, odnosno upravna organizacija iz člana 33. stava
3. ovog zakona.

Član 51.
Ako na ţeljezničkoj pruzi dođe do prekida saobraćaja zbog elementarnih nepogoda (poplave, snjeţne
lavine, velika zavijavanja, odronjavanja zemljišta u većem obimu), a Ţeljeznice Republike Srpske ili
imalac ţeljeznice nije u stanju sam da otkloni nastale smetnje i uspostavi saobraćaj u što je moguće
kraćem roku, opština na čijoj je teritoriji došlo do prekida saobraćaja, pruţa pomoć i u saradnji sa
imaocem ţeljeznice omogućuje mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje saobraćaja u najkraćem
mogućem roku. U slučaju da za otklanjanje elementarnih nepogoda iz stava 1. ovog člana, koristi usluge
fizičkih i pravnih lica, tehnička sredstva i materijal, odgovarajuća naknada pada na teret Ţeljeznice
Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice.

(4) Zaštita pruga

Član 52.
U zaštitnom pojasu pored ţeljezničke pruge mogu se graditi zgrade, postavljati postrojenja i uređaji i
graditi drugi objekti samo pod uslovima određenim ovim zakonom i odgovarajućim prostornim, odnosno
urbanističkim planom.
U naseljenim mjestima, brdovitom i močvarnom terenu i drugim mjestima gdje uslovi terena to
zahtjevaju, moţe se dati saglasnost za: otvaranje rudnika, kamenoloma, građenje ciglana i krečana,
podizanje industrijskih zgrada i postrojenja, kao i sličnih objekata u zaštitnom pojasu pored ţeljezničke
pruge, ako se zemljište na kome se ovi objekti i postrojenja izgrađuju, nalazi u okviru područja koje je
opština svojom odlukom odredila za izgradnju takvih objekata i postrojenja, ali ne bliţe od 50 metara,
računajući od ose krajnjeg kolosijeka.
U naseljenim mjestima i na zemljištu iz stava 2. ovog člana, moţe se dati saglasnost za građenje
stambenih, poslovnih i pomoćnih i sličnih zgrada, kopanje bunara, rezervoara, septičkih jama i slično,
podizanje dalekovoda u zaštitnom pojasu pored ţeljezničke pruge, ali ne bliţe od 8 m računajući od ose
krajnjeg kolosijeka.
Kablovi, električni vodovi niskog napona za osvetljavanje, tramvajskih i trolejbuskih kontaktnih vodova,
mjesta ukrštanja ţeljezničke pruge sa javnim putem i slični objekti i postrojenja, osim telegrafskih
vazdušnih linija i vodovoda, mogu se postavljati u zaštitnom pojasu pored ţeljezničke pruge samo uz
saglasnost Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice.

Član 53.
Saglasnost iz st. 2, 3. i 4. člana 52. ovog zakona izdaju Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice.
Protiv rešenja iz stava 1. ovog člana moţe se podneti ţalba nadleţnom ministarstvu.
Odredbe člana 52. ovog zakona u pogledu širine zaštitnog pojasa primjenjuju se i u nenaseljenim
mjestima, osim ako urbanističkim planom nije drugačije određeno.

Član 54.
U pruţnom pojasu zabranjeno je izvođenje radova i skladištenje materijala na kojima bi se mogli oštetiti
pruga i pruţni objekti, umanjiti stabilnost terena ili ometati, odnosno ugroţavati ţeljeznički saobraćaj,
saditi drveće, postavljati znakove, oznake, izvore koji daju obojenu svjetlost, koji oteţavaju uočavanje
ţeljezničkih signala, ili koji mogu dovesti u zabludu ţeljezničke radnike u pogledu značenja ţeljezničkih
signala.

Član 55.
Preduzeća koja vrše pošumljavanje goleti i uređenje ulica i pored ţeljezničke pruge i Ţeljeznice
Republike Srpske ili imalac ţeljeznice sporazumno utvrđuju učešće u troškovima pošumljavanja goleti i
uređenja ulica i vododerina, imajući u vidu značaj i obim ovih radova za zaštitu ţeljezničkih pruga.

Član 56.
Na mjestima gde ţeljeznica prolazi kroz šumu ili pored šume, odnosno zemljišta zasađenog
poljoprivrednim kulturama koje su lhako zapaljive u vrijeme sazrjevanja, Ţeljeznice Republike Srpske ili
200
imalac ţeljeznice duţni su preduzeti propisane protivpoţarne mjere na ţeljezničkom području pruga na
kojima saobraćaju lokomotive i druga vozila koja se loţe čvrstim gorivom, kao i na tim vozilima.
Korisnici, odnosno sopstvenici šuma i zemljišta iz stava 1. ovog člana, duţni su da u zaštitnom pojasu u
šumama širine 10 m uredno otklanjaju rastinje i lišće, a u zaštitnom pojasu na drugom zemljištu širine 5
m blagovremeno sazrele poljoprivredne kulture i po potrebi preduzimaju druge mjere zaštite od poţara.
Širina zaštitnog pojasa iz stava 2. ovog člana računa se od spoljne ivice pruţnog pojasa.

Član 57.
Ţeljeznice Republike Srpske i imalac ţeljeznice duţni su da utvrde objekte od posebnog značaja za
bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja i da organizuje fizičku i tehničku zaštitu tih objekata.
Kriterijumi za određivanje objekata iz stava 1. ovog člana i mjere zaštite za obezbjeđenje tih objekata
utvrđuju se posebnim propisom koje donose Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice.
Radnik koji obavlja poslove neposredne fizičke zaštite određenih objekata moţe biti naoruţan
odgovarajućim vatrenim oruţjem i moţe ga upotrebiti u skladu sa zakonom.
Pored radnika iz stava 3. ovog člana i drugi radnici duţni su da samoinicijativno preduzimaju mjere za
zaštitu objekata od posebnog značaja za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja.

III - ŢELJEZNIČKA VOZILA

Član 58.
Ţeljeznička vozila, uređaji i oprema koja se ugrađuje u ta vozila mora ispunjavati uslove propisane ovim
zakonom, propisanim standardima i tehničkim normativima, propise o zaštiti od poţara i druge uslove za
bezbjedno korištenje u ţeljezničkom saobraćaju.
Ţeljeznička vozila namjenjena za korištenje u međunarodnom ţeljezničkom saobraćaju moraju
ispunjavati i uslove utvrđene obavezujućim međunarodnim propisima.

Član 59.
Ţeljeznička vozila sa teretom ili bez tereta, moraju u pogledu gabaritnih dimenzija vozila, osovinskog
opterećenja i mase po duţnom metru ispunjavati propisane uslove za pruge na kojima saobraćaju.
Ţeljeznička vozila koja ne ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana mogu saobraćati na prugama
Republike Srpske ako ispunjavaju posebne uslove koji omogućavaju bezbjedan saobraćaj, utvrđene u
odobrenju koje izdaju Ţeljeznice Republike Srpske ili imalac ţeljeznice, ako ta vozila saobraćaju samo na
prugama tog preduzeća (vanredni prevoz stvari u unutrašnjem saobraćaju).

Član 60.
Inostrana ţeljeznička vozila mogu saobraćati na prugama Republike ako ispunjavaju uslove utvrđene u
obavezujućim međunarodnom propisima.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, na prugama Republike, u slučaju kada prevoz treba da se izvrši
do određenog mjesta na teritoriji Republike, mogu saobraćati inostrana ţeljeznička vozila pod uslovima
propisanim ovim zakonom, ako su ti uslovi blaţi od uslova utvrđenih obavezujućim međunarodnim
propisima i ako nije u pitanju tranzit preko teritorije Republike.
Vozila iz st. 1. i 2. ovog člana koja ne ispunjavaju uslove definisane obavezujućim međunarodnim
propisima, odnosno uslove propisane ovim zakonom, izuzetno mogu saobraćati na prugama Republike,
ako za to dobiju odobrenje (vanredni prevoz stvari u međunarodnom ţeljezničkom saobraćaju).
Odobrenje iz stava 3. ovog člana izdaje nadleţni organ Republike na osnovu pribavljenog mišljenja
Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice na čijem će području ta vozila saobraćati.

Član 61.
Ţeljeznička vozila koja se proizvode moraju, u pogledu konstruktivnih i eksploatacionih osobina vozila,
uređaja i opreme, kao sastavnih dijelova tih vozila, odgovarati uslovima propisanim ovim zakonom,
propisanim standardima i tehničkim normativima propisanim za prototip ţeljezničkog vozila.
Prototip ţeljezničkog vozila mora biti odobren. Odobrenje za prototip ţeljezničkog vozila na osnovu
kojeg će se serijski proizvoditi ţelezničko vozilo izdaje nadleţni organ Republike.
Ţeljeznička vozila koja se predaju saobraćaju moraju odgovarati odobrenom prototipu.
Tehničke uslove koje mora ispunjavati prototip ţeljezničkog vozila, način i postupak odobrenja prototipa
ţeljezničkog vozila i obrazac odobrenja prototipa ţeljezničkog vozila propisuje nadleţni organ Republike.

201
 Član 62.
Nova, novonabavljena i rekonstruisana ţeljeznička vozila podlijeţu obaveznom tehničkom pregledu.
Tehnički pregled ţeljezničkog vozila vrši se prije njegovog puštanja u saobraćaj.
Na tehničkom pregledu utvrđuje se da li ţeljeznička vozila koja se serijski ili pojedinačno proizvode,
prepravljaju ili uvoze, imaju propisane uređaje, a naročito uređaje za upravljanje, za zaustavljanje vozila,
za davanje svejtlosnih signala i zvučnih signalnih znakova, za osvjetljavanje pruge i vozila i sličnu
propisanu opremu, i da li ta vozila ispunjavaju i druge uslove za bezbjedno učestvovanje u ţeljezničkom
saobraćaju i uslove koje moraju ispunjavati u pogledu tehničkog i tehnološkog jedinstva na ţeljeznici.
Tehnički pregled iz stava 2. ovog člana vrši ustanova ili preduzeća koja odredi nadleţni organ u
Republici.
Za ţeljezničko vozilo koje je tehnički pregledano izdaje se riješenje o utvrđenoj tehničkoj ispravnosti u
skladu sa zakonom.
Drugi uslovi koje moraju ispunjavati ţeljeznička vozila o bezbjednom učestvovanju u saobraćaju i uslovi
koje ta vozila moraju ispunjavati u pogledu tehničkog i tehnološkog jedinstva na ţeljeznici utvrđuju se
propisima koja se donose na osnovu zakona.

Član 63.
Ţeljeznička vozila koja su tehnički pregledana i primljena, prije predaje saobraćaju, moraju biti upisana u
evidenciju ţeljezničkih vozila koja sadrţi vrstu, seriju, nosivost, godinu proizvodnje, evidencioni broj i
druge potrebne podatke, zavisno od vrste vozila.
Ţeljeznice Republike Srpske, imaoci ţeljeznice i drugi operatori koji raspolaţu ţeljezničkim vozilima
duţni su da o ţeljezničkim vozilima vode evidenciju i druge tehničke podatke koji su od značaja za
bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, na način utvrđen propisom koji se donosi na osnovu ovog zakona.

Član 64.
Ţeljeznička vozila moraju se odrţavati u stanju koje obezbjeđuje bezbjedan ţeljeznički saobraćaj.
U tom smislu ţeljeznička vozila u saobraćaju moraju biti:
a) redovno kontrolisana i njegovana,
b) redovno upućivana na kontrolne tehničke preglede,
c) redovno upućivana na investicione opravke.
Na ţeljezničkim vozilima mogu se vršiti i vanplanske opravke.
Dijelovi, oprema, uređaji i materijali koji se ugrađuju u ţeljeznička vozila moraju biti snabdjevena
atestom izdatim od strane nadleţnog organa i ţigom ovlaštenog proizvođača.
Sve vrste kontrole i opravki moraju biti popraćene propisanom dokumentacijom, a za neka ţeljeznička
vozila, prije predaje u saobraćaj obavezna je probna voţnja.
Način kontrole i njege, pregleda, odrţavanja, evidentiranja, predaje u saobraćaj i drugi uslovi od značaja
za bezbedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja utvrđuju se propisom koji se donosi na osnovu ovog
zakona.

Član 65.
Ţeljeznička vozila moraju biti opremljena uređajima za automatsko kočenje.
Uređajima za ručno kočenje (ručnim kočnicama) moraju biti opremljena ţeljeznička putnička kola, a
pritvrdnim kočnicama moraju biti opremljena vučna vozila.
Pritvrdne kočnice za obezbjeđenje ţeljezničkih vozila od samopokretanja ili ručne kočnice mora imati i
određeni broj ţeljezničkih teretnih kola u odnosu na ukupan broj ţeljezničkih kola uključenih u vozni
park Ţeljeznica Republike Srpske i u odnosu na ukupan broj ţeljezničkih teretnih kola uvrštenih u voz.
Broj ţeljezničkih teretnih koja u voznom parku Ţeljeznica Republike Srpske, odnosno u vozu, koja
moraju imati pritvrdne kočnice u obimu od značaja za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, utvrđuje se
propisom donesenim na osnovu zakona.
Lokomotive, putnička i motorna kola moraju biti opremljena uređajima za brzo kočenje u slučaju
opasnosti.
Uređaji za brzo kočenje u slučaju opasnosti, ugrađeni u putničkim i motornim kolima, moraju biti
dostupni putnicima.

Član 66.
Vučna vozila u saobraćaju na ţeljezničkim prugama koje su opremljene auto-stop uređajima moraju imati
ugrađene auto stop uređaje.

202
Na ţeljezničkim prugama opremljenim auto-stop uređajima u izuzetnim slučajevima, mogu saobraćati
vučna vozila bez ugrađenog auto-stop uređaja ili sa neispravnim auto-stop uređajem (voţnja voza sa
pruge bez ugrađenog auto-stop uređaja na prugu sa ugrađenim auto-stop uređajem i obrnuto, voţnja voza
po obilaznoj pruzi, produţenje voţnje do prve moguće zamjene vučnog vozila, u slučaju kvara autostop
uređaja za vrijeme voţnje, doprema vučnog vozila u radionicu i slično), a u skladu sa uslovima i mjerama
za obezbjeđenje bezbjednog odvijanja ţeljezničkog saobraćaja utvrđenog propisom donesenim na osnovu
zakona.
Vučna vozila u saobraćaju na magistralnim ţeljezničkim prugama na kojima je dozvoljena brzina preko
100 km/h moraju biti opremljena radio uređajima kojima se uspostavlja radio-veza sa dispečerskim
centrom.

Član 67.
Vučna vozila moraju biti opremljena uređajima za davanje zvučnih i svjetlosnih signala, registrujućim
brzinomjerom (tahografom), priborom za prvu pomoć i drugim priborom.
Dizel lokomotiva, električne lokomotive i motorna kola moraju biti opremljeni budnikom.
Pribor i oprema kojom se opremaju vučna vozila određuju se propisom donesenim na osnovu zakona.

Član 68.
Putnička kola moraju biti opremljena uređajima za grijanje, za električno osvetljavanje, sanitarno-
higijenskim uređajima i moraju biti podešena za bezbjedno prelaţenje putnika iz jednih kola u druga.
Način i vrijeme ispunjavanja uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuju se posebnim propisima donesenim na
osnovu zakona.

Član 69.
Na vučnim vozilima, putničkim kolima, teretnim vozovima i vozilima za ţeljezničke potrebe i drugim
ţeljezničkim vozilima moraju biti sprovedene mjere zaštite od poţara.
Način zaštite od poţara, opremanje vozila i vozova aparatima za gašenje poţara i druge mjere zaštite,
utvrđuju se propisima donesenim na osnovu zakona.

Član 70.
Ţeljeznička vozila za prevoz opasnih materija koje mogu ugroziti ţivot lica i nanijeti ekološku i drugu
štetu, moraju omogućavati primjenu odgovarajućih mjera zaštite za svaku vrstu transportovane materije.
Mjere zaštite iz stava 1. ovog člana utvrđuju se propisima donesenim na osnovu posebnog zakona.

Član 71.
Na dijelovima ţeljezničkih vozila koji mogu doći pod električni napon i dovesti u opasnost ţivote lica,
moraju se sprovesti propisane zaštitne mjere.
Zaštitne mere iz stava 1. ovog člana utvrđuju se propisima donesenim na osnovu posebnog zakona.

Član 72.
Ţeljeznička vozila van saobraćaja moraju se čuvati, njegovati i povremeno pregledati radi odrţavanja u
mobilnom stanju i spriječavanja njihovog oštećenja.
Način čuvanja, negovanja i povremenog pregledanja utvrđuje se posebnim propisom koji donose
Ţeljeznice Republike Srpske, imalac ţeljeznice i drugi operatori.

IV - ORGANIZACIJA PREVOZA ŢELJEZNICOM

(1) Javni prevoz

Član 73.
Prevoz putnika i stvari u ţeljezničkom saobraćaju moţe se vršiti kao javni prevoz ili prevoz za sopstvene
potrebe.
Javni prevoz u smislu ovog zakona je prevoz putnika i stvari koji je pod jednakim uslovima dostupan
svakom i vrši se na osnovu zaključenog ugovora o prevozu između Ţeljeznice Republike Srpske ili
drugog operatora i korisnika njihovih usluga.
Prevoz za sopstvene potrebe je prevoz koji obavljaju Ţeljeznice Republike Srpske, drugi operatori i
imaoci ţeljeznica za svoje potrebe.

203
 Član 74.
Ţeljeznice Republike Srpske, drugi operatori i imaoci ţeljeznica duţni su da trajno vrše kontrolu
bezbjednosti i urednosti saobraćaja, kao i da blagovremeno preduzimaju potrebne mjere za otklanjanje
utvrđenih smetnji i nedostataka.
Način vršenja kontrole utvrdiće se posebnim propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Član 75.
Objekti, uređaji, postrojenja i oprema koji su u funkciji ţeljezničkog saobraćaja čine jedinstven tehničko-
tehnološki i ekonomski sistem Ţeljeznice Republike Srpske.
Tehničko-tehnološko jedinstvo ţeljezničkog saobraćaja obezbeđuje se unifikacijom, standardizacijom i
tipizacijom ţeljezničke infrastrukture i transportnih sredstava, jedinstvenim redom voţnje, informacionim
sistemom i operativnim upravljanjem ţeljezničkim saobraćajem, a ekonomsko jedinstvo se ostvaruje
jedinstvenom tarifom, komercijalnom i trţišnom politikom poslovanja.
Drugi subjekti (preduzeća koja projektuju ţeljezničke pruge, proizvode vozila, školuju i obučavaju
kandidate za obavljanje poslova i zadataka u ţeljezničkom saobraćaju i drugo), duţni su da postupaju u
skladu sa ovim zakonom.

Član 76.
Ţeljeznice Republike Srpske posluju po trţišnim uslovima.

Član 77.
Prevoz putnika i stvari u unutrašnjem i međunarodnom ţeljezničkom saobraćaju vrše Ţeljeznice
Republike Srpske i drugi operatori sredstvima ţeljezničkog saobraćaja.
Ţeljeznice Republike Srpske mogu da vrše prevoz putnika i stvari i drugim prevoznim sredstvima pod
uslovom propisanim za prevoz tim prevoznim sredstvima.
Ţeljeznicama Republike Srpske i drugim operatorima licencu za vršenje prevoza iz st. 1. i 2. ovog člana
izdaje nadleţni organ Republike Srpske.

(2) Organizacija prevoza u ţeljezničkom saobraćaju

Član 78.
Ako Ţeljeznice Republike i drugi operatori nisu u mogućnosti da uredno i kvalitetno izvršavaju obaveze
prevoza putnika i stvari uslijed većih poremećaja saobraćaja koji su nastali zbog elementarnih nepogoda,
većih udesa, teških oštećenja ţeljezničke infrastrukture, saobraćajnih zagušenja, duţne su da preduzmu
potrebne mjere za otklanjanje štetnih posljedica i uspostavljanje urednog saobraćaja i o tome izvjeste
nadleţno ministarstvo.
U slučaju iz stava 1. nadleţno ministarstvo moţe predloţiti dodatne mjere, utvrditi red prvenstva u
prevozu po potrebi odrediti vanredne mjere za otklanjanje posljedica i poremećaja u prevozu.

Član 79.
U slučaju proglašavanja vanrednog stanja nadleţni organ Republike Srpske moţe pored mjera utvrđenih
posebnim Zakonom, da naredi mjere fizičke i tehničke zaštite sistema ţeljeznica i obim funkcionisanja
ţeljezničkog saobraćaja (vozova i pravaca na kojima će se saobraćati pri prevozu putnika i stvari).

Član 80.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori mogu trajno obustaviti prevoz putnika i stvari na određenoj
ţelezničkoj pruzi ili dijelu pruge uz prethodnu saglasnost Vlade.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su odrediti rok obustave prevoza, koji ne moţe biti
kraći od šest mjeseci, računajući od dana podnošenja zahtjeva za dobijanje saglasnosti iz prethodnog
stava.
Vlada je duţna da donese odluku o zahtevu u roku od šest meseci od dana podnošenja zahtjeva.

Član 81.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su da uz zahtjev iz prethodnog člana dostave
obrazloţenje koje mora sadrţavati podatke o ţeljezničkoj pruzi ili dijelu pruge za koju se traţi saglasnost
za trajno obustavljanje prevoza i to: u obimu prevoza, ostvarenim prihodima, troškovima, transportnim
sredstvima i njihovom tehničkom stanju, predlog mjera kojima bi se mogla postići rentabilnost te pruge, o
204
mogućoj zamjeni ţeljezničkog saobraćaja drugim saobraćajem, broju zaposlenih radnika podnosi se
izveštaj o infrastrukturi pruge koja je predmet razmatranja i mogućnost zapošljavanja tehnološkog viška
radnika.
Predlog koji ne sadrţi obrazloţenje i podatke iz prethodnog stava, vraća se Ţeljeznicama Republike
Srpske i drugim operatorima na dopunu a u tom slučaju rok podnjetog zahtjeva se računa od dana
dostavljenih dopuna.

Član 82.
Vlada moţe uskratiti saglasnost za trajno obustavljanje prevoza na određenoj ţeljezničkoj pruzi ili dijelu
pruge, ako utvrdi da je:
(1) obavljanje ţeljezničkog saobraćaja nezamjenjiv uslov ţivota i rada građana ili rada drugih preduzeća
na tom području,
(2) Ţeljeznicama Republike Srpske i drugom operatoru priznata razlika u cijenama,
(3) Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori svojim poslovnim mjerama u ostvarivanju usvojenog
programa razvoja ili svojom tarifskim politikom, organizacijom ili tehnologijom rada prouzrokovale
nerentabilnost određene ţeljezničke pruge ili dijela pruge.

Član 83.
Ako Vlada uskrati saglasnost za trajno obustavljanje prevoza na određenoj pruzi ili dijelu pruge iz razloga
navedenog u tački 1. prethodnog člana, Vlada i zainteresovane opštine, odnosno korisnici ţeljezničkih
usluga, nadoknadiće Ţeljeznicama Republike Srpske i drugim operatorima negativnu razliku u poslovanju
za određenu prugu ili deo pruge, za koju je zatraţeno trajno obustavljanje prevoza.
U slučajevima iz tač. 2. i 3. iz prethodnog člana, Vlada nije obavezna Ţeljeznici Republike Srpske i
drugim operatorima nadoknaditi negativnu razliku za poslovanje na određenoj pruzi ili dijelu pruge za
koju je zatraţena saglasnost za trajno obustavljanje prevoza.
Odlukom o uskraćivanju davanja saglasnosti iz prethodnog člana utvrđuje se način i vrijeme plaćanja
negativne razlike u poslovanju.

Član 84.
Po zahtjevu za saglasnost za trajnu obustavu prevoza na određenoj pruzi ili dijelu pruge, Vlada moţe
odlučiti da se određena pruga ili dio pruge pretvori u industrijsku ţeljeznicu i da organizovanje prevoza
povjeri drugom zainteresovanom operatoru.

Član 85.
U slučaju potrebe ubrzavanja utovara i istovara stvari pri prevozu ţeljeznicom, Ţeljeznice Republike
Srpske i drugi operatori mogu sa korisnicima prevoznih usluga zaključivati ugovore o skraćivanju rokova
utovara, istovara, istovara u dane drţavnih praznika, nedeljom i noću.

Član 86.
Ako nastanu vanredne okolnosti, poremećaji u privredi, elementarne nepogode i drugo, Vlada moţe
odrediti prioritet u prevozu određenih lica i stvari, određenih korisnika ţeljezničkih usluga, utvrditi
skraćene rokove za utovar i istovar, uvođenje obaveznog istovara na dane drţavnih praznika, nedeljom i
noću.

Član 87.
Način funkcionisanja ţeljezničkog saobraćaja, odrţavanje pruga i postrojenja, signalno-sigurnosnih i
telekomunikacionih uređaja, voznih sredstava, prioritet u izvršenju prevoza i mere zaštite ţeljezničke
imovine, za vrijeme neposredne ratne opasnosti i za vrijeme ratnog stanja, utvrđuje se propisima koje
donose Ţeljeznice Republike Srpske uz saglasnost nadleţnog ministarstva.

(3) Pravila saobraćaja

Član 88.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su da organizuju i vrše ţeljeznički saobraćaj prema
jedinstvenom tehničkom i tehnološkom procesu, u skladu sa zakonom.
Ţeljeznički saobraćaj mora se vršiti prema propisanim uslovima o načinu regulisanja i vršenja
ţeljezničkog saobraćaja, o sastavu voza, i o kočenju voza u saobraćaju, u zavisnosti od tehničke
opremljenosti pruge.

205
Prevoz putnika i stvari u ţeljezničkom saobraćaju vrši se ţeljezničkim vozilima koja moraju odgovarati
uslovima propisanim za bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja.
Vozovi za prevoz putnika moraju biti sa strane obeleţeni putokaznim tablama koje označavaju relaciju na
kojoj voz saobraća.
Način regulisanja i vršenja ţeljezničkog saobraćaja, sastava vozova i rasporeda vozila u vozu, kao i način
kočenja vozova u saobraćaju, u zavisnosti od tehničke opremljenosti pruge, utvrđuje se na jedinstven
način, propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Član 89.
Saobraćaj putničkih i teretnih vozova vrši se prema unaprijed utvrđenom redu voţnje, s tim što se red
voţnje koji se odnosi na redovan prevoz putnika mora objaviti na uobičajen način, najmanje 15 dana prije
njegovog stupanja na snagu.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori moraju se pridrţavati utvrđenog reda voţnje i moraju
preduzimati mjere za njegovo bezbjedno izvršenje i u njemu deklarisanog kvaliteta usluga.
Pri utvrđivanju reda voţnje pravo učestvovanja imaju svi registrovani operatori.

Član 90.
Voz u saobraćaju na pruzi mora imati propisani broj ţeljezničkih radnika odgovarajuće stručne spreme i
obučenosti, zavisno od vrste voza, vrste vučnog vozila u vozu i opremljenosti pruge i vozila signalno-
sigurnosnim i telekomunikacionim uređajima.

Član 91.
Kočenje voza vrši se automatskim kočnicama koje se stavljaju u dejstvo iz vučnih vozila ili sa pojedinih
vozila, odnosno koje djeluju automatski kada se voz raskine.
Kočenje voza moţe se vršiti i ručnim kočnicama u slučaju iznenadnog kvara uređaja za automatsko
kočenje voza i u drugim propisanim posebnim slučajevima koji uslovljavaju da se kočenje vrši ručnom
kočnicom.

Član 92.
Sastav voza i raspored vozila u vozu moraju biti takvi da obezbjeđuju sigurno kretanje i efikasno kočenje
voza i da voz moţe bezbjedno saobraćati prema utvrđenom redu voţnje.
U voz se moţe uvrstiti ţeljezničko vozilo koje odgovara propisanim uslovima i tehničkim normativima,
ako je sposobno za saobraćaj, ako je u granicama propisanog profila, i ako ne prekoračuje najveće
dozvoljeno osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu masu po duţnom metru, utvrđenu za pruge na
kojima vozilo treba da saobraća.
Ako vozilo zajedno sa tovarom ili bez tovara prekoračuje granice propisanog tovarnog profila ili najvećeg
dozvoljenog osovinskog opterećenja ili najveću dozvoljenu masu po duţnom metru, pruga na kojima
treba da saobraća, takvo vozilo moţe se izuzetno uvrstiti u voz i moţe učestvovati u saobraćaju na
ţeljezničkim prugama ako ispunjava posebne uslove utvrđene u odobrenju iz člana 59. stav 2. i člana 60.
stav 4.

Član 93.
Teretna kola natovarena materijama koje mogu biti opasne po ljudski ţivot, bezbjednost okoline i
saobraćaja, moraju biti obiljeţena, a prevoz tih materija u ţeljezničkom saobraćaju mora se vršiti u skladu
sa zakonom i drugim propisima o prevozu opasnih materija.

Član 94.
Na ţeljezničkoj pruzi voz moţe saobraćati brzinom koja odgovara tehničkoj sposobnosti pruge i
postrojenja i uređaja na pruzi na kojoj saobraća, sposobnosti ţeljezničkih vozila uvrštenih u voz, kao i
vrsti kočenja i kočnoj masi voza.
U ţelezničkom saobraćaju brzina kretanja voza mora se prilagoditi propisanim brzinama na određenoj
pruzi ili na delu te pruge, a propisana maksimalna brzina voza ni u kom slučaju ne smije se prekoračiti.

Član 95.
Voz mora biti opremljen propisanim aparatima sa hemijskim sredstvima za gašenje poţara i pribora za
prvu pomoć, smještenim na lako dostupnim mjestima.
Voz za prevoz putnika mora noću a u tunelima u kojima voţnja traje duţe od tri minuta i danju, biti
unutra osvjetljen na propisan način.
206
Kola u vozu za prevoz putnika moraju biti na propisan način zagrijana ako je spoljna temperatura niţa od
plus 12 stepeni Celzijusa.
Član 96.
Prije započinjanja radova na pruzi ili postrojenju, objektu ili uređaju na pruzi, kao i za vrijeme odrţavanja
ţeljezničkih pruga ili postrojenja, objekata i uređaja na pruzi, moraju se preduzimati propisane i druge
neophodne mjere za bezbjednost saobraćaja i sigurnost radnika koji izvode te radove.
Preduzeće koje izvodi radove, odnosno koje odrţava ţeljezničku prugu, postrojenja, objekte i uređaje na
pruzi, duţno je da prije početka radova obezbedi mjesto na kome će se radovi izvoditi.
Ţeljeznice Republike Srpske duţne su da za vrijeme trajanja radova iz stava 2. ovog člana organizuju
bezbjedan saobraćaj na mjestu izvođenja tih radova.
Po završetku radova iz stava 1. ovog člana preduzeće koje izvodi te radove duţno je da sa ţeljezničke
pruge ukloni ostatke materijala, sredstava rada, signalne znake i oznake i druge predmete koje je postavilo
prilikom izvođenja radova i da postavi opremu, telekomunikacione, signalno-sigurnosne i druge uređaje
koji su neophodni za bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja.

Član 97.
Za svaki voz moraju se voditi podaci o njegovom sastavu, posadi, kočenju i kretanju i o događajima u
vezi sa njegovim saobraćajem.

(4) Sistem signalizacije i signalnih oznaka

Član 98.
U vršenju ţeljezničkog saobraćaja primjenjuju se ţeljeznički saobraćajni signali, koji moraju biti takvi da
se pomoću njih ţeljeznički radnici mogu brzo i pouzdano među sobom obavještavati i sporazumjevati o
saobraćaju vozova, pri manevrisanju, o dozvoli ili zabrani voţnje preko određenog mjesta, o stanju pruge,
o ograničenju brzine kretanja vozova i drugo.

Član 99.
Ţeljezničke pruge moraju se opremiti propisanim signalima i signalnim oznakama kojima se ţeljeznički
radnici i druga lica upozoravaju na opasnost koja im prijeti, stavljaju im do znanja ograničenja, zabrane i
upozorenja kojih se moraju pridrţavati i daju neophodna obaveštenja za bezbjedno odvijanje ţeljezničkog
saobraćaja i njihovu ličnu bezbjednost.
Ţeljeznički saobraćajni signali, saobraćajni znaci i oznake na pruzi, vrsta, značenje, oblik, boja i najmanja
daljina vidljivosti signalnih znakova i oznaka, kao i mjesta njihove ugradnje, odnosno postavljanja i način
njihove upotrebe utvrđuje se posebnim propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Član 100.
Ţeljezničkim signalima i signalnim oznakama moraju se označiti i opasnosti privremenog karaktera
naročito one koje nastanu usljed iznenadnog oštećenja pruge i privremena ograničenja i zabrane u
saobraćaju.
Ti signali i signalne oznake moraju se otkloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su bili postavljeni.

Član 101.
Sistem signalizacije i signalnih oznaka mora odgovarati organizaciji procesa rada u vršenju ţeljezničkog
saobraćaja i ispunjavati zahtjeve bezbjednosti saobraćaja, a u pogledu značenja pojedinih signalnih
pojmova mora biti jedinstven za cijelu teritoriju Republike.

Član 102.
Ţeljeznički radnici moraju se, u vršenju saobraćaja, pridrţavati ograničenja, zabrana i obaveza datih
pomoću signalnih znakova.

Član 103.
Signali se moraju postavljati i odrţavati i moraju biti osvjetljeni sopstvenim izvorom svjetlosti i biti
prevučeni reflektujućom materijom tako da ih ţeljeznički radnici i druga lica na koja se odnose mogu na
vrijeme uočiti i danju i noću i pri smanjenoj vidljivosti.

Član 104.
Za očuvanje lične bezbjednosti ţeljezničkih radnika i drugih lica, na određenim mjestima u stanicama i na
pruzi postavljaju se i koriste signali za opomenu.
207
 Član 105.
Određeni signali u ţeljezničkom saobraćaju imaju značenje obaveznog naređenja ili upozorenja.
Ţeljeznički radnici i druga lica na koja se ti signali odnose moraju po njima postupiti.
Ako je značenje signala nejasno, ţeljeznički radnici i druga lica na koja se signali odnose moraju postupiti
tako da taj signal ima ono značenje koje obezbjeđuje veću bezbjednost ţeljezničkom saobraćaju.

Član 106.
Signali se moraju ukloniti, dopuniti ili zamjeniti ako njihovo značenje ne odgovara izmjenjenim uslovima
saobraćaja na pruzi i zahtjevima bezbjednosti saobraćaja.

Član 107.
Voz mora biti označen i to: na čeonoj strani noću, a na kraju voza i danju i noću odgovarajućim
signalima. Noću, a u slučaju smanjene vidljivosti i danju, ti signali moraju davati svjetlost odgovarajuće
boje i jačine.

Član 108.
Na ţeljezničkim prugama mogu saobraćati vozovi opremljeni signalima postavljenim na kraju voza koji
su prevučeni reflektujućom materijom tako da reflektuju svjetlost odgovarajuće boje i jačine.

Član 109.
U ţeljezničkom saobraćaju ţeljeznički radnici moraju davati propisane signalne znake u skladu sa
signalnim i saobraćajnim pravilima.
Ţeljeznički radnici i druga lica na koja se ti signalni znaci odnose moraju postupiti po njima.

(5) Duţnosti u slučaju nastanka vanrednih dogaĎaja

Član 110.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su da preduzmu mjere za spasavanje lica i pruţanje
pomoći povređenim licima u vanrednim događajima nastalim u ţeljezničkom saobraćaju.
U slučaju prekida ţeljezničkog saobraćaja zbog vanrednog događaja preduzeće iz stava 1. ovog člana
duţno je da preduzme mjere za uspostavljanje saobraćaja u što kraćem roku.

Član 111.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su da utvrde uzroke vanrednih događaja nastalih u
ţeljezničkom saobraćaju i okolnosti pod kojima su nastali.
Ako su u nastalom vanrednom događaju učestvovali radnici drugog operatora uzrok vanrednog događaja i
odgovornost radnika, utvrđuje komisija Ţeljeznice Republike Srpske u čijem je sastavu i predstavnik tog
operatora.
Ţeljeznički radnici i druga lica koja se zateknu ili nađu na licu mjesta vanrednog događaja nastalog u
ţeljezničkom saobraćaju, u kojem je bilo povređenih lica, duţni su da učestvuju u spasavanju tih lica, da
im pruţe pomoć i da o tome odmah obavjeste Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoca ţeljeznice, a ako
ima poginulih i povređenih lica i najbliţu zdravstvenu organizaciju ili medicinsku instituciju i nadleţni
organ unutrašnjih poslova.
Način osposobljavanja ţeljezničkih radnika za pruţanje prve pomoći povređenim licima u vanrednim
događajima nastalim u ţeljezničkom saobraćaju uređuje se na jedinstven način propisom koji donose
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice.
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice kada su obavješteni o vanrednom događaju u kojem je
bilo povređenih i poginulih lica duţni su da o tome obavjeste najbliţu zdravstvenu ustanovu.

Član 112.
Organi koji vrše uviđaj o vanrednim događajima nastalim u ţeljezničkom saobraćaju duţni su da vode
računa da uviđajne radnje ne ometaju odvijanje javnog ţeljezničkog saobraćaja, odnosno uviđaj obave u
što kraćem roku, tako da se ometanje saobraćaja svede na najmanju mjeru.

Član 113.
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice duţni su da o vanrednim događajima nastalim u
ţeljezničkom saobraćaju koji su imali za posljedicu smrt ili teţu povredu lica ili znatnu materijalnu štetu,
odmah po njegovom nastanku obavjestite nadleţni organ Republike, kao i Vojsku, ako je u tim
208
vanrednim događajima bilo poginulih ili povređenih vojnika, vojnih lica ili oštećenja vojnih transportnih
sredstava.
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice duţni su da o vanrednim događajima nastalim u
ţeljezničkom saobraćaju i o drugim pojavama od značaja za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja vode
evidenciju i da nadleţnim organima Republike najmanje jedanput godišnje dostave izvještaj o stanju
bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja sa odgovarajućim podacima.
Način evidentiranja i statističkog praćenja i objavljivanja podataka o vanrednim događajima nastalim u
ţelezničkom saobraćaju i o drugim pojavama od značaja za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, utvrđuje
se na jedinstven način propisom koji donose Ţeljeznice Republike Srpske i imaocu ţeljeznice.

(6) Pristup na ţeljezničko područje i red na ţeljeznici

Član 114.
Pristup i kretanje lica i drumskih vozila na ţeljezničkom području dozvoljeni su samo na određenim
mjestima.
Lica koja u okviru svojih poslova i radnih zadataka treba da izvrše određene poslove na pruzi, izuzev
ţeljezničkih radnika, duţna su da o tome obavjeste Ţeljeznice Republike Srpske i imaoca ţeljeznice koji
vrše saobraćaj na odnosnoj pruzi i da od njega dobiju pismeno odobrenje o vremenu i uslovima pod
kojima mogu izvršiti te radnje.
Izuzetno odredba iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na pripadnike organa unutrašnjih poslova i Vojske
ako u vanrednim ili hitnim slučajevima treba da izvrše određenu sluţbenu radnju ili da pristupe na
ţeljezničko područje i da se kreću na tom području i na mjestima koja za to nisu predviđena.
Izuzetno odredbi iz stava 2. ovog člana, Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice mogu dozvoliti
pristup i kretanje licima na ţeljezničkom području i na mjestima koja za to nisu predviđena.

Član 115.
Radi bezbjednog odvijanja ţeljezničkog saobraćaja zabranjeno je:
(1) kvariti i oštećivati ţeljezničku prugu, ţeljeznička vozila ili njihovu opremu,
(2) bacati i stavljati bilo kakav predmet na ţeljezničku prugu ili bacati bilo kakav predmet na ţeljeznička
vozila ili iz ţeljezničkih vozila,
(3) izvoditi radove u blizini ţeljezničke pruge koji bi mogli oštetiti ţeljezničku prugu ili umanjiti
stabilnost terena (klizanje ili odronjavanje terena, hidrografske promjene i slično) ili na bilo koji drugi
način ugroţavati ili ometati ţeljeznički saobraćaj,
(4) neovlašteno otvarati branik putnog prelaza, stavljati ili vješati bilo šta na branik ili na drugi signalno-
sigurnosni uređaj putnog prelaza, ili na bilo koji drugi način ometati normalno funkcionisanje branika ili
drugog uređaja na putnom prelazu,
(5) vršiti poslove, saditi drveće i drugo visoko rastinje ili izvoditi radove u blizini putnog prelaza koji
umanjuju, spriječavaju ili na bilo koji način ometaju preglednost ţeljezničke pruge ili puta,
(6) neovlašteno ukloniti napravu postavljenu radi zaštite ţeljezničkog saobraćaja na mjestu odronjavanja,
na mjestu bujice ili na mjestu izloţenom vijavicama i jakim vjetrovima,
(7) unositi materije ili predmete u putnička kola, stanične prostorije ili druga mjesta predviđena za
putnike, kojima bi se mogla ugroziti bezbjednost putnika i drugih lica ili im se nanjeti šteta,
(8) upotrebiti uređaj za kočenje radi zaustavljanja voza, osim u slučaju opasnosti za bezbjednost voza,
putnika i drugih lica,
(9) ometati čuvara pruge, putnog prelaza, mosta, odnosno tunela ili drugog ţeljezničkog radnika u vršenju
ţeljezničkog saobraćaja,
(10) pored ţeljezničke pruge, a naročito u blizini vidnih ţeljezničkih signala, saditi visoko drveće i
postavljati znakove, oznake, izvore koji daju obojenu svjetlost ili bilo koje druge naprave koje bojom,
oblikom i svjetlošću ili na drugi način oteţavaju uočavanje ţeljezničkih signala ili koje mogu dovesti u
zabludu ţeljezničke radnike u pogledu značenja ţeljezničkih signala.
Ţeljeznice Republike Srpske ili imaoci ţeljeznice, u slučajevima iz tač. 5. i 10. stav 1. ovog člana, ima
pravo da bez posebnog odobrenja ili drugog akta ukloni drveće ili objekte koji mogu da dovedu u zabludu
ţeljezničke radnike u pogledu značenja ţeljezničkog signala.

Član 116.
Na mjestima koja su predviđena za pristup i kretanje na ţeljezničkom području i u vozovima sva lica su
duţna da se pridrţavaju unutrašnjeg reda u ţeljezničkom saobraćaju, u skladu sa propisima koje donose
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice na osnovu zakona.
209
Ovlašteni ţeljeznički radnici staraju se da se lica koja se nalaze na ţeljezničkom području i u vozovima
pridrţavaju unutrašnjeg reda u ţeljezničkom saobraćaju.
Ovlašteni radnici iz stava 2. ovog člana, u sprovođenju unutrašnjeg reda u ţeljezničkom saobraćaju, imaju
i duţnost da legitimišu lica koja se ne pridrţavaju tog unutrašnjeg reda, da preduzimaju mjere potrebne za
spriječavanje narušavanja i mjere za uspostavljanje narušenog unutrašnjeg reda, da oduzimaju predmete
koji su upotrebljeni za ugroţavanje bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja ili za narušavanje unutrašnjeg
reda u ţeljezničkom saobraćaju.
Ţeljeznički radnici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima i drugi radnici odgovorni za bezbjednost
ţeljezničkog saobraćaja određeni opštim aktom kojim se uređuje radni odnos, podnose prijave sudiji za
prekršaje protiv lica koja su narušila unutrašnji red u ţeljezničkom saobraćaju.
Nadleţni organi unutrašnjih poslova, na zahtjev ţeljezničkih radnika, pruţaju pomoć tim radnicima u
spriječavanju narušavanja i uspostavljanja unutrašnjeg reda i u pridrţavanju propisa o bezbjednosti u
ţeljezničkom saobraćaju na način određen Zakonom.
Nadleţni organi unutrašnjih poslova staraju se o javnom redu u vozovima i na mjestima koja su
predviđena za pristup i kretanje na ţeljezničkom području.

Član 117.
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice duţni su da na mjestima odronjavanja, na mjestima
bujica i na mjestima izloţenim vijavicama i jakim vjetrovima, na kojima moţe doći do ometanja ili
ugroţavanja ţeljezničkog saobraćaja, samostalno ili zajedno sa drugim pravnim licima, blagovremeno
preduzima propisane mjere tehničke i fizičke zaštite ţeljezničke pruge i objekata na pruzi od elementarnih
nepogoda radi obezbjeđenja bezbjednog odvijanja ţeljezničkog saobraćaja.
Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice, u slučajevima iz stava 1. ovog člana, imaju pravo bez
posebnog odobravanja ili drugog akta, da postavljaju ili odrţavaju privremene zaštitne naprave i
privremeno smješta materijal i druga sredstva na zaštitni pruţni pojas na zemljištu u drţavnoj svojini i
svojini građana, ako je potrebno radi preduzimanja mjera za obezbjeđenje bezbjednog odvijanja
ţeljezničkog saobraćaja, odnosno za uspostavljanje ţeljezničkog saobraćaja.
Kad prestanu razlozi iz stava 2. ovog člana Ţeljeznice Republike Srpske i imaoci ţeljeznice duţni su da
sa zaštitnog pojasa u drţavnoj svojini, kao i na zemljištu u svojini građana, uklone privremene zaštitne
naprave, materijal i druga sredstva koja su postavile prilikom preduzimanja mjera za obezbjeđenje
bezbjednog saobraćaja, odnosno za uspostavljanje ţeljezničkog saobraćaja, da uspostave prijašnje stanje i
da plate naknadu za korištenje zemljišta u skladu sa propisima.

Član 118.
Ţeljeznice Republike Srpske, drugi operator i druga preduzeća duţna su da u svako doba, a naročito u
zimskom periodu preduzimaju propisane mjere za obezbjeđenje bezbjednog odvijanja ţeljezničkog
saobraćaja.

V - USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI ŢELJEZNIČKI RADNICI

(1) Stručno obučavanje ţeljezničkih radnika za vršenje ţeljezničkog saobraćaja

Član 119.
Ţeljeznički radnici moraju imati propisanu stručnu spremu, moraju biti stručno obučeni za poslove koje
obavljaju u vršenju ţeljezničkog saobraćaja i moraju ispunjavati druge propisane uslove za vršenje
određenog stručnog posla.
Stručna sprema iz stava 1. ovog člana stiče se u redovnim ţeljezničkim školama i drugoj redovnoj školi
prema programu na koji mišljenje obavezno daju Ţeljeznice Republike Srpske.
Stručna obučenost iz stava 1. ovog člana stiče se u ţeljezničko-obrazovnim školskim centrima ili na
Ţeljeznicama Republike Srpske ili drugim školama po programima koji se utvrđuju opštim aktom koji
donose Ţeljeznice Republike Srpske.
Ţeljeznički radnici moraju za poslove koje obavljaju imati potreban stručni ispit i podleţu obaveznom
stručnom usavršavanju (poučavanju i slično) a njihova stručna obučenost moţe se po potrebi i vanredno
provjeravati.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori ne smiju dozvoliti vršenje određenih ţeljezničkih poslova
radniku koji prilikom provjeravanja stručne obučenosti ne pokaţe odgovarajuće znanje za vršenje tih
poslova ili koji se ne podvrgne tom proveravanju.

210
 Član 120.
(2) Sticanje prava na upravljanje vučnim vozilom i na regulisanje ţeljezničkog saobraćaja

Član 121.
Pravo na upravljanje vučnim vozilom moţe da stekne lice koje ispunjava uslove:
(1) da je fizički i psihički sposobno da upravlja vozilom,
(2) da je navršilo 18. godina ţivota,
(3) da ima propisanu stručnu spremu određenog zanimanja,
(4) da se obučavalo pod nadzorom ovlaštenog lica koje je stručno obučeno za upravljanje određenom
vrstom vozila,
(5) da je poloţilo propisani stručni ispit za upravljanje ţeljezničkim vozilom,
(6) da mu odlukom nadleţnog organa nije zabranjeno upravljanje vozilom.
Izuzetno od odredaba stav 1. tačka 2. ovog člana, pravo na upravljanje vučnim vozilom ekspresnih, brzih
i poslovnih vozova za prevoz putnika moţe da stekne samo lice koje je navršilo 21. godinu.

Član 122.
(3) Posebni zdravstveni uslovi koje moraju ispunjavati ţeljeznički radnici i provjera njihove
zdravstvene sposobnosti

Član 123.
Ţeljeznički radnici moraju ispunjavati propisane posebne zdravstvene uslove i biti psihički i fizički
sposobni za obavljanje svojih poslova i radnih zadataka.
Zdravstveni uslovi koje moraju ispunjavati ţeljeznički radnici, način njihovog utvrđivanja i vrijeme
njihovog proveravanja utvrđuju se propisom donesenim na osnovu ovog zakona.

Član 124.
Lice koje se obučava za vršenje određenih poslova ţeljezničkog radnika duţno je da se prije zasnivanja
radnog odnosa podvrgne zdravstvenom pregledu.
Ţeljeznički radnik je duţan da se prije raspoređivanja na druge poslove i zadatke, odnosno prije
upućivanja na školovanje i stručno obučavanje podvrgne zdravstvenom pregledu.
Psihička i fizička sposobnost ţeljezničkog radnika mora se periodično ili vanredno provjeravati na
periodičnom ili vanrednom zdravstvenom pregledu.
Na zdravstvenom pregledu utvrđuje se da li je lice iz stava 1. ovog člana, odnosno ţeljeznički radnik iz
stava 2. ovog člana psihički i fizički sposobno za obavljanje poslova određene vrste zanimanja, a na
periodičnom ili vanrednom zdravstvenom pregledu da li je ţeljeznički radnik iz stava 3. ovog člana
psihički i fizički sposoban za obavljanje svojih poslova i radnih zadataka.

Član 125.
Zdravstvene preglede lica koja se obučavaju za obavljanje poslova ţeljezničkog radnika periodične i
vanredne preglede ţeljezničkih radnika i zdravstvenu evidenciju o tim licima, odnosno psihičkoj i fizičkoj
sposobnosti tih lica, vrši nadleţna zdravstvena ustanova koja je osposobljena i opremljena, odnosno koja
ispunjava propisane uslove za obavljanje tih pregleda i vođenje evidencije i koju za to ovlasti nadleţni
organ u Republici.

Član 126.
Na periodični zdravstveni pregled upućuje se ţeljeznički radnik u propisanim rokovima koji zavise od
vrste poslova koje taj radnik obavlja.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su da ţeljezničkog radnika upute na periodični
zdravstveni pregled pre isteka roka propisanog za obavljanje tog pregleda.

Član 127.
Na vanredni zdravstveni pregled upućuje se ţeljeznički radnik za koga se osnovano posumnja da iz
zdravstvenih razloga više nije sposoban da obavlja svoje poslove i radne zadatke i poslije svakog udesa,
teţe povrede, teške i dugotrajne bolesti i u drugim propisanim slučajevima.
Upućivanje radnika iz stava 1. ovog člana na vanredni zdravstveni pregled vrši se na zahtjev ţeljezničkog
radnika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, ljekara, lica koje ovlasti organ nadleţan za kontrolu

211
ţeljezničkog saobraćaja, javnog tuţioca, suda, sudije za prekršaje, preduzeća u kome je ţeljeznički radnik
zaposlen ili na lični zahtjev radnika.

Član 128.
Ţeljeznički radnik koji ne ispunjava propisane zdravstvene uslove smatra se psihički i fizički
nesposobnim za vršenje određenih poslova dok ta nesposobnost traje i takvom radniku ne smije se
dozvoliti vršenje tih poslova.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori ne smiju dozvoliti ţeljezničkom radniku da obavlja poslove
ako na zdravstvenom pregledu ne ispunjava propisane zdravstvene uslove za te poslove ili ako se nije
podvrgao zdravstvenom pregledu na koji je upućen.

Član 129.
Ţeljeznički radnik ne smije stupiti na rad niti vršiti određene poslove ako je u tolikoj mjeri umoran ili
bolestan ili ako je u takvom psihičkom stanju da je nesposoban da vrši povjerene poslove.
Ţeljeznički radnik koji se u toku vršenja svojih poslova osjeća umornim i bolesnim ili iz bilo kojih drugih
razloga nesposobnim za dalje obavljanje poslova duţan je da o tome obavjesti odgovorno lice na
Ţeljeznicama Republike Srpske ili druge operatore i da prekine da vrši posao, ako ocjeni da ne moţe da
bezbjedno vrši svoje poslove i radne zadatke.
Ţeljeznički radnik ne smije uzimati alkoholna pića, opojne droge ili psihoaktivna sredstva za vrijeme
obavljanja svojih poslova, niti stupiti na rad ako u organizmu ima alkohola, ili je pod dejstvom opojnih
droga, odnosno psihoaktivnih sredstava.
Postupak za provjeravanje psihičke i fizičke sposobnosti radnika iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, prije njegovog
stupanja na rad i u toku rada, utvrđuje se propisom koji donose Ţeljeznice Republike Srpske i drugi
operatori.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori duţni su da na organizovan način, iz stava 4. ovog člana,
vrše proveru psihičke i fizičke sposobnosti određenih ţeljezničkih radnika pre njihovih stupanja na rad i u
toku rada, da utvrde obim i učestalost provjere te sposobnosti, te koji radnici podleţu toj provjeri i u
kojim se organizacionim jedinicama (stanicama i depoima) vrši ta provjera.

Član 130.
Ţeljezničkom radniku ne smije se dozvoliti obavljanje poslova ako se prilikom provjere njegove psihičke
i fizičke sposobnosti utvrdi da ne ispunjava propisane zdravstvene uslove za obavljanje tih poslova ili ako
se utvrdi da je sklon upotrebi alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava.

Član 131.
Ţeljeznički radnik za koga se analizom krvi, ili krvi i urina, ili drugom stručnom metodom mjerenja
količine alkohola u organizmu utvrdi da ima alkohola u krvi ili da pokazuje znake alkoholne
poremećenosti, smatraće se da je pod dejstvom alkohola.

Član 132.
Ţeljezničkom radniku ne mogu se povjeriti poslovi rukovođenja saobraćajem, regulisanje saobraćaja,
disponiranja u saobraćaju i kontrole procesa rada u saobraćaju ako se utvrdi da je sklon upotrebi alkohola
ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava.

Član 133.
Ţeljeznički radnik sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima koga ovlaste Ţeljeznice Republike Srpske
i imaoci ţeljeznice, odnosno lice koje ovlasti organ nadleţan za kontrolu ţeljezničkog saobraćaja, moţe
ţeljezničkog radnika podvrći ispitivanju alkoholisanosti pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili
uputiti na stručni zdravstveni pregled radi provjere da li ima alkohola u organizmu, ili da li pokazuje
znake alkoholne poremećenosti, ili se nalazi pod dejstvom drugih i psihoaktivnih sredstava.
Ţeljeznički radnik koji neposredno učestvuje u vršenju ţeljezničkog saobraćaja duţan je da se podvrgne
ispitivanju, odnosno stručnom pregledu iz stava 1. ovog člana na koji je upućen.

212
(4) Ukupno radno vrijeme, trajanje smjene i upravljanje vučnim vozilom, dnevni i nedeljni odmor i
raspored u smjenama voznog i staničnog osoblja

Član 134.
Ukupno radno vrijeme voznog i staničnog osoblja utvrđuje se opštim aktom, odnosno Kolektivnim
ugovorom, u skladu sa Zakonom.
Ukupno radno vrijeme ţeljezničkog radnika u toku jedne smjene ne moţe trajati duţe od 12 časova.

Član 135.
Ukupno trajanje smjene voznog i staničnog osoblja, ukupno trajanje upravljanja vučnim vozilom voza,
dnevni i nedeljni odmor i raspored u smjenama voznog i staničnog osoblja, zavisno od organizacije
saobraćaja, izvršenja reda voţnje i drugih uslova koji utiču na psihičku i fizičku sposobnost voznog i
staničnog osoblja da bezbjedno obave svoje radne obaveze pri vršenju ţeljezničkog saobraćaja utvrđuje se
opštim aktom, odnosno Kolektivnim ugovorom.

Član 136.
U ţeljezničkim stanicama i depoima u kojima se ţeljezničkim radnicima koji vrše poslove voznog osoblja
obezbjeđuje dnevni odmor, između dvije uzastopne smjene, moraju postojati odgovarajuće prostorije za
odmor i ishranu radnika, koje moraju ispunjavati propisane higijensko-tehničke uslove.

VI - DUŢNOSTI I ODGOVORNOSTI ŢELJEZNIČKIH RADNIKA

Član 137.
Ţeljeznički radnici duţni su da se pridrţavaju odredaba ovog zakona o regulisanju i vršenju ţeljezničkog
saobraćaja, o signalima i odrţavanju ţeljezničkih pruga, objekata, postrojenja i uređaja na njima i
ţeljezničkih vozila.
Nepridrţavanje odredaba propisa iz stava 1. ovog člana predstavlja prekršaj i povredu radne obaveze.
Ţeljeznice Republike Srpske opštim aktom utvrđuju ovlaštenje radnika za vršenje kontrole iz člana 74.
ovog zakona. Ovlaštenja određenih organa Ţeljeznice Republike Srpske i imaoca ţeljeznice za pokretanje
i vođenje postupka protiv ţeljezničkih radnika za povredu radne obaveze u vršenju ţeljezničkog
saobraćaja, kad tu povredu učini radnik tog preduzeća, reguliše se opštim aktom.

Član 138.
Ţeljezničkom radniku koji pri vršenju ţeljezničkog saobraćaja učini povredu duţnosti i radnih obaveza u
odnosu na bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja, moţe se izreći mjera prestanka radnog odnosa,
raspored na drugo radno mjesto ili novčana kazna.
Ţeljeznice Republike Srpske i drugi operatori opštim aktom utvrđuju okolnosti i uslove pod kojima će se
ţeljezničkom radniku, za učinjenu povredu radne obaveze izreći jedna od disciplinskih mjera navedena u
stavu 1. ovog člana, postupak za sprovođenje tih mjera, kao i prava i obaveze i odgovornosti organa, koji
odlučuju o disciplinskoj odgovornosti radnika za učinjenu povredu radne obaveze, odnosno koji izriče te
disciplinske mjere.

Član 139.
Ţeljeznički radnici ovlašteni za vršenje kontrole bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja ili drugi radnici
odgovorni za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja duţni su da organizuju i trajno vrše kontrolu nad
primjenom odredaba ovog zakona, a naročito da preduzimaju potrebne mjere u pogledu primjene
odredaba člana 119. st. 1, 4. i 5., člana 124. stava 3., člana 129. stav 1., čl. 130-132., čl. 144. i 145., člana
110., člana 137. i člana 138. ovog zakona.
Ako radnici iz stava 1. ovog člana smatraju da u interesu bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja, nadleţni
organ pri Ţeleznici Republike Srpske nije primjenio potrebnu mjeru iz člana 129. st. 1. i 2., čl. 130-133. i
člana 138. ovog zakona duţni su da pismeno na to upozore taj organ. Ako taj organ i pored upozorenja ne
primjeni potrebnu mjeru, radnici iz stava 1. ovog člana imaju pravo prigovora nadleţnom organu
upravljanja.
Ţeljeznički radnici iz stava 1. ovog člana, određeni opštim aktom Ţeljeznice Republike Srpske, duţni su
da podnesu prijavu sudiji za prekršaje protiv ţeljezničkog radnika ili odgovornog lica koje je učinilo
prekršaj pri vršenju ţeljezničkog saobraćaja.

213
VII - POSEBNE MJERE BEZBJEDNOSTI

Član 140.
Ţeljezničkom radniku privremeno će se zabraniti obavljanje poslova i radnih zadataka i to:
(1) ako je psihički i fizički nesposoban za vršenje poslova i zadataka na osnovu nalaza i mišljenja
odgovarajuće zdravstvene ustanove, za vrijeme dok ta nesposobnost traje,
(2) ako se ne podvrgne zdravstvenom pregledu na koji je upućen, za vrijeme dok se tom pregledu ne
podvrgne,
(3) ako prilikom provjeravanja stručne obučenosti ne pokaţe odgovarajuće znanje za vršenje poslova i
zadataka, za vrijeme dok ne pokaţe odgovarajuće stručno znanje,
(4) ako se ne podvrgne stručnom provjeravanju na koje je upućen, za vrijeme dok se tom provjeravanju
ne podvrgne.
U slučaju iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, privremenu zabranu izriče ovlašteni ţeljeznički radnik
Ţeljeznice Republike Srpske ili drugog operatora koje su tom radniku povjerili da obavlja poslove i radne
zadatke i donosi riješenje o privremenoj zabrani vršenja tih poslova za vrijeme dok se ne ispune ti uslovi
zbog kojih je privremena zabrana izrečena.

Član 141.
Ovlašteno lice nadleţnog organa, odnosno ovlašteni ţeljeznički radnik Ţeljeznice Republike Srpske i
ovlašteno lice drugog operatora će na licu mjesta privremeno udaljiti iz saobraćaja ţeljezničkog radnika i
to:
(1) ako ga zatekne da obavlja poslove i radne zadatke ili ako pokušava da obavlja poslove i radne zadatke
iako je očigledno da je taj radnik u takvom psihofizičkom stanju (umor, bolest, dejstvo lekova, druga ili
drugih opojnih sredstava) da nije sposoban da bezbjedno vrši svoje poslove i zadatke,
(2) ako ga zatekne da obavlja poslove i radne zadatke i ako utvrdi da u organizmu ima alkohola ili ako
pokazuje znake alkoholne poremećenosti,
(3) ako odbije da se podvrgne ispitivanju alkoholisanosti primenom odgovarajućih sredstava i aparata, ili
odbije da se podvrgne ljekarskom pregledu radi provjere da li ima alkohola u krvi i da li pokazuje
znakove alkoholne poremećenosti ili se nalazi pod dejstvom droga ili psihoaktivnih sredstava, na koju je
upućen,
(4) ako ga zatekne da obavlja poslove i radne zadatke duţe od dopuštenog trajanja radnog vremena u toku
jedne smjene,
(5) ako ustanovi da je nepaţnjom ili na drugi način prouzrokovao vanredni događaj na ţeljeznici i na taj
način ugrozio bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja,
(6) ako ustanovi da radnik vrši sluţbu bez sredstava za davanje signalnih znakova.
Ovlašteno lice nadleţnog organa, odnosno ovlašteni ţeljeznički radnik Ţeljeznice Republike Srpske ili
ovlašteno lice drugog operatora, koje je privremeno udaljilo iz saobraćaja ţeljezničkog radnika po
odredbama stava 1. tač. 1. do 5. ovog člana, duţno je da ţelezničkom radniku o tome izda riješenje koje
sadrţi: ime i prezime radnika, broj rješenja, vrijeme trajanja zabrane vršenja posla i zadataka i dan,
mjesec njegovog izdavanja.

Član 142.
Ţeljeznički radnik kome je po osnovu člana 141. stav 1. tač. 1. do 4. ovog zakona, privremeno zabranjeno
obavljanje poslova i radnih zadataka, odnosno koga po osnovu člana 141. stav 1. tač. 1. do 5. ovog
zakona, privremeno udalji iz saobraćaja, ne smije da obavlja poslove i radne zadatke u saobraćaju na
prugama Ţeljeznice Republike Srpske za vrijeme trajanja zabrane, odnosno za vrijeme za koje mu je
zabrana izrečena.

VIII - INDUSTRIJSKA ŢELJEZNICA I INDUSTRIJSKI KOLOSIJECI

Član 143.
Industrijska ţeljeznica moţe biti priključena na ţeljezničku prugu Ţeljeznica Republike Srpske.
Preduzeća u oblasti saobraćaja, industrije, rudarstva, šumarstva i drugim oblastima privrede mogu imati
industrijske kolosijeke priključene na ţeljezničku prugu u sastavu Republike, kao i postrojenja i objekte
na tim kolosijecima, ţeljeznička vozila i druga sredstva koja su izgrađena po posebnim tehničkim
elementima i uslovima u okviru prostora kojim one upravljaju.

214
Priključenje industrijskih ţeljeznica iz stava 1. i industrijskih koloseka iz stava 2. ovog člana uređuju
ugovorom Ţeljeznice Republike Srpske i preduzeće čija je industrijska ţeljeznica, odnosno industrijski
kolosijek priključen.
Član 144.
Preduzeća koja vrše javni prevoz stvari i putnika i preduzeća koja vrše prevoz stvari i radnika za
sopstvene potrebe na industrijskim ţeljeznicama i industrijskim kolosijecima, preduzeća koja se
priključuju na ţeljezničku prugu, duţna su da ţeljeznički saobraćaj na industrijskim ţeljeznicama i
industrijskim kolosijecima vrše na način i prema uslovima utvrđenim ovim zakonom ako Zakonom nije
drugačije uređeno.
Preduzeća koja odrţavaju industrijske kolosijeke duţni su da te kolosijeke odrţavaju u stanju kojim se
obezbjeđuje bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na uslove koje moraju ispunjavati ţeljezničke pruge shodno se
primjenjuju na industrijske ţeljeznice i industrijske kolosijeke i postrojenja, uređaje i opremu, kao i vozila
kao sastavni dio tih ţeljeznica, ako Zakonom nije drugačije određeno.

Član 145.
Pruga industrijske ţeljeznice ili industrijski kolosijek priključuje se na prugu Ţeljeznice Republike Srpske
u stanici, a izuzetno na otvorenoj pruzi, uz obavezu sprovođenja neophodnih mjera bezbjednosti
saobraćaja.
Ako se pruga industrijske ţeljeznice ili industrijski kolosijek priključuje na otvorenoj pruzi, odvojena
skretnica mora biti izvedena sa zaštitnim kolosijekom i osigurana signalima sa predsignalima.
Signali moraju da zavise od poloţaja skretnice koji se kontroliše iz susjednog posjednutog saobraćajnog
mjesta na pruzi.
Odvojena skretnica iz stava 3. ovog člana mora biti posjednuta ţeljezničkim radnicima, ako se njen
poloţaj ne kontroliše iz susjednog posjednutog mjesta na pruzi.
Pruga industrijske ţeljeznice ili industrijski kolosijek moţe se priključiti na ţeljezničku prugu samo ako
to odobre Ţeljeznice Republike Srpske na čiju se prugu to priključenje vrši.
Način priključivanja i saobraćajno-tehničke uslove za priključivanje pruge industrijske ţeljeznice ili
industrijskog kolosijeka i mere bezbjednosti saobraćaja, koje treba sprovesti u vezi sa priključivanjem,
utvrđuju Ţeljeznice Republike Srpske.
Ţeljeznička vozila preduzeća koje vrši prevoz stvari i radnika za sopstvene potrebe, kad učestvuju u
saobraćaju na prugama Republike, moraju ispunjavati uslove i normative propisane ovim zakonom za
ţeljeznička vozila Ţeljeznice Republike Srpske, kao i druge uslove u pogledu bezbjednog odvijanja
ţeljezničkog saobraćaja, u skladu sa Zakonom.

Član 146.
Pod uslovima utvrđenim ovim zakonom preduzeća iz člana 143. stav 2. ovog zakona, mogu na svojoj
industrijskoj ţeljeznici vršiti i javni prevoz putnika i stvari.

Član 147.
U okviru industrijske ţeljeznice izuzetno se mogu graditi pruge uzanog kolosijeka sa odgovarajućim
ţeljezničkim vozilima.
Član 148.
Poluprečnik krivine na pruzi industrijske ţeljeznice normalnog kolosijeka moţe iznositi na otvorenoj
pruzi najmanje 180 metara, a na glavnom prolaznom kolosijeku 250 metara.
Poluprečnik krivine na pruzi industrijske ţeljeznice uzanog kolosijeka moţe iznositi na otvorenoj pruzi
najmanje 80 metara.
Nosivost pruge industrijske ţeljeznice normalnog kolosijeka mora iznositi najmanje 15 t po osovini, a
uzanog kolosijeka 6 t po osovini.

Član 149.
Pruge industrijske ţeljeznice mogu se međusobno ukrštati u nivou, s tim da se mjesta ukrštanja opreme
odgovarajućim napravama i znakovima koji omogućuju bezbjedan i nesmetan saobraćaj.

Član 150.
Radnici preduzeća koja vrše prevoz stvari i radnika za sopstvene potrebe i koja raspolaţu sopstvenim
kolosijecima i ţeljezničkim vozilima, kad učestvuju u vršenju saobraćaja, moraju u pogledu stručne
spreme, obučenosti, psihičke i fizičke sposobnosti, kao i u pogledu drugih uslova koja su od značaja za
215
bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja, ispunjavati uslove i tehničke normative utvrđene ovim
zakonom.

IX - GRADSKA ŢELJEZNICA I ŢIČARA

Član 151.
Gradska ţeljeznica (tramvaj, uspinjača i drugo) je ţeljeznica sa posebnim saobraćajno-tehničkim
osobinama, kojom se vrši javni prevoz na teritoriji grada, odnosno mjesta, ili između grada, odnosno
mjesta i njegove bliţe okoline (javni gradski saobraćaj).

Član 152.
Ţičara je ţeljeznica sa posebnim saobraćajno-tehničkim osobinama kojom se vrši javni prevoz putnika i
stvari ili samo putnika, odnosno stvari ili lica i stvari za sopstvene potrebe.

Član 153.
Gradska ţeljeznica i ţičara se projektuje, gradi, rekonstruiše i odrţava prema posebnim tehničkim
elementima i uslovima u skladu sa odgovarajućim tehničkim propisima i standardima.
Na gradskoj ţeljeznici i ţičari mora se vršiti bezbjedan saobraćaj.
Nadleţno ministarstvo uređuje organizaciju i uslove prevoza na gradskoj ţeljeznici i ţičari, tehničke
elemente, uslove i mjere za izgradnju, rekonstrukciju i odrţavanje tih ţeljeznica, kao i mjere i uslove za
bezbjedno odvijanje saobraćaja na njima, te vršenje nadzora.

X – NADZOR

Član 154.
Poslove nadzora po odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, koji se odnose
na gradske ţeljeznice, ţičare i ski-liftove, vrši opštinski organ uprave.

Član 155.
(Prestao da vaţi na osnovu Zakona o inspekcijama RS - "Sl. glasnik RS", br. 113/05)

Član 156.
Ţeljeznice Republike Srpske, drugi operator ili imalac ţeljeznice duţni su obavjestiti nadleţni organ
inspekcije ţeljezničkog saobraćaja o radovima koji će se izvoditi na području ili u blizini ţeljeznice, ako
ti radovi mogu uticati na odvijanje i bezbjednost saobraćaja ili ako mogu ugroziti stabilnost ili
bezbjednost ţeljeznice.

XI - KAZNENE ODREDBE

Član 157.
Novčanom kaznom do 15.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj Ţeljeznice Republike Srpske
ili drugo pravno lice:
(1) ako ne organizuje ili ako trajno ne vrši kontrolu nad bezbjednim odvijanjem ţeljezničkog saobraćaja,
na način utvrđen Zakonom ili ako ne prati i ne analizira stanje bezbjednosti u ţeljezničkom saobraćaju i
ne preduzima mjere za unaprijeđenje bezbjednosti u ţeljezničkom saobraćaju radi otklanjanja nedostataka
na ţeljeznici (član 74.).
(2) ako ţeljezničke pruge projektuje, gradi ili odrţava tako da ne odgovaraju utvrđenoj prevoznoj ili
propusnoj moći pruge ili brzini vozova ili dozvoljenom osovinskom opterećenju ili masi natovarenih
vozila po duţnom metru ili zahtjevima bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja, ili drugim uslovima koji su
propisani za odnosnu prugu, ili ako pruge koje sluţe međunarodnom tranzitnom saobraćaju ne odgovaraju
još i uslovima koji su utvrđeni međunarodnim ugovorima (član 13. stav 9.),
(3) ako gradi ili odrţava ili koristi ţeljezničke pruge koje ne ispunjavaju osnovne uslove u pogledu širine
kolosijeka, poluprečnika krivine, nagiba nivelete, razmaka između osa kolosijeka, razmaka kolosijeka u
stanici, razmaka između kolosijeka na otvorenoj pruzi dvokolosiječnih paralelnih pruga i dozvoljenog
osovinskog opterećenja, ili ako gradi ţeljezničke pruge koje ne ispunjavaju uslove slobodnog profila za
otvorenu prugu, za mostove, tunele i za stanice (član 13. st. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. i 8.),

216
(4) ako ţeljezničku prugu ili postrojenje ili objekte ili uređaje na toj pruzi preda saobraćaju prije nego što
se tehničkim pregledom utvrdi da ţeljeznička pruga, postrojenje, objekat, ili uređaj na toj pruzi ispunjava
propisane uslove (član 17. stav 1.),
(5) ako mjesta između kolosijeka i pored kolosijeka, predviđena za ulaz i izlaz putnika ne osvjetli i
izdigne iznad nivelete šine na visinu koja omogućava putnicima nesmetano i bezbjedno ulaţenje u voz i
izlaţenje iz voza (član 14.),
(6) ako je međusobno ukrštanje ţeljezničkih pruga ili ukrštanje ţeljezničkih pruga sa drugom izvedeno u
nivou (član 19.),
(7) ako na zajedničkom mostu ne odvoji ţeljezničku prugu od javnog puta sigurnosnom ogradom (član
20.),
(8) ako ne obezbjedi propisani razmak između pruge i puta u skladu sa članom 22. stav 1. ovog zakona,
(9) ako ne primjenjuje mere za bezbjedan i nesmetan saobraćaj na mjestima gde se ukrštaju pruge i putevi
u istom nivou i ako putne prelaze ne odrţava u stanju koje osigurava bezbjedan i uredan saobraćaj (član
29. stav 1.), i ako nije urađena tehnička dokumentacija za putni prelaz data u članu 27. ovog zakona,
(10) ako zemljane puteve koji se ukrštaju sa ţeljezničkom prugom u istom nivou ne pokaldrmiše u duţini
najmanje po 20 m sa obje strane pruge u cijeloj njihovoj duţini (član 38. stav 1.),
(11) ako sistem veza ne gradi ni ne odrţava tako da predstavlja jedinstvenu tehničku i tehnološku cijelinu
i takav da ne zadovoljava potrebe za obezbjeđenje bezbjednog odvijanja ţeljezničkog saobraćaja (član
39),
(12) ako izgradnju, odnosno rekonstrukciju i opravku ţeljezničkih objekata ne vrši u skladu sa
standardnim tehničkim normativima, materijalom i rezervnim dijelovima koji su snabdjeveni atestima od
strane nadleţnog organa (član 41),
(13) ako prilikom čišćenja snijega sa nadvoţnjaka iznad elektrificiranih pruga ne obezbjedi odgovarajuću
mehaničku zaštitu od obrušavanja snijega na kontaktnu mreţu (član 42. stav 2.),
(14) ako ne opremi saobraćajna mjesta na ţelezničkoj pruzi signalno-sigurnosnim uređajima i
postrojenjima zavisno od maksimalno dozvoljene brzine kretanja voza (član 43.),
(15) ako ne sprovede odgovarajuće zaštitne mjere na mjestima na kojima je kontaktna mreţa pod
naponom ili na kojima su postavljeni uređaji kontaktne mreţe, gde postoji opasnost po ţivot ljudi (član
45. stav 1.),
(16) ako ne sprovede odgovarajuće mjere zaštite od električnih uticaja na signalno-sigurnosnim i
telekomunikacionim uređajima ili na dijelovima tih uređaja koji se nalaze u neposrednoj blizini kontaktne
mreţe (član 45. stav 2.),
(17) ako ne postavi kontaktni provodnik monofaznog ili jednosmjernog sistema na propisan način,
odnosno ako ne postavi zaštitne kapije sa jedne i druge strane putnih prelaza za drumska vozila čija
ukupna visina zajedno sa teretom na njemu prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu, kao i
odgovarajući saobraćajni znak zabrane saobraćaja za drumska vozila čija ukupna visina zajedno sa
teretom na njemu prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu na propisanoj udaljenosti od zaštitnih
kapija sa jedne i druge strane putnog prelaza (član 46.),
(18) ako na ţeljezničkim stanicama ili na drugim saobraćajnim mjestima na pruzi, na kojima se reguliše
ţeljeznički saobraćaj, ne obezbjedi potrebne prostorije ili uređaje za osvjetljavanje, ili naprave i opremu,
ili druge potrebne uređaje koji omogućavaju bezbjedno upravljanje saobraćajem (član 47. stav 1.),
(19) ako mjesta za primanje, smještanje ili otpremanje putnika nisu osvjetljena ili nisu snabdjevena
odgovarajućim uređajima, postrojenjima ili opremom, koji su potrebni za vršenje poslova na tim mjestima
(član 47. stav 2.),
(20) ako pristupe do vozova na ţeljezničkim stanicama ili stajalištima dvokolosiječne pruge sa velikom
frekvencijom putnika i vozova ne izvede tako da putnici ne prelaze preko kolosijeka (član 47. stav 3.),
(21) ako stajališta na dvokolosiječnim prugama ne obezbjedi peronima povezanim prelazima ispod i iznad
pruge ili peronima sa pristupnim prelazima za usmjeravanje putnika na objezbeđen putni prelaz ili
pješački prelaz, ako ih ne zaštiti ţeljezničkim signalima (član 47. stav 4.),
(22) ako na stajalištima dvokolosiječnih pruga, osim stajališta na ostvrskim peronima, ne postavi ogradu
između kolosijeka (član 47. stav 5.),
(23) ako postavi ili izvede ili koristi cjevovode ili vodovode ili električne ili telefonske ili telefonske
vazdušne linije ili podzemne kablove ili druge slične instalacije ili uređaje, tako da ugroţavaju
bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja ili ometaju vršenje i razvoj ţeljezničkog saobraćaja ili ako ove
instalacije ili uređaje postavi bez prethodne saglasnosti ţeljezničkog preduzeća (član 48),
(24) ako ţeljezničke pruge i postrojenja, objekte i uređaje na njima, ne odrţava u stanju koje obezbjeđuje
bezbjedan saobraćaj ili ako redovno ne kontroliše ili povremeno ne pregleda ţeljezničke pruge i
postrojenja, objekte i uređaje na njima (član 49. st. 1, 3. i 4.),
217
(25) ako ne ispunjava propisane uslove za odrţavanje, kontrolu i preglede ţeljezničkih pruga (član 49.
stav 2),
(26) ako u pruţnom pojasu izvodi radove i skladišti materijal kojim bi se mogli oštetiti pruga i pruţni
objekti, umanjiti stabilnost terena ili ometati, odnosno ugroţavati ţeljeznički saobraćaj: sadi drveće,
postavlja znakove, oznake ili izvore svjetlosti koji mogu oteţavati uočavanje ţeljezničkih signala ili mogu
dovesti u zabludu ţeljezničkog radnika u pogledu značenja ţeljezničkog signala (član 54.),
(27) ako blagovremeno ne preduzme mjere tehničke i fizičke zaštite ţeljezničkih pruga i objekata na
pruzi, za obezbjeđenje bezbjednog odvijanja ţeljezničkog saobraćaja na mjestima odronjavanja, ili na
mjestima bujica ili na mjestima izloţenim vijavicama ili jakim vjetrovima, na kojima moţe doći do
ometanja ili ugroţavanja ţeljezničkog saobraćaja (član 15. stav 1. i član 117.),
(28) ako u svako doba, a posebno u zimskom periodu ne preduzme mjere za obezbjeđenje bezbjednog
odvijanja ţeljezničkog saobraćaja (član 118.),
(29) ako ne organizuje i ne vrši redovnu provjeru stručne obučenosti radnika koji učestvuju u vršenju
ţeljezničkog saobraćaja (član 119. stav 4.),
(30) ako priključi ţeljezničku prugu na drugu prugu Ţeljeznica Republike Srpske van dopuštenog mjesta
bez sprovođenja neophodnih mjera bezbjednosti saobraćaja (član 145. stav 1.),
(31) ako ţeljezničku prugu priključi na otvorenoj pruzi magistralne pruge, a odvojena skretnica nije
izvedena sa zaštitnim kolosijekom, ili ako nije osigurana signalima i predsignalima (član 145. stav 2.),
(32) ako ne obezbjedi posjedanje odvojene skretnice ţeljezničkom radniku u slučajevima kada njen
poloţaj ne moţe da se kontroliše iz susjednog posednutog saobraćajnog mjesta na pruzi (član 145. st. 3. i
4.),
(33) ako koristi ţeljeznička vozila koja ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom ili propisima
standardima ili tehničkim normativima ili propisima o zaštiti od poţara (član 58.),
(34) ako koristi ţeljeznička vozila koja ne ispunjavaju propisane uslove za pruge na kojima saobraćaju, a
u pogledu gabaritnih dimenzija vozila, osovinskog opterećenja i mase po duţnom metru (član 59. stav 1.),
(35) ako koristi ţeljeznička vozila koja su namjenjena za korištenje u međunarodnom ţeljezničkom
saobraćaju, a koja ne ispunjavaju uslove utvrđene obavezujućim međunarodnim ugovorima (član 60. stav
3.) bez posebnog odobrenja,
(36) ako proizvodi ţeljeznička vozila koja ne odgovaraju uslovima propisanim ovim zakonom,
propisanim standardima i tehničkim normativima propisanim za prototip ţeljezničkog vozila (član 61. i
70.),
(37) ako pusti u saobraćaj ţeljezničko vozilo bez izvršenog tehničkog pregleda kojim je utvrđena
podobnost za puštanje u saobraćaj (član 62.),
(38) ako u saobraćaju koristi ţeljezničko vozilo koje nije upisano u evidenciju ţeljezničkih vozila (član
63.),
(39) ako ţeljezničko vozilo ne odrţava u stanju koje obezbjeđuje bezbjedan ţeljeznički saobraćaj, ili ako
redovno ili povremeno ne pregleda ţeljezničko vozilo (član 64.),
(40) ako ţeljezničko vozilo ne opremi uređajima za kočenje (član 65.),
(41) ako putnička kola ne opremi uređajima za grijanje, uređajima za električno osvjetljenje, sanitarno-
higijenskim uređajima i ako ih ne podesi za bezbjedno prelaţenje putnika iz jednih kola u druga (član
68.),
(42) ako ţeljezničko vozilo ne opremi aparatima za gašenje poţara (član 69.),
(43) ako na dijelovima ţeljezničkih vozila koja mogu doći pod električni napon ne sprovede propisane
zaštitne mjere (član 71.),
(44) ako vučno vozilo ne opremi uređajima za davanje zvučnih signala ili registrujućim brzinomjerom
(tahografom) ili ako dizel-lokomotive, električne lokomotive ili motorna kola ne opremi budnikom (član
67. st. 1. i 2.),
(45) ako se ne pridrţava objavljenog reda voţnje i ako uredno i redovno ne odrţava saobraćaj za vrijeme
vaţenja reda voţnje (član 89. stav 2.),
(46) ako obustavi prevoz na nerentabilnoj pruzi ili njenom dijelu bez saglasnosti, odnosno prećutne
saglasnosti Vlade, protivno članu 80,
(47) ako vozovi koji saobraćaju ţeljezničkim prugama nisu opremljeni signalima postavljenim na kraju
voza, koji su prevučeni reflektujućom materijom tako da reflektuju svjetlost odgovarajuće boje i jačine
(član 108.),
(48) ako Ţeljeznice Republike Srpske, drugi operater ili imalac ţeljeznice ne obavijeste nadleţni organ
inspekcije ţeljezničkog saobraćaja o radovima koji će se izvoditi na području ili u blizini ţeljeznice, ako
ti radovi mogu uticati na odvijanje i bezbjednost saobraćaja ili ako mogu ugroziti stabilnost ili
bezbjednost ţeljeznice (član 156).
218
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom do 1.500 konvertibilnih maraka i
odgovorno lice Ţeljeznice Republike Srpske ili nekog drugog pravnog lica.

Član 158.
Novčanom kaznom od 2.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj Ţeljeznice Republike Srpske ili
drugo pravno lice:
(1) ako ne vodi evidenciju i druge tehničke podatke o ţeljezničkoj pruzi i postrojenjima, objektima i
uređajima na pruzi, koji su od značaja za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, na način utvrđen Zakonom
(član 18. stav 5.),
(2) ako u pruţnom pojasu gradi objekte i postrojenja koja sluţe za utovar ili istovar robe, bez prethodne
saglasnosti Ţeljeznica Republike Srpske i imaoca ţeljeznice (član 21. stav 2.),
(3) ako ne vodi evidenciju o ţeljezničkim vozilima i druge tehničke podatke koji su od značaja za
bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja na način utvrđen Zakonom (član 63. stav 2.),
(4) ako vučno vozilo u saobraćaju na ţeljezničkim prugama ne opremi sopstvenim auto-stop uređajima ili
potrebnim radio uređajima (član 66.),
(5) ako vučno vozilo ne opremi priborom za prvu pomoć i drugim priborom (član 67. stav 3.),
(6) ako ţeljeznički saobraćaj ne vrši prema propisanim uslovima o načinu regulisanja i vršenja
ţeljezničkog saobraćaja, ili o sastavu voza ili o kočenju vozova (član 88. stav 2.),
(7) ako prevoz putnika i stvari u ţeljezničkom saobraćaju vrši ţeljezničkim vozilima koja ne odgovaraju
propisanim uslovima za bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja (član 88. stav 3.),
(8) ako vozove za prevoz putnika ne obiljeţi sa strane putokaznim tablama (član 88. stav 4.),
(9) ako saobraćaj putničkih i teretnih vozova vrši bez unaprijed utvrđenog reda voţnje, ili ako red voţnje
koji se odnosi na redovan prevoz putnika ne objavi najkasnije 15 dana pre njegovog stupanja na snagu, ili
ako se ne pridrţava reda voţnje, ili ako ne preduzima mjere za njegovo bezbjedno izvršenje i u njemu
deklarisani kvalitet usluga (član 89. stav 1.),
(10) ako voz u saobraćaju na pruzi ne posjeduje propisani broj ţeljezničkih radnika odgovarajuće spreme
i obučenosti (član 90.),
(11) ako u voz uvrsti ţeljezničko vozilo koje ne odgovara propisanim uslovima i tehničkim normativima,
ili je nesposobno za saobraćaj, ili ako nije u granicama propisanog profila, ili ako prekoračuje dozvoljeno
osovinsko opterećenje, odnosno dozvoljenu masu po duţnom metru (član 92. stav 2.),
(12) ako teretna kola natovarena materijalima opasnim po ljudski ţivot, bezbjednost okoline ili saobraćaj,
ili ako te materije ne prevozi u skladu sa Zakonom i drugim propisima o prevozu opasnih materija (član
93.),
(13) ako saobraća vozom brzinom koja ne odgovara tehničkoj sposobnosti pruge ili postrojenja ili uređaja
na pruzi, ili sposobnosti ţeljezničkog vozila, ili kočnoj masi, ili ako brzinu voza ne prilagodi propisanoj
brzini na određenoj pruzi ili na nekom njenom dijelu (član 94. st. 1. i 2.),
(14) ako voz ne opremi aparatima sa hemijskim sredstvima za gašenje poţara i priborom za prvu pomoć
smještenim na lako dostupnim mjestima (član 95. stav 1.),
(15) ako voz za prevoz putnika, za vrijeme voţnje kroz tunel, koja traje duţe od tri minute ne osvjetli, ili
ako kola za prevoz putnika ne zagrije, a spoljna temperatura je niţa od plus 12 stepeni Celzijusa (član 95.
st. 2. i 3.),
(16) ako prije započinjanja radova na pruzi ili za vrijeme odrţavanja ţeljezničke pruge ne preduzima
propisane mjere za bezbjednost saobraćaja, sigurnost radnika koji izvode radove na pruzi (član 96. stav
1.),
(17) ako prije početka izvođenja radova na pruzi ili odrţavanju tih istih objekata ne obezbjedi mjesto na
kome će se izvoditi ti radovi (član 96. stav 2.),
(18) ako za vrijeme trajanja radova na pruzi ili postrojenju na objektu ili uređaju na pruzi ne organizuje
bezbjedan saobraćaj na mjestu izvođenja tih radova (član 96. stav 3.),
(19) ako po završetku radova ne ukloni sa ţeljezničke pruge ostatke materijala ili sredstava rada ili druge
predmete koje je postavila prilikom izvođenja radova i ako ne postavi opremu ili telekomunikacione,
signalno-sigurnosne i druge uređaje koji su neophodni za bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja
(član 96. stav 4.),
(20) ako ne vodi podatke o vozu, njegovom sastavu, posadi, kočenju i kretanju i o događajima u vezi sa
njegovim saobraćajem (član 97.),
(21) ako ţeljezničke pruge ne opremi propisanim signalima i signalnim oznakama (član 99.),
(22) ako signalima i signalnim oznakama ne označi opasnost privremenog karaktera i ako te signale i
signalne oznake ne ukloni čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni (član 100.),

219
(23) ako postavi sistem signalizacije i signalnih oznaka koji ne odgovara organizaciji, procesu rada ili
zahtjevima bezbjednosti saobraćaja, ili ako sistem signalizacije i signalnih oznaka nije u pregledu
signalnih pojmova (član 101.),
(24) ako signale ne postavi i ne odrţava ili ne osvjetli sopstvenim izvorom svjetlosti ili ne prevuče
reflektujućom materijom tako da ih ţeljeznički radnici ili druga lica ne koja se ti signali odnose mogu
lahko uočiti (član 103.),
(25) ako na određenim mjestima na stanicama ili na pruzi ne postavi signale koji sluţe za očuvanje lične
bezbjednosti ţeljezničkih radnika i drugih lica (član 104.),
(26) ako signale ne ukloni, ne dopuni ili ne zamjeni u slučajevima kada njihovo značenje ne odgovara
izmjenjenim uslovima ili zahtjevima bezbjednosti saobraćaja (član 106.),
(27) ako voz ne označi, na čeonoj strani noću, a na kraju voza i danju i noću odgovarajućim signalima
(član 107.),
(28) ako ne preduzme mjere za spašavanje lica i pruţanje pomoći povređenim licima u vanrednim
događajima nastalim u ţeljezničkom saobraćaju (član 110. stav 1.),
(29) ako ne preduzme mjere za uspostavljanje saobraćaja u slučaju prekida koji je nastao usljed vanrednih
događaja (član 110. stav 2.),
(30) ako ne utvrdi uzroke vanrednih događaja nastalih u ţeljezničkom saobraćaju i okolnosti pod kojima
su nastali (član 111. stav 2.),
(31) ako je obavještena o vanrednom događaju u kome je bilo povređenih i poginulih lica, a o tome ne
obavjesti najbliţu zdravstvenu ustanovu (član 111. stav 4.),
(32) ako na ţeljezničkoj pruzi ispred putnog prelaza ne postavi propisane signalne znakove (član 30.),
(33) ako za vozilo koje saobraća na putevima sa posebnom dozvolom za vanredni prelaz ne pribavi
saglasnost za prelaz preko putnog prelaza (član 25. stav 3.),
(34) ako ne utvrdi objekte od posebnog značaja za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja i ne organizuje i
ne vrši fizičku i tehničku zaštitu tih objekata (član 57.),
(35) ako prugu industrijske ţeljeznice ili industrijskog koloseka priključi na ţeljezničku prugu bez
odobrenja Ţeljeznica Republike Srpske (član 148. stav 5.),
(36) ako ne organizuje čuvanje i povremeni pregled vozila van saobraćaja (član 72.).
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice Ţeljeznice Republike Srpske ili drugog
pravnog lica novčanom kaznom od najmanje 200 konvertibilnih maraka.

Član 159.
Novčanom kaznom od 300 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj Ţeljeznice Republike
Srpske ili neko drugo pravno lice:
(1) ako dozvoli dalje vršenje određenih poslova ţeljezničkom radniku za koga se prilikom provjeravanja
stručne obučenosti utvrdi da nije stručno sposoban za vršenje tih poslova, ili da se nije podvrgao tome
provjeravanju (član 119. stav 5.),
(2) ako dozvoli ţeljezničkom radniku da obavlja poslove svog zanimanja, mada ne ispunjava propisane
zdravstvene uslove ili se nije podvrgao zdravstvenom pregledu (član 138. stav 2.),
(3) ako dozvoli dalje vršenje poslova ţeljezničkom radniku za koga se utvrdi da ne ispunjava zdravstvene
uslove za vršenje tih poslova ili da radi pod dejstvom alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih
sredstava ili da je sklon upotrebi alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava (član 128. i 129.
stav 3.),
(4) ako u ţeljezničkim stanicama ili depoima u kojima se ţeljezničkim radnicima obezbjeđuje odmor
između dvije uzastopne smjene ne obezbjede propisane prostorije za odmor i ishranu radnika (član 136.),
(5) ako ţeljezničkom radniku privremeno ne zabrani obavljanje poslova i radnih zadataka u slučajevima
iz člana 140. stav 2. ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice Ţeljeznice Republike Srpske ili drugog
pravnog lica novčanom kaznom od 50 do 100 konvertibilnih maraka.

Član 160.
Novčanom kaznom od 20 do 50 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj ţeljeznički radnik -
pojedinac, odgovoran za bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja:
(1) ako rasporedi ţeljezničkog radnika ili mu dopusti da radi protivno odredbama Zakona o ukupnom
radnom vremenu, trajanju smjene i upravljanju vučnim vozilom, o dnevnom i nedeljnom odmoru i o
rasporedu u smjenama voznog i staničnog osoblja (čl. 135. i 136.),
(2) ako ne organizuje i trajno ne obavlja kontrolu bezbjednosti ţeljezničkog saobraćaja ili ne preduzima
potrebne mjere u pogledu primjene odredaba ovog zakona (član 139. stav 1.).
220
 Član 161.
Novčanom kaznom od 20 do 30 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj ţeljeznički radnik ili drugi
radnik kada učestvuje u saobraćaju na pruzi:
(1) ako se u vršenju saobraćaja ne pridrţava ograničenja ili zabrana, ili obaveza datih pomoću signalnih
znakova (član 102.),
(2) ako ne postupi po signalu koji ima značenje obaveznog naređenja ili upozorenja, a koji se odnosi na
njega (član 105.),
(3) ako ne daje propisane signalne znake u ţeljezničkom saobraćaju u propisanim slučajevima ili ne
postupi po njima (član 109.),
(4) ako vrši poslove za koje nema stručnu spremu i za koje nije stručno obučen (član 120. stav 2.),
(5) ako vrši određene poslove a ne ispunjava propisane zdravstvene uslove za vršenje tih poslova (član
128. stav 1.),
(6) ako stupa na rad ili vrši određene poslove a u tolikoj je mjeri bolestan ili je u takvom psihičkom stanju
da je nesposoban da vrši poslove (član 129. stav 1.),
(7) ako vrši svoje poslove ili stupi na rad pod dejstvom alkoholnih pića, ili opojnih droga ili psihoaktivnih
sredstava (član 129. stav 3.),
(8) ako se ne pridrţava odredbi ovog zakona u pogledu regulisanja ili vršenja ţeljezničkog saobraćaja ili o
signalima ili o odrţavanju pruga, postrojenja, objekata i uređaja na njima, kao i ţeljezničkih vozila (član
137. stav 1.),
(9) ako ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme i obučenosti i psihičke i fizičke sposobnosti a
učestvuje u saobraćaju na prugama (čl. 121, 122. i 150.).

Član 162.
Novčanom kaznom od 20 do 60 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj pojedinac:
(1) ako u slučaju vanrednog događaja u kome je bilo povređenih i poginulih lica ne učestvuje u
spašavanju i pruţanju pomoći povređenim licima, ili ako o tome odmah ne obavjesti Ţeljeznice Republike
Srpske ili imaoca ţeljeznice, najbliţu zdravstvenu organizaciju ili nadleţni organ unutrašnjih poslova
(član 111. stav 2.),
(2) ako prelazi prugu van putnog ili pješačkog prelaza (član 25. stav 1.),
(3) ako ometa bezbjedno odvijanje ţeljezničkog saobraćaja (član 115. st. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. i 10),
(4) ako se ne pridrţava unutrašnjeg reda na ţeljeznici i javnog reda na mjestima koja su predviđena za
pristup i kretanja na ţeljezničkom području ili u vozovima (član 116.).

Član 163.
Uz kaznu za prekršaj iz čl. 161. i 162. ovog zakona, učiniocu prekršaja moţe se izreći zaštitna mjera
zabrane vršenja duţnosti ţeljezničkog radnika sa posebnim ovlaštenjem ili drugog radnika odgovornog za
bezbjednost ţeljezničkog saobraćaja, odnosno zabrane vršenja poslova ţeljezničkom radniku u trajanju od
tri mjeseca do jedne godine.

Član 164.
Ovlašteno lice nadleţnog organa moţe pojedincu za prekršaj, iz člana 162. tač. 2. i 4. ovog zakona, na
licu mjesta izreći i naplatiti mandatnu kaznu od 10 konvertibilnih maraka.

XII - ZAVRŠNE I PRELAZNE ODREDBE

Član 165.
Do donošenja propisanih akata (pravilnika i uputstava) iz člana 5. za obavljanje ţeljezničkog saobraćaja
primjenjivaće se postojeći akti ZJŢ, kojima je uređeno obavljanje ţeljezničkog saobraćaja, ukoliko nisu u
suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 166.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivati Zakon o osnovama bezbjednosti ţeljezničkog
saobraćaja ("Sluţbeni list SFRJ", broj 21/91), Zakona o ţeljeznicama ("Sluţbeni list SR BiH", br. 41/79,
36/87 i 22/90), u skladu sa članom 12. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Republike Srpske.

Član 167.
JOP Ţeljeznice Republike Srpske nastavljaju sa svojim radom u skladu sa ovim zakonom.

221
 Član 168.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku Republike Srpske".

222
 ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ŢELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE

223
224
 ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ŢELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE

Ĉlan 1.
U Zakonu o ţeljeznicama Republike Srpske („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/01, 110/03 i 59/08) u
članu 1. poslije stava 1. dodaje se novi stav 2, koja glasi:
„2. Odredbe ovog zakona odnose se i na pruge uzanog kolosijeka.“

Ĉlan 2.
Član 5. mijenja se i glasi:
„(1) Pravilnike i uputstva kojima se detaljnije propisuje mjere i radnje utvrĎene ovim zakonom donosi ministar
saobraćaja i veza.
(2) Kontrolu kvaliteta i standarda pri izradi ureĎaja, dijelova materijala i opreme koji se ugraĎuju na prugama i
ţeljezničkim vozilima vrše stručne institucije ovlaštene od strane Ministarstva saobraćaja i veza.“

Ĉlan 3.
U članu 8. u stavu 3. brišu se riječi:“u roku od pet godina.“

Ĉlan 4.
U članu 10. u tački 16. riječ:“vozač“ zamjenjuje se riječju“mašinovoĎa“.
U istom članu mijenja se tačka 32. i glasi:
„32. Radionica za odrţavanje ţeljezničkih vozila je ţeljeznički objekt sa odgovarajućim postrojenjima, opremom
i ureĎajima u kojem se vrši priprema, odrţavanje iopravka ţeljezničkih vozila.“

Ĉlan 5.
U članu 12. u stavu 1. poslije riječi:“izgradnji“, dodaju se riječi:“ili rekonstrukciji“.

Ĉlan 6.
U članu 13. u stavu 1. dodaje se nova tačka 10. koja glasi:
„10. uzane pruge grade se sa kolosijekom širine 760 mm i osovinskog opterećenja do 10 t po osovini i moraju da
ispunjavaju ostale uslove i tehničke norative definisane propisima koji regulišu ovu oblast.“

Ĉlan 7.
U članu 61. ust. 1. i 2. riječi:“nadleţni organ Republike“ zamjenjuju se riječima: “Ministarstvo saobraćaja i veza“.

Ĉlan 8.
U članu 77. stav 3. briše se.

Ĉlan 9.
Član 152. mijenja se i glasi:
(1) „Ţičare su postrojenja sastavljena od više komponenti, koje su projektovane, proizvedene, sklopljene i
koriste se za prevoz lica.
(2) Pod postrojenjem iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se cijeli sistem postavljen na mjesto upotrebe, koji
se sastoji od infrastrukture i sljedećih podsistema:
a) uţad;
b) pogoni i kočnice;
c) mašinska oprema;
d) vozila;
e) elektrotehnički ureĎaji i
f) oprema za spašavanje.
(3) U ţičare iz stava 1. ovog člana ubrajaju se:
a) uspinjače;
b) kabinske ţičare i

225
c) vučnice.“
(4) Ţičare se projektuju i izraĎuju na način koji omoguĎuje bezbjedno rukovanje, uzimajući u obzir vrstu
postrojenja i tehničke osobine terena, okolinu, atmosferske i meteorološke uslove, kao i objekte i prepreke
smještene u blizini trase ţičare, vodeći računa da se ne zagaĎuje okolina i da se ne ugroţava sigurnost
tokom rada i odrţavanja.
(5) Ţičare se projektuju, koriste i odrţavaju u skladu sa sljedećim principima:
a) uklanjaju se ili u slučaju da to nije moguće, smanjuju rizici prilikom projektovanja i izgradnje;
b) utvrĎuju i provode neophodne mjere za zaštitu od opasnosti koje nije moguće otkloniti prilikom
projektovanja i izgradnje i utvrĎuju i navode preventivne mjere kako bi se otklonili rizici i opasnosti iz
t. a) i b) ovog stava.
(6) Pristup mjestima namijenjenim za ulaz i izlaz korisnika ţičare, organizuju se na način da se vodi računa o
kretanju i zaustavljanju vozila i da se garantuje sigurnost osoba, posebno na mjestima gdje postoji opasnost
od padanja, a ako je ţičara projektovana za prevoz djece ili osoba smanjene pokretljivosti mora se
omogućiti bezbjedno korištenje postrojenja.
(7) Pravilnik o ţičarama donosi Ministar saobraćaja i veza.

Ĉlan 10.
Član 153. mijenja se i glasi:
(1) Postrojenje, podsistemi i sigurnosne komponente koje se ugraĎuju u postrojenja, projektuju se i izgraĎuju na
način da mogu podnijeti sva opterećenja koja nastaju u različitim uslovima, uključujući i ona do kojih
dolazi kad se postrojenje ne koristi, spoljne i dinamičke uticaje i pojavu zamora i uz praćenje tehničkog
razvoja, posebno u pogledu izbora materijala.
(2) Kod projektovanja i izgradnje ţičare mora se omogućiti sigurno odvijanje odrţavanja i popravke ţičare,
kao i da unutrašnje ili spoljno štetno djelovanje otrovnih plinova, buke ili vibracija bude u okviru
propisanih granica.
(3) Za sve planirane ţičare neophodno je izraditi sigurnosnu analizu koja će omogućiti da se pri projektovanju i
izradi ţičare obuhvati lokalno okruţenje i najnepovoljnije moguće situacije, te utvrde rizici koji se mogu
pojaviti u toku rada.
(4) Sigurnosna analiza iz stava 3. ovog člana obuhvata i sigurnosne ureĎaje i uticaj sigurnosnih ureĎaja na
postrojenja i podsisteme iz člana 152. stav 2. ovog zakona.
(5) Postupak za odobravanje izrade i puštanja u upotrebu ţičare utvrĎuje Ministarstvo saobraćaja i veza uz
saglasnost Ministarstva za prostorno ureĎenje i graĎenje.

Ĉlan 11.
Poslije člana 153. dodaje se novi član 153a koji glasi: „153a
(1) Ţičara moţe raditi samo na osnovu odobrenja za rad ţičare, koje mora biti istaknuto na vidljivom mjestu.
(2) Odobrenje iz stava 1. ovog člana daje se na period od jedne godine na osnovu upotrebne dozvole, a po
isteku tog perioda izdaje se poslije izvršenog godišnjeg stručnog tehničkog pregleda, najkasnije tri mjeseca
prije isteka vaţenja odobrenja.
(3) Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje Ministarstvo saobraćaja i veza.
(4) Ministarstvo iz stava 3. ovog člana vodi evidenciju ţičara koje imaju odobrenje za rad.“

Ĉlan 12.
U članu 157. poslije tačke 48. dodaje se nova tačka 49, koja glasi:
„49. ako postupi suprotno odredbama člana 21.“

Ĉlan 13.
Član 167. se briše.

Ĉlan 14.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Republike Srpske“.

226
 OBRAZLOŢENJE
NACRTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ŢELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE

I - USTAVNI OSNOV
Ustavni osnov za donošenje ovog nacrta sadrţan je u amandmanu XXXII na član 68. t. 6. i 8. Ustava Republike
Srpske prema kojima Republika, izmeĎu ostalog ureĎuje i obezbjeĎuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu
svih oblika svojine, pravni poloţaj preduzeća i drugih organizacija, kao i osnovne ciljeve i pravce privrednog
razvoja, te politiku i mjere za usmjeravanje razvoja.

II - USKLAĐENOST SA USTAVOM, PRAVNIM SISTEMOM I PRAVILIMA NORMATIVNO-

PRAVNE TEHNIKE

III - RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Razlozi za donošenjem ovog zakona nastali su usljed stalne potrebe za rekonstrukcijom i modernizacijom
ţeljezničke infrastrukture. Uprkos poteškoćama u radu i poslovanju, Ţeljeznice Republike Srpske koje su jedino
ţeljezničko preduzeće u Republici Srpskoj, moraju da odrţe konkurentnost sa ţeljezničkim preduzećima u
okruţenju, te da prate tehnološki razvoj i dostignuća ovog vida saobraćaja. S tim u vezi neophodno je da se vrši
izgradnja, ali i rekonstrukcija infrastrukture, što će ţeljeznicama omogućiti da adekvatno odgovore svim
zahtjevima trţišta.
TakoĎe, bilo je neophodno da se u ovom zakonu obuhvatei turističke pruge uzanog kolosijeka, s obzirom da ista
već postoji na dionici Višegrad-Dobrun, a vode se i aktivnosti na izgradnji turističke pruge Srnetica-Mliništa-
Šipovo.
Ovim izmjenama i dopunama Zakona o ţeljeznicamaizvršeno je djelimično transponovanje EU direktive
2000/9/EZ o ţičarama projektovanim za prevoz lica, odnosno data je definicija ţičara, način projektovanja i
izrade, kao i ovlaštenje ministru saobraćaja i veza da donese pravilnik o ţičarama.

IV OBRAZLOŢENJE PREDLOŢENIH RJEŠENJA

Članom 1. dodato je da se odredbe ovog zakona odnose i na turističke pruge uzanog kolosijeka.
Član 2.Promijenjen je član 5. osnovnog teksta na način da pravilnike i uputstva donosi Ministarstvo saobraćaja i
veza, a kontrolu kvaliteta i standarda pri izradi ureĎaja, dijelova materijala i opreme vrše ovlaštene institucije.
Članom 3.izvršena je izmjena člana 8. na način da je ostala obaveza ŢRS da obezbijede licencu i potvrdu o
bezbjednosti, ali je brisan rok u kojem to ŢRS mora da učini.
U članu 4. ispravljena je tehnička greška i riječ:“vozač“ zamijenjena je riječju: „mašinovoĎa“,a takoĎe je
promijenjena tačka 32. i umjesto definicije:“lokomotivski depo“ data je definicija:“radionice“ koja se uobičajeno
koristi.
Član5. Poslije riječi:“izgradnja“ dodata je i riječ: “rekonstrukcija“, tako da su ŢRS i imalac ţeljeznice duţni da
prije otpočinjanja rekonstrukcije ţeljezničke pruge objave početak radova u dnevnim listovima ili na uobičajen
način.
Član 6. Član 13. dopunjen je parametrima za turističke pruge uzanog kolosjeka.
U članu 7. naveden je naziv organa drţavne uprave nadleţan za poslove izdavanja odobrenja za prototip
ţeljezničkog vozila, kao i utvrĎivanje uslova koje prototip mora da ispunjava.
Članom 8. brisana je odredba kojom je propisano da licencu za vršenje prevoza ŢRS izdaje nadleţni organ
Republike, s obzirom da je to ovlaštenje Regulatornog odbora.
Čl. 9, 10.i 11. izvršena je izmjena člana 152. i 153, i dodat je novi član 153a, na način da je izvršeno djelimično
transponovanje EU direktive o ţičarama projektovanim za prevoz lica 2009/EZ.
U članu 12. u kaznenim odredbama člana 157. dodata je nova tačka 49. koja se odnosi na postupanje suprotno
članu 21. odnosno graĎenje u pruţnom pojasu.
Članom 13. brisana je odredba koja se odnosila na JOP.

Posljedice koje će proizaći donošenjem Zakona

Predloţeni Zakon neće prouzrokovati negativne posljedice za korisnike unutrašnjih plovih puteva.

227
V - USAGLAŠENOST SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj plovidbi djelimično je harmonizovan sa Direktivom
2000/9/EZo ţičarama projektovanim za prevoz lica.

VI - UĈEŠĆE JAVNOSTI U IZRADI ZAKONA

Nacrt ovog zakona raĎen je u skladu sa Smjernicama za postupanje republičkih organa uprave o učešću javnosti i
konsultacijama u izradi zakona („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/08). Nacrt je objavljen na
internet-stranici Ministarstva saobraćaja i veza od 2011. godine.
U izradi ovog zakona učestvovali su predstavnici Ţeljeznica Republike Srpske a.d. Doboj i Ministarstva
saobraćaja i veza.

VII - FINANSIJSKA SREDSTVA

Za sprovoĎenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva.

228
 ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
ŽELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE

229
230
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELJEZNICAMA REPUBLIKE SRPSKE

Član 1.
U Zakonu o željeznicama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 58/01 i 110/03) u
članu 2. u stavu 1. poslije riječi: „javni prevoz“ dodaju se riječi: „i upravljanje infrastrukturom“.
U istom članu u st. 1., 3. i 5. riječ: „kompanija“ zamjenjuje se riječju: „preduzeće“.

Član 2.
U članu 3. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„Željeznice Republike Srpske, kao menadžer željezničke infrastrukture dužne su da u roku od pet godina
podnesu zahtjev Regulatornom odboru željeznica Bosne i Hercegovine za izdavanje dozvole za
upravljanje željezničkom infrastrukturom i potvrde o bezbjednosti.“

Član 3.
Član 4. mijenja se i glasi:
„Djelatnosti Željeznica Republike Srpske su:
(1) Poslovi željezničkog operatera:
a) prevoz putnika u unutrašnjem i meĎunarodnom saobraćaju,
b) prevoz stvari u unutrašnjem i meĎunarodnom saobraćaju,
c) v) vuča vozova i održavanje tehničko-eksploatacione ispravnosti lokomotiva, elektromotornih i dizel
vozila i tehnički pregled vozila,
d) g) održavanje, remont, rekonstrukcija i novogradnja voznih sredstava, ureĎaja i opreme, rezervnih
dijelova koji se ugraĎuju u vozna sredstva, održavanje njihove funkcionalne sposobnosti i tehničko-
eksploatacione ispravnosti i tehnički nadzor.
(2) Poslovi menadžera infrastrukture su:
a) organizovanje i regulisanje željezničkog saobraćaja, obezbjeĎenje pristupa i korištenja željezničke
infrastrukture svim željezničkim operaterima koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, učestvuje
u odreĎivanju visine i naplati naknada za korištenje željezničke infrastrukture, izdavanju izjave o
mreži, raspodjeli infrastrukturnih kapaciteta i objava reda vožnje,
b) održavanje, remont, rekonstrukcija i novogradnja pruga i objekata na pruzi, stanicama i službenim
mjestima, regeneracija i popravka dijelova, sklopova i ureĎaja, pružnih postrojenja, kontaktne mreže
sa postrojenjima i signalno sigurnosnih i telekomunikacionih ureĎaja, održavanje funkcionalne
sposobnosti i tehničko-eksploatacione ispravnosti i tehnički nadzor.
Željeznice Republike Srpske mogu se baviti i drugim djelatnostima koje su u vezi sa osnovnom
djelatnošću.“

Član 4.
U članu 5. stav 1. briše se.
U istom članu u stavu 2. koji postaje stav 1. poslije riječi: „pravilnici“ dodaju se riječi: „i uputstva“.
Dosadašnji stav 4. postaje stav 2.

Član 5.
U članu 6. stav 2. mijenja se i glasi:
„Sredstva za održavanje i upravljanje željezničkom infrastrukturom obezbjeĎuju se iz budžeta Republike
Srpske i od naknada za korištenje željezničke infrastrukture.“
U istom članu stav 3. mijenja se i glasi:
„Način korištenja sredstava koja se obezbjeĎuju iz budžeta reguliše se ugovorom izmeĎu Željeznica
Republike Srpske i Vlade Republike Srpske.“

Član 6.
U članu 7. tačka 1. mijenja se i glasi:
„1. prihoda koji ostvare po osnovu upravljanja željezničkom infrastrukturom, te prihoda od putničkog i
teretnog saobraćaja.“
U istom članu dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„Željeznice Republike Srpske dužne su da obezbijede transparentnost svih prihoda po vrstama, te njihovu
raspodjelu, poštujući meĎunarodne računovodstvene standarde i praksu.“

231
 Član 7.
U članu 8. u stavu 1. riječi: „matična željeznička kompanija“ zamjenjuju se riječima: „matično
željezničko preduzeće“.
U istom članu poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„Željeznice Republike Srpske, kao željeznički operator dužne su da u roku od pet godina podnesu zahtjev
Regulatornom odboru željeznica Bosne i Hercegovine za izdavanje licence i potvrde o bezbjednosti.“
Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

Član 8.
Član 9. mijenja se i glasi:
„Poštujući tržišne zakone, Željeznice Republike Srpske bez diskriminacije će obezbijediti slobodan
pristup željezničkoj infrastrukturi, operatorima koji posjeduju licencu i potvrdu o bezbjednosti koju je
izdao Regulatorni odbor za željeznice Bosne i Hercegovine, a na osnovu prioritetnih zahtjeva koje utvrdi
Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.“

Član 9.
U članu 10. u tački 1. riječi: „željeznička kompanija“ zamjenjuju se riječima: „željezničko preduzeće“.
U istom članu u tački 3. riječi: „javno tijelo ili“ brišu se.
U istom članu poslije tačke 12. dodaje se nova tačka 12a. koja glasi:
„Trougao preglednosti predstavlja prostor u zoni putnog prelaza, kojim se obezbjeĎuje preglednost za
učesnike u drumskom saobraćaju da pod normalnim uslovima imaju nesmetan vidik na željezničku prugu
s obje strane puta radi pravovremenog uočavanja voza tako da se mogu bezbjedno zaustaviti ispred
saobraćajnog znaka Andrejev krst.“

Član 10.
U članu 34. stav 1. t. 1. i 2. mijenjaju se i glase:
(1) „Željeznice Republike Srpske i imalac željeznice, koji odgovaraju za ispravnost:
a) kolosijeka i dijela puta na širini od tri metra od ose kolosijeka,
b) signalnih znakova na pruzi,
c) saobraćajnih znakova na putu: „Andrejev krst“ i „Zabrana saobraćaja za vozila čija ukupna visina
prelazi odreĎenu visinu“,
d) ureĎaja za zaštitu bezbjednosti saobraćaja na pruzi i putu,
e) zaštitne kapije na elektrifikovanoj pruzi i
(2) Organizacija koja upravlja putem odgovara za:
a) održavanje preostalog dijela puta i trougla preglednosti u zoni putnog prelaza i
b) ostale saobraćajne znakove koji označavaju mjesto ukrštanja pruge i puta, saobraćajni znak stop,
saobraćajni znak približavanje prelazu puta preko željezničke pruge i saobraćajni znak ograničenja
brzine.“

Član 11.
U članu 35. broj: „31“ zamjenjuje se brojem: „33“.

Član 12.
U članu 41. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:
„Ugradnja novog tipa ureĎaja ili opreme koji se prvi put ugraĎuju na prugama Republike Srpske vrši se
nakon provjere njihove usaglašenosti sa postojećim tehničko-tehnološkim sistemom osiguranja i
upravljanja saobraćajem u Republici Srpskoj.
Provjeru usaglašenosti iz stava 2. ovog člana vrši Komisija koju imenuje Ministarstvo saobraćaja i veza.“

Član 13.
U članu 52. u stavu 3. broj: „25“ zamjenjuje se brojem: „8“.

Član 14.
U članu 62. u stavu 6. riječ: „ne“ zamjenjuje se riječju: „na“.

Član 15.
U članu 64. u stavu 4. riječ: „ili“ zamjenjuje se riječju: „i“.

232
 Član 16.
U članu 65. u stavu 4. riječ: „mora“ zamjenjuje se riječima: „koja moraju“, a u četvrtom redu, riječ:
„utvrĎenim“ zamjenjuje se riječima: „utvrĎuje se“.

Član 17.
U dijelu IV tačka 4. u podnaslovu riječ: „realizacije“ zamjenjuje se riječju: „signalizacije“.

Član 18.
U članu 76. st. 2, 3. i 4. brišu se.

Član 19.
U članu 77. u stavu 2. riječi: „drugih prevoznih sredstava“ zamjenjuju se riječima: „drugim prevoznim
sredstvima“.

Član 20.
U članu 103. riječ: „ili“ zamjenjuje se riječju: „i“.

Član 21.
U članu 157. tačka 9. poslije zareza dodaju se riječi: „i ako nije uraĎena tehnička dokumentacija za putni
prelaz data u članu 27. ovog zakona.“
U istom članu, poslije tačke 46. dodaju se nove t. 47. i 48. koje glase:
„47. ako vozovi koji saobraćaju željezničkim prugama nisu opremljeni signalima postavljenim na kraju
voza, koji su prevučeni reflektujućom materijom tako da reflektuju svjetlost odgovarajuće boje i jačine
(član 108.),
48. ako Željeznice Republike Srpske, drugi operator ili imalac željeznice ne obavijeste nadležni organ
inspekcije željezničkog saobraćaja o radovima koji će se izvoditi na području ili u blizini željeznice, ako
ti radovi mogu uticati na odvijanje i bezbjednost saobraćaja ili ako mogu ugroziti stabilnost ili
bezbjednost željeznice (član 156).“

Član 22.
U članu 158. u stavu 1. broj: „200“ zamjenjuje se brojem: „2.000“.

Član 23.
U članu 165. stav 2. briše se.

Član 24.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

233
234
 ZAKON

O FINANSIRANjU ŽELJEZNIČKE
INFRASTRUKTURE I SUFINANSIRANjU
ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA OD INTERESA ZA
REPUBLIKU SRPSKU

235
236
 ZAKON
O FINANSIRANjU ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE I SUFINANSIRANjU ŽELJEZNIČKOG
SAOBRAĆAJA OD INTERESA ZA REPUBLIKU SRPSKU

Član 1.
Ovim zakonom se uređuje finansiranje željezničke infrastrukture Republike Srpske i sufinasiranje
željezničkog saobraćaja od interesa za Republiku Srpsku.
Pod željezničkim saobraćajem od interesa za Republiku Srpsku (u daljem tekstu: Republika) podrazumijeva
se željeznički javni putnički saobraćaj.

Član 2.
Republika obezbjeđuje finansiranje izgradnje, održavanja i upravljanja željezničke infrastrukture u Republici
i sufinansiranje javnog putničkog željezničkog saobraćaja.

Član 3.
Finansiranje željezničke infrastrukture vrši se sredstvima koja se obezbjeđuju:
a) iz naknada za korištenje željezničke infrastrukture;
b) najamnina;
c) donacija;
d) iz Budžeta Republike i
e) drugih izvora koje obezbijedi Republika.

Član 4.
Planove o izgradnji, modernizaciji, održavanju, upravljanju i korištenju željezničkom infrastrukturom i Plan
obima rada u javnom putničkom saobraćaju izrađuju Željeznice Republike Srpske a.d. Doboj za godišnji i
trogodišnji period i dostavljaju ih Ministarstvu saobraćaja i veza na usaglašavanje, a usvaja Vlada Republike
Srpske.
Osnov za izradu planova iz predhodnog stava je planirani obim rada kao i visina sredstava za finansiranje
koja se utvrđuju u skladu sa prioritetima definisanim politikama Vlade Republike Srpske, te budžetskim
ograničenjima za resorna ministarstva i institucije u njihovoj nadležnosti.

Član 5.
Vlada sklapa godišnji ugovor sa Željeznicama Republike Srpske a.d. Doboj o upravljanju željezničkom
infrastrukturom u Republici.
Ugovorom se regulišu tehnički i drugi parametri bitni za redovno i bezbijedno odvijanje, organizovanje i
regulisanje željezničkog saobraćaja, iznos sredstava za održavanje, modernizaciju i izgradnju željezničke
infrastrukture kao i visina naknade za korištenje infrastrukture.
Ugovorom iz stava jedan ovog člana reguliše se i obavljanje poslova raspodjele infrastrukturnih kapaciteta,
naplata za njihovo korištenje, izrada i objavljivanje redova vožnje, davanje izjave o mreži, vođenje propisane
evidencije, vođenje dokumentacije sa podacima važnim za bezbijednost željezničkog saobraćaja, evidencije o
održavanju i korištenju željezničke infrastrukture, kao i vođenje statističke evidencije.

Član 6.
Sufinansiranje ugovorenog željezničkog javnog putničkog saobraćaja vrši se putem Ugovora između Vlade i
Željeznica Republike Srpske a.d. Doboj. Ugovorom se utvrđuje iznos i način uplate sredstava na godišnjem i
mjesečnom nivou.
Ugovorom o sufinansiranju javnog putničkog saobraćaja ugovara se visina razlike između ukupnih troškova
prevoza i ostvarenog prihoda uputničkom željezničkom saobraćaju u Republici (u daljem tekstu: subvencija).

Član 7.
Sredstava za finansiranje željezničke infrastrukture i sufinansiranje javnog putničkog željezničkog saobraćaja
obezbjeđuju se iz Budžeta Republike u okviru Ministarstva saobraćaja i veza, u vidu tekućeg granta kroz
redovnu proceduru pripreme i donošenja budžeta.

237
 Član 8.
Vlada može sufinansirati i druge oblike željezničkih usluga ukoliko je to od interesa za Republiku.

Član 9.
Poslove nadzora nad primjenom odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo sobraćaja i veza.

Član 10.
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM kazniće se Željeznice Republike Srpske a.d. Doboj za
prekršaj ako ne vodi posebnu i tačnu evidenciju sredstava utrošenih za željezničku infrastrukturu predviđenu
ugovorom iz člana 5. ovog zakona ili ako ih nenamjenski koristi.
Za prekršaj iz ovog člana kazniće se i odgovorno lice u Željeznicama Republike Srpske a.d. Doboj novčanom
kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM.

Član 11.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenom glasniku Republike Srpske''.

238
 ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O FINANSIRANJU ŢELJEZNIĈKE INFRASTRUKTURE
I SUFINANSIRANJU ŢELJEZNIĈKOG SAOBRAĆAJA OD
INTERESA ZA REPUBLIKU SRPSKU

239
240
 ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O FINANSIRANJU ŢELJEZNIĈKE INFRASTRUKTURE
I SUFINANSIRANJU ŢELJEZNIĈKOG SAOBRAĆAJA OD INTERESA ZA REPUBLIKU SRPSKU

Ĉlan 1.
U Zakonu o finansiranju ţeljezničke infrastrukture i sufinansiranju ţeljezničkog saobraćaja od interesa za
Republiku Srpsku („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“ br. 34/06) u članu 3. dodaju se novi st. 2,3. i 4,
koji glase:
„(2) U cilju modernizacije i razvoja ţeljezničke infastrukture u Republici Srpskoj, Vlada Republike Srpske
će kao druge izvore navedene u stavu 1. alineja 5. ovog člana koristiti kreditna stredstva sa uslovima
prihvatljivim za Republiku Srpsku“.
(3) Sredstva iz stava 2. ovog člana, knjiţiće se kao povećanje učešća drţavnog kapitala u Ţeljeznicama
Republike Srpske u skladu sa propisima koji regulišu ovu oblast.
(4)Vlada Republike Srpske preuzima obaveze Ţeljeznica Republike Srpske po tekućim kreditima nastalim
u periodu od 1995. godine, a koji su korišteni za obnovu infrastrukture i nabavku novih ţeljezničkih
vozila.“

Ĉlan 2.
U članu 6. stav 2. briše se.

Ĉlan 3.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Republike Srpske“.

PREDSJEDNIK NARODNE SKUPŠTINE Mr. Igor Radojičić

OBRAZLOŢENJE NACRTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

ŢELJEZNICAMA

I - USTAVNI OSNOV
Ustavni osnov za donošenje ovog nacrta sadrţan je u amandmanu XXXII na član 68. t. 6. i 8. Ustava
Republike Srpske prema kojima Republika, izmeĎu ostalog ureĎuje i obezbjeĎuje svojinske i obligacione
odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni poloţaj preduzeća i drugih organizacija, kao i osnovne ciljeve i
pravce privrednog razvoja, te politiku i mjere za usmjeravanje razvoja.

II – USKLAĐENOST SA USTAVOM, PRAVNIM SISTEMOM I PRAVILIMA NORMATIVNO

PRAVNE TEHNIKE

III - RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Imajući u vidu finansijsko stanje ovog privrednog društva, koje nije u mogućnosti da iz vlastitih prihoda
obezbijedi redovno odrţavanje ţeljezničke infrastrukture i ispunjenje obaveza, Vlada Republike Srpske
donijela je Zakon o finansiranju ţeljezničke infrastrukture i sufinansiranju ţeljezničkog saobraćaja. U skladu
sa ovim zakonom Vlada Republike Srpske i ŢRS svake godine zaključuju Ugovor o finansiranju
ţeljezničke infrastrukture i Ugovor o sufinansiranju ţeljezničkog saobraćaja, te se na ovaj način utvrĎuje
iznos i način uplate sredstava na mjesečnom i godišnjem nivou, koji Vlada Republike Srpske obezbjeĎuje u
okviru Budţeta Republike Srpske, u vidu tekućeg granta.
Pored navedenog finansiranja i sufinansiranja,neophodno je da da Vlada Republike Srpske, putem kreditnih
sredstava pomogne ŢRS, a takoĎe i da preuzme i obaveze po kreditnim zaduţenjima nastalim od 1995.
godine, koje su ŢRS koristile za rekonstrukciju i modernizaciju ţeljezničkih kapaciteta, čime bi se stvorili
uslovi da ŢRS načine odreĎeni pomak i da započnu sa pozitivnim poslovanjem.

241
Uputstvo Komisije Zajednice o Drţavnoj pomoći za ţeljeznička preduzeća 2008/S 184/07 i
DirektivaSavjeta 91/440/EEZ od 29. jula 1991. godine, koje su donesene upravo iz razloga kako bi se
pomogao i revitalizovao ţeljeznički saobraćaj u evropskim drţavama, predviĎaju različite načine drţavne
pomoći ţeljezničkim preduzećima u cilju poboljšala finansijske situacije preduzeća. Posrednim
transponovanjem ovih odredbi u Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o fiansiranju ţeljeznčke
infrastrukture i sufinansiranju ţeljezničkog saobraćaja od interesa za Republiku Srpsku, omogućiće se da i
Republike Srpska koristeći kreditna sredstva i preuzimanjem otplate ranijih kreditnih zaduţenja ŢRS,
doprinese finansijskoj konsolidaciji Ţeljeznica Republike Srpske kao menadţera infrastrukture što ujedno
predstalja i jedini mogući način provoĎenja modernizacije i rekonstrukcije ţeljezničke infrastrukture i
operatera u Republici Srpskoj.

IV - OBRAZLOŢENJE PREDLOŢENIH RJEŠENJA

Članom 1. Dodati su st. 2.3. i 4., kojim je predviĎeno da će Vlada Republike Srpske za finansiranje
ţeljezničke infastrukture koristiti kreditna sredstva, a takoĎe i da će preuzeti i obaveze nastale po kreditnim
zaduţenjima ŢRS u periodu od 1995. godine, i da će se navedena sredstva knjiţiti kao povećanje učešća
drţavnog kapitala u ŢRS.

Posljedice koje će proizaći donošenjem Zakona

Predloţeni Zakon neće prouzrokovati negativne posljedice za korisnike ţeljezničkog saobraćaja.

V - USAGLAŠENOST SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju ţeljezničke infrastrukture i sufinansiranju
ţeljezničkog saobraćaja je djelimično usaglašen sa Uputstvom Komisije Zajednice o Drţavnoj pomoći za
ţeljeznička preduzeća 2008/S 184/07 i Direktivom vijeća 91/440/EEZ od 29. jula 1991. godine.

VI - UĈEŠĆE JAVNOSTI U IZRADI ZAKONA

Nacrt ovog zakona raĎen je u skladu sa Smjernicama za postupanje republičkih organa uprave o učešću
javnosti i konsultacijama u izradi zakona („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/08). Nacrt je
objavljen na internet-stranici Ministarstva saobraćaja i veza od .2011. godine.
U izradi ovog zakona učestvovali su predstavnici Ţeljeznica Republike Srpske i Ministarstva saobraćaja i
veza.

VII - FINANSIJSKA SREDSTVA

Za sprovoĎenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva.

242
 ZAKON

O UGOVORIMA O PRIJEVOZU
U ŢELJEZNIĈKOM SAOBRAĆAJU REPUBLIKE SRPSKE
I OSNOVNE ODREDBE

243
244
 ZAKON
O UGOVORIMA O PRIJEVOZU
U ŢELJEZNIĈKOM SAOBRAĆAJU REPUBLIKE SRPSKE
I OSNOVNE ODREDBE

Ĉlan 1.
Ovim zakonom uređuju se prava i obaveze koji nastanu iz ugovora o prijevozu putnika i stvari u
željezničkom saobraćaju, prijevoz putnika, vrste prtljaga i način prijevoza prtljaga, prijevoz stvari, oblik i
sadržaj prijevoznih isprava, odgovornost prijevoznika i pošiljaoca i ostvarivanje potraživanja.

Ĉlan 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
Prijevoznik je željezničko preduzeće sa kojim putnik ili pošiljalac stvari zaključuje ugovor o prijevozu;
Izvršni prijevoznik je željezničko preduzeće sa kojim putnik ili pošiljalac stvari nije zaključio ugovor o
prijevozu, a kome je prijevoznik povjerio izvršenje željezničkog prijevoza potpuno ili djelimično;
Korisnik prijevoza je pravno ili fizičko lice koje, na osnovu ugovora sa prijevoznikom, stiče određena
prava i preuzima određene obaveze;
Naruĉilac prijevoza je lice koje, u svoje ime a za račun drugog lica, zaključuje s prijevoznikom ugovor o
prijevozu;
Pošiljalac je lice koje, na osnovu ugovora, predaje stvari na prijevoz;
Primalac je lice koje je ovlašteno da u uputnoj stanici preuzme stvar predatu na prijevoz;
Imalac prava je lice koje na osnovu ugovora o prijevozu ima zahtjev prema prijevozniku (pošiljalac i
primalac);
Pošiljka je jedna ili više stvari koje se predaju na prijevoz sa jednom prijevoznom ispravom (tovarni list
ili prtljažnica);
Otpremna stanica je mjesto u kome započinje ugovoreni prijevoz;
Uputna stanica je mjesto završetka ugovorenog prijevoza;
Prtljag su stvari koje putnik ima pravo da ponese sa sobom na osnovu ugovora o prijevozu putnika ili
opštih uslova o prijevozu prtljaga;
Ruĉni prtljag su stvari koje se mogu unijeti u putnička kola i smjestiti na određeno mjesto i koje putnik
sam čuva;
Praćeni prtljag su stvari i vozila koje se prijevoze skupa sa putnikom u drugoj prijevoznoj jedinici sa
prijevoznom ispravom (prtljažnicom) i
Pravilnik o meĊunarodnom prijevozu opasne robe je pravilnik u skladu sa kojim se vrši označavanje
opasnih stvari koje se primaju na prijevoz (u daljem tekstu: RID).

Ĉlan 3.
Tarifom ili ugovorom između prijevoznika i putnika, odnosno pošiljaoca utvrđuju se prava i obaveze,
tako da se ne može teret dokazivanja prebaciti sa prijevoznika na drugo lice, niti se mogu predvidjeti
ograničenja odgovornosti za prijevoznika povoljnija od ograničenja predviđenih ovim zakonom.

Ĉlan 4.
(1) Tarifa sadrži odredbe o opštim i posebnim uslovima prijevoza, kao i podatke potrebne za
izračunavanje prijevoznine i naknade za sporedne usluge.
(2) Željezničko preduzeće (u daljem tekstu: prijevoznik) utvrđuje tarifu iz stava 1. ovog člana i javno je
objavljuje, tako da je dostupna svim korisnicima prijevoza.
(3) Promjena prijevoznine, naknada za sporedne usluge i druge izmjene i dopune tarife, kojima se
otežavaju uslovi prijevoza u željezničkom saobraćaju, ne mogu se primjenjivati prije isteka
započetog ili ugovorenog prijevoza.

II - PRIJEVOZ PUTNIKA
1. Ugovor o prijevozu putnika
Ĉlan 5.
Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obavezuje da putnika preveze do uputne stanice, a putnik
da prijevozniku plati cijenu vozne karte (u daljem tekstu: prijevoznina).

245
 Ĉlan 6.
(1) Prijevoznik je dužan da putniku izda voznu kartu i da ga preveze do uputne stanice iz člana 5. ovog
zakona ugovorenom vrstom i razredom voza, koji su navedeni u objavljenom redu vožnje i pod
uslovima u pogledu udobnosti i higijene koji su, prema vrsti voza i dužini putovanja, neophodni.
(2) Prijevoznik je dužan da putniku obezbijedi označeno mjesto u određenom vozu, ako je to posebno
ugovoreno.
(3) Ako je to sa naručiocem prijevoza ugovoreno, prijevoznik je dužan da putnika preveze posebnim
vozom, koji nije predviđen redom vožnje iz stav 1. ovog člana.

Ĉlan 7.
Prijevoznik je dužan da red vožnje iz člana 6. stava 1. ovog zakona objavi na propisan način, a izvod iz
reda vožnje da istakne na vidnom mjestu u svakoj stanici otvorenoj za prijevoz putnika.

Ĉlan 8.
(1) Putnik je dužan da prije započetog putovanja pribavi voznu kartu iz člana 6. stav 1. ovog zakona,
koja predstavlja dokaz o zaključenom ugovoru o prijevozu iz člana 5. ovog zakona, a ako u mjestu u
kojem počinje putovanje nema putničke blagajne, voznu kartu dužan je da kupi u vozu kod
službenog lica prijevoznika.
(2) Putnik je dužan da na zahtjev službenog lica iz stava 1. ovog člana pokaže voznu kartu.
(3) Putnik koji ne pribavi voznu kartu u mjestu koje ima putničku blagajnu i koji ne može da pokaže
važeću voznu kartu u vozu na zahtjev službenog lica iz stava 1. ovog člana, dužan je da plati, pored
prijevoznine, i dodatak na prijevozninu, a prema tarifi iz člana 3. ovog zakona.
(4) Vozna karta iz člana 6. stav 1. ovog zakona mora da sadrži sljedeće podatke:
a) naziv prijevoznika,
b) datum izdavanja vozne karte, odnosno datum zaključenja ugovora,
c) iznos prijevoznine,
d) relaciju putovanja i
e) vrstu voza i razred vagona.

Ĉlan 9.
(1) Ugovor o prijevozu iz člana 5. ovog zakona se može zaključiti sa licem koje je oboljelo ili za koje
postoji sumnja da je oboljelo od neke zarazne bolesti samo ako su ispunjeni uslovi utvrđeni
propisima koji regulišu ovu oblast.
(2) Ako se za vrijeme prijevoza kod putnika pojave znaci neke od zaraznih bolesti iz stava 1. ovog člana,
prijevoznik je dužan da postupi po propisima koji regulišu ovu oblast i da putnika preveze do prvog
mjesta u kome postoji mogućnost da mu se pruži potrebna zdravstvena pomoć.
(3) Prijevoznik je obavezan da obezbijedi sve potrebne uslove da licima sa invaliditetom omogući lakše
korištenje usluga prijevoza.

Ĉlan 10.
(1) Prijevoznik nije dužan da primi na prijevoz lice za koje se opravdano može pretpostaviti da će
onemogućiti prijevoznika u izvršenju njegovih obaveza prema drugim putnicima (lica koja remete
javni red i mir i lica koja bi zbog bolesti ili iz drugih razloga uznemiravala ostale putnike u vozu).
(2) Prijevoznik može, bez obaveze vraćanja prijevoznine, isključiti iz prijevoza putnika, koji svojim
ponašanjem uznemirava druge putnike ili koji se ne pridržava propisa o javnom redu i miru u
vozovima za vrijeme putovanja.

Ĉlan 11.
(1) Putnik može odustati od ugovora o prijevozu iz člana 5. ovog zakona prije nego što počne njegovo
izvršenje.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, prijevoznik može zadržati najviše 10% od iznosa prijevoznine.
(3) Ako prijevoz ne započne u vrijeme koje je određeno redom vožnje ili ugovorom o prijevozu, putnik,
odnosno naručilac prijevoza može odustati od ugovora i zahtijevati da mu se vrati prijevoznina u
punom iznosu.

Ĉlan 12.
(1) Putnik može da, za vrijeme važenja vozne karte, prekida putovanje na usputnim stanicama.

246
(2) Prekid putovanja iz stava 1. ovog člana ovjerava na voznoj karti službeno lice stanice u kojoj je
prekinuto putovanje.
(3) Putnik koji zbog prekida putovanja iz stava 1. ovog člana nije iskoristio voznu kartu na cijeloj
relaciji, može da traži od prijevoznika povrat srazmjernog dijela neiskorišćene prijevoznine.
(4) Kod prekida putovanja i zahtjeva za povrat srazmjernog dijela neiskorišćene prijevoznine,
prijevoznik može zadržati najviše 10% od dijela prijevoznine koju je dužan da vrati.

Ĉlan 13.
(1) Putnik koji je zbog zakašnjenja voza, nedolaska voza ili smetnje u saobraćaju (prekid putovanja)
spriječen da produži putovanje ima pravo da zahtijeva sljedeće:
a) da ga prijevoznik, sa prtljagom, preveze do uputne stanice prvim sljedećim vozom ili ako prvi
sljedeći voz ne saobraća prema istoj uputnoj stanici, obezbijedi prijevoz na drugi način, bez naplate
veće prijevoznine,
b) da ga prijevoznik, bez naknade, preveze sa prtljagom u polaznu stanicu prvim sljedećim vozom koji
saobraća prema polaznoj stanici i da mu vrati prijevozninu u punom iznosu i
c) da odustane od daljeg putovanja i od prijevoznika zahtijeva povrat prijevoznine za neiskorišćeni dio
puta u punom iznosu.
(2) Prijevoznik je dužan da, na zahtjev putnika, produži važnost voznoj karti iz člana 6. stav 1. ovog
zakona, kao i da na istoj potvrdi ukidanje ili kašnjenje voza.

1. Odgovornost prijevoznika
Ĉlan 14.
(1) Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog smrti, tjelesne povrede, pretrpljene duševne boli ili
oštećenja zdravlja putnika prouzrokovanih nezgodom u toku prijevoza, odnosno dok se putnik
nalazio u vozu ili dok je ulazio u voz ili izlazio iz voza, kao i za štetu nastalu zbog zakašnjenja
voza ili prekida putovanja iz člana 13. ovog zakona.
(2) Prijevoznik odgovara i za štetu koju putniku prouzrokuje službeno lice koje po nalogu prijevoznika
radi na izvršenju prijevoza.

Ĉlan 15.
Prijevoznik se potpuno ili djelimično oslobađa odgovornosti iz člana 14. ovog zakona u sljedećim
slučajevima:
a) ako je nezgoda prouzrokovana okolnostima izvan prijevoza, koje prijevoznik nije mogao da izbjegne
i čije posljedice nije mogao da spriječi ili otkloni i
b) ako je nezgoda nastala krivicom putnika ili radnjom koja nije u skladu sa uobičajenim ponašanjem
putnika.

Ĉlan 16.
Za štetu koja nastane zbog smrti, oštećenja zdravlja ili povrede putnika prijevoznik odgovara u skladu sa
propisima koji regulišu ovu oblast.

Ĉlan 17.
Za štetu koja nastane zbog zakašnjenja voza ili prekida putovanja iz člana 13. ovog zakona, prijevoznik
odgovara do iznosa dvostruke prijevoznine, osim ako dokaže da prekid ili kašnjenje nisu nastupili
njegovom krivicom.

Ĉlan 18.
(1) Zahtjev za naknadu štete iz člana 16. ovog zakona podnosi se prijevozniku u roku od godinu dana od
dana dana saznanja za štetu.
(2) Zahtjev za naknadu štete iz člana 17. ovog zakona podnosi se prijevozniku u roku od 30 dana od
dana kad je putovanje završeno, odnosno kad je trebalo biti završeno.

III - PRIJEVOZ PRTLjAGA

1. Ugovor o prijevozu prtljaga
Ĉlan 19.
(1) Prijevoznik je dužan, na zahtjev putnika, primiti na prijevoz prtljag i uz naknadu prevesti ga u isto
vrijeme kad i putnika ili uz njegov pristanak u drugo vrijeme i predati ga nakon završenog prijevoza.
247
(2) Za primljeni prtljag iz stava 1. ovog člana putniku se ispostavlja prtljažnica.
(3) Putnik može u prostor namijenjen za prijevoz putnika unijeti ručni prtljag koji se smješta na za to
predviđen prostor.
(4) Za prtljag iz stava 3. ovog člana ne plaća se naknada i ne ispostavlja prtljažnica iz stava 2. ovog
člana.
(5) Ručni prtljag iz stava 3. ovog člana putnik sam čuva, a dužan je da nadoknadi prijevozniku štetu
nastalu zbog svojstva ili stanja prtljaga, osim ako su ta svojstva ili stanja bila poznata prijevozniku.

Ĉlan 20.
(1) Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog potpunog ili djelimičnog gubitka ili oštećenja prtljaga od
momenta prijema na prijevoz do momenta izdavanja, kao i zakašnjenja u isporuci.
(2) Prijevoznik ne snosi odgovornost iz stava 1. ovog člana ako je gubitak, oštećenje ili zakašnjenje u
isporuci prouzrokovano krivicom putnika, nedostacima prtljaga ili okolnostima koje prijevoznik nije
mogao izbjeći ili otkloniti.
(3) Za gubitak ili oštećenje ručnog prtljaga iz člana 19. stav 3. ovog zakona prijevoznik ne odgovara,
osim ako je šteta nastala usljed namjere ili grube nepažnje prijevoznika ili lica koja rade po
njegovom ovlaštenju.
(4) U slučaju smrti i povrede putnika, prijevoznik odgovara i za štetu koja je nastala zbog potpunog ili
djelimičnog gubitka ili oštećenja ručnog prtljaga.

2. Prijevoz putniĉkih vozila

Ĉlan 21.
(1) Prijevoznik može, na zahtjev putnika, a prema uslovima predviđenim u tarifi iz člana 3. ovog
zakona, primiti na prijevoz putničko vozilo.
(2) Prijevoznik utvrđuje uslove za prijem na prijevoz putničkog vozila, otpravljanje, utovar i prijevoz,
oblik i sadržinu prijevozne isprave, istovar i izdavanje vozila, kao i obaveze njegovog vlasnika.

Ĉlan 22.
Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog gubitka, potpunog ili djelimičnog oštećenja putničkih vozila iz
člana 21. ovog zakona, predmeta smještenih u vozilu, pod uslovom da su navedeni u prijevoznoj ispravi,
kao i za štetu nastalu zbog zakašnjenja prilikom utovara ili isporuke vozila primljenog na prijevoz.

IV - PRIJEVOZ STVARI
1. Ugovor o prijevozu stvari
Ĉlan 23.
(1) Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obavezuje da stvari preveze do uputne stanice i da je
preda primaocu, a pošiljalac se obavezuje da prijevozniku plati ugovorenu naknadu za prijevoz (u
daljem tekstu: prijevoznina).
(2) Ugovor o prijevozu iz stava 1. ovog člana se potvrđuje tovarnim listom, koji se ispostavlja za svaku
pojedinačnu pošiljku na obrascu čiji je sadržaj propisan u članu 24. ovog zakona.
(3) Tovarni list iz stava 2. ovog člana se popunjava u najmanje pet primjeraka, prema uputstvu na
njegovoj poleđini, potpisuju ga pošiljalac i prijevoznik, a potpis se može zamijeniti stavljanjem žiga
ili elektronskim potpisom.
(4) Prijevoznik je dužan da na duplikatu tovarnog lista iz stava 2. ovog člana potvrdi preuzimanje stvari i
da duplikat vrati pošiljaocu.
(5) Tovarni list iz stava 2. ovog člana, kao i njegov duplikat mogu se ispostaviti u elektronskoj formi.

Ĉlan 24.
(1) Tovarni list iz člana 23. stav 2. ovog zakona mora da sadrži sljedeće podatke i to:
a) mjesto i datum ispostavljanja,
b) ime i adresu pošiljaoca,
c) naziv i adresu prijevoznika koji je zaključio ugovor o prijevozu,
d) ime i adresu lica kome su stvari isporučene,
e) mjesto i datum preuzimanja stvari,
f) mjesto izdavanja stvari,
g) ime i adresu primaoca,
h) naznačenje vrste stvari i pakovanja, a kod opasne robe propisano naznačenje u skladu sa RID-om,
i) broj i količinu, posebne oznake i brojeve potrebne za identifikaciju denčanih pošiljaka,
248
j) broj kola kod prijevoza kolskih pošiljaka,
k) broj željezničkog vozila koje se prijevozi na sopstvenim točkovima, ako se predaje na prijevoz kao
stvar,
l) vrstu, broj i druga obilježja potrebna za identifikaciju kod intermodalnih transportnih jedinica,
m) bruto masu stvari ili podatke o količini stvari izražene u drugim mjernim jedinicama,
n) isprave koje zahtijevaju carinski ili drugi upravni organi, koje su priložene uz tovarni list ili su
stavljene na raspolaganje prijevozniku u određenom službenom mjestu ili mjestu koje je ugovoreno i
o) troškove u vezi sa prijevozom (prijevoznina, naknade za sporedne usluge, carinske dažbine i ostali
troškovi koji nastanu od zaključenja ugovora do izdavanja), ako troškove plaća primalac ili neko
drugo uputstvo prema kojem troškove plaća primalac.
(2) Pored sadržaja iz stava 1. ovog člana, tovarni list u određenim slučajevima može da sadrži i sljedeće
podatke o:
a) prijevozniku koji će isporučiti stvar, kada u prijevozu učestvuje više uzastopnih prijevoznika, ako je
uz njegovu saglasnost upisan u tovarnom listu,
b) troškovima koje preuzima pošiljalac,
c) iznosu koji se treba naplatiti pouzećem kod predaje stvari,
d) podatke o vrijednosti stvari i troškovima za obezbjeđenje uredne predaje,
e) ugovorenom roku isporuke,
f) ugovorenom prijevoznom putu,
g) broju i opisu plombi koje je pošiljalac stavio na kola i
h) druge podatke za koje prijevoznik i pošiljalac smatraju da su neophodni.

Ĉlan 25.
Pošiljalac odgovara za štetu i troškove koje nastanu:
(a) zbog neispravnih, netačnih, nepotpunih ili na drugo mjesto unijetih podataka u tovarnom listu i
(b) ako je propustio da upiše navode koje propisuje RID.

Ĉlan 26.
(1) Prijevozne troškove (prijevoznina, dodatak na prijevozninu, naknade za sporedne usluge i drugo)
koji nastanu od zaključenja ugovora pa do predaje stvari plaća pošiljalac.
(2) Ako na osnovu ugovora između pošiljaoca i prijevoznika troškove iz stava 1. ovog člana plaća
primalac, a primalac ne podigne tovarni list iz člana 23. stav 2. ovog zakona, niti se poziva na svoja
prava u skladu sa članom 33. ovog zakona i ne izmijeni ugovor o prijevozu u skladu sa članom 34.
ovog zakona, pošiljalac ostaje odgovoran za plaćanje troškova.

2. Provjeravanje i utvrĊivanje mase i sadrţine pošiljke

Ĉlan 27.
(1) Prilikom prijema stvari na prijevoz, prijevoznik provjerava da li su podaci o pošiljci upisani u
tovarnom listu iz člana 23. stav 2. ovog zakona tačni i da li su ispunjeni posebni uslovi za prijevoz te
stvari.
(2) Masu i sadržinu pošiljke prijevoznik može provjeriti u svakoj usputnoj stanici ako to zahtijevaju
potrebe saobraćaja, carinski ili drugi propisi.

Ĉlan 28.
(1) Ako je pošiljku utovario pošiljalac, navodi u tovarnom listu koji se odnose na masu i broj komada
služe kao dokaz prema prijevozniku samo kad je prijevoznik utvrdio masu i broj komada i to
potvrdio u tovarnom listu.
(2) Ako se utvrdi da manjak u masi ili broju komada pošiljke iz stava 1. ovog člana ne odgovara
navodima iz tovarnog lista, takvi navodi ne mogu da služe kao dokaz protiv prijevoznika, naročito
ako su kola predata primaocu sa ispravnim originalnim plombama.

Ĉlan 29.
(1) Utvrđenu masu i broj komada stvari iz člana 28. stav 1. ovog zakona, koje je utovario pošiljalac i za
koju plaća prijevozninu, pošiljalac je obavezan upisati u tovarni list i ovjeriti ga.
(2) Za netačno imenovanje stvari koje utiču na prijevozninu, kao i za razliku u masi preko 2%,
prijevoznik ima pravo da, pored naplaćene prijevoznine, naplati i dvostruki iznos razlike u
prijevoznini.

249
 Ĉlan 30.
(1) Pošiljalac odgovara za sve posljedice nepravilnog utovara koji je on izvršio i dužan je da nadoknadi
štetu koju prijevoznik usljed toga pretrpi.
(2) Pošiljalac odgovara prijevozniku za gubitak ili štetu, koji nastanu zbog nedostataka ili grešaka u
pakovanju stvari, osim ako su nedostaci bili očigledni ili poznati prijevozniku u momentu
preuzimanja stvari, a on nije stavio primjedbu u vezi sa tim.

3. Obavljanje administrativnih radnji

Ĉlan 31.
(1) Pošiljalac je dužan da uz tovarni list priloži isprave potrebne za obavljanje administrativnih radnji,
koje zahtijevaju carinski i drugi upravni organi u toku prijevoza i prije predaje stvari, kao i da ove
isprave stavi na raspolaganje prijevozniku i pruži mu sve potrebne informacije.
(2) Prijevoznik nije dužan da ispituje da li su podnesene isprave iz stava 1. ovog člana tačne i dovoljne.

Ĉlan 32.
(1) Pošiljalac odgovara za štetu nastalu usljed nedostatka, netačnosti, odnosno neispravnosti isprava iz
člana 31. ovog zakona, osim u slučaju ako je šteta prouzrokovana krivicom prijevoznika.
(2) Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog gubitka ili nepravilne upotrebe isprava iz člana 31. ovog
zakona priloženih uz tovarni list, osim ako dokaže da nije kriv za štetu.

4. Izmjena ugovora o prijevozu

Ĉlan 33.
(1) Pošiljalac može naknadno mijenjati ugovor o prijevozu iz člana 23. stav 1. ovog zakona, pri tom
zahtijevajući od prijevoznika sljedeće:
a) da stvar dalje ne prijevozi,
b) da odloži predaju stvari,
c) da stvar preda nekom drugom licu, a ne primaocu navedenom u tovarnom listu i
d) da stvar preda u nekom drugom mjestu, a ne u mjestu navedenom u tovarnom listu.
(2) Pravo pošiljaoca da mijenja ugovor o prijevozu iz člana 23. stav 1. ovog zakona, iako posjeduje
duplikat tovarnog lista, gasi se u slučaju kada je primalac:
a) preuzeo tovarni list i
b) preuzeo stvar.
(3) Primalac može mijenjati ugovor o prijevozu iz člana 23. stav 1. ovog zakona ako je:
a) pošiljalac u tovarnom listu naznačio da primalac ima pravo raspolaganja sa stvari, u toku prijevoza i
b) pošiljalac predao primaocu primjerak tovarnog lista.
(4) Zahtjev za izmjenu ugovora o prijevozu iz stava 1. ovog člana i potvrda o prijemu zahtjeva predaju
se na obrascu koji propisuje prijevoznik.

Ĉlan 34.
(1) Ako prilikom prijevoza stvari nastupe smetnje, prijevoznik odlučuje da li će stvar prevesti dalje uz
izmjenu prijevoznog puta ili će zatražiti uputstva od imaoca prava.
(2) Ako prijevoznik u razumnom roku ne dobije uputstva iz stava 1. ovog člana, preduzima mjere za
koje smatra da su najpovoljnije za imaoca prava.

Ĉlan 35.
U slučaju nastupanja smetnji iz člana 34. ovog zakona, prijevoznik će bez odlaganja pisanim putem
obavijestiti pošiljaoca i zatražiti uputstva, osim ako je pošiljalac u tovarnom listu zahtijevao da mu se
stvar vrati, ako nastupe smetnje pri predaji.

Ĉlan 36.
Prijevoznik ima pravo na nadoknadu troškova koje je imao zbog traženja uputstava i izvršenja uputstava
iz čl. 33. i 34. ovog zakona.

5. Rok isporuke
Ĉlan 37.
(1) Prijevoznik je dužan da preveze stvar u ugovorenom roku (u daljem tekstu: rok isporuke).

250
(2) Ako rok isporuke iz stava 1. ovog člana nije ugovoren, prijevoznik je dužan da prijevoz izvrši za
vrijeme koje je, s obzirom na dužinu puta i vrstu prijevoza, uobičajeno za prijevoz određene stvari.
(3) Rok isporuke iz stava 1. ovog člana ne teče za vrijeme zadržavanja pošiljke, koje je nastalo usljed:
a) provjeravanja sadržine i mase pošiljke iz stava 27. stav 2. ovog zakona, ako je tim provjeravanjem
utvrđena netačnost navoda u tovarnom listu,
b) obavljanja radnji carinskih ili drugih nadležnih organa iz člana 31. ovog zakona,
c) izmjene ugovora o prijevozu iz člana 33. ovog zakona, izvršene na zahtjev pošiljaoca,
d) posebnih radnji u vezi s pošiljkom i
e) drugih uzroka koji onemogućavaju početak ili nastavljanje prijevoza, ako za to nema krivice
prijevoznika.
(4) Prijevoznik se može pozivati na produženje roka isporuke iz stava 1. ovog člana, zbog uzroka
navedenih u stavu 3. ovog člana, samo ako je uzrok i trajanje zadržavanja pošiljke upisano u tovarni
list iz stava 24. ovog zakona.

Ĉlan 38.
(1) Ako ugovorom iz člana 23. stav 1. ovog zakona nije drukčije određeno, prijevoznik je dužan da
obavijesti primaoca o prispjeću pošiljke, s tim što ima pravo na naknadu troškova.
(2) Prijevoznik je dužan da, bez odlaganja, obavijesti primaoca, čim pošiljku pripremi za predaju, kao i
da naznači rok, u kome primalac mora preuzeti pošiljku.

Ĉlan 39.
Prijevoznik je dužan da u mjestu navedenom u tovarnom listu, preda primaocu tovarni list i stvar, nakon
što primalac potvrdi prijem i plati potraživanja iz ugovora o prijevozu iz člana 23. stav 1. ovog zakona.

6. Odgovornost prijevoznika
Ĉlan 40.
(1) Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog potpunog ili djelimičnog gubitka ili oštećenja stvari od
preuzimanja stvari na prijevoz do predaje, kao i za štetu nastalu zbog prekoračenja roka isporuke.
(2) Prijevoznik nije odgovoran za štetu iz stava 1. ovog člana ako je gubitak, oštećenje ili prekoračenje
roka isporuke prouzrokovano krivicom pošiljaoca ili primaoca, nedostatkom stvari (kvarenje,
kaliranje i drugo) ili okolnostima koje prijevoznik nije mogao da izbjegne niti da otkloni njihove
posljedice.

Ĉlan 41.
Prijevoznik se oslobađa odgovornosti iz člana 40. ovog zakona kada je gubitak ili oštećenje nastalo usljed
sljedećih okolnosti:
a) prijevoza koji se vrši u otvorenim kolima u skladu sa važećim propisima koji regulišu ovu oblast ili
ugovorom iz člana 23. stav 1. ovog zakona i ako je takav prijevoz naveden u tovarnom listu iz člana
23. stav 2. ovog zakona,
b) nepakovanja ili nedovoljnog pakovanja stvari,
c) utovara stvari koji vrši pošiljalac ili istovara koji vrši primalac,
d) svojstva stvari zbog kojeg je ona izložena potpunom ili djelimičnom gubitku ili oštećenju, naročito
usljed lomljivosti, rđanja, kvarenja, sušenja ili rasipanja,
e) neispravnog, netačnog ili nepotpunog označavanja stvari,
f) prijevoza živih životinja i
g) prijevoza koji se, na osnovu zaključenih ugovora između pošiljaoca i prijevoznika navedenih u
tovarnom listu, mora izvršiti uz pratnju, ako gubitak i oštećenje nastanu zbog propuštanja pratioca da
otkloni opasnost u vezi sa prijevozom.

Ĉlan 42.
(1) Ako se vrši prijevoz stvari koja zbog svoje prirode redovno trpi gubitak u masi, prijevoznik odgovara
samo za onaj dio gubitka koji je nastao poslije utvrđenog službenog vaganja od strane prijevoznika,
bez obzira na dužinu pređenog puta.
(2) Prijevoznik se ne može pozivati na ograničenje odgovornosti iz stava 1. ovog člana ako se dokaže da
gubitak nije nastao zbog uzroka koji opravdavaju dozvoljeni gubitak u masi.
(3) U slučaju kada se više komada stvari prijevozi sa jednim tovarnim listom, gubitak u masi se računa
za svaki komad, ako je njegova masa pri predaji posebno naznačena u tovarnom listu ili se može
utvrditi na neki drugi način.
251
(4) U slučaju potpunog gubitka stvari pri utvrđivanju visine odštete ne vrši se odbitak na ime gubitka u
masi pri prijevozu.

Ĉlan 43.
(1) Ako prijevoznik utvrdi ili pretpostavi da postoji djelimičan gubitak ili oštećenje stvari iz člana 40.
ovog zakona ili ako imalac prava to tvrdi, prijevoznik je dužan da odmah i (ako je to moguće) u
prisustvu imaoca prava sastavi zapisnik kojim se utvrđuje, prema vrsti štete, stanje stvari, masa i
(ako je iz okolnosti slučaja to moguće) visina štete, uzrok i vrijeme kada se dogodila.
(2) Ako imalac prava ne prihvata činjenice unesene u zapisnik iz stava 1. ovog člana, on može
zahtijevati da stanje i masu stvari, kao i uzrok i visinu štete utvrdi vještak kojeg odrede strane u
ugovoru o prijevozu ili nadležni sud.

Ĉlan 44.
(1) Ako je prijevoznik obavezan da nadoknadi štetu za potpun ili djelimičan gubitak ili oštećenje iz
člana 40. ovog zakona, vrijednost stvari se utvrđuje po tržišnoj cijeni, a ako je cijena stvari
ugovorena – po ugovorenoj cijeni.
(2) U slučaju oštećenja stvari, prijevoznik je dužan da plati samo iznos za koji je umanjena vrijednost
stvari.
(3) Ako je usljed oštećenja cijela pošiljka, odnosno samo jedan dio pošiljke izgubio vrijednost, naknada
štete ne može prelaziti iznos koji bi se platio u slučaju gubitka cijele pošiljke, odnosno onog dijela
koji je izgubio vrijednost.
(4) Pored naknade štete iz stava 1. ovog člana, prijevoznik je dužan da nadoknadi prijevozninu i sve
druge troškove nastale u vezi s prijevozom stvari.

Ĉlan 45.
(1) Ako imalac prava dokaže da je zbog prekoračenja roka isporuke iz člana 37. stav 1. ovog zakona
pretrpio štetu, uključujući i oštećenje, prijevoznik je dužan da plati dokazanu štetu, ali najviše do
iznosa četvorostruke prijevoznine.
(2) U slučaju potpunog gubitka stvari, ne može se zahtijevati naknada štete zbog prekoračenja roka
isporuke.
(3) U slučaju djelimičnog gubitka stvari, naknada štete propisana u stavu 1. ovog člana ne može biti
veća od iznosa trostruke prijevoznine za dio pošiljke koji nije izgubljen.
(4) U slučaju potpunog gubitka stvari ili u slučaju gubitka pojedinih komada, pri utvrđivanju visine
naknade štete ne vrši se odbitak na ime gubitka u masi pri prijevozu.

Ĉlan 46.
(1) Zahtjev za naknadu štete u slučaju potpunog ili djelimičnog gubitka ili oštećenja iz člana 40. ovog
zakona podnosi se prijevozniku najkasnije u roku od 60 dana od dana saznanja za štetu.
(2) Zahtjev za naknadu štete u slučaju prekoračenja roka isporuke iz člana 37. stav 1. ovog zakona
podnosi se prijevozniku najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje stvari.

Ĉlan 47.
(1) Ako prijevoz vrši više uzastopnih prijevoznika, svaki naredni prijevoznik samim činom preuzimanja
stvari sa tovarnim listom postaje strana u ugovoru o prijevozu i u skladu sa uslovima iz tovarnog lista
ili ugovora o prijevozu, preuzima obaveze koje iz toga proizlaze.
(2) Kod prijevoza iz stava 1. ovog člana prijevoznici odgovaraju solidarno.

Ĉlan 48.
Kada prijevoznik povjeri prijevoz, potpuno ili djelimično, izvršnom prijevozniku, bilo da je na osnovu
ugovora o prijevozu za to ovlašten ili ne, prijevoznik je odgovoran za ukupan prijevoz.

Ĉlan 49.
(1) Ako stvar nije predata primaocu ili pripremljena za predaju u roku od 30 dana nakon isteka roka iz
člana 37. stav 1. ovog zakona, imalac prava može smatrati da je stvar izgubljena.
(2) Imalac prava može, primajući odštetu za izgubljenu stvar, pisanim putem zahtijevati da bude odmah
obaviješten, ako se stvar pronađe u roku od godinu dana po isplati odštete.

252
(3) U roku od 30 dana od dana prijema obavještenja iz stava 2. ovog člana, imalac prava može
zahtijevati da mu se stvar preda u bilo kojoj stanici, uz plaćanje prijevoznine, od otpravne stanice do
stanice u kojoj se zahtijeva predaja.
(4) Ako preuzme pronađenu stvar, imalac prava je dužan da primljenu naknadu štete vrati po odbitku
troškova, koji su bili obuhvaćeni tom naknadom, ali zadržava pravo na odštetu zbog prekoračenja
roka isporuke.
(5) Ako imalac prava nije postavio zahtjev iz stava 3. ovog člana, prijevoznik može slobodno da
raspolaže sa stvari.

V - OSTVARIVANjE POTRAŢIVANjA

Ĉlan 50.
(1) Potraživanja iz ugovora o prijevozu iz čl. 5. i 23. stav 1. ovog zakona imalac prava može ostvariti
podnošenjem pisanog zahtjeva prijevozniku ili podnošenjem tužbe, ako prijevozilac ne isplati
traženu naknadu štete u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(2) Tovarni list, duplikat tovarnog lista i ostale isprave koje je potrebno priložiti zahtjevu iz stava 1.
ovog člana moraju biti u originalu.

Ĉlan 51.
Pravo na ostvarivanje potraživanja iz člana 50. stav 1. ovog zakona pripada:
a) putniku, ako se radi o prijevozu putnika i prtljaga,
b) pošiljaocu dok ima pravo da raspolaže stvarima i ako je u pitanju potraživanje iz osnova pouzeća i
c) primaocu, od momenta prijema tovarnog lista.

Ĉlan 52.
(1) Pravo prema prijevozniku, koje proističe iz ugovora o prijevozu iz člana 23. stav 1. ovog zakona,
prestaje kad imalac prava preuzme prtljag ili stvari.
(2) Pravo iz stava 1. ovog člana ne prestaje u sljedećim slučajevima:
a) ako imalac prava dokaže da je šteta prtljagu ili stvari prouzrokovana namjerno ili nepažnjom
prijevoznika,
b) djelimičnog gubitka ili oštećenja prtljaga ili stvari i
c) ako prilikom prijema imalac prava nije mogao opaziti oštećenja ili djelimičan gubitak prtljaga ili
stvari, a zahtjev za utvrđivanje oštećenja, odnosno djelimičnog gubitka podnio je odmah po
otkrivanju štete, i to najkasnije:
 u roku od tri dana od dana prijema prtljaga,
 u roku od sedam dana od dana prijema stvari,
 ako dokaže da se šteta dogodila između prijema na prijevoz i predaje prtljaga ili stvari.

VI - NADZOR I KAZNENE ODREDBE

Ĉlan 53.
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo saobraćaja i veza.
(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrši Republička uprava za inspekcijske poslove u
okviru svojih nadležnosti.

Ĉlan 54.
(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj prijevoznik, u sljedećim
slučajevima:
a) ako se prilikom prijevoza lica i stvari ne pridržava odredaba propisanih tarifom (član 4. stav 1),
b) ako javno ne objavi tarifu (član 4. stav 2),
c) ako postupi suprotno odredbama člana 6. st. 1. i 2. ovog zakona,
d) ako izvod iz reda vožnje ne istakne na vidnom mjestu (član 7),
e) ako licima sa invaliditetom ne obezbijedi uslove za lakše korištenje usluga prijevoza (član 9. stav 3),
f) ako postupi suprotno odredbama člana 11. stav 2,
g) ako ne izvrši ovjeru prekida putovanja na voznoj karti i ako usljed prekida putovanja ne vrati
srazmjeran dio neiskorišćene prijevoznine (član 12. st. 2. i 3),
h) ako ne postupi u skladu sa odredbama člana 13. ovog zakona i
i) ako ne propiše obrazac zahtjeva za izmjenu ugovora o prijevozu (član 33. stav 3).
253
(2) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u prijevozniku novčanom kaznom od
500 KM do 1.500 KM.
(3) Novčanom kaznom od 50 KM kazniće se za prekršaj putnik zatečen bez vozne karte (član 8).

VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 55.
Odredbe ovog zakona neće se primenjivati na odnose iz ugovora o prijevozu putnika i stvari u
željezničkom saobraćaju zaključene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ĉlan 56.
Na odnose koji proističu iz ugovora o prijevozu putnika i stvari u željezničkom saobraćaju, a koji nisu
regulisani ovim zakonom, primjenjivaće se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

Ĉlan 57.
Stupanjem na snagu ovog zakona na teritoriji Republike Srpske prestaje primjena Zakona o ugovorima o
prijevozu u železničkom saobraćaju („Službeni list SFRJ“, br. 2/74 i 17/90).

Ĉlan 58.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

254
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

MEĐUNARODNI UGOVORI

255
 EVROPSKI SPORAZUM O NAJVAŽNIJIM
MEĐUNARODNIM ŽELJEZNIĈKIM PRUGAMA
(AGC)

257
258
EVROPSKI SPORAZUM O NAJVAŽNIJIM MEĐUNARODNIM ŽELJEZNIĈKIM PRUGAMA
(AGC)

Definicija i usvajanje MeĎunarodne ţeljezničke mreţe „E” pruga

Strane ugovornice, svjesne potrebe da se u Evropi olakša i razvije meĎunarodni ţeljeznički saobraćaj,
Smatrajući da, u cilju razvijanja relacija izmeĎu evropskih zemalja, treba predvidjeti koordinirani plan
rekonstrukcije, izgradnje i opremanja ţeljezničkih pruga u skladu sa budućim potrebama meĎunarodnog
saobraćaja,
Sporazumjele su se o sljedećem:

Ĉlan 1.
Strane ugovornice prihvataju plan ţeljezničke mreţe, u daljem tekstu nazvan MeĎunarodna ţeljeznička
mreţa „E” pruga, prikazan u prilogu 1 ovog sporazuma, kao koordinirani plan rekonstrukcije, izgradnje i
opremanja ţeljezničkih pruga od najvećeg meĎunarodnog značaja, koje one namjeravaju da preduzmu u
okviru nacionalnih programa u skladu sa zakonodavstvom svake pojedine zemlje.

Ĉlan 2.
MeĎunarodna ţeljeznička mreţa „E” pruga sastoji se od sistema glavnih i pomoćnih pruga. Glavne pruge
su velike ţeljezničke magistrale kojima se već obavlja vrlo obiman meĎunarodni prevoz, odnosno za koje
se predviĎa da će steći krupan značaj u bliskoj budućnosti. Pomoćne pruge su pruge koje već sada
dopunjavaju mreţu glavnih pruga ali kojima će se vrlo obiman meĎunarodni ţeljeznički prevoz obavljati
tek u daljoj budućnosti.

Ĉlan 3.
(Izgradnja i rekonstrukcija pruga MeĊunarodne željezniĉke mreže „E” pruga)
MeĎunarodna ţeljeznička mreţa „E” pruga iz člana 2. odgovara tehničkim karakteristikama iz priloga II
ovog sporazuma, odnosno usaglasiće se sa odredbama tog priloga tokom budućih radova na njenom
poboljšanju u skladu sa nacionalnim programima.

Ĉlan 4.
(OdreĊivanje ĉuvara Sporazuma)
Generalni sekretar Organizacije Ujedinjenih nacija je čuvar ovog sporazuma.

Ĉlan 5.
(Postupak za potpisivanje i dobijanje svojstva strane ugovornice ovog sporazuma)
(1) Ovaj sporazum će biti otvoren za potpisivanje drţava koje su ili članice Evropske ekonomske
komisije Ujedinjenih nacija ili su primljene u Komisiju sa konsultativnim statusom shodno paragrafu 8.
Mandata Komisije, u Ţenevi, od 1. septembra 1985. do 1. septembra 1986. godine.;
a) potpisivanjem praćenim ratifikacijom, prihvatanjem, usvajanjem, odnosno
b) pristupanjem.
(2) Ratifikacija, prihvatanje, usvajanje, odnosno pristupanje vrše se polaganjem propisnog instrumenta
kod generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih nacija.

Ĉlan 6.
(Stupanje Sporazuma na snagu)
(1) Ovaj sporazum stupa na snagu 90 dana posle datuma kad vlade osam drţava poloţe instrument o
ratifikaciji, prihvatanju, usvajanju, odnosno pristupanju, pod uslovom da jedna ili više pruga
MeĎunarodne ţeljezničke mreţe „E” neisprekidano povezuje teritorije najmanje četiri drţave koje su
poloţile takav instrument. Ako ovaj uslov nije ispunjen, Sporazum će stupiti na snagu 90 dana posle
datuma polaganja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju, usvajanju, odnosno pristupanju koji omogućava
ispunjenje pomenutog uslova.
(2) Za svaku drţavu koja poloţi instrument o ratifikaciji, prihvatanju, usvajanju, odnosno pristupanju
posle datuma od kog teče rok od 90 dana iz tačke 1. ovog člana, Sporazum će stupiti na snagu 90 dana
posle datuma pomenutog polaganja.

259
 Ĉlan 7.
(Ograniĉavanje primjene ovog sporazuma)
Nijedna odredba ovog sporazuma neće se tumačiti tako kao da zabranjuje nekoj strani ugovornici da
preduzima mere u skladu sa odredbama Povelje Ujedinjenih nacija koje su ograničene na zahtjeve
postojeće situacije koje ona smatra nuţnim za svoju spoljnu i unutrašnju bezbjednost. Te mjere, koje
moraju biti privremene, biće odmah sluţbeno saopštene čuvaru ovog sporazuma, uz objašnjenje o kakvim
je mjerama riječ.

Ĉlan 8.
(Rješavanje sporova)
(1) Svaki spor izmeĎu dvaju, odnosno više strana ugovornica u vezi sa tumačenjem, odnosno
sprovoĎenjem ovog sporazuma koji strane u sporu ne bi mogle da reše pregovaranjem, odnosno na drugi
način biće podnijet na arbitraţu ako bilo koja strana ugovornica u sporu to traţi i biće, prema tome,
upućen jednom ili nekolicini arbitara koje su strane u sporu zajednički odabrale. Ako, u roku od tri
mjeseca po podnošenju zahtjeva za arbitraţu strane u sporu ne uspiju da se dogovore o izvoru jednog ili
više arbitara, bilo koja od tih strana moţe da traţi od generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih
nacija da odredi samo jednog arbitra kome će spor biti upućen na rješavanje.
(2) Presuda jednog ili više arbitraţnih sudija odreĎenih u skladu sa tačkom 1. ovog člana biće obavezna
za strane ugovornice u sporu.

Ĉlan 9.
(Izjava u vezi sa ĉlanom 9. ovog sporazuma)
Svaka drţava moţe, u trenutku potpisivanja ovog sporazuma, odnosno polaganja svog instrumenta o
ratifikaciji, prihvatanju, usvajanju, odnosno pristupanju, da izjavi da se ne smatra obaveznom članom 8.
ovog sporazuma.

Ĉlan 10.
(Postupak za izmjene i dopune glavnog teksta)
(1) Glavni tekst ovog sporazuma moţe se mijenjati i dopunjavati po jednom od postupaka utvrĎenih
ovim članom.
(2)
a) Na zahtjev jedne strane ugovornice, svaka izmjena i dopuna glavnog teksta ovog sporazuma koje
predloţi ta strana biće razmotrene u Radnoj grupi za ţeljeznički saobraćaj Evropske ekonomske komisije.
b) Ako se usvoje dvotrećinskom većinom prisutnih i glasajućih članova i ako je u toj većini
dvotrećinska većina prisutnih i glasajućih strana ugovornica, generalni sekretar će tu izmjenu i dopunu
saopštiti svim stranama ugovornicama radi prihvatanja.
c) Ako izmjenu i dopunu prihvate dve trećine strana ugovornica, generalni sekretar će to sluţbeno
saopštiti svim stranama ugovornicama, a izmjena i dopuna će stupiti na snagu dvanaest mjeseci poslije
datuma ovog sluţbenog saopštenja. Izmjena i dopuna stupaju na snagu za sve strane ugovornice, osim za
one koje, pre njihovog stupanja na snagu, izjave da ih ne prihvataju.
(3) Na zahtjev najmanje jedne trećine strana ugovornica, generalni sekretar saziva konferenciju na koju
poziva drţave navedene u članu 5. ovog sporazuma. Na svaku izmjenu i dopunu koja se daje na
razmatranje takvoj konferenciji primenjuje se postupak naveden u st. a) i b) tačke 2. ovog člana.

Ĉlan 11.
(Postupak za izmjene i dopune priloga I)
(1) Izmjene i dopune priloga I ovog sporazuma mogu se vršiti po postupku utvrĎenom ovim članom.
(2) Na zahtjev jedne strane ugovornice, svaka izmjena i dopuna priloga I ovog sporazuma koje predloţi
ta strana razmatra se u Radnoj grupi za ţeljeznički saobraćaj Evropske ekonomske komisije.
(3) Ako ih usvoji većina prisutnih i glasajućih članova i ako ta većina obuhvata većinu prisutnih i
glasajućih strana ugovornica, generalni sekretar će saopštiti tu izmjenu i dopunu nadleţnim organima
neposredno zainteresovanih strana ugovornica. Kao neposredno zainteresovane strane ugovornice
smatraju se:
a) u slučaju ubacivanja nove glavne pruge, odnosno mjenjanja postojeće glavne pruge - svaka strana
ugovornica preko čije teritorije prelazi ta pruga;
b) u slučaju ubacivanja nove pomoćne pruge, odnosno izmjene postojeće pomoćne pruge, svaka strana
ugovornica koja se graniči sa zemljom podnosiocem zahtjeva i preko čije teritorije prelazi jedna ili više
glavnih meĎunarodnih pruga sa kojima je povezana nova, odnosno izmenjena pomoćna pruga. TakoĎe se
260
smatra da se graniče, u smislu ovog stava, dve strane ugovornice na čijim se teritorijama nalaze krajnje
tačke neke trajektne veze obuhvaćene trasom jedne ili više gorenavedenih glavnih pruga.
(4) Svaka predloţena izmjena i dopuna saopštena u skladu sa odredbama tačke 3. ovog člana prihvata se
ako, u roku od šest mjeseci od datuma tog saopštenja, nijedan od nadleţnih organa neposredno
zainteresovanih strana ugovornica ne saopšti generalnom sekretaru svoje primjedbe na izmjenu i dopunu.
Ako nadleţni organ jedne strane ugovornice izjavi da po zakonima svoje zemlje za tu saglasnost mora da
traţi posebno odobrenje, odnosno pristanak zakonodavnog organa, smatraće se da je taj nadleţni organ
uprave dao saglasnost na izmjenu i dopunu priloga I ovog sporazuma i prihvatiće se predlog izmjene i
dopune tek onda kad pomenuti nadleţni organ uprave sluţbeno obavesti generalnog sekretara da je dobio
traţeno odobrenje, odnosno pristanak. Ako se to sluţbeno obavještenje ne pošalje u roku od osamnaest
mjeseci od dana kad je predlog izmjene i dopune dostavljen nadleţnom organu uprave, odnosno ako, u
gore navedenom roku od šest mjeseci, nadleţni organ uprave neke neposredno zainteresovane strane
ugovornice stavi primjedbu na predloţenu izmjenu i dopunu, smatraće se da ta izmjena i dopuna nije
prihvaćena.
(5) Svaku prihvaćenu izmjenu i dopunu generalni sekretar će saopštiti svim stranama ugovornicama i
ona će stupiti na snagu za sve strane ugovornice tri mjeseca od datuma tog saopštenja.

Ĉlan 12.
(Postupak za izmjene i dopune priloga II)
(1) Izmjene i dopune priloga II ovog sporazuma mogu se vršiti po postupku utvrĎenom ovim članom.
(2) Na zahtjev jedne strane ugovornice, svaka izmjena i dopuna priloga II ovog sporazuma koje predloţi
ta strana razmatra se u Radnoj grupi za ţeljeznički saobraćaj Evropske ekonomske komisije.
(3) Ako ih usvoji većina prisutnih i glasajućih strana ugovornica, generalni sekretar će saopštiti tu
izmjenu i dopunu nadleţnim organima svih strana ugovornica radi prihvatanja.
(4) Ta izmjena i dopuna se prihvata ako, u roku od šest mjeseci od datuma tog saopštenja, manje od
jedne trećine nadleţnih organa strana ugovornica sluţbeno obaveste generalnog sekretara o svojim
primedbama na tu izmjenu i dopunu.
(5) Svaku prihvaćenu izmjenu i dopunu generalni sekretar će saopštiti svim stranama ugovornicama i
ona će stupiti na snagu tri mjeseca od datuma tog saopštenja.

Ĉlan 13.
(Obavještenje o adresi organa uprave na koju treba slati predložene izmjene i dopune priloga uz
ovaj sporazum)
Svaka drţava, u trenutku kad potpiše, ratifikuje, prihvati, odnosno usvoji ovaj sporazum, odnosno kad mu
pristupi, sluţbeno saopštava generalnom sekretaru naziv i adresu svog nadleţnog organa kome treba da se
dostavljaju, u skladu sa odredbama čl. 11. i 12. ovog sporazuma, predlozi izmjena i dopuna priloga ovog
sporazuma.

Ĉlan 14.
(Otkazivanje i obustava važnosti ovog sporazuma)
Svaka strana ugovornica moţe da otkaţe ovaj sporazum pismenim sluţbenim saopštenjem upućenim
generalnom sekretaru. Otkaz počinje da vaţi godinu dana od datuma kada generalni sekretar dobije to
sluţbeno saopštenje.

Ĉlan 15.
Primjena ovog sporazuma se obustavlja ako je u bilo kom periodu od dvanaest uzastopnih mjeseci broj
strana ugovornica manji od osam.
U potvrdu čega su za to propisno ovlašteni opunomoćenici potpisali ovaj sporazum.
Sačinjeno u Ţenevi, 31. maja 1985. godine, u samo jednom primjerku, na engleskom, francuskom i
ruskom jeziku, s tim što su sva tri teksta jednako vjerodostojna.
„Sluţbeni list SFRJ”–MeĎunarodni ugovori, br. 11/89

261
 Prilog I
ŽELJEZNIĈKE PRUGE OD NAJVEĆEG MEĐUNARODNOG ZNAĈAJA
Numerisanje pruga od najvećeg meĎunarodnog značaja
(1) Glavne pruge, koje obuhvataju osnovne i povezujuće pruge, zovu se pruge klase A i imaju
dvocifrene brojeve: pomoćne pruge, koje se zovu pruge klase B, imaju trocifrene brojeve.
(2) Osnovne pruge u smjeru sjever-jug nose dvocifrene neparne brojeve koji se završavaju na 5, a
povećavaju se sa zapada na istok. Osnovne pruge u smjeru zapad-istok nose dvocifrene parne brojeve koji
se završavaju 0 (nulom), a povećavaju se sa sjevera na jug. Povezujuće pruge nose odgovarajuće
dvocifrene neparne i dvocifrene parne brojeve izmeĎu brojeva osnovnih pruga koje povezuju.
(3) Pruge klase B nose trocifrene brojeve, od kojih prva cifra pripada najbliţoj osnovnoj pruzi sjeverno
od odnosne B pruge, druga najbliţoj osnovnoj pruzi zapadno od odnosne B pruge, a treća predstavlja
redni broj.

SPISAK ŽELJEZNIĈKIH PRUGA I.

Brojĉano obilježavanje pruga Sjever-jug

E 03 Glasgow-Stranraer-Larne-Belfast-Dublin-Holyhead-Crewe-London Folkestone-Dover
E 05 Lisboa-Coimbra1-Pampilhosa-Vilar Formoso-Fuentes de Oñoro- Porto Medina del Campo-Burgos-
Irún-Bordeaux - Orléans (Les Aubrais)-Paris Vendôme
E 07 Paris- Orléans (Les Aubrais)-Bordeaux-Hendaye-Irún- Vendôme Burgos-Avila -Madrid Aranda de
Duero
E 09 Paris-Lille-Calais
E 051 Calais-Paris
E 053 Madrid-Córdoba-Bobadilla-Algeciras
E 15 Amsterdam-Den Haag-Rotterdam-Roosendaal-Antwerpen-Bruxelles-Quévy-Feignies- Aulnoye-
Paris-Dijon-Lyon-Avignon-Tarascon-Marseille Le Creusot
E 23 Dunkerque-Aulnoye-Thionville-Metz-Frouard-Toul-Culmont-Chalindrey- Dijon- Vallorbe-
Lausanne-Brig
E 25 Bruxelles-Arlon-Sterpenich-Kleinbettingen-Luxembourg-Bettembourg-Thionville-Metz-
Strasbourg-Mulhouse-Basel-Olten-Bern-Brig-Domodossola-Rho-Milano-Genova
E 27 Liège-Gouvy-Troisvierges-Luxembourg
E 35 Amsterdam-Utrecht-Arnhem-Emmerich-Duisbourg-Düsseldorf-Köln-Mainz-Mannheim- Karlsruhe-
Basel-Olten-Chiasso-Milano-Bologna-Firenze-Roma-Napoli-Salerno-Messina
E 391 Dnipropetrovsk-Lozovaya-Krasny Liman-Kharkov
E 43 Frankfurt(M)-Heidelberg-Stuttgart-Ulm-Augsburg-München-Freilassing-Salzburg Mannheim
E 45 Oslo-Kornsjø-Göteborg-Helsingborg-Helsingør-København-Nykøbing-Rødby-Puttgarden-
Hamburg-Hannover-Würzburg-Nürnberg-Ingolstadt-München-Kufstein-Wörgl-Innsbruck- Brennero-
Verona-Bologna-Ancona-Foggia-Bari
E 451 Nürnberg-Passau-Wels
E 51 Gedser-Rostock-Berlin- Halle - Erfurt-Nürnberg-Leipzig
E 53 Helsingborg-Hässleholm
E 530 Nykøbing-Gedser
E 55 Stockholm-Hässleholm-Malmö-Trelleborg-Sassnitz Hafen-Stralsund-Berlin/Seddin- Dresden-Bad
Schandau-Dečin-Praha-Linz-Salsburg-Schwarzach St. Veit-Villach-Arnoldstein-Tarvisio-Udine-Venezia-
Bologna
E 551 Praha-Horní DvoriÓt-Summerau-Linz-Selzthal-St. Michael
E 59 Malmö-Ystad-Swinoujście-Szczecin-Poznan-Wroclaw-Opole-Chalupki-Bohumín-Ostrava
E 593 Yasinovataya-Kvashino-Uspenskaya-Rostov na Donu
E 595 Samur-Yalama-Baku
E 597 Makat-Beyneu-Kungrad-Nukus-Dashowuz-Urganch-Charzhev
E 61 Stockholm-Hässleholm-Malmö-Trelleborg-Sassnitz Hafen-Stralsund-Berlin-Dresden-Bad
Schandau-Dčin-Praha-Kolin-Česka Třebová-Brno-BÍclav-Kúty-Bratislava
E 63 ðilina-Leopoldov-Bratislava Galanta
E 65 Gdynia-Gdánsk-Warszawa-Katowice-Zebrzydowice-Petrovice u Karviné-Ostrava-BÍclav-
Bernhardsthal-Wien-Semmering-Bruck a.d.Mur-Klagenfurt-Villach-Rosenbach-Jesenice- Ljubljana-
Ilirska Bistrica-Šapjane-Rijeka
E 67 Bruck a.d.Mur-Graz-Spielfeld Strass-Sentilj-Maribor-Zidani Most

262
E 69 Budapest-Murakeresztúr-Kotoriba-Čakovec-Središče-Pragersko-Zidani Most-Ljubljana- Divača-
Koper
E 691 Murakeresztúr-Gyékényes
E 693 Gyumri-Yerevan-Hrazdan-Dilijan-Ijevan-Ghazakh-Barkhudarli
E 695 Bukhara-Karshi-Termiz-Galaba-(Hairaton)
E 71 Budapest-Dombóvár-Gyékényes-Botovo-Koprivnica-Zagreb-Karlovac-Oštarije-Rijeka
E 73 Ormoţ-Murska Sobota-Puconci-Hodoš-Bajánsenye-Zalaegerszeg-Boba-Veszrgém- Székesfehégvár
E 75 Warszawa-Bialystok-Sokólka-Suwalki-Trakiszki-Mockava-Šeštokai-Kaunas-Šiauliai- Šarkiai-
(Meitene)
E 751 Zagreb-Sunja-Volinja-Dobrljin-Bihac-Ripać-Strmica-Knin-Split-Šibenik
E 753 Zagreb-Karlovac-Oštarije-Gospić-Knín-Zadar
E 771 Subotica-Bogojevo-Erdut-Vinkovci-Strizivojna Vrpolje-Slvonski Šamac-Bosanski Šamac-
Sarajevo-Čapljina-Metković-Ploće
E 773 (Magyařboly-) Bali Manastir-Osijek-Strizivojna Vrpolje
E 79 Beograd-Bar
E 85 Budapest-Kelebia-Subotica-Beograd-Niš-Prešovo-Tabanovci - Kraljevo-Đeneral Janković-Volkovo
Skopje-Gevgelia-Idomeni-Thessaloniki-Athinai
E 851 Lvov-Vadul Siret-VicÕani-PaÕcani
E 853 Larissa-Volos
E 855 Sofia-Kulata-Promachon-Thessaloniki
E 95 Moskva-Bryansk-Suzemka-Zernovo-Khutor Mikhilovsky-Kiev-Razdelnaya-Kuchurgan- Bender-
Chisinau-Ungeny-Iasi-Pascani-Buzau-Ploiesti-Bucuresti-Videle-Giurgiu-Ruse- Gorna-Dimitrovgrad
E 951 Sindel-Karnobat
E 97 Samsun-Kalin-Malatya-Yenice-Mersin Iskenderun
E 99 Ryazan-Kochetovka I-Gryazi-Rostov na Donu-Krasnodar-Veseloe-Gantiadi-Poti Novorossisk

Zapad-istok
E 10 Oostende-Bruxelles-Liège-Aachen-Köln-Düsseldorf-Dortmund-Münster-Osnabrück- Bremen-
Hamburg-Lübeck-Hanko-Helsinki-Riihimäki-Kouvola-Vainikkala-Ľuzhaika- St.Petersburg-Moskva
E 16 London-Harwich-Hoek van Holland-Rotterdam-Utrecht
E 18 Hamburg-Büchen-Berlin
E 20 Oostende-Bruxelles-Liège-Aachen-Köln-Duisburg-Dortmund-Hannover-Helmstedt- Marienborn-
Berlin/Seddin-Frankfurt(O)-Kunowice-Poznan-Warszawa-Terespol-Brest- Minsk-Asinowka-Krasnoe-
Smolensk-Moskva-Nizhny Novgorod-Perm-Sverdlovsk*-Tyumen Kurgan-Petropavlovsk -Omsk-
Novosibirsk-Krasnoyarsk-Irkutsk-Vladivostok
E 22 Zeebrugge-Brugge
E 24 Moskva-Ryazan-Ruzaevka-Samara-Ufa-Chelyabinsk-Kurgan-Presnogorkovskaya- Kökshetaú-
Aqmola-Mointy-Druzhba-Alashankou
E 30 Karlsruhe-Stuttgart-Nürnberg-Plauen-Dresden-Görlitz-Zgorzelec-Wroclaw-Katowice- Krakow-
Przemysl-Medyka-Mostiska-Lvov-Kiev-Kharkiv-Kupyansk-Topoli-Solovei Valuiki-Samara-Orenburg-
Iletsk I-Kandagach
E 32 Frankfurt (M)-Hanau-Erfurt-Leipzig-Dresden
E 40 Le Havre-Paris-Lérouville-Onville-Metz-Rémilly-Forbach-Saarbrücken-Ludwigshafen- Mannheim-
Frankfurt(M)-Gemünden-Nürnberg-Schirnding-Cheb-Plzeň-Praha-Kolin- Ostrava- Mosty u Jablunkova-
Čadca-Zilina
E 42 Paris-Lérouville-Nancy-Sarrebourg-Réding-Strasbourg-Kehl-Appenweiern-Karlsruhe-Stuttgart
E 46 Mainz-Frankfurt(M)
E 50 Paris-Dijon -Culoz-Genève-Lausanne-Bern-Zürich-Buchs-Innsbruck- Le Creusot Wörgl-Kufstein
(Rosenheim-Freilassing)-Salzburg-Linz-Wien-Hegyeshalom- Schwarzach St. VeitBudapest-Miskolc-
Nyiregyhaza-Zahony-Čop-Lvov-Fastov-Dnipropetrovsk-Krasnoarmeisk- Yasinovataya-Debaltsevo-
Krasnaya Mogila-Gukovo-Likhaya-Volgograd-Astrakhan- Aksaraiskaya II-Atyraŭ-Makat-Kandagach-
Arys-Almaty-Aqtogai
E 502 Bischofshofen-Selzthal
E 52 Bratislava-Galanta-Nové Zámky-Stùrovo-Szob-Budapest-Cegléd-Szolnok-Debrecen- Nyiregyhaza
E 54 Arad-Deva-Teius-Vinatori-Brasov-Bucuresti
E 56 Budapest-Rakos-Ujszasz-Szolnok-Lŏkŏsháza-Curtici-Arad-Timisoara- Craiova- Bucuresti
E 560 Buzáu-Galati-Giurgiulesti-Reni-Etulia-Greceni-Bolgrad-Taraclia-Basarabeasca-Carabuteni-
Cimislia-Bender
263
E 562 Bucuresti-Costanta
E 592 Beineu-Shetpe-Aqtau
E 60 Poti -Tbilisi-Gardabani-Beyuk-Kyasik-Baku-Turkmenbashi-Ashgabat-Batumi Chardzhev-Alat-
Bukhara-Tashkent-Salar-Chengeldy-Arys
E 66 Beograd-Vršac-Stamora Moravita-Timisoara
E 660 Ruse-Kaspican
E 680 Sofia-Mezdra-Gorna-Kaspican-Sindel-Varna
E 692 Cetinkaya- Kars-A khalkalaki
Dogu Kapi- Akhuryan-Gyumri-Ayrum-Sadakhlo-TbilisiE 694 Gyumri-Artashat-Nakhichevkan-Dzhulfa-
Karchivan-Meghri-Agbent-Bartaz- Baku-Astara
E 696 Tashkent-Khavast-Andizhan-(Osh)
E 70 Paris-Dijon -Mâcon-Ambérieu-Culoz-Modane-Torino-Rho-Milano-Verona- Le Creusot
Trieste-Villa Opicina-Sezana-Ljubljana-Zidani Most-Dobova-Savski Marof-Zagreb- Strizivojna Vrpolje-
Vinkovci-Tovarnik-Šid-Beograd-Niš-Dimitrovgrad-Dragoman- Sofija-Plovdiv-Dimitrovgrad-Svilengrad-
Kapikule-Istanbul-Haydarpaşa- Ankara-Kapiköj -Razi(Iran, Islamic Republic of) Nusajbin -Kamichli
(Syrian Arab Republic)
E 700 Lyon-Ambérieu
E 702 Središče-Čakovec-Varaţdin-Koprívnica-Osijek-Erdut-Bogojevo
E 72 Torino-Genova
E 720 Plovdiv-Zimnitza-Karnobat-Burgas
E 74 Eskisehir-Kütahya-Balikser-Bandirma
E 90 Lisboa-Entrocamento-Valencia de Alcántara-Madrid-Barcelona-Port Bou-Cerbère- Narbonne-
Tarascon-Marseille-Menton-Ventimiglia-Genova-Pisa-Livorno-Roma

II. Brojĉano obilježavanje nacionalnih pruga

1. Portugal
E 05 (Fuentes de Oñoro-) Vilar Formoso-Pampilhosa-Coimbra-Lisboa-Porto
E 90 Lisboa-Entroncamento-Marvao-(-Valencia de Alcántara)
2. Španija
E 05 (Hendayen) Irún-Burgos-Medina del Campo-Fuentes de Oñoro(-Vilar Formoso)
E 053 Madrid-Córdoba-Bobadilla-Algeciras
E 07 (Hendaye-) Irún-Burgos-Avila - Madrid
Aranda de Duero
E 90 (Marvaon) Valencia de Alcántara-Madrid-Barcelona-Port Bou (-Cerbère)
3. Irska
E 03 (Larne-Belfast)-Dublin (-Holyhead)
2 U narednom spisku ţeljezničke stanice u zagradi nalaze se na drugim itinerima, odnosno van dotične
zemlje.
4. Ujedinjeno Kraljevstvo
E 03 Glasgow-Stranraer-Larne-Belfast (-Dublin-) Holyhead-Crewe-London-Folkestone-Dover
E 16 London-Harwich (-Hoek van Holland)
5. Francuska
E 05 Paris-Orléans (Les Aubrais)-Bordeaux-Hendaye (-Irún) Vendôme
E 051 Calais-Paris
E 07 Paris-Orléans (Les Aubrais)-Bordeaux-Hendaye (-Irún) Vendôme
E 09 Paris-Lille-Calais
E 15 (Quévyn) Feignies-Aulnoye-Paris- Dijon - Lyon-Avignon-Tarascon-Marseille Le Creusot
E 23 Dunkerque-Aulnoye-Thionville-Metz-Frouard-Toul-Culmont-Chalindrey- Dijon (-Vallorbe)
E 25 (Bettembourg-) Thionville-Metz-Strasbourg-Mulhouse (-Basel)
E 40 Le Havre-Paris-Lérouville-Onville-Metz-Rémilly-Forbach (-Saarbrücken)
E 42 Paris-Lérouville-Nancy-Sarrebourg-Réding-Strasbourg (-Kehl)
E 50 Paris-Dijon -Culoz (-Genève) Le Creusot
E 70 Paris-Dijon -Mâcon-Ambérieu-Culoz-Modane (-Torino) Le Creusot
E 700 Lyon-Ambérieu
E 90 (Port Bou-) Cerbère-Narbonne-Tarascon-Marseille-Menton- (Ventimiglia)
6. Holandija
E 15 Amsterdam-Den Haag-Rotterdam-Roosendaal (-Antwerpen)
E 16 (Harwich-) Hoek van Holland-Rotterdam-Utrecht
264
E 35 Amsterdam-Utrecht-Arnhem (-Emmerich)
7. Belgija
E 10 Oostende-Bruxelles-Liège (-Aachen)
E 15 (Roosendaal-) Antwerpen-Bruxelles-Quévy (-Feignies)
E 20 Oostende-Bruxelles-Liège (Aachen)
E 22 Zeebrugge-Brugge
E 25 Bruxelles-Arlon-Sterpenich (-Kleinbettingen)
E 27 Liège-Gouvy (-Troisvierges)
8. Luksemburg
E 25 (Sterpenich)-Kleinbettingen-Luxembourg-Bettembourg (-Thionville)
E 27 (Gouvyn) Troisvierges-Luxembourg
9. Njemačka
E 10 (Liège-) Aachen-Köln-Düsseldorf-Dortmund-Münster-Osnabrück-Bremen-Hamburg-Lübeck
(-Hanko)
E 18 Hamburg-Büchen- Berlin
E 20 (Liège) Aachen-Köln-Duisburg-Dortmund-Hannover-Berlin-Frankfurt (O) (-Kunowice)
E 30 Karlsruhe-Stuttgart-Nürnberg-Plauen-Dresden-Görlitz (-Zgorzelec)
E 32 Frankfurt (M)-Hanau-Erfurt-Leipzig-Dresden
E 35 (Arnhemn) Emmerich-Duisburg-Düsseldorf-Köln-Mainz-Mannheim-Karlsruhe (-Basel)
E 40 (Forbach-) Saarbrücken-Ludwigshafen-Mannheim-Frankfurt(M) Gemünden-Nürnberg-Schirnding-
(-Cheb)
E 400 Frankfurt (M)-Gemünden
E 42 (Strasbourg-) Kehl-Appenweier-Karlsruhe-Stuttgart
E 43 Frankfurt(M)-Heidelberg-Stuttgart-Ulm-Augsburg-München- Freilassing (-Salzburg) Mannheim
E 45 (Rødby-) Puttgarden-Hamburg-Hannover-Würzburg-Nürnberg-Ingolstadt-München- Kufstein (-
Wörgl)
E 451 Nürnberg-Passau (-Wels)
E 46 Mainz-Frankfurt(M)
E 51 (Gedser-) Rostock-Berlin-Halle -Erfurt-Nürnberg-Leipzig
E 55 (Trelleborgn) Sassnitz Hafen-Stralsund-Berlin/Seddin-Dresden-Bad Schandau (-Dečin)
E 61 (Trelleborgn) Sassnitz HafennStralsund-Berlin-Dresden-Bad Schandau (-Dečin)
10. Švicarska
E 23 (Dijon-) Vallorbe-Lausanne-Brig
E 25 (Mulhousen) Basel-Olten-Bern-Brig (-Domodossola)
E 35 (Karlsruhen) Basel-Olten-Chiasso (-Milano)
E 50 (Culoz-) Genève-Lausanne-Bern-Zürich-Buchs (-Innsbruck)
11. Italija
E 25 (Brig-) Domodossola-Rho-Milano-Genova
E 35 (Chiasso-) Milano-Bologna-Firenze-Roma-Napoli-Salerno-Messina
E 45 (Innsbruck-) Brennero-Verona-Bologna-Ancona-Foggia-Bari
E 55 (Arnoldstein-) Tarvisio-Udine-Venezia-Bologna
E 70 (Modane-) Torino-Rho-Milano-Verona-Trieste-Villa Opicina (-Seïana)
E 72 Torino-Genova
E 90 (Menton-) Ventimiglia-Genova-Pisa-Livorno-Roma
12. Norveška
E 45 Oslo-(-Kornsjø)
13. Švedska
E 45 (Kornsjø)-Göteborg-Helsingborg (-Helsingør)
E 53 Helsingborg-Hässleholm
E 55 Stockholm-Hässleholm-Malmö-Trelleborg (-Sassnitz Hafen)
E 59 Malmö-Ystad (-Swinoujście)
E 61 Stockholm-Hässleholm-Malmö-Trelleborg (-Sassnitz Hafen)
14. Danska
E 45 (Helsingborg-) Helsingør-København-Nykøbing-Rødby (Puttgarden)
E 530 Nykøbing-Gedser (-Rostock)
15. Austrija
E 43 (Freilassing-) Salzburg
E 45 (München-) Kufstein-Wörgl-Innsbruck (-Brennero)
265
E 451 (Nürnberg-Passau)-Wels
E 50 (Buchs-) Innsbruck-Wörgl-Kufstein (-Rosenheim-Freilassing)-Salzburg- Schwarzach St. Veit
Linz-Wien (-Hegyeshalom)
E 502 Bischofshofen-Selzthal
E 55 Linz-Salzburg-Schwarzach St. Veit-Villach-Arnoldstein (-Tarvisio)
E 551 (Horni-DvoÍRÓte-) Summerau-Linz-Selzthal-St. Michael-Villach-Rose-bach (-Jesenice)
E 65 (Břeclav-) Bernhardsthal-Wien-Semmering-Bruck a.d. Mur-Klagenfurt-
E 67 Bruck a.d. Mur-Graz-Spielfeld Strass (-Òentilj)
16. Poljska
E 20 (Frankfurt(O))-Kunowice-Poznan-Warszawa-Terespol (-Brest)
E 30 (Görlitz-) Zgorzelec-Wroclaw-Katowice-Krakow-Przemysl-Medyka (-Mostiska)
E 59 (Ystad-) Swinoujscie-Szczecin-Poznan-Wroclaw-Opole-Chalupki
E 65 Gdynia-Gdánsk-Warszawa-Katowice-Zebrzydowice (-Petrovice U. Karviné)
E 75 Warszawa-Bialystok-Sokólka-Suwalki-Trakiszki-(Mockava)
17. Češka Republika
E 40 (Schirnding-) Cheb-Plzen-Praha-Kolin-Ostrava CD (-Ţilina)
E 55 (Bad Schandau-) Dečin-Praha
E 551 Praha-HornR DvoÍRst(-Summerau)
E 61 (Bad Schandau-) Dečin-Praha-Kolin-Česka Třebová-Brno-Břeclav (-Bratislava)
E 65 (Zebrzydovice-) Petrovice u. Karviné-Ostrava-Břeclav (-Bernhardstahl)
18. Slovačka
E 40 (Ostrava CD-) Ţilina-Poprad Tatry-Košice-ČRerna nad Tissou (-Čop)
E 52 Bratislava-Galanta-Nové Zámky-Stùrovo (-Szob)
E 61 (Břeclav-) Bratislava-Komárno (-Komaróm)
E 63 Zilina- Lepoldov-Bratislava
Galanta
19. MaĎarska
E 50 (Wien-) Hegyeshalom-Budapest-Miskolc-Nyiregyhaza-Z
E 52 (Štúrovon) Szob-Budapest-Cegléd-Szolnok-Debrecen-Nyiregyháza
E 56 Budapest-Rákos-Ujszász-Szolnok-Lökösháza (-Curtici)
E 61 (Komárno-) KomarómnBudapest
E 69 Budapest-Murakeresztúr (-Kotoriba)
E 691 Murakeresztúr-Gyékényes
E 71 Budapest-Dombóvár-Gyékényes (-BotovonKoprivnica)
E 73 (Nodoš)-Bajánsenye-Zalaegerszeg-Boba-Veszrgém-Székesfehégvár
E 85 Budapest-Kelebia (-Subotica)
20. Slovenija
E 65 (Rosenbach-) Jesenice-Ljubljana-Ilirska Bistrica-(Šapjane)
E 67 (Spielfeld Strass-) Sentilj-Maribor-Zidani Most
E 69 (Cakovec-) Središče-Pragersko-Zidani Most-Ljubljana-Divaca-Koper
E 70 (Villa Opicina-) Sezana-Ljubljana-Zidani Most-Dobova (-Savski Marof)
E 73 Ogmoţ-Murska Sobota-Puconci (-Nodoš)
E 52 (Štúrovon) Szob-Budapest-Cegléd-Szolnok-Debrecen-Nyiregyháza
E 56 Budapest-Rákos-Ujszász-Szolnok-Lökösháza (-Curtici)
E 61 (Komárno-) KomarómnBudapest
E 69 Budapest-Murakeresztúr (-Kotoriba)
E 691 Murakeresztúr-Gyékényes
E 71 Budapest-Dombóvár-Gyékényes (-BotovonKoprivnica)
E 73 (Nodoš)-Bajánsenye-Zalaegerszeg-Boba-Veszrgém-Székesfehégvár
E 85 Budapest-Kelebia (-Subotica)
21. Hrvatska
E 65 (Ilirska Bistrica-) Šapjane-Rijeka
E 69 (Murakeresrtúr-) Kotoriba-Čakovec (-Središče)
E 70 (Dobova-) Savski Marof-Zagreb-Strizivojna Vrpolje-Vinkovci-Tovarnik (-Šid)
E 702 (Sredisče-)Čakovec-Varaţdin-Koprívnica-Osijek-Erdut (-Bogojevo)
E 71 (Gyékényes-) Botovo-Koprivnica-Zagreb-Karlovac-Oštarije-Rijeka
E 751 Zagreb-Sunja-Volinja (Dobrljin-Bihac-Ripać-) Stremica-Knin-Split Šibenik
E 753 Zagreb-Karlovac-Oštarije-Gospić-Knín-Zadar
266
E 771 (Bogojevo-) Erdut-Vinkovci-Strizivojna Vrpolje-Slavonski Šamac (-Bosanski Šamac- Sarajevo-
Čapljina-) Metković-Ploće
E 773 (Magyavboly-) Beli Manastir-Osijek-Strizivojna Vrpolje
22. Bosna i Hercegovina
E 751 (Volinja-) Dobrljin-Bihac-Ripać-(Strmica)
E 771 (Slavonski Šamac-) Bosanski Šamac-Sarajevo-Čapljina-(Metković)
23. Srbija i Crna Gora
E 66 Beograd-Vršac (-Stamora Moravita)
E 70 (Tovarnik-) Šid-Beograd-Niš-Dimitrovgrad (-Dragoman)
E 79 Beograd-Bar
E 85 (Kelebia-) Subotica-Beograd-Niš-Preševo (-Tabanovci) Kraljevo-Đeneral Janković (-Volkovo)
24. Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
E 85 (Preševo-) Tabanovci -Skopje-Gevgelia (-Idomeni) (Đeneral Janković-) Volkovo
25. Grčka
E 85 (Gevgelia-) Idomeni-Thessaloniki-Athinai
E 853 Larissa-Volos
E 855 (Kulata-) Promachon-Thessaloniki
26. Rumunija
E 54 Arad-Deva-Teius-Vinatori-Brasov-Bucuresti
E 56 (Lökösháza-) Curtici-Arad-Timisoara-Craiova-Bucuresti
E 560 Buzau-Galati (-ReninBenderi)
E 562 Bucuresti-Costanta
E 66 (Vršac-) Stamora Moravita-Timisoara
E 851 (Vadul Siret-) Vicsani-Pacsani
E 95 (Ungeni-) Iasi-Pascani-Buzau-Ploiesti-Bucuresti-Videle-Giurgiu (-Ruse)
27. Bugarska
E 660 Ruse-Kaspičan
E 680 Sofia-Mezdra-Gorna-Kaspičan-Sindel-Varna
E 70 (Dimitrovgrad-) Dragoman-Sofija-Plovdiv-Dimitrovgrad-Svilengrad (-Kapikule)
E 720 Plovdiv-Zimnitza-Karnobat-Burgas
E 855 Sofia-Kulata (-Promachon)
E 95 (Giurgiu-) Ruse-Gorna-Dimitrovgrad
E 951 Sindel-Karnobat
28. Finska
E 10 Hanko-Helsinki-Riihimäki-Kouvola-Vainikkala (-Luzhaika)
29. Belorusija
E 20 (Terespol-) Brest-Minsk-Asinowka (-Krasnoe)
30.Ukrajina
E 30 Kiev-Kharkiv-Kupyansk-Topoli-(Solovei)
E 391 Dnipropetrovsk-Lozovaya-Krasny Liman-Kharkov
E 40 (Čierna nad Tissou-) Čop-Lvov
E 50 Fastov-Dnipropetrovsk-Krasnoarmeisk-Yasinovataya-Debaltsevo-Krasnaya Mogila- (Gukovo)
E 593 Yasinovataya-Kvashino-(Uspenskaya)
E 851 Lvov-Vadul Siret (-Vicsani)
E 95 Kuchurgan-Razdelnaya-Kiev-Khutor Mikhailovsky-Zernovo (-Suzemka)
31. Republika Moldavija
E 560 (Galati-)-Giurgiulesti-(Reni)-Etulia-Greceni-(Bolgrad)-Taraclia-Basarabeasca-(Carabuteni)-
Cimislia-Bender
E 95 (Iaşi-)-Ungeny-Chisinau-Bendery-(Kuchurgan)
32. Ruska Federacija
E 10 (Vainikkala-) Luzhaika-St.Petersburg-Moskva
E-20 (Asinowka-) Krasnoe-Smolensk-Moskva Nizhny Novgorod-Perm-Sverdlovsk3- Tyumen -Omsk-
Novosibirsk-Krasnoyarsk-Kurgan (-Petropavlovsk) Irkutsk-Vladivostok
E 24 Moskva-Ryazan-Ruzaevka-Samara-Ufa-Chelyabinsk-Kurgan
E-30 (Topoli)-Solovei-Valuiki-Samara-Orenburg-(Iletsk I)
E-50 (Krasnaya Mogila)-Gukovo-Likhaya-Volgograd-Astrakhan-(Aksaraiskaya II)
E 593 (Kvashino)-Uspenskaya-Rostov na Donu
E-95 (Zernovo-) Suzemka-Bryansk-Moskva
267
E 99 Ryazan-Kochetovka I-Gryazi-Krasnodar-Veseloe-(Gantiadi) Novorossisk
33. Turska
E 692 Cetinkaya- Kars-Dogu Kapi (-Akuryan) (-Akhalkalaki)
E 70 (Svilengrad-) Kapikule-Istanbul-Haydarpasa-Ankara- Kapiköy-Razi (Iran, Islamic Republic of)
Nusajbin -Kamichli (Syrian Arab Republic)
E 74 Eskisehir-Kütahya-Balikser-Bandirma
E 97 Samsun-Kalin-Malatya-Yenice-Mersin Iskenderun
3 Yekaterinburg
34. Litvanija
E 75 (Trakiszki)-Mockava-Šeštokai-Kaunas-Šiauliai-Šarkiai-(Meitene)
35. Jermenija
E 692 (Sadakhlo)-Ayrum-Gyumri-Akhuryan-(Dogu Kapi) Gyumri-Yeraskh-(Velidag)
E 693 Gyumri-Yerevan-Hrazdan-Dilijan-Ijevan-Ghazakh (-Barkhudarli)
E 694 Gyumri- Artashat-(Nakhichevkan-Karchivan)-Meghri-Agbent-(Bartaz)
36. Azerbejdţan
E 595 (Samur)-Yalama-Baku
E 60 (Gardabani)-Beyuk-Kyasik-Baku-(Turkmenbashi)
E 694 Astara-Baku-Dzhulfa-Nakhichevakan-(Artashat)
37. Gruzija
E 60 Batumi-Tbilisi-Gardabani-(Beyuk-Kyasik) Poti
E 692 (Ayrum-) Sadakhlo -Tbilisi
(Kars-) Akhalkalaki
E 99 (Veseloe)-Gantiadi-Poti
38. Kazahstan
E 20 (Kurgan)-Petropavlovsk-(Omsk)
E 24 (Kurgan)-Presnogorkovskaya-Kökshetaú-Aqmola-Mointy-Druzhba-(Alashankou)
E 30 (Orenburg)-Iletsk I-Kandagach
E 50 (Astrakhan)-Aksaraiskaya II-Atyraú-Makat-Kandagach-Arys-Almaty-Aqtogai
E 597 Makat-Beyneu-(Kungrad)
E 592 Beyneu-Shetpe-Aqtau
E 60 (Salar-) Chengeldy-Arys
39. Turkmenistan
E 597 (Nukus-) Dashhowuz (-Urganch-) Chardzhev
E 60 Turkmenbashi-Ashgabat-Chardzhev-(Alat)
E 695 (Termis)-(Karshi)
40. Uzbekistan
E 597 (Beyneu-) Kungrad-Nukus-(Dashhowuz)-Urganch-(Chardzhev)
E 60 (Chardzhev-) Bukhara-Tashkent-Salar-(Chengeldy)
E 696 Tashkent-Khavast-Andizhan-(Osh)
E 695 Bukhara-Karshi-Termiz-Galaba-(Hairaton)

Prilog Ia
KARTA ŽELJEZNIĈKIH PRUGA KOJE ĈINE SASTAVNI DIO EVROPSKE MREŽE
Objašnjenje znakova (legenda):
Odluku o podjeli cijele evropske mreţe na glavne i pomoćne pruge donijela je Grupa izvestilaca o
uspostavljanju Evropske ţeljezničke mreţe (TREN), formirane u okviru Radne grupe za ţeljeznički
saobraćaj pri Komitetu za unutrašnji transport Evropske ekonomske komisije, na svom Prvom zasjedanju
odrţanom od 21. do 23. marta 1983. godine u Ţenevi.
I. Debela neprekidna linija: glavna pruga čiji su itinerer predloţile vlade.
II. Tanka neprekidna linija: pomoćna pruga čiji su itinerer predloţile vlade.
III. Tačkasta linija: trajektne veze.
Karta meĎunarodne evropske ţeljezničke mreţe „E“ pruga objavljena je u „Sluţbenom listu SFRJ“, broj
11. od 14. jula 1989. godine na strani 20

268
 Prilog II
TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE NAJVAŽNIJIH MEĐUNARODNIH ŽELJEZNIĈKIH PRUGA

Uvodne napomene
Parametri su utvrĎeni u tabeli 1.
Vrijednosti koje su prikazane u koloni A tabele 1. moraju se smatrati vaţnim ciljevima koje treba postići
u skladu sa nacionalnim planovima razvoja ţeljeznice, a svako odstupanje od tih vrijednosti treba smatrati
izuzetnim.
Pruge su podjeljene u dvije osnovne kategorije:
a) postojeće pruge koje se mogu poboljšati gdje je to potrebno: često je teško, a nekad i nemoguće
mjenjati naročito njihove geometrijske karakteristike; zbog toga uslovi za takve pruge treba da budu
blaţi;
b) nove pruge koje će se graditi unutar odreĎenih ekonomskih granica: njihove karakteristike, naročito
geometrijske mogu se slobodno birati; neophodno je razlikovati dvije potkategorije:
c) pruge koje se koriste samo za putnički saobraćaj (isključujući teretni saobraćaj);
d) pruge za zajednički ili mješoviti saobraćaj, namjenjen prevozu putnika i robe.
Predloţeni parametri ni na koji način ne ometaju tehnički progres. Zahtjevi su minimalni. Ţeljeznice
mogu izabrati i veće parametre ako ih smatraju svrsishodnim. Po analogiji, tehničke karakteristike u tabeli
1. mogu se primjeniti, po potrebi, i na trajektne linije koje su sastavni deo ţeljezničke mreţe.

Tabela
PARAMETRI INFRASTRUKTURE NAJVAŽNIJIH MEĐUNARODNIH ŽELJEZNIĈKIH
PRUGA
(1) Broj kolosijeka
Najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke pruge moraju obezbeĎivati visoku propusnu moć i veliku tačnost
reda voţnje.
U načelu, oba uslova moguće je zadovoljiti na prugama sa najmanje dva kolosijeka.
(2) Gabarit vozila
Radi se o minimalnom gabaritu vozila za najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke pruge.
Na novim prugama, usvajanjem većih gabarita vozila, obično se samo marginalno povećavaju troškovi
investicija, pa je zato izabran profil C1 UIC-a.
Gabarit C1 omogućava, na primjer:
 prevoz drumskih teretnih vozila i drumskih sastava (kamiona sa prikolicom, zglobnih vozila, vučnog
vozila sa poluprikolicom) koji odgovaraju evropskom drumskom tovarnom gabaritu (visine 4 m, širine
2,5 m) na specijalnim ţeljezničkim teretnim kolima čiji je pod na visini od 60 cm iznad gornje ivice šina;
 prevoz običnih drumskih poluprikolica širine 2,5 m i visine 4 m na ţeljezničkim teretnim kolima sa
spuštenim podom sa normalnim obrtnim postoljem;
 prevoz kontejnera ISO širine 2,44 m i visine 2,90 m na običnim ţeljezničkim teretnim plato-kolima;
 prevoz pokretnih tovarnih sanduka širine 2,5 m na običnim ţeljezničkim teretnim plato-kolima.
Postojeće pruge preko planinskih regiona (kao što su Pirineji, Centralni masiv, Alpi, Jura, Apenini,
Karpati itd.) imaju mnogo tunela koji odgovaraju gabaritu tehničkog jedinstva ţeljeznica (UT) ili nešto
većim gabaritima po visini na osi kolosijeka. Povećanje tog gabarita tako da odgovara gabaritu C1 UIC-a,
skoro u svim slučajevima, nemoguće je sa ekonomskog i finansijskog stanovišta.
Zato je za postojeće pruge odabran gabarit vozila B UIC-a s obzirom na to da on omogućava na primjer:
 prevoz kontejnera ISO širine 2,44 m i visine 2,90 m na ţeljezničkim teretnim plato-kolima i za
prevoz kontejnera, s tim da je pod plato-kola na visini od 1,18 m iznad gornje ivice šina;
 prevoz pokretnih tovarnih sanduka širine 2,50 m i visine 2,60 m na običnim ţeljezničkim teretnim
plato-kolima (pod plato-kola je na visini od 1,246 m);
 prevoz poluprikolica na ţeljezničkim teretnim kolima sa spuštenim podom.
Većina postojećih najvaţnijih meĎunarodnih ţeljezničkih pruga obezbjeĎuje najmanje gabarit vozila B
UIC. Na ostalim prugama, obezbjeĎivanje tog gabarita uglavnom ne zahtjeva krupne investicije.
(3) Minimalni razmak kolosijeka
Radi se o minimalnom razmaku izmeĎu osa koloseka za najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke pruge sa
dva kolosijeka, izvan stanica.
Povećanje osnog rastojanja izmeĎu kolosijeka pruţa sljedeće prednosti:
 smanjenje aerodinamičkog pritiska pri mimoilaţenju dva voza (prednost koja se povećava
proporcionalno brzini);

269
 smanjenje ograničenja pri prevozu vangabaritnih tereta;
 mogućnost korištenja visokokapacitetne mehanizovane opreme za odrţavanje i rekonstrukciju
kolosijeka.
Na postojećim dvokolosiječnim prugama i izvan stanica, osno rastojanje izmeĎu kolosijeka kreće se od
3,5 m do 4 m. Kada se kolosijeci kompletno obnavljaju, treba nastojati da se rastojanje poveća kako bi se
ostvario minimum od 4 m.
Na novim prugama izbor većeg osnog rastojanja izmeĎu kolosijeka obično za sobom povlači samo manje
marginalne investicije, barem izvan tunela i do rastojanja od 4,2 m. Minimalno osno rastojanje izmeĎu
kolosijeka od 4,2 m zato je i odabrano, s obzirom na to da je dovoljno za velike brzine do 300 km/h (na
primer nova pruga Pariz-Jugoistok izmeĎu Pariza i Liona).
(4) Računska minimalna brzina
Odabrana računska minimalna brzina je odlučujuća za geometrijske karakteristike (radijus krivine i
nadvišenje spoljne šine u krivini), bezbjednosne ureĎaje (kočiona rastojanja) i koeficijent kočenja voznih
sredstava.
Na postojećim prugama maksimalne brzine zavise od radijusa krivina. Odabrana računska minimalna
brzina (160 km/h) sada predstavlja opštu praksu na dionicama (odsjecima) u pravcu i u krivinama velikog
radijusa. U nekim slučajevima, mogu se poboljšati trasa i signalizacija tako da se uz manje investicije na
pojedinim dionicama postigne brzina od 160 km/h.
Na novim prugama mogu se usvojiti daleko veće računske brzine. Odabrane računske brzine su brzine za
nove nedavno završene pruge i one koje su u izgradnji ili fazi planiranja.
Računsku brzinu ne smijemo mješati sa komercijalnom brzinom. Komercijalna brzina predstavlja
količnik koji se dobija djeljenjem rastojanja izmeĎu polazišta i odredišta voza sa ukupnim trajanjem
prevoza, uključujući usputna zaustavljanja.
(5) Dozvoljena masa po osovini
Radi se o dozvoljenoj masi po osovini koju najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke pruge treba da podnesu.
Najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke pruge treba da prime saobraćaj najmodernijih postojećih i budućih
vozila, naročito:
 lokomotive sa masom po osovini od 22,5 t; na prugama koje normalno primaju masu po osovini od
20 t tolerišu se lokomotive sa nešto većom masom po osovini jer je odnos broja osovina lokomotive
prema ukupnom broju osovina obično vrlo mali i zato što ogibljenje lokomotive izaziva manje habanje
nego ogibljenje jednih teretnih kola;
 šinobuse i motorne vozove sa masom po osovini od 17 t (što predstavlja masu po osovini TGV
vozova francuskih ţeljeznica);
 putnička kola sa masom po osovini od 16 t (kod postojećeg i planiranog voznog parka običnih
putničkih kola ni jedna putnička kola kad su puna nemaju niti će imati masu po osovini koja prelazi 16 t);
 teretna kola sa masom po osovini od 20 t, što odgovara klasi C UIC-a; za nove pruge za zajednički ili
mešoviti saobraćaj predlaţe se masa po osovini teretnih kola od 22,5 t za brzine do 100 km/h, u skladu sa
najnovijim odlukama UIC-a. Ograničenja mase po osovini od 20 t za brzinu od 120 km/h i od 18 t za
brzinu od 140 km/h u skladu su sa propisima UIC.
Navedene vrijednosti mase po osovini su za prečnik tačka od najmanje 840 mm u skladu sa
propisima UIC.
(6) Dozvoljena masa po duţnom metru
Dozvoljena masa po metru duţine preko odbojnika vozila, koju najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke
pruge treba da podnesu, utvrĎena je na 8 t, što odgovara klasi C4 UIC-a.
(7) Šema opterećenja za proračun mostova
Radi se o šemi minimalnog opterećenja prema kojoj treba da se vrše proračuni konstrukcija mostova na
najvaţnijim meĎunarodnim ţeljezničkim prugama.
Na novim prugama za zajednički ili mješoviti saobraćaj koristi se šema opterećenja UIC 71.
Na novim prugama samo za putnički saobraćaj nema meĎunarodnog standarda.
(8) Maksimalni nagib
Radi se o nagibu na najvaţnijim meĎunarodnim ţeljezničkim prugama koji ne treba prekoračiti.
Na postojećim prugama nagib predstavlja nešto što se praktično ne moţe mjenjati.
Na novim prugama samo za putnički saobraćaj usvojena je vrijednost nagiba od 35 mm/m (primjenjena je
na brzoj pruzi Pariz - Jugoistok na relaciji Pariz - Lion).
Na novim prugama za zajednički ili mješoviti saobraćaj usvojena je vrijednost nagiba od 12,50 mm/m, a
to je najviše što se za sada predviĎa u bilo kom nacionalnom planu.
Nagib zavisi od duţine uspona, odnosno pada i utoliko je manji ukoliko je uspon ili pad duţi i obrnuto.

270
(9) Minimalna duţina perona u glavnim stanicama
UIC je usvojio duţinu od 400 m. Peron duţine 400 m prima, na primer:
 voz koji se sastoji od lokomotive i 13 putničkih kola duţine 27,50 m, odnosno od lokomotive i 14
putničkih kola duţine 26,40 m;
 voz koji se sastoji od 2 TGV kompozicije kakav se koristi na pruzi Pariz -Jugoistok.
Od povećanja duţine perona preko 400 m u glavnim stanicama odustalo se zbog sljedećih razloga:
 suviše veliko rastojanje za putnika koji ide peške, naročito u čeonim stanicama;
 preveliki investicioni troškovi, naročito kod modifikacije postojećih čeonih stanica.
(10) Minimalna korisna duţina obilaznih kolosijeka
Minimalna korisna duţina obilaznih kolosijeka na najvaţnijim meĎunarodnim ţeljezničkim prugama je
značajna samo za teretne vozove.
Odabrana duţina od 750 m, koju je usvojio UIC, omogućava kretanje i smeštanje teretnih vozova bruto
tegljene mase od preko 5.000 t u klasi C4 (bruto 8 t po 1 m duţine). Osim toga, ovo bruto tegljenje mase
od 1.500 t, kad se smjesti na obilazni kolosijek od 750 m, ima masu nešto malo veću od 2 t po 1 m
duţine.
(11) Ukrštanje ţeljezničke pruge i puta u nivou
Nove najvaţnije meĎunarodne ţeljezničke pruge treba da se grade bez ijednog ukrštanja ţeljezničke
pruge sa putem u nivou.
Na postojećim najvaţnijim meĎunarodnim ţeljezničkim prugama treba planirati sistematsku zamjenu
ukrštanja ţeljezničkih pruga i puteva u nivou sa nadvoţnjacima ili podvoţnjacima, osim u izuzetnim
slučajevima gdje je takva zamjena fizički neizvodljiva.

271
272
EVROPSKI SPORAZUM O VAŢNIM MEĐUNARODNIM
KOMBINOVANIM TRANSPORTNIM LINIJAMA I
SRODNIM INSTALACIJAMA (AGTC)

273
274
 EVROPSKI SPORAZUM O VAŢNIM MEĐUNARODNIM KOMBINOVANIM
TRANSPORTNIM LINIJAMA I SRODNIM INSTALACIJAMA (AGTC)

STRANE U UGOVORU,
U ţelji da olakšaju meĎunarodni transport robe, svjesne očekivanog porasta u meĎunarodnom transportu
robe kao posljedice rasta meĎunarodne trgovine, svjesne neţeljenih posljedica po ţivotnu sredinu koje
takvi razvoji mogu imati, naglašavajući bitnu ulogu kombinovanog transporta za olakšavanje tereta na
evropskoj putnoj mreţi, naročito u prekoalpskom saobraćaju, i za ublaţavanje oštećenja ţivotne sredine,
ubeĎene da, u cilju činjenja meĎunarodnog kombinovanog transporta u Evropi efikasnijim i privlačnijim
za korisnike, bitno je da se ustanovi pravni okvir koji izlaţe koordinisani plan za razvoj kombinovanih
transportnih usluga i infrastrukturu neophodnu za njihovo funkcionisanje na meĎunarodno dogovorenim
parametrima učinka i standardima, dogovorile su sljedeće:

POGLAVLJE I
Član 1
(Opšte definicije)
Za svrhe ovog sporazuma:
a) Termin »kombinovani transport« znači transport robe u jednoj i istoj transportnoj jedinici koristeći
više od jednog načina transporta;
b) Termin »mreţa vaţnih meĎunarodnih kombinovanih transportnih linija« odnosiće se na sve
ţeljezničke linije koje se smatraju vaţnim za meĎunarodni kombinovani transport ako se:
- trenutno koriste za regularni meĎunarodni kombinovani transport (npr. izmjenjivi transportni sud,
kontjener, poluprikolica);
- sluţe kao bitne sabirne linije za meĎunarodni kombinovani transport;
- očekuje da će postati bitne kombinovane transportne linije u bliskoj budućnosti;
c) Termin »srodne instalacije« odnosiće se na kombinovane transportne terminale, granične prelaze,
ranţirne stanice, stanice za izmjenu širine kolosijeka i trajektne veze/luke koji su vaţni za meĎunarodni
kombinovan transport.

Član 2
(Obiljeţavanje mreţe)
Strane u ugovoru usvajaju odredbe ovog Sporazuma kao koordinirani meĎunarodni plan za
razvoj i funkcionisanje mreţe vaţnih meĎunarodnih kombinovanihtransportnih linija i srodnih instalacija,
u daljem tekstu »meĎunarodna kombinovana transportna mreţa«, koji oni namjeravaju da preduzmu u
okviru nacionalnih programa. MeĎunarodna kombinovana transportna mreţa sastoji se od ţeljezničkih
linija sadrţanih u Aneksu I ovog Sporazuma, i kombinovanih transportnih terminala, graničnih prelaza,
stanica za izmenu širine kolosijeka i trajektne veze/luke vaţne za meĎunarodni kombinovani transporta
koji su sadrţani u aneksu II ovog Sporazuma.

Član 3
(Tehničke karakteristike mreţe)
Ţeljezničke linije meĎunarodne kombinovane transportne mreţe biće u skladu sa karakteristikama
izloţenim u Aneksu III ovog Sporazuma ili će biti usaglašeni sa odredbama ovog aneksa u budućem radu
na poboljšanju koje treba da se izvede u skladu sa nacionalnim programima.

Član 4
(Operativne mete)
U cilju olakšavanja meĎunarodnih kombinovanih transportnih usluga na meĎunarodnoj kombinovanoj
transportnoj mreţi, Strane u ugovoru preduzeće odgovarajuće mjere kako bi postigle parametre učinka i
minimalne standarde za kombinovane transportne vozove i srodne instalacije koje se pominju u Aneksu
IV ovog Sporazuma.

Član 5
(Aneksi)
Aneksi na ovaj Sporazum čine sastavni deo ovog Sporazuma. Dalji aneksi koji pokrivaju druge aspekte
kombinovanog transporta mogu se dodati na Sporazum u skladu sa procedurom amandmana opisanom u
članovima 15 i 16.

275
 POGLAVLJE II
Član 6
(Završne odredbe)
OdreĎivanje povjerenika, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija biće poverenik ovog Sporazuma.

Član 7
(Potpis)
(1) Ovaj Sporazum biće otvoren u kancelariji Ujedinjenih nacija u Ţenevi radi potpisa Drţava koje su
članice Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu ili su bile primljene u Komisiju u svojstvu
konsultanta u skladu sa paragrafima 8 i 11 Projektnog zadatka Komisije, od 1. aprila 1991. do 31. marta
1992.
(2) Takvi potpisi biće podloţni ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju.

Član 8
(Ratifikacija, prihvatanje ili odobrenje)
(1) Ovaj Sporazum podlijegat će ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju u skladu sa paragrafom 2 člana 7.
(2) Ratifikacija, prihvatanje ili odobrenje biće sprovedeni deponovanjem instrumenta kod generalnog
sekretara Ujedinjenih nacija.

Član 9
(Pristupanje)
(1) Ovaj Sporazum će biti otvoren za pristupanje bilo koje Drţave koja se pominje u paragrafu 1 Člana 7
od 1. aprila 1991.
(2) Pristupanje će biti sprovedeno deponovanjem instrumenta kod generalnog sekretara Ujedinjenih
nacija.

Član 10
(Stupanje na snagu)
(1) Ovaj Sporazum će stupiti na snagu 90 dana nakon datuma kada su vlade osam Drţava deponovale
instrument ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja, pod uslovom da jedna ili više linija
meĎunarodne kombinovane transportne mreţe povezuje, na kontinuiran način, teritorije bar četiri Drţave
koje su deponovale takav instrument.
(2) Ukoliko navedeni uslov nije ispunjen, Sporazum će stupiti na snagu 90 dana nakon datuma
deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja, čime će navedeni uslov biti
zadovoljen.
(3) Za svaku Drţavu koja deponuje instrument ratifikacije, odobrenja, prihvatanja ili pristupanja nakon
početka perioda od 90 dana naznačenih u paragrafima 1 i 2 ovog člana, Sporazum će stupiti na snagu 90
dana nakon datuma deponovanja navedenog instrumenta.

Član 11
(Ograničenja na primenu sporazuma)
(1) Ništa u ovom Sporazumu neće biti sačinjeno tako da spriječava stranu u ugovoru da preduzme takvu
akciju, kompatibilnu sa odredbama Povelje Ujedinjenih nacija i ograničenu na hitnosti situacije, koju
smatra neophodnom za spoljnu ili unutrašnju bezbjednost.
(2) Takve mjere, koje moraju biti privremene, biće odmah prijavljene Povjereniku i njihova priroda
naznačena.

Član 12
(Rješavanje sporova)
(1) Bilo koji spor izmeĎu dvije ili više strana u Ugovoru koji se odnosi na interpretaciju ili primjenu
ovog Sporazuma i koje strane u sporu nisu sposobne da riješe pregovaranjem ili na druge načine, biće
upućen na arbitraţu ukoliko bilo koja od ugovornih strana u sporu tako zatraţi i u tom
cilju, biće dostavljen jednom ili više arbitara izabranih meĎusobnim sporazumom izmeĎu strana u sporu.
Ukoliko strane u sporu ne uspiju da se dogovore o izboru arbitra ili arbitara u roku od tri mjeseca nakon
zahtjeva za arbitraţom, bilo koja od ovih strana moţe zatraţiti od generalnog sekretara Ujedinjenih nacija
da postavi jednog arbitra kome će spor biti podnijet na rješavanje.
(2) Odluka arbitra ili arbitara postavljenih u skladu sa paragrafom 1 ovog člana biće obavezujuća za
ugovorne strane u sporu.
276
 Član 13
(Zadrţavanje prava)
Bilo koja Drţava, u vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma ili deponovanja instrumenta ratifikacije,
prihvatanja, odobrenja ili pristupanja, moţe obavjestiti poverenika da se ne smatra obavezujućom prema
artiklu 12 ovoga Sporazuma.

Član 14
(Amandman na sporazum)
(1) Ovaj Sporazum moţe biti izmjenjen u skladu sa procedurom naznačenom u ovom članu, osim kako
je predviĎeno prema članovima 15 i 16.
(2) Na zahtjev strane u ugovoru, bilo koji amandman predloţen na ovaj Sporazum razmatraće Radna
grupa o kombinovanom transportu Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.
(3) Ukoliko amandaman usvoji dvotrećinska većina ugovornih strana, koja je prisutna i koja glasa,
amandman će biti prenijet od strane generalnog sekretara Ujedinjenih nacija svim ugovornim stranama na
prihvatanje.
(4) Bilo koji predloţen amandman prenet u skladu sa paragrafom 3 ovog člana stupiće na snagu što se
tiče svih ugovornih strana tri mjeseca nakon isteka perioda od dvanaest mjeseci nakon datuma saopštenja,
pod uslovom da na takav period od dvanaest mjeseci nikakav prigovor na predloţeni amandman neće biti
prijavljen generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija od strane Drţave koja je jedna strana u ugovoru.
(5) Ukoliko je prigovor na predloţeni amandman prijavljen u skladu sa paragrafom 4 ovog člana,
smatraće se da amandman nije prihvaćen i neće imati nikakvog efekta.

Član 15
(Amandmani na anekse I i II)
(1) Aneksi I i II na ovaj Sporazum mogu biti izmjenjeni u skladu sa procedurom izloţenom u ovom
članu.
(2) Na zahtjev ugovorne strane, bilo koji amandman koji se predloţi na anekse I i II razmatraće Radna
grupa o kombinovanom transportu Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.
(3) Ukoliko amandman usvoji većina ugovornih strana koja je prisutna i koja glasa,predloţeni amandma
n će preneti generalni sekretar Ujedinjenih nacijaugovornim stranama kojih se direktno tiče prihvatanje.
Za potrebe ovog člana, ugovorna strana smatraće se direktno zainteresovanom ukoliko u slučaju
ubacivanja nove linije, vaţnog terminala, graničnog prelaza, stanice za izmjenu širine kolosijeka ili
trajektne veze/luke ili u slučaju njihove odgovarajuće modifikacije, njenu teritoriju prelazi ta linija ili je
direktno vezana za vaţan terminal, ili ako su razmatrani vaţan terminal, granični prelaz, stanica za
izmenu širine kolosijeka ili terminal trajektne veze/luke smešteni na navedenoj teritoriji.
(4) Bilo koji predloţeni amandman saopšten u skladu sa paragrafima 2 i 3 ovog člana smatraće se
prihvaćenim ukoliko, u okviru perioda od šest mjeseci nakon datuma prenošenja od stane povjerenika,
nijedna od ugovornih strana direktno umješanih nije obavjestila generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o
prigovoru na predloţeni amandman.
(5) Bilo koji amandman tako prihvaćen biće prenijet od strane generalnog sekretara Ujedinjenih nacija
svim ugovornim stranama i stupiće na snagu tri mjeseca nakon datuma obavještenja od strane
povjerenika.
(6) Ukoliko je prigovor na predloţen amandman prijavljen u skladu sa paragrafom 4 ovog člana,
smatraće se da amandman nije prihvaćen i neće imati nikakvog efekta.
(7) Povjerenik će biti bez odlaganja obavještavan od strane Sekretarijata Ekonomske komisije za Evropu
ugovornih strana kojih se direktno tiče predloţeni amandman.

Član 16
(Amandman na anekse III i IV)
(1) Aneksi III i IV na ovaj Sporazum mogu biti izmjenjeni u skladu sa procedurom naznačenom u ovom
članu.
(2) Na zahtjev ugovorne strane, bilo koji amandman koji predloţi na anekse III i IV razmatraće Radna
grupa o kombinovanom transportu Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.
(3) Ukoliko amandaman usvoji dvotrećinska većina ugovornih strana, koja je prisutna i koja glasa,
amandman će biti prenijet od strane generalnog sekretara Ujedinjenih nacija svim ugovornim stranama na
prihvatanje.
(4) Bilo koji predloţeni amandman saopšten u skladu sa paragrafom 3 ovog člana smatraće se
prihvaćenim ukoliko, u okviru perioda od šest mjeseci nakon datuma saopštenja, jedna petina ili više od
277
jedne petine ugovornih strana nije obavjestila generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o prigovoru na
predloţeni amandman.
(5) Bilo koji amandman prihvaćen u skladu sa paragrafom 4 ovog člana biće prenijet od strane
generalnog sekretara svim ugovornim stranama i stupiće na snagu tri mjeseca nakon datuma saopštenja u
pogledu na sve ugovorne strane osim onih koje su, prije datuma stupanja na snagu, obavjestile
generalnog sekretara da neprihvataju predloţeni amandman.
(6) Ukoliko je jedna petina ili više od jedne petine ugovornih strana objavila prigovor na predloţen
amandman u skladu sa paragrafom 4 naprijed, smatraće se da amandman nije prihvaćen i neće imati
nikakvog efekta.
(ECE/TRANS/88/Kor.1, na snazi od 20.septembra 1992.)

Član 17
(Zaštitna klauzula)
Odredbe ovog Sporazuma ne mogu da imaju prednost nad onima koje neke Drţave mogu biti primorane
da primjene meĎusobno u skladu sa drugim multilateralnim ugovorima, kao što je Ugovor iz Rima 1957.
kojim je ustanovljena Evropska ekonomska zajednica.

Član 18
(Denuncijacija)
(1) Bilo koje ugovorne strane mogu denuncirati ovaj Sporazum pismenim obavještenjem upućenim
generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.
(2) Denuncijacija će stupiti na snagu godinu dana nakon datuma kada generalni sekretar primi pomenuto
obavještenje.

Član 19
(Raskid)
Ukoliko, nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, broj ugovornih strana bude za bilo koji period od
dvanaest konsekutivnih mjeseci smanjen na manje od osam, Sporazum će prestati da vaţi dvanaest
mjeseci nakon datuma kada osma drţava prestaje da bude ugovorna strana.

Član 20
(Obavještenja i saopštenja od strane poverenika)
Pored takvih obavještenja i saopštenja kako ovaj Sporazum moţe da naznači, funkcije generalnog
sekretara Ujedinjenih nacija kao poverenika biće izloţene u dijelu VII Bečke konvencije na Zakon o
ugovorima, zaključen u Beču 23. maja 1969.

Član 21
(Autentični tekstovi)
Original ovog Sporazuma, gde su engleski, francuski i ruski tekstovi jednako autentični, biće deponovani
kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
U prisustvu svjedoka dole potpisani, u potpunosti ovlašteni za to, potpisali su ovaj Sporazum.
Sačinjeno u Ţenevi prvog dana februara 1991.

278
 Aneks I
ŢELJEZNIČKE PRUGE OD ZNAČAJA ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT
(1) Portugal */
C-E 05 (Fuentes de Ońoro-) Vilar Formoso-Pampilhosa- Coimbra-Lisboa-Porto
C-E 90 Lisboa-Entrocamento-Marvao (-Valencia de Alcįntara)
(2) Španija */
C-E 05 (Hendaye-) Irłn-Burgos-Medina del Campo-Fuentes de Ońoro (-Vilar Formoso) C-E 07
(Hendaye-) Irłn-Burgos- Avila -Madrid Aranda de Duero
C-E 053 Madrid-Córdoba-Bobadilla-Algeciras
C-E 90 (Marvao-) Valencia de Alcįntara-Madrid-Barcelona-Port Bou (-Cerbčre) C 90/1 Valencia-
Barcelona
Opšta napomena i objašnjenje brojeva pruga
"C-E" označava pruge koje su u osnovi identične relevantnim prugama E iz Evropskog sporazuma o
glavnim meĎunarodnim ţeljezničkim prugama (AGC) iz l985.
"C" označava druge pruge od značaja za meĎunarodni kombinovani transport. Brojevi pruga "C" su
identični brojevima najbliţe pruge E i iza njih ponekad stoji redni broj.
Broj pruga E je stavljen radi lakšeg snalaţenja i poreĎenja sa prugama iz sporazuma AGC. On nikako ne
znači da su drţave potpisnice ili da nameravaju da postanu potpisnice sporazuma AGC.
*/ Korišteni simboli
( ) = Stanica van teritorije dotične zemlje [na primjer: (Hendaye-)].
=Alternativne rute, na primjer: Avila Aranda de Duero

------- = Dio pruge iz AGC koja je od značaja za meĎunarodni kombinovani

transport (odnosi se samo na pruge C-E).
.....…. = Dio pruge koja je od značaja za meĎunarodni kombinovani
transport, ali nije dio relevantne pruge AGC (odnosi se samo na
pruge C-E)

(3) Irska */
C-E 03 (Larne-Belfast)-Dublin
(4) Ujedinjeno Kraljevstvo */
C-E 03 Glasgow-Stranraer-Larne-Belfast (-Dublin)-Holyhead-Crewe-London-Folkstone-Dover Carlisle
(-Calais) ..........
C 03/1 London-Cardiff
C 03/2 Cleveland-Doncaster-London-Leeds
C-E 16 London-Harwich (-Zeebrugge)
................
(5) Francuska */
C-E 05) Paris-Bordeaux-Hendaye (-Irùn) C-E 07)
C 07 Paris-Toulouse
C-E l5 (Quévy-) Feignies -Aulnoye-Paris- Dijon-Lyon-Avignon-Tarascon-Marseille
(Erquelinnes-) Jeumont Le Creusot
..........................……...
C 20 Lille-Tourcoing (-Mouscron)
C-E 23 Dunkerque-Aulnoye-Thionville-Metz-Frouard-Toul-Culmont-Chalindrey-Dijon(- Vallorbe)
…………………………………………………………………………………………………
C-E 25 (Bettembourg-) Thionville-Metz-Strasbourg-Mulhouse- (-Basel) Belfort-Besançon-Dijon
……..........................…
C 25 Thionville-Apach (-Perl)
C-E 40 Le Havre-Paris-Lérouville-Onville-Metz-Rémilly-Forbach (-Saarbrücken) C 40 Paris-Le Mans-
Nantes Rennes
C-E 42 Paris-Lérouville-Nancy-Sarrebourg-Réding-Strasbourg (-Kehl)
C 51 (Dover-) Calais-Lille-Paris
C-E 70 Paris-Mācon-Ambérieu-Culoz-Modane (-Torino) C-E 700 Lyon-Ambérieu
C-E 90 (Port Bou-) Cerbčre-Narbonne-Tarascon-Marseille-Menton (-Ventimiglia)
C 90/2 Bordeaux-Toulouse-Narbonne
(6) Holandija */
C-E 15 Amsterdam-Den Haag-Rotterdam Roosendaal (-Antwerpen)
279
--------------------------- C-E 35 Amsterdam-Utrecht-Arnhem (-Emmerich)
-------------------
C 10/1 Utrecht-Amersfoort-Hengelo (-Bad Bentheim)
C-E 16 (Harwich-) Hoek Van Holland-Rotterdam-Utrecht
----------------------
C 16 Rotterdam-Tilburg-Venlo (-Köln)
(7) Belgija */
C-E 10) (Dover-) Oostende-Bruxelles-Liège (-Aachen) C-E 20)
C 20 (Tourcoing-) Mouscron-Liège-Montzen (-Aachen)
C-E 15 (Roosendaal-) Antwerpen-Bruxelles- Quévy (-Feignies) Charleroi-Erquelinnes- (-Jeumont)
.......................................………...
C 15 Charleroi-Namur-Liège
C-E 25 Bruxelles-Arlon-Sterpenich (-Kleinbettingen) C-E 22 (Harwich-) Zeebrugge-Brugge
(8) Luksemburg */
C-E 25 (Sterpenich)-Kleinbettingen-Luxembourg-Bettembourg (-Thionville)
(9) Njemačka */
C 16 (Venlo-) Moenchengladbach-Köln
C 25 (Apach-) Perl-Trier-Koblenz
C-E 35 (Arnhem-) Emmerich-Duisburg- Düsseldorf -Köln-Mainz-Mannheim-Karlsruhe
Düsseldorf-Neuss
...................…….
(-Basel)
C-E 43 Frankfurt(M)- Heidelberg -Bruchsal-Stuttgart-Ulm-Augsburg-München-Freilassing Mannheim (-
Salzburg)
C-E 45 (Rodby-)Puttgarden-Hamburg-Hannover-Würzburg-Nürnberg-Ingolstadt-München (-Kufstein)
C 45/1 (Fredericia-) Flensburg-Hamburg C 45/2 Bremerhaven-Bremen-Hannover
C 45/3 Travemünde-Lübeck
C-E 451 Nürnberg-Passau (-Wels)
C-E 51 (Gedser-) Rostock-Berlin- Halle -Erfurt-NürnbergLeipzig
C-E 55) (Trelleborg-) Sassnitz Hafen-Stralsund- Pasewalk -Berlin/Seddin-Dresden- Neustrelitz
C-E 61) Bad Schandau(-Decin)
C-E 10 (Liège-)Aachen-Köln-Düsseldorf-Dortmund-Münster-Osnabrück-Bremen- Hamburg-Lübeck (-
Hanko)
C 10/1 (Hengelo-) Bad Bentheim-Osnabrück
C-E 18 Hamburg-Büchen-Berlin/Seddin
C-E 20 (Liège-)Aachen-Köln-Duisburg-Dortmund-Hannover-Helmstedt-Berlin/Seddin- Frankfurt(0) (-
Kunowice)
C-E 30 Dresden-Görlitz (-Zgorzelec)
C-E 32 Frankfurt (M)-Hanau-Erfurt-Leipzig-Dresden
C-E 40 Forbach-)Saarbrücken-Ludwigshafen-Mannheim-Frankfurt(M)-Gemünden-Nürnberg- Schirnding
(-Cheb)
C-E 42 (Strasbourg-) Kehl-Appenweier-Karlsruhe-Mühlacker-Stuttgart Offenburg
C-E 46 Mainz-Frankfurt(M)
(10) Švajcarska */
C-E 23 (Dijon-) Vallorbe-Lausanne-Brig
-----------------------------C-E 25 (Mulhouse-) Basel-Olten-Bern-Brig (-Domodossola) C-E 35 (Karlsruhe-)
Basel-Olten-Chiasso (-Milano)
C 35 (Karlsruhe-) Basel-Brugg-Immensee-Bellinzona- (-Luino)_ Chiasso (-Milano)
C-E 50 (Culoz-) Genève-Lausanne-Bern-Zürich-Buchs (-Innsbruck)
-------------------------------------------------------------
(11) Italija */
C-E 25 (Brig-) Domodossola-Novara-Milano-Genova
C-E 35 (Chiasso-) Milano-Bologna-Firenze-Roma-Napoli-Salerno-Villa S. Giovanni-Messina
----------C 35 (Bellinzona-) Luino-Gallarate-Rho-Milano
C-E 45 (Innsbruck-) Brennero-Verona-Bologna-Ancona-Foggia-Bari-Brindisi
..........
C-E 55 (Arnoldstein-) Tarvisio-Udine-Venezia-Bologna Trieste
C-E 70 (Modane-) Torino-Rho-Milano-Verona-Trieste-Villa Opicina (-Sezana)
280
C-E 72 Torino-Genova
C-E 90 (Menton-) Ventimiglia-Genova-Pisa-Livorno-Roma
-------------------------------------- C 90/1 La Spezia-Fidenza-Parma
C 90/2 Livorno-Pisa-Firenze
(12) Norveška */
C-E 45 Oslo-(Kornsjø)
C 47 Narvik (-Vassijaure)
C 48 Trondheim-Hell (-Vassijaure) (Storlien) C 61 Oslo (-Charlottenberg-Stockholm)
(13) Švedska */
C 10/2 Stockholm (-Turku)
C-E 45 (Kornsjø-) Göteborg-Helsingborg (-Helsingør) C 45/1 Göteborg (-Frederikshavn)
C 45/3 Malmö (-Travemünde)
C 47 (Narvik-) Vassijaure-Galliväre-Boden-Ånge-Hallsberg
C 48 (Hell-) Storlien-Östersund-Ånge
C-E 53 Helsingborg-Hässleholm
C-E 55) Stockholm-Hässleholm-Malmö-Trelleborg (-Sassnitz Hafen) C-E 61)
C 55 Hallsberg-Göteborg
C-E 59 Malmö-Ystad (-Szczecin)
C 61 (Oslo-) Charlottenberg-Karlstad-Hallsberg-Stockholm
(14) Danska */
C-E 45 (Helsingborg-) Helsingr-Kobenhavn-Nykobing-Rødby (-Puttgarden) C 45/1 (Göteborg-)
Frederikshavn-Arhus-Fredericia (-Flensburg) København
C-E 530 Nykøbing-Gedser (-Rostock)
(15) Austrija */
C-E 43 (Freilassing-) Salzburg
C-E 45 (München-) Kufstein-Wörgl-Innsbruck (-Brennero) C-E 451 (Passau-) Wels
C-E 55 Linz-Salzburg-Schwarzach St. Veit-Villach-Arnoldstein (-Tarvisio) C-E 551 (Horni-Dvoriste-)
Summerau-Linz-Selzthal-St.Michael
C-E 65 (Breclav-)Bernhardsthal-Wien-Semmering-Bruck.a.dMur-Klagenfurt-Villach- Rosenbach (-
Jesenice)
C-E 67 Bruck a.d. Mur-Graz-Spielfeld Strass (-Sentilj)
C-E 50 (Buchs-)Innsbruck-Wörgl-Kufstein(-Rosenheim-Freilassing)-Salzburg-Wels- Schwarzach St. Veit
Linz-Wien- (-Hegyeshalom) 1/ Ebenfurt (-Sopron) 2/
............................
1/ MAV.
2/ GYSEV/MAV.
C-E 52 Wien-Marchegg (-Devínska Nová Ves)
............................................….....….... C-E 63 (Bratislava-) Kittsee-Parndorf-Wien
........................................................
(16) Poljska */
C-E 59 Swinoujscie-Szczecin-Kostrzyń-Zielona Góra-Wroclaw-Opole-Chalupki (-Bohumin)
-------------------------- ----------------------------- .……… C 59/2 Wroclaw-Miedzylesie (-Lichkov)
C-E 65 Gdynía-Gdánsk-Tczew- Warszawa -Katowice-Zebrzydowice (-Petrovice U. Karviné)
-------------------------- Bydgoszcz ------------------------------
…..............
C 59/1 Nowa Sól-Zagan-Wegliniec-Zgorzelec-Zawidów (-Frýdlant)
C-E 20 (Frankfurt(O)-) Kunowice-Poznan-Lowicz- Warszawa -Lukow-Terespol (-Brest) Skierniewice
...................
C-E 30 (Görlitz-) Zgorzelec Wroclaw-Katowice-Kraków-Przemysl-Medyka (-Mostiska)
----------------------------------------------
C 65/1 Zduńska Wola Karsznice-Lódź Olechów-Skierniewice
C 65/2 Chorzew Siemkowice-Czestochowa-Zawiercie-Jaworzn Szczakowa- Czechowice Dziedzice
C 65/3 Herby Nowe-Paczyna-Kedzierzyn Koźle Azoty
C 30/1 Kraków-Nowy Sacz-Muszyna (-Plaveč)
(17a) Češka */
C-E 55 (Bad Schandau-) Děčín-Praha
C-E 551 Praha-Horní Dvořiště (-Summerau) C-E 59 (Chalupki-) Bohumíí-Ostrava
...........................
281
C 59/2 (Miedzylesie-) Lichkov-Č.Třebová
C-E 61 (Bad Schandau-) Děčín-Nymburk-Kolín-Brno-Břeclav-Lanţhot (-Kúty) C-E 65 (Zebrzydovice-)
Petrovice u. Karvine-Ostrava-Břeclav (-Bernhardstahl) C 59/1 (Zawidów-) Frýdlant-Turnov-Praha
C-E 40 (Schirnding-) Cheb-Plzeň-Praha-Kolín-Hranice na Moravĕ - Ostrava-Mosty u Jablunkova (-
Čadca)
Horní Lideč (-Lúky pod Makytou)
........................................…..........
(17 b) Slovačka */
C-E 61 (Lanţhot-) Kúty-Bratislava- Komárno (-Komárom) Rusovce (-Hegyeshalom)
...................................... C-E 63 Ţilina- Leopoldov- Bratislava (-Kittsee)
Galanta
C-E 40 (Mosty u Jablunkova-) Čadca - Ţilina-Poprad-Tatry-Košice
(Horní Lideč-) Lúky pod Makytou-Púchov
.........................................................……...
-Čierna nad Tisou (-Chop)
C-E 52 (Marchegg-) Devínska Nová Ves-Bratislava-Nové Zámky-Štúrovo (-Szob)
......................................…..........
C 30/1 (Muszyna-) Plaveč-Prešov-Kysak-Košice-Čaňa (-Hidasnémeti)
(18) MaĎarska */
C 30/1 (Čaňa) Hidasnémeti-Miskolc
C 54/1 (Episcopia Bihor-) Biharkeresztes-Berettyóśjfalu-Püspökladįny
C-E 61 (Bratislava-Komįrno-)-Komarom-Budapest
Hegyeshalom
................. ....
C-E 69 Budapest- Székesfehérvár- Boba-Hodoš .
Murakeresztú (-Kotoriba) C-E 691 Murakeresztśr-Gyékényes
C-E 71 Budapest- Dombóvár-Gyékényes (-Botovo-Koprivnica) C-E 85 Budapest-Kelebia (-Subotica)
C-E 50 (Wien-) Hegyeshalom 1/ -Györ-Budapest-Miskolc-Nyiregyhįza-Záhony (-Chop) (Ebenfurt-)
Sopron 2/
..............................
1/ MAV.
2/ GYSEV/MAV.
C-E 52 (Štúrovo-) Szob-Budapest-Cegléd-Szolnok-Debrecen-Nyiregyhįza
C-E 56 Budapest-Rákos-Ujszász-Szolnok-Lökösháza (-Curtici) C 773 Budapest-Dombóvár-Pécs-
Magyarbóly (-Beli Manastir)
(19) Jugoslavija */
C-E 65 (Rosenbach-) Jesenice-Ljubljana-Pivka-Rijeka
C-E 67 (Spielfeld Strass-) Sentilj-Maribor-Zidani Most
C-E 69 (Murakeresztśr-) Kotoriba-Pragersko-Zidani Most-Ljubljana-Divaca-Koper
C-E 71 (Gyékényes-) Botovo-Koprivnica-Zagreb-Karlovac-Rijeka
C-E 85 (Kelebia-) Subotica-Beograd- Niš -Skopje-Gevgelia (-Idomeni) Kraljevo
C-E 70 (Villa Opicina-) Sezena-Ljubljana-Zidani Most-Zagreb-Beograd-Niš-Dimitrovgrad(-Dragoman)
(20) Grčka */
C 70/2 Strymonas-Alexandroupolis-Dikea (-Svilengrad) C-E 85 (Gevgelia-) Idomeni-Thessaloniki-
Athinai
C-E 855 (Kulata-) Promachon-Thessaloniki
C 85/1 Thessaloniki-Florina-Kristallopigi (-.........)
C 85/2 Larissa-Volos-[Latakia (Syrian Arab Republic)]
C 85/3 Igoumenitsa-Kalabaka-Palaiofarsalos-Volos-[Latakia (Syrian Arab Republic)] C 85/4 Athinai-
Patras
(21) Rumunija */
C-E 95 (Ungeni-) Iasi-Pascani-Buzau-Ploiesti-Bucuresti-Videle-Giurgiu (-Ruse) C 95 Craiova-Calafat (-
Vidin)
C-E 54 Arad-Deva-Teius-Vinatori-Brasov-Bucuresti
C-E 56 (Lököshįza-) Curtici-Arad-Timisoara-Craiova-Bucuresti
C-E 562 Bucuresti-Constanta
C 54 (Deakovo-) Halmeu-Satu Mare-Dej-Cluj-Coslariu
C 54/1 Pascani-Suceava-Salva Dej-Cluj Napoca-Oradea-Episcopia Bihor
282
(-Biharkeresztes)
C-E 66 Halmeu-Satu Mare-Carei-Oradea-Arad-Timisoara-Stamora Moravita (-Vrsac) C-E 851 (Vadu
Siret-) Vicsani-Suceava-Pacsani
(22) Bugarska */
C-E 95 (Giurgiu-) Ruse-Gorna Oriahovitza-Dimitrovgrad
------------------------------------------- C 95 (Calafat-) Vidin-Sofija
C-E 680 Sofija-Mezdra-Gorna Oriahovitza-Kaspican-Sindel-Varna
C-E 70 (Dimitrovgrad-) Dragoman-Sofija-Plovdiv-Dimitrovgrad Sever-Svilengrad
(-Kapikule)
C-E 720 Plovdiv-Zimintza-Karnobat-Burgas
--------------------------------- C-E 855 Sofija-Kulata (-Promachon)
(23) Finska */
C-E 10 Hanko-Helsinki-Riihimäki-Kouvola-Vainikkala (-Luzhaika) C 10/2 (Stockholm-) Turku-Helsinki
(24) Ruska federacija */
C-E 10 (Vainikkala-) Buslovskaya-St.-Petersburg-Moskva
C-E 20 (Orsha-) Krasnoye-Smolensk-Moskva-Nizhniy Novgorod-Ekaterinburg
C-E 50 (Zernovo-) Suzemka-Bryansk-Moskva
C-E 99 Moskva-Rostov-na-Donu-Novorossiysk
C-E 102 Moskva-Volgograd-Astrakhan
(25) Turska */
C-E 70 (Svilengrad-) Kapikule-Istanbul-Haydarpasa-Ankara- Boğazköprü-Kalin-Malatya- Kapiköy [-
Razi (Iran, Islamic Republic of )]
Nusaybin [-Kamishli (Syrian Arab Republic)]
C 70/2 Pehlivanköy-Uzunköprü (-Pythion)
................................................................. ..............................
C-E 97 (Ahuryan-) Doğukapi-Kars-Erzurum-Cetinkaya-Kalin-Boğazköprü-Ulukişla-Yenice- Samsun
Adana - T.Kale - F.Pasa-Islahiye [-Meydan Ekbez (Syrian Arab Republic)]
Mersin Iskenderun .....................................................................
......... ........ ...................
C-E 74 Izmir -Balikesir-Alayunt- Afyon - Konya-Ulukisla
Bandirma Eskisehir Usak-Manisa
................
C-E 65 (Ilirska Bistrica-) Šapjane-Rijeka
C-E 69 (Murakeresztśr-) Kotoriba-Čakovec (-Središče)
C-E 70 (Dobova-) Savski Marof-Zagreb-Strizivojna Vrpolje-Vinkovci-Tovarnik (-Šid) C-E 71
(Gyékényes-) Botovo-Koprivnica-Zagreb- Karlovac-Oštarije-Rijeka
C-E 771 (Bogojevo-) Erdut-Vinkovci-Strizivojna Vrpolje-Slavonski Šamac (-Bosanski Šamac- Sarajevo-
Čapljina-) Metkovič-Ploće
C-E 751 Zagreb-Sunja-Volinja (-Dobrljin-Bihać-Ripač-) Strmica-Knin-Split-Šibenik
C-E 753 Zagreb-Karlovac-Oštarije-Gospić-Knin-Zadar
C 710 (Središče-) Čakovec-Varaţdin-Koprivnica-Osijek-Erdut (-Subotica) C 773 (Magyarbóly-) Beli
Manastir-Osijek-Strizivojna Vrpolje
(27) Slovenija */
C-E 65 (Rosenbach-) Jesenice-Ljubljana-Ilirska Bistrica (-Šapjane) C-E 67 (Spielfeld Strass-) Šentilj-
Maribor-Zidani Most
C-E 69 Hodoš-Murska Sobota-Ormoţ-Pragersko-Zidani Most-Ljubljana-Divača-Koper(Čakovec-)
Središče
C-E 70 (Villa Opicina-) Seţana-Ljubljana-Zidani Most-Dobova (-Savski Marof)
(28) Bosna i Hercegovina */
(29) Albanija */
(30) Bivša jugoslovenska republika Makedonija */
(31) Belorusija */
C-E 20 (Terespol-) Brest-Minsk-Orsha (-Krasnoye)
(32) Ukrajina */
C-E 30 (Medyka-) Mostiska-2-Lvov
C-E 40 (Čierna nad Tisou-) Chop
C-E 50 (Záhony-) Chop-Lvov-Kiev-Khutor Mikhailovsky-Zernovo (-Suzemka) C-E 851 Lvov-Vadu
Siret (-Vicsani)
283
C-E 95 (Benderi-) Razdelnaja-Kazatin
C 54 Chop-Deakovo (-Halmeu)
(33) Republika Moldavija */
C-E 95 (Iaşi-) Ungheni-Chişinău-Bendery-Novosavytske (-Kuchurgan)

Aneks II
INSTALACIJE OD ZNAČAJA ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT
(1) Terminali od značaja za meĎunarodni kombinovani transport
AUSTRIJA
Linz-Stadthafen
Messendorf
Salzburg Hauptbahnhof/Liefering
Villach Süd
Wels Vbf
Wien Freudenau Hafen
Wien Nordwestbahnhof
BELGIJA
Antwerpen
Athus
Bressoux-Renory (Liège) Bruxelles
Genk (Hasselt) Muizen (Mechelen) Zeebrugge
BUGARSKA
Burgas Dimitrovgrad Sever Filipovo
Gorna Oriahovitza
Ruse
Sofija
Stara Zagora
Varna
HRVATSKA
Rijeka
Slavonski Brod
Split
Zagreb
ČEŠKA
Brno
České Budějovice
Cheb Jihlava Kolín Lovosice
Ostrava
Plzeň
Praha Ukříněves Praha Ţiţkov Přerov
DANSKA
Arhus Glostrup
København
Padborg
FINSKA
Helsinki-Pasila
FRANCUSKA
Avignon-Courtine Bordeaux-Bastide Dunkerque Hendaye
Le Havre
Lille-St.Sauveur Lyon-Venissieux Marseille-Canet Paris-La Chapelle
Paris-Noisy-Le-Sec Paris-Pompadour Paris-Rungis
Paris-Valenton
Perpignan
Rouen-Sotteville Strasbourg Toulouse
NJEMAČKA
Augsburg-Oberhausen
Basel Bad GBF Berlin
Bielefeld Ost
284
Bochum-Langendreer Bremen-Grolland Roland Bremerhaven-Nordhafen Dresden
Duisburg-Ruhrort Hafen Düsseldorf-Bilk Frankfurt (Main) Ost
Freiburg (Breisgau) GBF Hagen HBF
Hamburg-Rothenburgsort
Hamburg-Süd Hamburg-Waltershof Hamburg-Wilhelmsburg Hannover-Linden Ingoldstadt Nord
Karlsruhe HBF Kiel HGBF Köln Eifeltor Leipzig
Lübeck HBF Ludwigsburg
Mainz Gustavsburg Mannheim RBF München HBF Neuss
Neu Ulm Nürnberg HGBF Offenburg Regensburg Rheine
Rostock Saarbrücken HGBF Schweinfurt HBF Wuppertal-Langefeld
GRČKA
Aghii Anargyri (Athinai) Alexandroupolis Igoumenitsa
Patras Thessaloniki Volos
MAĐARSKA
Budapest-Jozsefvįros
Debrecen Miskolc-Gömöri Sopron
Szeged-Kiskundorozsma
Szolnok
Záhony
IRSKA
Dublin-North Wall
ITALIJA
Bari-Lamasinata Bologna-Interporto Brindisi
Busto Arsizio
Livorno
Milano Greco Pirelli Milano-Rogoredo Modena
Napoli-Granili
Napoli Traccia
Novara
Padova-Interporto Pescara-P.N. Pomezia-S.P. Rivalta Scrivia Torino-Orbassano Trieste
Verona-Q.E
LUKSEMBURG
Bettembourg
HOLANDIJA
Ede
Rotterdam-Haven
NORVEŠKA
Narvik
Oslo-Alnabru Trondheim
POLAND
Gdánsk Gdynia Gliwice Krakow
Lodz
Malaszewicze Poznan Pruszkow Sosnowiec Swinoujscie Szczecin Warszawa Wroclaw
PORTUGAL
Alcantara (Lisboa) Espinho
Leixoes
Lisboa-Beirolas
RUMUNIJA
Bucuresti
Constanta
Craiova
Oradea
RUSKA FEDERACIJA
Moskva-Kievskaya
Moskva-Tovarnaya-Oktyabrskaya Moskva-Tovarnaya-Smolenskaya Moskva-Tovarnaya - Paveletskaya
Kuntsevo II (Moskva)
St.-Petersburg-Tovarnyi-Vitebskiy
St.-Petersburg Port
285
Smolensk
Brjansk-Lgovskiy (Brjansk)
Kostarikha (Nizhniy Novgorod) Kirov-Kotlasskiy (Kirov) Blochnaya (Perm)
Sverdlovsk-Passagirskiy (Ekaterinburg) Rostov-Tovarnyi (Rostov-na-Donu) Volzhskiy (Volgograd)
Kutum (Astrakhan) Novorossiysk-Port
SLOVAČKA
Bratislava
Košice
Ţilina
SLOVENIJA
Koper Ljubljana
ŠPANIJA
Algeciras Barcelona Irłn Madrid
Port-Bou Tarragona Valencia(-Silla)
ŠVEDSKA
Göteborg Helsingborg Malmö Stockholm-Årsta
ŠVAJCARSKA
Aarau-Birrfeld Basel SBB
Berne Chiasso Genève
Lugano-Vedeggio
Luzern Renens Zürich
TURSKA
Bandirma Izmir Derince Iskenderun
Istanbul Mersin Samsun
UKRAJINA
Chop
Kiev
Lvov
UJEDINJENO KRALJEVSTVO
Belfast Birmingham Bristol Cardiff Cleveland
Coatbridge (Glasgow) Glasgow
Harwich
Holyhead
Ipswich
Leeds
Liverpool-Garston London-Stratford London-Willesden
Manchester-Trafford Park
Southampton
Tilbury
JUGOSLAVIJA
Beograd Koper Ljubljana Rijeka Zagreb
B. Granični prelazi od značaja za meĎunarodni kombinovani transport 1/
Vilar Formoso (CP) - Fuentes de Onoro (RENFE)
Marvao (CP) - Valencia de Alcantara (RENFE)
Irun (RENFE) - Hendaye (SNCF)
Port Bou (RENFE) - Cerbčre (SNCF)
Dublin (CIE) - Holyhead (BR)
Dundalk (CIE) - Newry (NIR)
Dover (BR) - Calais (SNCF)
- Dunkerque (SNCF)
- Oostende (SNCB)
Harwich (BR) - Zeebrugge (SNCB)
Menton (SNCF) - Ventimiglia (FS)
Modane (SNCF) - Bardonecchia (FS)
Brig (SBB-CFF) - Domodossola (FS)
Bāle (SNCF) - Basel (SBB-CFF)
Strasbourg (SNCF) - Kehl (DB)
Forbach (SNCF) - Saarbrücken (DB)
286
Apach (SNCF) - Perl (DB)
Thionville (SNCF) - Bettembourg (CFL)
Feignies (SNCF) - Quévy (SNCB)
Jeumont (SNCF) - Erquelinnes (SNCB)
Tourcoing (SNCF) - Mouscron (SNCB)
Roosendaal (NS) - Essen (SNCB)
Emmerich (DB/NS) Venlo (NS/DB)
Bad Bentheim (DB/NS)
Montzen (SNCB) - Aachen (DB)
Sterpenich (SNCB) - Kleinbettingen (CFL)
Basel (DB/SBB-CFF)
Flensburg (DB) - Padborg (DSB)
Puttgarden (DB) - Rodby (DSB)
Passau (DB/OBB) Salzburg (DB/OBB) Kufstein (DB/OBB Buchs (SBB-CFF/OBB)
Luino (SBB-CFF/FS) Chiasso (SBB-CFF/FS) Brennero (FS/OBB)
Tarvisio (FS) - Arnoldstein (OBB)
1/ Iza imena svakog graničnog prelaza, u zagradi je naznačena uprava ţeleznica koja koristi
stanicu. Ukoliko je navedena samo jedna stanica, nju zajednički koriste obe uprave ţeleznica.
Charlottenberg (NSB/SJ)
Kornsjö (NSB/SJ)
Vassijaure (JBV/Banverket)
Storlien (JBV/Banverket)
Helsingborg (SJ) - Kobenhavn (DSB)
Trelleborg (SJ) - Sassnitz (DB)
Ystad (SJ) - Swinoujscie (PKP)
Göteborg (SJ) - Frederikshavn (DSB)
Malmö (SJ) - Travemünde (DB)
Gedser (DSB) - Rostock (DB)
Ebenfurth (OBB)- Sopron (GYSEV/MAV)
Nickelsdorf (OBB) - Hegyeshalom (MAV)
Frankfurt/O. (DB) - Kunowice (PKP)
Görlitz (DB) - Zgorzelec (PKP)
Gyékényes (MAV) - Botovo (JZ)
Keleba (MAV) - Subotica (JZ)
Lököshąza (MAV) - Curtici (CFR)
Dimitrovgrad (JZ) - Dragoman (BDZ)
Gevgelia (JZ) - Idomeni (CH)
Episcopia Bihor (CFR) - Biharkeresztes (MAV)
Giurgiu (CFR) - Ruse (BDZ)
Svilengrad (BDZ) - Kapikule (TCDD)
Vidin (BDZ) - Calafat (CFR)
Kulata (BDZ) - Promachon (CH)
Turku (VR) - Stockholm (SJ)
Kapiköy (TCDD) - Razi (RAI)
Nusaybin (TCDD) - Kamischli (CFS)
Marchegg (OBB) - Devínska Nová Ves (ŢSR)
Kittsee (OBB) - Bratislava (ŢSR)
Gdynķa (PKP) - Ystad, Stockholm (SJ) /Helsinki (VR)
Chalupki (PKP) - Bohumķn (ČD)
Schirnding (DB) - Cheb (ČD)
Bernhardsthal (OBB) - Břeclav (ČD)
Summerau (OBB) - Horní Dvořiště (ČD)
Bad Schandau (DB) - Děčin (ČD)
Vainikkala (VR) - Buslovskaya (RZD)
Orsha (BC) - Krasnoye (RZD)
Zernovo (UZ) - Suzemka (RZD)
Zebrzydovice (PKP) - Petrovice u Karviné (D)
Zavidow (PKP) - Frydlant (D) Medzylesie (PKP) - Lichkov (D)
287
Adca (ŢSR) - Mosty u Jablunkova (D)
Lśky pod Makytou (ŢSR) - Hornķ Lide (D)
Kúty (ŢSR) - Lanţhot (D)
Čierna nad Tisou (ŢSR) - Chop (UZ)
Komárno (ŢSR) - Komarom (MAV)
Štúrovo (ŢSR) - Szob (MAV)
Rusovce (ŢSR) - Rajka (MAV)
(ŢSR) - Hidasnémeti (MAV)
Plave (ŢSR) - Muszyna (PKP)
Magyarbóly (MAV) - Beli Manastir (HZ)
Dikea (CH) - Svilengrad (BDZ)
Kristallopigi (CH) - ........... (HSH)
Patras/Igoumenitsa (CH) - Brindisi (FS)
Patras/Igoumenitsa (CH) - Trieste (FS)
Patras/Igoumenitsa (CH) - Ancona (FS)
Patras/Igoumenitsa (CH) - Bari (FS)
Volos (CH) - Latakia (CFS)
Stamora Moravita (CFR) - Vrsac (JZ)
Halmeu (CFR) - Deakovo (UZ)
Vicsani (CFR) - Vadu Siret (UZ)
Uzunköprü (TCDD) - Pythion (CH)
Islahiye (TCDD) - Meydan Ekbez (CFS)
Doukapi (TCDD) - Ahuryan (ARM)
Kotoriba (HŢ) - Murakeresztur (MAV)
Koprivnica (HZ) - Gyekenyes (MAV)
Čakovec (HŢ) - Središte (SŢ)
Savski Marof (HŢ) - Dobova (SŢ)
Erdut (HŢ) - Bogojevo (JŢ)
Tovarnik (HŢ) - Sid (JŢ)
Slavonski Šamac (HŢ) - Bosanski Šamac (ŢBH)
Metković (HŢ) - Čapljina (ŢBH)
Volinja (HŢ) - Dobrljin (ŢBH)
Strmica (HŢ) – Ripač (ŢBH)
Šapjane (HŢ) - Ilirska Bistrica (SŢ)
Lupoglav (HŢ) - Podoorje (SŢ)
Rosenbach (OBB) - Jesenice (SŢ)
Spielfeld Strass (OBB) - Šentilj (SŢ)
Središće (SŢ) - Ţakovec (HZ)
Hodoš (SŢ/MAV)
Villa Opicina (FS) - Seţana (SŢ)
Savski Marof (HZ) - Dobova (SŢ)
Terespol (PKP) - Brest (BC)
Medyka (PKP) - Mostiska (UZ)
Záhony (MAV) - Chop (UZ)
Ungheni (CFM) - Iai (CFR)
Novosavytske (CFM) - Kuchurgan (UZ)

288
C.Stanice za izmjenu širine kolosijeka od značaja za meĎunarodni kombinovani transport */

Stanice izmeĎu Uključene zemlje Korištena tehnika izmjene

ţelezničkih sistema sa Prebacivanje teretnih
različitom širinom Promena širinejedinica kranom/drugom
kolosijeka osovina/obrtnih postoljaopremom za
ţelezničkih teretnih kola manipulaciju

Irun - Španija- X X
Hendaye Francuska XX X
XX XX
Port Bou - Cerbère Španija - Francuska XX X
XX XX
Hanko Finska X XX
XX XX
Čierna nad Tisou - Chop Slovačka - Ukrajina XX

Zahony - Chop MaĎarska - Ukrajina XX

Rumunija - Republika
Iaşi - Ungeny Moldavija
Rumunija - Ukrajina
Vicsani- Vadu Siret Rumunija - Ukrajina
Poljska - Belorusija
Halmeu **/- Deakovo Poljska - Ukrajina

Malaszewicze ***/-
Brest

Medyka - Mostiska

Napomena:
Stanice za izmenu širine kolosijeka su takoĎe i granični prelazi.
*/ Ukoliko se promjena širine osovina ili prenos teretnih jedinica na ţeljeznička teretna kola predviĎena
za različite širine kolosijeke vrši samo u jednoj stanici, naziv te stanice je podvučen. Ukoliko se tehnike
izmjene širine kolosijeka i pretovaranja istovremeno primjenjuju u odreĎenim stanicama, navedene su
obje stanice.
**/ IzmeĎu mjesta Halmeu i Chop (Ukrajina) postoji i standardni i široki kolosijek u duţini od oko 70
km. Prema tome, nije potrebna ni promena ţeljezničkih teretnih kola ni promena širine osovina/obrtnih
postolja.
***/ Stanica za pretovar, ali se ne nalazi na graničnom prelazu.

D. Trajektne luke koje čine dio mreţe meĎunarodnog kombinovanog transporta

Holyhead -Dublin (Ujedinjeno Kraljevstvo - Irska)

Calais - Dover (Francuska - Ujedinjeno Kraljevstvo)

Oostende - Dover (Belgija - Ujedinjeno Kraljevstvo)

Dunkerque - Dover (Francuska - Ujedinjeno Kraljevstvo))

Stanrear - Larne (Ujedinjeno Kraljevstvo))

Zeebrugge - Harwich (Belgija - Ujedinjeno Kraljevstvo))

Zeebrugge - Dover (Belgija - Ujedinjeno Kraljevstvo))

289
 Puttgarden - Rodby (Njemačka - Danska)

Kobenhavn - Helsingborg (Danska - Švedska)

Lübeck-Travemünde - Hanko (Njemačka - Finska)

Gedser - Rostock (Danska - Njemačka)

(Warnemünde)

Göteborg - Frederikshavn (Švedska - Danska)

Malmö - Travemünde (Švedska - Njemačka)

Trelleborg - Sassnitz (Švedska - Njemačka)

Ystad - Swinoujscie (Švedska - Poljska)

Helsinki - Gdynia (Finska - Poljska)

Helsinki - Stockholm (Finska - Švedska)

Turku - Stockholm (Finska - Švedska)

Samsun - Constanta (Turska - Romania)

Mersin - Venezia (Turska - Italija)

Gdynía - Ystad (Poljska - Švedska)

Gdynía - Stockholm (Poljska - Švedska)

Gdynía - Helsinki (Poljska - Finska)

Patras/Igoumenitsa - Brindisi (Grčka - Italija)

Patras/Igoumenitsa - Trieste (Grčka - Italija)

Patras/Igoumenitsa - Ancona (Grčka - Italija)

Patras/Igoumenitsa - Bari (Grčka - Italija)

Volos - Latakia (Grčka – Arapska republika Sirija)

Calafat - Vidin (Rumunija - Bugarska)

Napomena:
Trajektne luke su takoĎe i granični prelazi, izuzev veza Stanrear-Larne i Messina-Villa S.Giovanni.

290
 Aneks III
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE MREŢE VAŢNIH PRUGA MEĐUNARODNOG
KOMBINOVANOG TRANSPORTA
Pregled parametara dat je u tabeli koja slijedi. Vrijednosti u koloni A treba posmatrati kao vaţne ciljeve
koji treba da budu ostvareni u skladu sa nacionalnim planovima razvoja ţeljeznice. Bilo kakvo odstupanje
od ovih vrijednosti treba da se tretira kao izuzetak.
Pruge su podjeljene u dve osnovne kategorije:
a) Postojeće pruge, koje eventualno mogu da budu poboljšane; često je teško, a ponekad i nemoguće,
modifikovati, primjera radi, njihove geometrijske karakteristike, pa za takve pruge zahtjevi treba da budu
blaţi;
b) Nove pruge koje treba da budu izgraĎene.
Specifikacije u tabeli koja sledi se takoĎe, u odgovarajućim slučajevima, po analogiji odnose i na usluge
transporta trajektima koje čine sastavni dio ţeljezničke mreţe.

Parametri infrastrukture za mreţu vaţnih pruga meĎunarodnog kombinovanog transporta

A B C
Postojeće pruge koje ispunjavaju Nove pruge
infrastrukturne zahtjeve i pruge koje treba
da budu poboljšane ili rekonstruisane

Trenutno Ciljne vrijednosti

(nije navedeno) (nije navedeno) UIC2
1. Broj kolosijeka 100 km/h 3/ B 2/ UIC C 2/
20 t 4,0 m 4,2 m
2. Gabarit vozila 20 t 120 km/h 3/ 120 km/h 3/
(nije navedeno) 22,5 t 22,5 t
3. Minimalno rastojanje izmeĎu 20 t 20 t
središta šina 1/ 600 m (nije navedeno) 12,5 mm/m
750 m 750 m
4. Nominalna minimalna brzina
5. Dozvoljeno osovinsko
opterećenje:
ţelj. teretna kola ≤ 100 km/h
≤ 120 km/h
6. Maksimalni nagib 1/
7. Minimalna korisna duţina
sporednog kolosijeka
1/ Nije od neposrednog značaja za kombinovani transport, ali se preporučuje za efikasan meĎunarodni
kombinovani transport.
2/ UIC: International Union of Railways – MeĎunarodna unija ţeleznica.
3/ Minimalni standardi za vozove koji se koriste u kombinovanom transportu (vidi aneks IV).
Objašnjenje parametara korištenih u tabeli gore:
l. Broj kolosijeka
MeĎunarodne pruge kombinovanog transporta moraju da budu visokog kapaciteta i da omogućavaju
tačno vremensko planiranje aktivnosti.
U načelu, ova dva zahtjeva mogu da ispune samo pruge sa najmanje dva kolosijeka; meĎutim, mogu da
budu dozvoljene i pruge sa jednim kolosijekom, ako su ispoštovani svi ostali parametri.
2. Gabarit vozila
Radi se o minimalnom tovarnom gabaritu na meĎunarodnim kombinovanim prugama. Na novim
prugama, usvajanje visokog tovarnog gabarita vozila stvara samo marginalne
investicione troškove, pa je odabran gabarit UIC C. Gabarit C omogućava, primjera radi:
- -Transport drumskih teretnih vozila i skupova drumskih vozila (kamion s prikolicom, zglobna vozila,
traktor i poluprikolica) koja odgovaraju evropskom drumskom tovarnom gabaritu (visina 4 m, širina 2,5
m) na specijalnim ţeljezničkim teretnim kolima čiji je pod na visini od 60 cm iznad gornje ivice šina;
- Transport običnih drumskih poluprikolica širine 2,5 m i visine 4 m na ţeljezničkim teretnim kolima
sa spuštenim podom i sa normalnim obrtnim postoljem;
291
- Transport ISO kontejnera širine 2,44 m i visine 2,9 m na običnim plato ţeljezničkim teretnim
kolima;
- Transport izmjenjivog transportnog suda širine 2,5 m na običnim ţeljezničkim teretnim plato-
kolima;
- Transport kontejnera/izmenjivog transportnog suda širine 2,6 m i visine 2,9 m na odgovarajućim
ţeljezničkim teretnim kolima.
Postojeće pruge koje prolaze kroz planinske regije (kao što su Pirineji, Centralni masiv, Alpi, Jure,
Apenini i Karpati) imaju mnogo tunela koji odgovaraju tovarnom gabaritu tehničkog jedinstva ţeljeznica,
ili sa nešto višim gabaritima po visini na osi kolosijeka. Povećanje i usklaĎivanje sa gabaritom UIC C je
nemoguće u svim slučajevima sa ekonomskog i finansijskog stanovišta
Zbog toga je za ove pruge izabran gabarit UIC B, pošto on, primjera radi, omogućava:
- Transport ISO kontejnera širine 2,44 m i visine 2,90 m na ţelezničkim teretnim plato- kolima za
kontejnere s tim da je pod-plato kola na visini od 1,18 m iznad gornje ivice šina;
- Transport izmjenjivog transportnog suda širine 2,5 m i visine 2,6 m na običnim ţeljezničkim
teretnim plato-kolima (pod plato-kola je na visini od 1,246 m):
- Transport poluprikolica na ţeljezničkim teretnim plato-kolima sa spuštenim podom;
- Transport kontejnera/izmjenjivog transportnog suda širine 2,6 m i visine 2,9 m na specijalnim
ţeljezničkim teretnim kolima sa spuštenim podom.
Većina postojećih pruga meĎunarodnog kombinovanog transporta pruţa mogućnost korištenja barem
gabarita UIC B. Što se tiče ostalih pruga, poboljšanje ovog standarda uglavnom ne zahtjeva krupnija
ulaganja.
3. Nominalna minimalna brzina
Nominalnu minimalnu brzinu odreĎuju geometrijske karakteristike dijela puta (radijusi krivina i nagib),
bezbjednosne instalacije (zaustavni put) i koeficijent kočenja šinskih vozila.
4. Dozvoljeno osovinsko opterećenje
Radi se o dozvoljenom osovinskom opterećenju koje meĎunarodne pruge kombinovanog transporta treba
da podnesu.
MeĎunarodne pruge kombinovanog transporta treba da budu u stanju da podnesu najsavremeniji postojeći
i budući saobraćaj vozila, a posebno:
Ţeljeznička teretna kola sa osovinskim opterećenjem od 20 tona, koje odgovara kolosijeku klase UIC ''C'';
osovinsko opterećenje ţeljezničkih teretnih kola od 22,5 tona pri brzinama do 100 km/h je usvojeno u
skladu sa odlukama koje je nedavno donela UIC (MeĎunarodna unija ţeljeznica). Granične vrijednosti
osovinskog opterećenja od 20 tona pri brzini od 120 km/h utvrĎene su propisima UIC.
Prikazane vrijednosti osovinskog opterećenja odnose se na točkove prečnika ne manjeg od 840 mm, u
skladu sa propisima UIC.
5. Minimalna korisna duţina sporednog kolosijeka
Minimalna korisna duţina sporednog kolosijeka na meĎunarodnim prugama kombinovanog transporta je
od značaja za vozove koji se koriste u kobinovanom transportu (vidi aneks IV).

Aneks IV
PARAMETRI PERFORMANSI ZA VOZOVE I MINIMALNI STANDARDI
INFRASTRUKTURE
A. Uslovi za efikasne usluge meĎunarodnog kombinovanog transporta
(1) Da bi bile u stanju da garantuju efikasan i brz protok saobraćaja, koji zahtjevaju savremeni metodi
proizvodnje i distribucije robe, usluge meĎunarodnog kombinovanog transporta treba posebno da
ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
a) polazak/dolazak u skladu sa zahtjevima klijenata (posebno kasniji rokovi za utovar i ranije stavljanje
robe na raspolaganje), redovne usluge;
b) kratko vreme transporta ''od vrata do vrata'', potvrĎena izuzetna tačnost, pouzdanost vremena
transporta;
c) pouzdano i blagovremeno informisanje o postupku transporta, jednostavna dokumentacija, nizak
stepen rizika od nastanka štete;
d) mogućnost prenošenja svih vrsta standardnih kontejnera i svih teretnih jedinica koje mogu da se
prenose u meĎunarodnom evropskom drumskom prevozu. U tom kontekstu, potrebno je uzeti u obzir
predvidljivi razvoj u vezi sa teţinom i dimenzijama teretnih jedinica.
(2) Ovi zahtjevi treba da budu ostvareni kroz:

292
a) visoku brzinu transporta (mjereno od polazišta do odredišta, uključujući i sva zaustavljanja), koja
treba otprilike da bude jednaka ili po mogućnosti veća od brzine drumskog transporta od polazišta do
odredišta;
b) korištenje neradnih sati primaoca robe (npr. noćni transport) kako bi roba bila stavljena na
raspolaganje u jutarnjim satima ukoliko klijent to ţeli;
c) odgovarajuću i dovoljnu opremu i kapacitete infrastrukture (npr. odgovarajući tovarni gabariti);
d) korištenje direktnih vozova, ukoliko je to moguće (odnosno isključivanje ili svoĎenje na najmanju
moguću mjeru svakog pretovara robe na druge vozove u toku puta);
e) organizacione mjere koje će poboljšati protok saobraćaja pomoću savremenih telekomunikacionih
sistema.
(3) U cilju zadovoljenja navedenih uslova, efikasnost vozova i objekata infrastrukture treba da bude
zadovoljavajuća, odnosno potrebno je da oni ispunjavaju odreĎene minimalne standarde koje moraju da
poštuju svi organi nadleţni za odreĎenu relaciju transporta.
(4) Dole navedeni standardi i parametri performansi su utvrĎeni prije svega za veliki obim
meĎunarodnog transporta, odnosno za relacije transporta na kojima redovno saobraćaju direktni vozovi,
ili barem veće grupe ţeljezničkih teretnih kola. Pojedinačna ţeljeznička teretna kola ili poseban transport
mogu da putuju konvencionalnim teretnim vozovima, ukoliko to odgovara zahtjevima klijenata i uprava
ţeljeznica.
B. Parametri performansi vozova
(5) Vozovi koji se koriste u meĎunarodnom kombinovanom transportu treba da zadovoljavaju sljedeće
minimalne standarde:

Minimalni standardi
Trenutno Ciljne vrijednosti */

Nominalna minimalna brzina 100 km/h 120 km/h

Duţina voza 600 metara 750 metara
Teţina voza 1200 tona 1500 tona
Osovinsko opterećenje 20 tona 20 tona
(ţeleznička teretna kola) (22,5 tona pri brzinama do
100 km/h)

Ukoliko nije moguće koristiti direktne vozove, vozove bi po mogućnosti trebalo da čini samo nekoliko
grupa ţeljezničkih teretnih kola, pri čemu sva ţeljeznička teretna kola u jednoj grupi putuju na isto
odredište. Ne bi trebalo da bude usputnih zaustavljanja iz operativnih razloga ili radi granične kontrole,
ukoliko je to izvodljivo.
(6) Šinska vozila treba da ispunjavaju sve navedene standarde u vezi sa brzinom i osovinskim
opterećenjem i treba da budu u stanju da nose sve teretne jedinice čiju teţinu i dimenzije treba uzeti u
obzir.
(7) Vozovi koji vrše kombinovani transport treba da imaju najviši stepen prioriteta. Red voţnje treba da
bude napravljen tako da zadovoljava zahtjeve klijenata u pogledu pouzdanosti i redovnosti usluga
transporta.
Ove vrijednosti treba da budu postignute okvirno do 2000. godine. To ne isključuje mogućnost ranijeg
postizanja viših standarda, u meri u kojoj to ne ometa meĎunarodni razvoj kombinovanog transporta.
C. Minimalni standardi za ţeljezničke pruge
(8) Ţeljezničke pruge koje se koriste za kombinovani transport treba da imaju adekvatan dnevni
kapacitet, kako bi se izbjeglo čekanje vozova u kombinovanom transportu. Neradni sati ne bi trebalo da
budu uzrok kašnjenja ovakvih vozova.
(9) Na poboljšanje ţeljezničkih pruga primjenjuju se parametri infrastrukture, sadrţani u aneksu III.
D. Minimalni standardi za terminale
(10) Radi efikasnog manipulisanja pošiljkama u terminalima, potrebno je da budu zadovoljeni sljedeći
uslovi:
a) Vrijeme izmeĎu krajnjeg roka za prijem robe i polaska vozova, kao i izmeĎu dolaska vozova i
stavljanja ţeljezničkih teretnih kola na raspolaganje za istovar teretnih jedinica, ne smije da bude duţe od
jednog sata, sem kada je zahtjeve klijenata u pogledu krajnjeg roka prijema robe ili stavljanja robe na
raspolaganje moguće zadovoljiti na drugi način.
b) Vrijeme čekanja na drumska vozila koja isporučuju ili sakupljaju teretne jedinice treba da bude što je
moguće kraće (najviše 20 minuta).
293
c) Lokacija terminala treba da bude odabrana tako da:
- bude lako dostupna putevima koji vode iz privrednih centara;
- u okviru ţeljezničke mreţe bude dobro povezana meĎugradskim prugama i da, za potrebe veza za
saobraćaj grupa ţeljezničkih teretnih kola, ima dobar pristup brzim teretnim vozovima koji vrše
kombinovani transport.
(11) Dole utvrĎeni minimalni standardi za prolazne stanice se takoĎe odnose i na terminale.
E. Minimalni standardi za prolazne stanice
(12) Usputna zaustavljanja vozova u kombinovanom transportu, neophodna iz tehničkih ili operativnih
razloga, npr. u ranţirnim stanicama ili stanicama za izmenu širine kolosijeka, treba istovremeno iskoristiti
za obavljanje posla koji bi inače zahtevao dodatna zaustavljanja (npr. granična kontrola, promjena
lokomotive).
Infrastruktura takvih prolaznih stanica mora da bude u skladu sa sljedećim zahtevima:
- Dovoljan dnevni kapacitet vozova na sporednim prugama kako bi se izbeglo kašnjenje vozova u
kombinovanom transportu;
- Ulaz i izlaz sa sporednih pruga treba da bude organizovan tako da omogućava ''filtriranje'' vozova
bez kašnjenja. Kapacitet treba da im bude dovoljno veliki da bi se izbeglo kašnjenje dolazećih ili
odlazećih vozova u kombinovanom transportu;
- Dovoljan kapacitet raznih vrsta kolosijeka koje zahtjevaju specifični poslovi i koji treba da budu
obavljeni u stanici, pre svega kolosijeka za dolazak/odlazak vozova, kolosijeka za formiranje vozova,
kolosijeka za utovar i kolosijeka za izmenu širine kolosijeka;
- Pomenuti peroni moraju da imaju tovarne gabarite koji odgovaraju prugama koje će se koristiti (UIC
B ili UIC C);
- Duţina kolosijeka treba da bude dovoljna da primi kompletne vozove u kombinovanom transportu;
- U slučaju električnog voĎenja, kolosijeci treba da budu dostupni ektričnim instalacijama (na
graničnim stanicama: električnim instalacijama druge ţeljezničke uprave);
- Kapacitet pretovara, ranţiranje ţeljezničkih teretnih kola, izmjene širine kolosijeka i granične
kontrole treba da garantuju što je moguće kraće zadrţavanje.
a) Ranţirne stanice
(13) Kombinovani transport će se, ukoliko je to moguće, obavljati direktnim vozovima koji će saobraćati
izmeĎu mesta slanja i mjesta prijema pošiljki. Ukoliko to nije ekonomično zbog male količine pošiljki, i
ukoliko je zbog toga pretovar pošiljki neizbeţan, trebalo bi da se pretovar vrši makar tako što će se
formirati grupe ţeljezničkih teretnih kola. Vrijeme zadrţavanja radi obavljanja ovih zadataka neće
prelaziti 30 minuta po svakom zadatku. To moţe da se ostvari odgovarajućim formiranjem vozova (koji
treba da prelaze što je moguće veće udaljenosti, što uključuje i prelazak preko granice), uz adekvatnu
infrastrukturu ranţirnih stanica.
b) Granični prelazi
(14) Vozovi u kombinovanom transportu će prelaziti što je moguće dalje preko granica do stanica gdje je
u svakom slučaju neophodno izvršiti ranţiranje ţeljezničkih teretnih kola ili do krajnjeg odredišta, bez
usputnog zaustavljanja. Ukoliko je to moguće, neće se zadrţavati na granici, odnosno, ako je to
neophodno, zadrţavaće se samo veoma kratko (najduţe 30 minuta). To će biti ostvareno tako što:
- se neće obavljati poslovi koji se inače obavljaju na granici, odnosno, ukoliko to nije moguće, tako što
će se poslovi koji se inače obavljaju na granici obavljati dublje u unutrašnjosti zemlje, na mestima gdje
vozovi u svakom slučaju moraju da se zaustave zbog tehničkih i/ili administrativnih razloga;
- će se vozovi zaustavljati samo jednom, ili se uopšte neće zaustavljati, u zajedničkim graničnim
stanicama.
c) Stanice za izmjenu širine kolosijeka
(15) U cilju zadovoljavanja budućih zahtjeva, potrebno je razviti procedure koje će omogućavati uštedu
vremena i novca. Kod pretovara teretnih jedinica na ţeljeznička teretna kola prilagoĎene drugoj vrsti
kolosijeka, shodno se primjenjuju gore navedene odredbe koje se odnose na pretovar u terminalima.
Vrijeme zadrţavanja u stanici za izmjenu širine kolosijeka treba da bude što je moguće kraće. Raspoloţivi
kapaciteti za izmjenu širine kolosijeka ili pretovar treba da budu dovoljni da garantuju kraće zadrţavanje.
d) Trajektne veze/luke
(16) Usluge transporta će odgovarati ponuĎenim uslugama trajektnog prevoza. Zadrţavanje u lukama radi
utovara pošiljki u kombinovanom transportu treba da bude što je moguće kraće (po mogućnosti kraće od
jednog sata). Pored korištenja odgovarajuće infrastrukture trajektne luke i odgovarajujćih trajekata (vidi
stav 17 dole), to će biti ostvareno primenom sljedećh mjera:
- Na neophodne mjere granične kontrole primjenjivaće se zahtjevi iz stava 14;

294
- Redovi voţnje trajekata i ţeljeznica će biti usklaĎeni, a biće obezbjeĎeno i prosleĎivanje informacija
unaprijed, kako bi se ubrzao utovar brodova i/ili formiranje voza.
(17) Trajekti koji se koriste u kombinovanom transportu će zadovoljavati sljedeće uslove:
- Odgovarajuća veličina i vrsta plovila, koju zahteva veličina i vrsta teretnih jedinica/ţeljezničkih
teretnih kola;
- Brz utovar i istovar tereta sa trajekata i skladištenje teretnih jedinica/ţeljezničkih teretnih kola u
skladu sa zahtjevima naknadnog prevoza ţeljeznicom (razdvajanje kombinovanog transporta od
putničkog i/ili drumskog transporta, u zavisnosti od slučaja);
- Ukoliko tovarne jedinice ostaju na ţeljezničkim teretnm kolima u toku prelaska, trajekti će biti lahko
dostupni, a dugotrajne operacije ranţiranja neće biti potrebne. Tovarni gabarit, osovinsko opterećenje itd.
treba da budu u skladu sa parametrima pruge opisanim u aneksu III;
- Ukoliko se transfer teretnih jedinica obavlja bez ţeljezničkih teretnih kola eventualni drumski
prevoz izmeĎu trajektnog terminala i ţeljezničkog terminala treba da se obavlja na kratkim udaljenostima
i preko dobrih drumskih veza.

295
296
 KONVENCIJA
O MEĐUNARODNIM ŢELJEZNIČKIM
PREVOZIMA
(COTIF)

297
298
Strane u ovoj konvenciji obrazuju, kao države članice, MeĎuvladinu organizaciju za meĎunarodne
željezničke prevoze (OTIF). Sjedište Organizacije nalazi se u Bernu. Generalna skupština može donijeti
odluku o premještanju sjedišta u drugo mjesto u jednoj od država članica. Cilj organizacije je
unapreĎenje, poboljšanje i olakšanje meĎunarodnog željezničkog saobraćaja u svakom pogledu.

KONVENCIJA
O MEĐUNARODNIM ŢELJEZNIČKIM PREVOZIMA(COTIF)

OD 9. MAJA 1980. GODINE

U VERZIJI NA OSNOVU PROTOKOLA
O IZMJENAMA OD 3. JUNA 1999. GODINE

DIO I.
OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(MeĎuvladina organizacija)
(1) Strane u ovoj konvenciji obrazuju, kao države članice, MeĎuvladinu organizaciju za meĎunarodne
željezničke prevoze (OTIF), dalje u tekstu "Organizacija".
(2) Sjedište Organizacije nalazi se u Bernu. Generalna skupština može donijeti odluku o premještanju
sjedišta u drugo mjesto u jednoj od država članica.
(3) Organizacija je pravno lice. Ona ima sposobnost da naročito zaključuje ugovore, stiče i otuĎuje
nepokretna i pokretna dobra i da vodi sporove na sudu.
(4) Organizacija, njeno osoblje, stručnjaci kojima se obrati i predstavnici država članica, uživaju
privilegije i imunitete potrebne za obavljanje njihovih dužnosti, pod uslovima utvrĎenim u Protokolu
priloženom uz Konvenciju, čiji je on sastavni dio.
(5) Odnosi izmeĎu Organizacije i države domaćina regulišu se sporazumom o sjedištu.
(6) Radni jezici Organizacije su francuski, njemački i engleski. Generalna skupština može uvesti i druge
radne jezike.

Član 2.
(Cilj organizacije)
(1) Cilj organizacije je unaprijeĎenje, poboljšanje i olakšanje meĎunarodnog željezničkog saobraćaja u
svakom pogledu i u tom cilju posebno:
a) uspostavljanje jedinstvenog pravnog sistema za sljedeće pravne oblasti:
1. Ugovor o prevozu putnika i robe u direktnom meĎunarodnom željezničkom saobraćaju uključujući
dodatne prevoze ostalim saobraćajnim sredstvima kao predmet jedinstvenog ugovora.
2. Ugovor o upotrebi kola kao prevoznog sredstva u meĎunarodnom željezničkom saobraćaju.
3. Ugovor o korištenju infrastrukture u meĎunarodnom željezničkom saobraćaju.
4. Prevoz opasne robe u meĎunarodnom željezničkom saobraćaju.
b) doprinos što bržem otklanjanju prepreka na graničnim prelazima u meĎunarodnom željezničkom
saobraćaju vodeći računa o posebnim javnim interesima ukoliko su uzroci tih prepreka u okviru državne
nadležnosti,
c) doprinos interoperabilnosti i harmonizaciji tehnike u oblasti željeznice vrednovanjem tehničkih
standarda i prihvatanjem jedinstvenih tehničkih propisa,
d) utvrĎivanje jedinstvenog postupka za tehnički prijem željezničkih vozila i drugih sredstava za
upotrebu u meĎunarodnom saobraćaju,
e) kontrola primjene i sprovoĎenje svih pravnih propisa utvrĎenih u okviru Organizacije kao i datih
preporuka,
f) razvoj jedinstvenog pravnog sistema, pravila i postupaka navedenih pod a) do e), uzimajući u obzir
pravne, ekonomske i tehničke promene.
(2) Organizacija može
a) u okviru cilja navedenog pod tačkom 1. da izraĎuje druga jedinstvena pravila,
b) stvarati okvire unutar kojih države članice mogu izraĎivati druge meĎunarodne konvencije čiji bi cilj
bio razvoj, poboljšanje ili olakšanje meĎunarodnog željezničkog saobraćaja.

299
 Član 3.
(MeĎunarodna saradnja)
(1) Države članice OTIF-a se obavezuju da će svoju meĎunarodnu saradnju iz oblasti željezničkog
saobraćaja koncentrisati načelno u okviru Organizacije i to u mjeri u kojoj postoji povezanost zadataka
koji su joj povjereni u skladu sa čl. 2. i 4. Da bi ovaj cilj ostvarile, države članice se obavezuju da će
preduzeti sve neophodne i korisne mjere u cilju adekvatnog prilagoĎavanja postojećih multilateralnih
meĎunarodnih konvencija i sporazuma, u kojima su one ugovorne strane a koje se tiču meĎunarodne
saradnje u željezničkom saobraćaju i koje daju drugim vladinim i nevladinim organizacijama zadatke
koji se poklapaju sa zadacima Organizacije.
(2) Obaveze koje proizilaze iz tačke 1. za države članice, koje su istovremeno i članice Evropske
zajednice ili ugovorne države u Sporazumu o evropskom ekonomskom prostoru, nemaju prednost u
odnosu na obaveze koje proizilaze iz članstva u Evropskoj zajednici ili Sporazumu o evropskom
ekonomskom prostoru.

Član 4.
(Preuzimanje i prenošenje funkcija)
(1) Na osnovu odluke Generalne skupštine Organizacija može, na osnovu ciljeva navedenih u članu 2,
preuzeti funkcije, sredstva i obaveze koje joj prenesu druge meĎuvladine organizacije na osnovu
ugovora sa ovim organizacijama.
(2) Na osnovu odluke Generalne skupštine Organizacija može preneti funkcije, sredstva i obaveze na
druge meĎuvladine organizacije, na osnovu ugovora sa ovim organizacijama.
(3) Na osnovu saglasnosti Upravnog odbora, Organizacija može preuzeti administrativne funkcije, koje
su u vezi sa njenim ciljevima, od država članica ukoliko joj te države to povere. Troškove Organizacije
koji nastanu prenosom tih funkcija, snosi država o kojoj je riječ.

Član 5.
(Posebne obaveze drţava članica)
(1) Države članice su saglasne da preuzmu sve potrebne mjere u cilju olakšavanja i ubrzavanja
meĎunarodnog željezničkog saobraćaja. U tom cilju svaka država članica se obavezuje, u okviru svojih
mogućnosti da
a) odstrani svaki nepotreban postupak,
b) pojednostavi i usaglasi već postojeće formalnosti i
c) pojednostavi granične kontrole.
(2) U cilju olakšavanja i poboljšavanja meĎunarodnog željezničkog saobraćaja države članice su
saglasne da daju svoj doprinos, kako bi se postigla najveća moguća ujednačenost propisa, standarda,
postupaka i metoda organizacije u vezi sa željezničkim voznim sredstvima, željezničkim osobljem,
željezničkom infrastrukturom i pomoćnim uslugama.
(3) Države članice su saglasne da olakšaju zaključivanje ugovora izmeĎu upravljača infrastrukture, u
cilju optimalizacije meĎunarodnog željezničkog saobraćaja.

Član 6.
(Jedinstvena pravila)
(1) Ukoliko nisu date izjave ili rezerve u skladu sa članom 42. tačka 1. prvi stav, u meĎunarodnom
željezničkom saobraćaju kao i kod tehničkog prijema željezničkih voznih sredstava koja se koriste u
meĎunarodnom saobraćaju, primjenjuje se sljedeće:
a) Jedinstvena pravila za ugovor o meĎunarodnom željezničkom prevozu putnika (CIV), Dodatak A
Konvencije,
b) Jedinstvena pravila za ugovor o meĎunarodnom željezničkom prevozu robe (CIM), Dodatak B
Konvencije,
c) Pravilnik o meĎunarodnom željezničkom prevozu opasne robe (RID), Dodatak C Konvencije,
d) Jedinstvena pravila za ugovore o korištenju kola u meĎunarodnom željezničkom saobraćaju ( CUV),
Dodatak D Konvencije,
e) Jedinstvena pravila za ugovor o korištenju infrastrukture u meĎunarodnom željezničkom saobraćaju
(CUI), Dodatak E Konvencije,
f) Jedinstvena pravila o priznavanju tehničkih standarda i usvajanju jedinstvenih tehničkih propisa
koji se primenjuju na željeznička vozna sredstva namjenjena za korištenje u meĎunarodnom saobraćaju
(APTU), Dodatak F Konvencije,

300
g) Jedinstvena pravila o tehničkom prijemu željezničkih voznih sredstava koja se koriste u
meĎunarodnom saobraćaju (ATMF), Dodatak G Konvencije,
h) ostali jedinstveni pravilnici koje Organizacija izraĎuje na osnovu člana 2. tačka 2. pod a), a koji
predstavljaju dodatke Konvencije.
(2) Jedinstvena pravila i pravilnici sa svojim prilozima, navedeni u tački 1, čine sastavni dio
Konvencije.

Član 7.
(Definicija pojma ”Konvencija”)
U daljem tekstu izraz ”Konvencija” odnosi se na Konvenciju u užem smislu, na Protokol naveden u
članu 1. tačka 4. i dodatke sa njihovim prilozima, navedene u članu 6.

DIO II.
Zajedničke odredbe
Član 8.
(Unutrašnje pravo)
(1) Kod tumačenja i primjene Konvencije mora se voditi računa o njenom karakteru meĎunarodnog
prava i neophodnosti jedinstva.
(2) U nedostatku odredaba u Konvenciji, primjenjuje se unutrašnje pravo.
(3) Pod unutrašnjim pravom podrazumjeva se pravo države u kojoj imalac prava ostvaruje svoja prava,
uključujući i pravila o sukobu zakona.

Član 9.
(Obračunska jedinica)
(1) Obračunska jedinica predviĎena u Jedinstvenim pravilima je specijalno pravo vučenja koje
primenjuje MeĎunarodni monetarni fond.
(2) Vrijednost domaće valute države članice koja je član MeĎunarodnog monetarnog fonda, u
specijalnom pravu vučenja, izračunava se prema postupku koji primjenjuje MeĎunarodni monetarni fond
u svom poslovanju i transakcijama.
(3) Vrijednost domaće valute države članice koja nije i članica MeĎunarodnog monetarnog fonda u
specijalnom pravu vučenja izračunava se na način koji utvrdi ta država. Ovo izračunavanje mora da izrazi
u domaćoj valuti stvarnu vrednost što je moguće bliže onoj koja bi se dobila primjenom tačke 2.
(4) Za državu članicu koja nije i članica MeĎunarodnog monetarnog fonda, čije zakonodavstvo ne
dozvoljava primjenu tačke 2. ili tačke 3, obračunska jedinica predviĎena u dodacima odgovara
vrijednosti tri zlatna franka. Zlatni franak predstavlja 10/31 grama zlata finoće 0,900. Preračunavanje
zlatnog franka mora da izrazi u domaćoj valuti stvarnu vrijednost što je moguće bliže onoj koja bi se
dobila primjenom tačke 2.
(5) U toku tri mjeseca od stupanja na snagu Konvencije i svaki put kada se izmjeni njihov postupak
izračunavanja odnosno vrijednost njihove domaće valute u odnosuna obračunsku jedinicu, države članice
saopštavaju generalnom sekretaru svoj postupak za izračunavanje prema tački 3, odnosno rezultate
preračunavanja prema tački 4. Generalni sekretar obaveštava ostale države članice o ovim saopštenjima.
(6) Iznos izražen u obračunskoj jedinici obračunava se u domaću valutu države odnosnog suda.
Preračunavanje se vrši u skladu sa vrijednošću odgovarajuće valute na dan sudske odluke ili na dan
dogovoren izmeĎu strana.

Član 10.
(Dopunske odredbe)
(1) Dvije ili više država članica ili dva ili više prevoznika mogu doneti dopunske odredbe u cilju
izvršenja Jedinstvenih pravila CIV i CIM, a koje ne smiju odstupati od ovih Jedinstvenih pravila.
(2) Dopunske odredbe iz tačke 1. stupaju na snagu i objavljuju se na način predviĎen zakonima i
propisima svake države. Dopunske odredbe država i njihovo stupanje na snagu saopštavaju se
generalnom sekretaru Organizacije. Generalni sekretar obaveštava ostale države članice o ovim
saopštenjima.

Član 11.
(Jamstvo za obezbjeĎenje troškova)
Jemstvo za obezbjeĎenje plaćanja sudskih troškova ne može se zahtjevati prilikom podnošenja tužbe sudu
koja se zasniva na Jedinstvenim pravilima CIV, CIM ,CUV i CUI.
301
 Član 12.
(Izvršenje presude. Zabrane)
(1) Kada presude koje je izrekao nadležni sud na osnovu odredaba Konvencije, u kontradiktornom
postupku ili u odsustvu, postanu izvršne po zakonima koje je taj sud primjenio, one postaju izvršne i u
svakoj drugoj državi članici čim se ispune formalnosti propisane u državi u kojoj treba da budu izvršene.
Revizija suštine spora nije dopuštena. Ove odredbe se,takoĎe, primenjuju i na sudska poravnanja.
(2) Tačka 1. se ne primjenjuje na presude koje su privremeno izvršne, kao ni na presude kojima bi
tužilac bio osuĎen da zbog odbijanja zahtjeva, pored procesnih troškova plati i odštetu.
(3) Na potraživanja nastala iz prevoza koji podleže Jedinstvenim pravilima CIV ili CIM, u korist jednog
transportnog preduzeća prema drugom koje ne pripada istoj državi članici, zabrana se može staviti samo
na osnovu presude koju donese sudski organ države članice kojoj pripada preduzeće-povjerilac
potraživanja na koja treba staviti zabranu.
(4) Na potraživanja koja nastanu na osnovu ugovora za koje se primjenjuju Jedinstvena pravila CUV ili
CUI, zabrana se može staviti samo na osnovu presude koju donese sudski organ države članice kojoj
pripada preduzeće-povjerilac potraživanja na koja treba staviti zabranu.
(5) Na željeznička vozila zabrana se može staviti na području države članice na kojoj se ne nalazi
sjedište vlasnika, samo na osnovu presude koju donesu sudski organi države u kojoj vlasnik ima sjedište.
Izraz "Nosilac prava"odnosi se na svaku osobu koja je vlasnik ili koja ima pravo ekonomskog
raspolaganja željezničkim vozilom kao prevoznim sredstvom.

DIO III
Struktura i funkcionisanje
Član 13.
(Organi)
(1) Organizacija obavlja svoju djelatnost preko sljedećih organa:
a) Generalne skupštine,
b) Upravnog odbora,
c) Revizione komisije,
d) Komisije stručnjaka za prevoz opasne robe,
e) Komisije za pojednostavljenje postupka u željezničkom saobraćaju,
f) Komisije stručnjaka za tehnička pitanja,
g) Generalnog sekretara.
(2) Generalna skupština može odlučiti o osnivanju drugih privremenih komisija za posebne zadatke.
(3) U utvrĎivanju kvoruma Generalne skupštine ili komisija iz tačke 1. pod c) do f), države članice koje
nemaju pravo glasa ( član 14. tačka 5, član 26. tačka 7. ili član 40. tačka 4.) ne uzimaju se u obzir.
(4) Predsjedavanje Generalnom skupštinom, predsjedavanje Upravnim odborom kao i funkcija glavnog
sekretara u principu može se dodjeliti državljanima različitih država članica.

Član 14.
(Generalna skupština)
(1) Generalnu skupštinu čine sve države članice.
(2) Generalna skupština
a) donosi svoj unutrašnji Poslovnik,
b) odreĎuje članove Upravnog odbora kao i zamjenika svakog člana i bira državu članicu koja
predsjedava ( član 15. tač. 1. do 3.),
c) bira Generalnog sekretara(član 21. tačka 2.),
d) daje smernice za djelovanje Upravnog odbora i Generalnog sekretara,
e) utvrĎuje za šestogodišnji period maksimalni iznos koji Organizacija može potrošiti u svakom
obračunskom periodu (član 25.); u drugim slučajevima daje uputstva za ograničenja tih rashoda za
period od najviše 6 godina,
f) odlučuje o premještaju sedišta Organizacije (član 1. tačka 2.),
g) odlučuje o uvoĎenju drugih radnih jezika (član 1. tačka 6.),
h) odlučuje o preuzimanju drugih zadataka od strane Organizacije (član 4. tačka 1.) kao i prenosu
zadataka na druge meĎuvladine organizacije (član 4, tačka2.),
i) odlučuje, ako je potrebno, o privremenom osnivanju drugih komisija za posebne zadatke (član 13,
tačka 2.),
j) provjerava da li stav države treba smatrati prećutnim otkazivanjem (član 26, tačka 7.),

302
k) odlučuje da li će se revizija računa poveriti drugoj državi članici, a ne onoj u kojoj je sjedište
Organizacije (član 27. tačka 1.),
l) odlučuje o predlozima izmjene Konvencije (član 33. tač. 2 i 3.)
m) odlučuje o zahtjevima za pristupanje koji su podnijeti Generalnoj skupštini (član 37. tačka 4.),
n) odlučuje o uslovima za pristupanje regionalnih organizacija za ekonomske integracije (član 38.
tačka 1.),
o) odlučuje o zahtjevima za pridruživanje koji joj se podnose (član 39. tačka 1.),
p) odlučuje o raspuštanju Organizacije i mogućem prenosu njenih funkcija na drugu meĎuvladinu
organizaciju (član 43.),
r) odlučuje o drugim pitanjima koja se stave na dnevni red.
(3) Generalni sekretar saziva Generalnu skupštinu svake treće godine ili na zahtjev trećine država
članica ili na zahtjev Upravnog odbora, kao i u slučajevima predviĎenim u članu 33. tač. 2. i 3. i članu 37.
tačka 4. On upućuje državama članicama predlog dnevnog reda najkasnije tri mjeseca prije početka
zasjedanja, shodno uslovima utvrĎenim Poslovnikom o radu iz tačke 2. pod a).
(4) U Generalnoj skupštini kvorum je postignut kada je zastupljena većina država članica (član 13.
tačka 3.). Državu članicu može da zastupa neka druga država članica; meĎutim, jedna država ne može
zastupati više od jedne druge države.
(5) U slučaju glasanja na Generalnoj skupštini o izmenama dodataka uz Konvenciju, države članice
koje su, shodno članu 42. tačka 1. prvi stav, dale izjave u vezi sa odreĎenim dodacima, nemaju pravo
glasa.
(6) Generalna skupština donosi odluke većinom glasova država članica zastupljenih prilikom glasanja.
MeĎutim, u slučajevima tačke 2. pod e), f), g), h), l) i p), kao i u slučaju člana 34. tačka 6, potrebna je
dvotrećinska većina. Ipak, u slučaju tačke 2. pod l) dvotrećinska većina je potrebna samo ukoliko se radi
o izmjenama Konvencije u užem smislu, sa izuzetkom čl.9. i 27. tač. 2 do 10. kao i u slučaju predloga za
izmjenu Protokola navedenog u članu 1. tačka 4.
(7) Na poziv Generalnog sekretara, a uz saglasnost većine država članica,
a) države koje nisu članice Organizacije,
b) meĎunarodne organizacije i udruženja koja su nadležna za pitanja koja se tiču djelatnosti
Organizacije ili se bave pitanjima koja su na dnevnom redu, mogu da prisustvuju zasedanjima Generalne
skupštine u svojstvu savetodavca.

Član 15.
(Upravni odbor)
(1) Upravni odbor sačinjava trećina država članica.
(2) Članovi Odbora i zamenici svih članova kao i država članica koja predsjedava odreĎuju se na period
od tri godine. Sastav Odbora odreĎuje se za svaki period, vodeći računa o pravičnoj geografskoj
raspodeli. Zamjenik koji u toku jednog perioda postane član Odbora, imenuje se za člana Odbora u
narednom periodu.
(3) Ako se jedno mesto uprazni ili se oduzme pravo glasa nekom članu Odbora ili ako neki član ne
prisustvuje na dva uzastopna zasjedanja Odbora a ne pobrine se da ga shodno tački 6. predstavlja drugi
član, tu funkciju će do kraja perioda koji je u toku obavljati zamenik kojeg je odredila Generalna
skupština.
(4) Sa izuzetkom slučaja iz tačke 3. nijedna država članica ne može biti član Odbora više od dva puna
uzastopna perioda.
(5) Odbor:
a) donosi svoj pravilnik o radu;
b) zaključuje sporazum o sjedištu;
c) donosi Statut o osoblju Organizacije;
d) imenuje, vodeći računa o sposobnostima kandidata i pravičnoj geografskoj raspodjeli, službenike na
višim položajima u Organizaciji;
e) donosi Pravilnik o računovodstvenim i knjigovodstvenim poslovima Organizacije;
f) odobrava plan rada, budžet, izvještaj o radu i završni račun Organizacije;
g) odreĎuje na osnovu usvojenih završnih računa konačne doprinose koje su države članice dužne
shodno članu 26. za dve prethodne kalendarske godine, kao i iznos akontacije koje su države članice
dužne za tekuću i narednu kalendarsku godinu shodno članu 26. tačka 5.;
h) utvrĎuje zadatke Organizacije koji se tiču svih ili samo nekih država članica, kao i troškove koje
zbog toga snose te države članice, (član 26. tačka 4.);
i) utvrĎuje iznos za posebne novčane naknade (član 26. tačka 11.);
303
j) izdaje posebna uputstva za reviziju računa (član 27. tačka 1.);
k) odobrava preuzimanje administrativnih funkcija od strane Organizacije (član 4. tačka 3.) i odreĎuje
posebne doprinose odgovarajućih država članica;
l) dostavlja državama članicama izveštaj o radu, završni račun kao i svoje
m) odluke i preporuke;
n) sastavlja i dostavlja državama članicama, najkasnije dva mjeseca prije početka
o) zasjedanja Generalne skupštine na kome treba da se odredi sastav Odbora (član 14. tačka 2. pod b),
izvještaj o svom radu kao i predloge za njegovo obnavljanje ;
p) nadgleda voĎenje poslova generalnog sekretara;
q) stara se o pravilnoj primjeni Konvencije od strane generalnog sekretara kao i sprovoĎenju odluka
koje su donijeli drugi organi; u ovom cilju Odbor može preduzeti sve potrebne mjere kako bi se
poboljšala primjena Konvencije i navedenih odluka;
r) razložno obraĎuje pitanja koja mogu da utiču na djelatnost Organizacije, a koja Odboru podnosi
država članica ili generalni sekretar;
s) rešava sporove izmeĎu država članica i generalnog sekretara u vezi sa njegovom funkcijom kao
depozitara (član 36. tačka 2.);
t) odlučuje o predlozima za suspenziju članstva (član 40.).
(6) U Odboru kvorum je postignut kada je zastupljeno dve trećine njegovih članova. Člana odbora može
da zastupa neki drugi član; meĎutim, jedan član ne može zastupiti više od jednog drugog člana.
(7) Odbor donosi odluke većinom glasova zastupljenih članova.
(8) Ukoliko drugačije ne odluči, Odbor zasjeda u sjedištu Organizacije. Zapisnici sa zasjedanja
dostavljaju se svim državama članicama.
(9) Predsjednik Odbora:
a) saziva Odbor najmanje jedanput godišnje kao i na zahtjev četiri člana ili generalnog sekretara;
b) dostavlja članovima Odbora predlog dnevnog reda;
c) rešava u svojim okvirima i u skladu sa uslovima utvrĎenim u Poslovniku hitna pitanja koja se jave
izmeĎu dva zasjedanja;
d) potpisuje Sporazum o sjedištu naveden u tački 5. pod b).
(10) Odbor može, u okviru svojih nadležnosti, davati naloge predsedniku u cilju izvršenja odreĎenih
posebnih zadataka.

Član 16.
(Ostale komisije)
(1) Komisije navedene u članu 13. tačka 1. od c) do f) i u tački 2. sačinjavaju, u principu, sve države
članice. Kada Reviziona komisija, Komisija stručnjaka za prevoz opasne robe ili Komisija stručnjaka za
tehnička pitanja, razmatraju i donose odluke, u okviru svojih ovlaštenja, u vezi sa izmjenama dodataka
Konvenciji, države članice koje su dale izjavu koja se odnosi na dodatke o kojima se raspravlja u skladu
sa članom 42. tačka 1. prvi stav, ne mogu biti članovi odnosnih komisija.
(2) Generalni sekretar saziva komisije ili na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev pet država članica ili na
zahtjev Upravnog odbora. Generalni sekretar dostavlja nacrt dnevnog reda državama članicama najmanje
dva mjeseca pre zasjedanja komisije.
(3) Državu članicu može da zastupa neka druga država članica; meĎutim, jedna država ne može
zastupati više od dve druge države.
(4) Svaka zastupljena država članica ima jedan glas. Predlog se usvaja ako je broj glasova "za":
a) jednak najmanje jednoj trećini broja država članica zastupljenih u vreme glasanja i
b) veći od broja glasova "protiv".
(5) Na poziv Generalnog sekretara, a uz saglasnost većine država članica,
a) države koje nisu članice Organizacije,
b) države članice koje, meĎutim, nisu članovi odnosne komisije
c) meĎunarodne organizacije i udruženja koja su nadležna za pitanja koja se tiču djelatnosti
Organizacije ili se bave pitanjima koja su na dnevnom redu, mogu da prisustvuju zasjedanjima komisija u
svojstvu savetodavca.
(6) Komisije biraju, za svako zasjedanje ili za dogovoreni period, predsjednika i jednog ili više
zamjenika.
(7) Rad se odvija na radnim jezicima. Sadržaj onog što je rečeno na jednom od radnih jezika prevodi se
na druge radne jezike; predlozi i odluke prevode se u cijelini.
(8) Zapisnici sadrže kratak pregled rada. Predlozi i odluke se unose u cijelini. U pogledu odluka
mjerodavan je tekst na francuskom jeziku. Zapisnici se dostavljaju svim državama članicama.
304
(9) Komisije mogu da obrazuju radne grupe koje će se baviti odreĎenim pitanjima.
(10) Komisije donose svoje pravilnike o radu.

Član 17.
(Reviziona komisija)
(1) Reviziona komisija:
a) odlučuje, u skladu sa članom 33. tačka 4, o predlozima za izmjenu Konvencije;
b) razmatra predloge koji se podnose, shodno članu 33. tačka 2, Generalnoj skupštini na odlučivanje.
(2) U Revizionoj komisiji kvorum je postignut kada je zastupljena većina država članica (član 13.
tačka 3.).

Član 18.
(Komisija stručnjaka za prevoz opasne robe)
(1) Komisija stručnjaka za prevoz opasne robe odlučuje, shodno članu 33. tačka 5, o predlozima za
izmjenu Konvencije.
(2) U Komisiji stručnjaka za prevoz opasne robe postignut je kvorum kada je zastupljena jedna trećina
država članica.

Član 19.
(Komisija za pojednostavljenje postupka u ţeljezničkom saobraćaju)
(1) Komisija za pojednostavljenje postupka u željezničkom saobraćaju:
a) daje mišljenje o svim pitanjima koja se tiču pojednostavljenja prelaska granice u meĎunarodnom
željezničkom saobraćaju;
b) preporučuje standarde, metode, procedure i postupke u vezi sa pojednostavljenjem postupka u
željezničkom saobraćaju.
(2) U Komisiji za pojednostavljenje postupaka u željezničkom saobraćaju postignut je kvorum kada je
zastupljena jedna trećina država članica.

Član 20.
(Komisija stručnjaka za tehnička pitanja)
(1) Komisija stručnjaka za tehnička pitanja:
a) odlučuje, shodno članu 5. Jedinstvenih pravila APTU, o odobravanju tehničkih standarda za
željeznička sredstva koja se koriste u meĎunarodnom saobraćaju;
b) odlučuje, shodno članu 6. Jedinstvenih pravila APTU, o usvajanju jedinstvenih tehničkih propisa za
konstruisanje, upotrebu, održavanje i postupke sa željezničkim sredstvima koja se koriste u
meĎunarodnom saobraćaju;
c) prati primjenu tehničkih standarda i jedinstvenih tehničkih propisa za željeznička sredstva koja se
koriste u meĎunarodnom saobraćaju i razmatra njihov razvoj u cilju njihovog odobravanja ili usvajanja u
skladu sa postupcima predviĎenim u čl. 5. i 6. Jedinstvenih pravila APTU;
d) odlučuje, shodno članu 33. tačka 6, o predlozima za izmjenu Konvencije;
e) bavi se i svim drugim pitanjima koja joj pripadaju shodno Jedinstvenim pravilima APTU i ATMF.
(2) U Komisiji stručnjaka za tehnička pitanja postignut je kvorum kada je zastupljena polovina država
članica, u skladu sa članom 16. tačka 1. Kada Komisija odlučuje o odredbama Priloga Jedinstvenih
pravila APTU, države članice koje su, shodno članu 35. tačka 4, iznijele primjedbe na odredbe o kojima
se odlučuje, ili su dale izjavu, shodno članu 9. tačka 1. Jedinstvenih pravila APTU, nemaju pravo glasa.
(3) Komisija stručnjaka za tehnička pitanja može odobriti tehničke standarde ili usvojiti jedinstvene
tehničke propise ili odbiti da ih odobri odnosno usvoji; Komisija ih ni u kom slučaju ne može mjenjati.

Član 21.
(Generalni sekretar)
(1) Generalni sekretar obavlja funkcije Sekretarijata Organizacije.
(2) Generalnog sekretara bira Generalna skupština na period od tri godine, koji se može produžiti najviše
dva puta.
(3) Generalni sekretar mora, naročito, da:
a) obavlja funkciju Depozitara (član 36.);
b) zastupa Organizaciju prema spolja;
c) dostavlja državama članicama odluke Generalne skupštine i komisija (član 34. tačka 1. i član 35.
tačka1.);
305
d) sprovodi obaveze koje su mu povjerili drugi organi Organizacije;
e) razmatra predloge država članica za izmjenu Konvencije, pri čemu se, u slučaju potrebe, obraća za
pomoć stručnjacima;
f) saziva Generalnu skupštinu i druge komisije (član 14. tačka 3. i član 16. tačka 2.);
g) blgovremeno dostavlja državama članicama materijale potrebne za zasjedanja raznih organa;
h) izraĎuje plan rada, predlog budžeta i izvještaj o poslovanju Organizacije i podnosi ih Upravnom
odboru na odobrenje (član 25.);
i) rukovodi finansijama Organizacije u okviru odobrenog budžeta;
j) nastoji, na zahtjev jedne od zainteresovanih strana, da pružanjem dobrih usluga reši sporove izmeĎu
njih, u vezi sa tumačenjem ili primjenom Konvencije;
k) daje, na zahtjev svih zainteresovanih strana, mišljenje o sporovima u vezi sa tumačenjem ili
primjenom Konvencije;
l) obavlja funkcije koje su mu dodjeljene prema Dijelu V;
m) prima saopštenja i materijale od država članica, meĎunarodnih organizacija i udruženja iz
člana 16. tačka.5. i preduzeća (prevoznici, upravljači infrastrukture, itd.) koji učestvuju u meĎunarodnom
željezničkom saobraćaju, i o tome obavještava, kada je to potrebno, druge države članice, meĎunarodne
organizacije i udruženja kao i preduzeća;
n) rukovodi osobljem Organizacije;
o) blagovremeno obavještava države članice o upražnjenim radnim mjestima u Organizaciji;
p) vodi i objavljuje spisak linija i usluga iz člana 24.
(4) Generalni sekretar može i sam dati predloge za izmjenu Konvencije.

Član 22.
(Osoblje Organizacije)
Prava i obaveze zaposlenih u Organizaciji utvrĎuju se Statutom o osoblju Organizacije koje donosi
Upravni odbor shodno članu 15. tačka 5. pod c).

Član 23.
(Bilten)
(1) Organizacija objavljuje bilten koji sadrži službena saopštenja kao i druga saopštenja koja su
potrebna i korisna za primjenu Konvencije.
(2) Materijali za koje je, na osnovu Konvencije, odgovoran Generalni sekretar mogu se dati, ako je to
potrebno, i u obliku obavještenja u biltenu.

Član 24.
(Spisak linija)
(1) Linije prevoza na pomorskim i unutrašnjim vodenim putevima koje su navedene u prvim članovima
Jedinstvenih pravila CIV i Jedinstvenih pravila CIM na kojima se, pored prevoza željeznicom, prevoz vrši
po osnovu samo jednog ugovora, upisuju se u dva spiska:
a) spisak linija prevoza na pomorskim i unutrašnjim vodenim putevima CIV
b) spisak linija prevoza na pomorskim i unutrašnjim vodenim putevima CIM.
(2) Željezničke pruge onih država članica koje su dostavile rezervu u skladu sa članom 1. tačka 6.
Jedinstvenih pravila CIV ili u skladu sa članom 1. tačka 6. Jedinstvenih pravila CIM, upisuju se u dva
spiska u skladu sa tom rezervom:
a) spisak željezničkih pruga CIV,
b) spisak željezničkih pruga CIM.
(3) Države članice dostavljaju Generalnom sekretaru svoja saopštenja o upisivanju ili brisanju linija,
odnosno pruga navedenih u tač. 1. i 2. Linije prevoza na pomorskim i unutrašnjim vodenim putevima
navedene u tački 1, ukoliko povezuju države članice, upisuju se samo uz saglasnost tih država a za
brisanje takve linije, dovoljno je saopštenje jedne od tih država.
(4) Generalni sekretar obaveštava sve države članice o upisu ili brisanju neke od linija, odnosno pruga.
(5) Odredbe Konvencije počinju da se primjenjuju na prevoze na pomorskim i unutrašnjim vodenim
putevima navedenim u tački 1. i prevoze na željezničkim prugama navedenim u tački 2. po isteku roka od
mjesec dana počev od datuma obavještenja generalnog sekretara o upisu. Primjena odredbi Konvencije na
ove prevoze prestaje po isteku roka od tri mjeseca od datuma obavještenja generalnog sekretara o brisanju
izuzev kada je riječ o otpočetim prevozima koji se moraju završiti.

306
 DIO IV
Finansiranje
Član 25.
(Plan rada. Budţet. Obračuni. Izveštaj o radu.)
(1) Plan rada, budžet i obračuni Organizacije obuhvataju period od dvije kalendarske godine.
(2) Oranizacija objavljuje izvještaj o radu najmanje svake dvije godine.
(3) Iznos troškova Organizacije za svaki budžetski period utvrĎuje Upravni odbor na prijedlog
Generalnog sekretara.

Član 26.
(Finansiranje troškova)
(1) Sa izuzetkom tač.2 do 4. troškove Organizacije, koji nisu pokriveni drugim prihodima, pokrivaju
države članice i to dve petine iznosa na osnovu sistema podjele učešća Ujedinjenih Nacija, a tri petine
iznosa srazmjerno ukupnoj dužini željezničke infrastrukture kao i pomorskih i unutrašnjih vodenih puteva
upisanih u skladu sa članom 24. tačka 1. MeĎutim, linije pomorskih i unutrašnjih vodenih puteva
računaju se samo sa polovinom svoje dužine.
(2) Kada neka država članica koja dostavi rezervu u skladu sa članom 1. tačka 6. Jedinstvenih pravila
CIV ili u skladu sa članom 1. tačka 6. Jedinstvenih pravila CIM, njeno učešće se ostvaruje kako slijedi:
a) umjesto ukupne dužine željezničke infrastrukture na teritoriji odnosne države članice uzima se obzir
samo dužina željezničkih pruga upisanih u skladu sa članom 24. tačka 2.
b) udeo učešća prema sistemu podjele Ujedinjenih Nacija izračunava se srazmjerno dužini pruga i linija
upisanih u skladu sa članom 24, tač. 1. i 2. u odnosu na ukupnu dužinu željezničke infrastrukture na
teritoriji odnosne države članice i na ukupnu dužinu linija upisanih u skladu sa članom 24. tačka 1.;
učešće ni u kom slučaju ne može biti manje od 0,01 procenat.
(3) Svaka država članica snosi minimum 0,25, odnosno maksimum 15 procenata od učešća.
(4) Upravni odbor utvrĎuje :
a) koji doprinosi Organizacije se odnose na države članice na isti način i koje troškove snose države
članice na način naveden u tač.1.
b) koji doprinosi se odnose samo na jedan dio država a koje troškove snose ove države članice na isti
način.
Tačka 3. se primjenjuje po analogiji. Ove odredbe nemaju uticaja na član 4. tačka 3.
(5) Učešće država članica u troškovima Organizacije dospjeva na plaćanje u obliku avansa koji se plaća
u dvije rate najkasnije do 31. oktobra svake od dvije godine koje su obuhvaćene budžetom. Avans se
odreĎuje na osnovu konačno utvrĎenog učešća za prethodne dvije godine.
(6) Prilikom slanja izvještaja o radu i završnog računa, Generalni sekretar saopštava konačni iznos
učešća za protekle dvije godine kao i iznos avansa za naredne dvije kalendarske godine.
(7) Poslije 31. decembra godine u kojoj je Generalni sekretar dostavio saopštenje u skladu sa tačkom 6,
na iznose dospjele na plaćanje za protekle dvije godine obračunava se kamata od pet procenata godišnje.
Ako u roku od godinu dana od tog datuma neka država članica ne plati svoj udio, njeno pravo glasa se
ukida dok ne izvrši svoju obavezu plaćanja. Po isteku dodatnog roka od dve godine, Generalna skupština
razmatra da li stav te države treba smatrati za prećutno otkazivanje Konvencije i, u tom slučaju, utvrĎuje
datum početka njegovog dejstva.
(8) U slučaju otkazivanja u skladu sa tačkom 7. ili u skladu sa članom 41. kao i u slučaju ukidanja
prava glasa iz člana 40. tačka 4. pod b), učešće čije plaćanje kasni mora se platiti.
(9) Iznosi koji nisu plaćeni, biće pokriveni iz sredstava Organizacije.
(10) Država članica koja je otkazala Konvenciju može ponovo da postane država članica pod uslovom da
plati iznose koje duguje.
(11) Organizacija dobija naknadu za pokrivanje posebnih troškova proisteklih iz aktivnosti predviĎenih
članom 21. pod j) do l). U slučajevima predviĎenim članom 21. tačka 3. pod j) i k), ovu naknadu utvrĎuje
Upravni odbor, na predlog Generalnog sekretara. U slučaju koji predviĎen članom 21. tačka 3. pod l),
primenjuje se član 31. tačka 3.

Član 27.
(Revizija računa)
(1) Osim ako Generalna skupština ne donese drugačiju odluku u smislu člana 14. tačka 2 pod k), reviziju
računa vrši država u kojoj se nalazi sjedište prema propisima utvrĎenim u ovom članu i, shodno posebnim
uputstvima Upravnog odbora koja moraju biti u skladu sa Pravilnikom o knjigovodstvu i računovodstvu
Organizacije (član 15, tačka 5 pod e).
307
(2) Revizor proverava račune Organizacije, uključujući i sva gotovinska sredstva i posebne račune,
onako kako smatra za neophodno kako bi se uvjerio:
a) da su sva finansijska dokumenta u skladu sa knjigama i spisima Organizacije;
b) da su finansijske operacije prikazane u finansijskim dokumentima voĎene po pravilima i propisima,
budžetskim odredbama i drugim uputsvima Organizacije;
c) da su vrijednosni papiri i gotovina u banci ili u blagajni provjereni na osnovu potvrda dobijenih od
ulagača Organizacije ili stvarno prebrojani.
d) da je unutrašnja kontrola, uključujući provjeru računa, odgovarajuća.
e) da su svi elementi aktive i pasive kao i svi viškovi i manjkovi proknjiženi na način koji on smatra
zadovoljavajućim.
(3) Revizor je jedini nadležan da prihvati u cijelini, odnosno dijelimično potvrde i dokaze koje mu
podnese Generalni sekretar. Ako smatra da je to potrebno, može da pristupi ispitivanju i detaljnoj provjeri
svih računovodstvenih dokumenata koji se odnose na finansijsko poslovanje ili na nabavku i opremu.
(4) Revizor u svakom trenutku ima slobodan pristup svim knjigama, spisima, računovodstvenim
dokumentima i drugim podacima za koje smatra da su mu potrebni.
(5) Revizor nije ovlašten da odbacuje odreĎene stavke iz računa ali će odmah skrenuti pažnju
Generalnom sekretaru na svaku operaciju čija mu ispravnost ili opravdanost izgleda sporna, da bi
ovaj preduzeo sve potrebne mjere.
(6) Revizor podnosi i potpisuje potvrdu o finansijskom stanjiu sljedeće sadržine: "Pregledao sam
finansijska dokumenta Organizacije za budžetsku godinu koja je završena 31. decembra... Pregled je
obuhvatio opštu analizu knjigovodstvenih i drugih dokaznih materijala koji su mi s obzirom na okolnosti
izgledali potrebni." Zavisno od slučaja, ova potvrda pokazuje:
a) da finansijska dokumenta odražavaju na zadovoljavajući način finansijsko stanje na dan isteka
analiziranog perioda kao i rezultate poslovanja u toku ovog perioda;
b) da su finansijska dokumenta sastavljena prema navedenim knjigovodstvenim načelima;
c) da su finansijska načela primjenjena na način koji odgovara onome koji je sproveden u prethodnoj
budžetskoj godini;
d) da je finansijsko poslovanje voĎeno u skladu sa pravilima i propisima, budžetskim odredbama i
drugim uputstvima Organizacije.
(7) U svom izvještaju o finansijskom poslovanju, revizor navodi:
a) vrstu i obim provjere koju je sproveo,
b) elemente koji se odnose na namjenu ili tačnost računa, uključujući po potrebi:
1. podatke potrebne za pravilno tumačenje i ocjenu računa;
2. svaki iznos koji je trebalo da bude naplaćen ali koji nije ušao u račun;
3. svaki iznos koji je bio predmet obaveza redovnog ili vanrednog rashoda a koji nije proknjižen
odnosno koji nije obuhvaćen finansijskim dokumentima;
4. rashode koji nisu pravdani valjanim materijalnim dokazima;
5. mišljenje da li su računske knjige pravilno voĎene; treba navesti slučajeve u kojima izgled
finansijskih dokumenata odstupa od knjigovodstvenih načela koja su opšte priznata i stalno se
primjenjuju;
c) ostala pitanja na koja treba skrenuti pažnju Upravnog odbora, kao što su na primjer:
1. slučajevi pronevjere ili osnovane sumnje u pronevjeru,
2. rasipanje ili nepravilno korištenje sredstava ili druge imovine Organizacije (čak i kada su računi koji
se odnose na obavljeno poslovanje bili u redu);
3. rashodi koji bi kasnije mogli da prouzrokuju značajne troškove za Organizaciju,
4. svaka opšta, ili posebna greška u sistemu kontrole prihoda i rashoda ili nabavki i materijala;
5. rashodi u neskladu sa namerama Upravnog odbora, vodeći računa o propisno odobrenom prenosu
sredstava unutar budžeta;
6. prekoračenja kredita (raspoloživi iznos), uzimajući pritom u obzir izmjene proistekle iz prenosa koja
su odobrena unutar budžeta,
7. rashodi koji nisu u skladu sa dobijenim ovlaštenjima;
d) tačnost ili netačnost računa koji se odnose na nabavke i materija, utvrĎena posle izvršenog popisa ili
pregleda knjiga.
Pored toga, izvještaj može da ukaže na poslovanje prikazano za neku raniju poslovnu godinu, o kome su
dobijeni novi podaci, ili na poslovanje koje će se obaviti u nekoj narednoj poslovnoj godini i o kome bi bilo
poželjno unapred obavestiti Upravni odbor.
(8) Revizor ni u kom slučaju ne sme unijeti kritike u svoj izvještaj a da prethodno nije pružio mogućnost
Generalnom sekretaru da da objašnjenje.
308
(9) Revizor obavještava Upravni odbor i Generalnog sekretara o nalazima do kojih je došao tokom
revizije. Pored toga, on može iznijeti svaku primjedbu koju smatra korisnom u vezi sa finansijskim
izvještajem generalnog sekretara.
(10) Kada revizor uradi sažetu kontrolu ili ne dobije dovoljno dokaznih dokumenata, to mora da navede u
svojoj potvrdi i u svom izvještaju i da precizira razloge za svoje napomene kao i posljedice koje iz toga
proističu a koje utiču na finansijsko stanje i proknjižene finansijske operacije.

DIO V
Arbitraţa
Član 28.
(Nadleţnost)
(1) Sporovi izmeĎu država članica u pogledu tumačenja ili primjene Konvencije, kao i sporovi izmeĎu
država članica i Organizacije oko tumačenja ili primjene Protokola o privilegijama i imunitetima mogu
se, na zahtjev jedne strane, podneti arbitraži. Strane slobodno odreĎuju sastav arbitražnog suda i arbitražni
postupak.
(2) Sporovi u pogledu tumačenja ili primjene Konvencije i ostalih konvencija koje je uradila
Organizacija u skladu sa članom 2. tačka 2, ukoliko nisu rešeni sporazumno ili podnijeti na rješavanje
redovnom sudu, mogu se, na osnovu sporazuma izmeĎu zainteresovanih strana, podnijeti arbitražnom
sudu.Članovi od 29. do 32. primenjuju se na sastav arbitražnog suda i arbitražni postupak.
(3) Svaka država može, prilikom dostavljanja zahtjeva za pristupanje, da zadrži pravo da ne primjenjuje
sve odredbe ili dio odredaba iz tačaka 1. i 2.
(4) Svaka država koja izrazi rezervu shodno tački 3 može od nje da odustane u svakom trenutku, s tim
što će o tome obavjestiti depozitara. Ovo odustajanje od rezerve stupa na snagu mjesec dana od datuma
kada depozitar o tome obavjesti države članice.

Član 29.
(Sporazum. Sudska pisarnica.)
Strane zaključuju sporazum kojim se utvrĎuje naročito:
a) predmet spora,
b) sastav suda i dogovoreni rokovi za naimenovanje jednog ili više arbitara,
c) mesto dogovoreno za sedište suda.
Sporazum se mora dostaviti Generalnom sekretaru koji preuzima dužnosti sudske pisarnice.

Član 30.
(Arbitri)
(1) Generalni sekretar sastavlja i uredno vodi spisak arbitara. Svaka država-članica može da upiše u
spisak arbitara dva svoja državljanina.
(2) Arbitražni sud sačinjava jedan, tri ili pet arbitara, u skladu sa sporazumom. Arbitri se biraju meĎu
licima koja su navedena u spisku pomenutom u tački 1. MeĎutim, ako sporazum predviĎa pet arbitara,
svaka strana može da izabere po jednog arbitra koji nije naveden u spisku. Ako sporazum predviĎa jednog
jedinog arbitra, njega sporazumno biraju strane. Ako sporazum predviĎa tri ili pet arbitara, svaka strana
bira jednog, odnosno dva arbitra, prema slučaju: arbitri odreĎuju sporazumno trećeg ili petog arbitra koji
predsedava arbitražnim sudom. Ako se strane ne slažu o odreĎivanju arbitra ili izabrani arbitri o trećem,
odnosno petom arbitru, odluku o tome donosi Generalni sekretar.
(3) Arbitar pojedinac, treći ili peti arbitar ne sme imati isto državljanstvo kao strane u sporu, osim ako su
one istog državljanstva.
(4) Intervencija treće strane u sporu nema uticaja na sastav arbitražnog suda.

Član 31.
(Postupak. Troškovi)
(1) Arbitražni sud odlučuje o postupku vodeći računa naročito o sljedećim odredbama:
a) isleĎuje i presuĎuje sporove na osnovu podataka koje podnesu strane ali, prilikom izricanja presude,
nije vezan tumačenjem koje daju strane,
b) ne može dosuditi više ili nešto drugo od onoga što je tužilac zahtjevao, niti manje od onoga što je
tuženi priznao da duguje,
c) arbitražni sud sastavlja arbitražnu presudu sa potrebnim obrazloženjem i saopštava je stranama preko
Generalnog sekretara,

309
d) ukoliko ne postoje suprotne odredbe prinudnog prava mjesta u kome zaseda arbitražni sud i suprotni
sporazum izmeĎu strana, arbitražna presuda je pravosnažna.
(2) Honorare arbitara utvrĎuje Generalni sekretar.
(3) Arbitražnom presudom utvrĎuju se sudski troškovi i odreĎuje njihova raspodela izmeĎu strana kao i
raspodjela honorara arbitara.

Član 32.
(Zastarjelost. Izvršnost.)
(1) U pogledu prekida zastarjelosti, pokretanje arbitražnog postupka ima isto dejstvo kao i materijalno
pravo u pogledu podizanja tužbe kod redovnog suda.
(2) Arbitražna presuda postaje izvršna u svakoj državi članici posle obavljanja formalnosti propisanih u
državi u kojoj treba da se izvrši. Revizija suštine spora nije dopuštena.

DIO VI
Izmjene Konvencije
Član 33.
(Nadleţnost)
(1) Generalni sekretar odmah obavještava države članice o predlozima za izmjenu Konvencije koje su
dostavile države članice ili koje je on sam izradio.
(2) Generalna skupština odlučuje o predlozima za izmjenu Konvencije osim ako tač. 4, 5. i 6. nije
predviĎena drugačija nadležnost.
(3) Kada joj je podnet prijedlog za izmjenu, Generalna skupština može, većinom glasova predviĎenom u
članu 14. tačka 6, utvrditi da je podnijeti predlog u tijesnoj vezi sa jednom ili više odredaba iz Dodataka
Konvencije. U tom slučaju, kao i u slučajevima navedenim u tač. 4, 5. i 6, druga rečenica, Generalna
skupština je, takoĎe, ovlaštena da odlučuje o izmjenama te, odnosno tih odredbi iz Dodataka.
(4) U zavisnosti od odluka Generalne skupštine donijetih u skladu sa tačkom 3, prva rečenica, Reviziona
komisija odlučuje o prijedlozima za izmjenu sljedećih odredbi:
a) čl. 9. i 27, tač. od 2 do 10,
b) Jedinstvena pravila CIV, izuzev čl. 1, 2, 5, 6, 16, 26 do 39, 41 do 53 i 56 do 60,
c) Jedinstvena pravila CIM, izuzev čl. 1, 5, 6, tač. 1 i 2, čl. 8, 12, 13, tačka 2, čl. 14, 15, tač. 2 i 3, člana
19, tač. 6 i 7, kao i čl. 23 do 27, 30 do 33, 36 do 41 i 44 do 48,
d) Jedinstvena pravila CUV, sa izuzetkom čl. 1, 4, 5 i 7 do 12,
e) Jedinstvena pravila CUI, sa izuzetkom čl. 1, 2, 4, 8 do 15, 17 do 19, 21, 23 do 25,
f) Jedinstvena pravila APTU, izuzev čl. 1, 3 i 9 do 11 kao i prilozi ovih Jedinstvenih pravila,
g) Jedinstvena pravila ATMF, izuzev čl. 1, 3 i 9.
Po podnošenju predloga za izmjenu Revizionoj komisiji u skladu sa navedenim pod a) do g), jedna trećina
država zastupljenih u Komisiji može da zahtjeva podnošenje tih predloga Generalnoj skupštini na
odlučivanje.
(5) Komisija stručnjaka RID odlučuje o predlozima za izmjenu Pravilnika o meĎunarodnom prevozu
opasne robe (RID). Po podnošenju ovih predloga Komisiji stručnjaka RID, jedna trećina država
zastupljenih u Komisiji može tražiti da ti predlozi budu podnijeti Generalnoj skupštini na odlučivanje.
(6) Komisija stručnjaka za tehnička pitanja odlučuje o predlozima za izmjenu priloga Jedinstvenih
pravila APTU. Po podnošenju ovih predloga Komisiji stručnjaka za tehnička pitanja jedna trećina država
zastupljenih u Komisiji može tražiti da ti predlozi budu podnijeti Generalnoj skupštini na odlučivanje.

Član 34.
(Odluke Generalne skupštine)
(1) Generalni sekretar obavještava države članice o izmjenama Konvencije o kojima je Generalna
skupština donijela odluku.
(2) Izmjene same Konvencije, o kojima je Generalna skupština donijela odluku, stupaju na snagu
dvanaest mjeseci po njihovom usvajanju od strane dve trećine država-članica za sve države članice osim
za one koje su, pre njihovog stupanja na snagu, dostavile izjavu u kojoj su navele da nisu saglasne sa
navedenim izmjenama.
(3) Izmjene Dodataka Konvencije, o kojima je Generalna skupština donijela odluku, stupaju na snagu
dvanaest mjeseci po njihovom usvajanju od strane jedne polovine država koje nisu dostavile izjavu
shodno članu 42, tačka 1, prva rečenica, za sve države članice osim za one koje su, pre njihovog stupanja
na snagu, dostavile izjavu u kojoj su navele da nisu saglasne sa navedenim izmjenama i osim za one koje
su dostavile izjavu shodno članu 42. tačka 1, prva rečenica.
310
(4) Države članice dostavljaju Generalnom sekretaru svoja saopštenja u pogledu usvajanja izmjena
Konvencije o kojima je Generalna skupština donijela odluku kao i svoje izjave u kojima navode na nisu
saglasne sa tim izmjenama. Generalni sekretar o tome obavještava ostale države članice.
(5) Rokovi navedeni u tač. 2. i 3. počinju da teku počev od datuma saopštenja Generalnog sekretara o
tome da su ispunjeni uslovi za stupanje na snagu izmjena.
(6) U trenutku usvajanja odreĎene izmjene, Generalna skupština može da utvrdi da je ista usvojena tako
da će sve one države članice koje su dostavile izjavu shodno tački 2 ili 3 i koje nisu odobrile izmjenu u
roku od osamnaest mjeseci od datuma njenog stupanja na snagu, po isteku tog roka prestati da budu
države članice Organizacije.
(7) Kada se odluke Generalne skupštine odnose na Dodatke Konvencije, primjena odnosnog Dodatka
se u cijelini obustavlja, odmah po stupanju na snagu tih odluka, u saobraćaju sa i izmeĎu država članica
koje su se, shodno tački 3, usprotivile odlukama u predviĎenom roku. Generalni sekretar
obaveštava države članice o ovoj obustavi primjene; ona prestaje da važi po isteku roka od mjesec dana
počev od datuma saopštenja Generalnog sekretara ostalim državama članicama o povlačenju protivljenja.

Član 35.
(Odluke Komisije)
(1) Generalni sekretar saopštava državama članicama izmjene Konvencije koje su donijele Komisije.
(2) Izmjene same Konvencije, koje je donijela Reviziona komisija, stupaju na snagu za sve države
članice prvog dana dvanaestog mjeseca nakon mjeseca tokom kojeg je Generalni sekretar o njima
obavijestio države članice. Države članice mogu da dostave primjedbu u roku od četiri mjeseca od
datuma saopštenja. U slučaju da jedna četvrtina država članica stavi prigovor, izmjena ne može stupiti na
snagu. Ako jedna država članica stavi prigovor na odluku Revizione komisije u roku od četiri mjeseca i
otkaže Konvenciju, ovo otkazivanje stupa na snagu na dan predviĎen za stupanje na snagu te odluke.
(3) Izmjene Dodataka Konvencije koje je donijela Reviziona komisija, stupaju na snagu za sve države
članice, prvog dana dvanaestog mjeseca nakon mjeseca tokom kojeg je Generalni sekretar o njima
obavijestio države članice. Izmene koje je usvojila Komisija stručnjaka RID ili Komisija stručnjaka za
tehnička pitanja stupaju na snagu za sve države članice prvog dana šestog mjeseca nakon mjeseca tokom
kojeg je Generalni sekretar o njima obavestio države članice.
(4) Država članica može da stavi prigovor u roku od četiri mjeseca počev od datuma saopštavanja iz
tačke 3. U slučaju da jedna četvrtina država-članica stavi prigovor, izmjena ne može stupiti na snagu. U
državama članicama koje su stavile prigovor protiv odreĎene odluke u predviĎenim rokovima, primjena
odnosnog Dodatka se u cijelini ukida u saobraćaju sa i izmeĎu država članica počev od trenutka stupanja
na snagu tih odluka. MeĎutim, u slučaju prigovora protiv usvajanja nekog tehničkog standarda ili
jedinastvenog tehničkog propisa, samo će taj standard, odnosno propis biti ukinut u saobraćaju sa i
izmeĎu država članica počev od trenutka stupanja na snagu tih odluka. Isto ovo se odnosi i na dijelimične
prigovore.
(5) Generalni sekretar saopštava državama članicama obustave iz tačke 4. Ove obustave se ukidaju po
isteku roka od mjesec dana počev od datuma saopštenja Generalnog sekretara državama članicama o
povlačenju odnosnog prigovora.
(6) Prilikom utvrĎivanja broja prigovora predviĎenih u tač. 2 i 4, ne uzimaju se u obzir države članice:
a) koje nemaju pravo glasa (član 14. tačka 5, član 26. tačka 7 ili član 40. tačka 4),
b) koje nisu članovi odnosne Komisije (član 16. tačka 1, druga rečenica),
c) koje su dostavile izjavu shodno članu 9. tačka 1 Jedinstvenih pravila APTU.

DIO VII
Završne odredbe
Član 36.
(Depozitar)
(1) Generalni sekretar je depozitar ove Konvencije. Njegove funkcije u svojstvu depozitara su objavljene
u Dijelu VII Bečke Konvencije od 23.05.1969. godine o Zakonu o ugovorima.
(2) Kada doĎe do spora izmeĎu neke države članice i depozitara po pitanju izvršenja njegovih funkcija,
depozitar ili odnosna država članica treba da podnese to pitanje drugim državama članicama ili,
eventualno, na odlučivanje Upravnom odboru.

311
 Član 37.
(Pristupanje Konvenciji)
(1) Pristupanje Konvenciji je otvoreno za sve države na čijoj teritoriji se eksploatiše željeznička
infrastruktura.
(2) Država, koja želi da pristupi Konvenciji, dostavlja svoj zahtjev Depozitaru. Depozitar obavještava
ostale države članice o tom zahtjevu.
(3) Zahtjev se automatski usvaja ako u roku od tri mjeseca posle saopštenja navedenog u tački 2. pet
država članica ne dostavi Depozitaru svoj prigovor. Depozitar odmah o tome obavještava državu koja je
tražila pristupanje kao i države članice. Pristupanje stupa na snagu prvog dana trećeg mjeseca nakon ovog
obaveštenja.
(4) U slučaju da najmanje pet država članica stavi prigovor u roku predviĎenom u tački 3, zahtjev za
pristupanje se podnosi Generalnog skupštini koja o tome donosi odluku.
(5) Sa rezervom člana 42, svako pristupanje Konvenciji se može odnositi samo na verziju Konvencije
koja važi u trenutku početka važenja pristupanja.

Član 38.
(Pristupanje regionalnih organizacija za ekonomsku integraciju)
(1) Pristupanje Konvenciji je otvoreno za one regionalne organizacije za ekonomsku integraciju koje su
nadležne za usvajanje njihovih zakonskih propisa koji su obavezujući za njihove članove u vezi sa onim
pitanjima koja su obuhvaćena ovom Konvencijom a jedna ili više njihovih država članica su članice
Organizacije. Uslovi za pristupanje se utvrĎuju sporazumom koji se zaključuje izmeĎu Organizacije i
regionalne organizacije.
(2) Regionalna organizacija može da koristi prava kojima raspolažu njeni članovi na osnovu
Konvencije, u onoj mjeri u kojoj ta prava obuhvataju ona pitanja koja su u njenoj nadležnosti. To se
odnosi i na obaveze država članica na osnovu Konvencije, izuzev finansijskih obaveza navedenih u
članu 26.
(3) U pogledu prava glasanja i prava na prigovor predviĎenih u članu 35. tač.2. i 4. regionalna
organizacija raspolaže sa onolikim brojem glasova koliko ima članova, koji su istovremeno članovi
Organizacije.Ovi posljednji mogu koristiti svoja prava tačnije rečeno pravo glasa, samo na način utvrĎen
u tač.2. Regionalna organizacija nema pravo glasa u pogledu Dela IV.
(4) U pogledu prestanka važenja članstva, član 41. se primjenjuje po analogiji.

Član 39.
(Pridruţeni članovi)
(1) Sve države na čijoj teritoriji se eksploatiše željeznička infrastruktura mogu postati pridruženi članovi
Organizacije. Član 37. tač.2. do 5, primjenjuje se po analogiji.
(2) Pridruženi član može učestvovati u radu organa navedenih u članu 13. tačka 1. pod a) i c) do f) ali
samo sa savjetodavnim glasom. Pridruženi član ne može biti imenovan za člana Upravnog odbora a
učestvuje u troškovima organizacije sa 0,25 procenata od udjela (član 26. tačka 3).
(3) Član 41. se primjenjuje po analogiji u slučaju prestanka svojstva pridruženog člana.

Član 40.
(Ukidanje članstva)
(1) Država članica može tražiti, bez otkazivanja Konvencije, da se ukine njeno svojstvo člana
Organizacije, kada se na njenoj teritoriji više ne odvija nikakav meĎunarodni željeznički saobraćaj a za
šta odnosna država-članica nije odgovorna.
(2) Upravni odbor odlučuje o zahtjevu za ukidanje svojstva člana. Zahtjev se podnosi Generalnom
sekretaru najkasnije tri mjeseca prije sjednice Odbora.
(3) Ukidanje svojstva člana stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana saopštenja
Generalnog sekretara državama članicama o odluci Upravnog odbora. Ukidanje svojstva člana prestaje
saopštenjem države članice o uspostavljanju meĎunarodnog željezničkog saobraćaja na njenoj teritoriji.
Generalni sekretar odmah o tome obavještava države članice.
(4) Ukidanje svojstva člana ima sljedeće posljedice:
a) oslobaĎanje države članice od njene obaveze učešća u finansiranju troškova Organizacije,
b) ukidanje prava glasa u organima Organizacije,
c) ukidanje prava na prigovor u smislu člana 34. tač. 2. i 3, i člana 35. tač. 2. i 4.

312
 Član 41.
(Otkazivanje Konvencije)
(1) Konvencija se može, u svakom trenutku, otkazati.
(2) Svaka država članica koja želi da otkaže Konvenciju, obavještava o tome depozitara. Otkazivanje
stupa na snagu 31. decembra naredne godine.

Član 42.
(Izjave i rezerve na Konvenciju)
(1) Svaka država članica može, u svakom trenutku, izjaviti da neće u cijelini primjenjivati odreĎene
Dodatke Konvencije. Pored toga, rezerve i izjave o tome da neće primjenjivati odreĎene odredbe same
Konvencije ili njenih Dodataka prihvataju se samo ako su te rezerve i izjave izričito predviĎene samim
odredbama.
(2) Rezerve, odnosno izjave dostavljaju se Depozitaru i počinju da važe od trenutka stupanja na snagu
Konvencije za odnosnu državu. Sve izjave dostavljene poslije ovog stupanja na snagu počinju da važe 31.
decembra godine koja sledi poslije te izjave. Depozitar o tome obavještava države-članice.

Član 43.
(Raspuštanje Organizacije)
(1) Generalna skupština može da odluči o raspuštanju Organizacije i eventualnom prenošenju ovlaštenja
na neku drugu meĎuvladinu organizaciju a pritom, eventualno, može sa tom organizacijom da utrdi
uslove ovog prenošenja ovlaštenja.
(2) U slučaju raspuštanja Organizacije, njena imovina se dijeli na države-članice koje su bile članovi
Organizacije, bez prekida, tokom pet posljednjih kalendarskih godina prije godine kada je donijeta odluka
shodno tački 1, i to proporcionalno u skladu sa prosječnom stopom njihovog učešća u pokrivanju
troškova Organizacije tokom tih pet prethodnih godina.

Član 44.
(Prelazne odredbe)
U slučajevima predviĎenim članom 34. tačka 7, članom 35. tačka 4, članom 41. tačka 1, članom 42, pravo
koje važi u trenutku zaključivanja ugovora koji podležu Jedinstvenim pravilima CIV, Jedinstvenim
pravilima CIM, Jedinstvenim pravilima CUV i Jedinstvenim pravilima CUI, primenjuje se na postojeće
ugovore.

Član 45.
(Tekst Konvencije)
(1) Konvencija je sastavljena na francuskom, njemačkom i engleskom jeziku. U slučaju spora,
mjerodavan je tekst na francuskom jeziku.
(2) Na prijedlog jedne od odnosnih država, Organizacija objavljuje zvanične prevode Konvencije na
druge jezike ako je jedan od tih jezika zvanični jezik na teritoriji najmanje dvije države članice. Ovi
prevodi se rade u saradnji sa nadležnim službama odnosnih država članica.

313
314
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

DIREKTIVE EU

315
 DIREKTIVA 2001/12/EZ

O IZMJENI DIREKTIVE 91/440/EEZ O RAZVOJU

ŽELJEZNICA ZAJEDNICE

317
318
 Direktiva 2001/12/EZ o izmjeni Direktive 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice
(pročišćeni tekst)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

S obzirom na Ugovor kojim se uspostavlja Europska zajednica, a posebno na Ĉlan 71 istoga,
S obzirom na prijedlog Komisije1,
S obzirom na mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora2,
S obzirom na mišljenje Odbora regija3,
Postupajući u skladu s postupkom propisanim u Ĉlanu 251 Ugovora4 u svjetlu zajedniĉkog
teksta kojega je Odbor za usklaĊivanje odobrio 22. novembra 2000,
(1) Budući da Direktivu Vijeća 91/440/EEZ od 29. jula 1991. godine o razvoju željeznica
Zajednice5 treba izmijeniti na naĉin da vodi raĉuna o iskustvu na njezinoj provedbi i o razvoju u
željezniĉkom sektoru nakon njezinog usvajanja, kako bi se osiguralo postizanje njezinih ciljeva;
(2) Budući da pošten i nediskriminatorski pristup infrastrukturi treba biti zagarantiran
odvajanjem nekih bitnih funkcija i/ili stvaranjem jednog željezniĉkog regulatora koji će vršiti
kontrolne i provedbene funkcije, kao i odvajanjem bilanci uspjeha i bilanci stanja;
(3) Budući da pošten i nediskriminatorski pristup infrastrukturi treba biti zagarantiran
odvajanjem funkcija vezanih za sigurnost i/ili stvaranjem jednog željezniĉkog regulatora koji će
vršiti kontrolne i provedbene funkcije. U svakom sluĉaju željezniĉka preduzeća mogu biti
ukljuĉena na nediskriminatorski naĉin u provedbu i praćenje sigurnosnih standarda;
(4) Budući da proširenje prava pristupa treba, kao i kod ostalih naĉina prijevoza, provesti
zajedno s paralelnom provedbom potrebnih pratećih mjera usklaĊivanja;
(5) Budući da u skladu sa ciljem kompletiranja internog tržišta, koje će obuhvaćati mogućnost
da sva željezniĉka preduzeća s dozvolom koja ispunjavanju sigurnosne uslove pružaju usluge,
prava pristupa trebaju, u jednom prijelaznom periodu do sedam godina, biti proširena na
željezniĉka preduzeća s dozvolom za meĊunarodni prijevoz roba na odreĊenoj mreži, nazvanoj
Transeuropska teretna željezniĉka mreža, ukljuĉujući pristup uslugama, i dostavu usluga, u
većim terminalima i lukama. Nakon tog prijelaznog perioda, Transeuropska teretna željezniĉka
mreža treba pokrivati cijelu europsku željezniĉku mrežu a željezniĉkim preduzećima trebaju biti
dana prava pristupa toj mreži radi meĊunarodnog prijevoza tereta;
(6) Budući da se pravo pristupa daje željezniĉkom poduzeću s dozvolom koje ispunjava
sigurnosne uslove i traži pristup, bez obzira na naĉin rada;
(7) Budući da države ĉlanice ostaju slobodne da daju prava pristupa koja su šira od pristupa za
željezniĉka preduzeća koja vrše meĊunarodni mješoviti prijevoz meĊunarodnim grupacijama
koje obavljaju meĊunarodne usluge i željezniĉkim preduzećima koja obavljaju meĊunarodne
usluge prijevoza roba unutar Transeuropske teretne željezniĉke mreže. Upotreba takvih širih
prava može biti ograniĉena na željezniĉka preduzeća s dozvolom u zemljama ĉlanicama gdje se
daju prava pristupa sliĉne vrste, pod uvjetom da je to ograniĉenje u skladu sa Ugovorom;
(8) Budući da radi promoviranja uĉinkovitog upravljanja infrastrukturom u interesu javnosti,
upraviteljima infrastrukture treba dati status neovisan od države, i slobodu da upravljaju svojim
internim poslovima, dok države ĉlanice trebaju poduzeti potrebne mjere za razvoj i sigurnu
uporabu željezniĉke infrastrukture;

1
OJ C 321, 20.10.1998, p. 6 and OJ C 116E, 26. 04. 2000, p. 21.
2
OJ C 209, 22. 07. 1999, p. 22.
3
OJ C 57, 29. 02. 2000, p. 40.
4
Mišljenje Europskog Parlamenta od 10. 03. 1999. (OJ C 175, 21. 06. 1999, p. 115), potvrĊeno 16. 09. 1999 (OJ C 54, 25. 02. 2000, p. 56),
zajedniĉko stajalište Vijeća od 28. 03. 2000. (OJ C 288, 11. 10. 2000, p. 1) i odluka Europskog parlamenta od 05. 07. 2000. ( još nije objavljena
u OJ), Odluka Europskog parlamenta
5
OJ L 237, 24. 08. 1991, p. 25.
319
(9) Budući da radi unapreĊenja efikasnog obavljanja usluga putniĉkog i teretnog prijevoza i radi
osiguranja transparentnosti njihovih financija, ukljuĉujući svu financijsku kompenzaciju i pomoć
koju plaća država, treba odvojiti raĉune usluga putniĉkog i teretnog prijevoza;
(10) Budući da treba provesti brojne mjere radi boljeg praćenja razvoja željezniĉkog sektora i
razvoja tržišta, ocjenjivati uĉinak usvojenih mjera i analizirati uticaj mjera koje je predvidjela
Komisija;
(11) Budući da treba uspostaviti tijela s dovoljnim stupnjem neovisnosti radi reguliranja
konkurencije na tržištu željezniĉkih usluga gdje nema subjekata koji obavljaju tu funkciju;
(12) Budući da Komisija treba izvješavati o provedbi ove Direktive i davati odgovarajuće
prijedloge;
(13) Budući da mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se usvojiti u skladu sa
Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. juna 1999. kojom se odreĊuju postupci za izvršenje
provedbenih ovlasti povjerenih Komisiji6;
(14) Budući da su posebne mjere potrebne kako bi se vodilo raĉuna o specifiĉnim geopolitiĉkim i
geografskim situacijama nekih država ĉlanica kao i o specifiĉnoj organizaciji željezniĉkog
sektora u raznim državama ĉlanicama uz istovremeno osiguranje integriteta meĊunarodnog
tržišta;
(15) Budući da u skladu s principima supsidijarnosti i proporcionalnosti iz Ĉlana 5. Ugovora,
ciljeve ove Direktive, odnosno razvoj željeznica Zajednice, države ĉlanice ne mogu postići u
dovoljnoj mjeri s obzirom da treba osigurati poštene i nediskriminatorske uslove pristupa
infrastrukturi te voditi raĉuna o izrazito meĊunarodnim dimenzijama prisutnima u radu znaĉajnih
elementata željezniĉkih mreža, pa je iste zbog potrebe za koordiniranom transnacionalnom
akcijom moguće bolje postići putem Zajednice. Ova Smjernica ne ide preko onoga što je
potrebno za postizanje tih ciljeva;
(16) Budući da direktivu 91/440/EEC treba shodno tome izmijeniti,

USVOJILI SU OVU DIREKTIVU :

DIO I
Predmet i definicije7
Član 1.
Brisan.8

Član 2.
(1) Ova Smjernica ima valjanost za poslovanje (voĊenje, n.p.) željezniĉke infrastrukture i za
pružanje željezniĉkih prometnih usluga putem željezniĉkih preduzeća, koja imaju ili će imati
svoje sjedište u jednoj od država ĉlanica.
(2) Željezniĉka preduzeća, ĉija je djelatnost iskljuĉivo ograniĉena na gradski promet, prigradski
promet ili regionalni promet, su iskljuĉena iz primjene ove Direktive.

6
OJ L 184, 17. 07. 1999, p. 23.
7
Zamjenjuje Dio I - Direktive 91/440/EEZ: Cilj i podruĉje primjene
8
Brisan je čl. 1. Direktive 91/440/EEZ:
Ova Direktiva treba okakšati prilagoĊavanje željezniĉkih poduzeća Zajednice na potrebe unutarnjeg tržišta i povećati njihovu uĉinkovitost, time
- što će se zajamĉiti neovisnost poslovodstva željezniĉkih poduzeća;
- što se razdvaja jedno od drugog voĊenje (funkcija, n.p.) željezniĉke infrastrukture i pružanje prometnih usluga od strane željezniĉkih
poduzeća, time što je obvezatno razdvajanje raĉunovodstva, a organizacijsko ili institucionalno razdvajanje je fakultativno;
- što se sanira financijska struktura željezniĉkih poduzeća;
- što se meĊunarodnim grupacijama željezniĉkih poduzeća kao i željezniĉkim poduzećima koje pružaju prometne usluge u meĊunarodnom
kombiniranom teretnom prometu, garantiraju prava pristupa željezniĉkim mrežama država ĉlanica.
320
(3) Preduzeća ĉiji su željezniĉki poslovi ograniĉeni na pružanje iskljuĉivo usluga lokalnog
prijevoza za cestovna vozila kroz tunel Kanal iskljuĉena su iz predmeta ove Direktive osim
Ĉlana 6(1), 10 i 10a.".

Član 3.
U smislu ove Direktive znaĉi:
- „željezniĉko preduzeće“ znaĉi svako javno ili privatno preduzeće s dozvolom prema važećoj
zakonskoj regulativi Zajednice, ĉija je osnovna djelatnost pružanje usluga prijevoza roba i/ili
putnika željeznicom uz zahtjev da preduzeće mora osiguravati vuĉu; to ujedno obuhvaća i
preduzeća koja osiguravaju samo vuĉu9;
- „upravitelj infrastrukture“ znaĉi svako tijelo ili preduzeće odgovorno posebno za
uspostavljanje željezniĉke infrastrukture i upravljanje istom. To može obuhvaćati i upravljanje
sustavima za kontrolu i sigurnost infrastrukture. Funkcije upravitelja infrastrukture na mreži ili
dijelu mreže mogu biti dodijeljene raznim tijelima ili preduzećima"10;
- „željezniĉka infrastruktura” predmet definiran u Prilogu 1 Dio A Odredbe (EWG) br.
2598/70 Komisije od 18. decembra 1970. za utvrĊivanje sadržaja razliĉitih stavki shéma
knjiženja Dodatka 1 Odredbe (EWG) br. 1180.70(I), pri ĉemu u zadnjoj crtici dijela A se
primjenjuju samo rijeĉi „službene prostorije službe za puteve“;
- „meĊunarodna grupacija” povezivanje od najmanje dvaju željezniĉkih preduzeća sa sjedištem
u razliĉitim državama ĉlanicama u svrhu pružanja meĊunarodnih prometnih usluga izmeĊu
država ĉlanica;
- „meĊunarodna usluga prijevoza tereta“ znaĉi usluge prijevoza kod kojih vlak prelazi
najmanje jednu granicu države ĉlanice; vlak se može dopunjavati i/ili cijepati pri ĉemu pojedini
dijelovi vlaka mogu imati razliĉita polazišta i odredišta, pod uvjetom da svi vagoni prelaze
najmanje jednu granicu";
- „gradski i prigradski promet” saobraćajne usluge, koje pokrivaju saobraćajne potrebe nekog
gradskog podruĉja ili gusto naseljenog prostora kao i saobraćajne potrebe izmeĊu nekog
gradskog podruĉja ili gusto naseljenog podruĉja i okoline;
- „regionalni promet” saobraćajne usluge, koje pokrivaju saobraćajne potrebe neke regije.

DIO II
Neovisnost upravljanja11
Član 4.12
(1) Države ĉlanice poduzet će potrebne mjere kako bi osigurale da u pogledu upravljanja,
administracije i interne kontrole po administrativnim, gospodarskim i raĉunovodstvenim
pitanjima željezniĉka preduzeća imaju neovisan status pa će u skladu s time ista, posebno, imati
sredstva, proraĉune i raĉune koji su odvojeni od sredstava, proraĉuna i raĉuna države.
(2) Uz poštivanje okvira i posebnih propisa za nametanje pristojbi i raspodjelu infrastrukture
koje su države ĉlanice uspostavile, upravitelj infrastrukture imat će odgovornosti za vlastito
upravljanje, administraciju i internu kontrolu.

9
Zamjenjuje članak 3., prvi stav - Direktive 91/440/EEZ: “Željezniĉko poduzeće” svako privatno ili javno-pravno poduzeće, ĉija se glavna
djelatnost sastoji u pružanju željezniĉkih prometnih usluga u svrhu prijevoza roba ili osoba, pri ĉemu ovo poduzeće u svakom sluĉaju mora
osigurati vuĉu;
10
Zamjenjuje član 3., stav 2. - Direktive 91/440/EEZ: “subjekt infrastrukture” svaku javnu instituciju ili svako poduzeće, kome je posebno
prenijeto uspostavljanje i održavanje željezniĉke infrastrukture kao i rukovoĊenje sustavima za sprovoĊenje i sigurnost prometa;
11
Zamjenjuje dio II - Direktive 91/440/EEZ: Neovisnost poslovodstva željeznièkih poduzeæa
12
Zamjenjuje član 4. - Direktive 91/440/EEZ: Države ĉlanice donose potrebne mjere kako bi željezniĉka poduzeća u svezi s njihovim
voĊenjem, poslovodstvom i upravom kao i glede upravno-tehniĉke i gospodarstvene kontrole i kontrole internog raĉunovodstva imala neovisni
status, prema kojem ona posebice raspolažu nad imovinom, planom buĊeta i raĉunovodstvom, koji su odvijeni od onih državnih.

321
 Član 5.
(1) Države ĉlanice donose potrebne mjere kako bi željezniĉka preduzeća njihovu djelatnost
prilagodila tržištu i njihove poslove mogla voditi pod odgovornošću njihovih rukovodnih organa
tako, da nude uĉinkovite i primjerene usluge prema traženoj kvaliteti tih usluga a po najmanje
mogućim troškovima.
Željezniĉka preduzeća se moraju voditi prema naĉelima, koja važe za trgovinska preduzeća; ovo
takoĊer vrijedi i za obaveze javnih službi nareĊenih od strane države, koje vrijede za to
preduzeće, kao i za ugovore o prometnim uslugama na temelju obaveza javne službe koje su
sklopljene od strane preduzeća s nadležnim administrativnim vlastima države ĉlanice.
(2) Željezniĉka preduzeća utvrĊuju svoj plan poslovanja, ukljuĉivo planove investiranja i
financiranja. Cilj ovog planiranja je uravnotežna financijska struktura preduzeća i ostvarenje
ostalih ciljeva tehniĉkog, komercijalnog i financijskog poslovodstva; ona dalje pri tome moraju
voditi brigu za sredstva za postizanje ovih ciljeva.
(3) U okviru od strane države utvrĊenih ukupno-politiĉkih pravaca i vodeći raĉuna
pojedinaĉnim državnim planovima - eventualno višegodišnjim – ili ugovorima, ukljuĉivo planovi
investicija i financijski planovi mogu željezniĉka preduzeća posebno.
- zajedno s jednim ili više željezniĉkih preduzeća osnovati meĊunarodnu grupaciju;
- bez obzira na odredbe iz Dijela III utvrĊivati svoje unutrnju organizaciju;
- bez obzira na Odredbu (EWG) br. 1191/69 Savjeta od 26. lipnja 1969. o postupku
željezniĉkog, cestovnog i unutarnjeg brodskog prometa (1), kontrolirati davanje i prodaju usluga
kao i utvrĊivati njihove cijene;
- odluĉivati o osoblju, predmetima imovine i nabavkama;
- povećavati njihov udio na tržištu, stvarati nove tehnologije i usluge te uvoditi inovativne
tehnike meneĊmenta;
- u podruĉjima koja su srodna željezniĉkom saobraćaju razvijati nove poslovne djelatnosti.

DIO III
Razdvajanje izmeĎu poslovanja infrastrukture i pružanja prometnih usluga
Član 6.13
(1) Države ĉlanice trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da se posebne bilance
uspjeha i bilance stanja vode i objavljuju, s jedne strane, za poslovanje vezano za pružanje
usluga prijevoza od strane željezniĉkih preduzeća a, s druge strane, za poslovanje vezano za
upravljanje željezniĉkom infrastrukturom. Državna sredstva plaćena jednom od ta dva podruĉja
djelatnosti ne smiju se prenositi drugom podruĉju.
Raĉune za ta dva podruĉja djelatnosti treba voditi na naĉin koji odražava tu zabranu.
(2) Države ĉlanice mogu propisati i da to odvajanje zahtijeva organizaciju zasebnih sektora
unutar jednog preduzeća ili da infrastrukturom upravlja posebna pravna osoba.
(3) Države ĉlanice trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da se funkcije odreĊivanja
praviĉnog i nediskriminatorskog pristupa infrastrukturi, navedene u Prilogu II, povjere tijelima ili
firmama koje same ne pružaju nikakve usluge željezniĉkog prijevoza. Bez obzira na
organizacijsku strukturu, mora se vidjeti da je taj cilj postignut.
Države ĉlanice mogu, meĊutim, dodijeliti željezniĉkim preduzećima ili nekom drugom tijelu
naplatu pristojbi i odgovornost za upravljanje željezniĉkom infrastrukturom, kao što su ulaganje,
održavanje i osiguranje sredstava.

13
Zamjenjuje čl. 6. - Direktive 91/440/EEZ : (1) Države ĉlanice donose potrebne mjere da se u raĉunovodstvu razvija pružanje prometnih
usluga od poslovanja željezniĉke infrastrukture. Nije dozvoljeno prebacivanje subvencija iz jednog u drugo podruĉje.
Ova zabrana mora doći do izražaja u raĉunovodstvu obaju podruĉja.
(2) Države ĉlanice mogu dalje predvidjeti, da se ove dvije djelatnosti obavljaju u podruĉjima poduzeća koja su organski odvojena jedno od
drugog unutar istog poduzeća, ili da odvojena institucija preuzme voĊenje poslovanja infrastrukture.
322
(4) Primjena stavova 3 ovisi o izvješću od strane Komisije sukladno Ĉlanu 10b, koje treba biti
podnijeto do 15. marta 2006.

Član 714
(1) Države ĉlanice poduzet će potrebne mjere za razvoj nacionalne željezniĉke infrastrukture
vodeći raĉuna, gdje treba, o općim potrebama Zajednice.
(2) Države ĉlanice osigurat će da se propišu sigurnosni standardi i pravila, da se potvrde za
vozne parkove i željezniĉka preduzeća izdaju u skladu s tim standardima i pravilima i da se
nesreće istražuju. Te zadaće obavljat će tijela ili preduzeća koja sama ne pružaju usluge
željezniĉkog prijevoza i neovisna su od tijela i preduzeća koja to ĉine na naĉin koji garantira
praviĉan i nediskriminatorski pristup infrastrukturi.
Željezniĉka preduzeća primjenjivat će te sigurnosne standarde i pravila. Ukoliko države ĉlanice
ne ovlaste neovisna tijela za provedbu i praćenje, one mogu zahtijevati od željezniĉkih
preduzeća, ili dopustiti željezniĉkim preduzećima, da se ukljuĉe u osiguranje provedbe i praćenja
sigurnosnih standarda i pravila s time da garantiraju neutralno i nediskriminatorsko izvršenje tih
funkcija.
(3) Države ĉlanice mogu takoĊer odobriti upravitelju infrastrukture, uz poštivanje Ĉlana 73, 87 i
88 Ugovora, financiranje u skladu sa zadaćama, veliĉinom i financijskim zahtjevima, posebno za
pokriće novih ulaganja.
(4) U okviru opće politike koju država odredi, upravitelj infrastrukture će izraditi plan
poslovanja sa investicijskim i financijskim programom. Plan će biti tako napravljen da osigurava
optimalnu i uĉinkovitu uporabu i razvoj infrastrukture uz istovremeno osiguranje financijske
ravnoteže te osiguranje sredstava za postizanje tih ciljeva.

Član 8.
Subjekt infrastrukture naplaćuje nadoknadu za korištenje infrastrukture kojom on posluje, a koja
se plaća od strane željezniĉkih preduzeća i internacionalnih grupacija, koje koriste tu
infrastrukturu. Nakon konzultiranja sa subjektom infrastrukture odreĊuju države ĉlanice
modalitete utvrĊivanja ove nadoknade.
Nadoknada za korištenje se tako utvrĊuje, da se izbjegne svaka diskriminacija željezniĉkih
preduzeća meĊusobno; mogu se posebno uzeti u obzir ostvareni kilometri vlaka, sastav vlaka kao
i posebni zahtjevi, koji se svode na ĉimbenike brzine, osovinskog pritiska i obima ili trajanja
korištenja infrastrukture.

DIO IV
Poboljšanje financijske situacije
Član 9.
(1) Države ĉlanice stvaraju zajedno s postojećim javnim željezniĉkim preduzećima prikladne
mehanizme, kako bi pridonijeli tome, da se dugovanja ovih preduzeća smanje u toj mjeri, da je
moguće voĊenje poslovanja na zdravoj financijskoj osnovi, kako bi se ova preduzeća financijski
sanirala.

14
Zamjenjuje čl. 7. - Direktive 91/440/EEZ: (1) Države ĉlanice donose – eventualno vodeći raĉuna o globalnim potrebama Zajednice – mjere
koje su nužne za razvoj nacionalne željezniĉke infrastrukture.
One vode brigu za utvrĊivanje sigurnosnih normi i propisa kao i za nadzor njihove primjene.
(2) Države ĉlanice mogu željezniĉkim poduzećima ili nekom drugom subjektu prenijeti voĊenje poslovanja željezniĉke infrastrukture a posebice
nadležnost za investicije, održavanje i financiranje, koje je s tim poslovanjem povezano u tehniĉkom, komercijalnom i financijskom pogledu.
(3) Države ĉlanice mogu dalje subjektu infrastrukture uz poštivanje Ĉlanova 77, 92 i 93 Ugovora doznaĉivati sredstva, koja u primjerenoj mjeri
stoje u odnosu naspram zadacima, veliĉini i financijskog potrebi, posebice za nove investicije.

323
(2) U tu svrhu mogu države ĉlanice donesti potrebne mjere, da se u raĉunovodstvu tih preduzeća
stvori posebni konto za vraćanje dugova.
Na pasivnoj strani tog konta mogu se do potpunog vraćanja knjižiti svi zajmovi, koje je uzeto
preduzeće u svrhu financiranja investicija ili za pokrivanje deficita poslovanja, koji su proizašli
iz pružanja željezniĉkih usluga ili poslovanja infrastrukture. Ne mogu se uzeti u obzir dugovanja
iz poslovanja sestrinskih firmi.
(3) Pomoć koju države ĉlanice odobre radi poništenja dugova navedenih u ovom Ĉlanu davat će
se u skladu sa Ĉlanovima 73, 87 i 88 Ugovora.15
(4) U sluĉaju željezniĉkih preduzeća bilance uspjeha i bilance stanja ili godišnja izvješća o
poslovanju vodit će se i objavljivati za poslovanje koje se odnosi na pružanje usluga
željezniĉkog teretnog prijevoza. Sredstva plaćena za aktivnosti u vezi pružanja usluga prijevoza
putnika kao doznake za javnu uslugu moraju se iskazati odvojeno na odgovarajućim raĉunima i
ne smiju se prenijeti na aktivnosti u vezi pružanja drugih usluga prijevoza ili nekog drugog
poslovanja.

DIO V
Pristup na željezničku infrastrukturu
Član 10.16
(1) MeĊunarodnim grupacijama bit će odobren pristup i prava tranzita u onim zemljama
ĉlanicama u kojima su željezniĉka preduzeća koja su u njihovom sastavu osnovana, te prava
tranzita u ostalima državama ĉlanicama, za meĊunarodne usluge izmeĊu zemalja ĉlanica u
kojima su preduzeća koja ĉine navedene grupacije osnovana.
(2) Željezniĉkim će preduzećima u okviru predmeta Ĉlana 2 biti odobren, pod praviĉnim
uvjetima, pristup infrastrukturi u ostalim zemljama ĉlanicama u svrhu obavljanja usluga
meĊunarodnog mješovitog prijevoza roba.
(3) Bez obzira na naĉin rada, željezniĉkim će preduzećima u okviru predmeta Ĉlana 2 biti
odobren, uz praviĉne uslove, pristup kojega traže Transeuropskoj željezniĉkoj teretnoj mreži
definiranoj u Ĉlanu 10(a) i u Prilogu I poslije 15. marta 2008, cijeloj željezniĉkoj mreži, u svrhu
obavljanja meĊunarodnih usluga prijevoza tereta.
(4) Na zahtjev države ĉlanice ili na vlastitu inicijativu Komisija će, u posebnom sluĉaju,
razmotriti primjenu i provoĊenje ovog Ĉlana, i u roku od dva mjeseca po primitku takvog
zahtjeva a nakon konzultacija s Odborom iz Ĉlana 11a(2) odluĉit će o tome da li se dotiĉna mjera
može i dalje primjenjivati. Komisija će priopćiti svoju odluku Europskom parlamentu, Vijeću i
državama ĉlanicama.
Bez štete za Ĉlan 226 Ugovora, bilo koja država ĉlanica može odluku Komisije predati Vijeću u
roku od jednog mjeseca. Vijeće može, na temelju kvalificirane većine, u iznimnim sluĉajevima
donijeti drugaĉiju odluku u roku od jednog mjeseca.
(5) Željezniĉko preduzeće angažirano na uslugama željezniĉkog prijevoza iz stavaka 1, 2 i 3
zakljuĉit će potrebne administrativne, tehniĉke i financijske ugovore na bazi javnog ili privatnog

15
Zamjenjuje čl. 9. st. 3. - Direktive 91/440/EEZ: (3) Prilikom davanja pripomoći u svrhu vraćanja dugova navedenih u ovom Ĉlanku vode
države ĉlanice brigu o Ĉlanku 77, 92 i 93 Ugovora.
16
Zamjenjuje čl. 10. - Direktive 91/440/EEZ: (1) MeĊunarodne grupacije dobijaju prava pristupa i tranzitna prava u državama ĉlanicama, u
kojima željezniĉka poduzeća koja su im ĉlanovi imaju njihovo sjedište, kao i tranzitna prava u drugim državama ĉlanicama za meĊunarodne
prometne usluge izmeĊu država ĉlanica, u kojima njima (grupacijama, n.p.) pridružena željezniĉka poduzeća imaju njihovo sjedište.
(2) Željezniĉka poduzeća koja potpadaju pod Ĉlan 2. dobijaju za pružanje prometnih usluga u meĊunarodnom kombiniranom teretnom prometu
pravo pristupa (korištenja, n.p.) infrastrukturi ostalih država ĉlanica po primjerenim uslovima.
(3) MeĊunarodne grupacije i željezniĉka poduzeća koja pružaju prometne usluge u meĊunarodnom kombiniranom teretnom prometu sklapaju sa
subjektima korištenja infrastrukture potrebne administrativne, tehniĉke i financijske sporazume, kako bi regulirali pitanja prometne regulative i
prometne sigurnosti kod meĊunarodnih prometnih usluga u smislu odjeljka 1 i 2. Uslovi ovih sporazuma ne smiju biti diskriminirajući.

324
prava sa upraviteljima korištene željezniĉke infrastrukture u svrhu reguliranja kontrole prometa i
sigurnosnih pitanja u vezi tog prijevoza. Uvjeti koji ureĊuju te ugovore bit će nediskriminatorski
i, ukoliko je takav sluĉaj, u skladu s odredbama Direktive 2000/14/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 26. veljaĉe 2001. o raspodjeli kapaciteta željezniĉke infrastrukture i nametanju
pristojbi za uporabu željezniĉke infrastrukture te izdavanju potvrde o sigurnosti17.
(6) Pristup prugom do usluga i pružanje usluga na terminalima i u lukama u vezi željezniĉkih
aktivnosti iz stavaka 1, 2 i 3, kojima se služi ili može služiti više od jednog krajnjeg kupca,
osigurat će se svim željezniĉkim preduzećima na nediskriminatorski naĉin, a zahtjevi željezniĉkh
preduzeća mogu biti predmet restrikcija jedino ako postoje izvedive alternative po tržišnim
uvjetima.
(7) Ne krnjeći propise Zajednice i nacionalne propise u vezi politike konkurencije i institucija s
odgovornošću na tom podruĉju, regulatorno tijelo uspostavljeno sukladno Ĉlanu 30 Direktive
2000/14/EZ, ili neko drugo tijelo sa istim stupnjem neovisnosti, pratit će konkurenciju na
tržištima željezniĉkih usluga, ukljuĉujući tržište željezniĉkog teretnog prijevoza.
To će tijelo biti uspostavljeno sukladno pravilima iz Ĉlana 30(1) navedene Direktive. Svaki
podnositelj molbe ili zainteresirana stranka mogu uložiti žalbu kod tog tijela ako smatraju da su
nepravedno tretirani, da su bili predmet diskriminacije ili da su na bilo koji naĉin oštećeni. Na
temelju žalbe i, kada je primjereno, na vlastitu inicijativu, regulatorno će tijelo odluĉiti što je
moguće prije o primjerenim mjerama za ispravljanje neželjenih kretanja na tim tržištima.
Kako bi se osigurala potrebna mogućnost sudske kontrole i nužna suradnja izmeĊu nacionalnih
regulatornih tijela, Ĉlan 30(6) i Ĉlan 31 navedene Direktive koristit će se u tom kontekstu.
(8) U skladu sa Ĉlankom 14 koji predviĊa izvješće o provedbi ove Direktive, popraćeno s
odgovarajućim prijedlozima o nastavku akcije Zajednice na razvoju željezniĉkog tržišta i
pravnog okvira za njegovo ureĊenje, a u svakom sluĉaju sedam godina nakon 15. marta 2008,
Transeuropska željezniĉka teretna mreža definirana u Ĉlanu 10a i Prilogu I, kojima se odobrava
pristup radi meĊunarodnog prijevoza roba željezniĉkim preduzećima definiranima u Ĉlanu 3, bit
će proširena na naĉin da pokriva kompletnu europsku željezniĉku mrežu. Željezniĉkim će
preduzećima, po cijeloj toj mreži i uz poštene uslove, biti odobren pristup i tranzit za
meĊunarodni prijevoz roba.

Član 10a.
(1) Transeuropska željezniĉka teretna mreža sastoji se od sljedećih elemenata:
a) Željezniĉkih pruga ucrtanih na kartama u Prilogu I.
b) Zaobilaznih ruta, gdje je primjereno, posebno oko zakrĉene infrastrukture u smislu Direktive
2000/14/EZ. Kada se takve rute nude, ukupna vremena putovanja treba zadržati u onoj mjeri u
kojoj je to maksimalno izvedivo.
c) Pristupa prugom do terminala koji služe ili potencijalno služe više od jednom krajnjem
kupcu te do ostalih lokacija i objekata, ukljuĉujući sporedne linije do i od istih.
d) Pristupa prugom do i od luka navedenih u Prilogu I, ukljuĉujući sporedne linije.
(2) Sporedne linije iz stavova 1(c) i (d) pokrivaju na jednom ili drugom kraju puta 50 km ili
20% dužine puta na željezniĉkim linijama iz stavova 1(a), već prema tome što je veće.
Belgija i Luksemburg, kao države ĉlanice s relativno malom i koncentriranom mrežom, mogu
ograniĉiti dužinu sporednih linija u prvoj godini nakon 15. marta 2003. na najmanje 20 km a do
kraja druge godine na najmanje 40 km.

17
OJ L
325
 DIO Va
Zadaće praćenja Komisije
Član 10b
(1) Najkasnije do 15. septembra 2001. godine Komisija će napraviti potrebne aranžmane za
praćenje tehniĉkih i gospodarskih uvjeta i razvoja tržišta europskog željezniĉkog prijevoza.
Komisija će se pobrinuti da na raspolaganju budu adekvatni resursi kako bi se omogućilo
uĉinkovito praćenje tog sektora.
(2) U tom kontekstu, Komisija će ukljuĉiti predstavnike država ĉlanica i sektora zainteresiranih
za njezin posao, ukljuĉujući korisnike, tako da oni mogu bolje pratiti razvoj željezniĉkog sektora
i razvoj tržišta, ocjenjivati uĉinak usvojenih mjera i analizirati uticaj mjera koje Komisija planira.
(3) Komisija će pratiti korištenje mreža i razvoj okvirnih uvjeta u željezniĉkom sektoru,
posebno nametanje pristojbi za uporabu infrastrukture, raspodjelu kapaciteta, sigurnosne propise
i davanje dozvola te stupanj usklaĊivanja koje se odvija. Ona će osigurati aktivnu suradnju
izmeĊu odgovarajućih regulatornih tijela i država ĉlanica.
(4) Komisija će podnositi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o:
a) razvoju internog tržišta željezniĉkih usluga
b) okvirnim uvjetima
c) stanju Transeuropske željezniĉke teretne mreže
d) korištenju prava pristupa
e) preprekama za uĉinkovitije željezniĉke usluge
f) ograniĉenjima infrastrukture, i
g) potrebi za zakonskom regulativom.

DIO VI
Završne odredbe
Član 11.18
(1) Države ĉlanice mogu postaviti Komisiji svako pitanje koje se odnosi na provedbu ove
Direktive. Odgovarajuće odluke usvajaju se putem savjetodavanog postupka iz Ĉlana 11a(2).
(2) Amandmani potrebni za izmjene Priloga usvajaju se primjenom regulatornog postupka iz
Ĉlana 11a(3).

Član 11a
(1) Komisiji pomaže Odbor.
(2) U sluĉaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se Ĉlanovi 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ, koji
se odnose na odredbe Ĉlana 8 te Odluke.
(3) U sluĉaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se Ĉlanovi 5 i 7 Odluke 1999/468/EZ, koji
se odnose na odredbe Ĉlana 8 te Odluke.
Rok iz Ĉlana 5(6) Odluke 1999/468/EC odreĊen je na tri mjeseca.
(4) Odbor usvaja svoj poslovnik.

18
Zamjenjuje čl. 11.- Direktive 91/440/EEZ: (1) Države ĉlanice mogu koristiti (obratiti se na, n.p.) Komisiju glede svakog pitanja koje se
odnosi na sprovoĊenje ove Direktive. Komisija donosi odgovarajuće odluke nakon saslušanja Odbora predviĊenog u odjeljku 2.
(2) Komisiju podržava Savjetodavni odbor, koji se sastoji od predstavnika država ĉlanica u kojem predstavnik Komisije ima ulogu
predsjedavajućeg.
Predstavnik Komisije daje Odboru koncept mjera koje se moraju donijeti. Odbor daje – eventualno nakon usaglaĊavanja – svoje stajalište glede
tog koncepta unutar roka, kojeg može utvrditi Predsjedavajuĉi u skladu s hitnosti odnosnog pitanja.
Ovo se stajalište unosi u zapisnik. Osim toga može svaka država ĉlanica zahtijevati, da se njeno mišljenje utvrdi protokolom.
Komisija uzima u obzir stajališta Odbora koliko je to moguće. Ona obaviještava Odbor u kojoj je mjeri ona uzela u obzir njegovo stajalište.

326
 Član 12.
Ostaje netaknuta Smjernica 90/531/EWG Savjeta od 17. septembra 1990. u svezi s dodjeljivanja
narudžbi u podruĉju snabdjevanja vodom, energijom i prometnim uslugama kao i u sektoru
telekomunikacije (I).

Član 13.
Odluka 75/327/EWG se ukida s djelovanjem od 01. januara 1993.
Upućivanja na ukinutu odluku se smatraju kao upućivanja na ovu Direktivu.

Član 14.19
Do 15. marta 2005. godine Komisija će dostaviti Europskom parlamentu, Gospodarskom i
socijalnom odboru, Odboru regija i Vijeću izvješće o provedbi ove Direktive zajedno s
odgovarajućim prijedlozima za nastavak akcije Zajednice na razvoju željezniĉkog tržišta i
pravnog okvira za njegovo ureĊenje.

Član 14a
(1) U trajanju od pet godina od 15. marta 2003. godine, sljedeće države ĉlanice:
- Irska, kao država ĉlanica smještena na otoku sa željezniĉkom vezom samo sa jednom drugom
državom ĉlanicom;
- Ujedinjeno Kraljevstvo, u pogledu Sjeverne Irske, na istoj osnovi, i
- Grĉka, kao država ĉlanica koja nema direktnu željezniĉku vezu ni sa jednom drugom
državom ĉlanicom,
ne trebaju primjenjivati zahtjev da se jednom nezavisnom tijelu povjere funkcije odreĊivanja
praviĉnog i nediskriminatorskog pristupa infrastrukturi, kako stoji u Ĉlanu 6(3), prva toĉka, i
zadaće iz Ĉlana 7(2), prva toĉka, u onoj mjeri u kojoj ti Ĉlanovi obvezuju države ĉlanice da
uspostave neovisna tijela koja obavljaju zadaće iz navedenih Ĉlana.
(2) MeĊutim u sluĉaju:
a) kada više od jednog željezniĉkog preduzeća kojemu je izdata dozvola sukladno Ĉlanu 4
Direktive 95/18/EZ, ili, u sluĉaju Irske i Sjeverne Irske, kada neka željezniĉka firma kojoj je
takva dozvola izdata drugdje, podnese službenu molbu za obavljanje konkurentskih željezniĉkih
usluga unutar, do ili iz Irske, Sjeverne Irske ili Grĉke, o nastavku moguće primjene te derogacije
odluĉit će se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz Ĉlana 11a(2); ili
b) kada neko željezniĉko preduzeće koje obavlja željezniĉke usluge u Irskoj, Sjevernoj Irskoj
ili Grĉkoj podnese službenu molbu za obavljanje željezniĉkih usluga na podruĉju, do podruĉja ili
iz podruĉja neke druge države ĉlanice (u sluĉaju Irske, ili Ujedinjenog Kraljevstva, u pogledu
Sjeverne Irske, ili u sluĉaju jedne i druge u pogledu neke druge države ĉlanice izvan njihovih
podruĉja), derogacija iz stavova 1 ne primjenjuje se.
U roku od godine dana od primitka odluke iz toĉke (a) usvojene u skladu sa savjetodavnim
postupkom iz Ĉlana 11a(2) ili obavijesti o službenoj molbi iz toĉke (b), dotiĉna država ĉlanica ili
države ĉlanice (Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo u odnosu na Sjevernu Irsku, ili Grĉka) donijet će
zakonsku regulativu za provedbu Ĉlana iz stavova 1.
(3) Derogacija iz stavova 1 može se produživati na rokove ne dulje od pet godina. Najkasnije 12
mjeseci prije datuma isteka derogacije, država ĉlanica koja koristi tu derogaciju može Komisiji
uputiti zahtjev za produženje derogacije. Svaki takav zahtjev mora biti potkrijepljen dokazima.

19
Zamjenjuje čl. 14. - Direktive 91/440/EEZ: Komisija podnosi Savjetu prije 01. januara 1995. izvješće o sprovoĊenju ove Direktive,
eventualno zajedno s odgovarajućim prijedlozima za nastav zajedniĉke mjere u svrhu razvoja željezniĉkih poduzeća, posebice u meĊunarodnom
teretnom prometu.

327
Komisija će razmatrati zahtjev i donijeti odluku u skladu sa savjetodavnim postupkom iz Ĉlana
11a(2). Navedeni savjetodavni postupak primjenjivat će se na svaku odluku u vezi zahtjeva.
Prilikom usvajanja odluke, Komisija će voditi raĉuna o razvoju geopolitiĉke situacije i razvoju
željezniĉkog tržišta unutar, iz ili do države ĉlanice koja je zatražila produženje derogacije.
(4) Luksemburg kao država ĉlanica s relativno malom željezniĉkom mrežom ne treba do 31.
augusta 2004. godine primjenjivati zahtjev o dodjeli jednom neovisnom tijelu funkcija
odreĊivanja praviĉnog i nediskriminatorskog pristupa infrastrukturi, propisan Ĉlanom 6(3), prva
toĉka, u onoj mjeri u kojoj isti obvezuje države ĉlanice da uspostave neovisna tijela koja
obavljaju zadaće iz tog Ĉlana.

Član 15.20
Države ĉlanice usvojit će zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklaĊivanje s
ovom Direktivom do 15. marta 2003. One će odmah obavijestiti Komisiju o istima. Kada države
ĉlanice usvajaju te mjere u njima će se pozivati na ovu Direktivu, ili će te mjere biti popraćene
pozivanjem na istu prilikom njihove službene objave. Države ĉlanice propisat će naĉine kako
izvršiti to pozivanje.

Član 16.
Ova Smjernica stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europskih Zajednica.
Ova Smjernica se odnosi na države ĉlanice.

20
Zamjenjuje čl. 15. - direktive 91/440/EEZ: Države ĉlanice donose nakon konzultiranja s Komisijom potrebne pravne i upravne propise,
kako bi najkasnije do 01. januara 1993. ispunili svoju Smjernicu. One neodloživo to daju na znanje Komisiji.
Ako Države ĉlanice donose propise prema Odjeljku 1, tada se one u samim propisima ili upozorenjem kod službenog objavljivanja pozivaju na
ovu Smjernicu. Države ĉlanice reguliraju detalje glede tog pozivanja.

328
 DIREKTIVA 2001/13/EZ

O IZMJENI DIREKTIVE 95/18/EZ O IZDAVANJU

DOZVOLA ŽELJEZNIĈKIM PRIJEVOZNICIMA

329
330
 Direktiva 2001/13/EZ o izmjeni Direktive 95/18/EZ o izdavanju dozvola željezniĉkim
prijevoznicima
(proĉišćeni tekst)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

S obzirom na Ugovor kojim se uspostavlja Europska Unija, posebno član 71. (bivši čl. 75.) istog,
S obzirom na prijedlog Komisije1,
S obzirom na mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora2,
S obzirom na mišljenje Odbora regija3,

(1) Postupajući u skladu s postupkom propisanim u članu 251. (bivši čl. 189c) Ugovora4, u svjetlu
zajedničkog teksta odobrenog od Odbora za usklaĎivanje dana 22. novembra 2000,
(2) Budući da Direktiva Vijeća 91/440/EEZ od 29. jula 1991. o razvoju željeznica Zajednice5
predviĎa odreĎena prava pristupa u meĎunarodnom željezničkom prijevozu za željeznička
preduzeća i meĎunarodne grupacije željezničkih preduzeća;
(3) Budući da je radi osiguranja pouzdanih i adekvatnih usluga, potrebna zajednička shema
licenciranja kako bi se postiglo da sva željeznička preduzeća u svako vrijeme zadovoljavaju
odreĎene zahtjeve u vezi ugleda, financijske sposobnosti i stručnosti kako bi se zaštitili korisnici
usluga i treće strane i ponudile usluge koje poštuju visoki standard sigurnosti;
(4) Budući da je u cilju osiguranja primjene prava pristupa željezničkoj infrastrukturi po čitavoj
Zajednici na jednoobraznoj i nediskriminacijskoj osnovi, Direktiva Vijeća 95/18/EZ6 uvela licencu
za željeznička preduzeća koja pružaju usluge iz članova 10. Direktive 91/440/EEZ, koja je obavezna
za obavljanje tih usluga i vrijedi u cijeloj Zajednici;
(5) Budući da su neke države članice proširile prava pristupa i preko Direktive 91/440/EEZ, smatra
se potrebnim osigurati pošten, transparentan i nediskrimincijski tretman svih željezničkih preduzeća
koja mogu raditi na tom tržištu i to proširenjem principa za davanje licenci utvrĎenih Direktivom
95/18/EZ na sva trgovačka društva aktivna u sektoru;
(6) Budući da radi boljeg izvršenja obveza informiranja, države članice i Komisija trebaju osigurati
bolje informacije za sve države članice i Komisiju. Nastavljajući uobičajenu praksu i logično
tumačenje Direktive 95/18/EZ, informacije koje države članice i Komisija trebaju dati moraju
pokrivati takoĎer i izdate licence;
(7) Budući da je poželjno osigurati da licencirana željeznička preduzeća koja obavljaju
meĎunarodni prijevoz roba poštuju primjenjive carinske i porezne odredbe, posebno u vezi
carinskog tranzita;
(8) Budući da u skladu s principima supsidijarnosti i proporcionalnosti iz članova 5. Ugovora,
ciljeve ove Direktive, tj. utvrĎivanje širokih principa za licenciranje željezničkih preduzeća i
uzajamno priznavanje tih licenci po cijeloj Uniji, države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići
zbog izrazito meĎunarodne dimenzije izdavanja takvih licenci, pa iste, zbog njihovih
transnacionalnih implikacija, Unija može bolje postići. Ova Direktiva ne ide preko onoga što je
potrebno za postizanje tih ciljeva;

USVOJILI SU OVU DIREKTIVU:

1
OJ C 321, 20. 10. 1998, str. 8 i OJ C 116E, 26. 04. 2000, str. 38.
2
OJ C 209, 22. 07. 1999, str. 22.
3
OJ C 57, 29. 02. 200, str. 40.
4
Mišljenje Europskog parlamenta od 10. 03. 1999. god. (OJ C 175, 21. 06. 1999., str. 119), potvrĎeno 16. 09. 1999. (OJ C 54, 2 5. 02. 2000, str. 56),
Zajedničko mišljenje Vijeća od 28. 03. 2000 (OJ C 178, 27. 06. 2000, str. 23) i Odluka Europskog parlamenta od 05. 07. 2000. (nije još objavljeno u
OJ), Odluka Europskog parlamenta od 01. veljače 2001 i Odluka Vijeća od 20. prosinca 2000.
5
OJ L 237, 24. 08. 1991., str. 25
6
OJ L 143, 27. 06. 1995., str. 70.
331
 DIO - I
Ĉlan 1.7
(Cilj i djelokrug)
(1) Ova Direktiva se odnosi na kriterije koji se primjenjuju na izdavanje, produženje ili izmjenu, od
strane države članice, licenci namijenjenih željezničkim preduzećima koja jesu ili će biti osnovana u
Zajednici.
(2) Države članice mogu isključiti iz djelokruga ove Direktive:
a) preduzeća koja pružaju samo usluge putničkog željezničkog prijevoza na lokalnoj i regionalnoj
nezavisnoj infrastrukturi;
b) željeznička preduzeća koja pružaju samo usluge putničkog gradskog i prigradskog prijevoza;
c) željeznička preduzeća čija je aktivnost ograničena na pružanje usluga regionalnog teretnog
prijevoza koje nisu pokrivene predmentom Direktive 91/440/EEZ;
d) preduzeća koja obavljaju samo poslove teretnog prijevoza na privatnoj željezničkoj
infrastrukturi koja postoji isključivo za uporabu od strane vlasnika infrastrukture za poslove
prijevoza vlastitog tereta.
(3) Preduzeća čija je djelatnost ograničena na pružanje kružnih usluga za cestovna vozila kroz tunel
Kanal isključena su iz djelokruga ove Direktive .

Ĉlan 2.
Za svrhe ove Direktive:
a) „željezničko preduzeće“ znači svako javno ili privatno preduzeće čija je osnovna djelatnost
pružanje usluga prijevoza roba i/ili putnika željeznicom sa zahtjevom da preduzeće mora osiguravati
vuču; to uključuje i preduzeća koja osiguravaju samo vuču8;
b) „licenca” znači svako odobrenje koje država članica izdaje poduzeću kojim mu priznaje
njegovo svojstvo željezničkog preduzeća. To svojstvo može biti ograničeno na pruženje odreĎenih
vrsta usluga.
c) „organ za izdavanje licenci” znači organ koji je zemlja članica ovlastila da izdaje licence;
d) „gradski i prigradski promet” znači usluge prijevoza koje pokrivaju prijevozne potrebe
gradskog centra ili konurbacija kao i prijevozne potrebe izmeĎu takvih centara ili konurbacija i
okolnih područja.
e) „regionalne usluge” znače prometne usluge koje pokrivaju prijevozne potrebe regije.

Ĉlan 3.9
Svaka država članica će imenovati tijelo odgovorno za izdavanje dozvola i za izvršenje obveza koje
nameće ova Direktiva. Zadaću izdavanja dozvola obavljat će tijelo koje samo ne pruža usluge
željezničkog prijevoza i koje je nezavisno od tijela ili preduzeća koja takve usluge pružaju.

7
Zamjenjuje ĉl. 1. - Direktive 95/18/EZ: (1) Ova se smjernica odnosi na kriterije koji se primjenjuju za izdavanje, produženje ili izmjenu od strane
države članice, licenci namjenjenih željezničkim poduzećima koja jesu ili će biti osnovana u Zajednici kada pružaju usluge iz članka 10. Direktive
91/440/EEZ pod uvjetima iz tog članka.
(2) Željeznika poduzeća čija je djelatnost ograničena na gradski, prigradski i regionalni promet su izuzeta iz područja primjene ove Direktive.
Željeznička poduzeća i meĎunarodne grupacije čija je djelatnost ograničena na pružanje kružnih usuga prijevoza cestovnih vozila kroz Kanalski tunel
takoĎer su isključena iz djelokruga ove Direktive.
(3) Licenca vrijedi na cijelom području Zajednice.
8
Zamjenjuje ĉl. 2 a) - Smernice 95/18/EZ: “željezničko poduzeće” znači svako privatno ili javno poduzeće čija je glavna djelatnost pružanje usluge
željezničkog prijevoza robe i/ili putnika sa zahtjevom da poduzeće mora osigurati vuču.
9
Zamjenjuje ĉl. 3. - Direktive 95/18/EZ: Svaka zemlja članica će imenovati tijelo odgovorno za izdavanje licenci i za izvršenje obaveza koje nameće
ova smjernica.
332
 DIO - II
Ĉlan 4.
(Licence)
(1) Željezničko preduzeće ima pravo zatražiti licencu u državi članici u kojoj je osnovano.
(2) Države članice neće izdati ili produljiti valjanost licence kada zahtjevi ove Direktive nisu
udovoljeni.
(3) Željezničko preduzeće koje ispunjava zahtjeve zadane ovom smjernicom će biti ovlašteno dobiti
licencu.
(4) Niti jednom željezničkom pduzeću neće biti dozvoljeno pružanje usluga željezničkog prijevoza
obuhvaćenog ovom smjernicom ukoliko mu nije odobrena odgovarajuća licenca za usluge koje
pruža.
MeĎutim, licenca sama po sebi, ne daje njenom imaocu pravo na pristup željezničkoj infrastrukturi.
(5) Licenca je valjana na cijelom području Zajednice.

Ĉlan 5.
(1) Željezničko preduzeće mora biti u mogućnosti dokazati organu za izdavanje licenci dotične
države članice, prije početka njegovih aktivnosti, da će u svako doba moći ispuniti zahtjeve u vezi
ugleda, financijske sposobnosti i stručne sposobnosti i ispuniti svoju civilnu odgovornost navedenu
u člancima 6. do 9.
(2) U svrhu stava 1. svaki podnositelj molbe će osigurati sve relevantne informacije.

Ĉlan 6.
Države članice će utvrditi uvjete pod kojima je zahtjev za ugledom ispunjen kako bi osigurale da
željezničko preduzeće koje podnosi molbu ili osobe odgovorne za njegovo upravljanje:
 nije/nije bilo osuĎeno za ozbiljno kazneno djelo, uključujući djela trgovačke prirode;
 nad njim nije/nije bio otvoren stečaj;
 nije/nije bilo osuĎeno za ozbiljno djelo iz posebnog zakonodavstva koje se odnosi na prijevoz;
 nije/nije bilo osuĎeno za ozbiljno ili ponovljeno neispunjavanje obveza socijalnog ili radnog
prava, uključujući obveze po propisima o sigurnosti na radnom mjesto i zdravlju, te obveze po
carinskom zakonu u slučaju društva koje traži obavljanje poslova prekograničnog prijevoza roba
koje podliježu carinskim postupcima10

Ĉlan 7.
(1) Zahtjevi za financijskom sposobnošću ispunjeni su kada željezničko preduzeće koje podnosi
molbu, može dokazati da je u mogućnosti ispuniti svoje stvarne i potencijalne obaveze, utvrĎene pod
realnim pretpostavama, za razdoblje od dvanaest mjeseci.
(2) U svrhu stava 1., svaki podnositelj molbe mora podnijeti najmanje one podatke navedene u
dijelu I Dodatka.

Ĉlan 8.
(1) Zahtjevi za stručnom sposobnošću ispunjeni su kada:
a) željezničko preduzeće koje podnosi molbu ima ili će imati organizaciju upravljanja koja
posjeduje znanje i/ili iskustvo potrebno za obavljanje sigurne i pouzdane operativne kontrole i
nadzor nad vrstama djelovanja navedenim u licenci,

10
Zamjenjuje ĉl. 6., 4. odlomak - Direktive 95/18/EZ: nije/nije bilo osuĎeno za ozbiljno ili ponovljeno neispunjavanje obaveza socijalnog ili radnog
prava, uključujući obveze iz sigurnosti na radnom mjestu i zdravlju.

333
b) je osoblje koje je odgovorno za sigurnost, posebno vozači, potpuno kvalificirano za svoje
područje rada i
c) kada osoblje, vozni park i organizacija mogu osigurati visoki nivo sigurnosti za usluge koje
pružaju.
(2) U svrhu stava 1., svaki podnositelj molbe mora podnijeti najmanje one podatke navedene u
dijelu II Dodatka.
(3) Pridonjet će se odgovarajući pisani dokaz o zadovoljenju zatjeva o kvalifikaciji.

Ĉlan 9.
Željezničko preduzeće će biti odgovarajuće osigurano ili će sklopiti istovrijedne sporazume za
pokrivanje, u skladu sa nacionalnim i meĎunarodnim pravom, svoje odgovornosti u slučaju nesreća,
posebno u odnosu na putnike, prtljag, teret, poštu i treće osobe.

DIO - III
Ĉlan 10.
(Valjanost licence)
(1) Licenca je valjana toliko dugo koliko željezničko preduzeće ispunjava obveze postavljene u
ovoj direktivi. Organ za izdavanje licenci može, ipak, propisati redovnu reviziju najmanje svakih pet
godina.
(2) Posebne odredbe za obustavu i opoziv licence mogu biti unijete u samu licencu.

Ĉlan 11.
(1) Organ za izdavanje licenci može, kad postoji ozbiljna sumnja da željezničko preduzeće kojemu
je izdao licencu, ne ispunjava zahtjeve ove direktive posebno one iz članova 5., u svako doba
provjeriti da li to željezničko preduzeće ispunjava te zahtjeve.
Ukoliko se organ za izdavanje licenci uvjeri da željezničko preduzeće ne može više ispunjavati
zahtjeve iz Direktive, posebno članova 5., obustavit će ili opozvati licencu.
(2) Ukoliko se organ za izdavanje licenci države članice uvjeri da postoji ozbiljna sumnja u odnosu
na ispunjavanje zahtjeva postavljenih u ovoj Smjernici na strani željezničkog preduzeća kojem je
licencu izdao organ za izdavanje licenci druge države članice, o tome će ga bez odgaĎanja
obavijestiti.
(3) Bez obzira na stava 1. organ za izdavanje licenci može, kada se neka licenca obustavlja ili
opoziva zbog neispunjavanja zahtjeva za financijskom sposobnosti, za vrijeme reorganizacije
željezničkog preduzeća, odobriti privremenu licencu pod uvjetom da sigurnost nije ugrožena.
Privremena licenca neće, ipak, biti valjana duže od šest mjeseci od dana njenog izdavanja.
(4) Ukoliko je neko željezničko preduzeće obustavilo rad na šest mjeseci ili unutar šest mjeseci od
odobrenja licence nije započelo s radom, organ za izdavanje licenci može odlučiti da licencu treba
podnjeti na odobrenje ili je obustaviti.
U odnosu na početak aktivnosti, željezničko preduzeće može zatražiti da se odredi duže razdoblje,
uzimajući u obzir posebnu prirodu usluga koje se pružaju.
(5) U slučaju promjene koja utječe na pravni položaj preduzeća, posebno u slučaju spajanja ili
preuzimanja, organ za izdavanje licenci može odlučiti da licencu treba ponovo podnijeti na
odobrenje. Dotično željezničko preduzeće može nastaviti radom ukoliko organ za izdavanje licenci
ne odluči da je ugrožena sigurnost; u takvom slučaju pružit će osnovu za takvu odluku.
(6) Ukoliko željezničko preduzeće namjerava znatno izmjeniti ili proširiti svoje aktivnosti, njegova
licenca će se ponovo predati organu za izdavanje licenci na reviziju.

334
(7) Organ za izdavanje licenci neće dozvoliti željezničkom poduzeću protiv kojeg je pokrenut
stečajni ili sličan postupak da zadrži licencu ako je taj organ uvjeren da ne postoji realni izgledi za
zadovoljavajuće financijsko restrukturiranje u razumnom vremenskom razdoblju.
(8) Kada organ za izdavanje licenci izdaje, obustavlja, opoziva ili mijenja licencu, dotična će
država članica odmah o tome obavijestiti Komisiju. Komisija će odmah obavjestiti ostale države
članice.11

Ĉlan 1212
(1) Pored zahtjeva ove Direktive, željezničko preduzeće pridržavat će se takoĎer nacionalnog prava
i regulatornih odredbi koje su u skladu s pravom Zajednice i primjenjuju se na nediskriminacijski
način, posebno:
a) posebnih tehničkih i operativnih zahtjeva za željezničke usluge:
b) sigurnosnih zahtjeva koji se primjenjuju na osoblje, vozni park i unutarnju organizaciju
preduzeća;
c) odredbi o zdravstvenim, sigurnosnim i socijalnim uvjetima i pravima radnika i potrošača;
d) zahtjeva koji se primjenjuju na sva preduzeća u odgovarajućem željezničkom sektoru a
predviĎeni su da pružaju pogodnosti ili zaštitu potrošačima.
(2) Željezničko se preduzeće može u bilo koje vrijeme obratiti Komisiji s pitanjem o
kompatibilnosti zahtjeva nacionalnog prava s pravom Zajednice kao i s pitanjem da li se takvi
zahtjevi primjenjuju na nediskriminacijskii način. Ako Komisija smatra da odredbe ove Direktive
nisu ispunjene, dostavit će mišljenje o točnom tumačenju Direktive bez obzira na član 226.
Ugovora.

Ĉlan 13. 13
Željeznička preduzeća će poštivati sporazume primjenljive na meĎunarodni željeznički prijevoz koji
su na snazi u državi članici u kojoj rade. TakoĎer će se pridržavati relevantnih carinskih i poreznih
odredbi.

DIO - IV14
Ĉlan 14.15
(Završne odredbe)
(1) Dotične države članice će učiniti javnim postupke za odobravanje licenci i o tome će obavijestiti
Komisiju.
(2) Organ za izdavanje licenci odlučit će o molbi što je ranije moguće, ali ne kasnije od tri mjeseca
nakon što su mu podnešene sve relevantne informacije, naročito podaci iz Dodatka, uzimajući u
obzir sve dostupne informacije. U odbijanju će se navesti njegovi razlozi.
(3) Države članice će poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da odluka organa za izdavanje
licenci bude podložna sudskom ispitivanju (kontroli op. pr.).

11
Zamjenjuje ĉl. 11(8) - Direktive 95/18/EZ: Kada organ za izdavanje licenci, obustavlja, opoziva ili mijenja licencu, dotična država članica će o
tome odmah obavijestiti Komisiju. Komisija će odmah obavijestiti ostale države članice.
12
Zamjenjuje ĉl. 12. - Direktive 95/18/EZ: Pored zahtjeva ove direktive željezničko poduzeće pridržavat će se onih odredaba nacionalnog prava koje
su u skladu sa pravom Zajednice i primjenjuju se na nediskriminacijski način, posebice:
- posebnih tehničkih i operativnih zahtjeva za sve željezničke usluge;
- sigurnosnih zahtjeva koji se primjenjuju na osoblje, vozni park i unutarnju organizaciju poduzeća;
odredaba o zdravlju, sigurnosti, socijalnim uvjetima i pravima radnika i potrošača.
13
Zamjenjuje ĉl. 13. - Direktive 95/18/EZ: Željeznička poduzeća će poštivati sporazume primjenljive na meĎunarodni željeznički prijevoz koji su na
snazi u državi članici u kojoj rade
14
Dosadašnji DIO IV Direktive 95/18/EZ glasio je: DIO IV Prijelazne odredbe
Članak 14.: Željezničkim poduzećima koja pružaju željezničke usluge odobrit će se prijelazno razdoblje od dvanaest mjeseci kao konačni datum
transponiranja iz članka 16. st. 2. kako bi se udovoljilo odredbama ove Direktive. To prijelazno razdoblje neće pokriti odredbe koje mogu utjecati na
sigurnost željezničkih operacija.
15
U Smjernici 95/18/EZ odgovara članku 15.
335
 Ĉlan 15. 16
Države članice donijet će zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklaĎivanje s
ovom Direktivom do 15. marta 2003. One će odmah o tome obavijestiti Komisiju.
Kada države članice usvajaju takve mjere, one će se pozvati na ovu Direktivu ili će biti popraćene
takvim pozivom prilikom njihovog službenog objavljivanja. Države članice propisat će načine na
koje se to pozivanje treba izvršiti.

Ĉlan 16.
Ova direktiva Stupa na snagu danom njene objave u Sjužbenom listu Europskih Unija.

Ĉlan 17.
Ova direktiva je upućena državama članicama.

16
Ĉl. 2. Direktive 2001/13/EZ postao je ĉl. 15. i zamjenio je dosadašnji ĉl. 16. Direktive 95/18/EZ: (1) Komisija će dvije godine nakon primjene
ove Direktive, podnijeti vijeću izvještaj o toj primjeni zajedno sa, ako je potrebno, prijedlozima veznim uz stalnu djelatnost Zajednice posebno u vezi
mogućnosti proširenja djelokruga Direktive.
(2) Države članice će usvojiti zakone, pravila i administrativne odredbe potrebne za usklaĎivanje s ovom Smjernicom unutar dvije godine od dana
njezinog stupanja na snagu. Odmah će o tome obavijestiti Komisju.
(3) Kada države članice usvajaju te odredbe, pozvat će se na ovu Smjernicu ili će biti popraćene takvim pozivom prilikom njihovog službenog
objavljivanja. Države članice propisat će načine na koje se to pozivanje treba izvršiti.

336
 DODATAK
I. Podaci iz ĉlanova 7. stava 2.
(1) Financijska sposobnost će se provjeriti putem godišnjih obračuna preduzeća ili, u slučaju kada
preduzeće koje podnosi molbu nije u mogućnosti predočiti godišnji obračun, putem bilance. Moraju
se osigurati detaljni podaci osobito o sljedećim pitanjima:
a) raspoloživa sredstva uključujući bankovnu bilancu, ona na računu u banci kao i obežane kredite
prekoračenja i zajmove
b) sredstva i imovinu na raspolaganju kao osiguranje;
c) radni kapital;
d) relevantni troškovi uključujući kupovne troškove plaćanja koja obuhvaćaju vozila, zemlju,
zgrade, postrojenja i vozni park;
e) tereti na imovini preduzeća.
(2) Podnositelj molbe nije financijski sposoban posebno onda kada postoje značajni dugovi poreza
ili socijalne sigurnosti kao rezultat aktrivnosti preduzeća.
(3) Organ može posebno zahtijevati predaju izvješća o računima i odgovarajuće dokumente banke,
javne štedionice, računovoĎe ili revizora. Ovi dokumenti moraju sadržavati informacije na koje se
odnosi stava 1.

II. Podaci u duhu Ĉlana 8. stava 2.

(1) Podaci o prirodi i održavanju voznog parka, posebno u pogledu sigurnosnih standarda.
(2) Podaci o kvalificiranosti osoblja odgovornog za sigurnost i pojedinostima osposobljavanja
osoblja.

337
338
 DIREKTIVA 2001/14/EZ

O RASPODJELI KAPACITETA ŢELJEZNIĈKE

INFRASTRUKTURE I NAMETANJU TAKSI ZA UPOTREBU
ŢELJEZNIĈKE INFRASTRUKTURE TE POTVRDAMA O
SIGURNOSTI

339
340
 Direktiva 2001/14/EZ
o raspodjeli kapaciteta ţeljezniĉke infrastrukture i nametanju taksi za upotrebu
ţeljezniĉke infrastrukture te potvrdama o sigurnosti

Tekst:
Direktiva 2001/14/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 26. februar 2001. o raspodjeli
kapaciteta željezniĉke infrastrukture i nametanju taksi za upotrebu željezniĉke infrastrukture te
potvrdama o sigurnosti.
Službeni list L 075, 15/03/2001 str. 0029-0046.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

S obzirom na Ugovor kojim se uspostavlja Europska zajednica, a posebno na Ĉlan 71 istog,
S obzirom na prijedlog Komisije (1),
S obzirom na mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
S obzirom na mišljenje Odbora regija (3),
Postupajući u skladu s postupkom propisanim u Ĉlanu 251 Ugovora (4) u svjetlu zajedniĉkog
teksta odobrenog 22. novembra 2000. po Odboru za usklaĊivanje, te
Budući da:
(1) Veća integracija željezniĉkog sektora Zajednice predstavlja bitan element cjelovitosti
internog tržišta i pomaka ka postizanju održive pokretljivosti.
(2) Direktiva Vijeća 91/440/EEZ od 29. jula 1991. o razvoju željeznica Zajednice (5) predviĊa
odreĊena prava pristupa u meĊunarodnom željezniĉkom prijevozu za željezniĉka preduzeća i
meĊunarodne grupacije željezniĉkih preduzeća; ta prava znaĉe da željezniĉku infrastrukturu
može koristiti više korisnika.
(3) Direktiva Vijeća 95/19/EZ od 19. jula 1995. o raspodjeli kapaciteta željezniĉke
infrastrukture i nametanju pristoji za infrastrukturu (6) odredila je široki okvir za raspodjelu
kapaciteta željezniĉke infrastrukture.
(4) Te Direktive nisu sprijeĉile znatne razlike u strukturi i visini taksi za željezniĉku
infrastrukturu niti u obliku i trajanju procesa raspodjele kapaciteta.
(5) Radi osiguranja transparentnosti i nediskriminatorskog pristupa željezniĉkoj infrastrukturi,
sve potrebne informacije za korištenje prava pristupa trebaju biti objavljene u izvještaju o mreži.
(6) Primjerene sheme raspodjele kapaciteta za željezniĉku infrastrukturu zajedno s
konkurentnim prijevoznicima dovest će do bolje ravnoteže izmeĊu naĉina prijevoza.
(7) Poticanje optimalne uporabe željezniĉke infrastrukture dovesti će do smanjenja troškova
prijevoza za društvo.
(8) Uĉinkoviti sektor prijevoza roba, posebno preko granica, zahtijeva akciju za otvaranje
tržišta.
(9) Treba omogućiti državama ĉlanicama da dopuste kupcima željezniĉkih usluga direktan ulaz
u postupak raspodjele kapaciteta.
(10) Revitalizacija europskih željeznica putem proširenog pristupa za meĊunarodni teret na
Transeuropsku željezniĉku teretnu mrežu zahtijeva poštenu konkurenciju izmeĊu željezniĉkog i
cestovnog prijevoza, posebno vodeći raĉuna na primjereni naĉin o razliĉitim vanjskim
utjecajima; primjerene sheme nametanja taksi za željezniĉku infrastrukturu zajedno s
primjerenim shemama nametanja taksi za ostale prijevozne infrastrukture i konkurentnim
prijevoznicima dovest će do optimalne ravnoteže raznih naĉina prijevoza.
(11) Sheme nametanja taksi i raspodjele kapaciteta trebaju omogućiti jednak i nediskriminatorski
pristup za sva preduzeća i pokušati što je moguće više zadovoljiti potrebe svih korisnika i vrsta
saobraćaja na pošten i nediskriminatorski naĉina.
(12) Unutar okvira kojeg odrede države ĉlanice sheme nametanja taksi i raspodjele kapaciteta
trebaju poticati upravitelje željezniĉkih infrastruktura da optimaliziraju upotrebu njihove
infrastrukture.

341
(13) Željezniĉka preduzeća trebaju primati jasne i konzistentne signale iz shema za raspodjelu
kapaciteta koji ih dovode do donošenja razumnih odluka.
(14) Kako bi se vodilo raĉuna o potrebama korisnika, ili potencijalnih korisnika, željezniĉkog
infrastrukturnog kapaciteta da planiraju svoje poslovanje, te o potrebama korisnika željezniĉkih
usluga i davatelja sredstava, važno je da upravitelj infrastrukture osigura raspodjelu
infrastrukturnog kapaciteta na naĉin koji odražava potrebu za održanjem i poboljšanjem razina
pouzdanosti usluga.
(15) Poželjno je da se željezniĉkim preduzećima i upravitelju infrastrukture osiguraju poticaji za
minimalizaciju prekida i za poboljšanje uĉinka mreže.
(16) Sheme nametanja taksi i raspodjele kapaciteta trebaju omogućiti poštenu konkurenciju u
pružanju željezniĉkih usluga.
(17) Važno je imati obzira prema poslovnim zahtjevima kako podnositelja molbi tako i
upravitelja infrastrukture.
(18) Važno je maksimalizirati fleksibilnost koja je na raspolaganju upraviteljima infrastrukture u
pogledu raspodjele infrastrukturnog kapaciteta, no to mora biti u skladu sa zadovoljenjem
razumnih zahtjeva podnositelja molbi.
(19) Proces raspodjele kapaciteta mora sprijeĉiti nametanje nepotrebnih ograniĉenja na želje
ostalih preduzeća koja imaju, ili namjeravaju imati, prava na upotrebu infrastrukture kako bi
razvili svoje poslovanje.
(20) Poželjno je odobriti odreĊeni stupanj fleksibilnosti upraviteljima infrastrukture kako bi se
omogućilo da se upotreba infrastrukturne mreže uĉini uĉinkovitijom.
(21) Sheme raspodjele kapaciteta i nametanja taksi možda trebaju voditi raĉuna o ĉinjenici da su
razne komponente željezniĉke infrastrukturne mreže eventualno projektirane imajući u vidu
razliĉite glavne korisnike.
(22) Zahtjevi za putniĉke usluge ĉesto mogu biti u suprotnosti sa zahtjevima teretnog saobraćaja;
zahtjevi za putniĉkim uslugama mogu dovesti do mreže koja je skuplja za izvedbu i održavanje
od mreže projektirane iskljuĉivo za teret; sve veća razlika u brzinama izmeĊu voznog parka za
teret i putnike može dovesti do pogoršanja sukoba izmeĊu te dvije vrste saobraćaja.
(23) Razliĉiti korisnici i vrste korisnika ĉesto će imati razliĉiti utjecaj na kapacitet infrastrukture
pa potrebe za razliĉitim uslugama valja dobro izbalansirati.
(24) Usluge koje se obavljaju po ugovoru nekom javnom organu mogu zahtijevati posebna
pravila da se saĉuva njihova atraktivnost za korisnike.
(25) Sheme nametanja taksi i raspodjele kapaciteta moraju voditi raĉuna o posljedicama sve veće
zasićenosti infrastrukturnog kapaciteta i u konaĉnici o pomanjkanju kapaciteta.
(26) Razni vremenski okviri za planiranje vrsta saobraćaja znaĉe da je poželjno osigurati da se
zahtjevi za infrastrukturnim kapacitetom koji se daju nakon završenog procesa izrade voznog
reda mogu zadovoljiti.
(27) Upotreba informatiĉke tehnologije može poboljšati brzinu i mogućnost reagiranja procesa
izrade voznog reda i poboljšati sposobnost podnositelja molbi da se natjeĉu za infrastrukturni
kapacitet, te poboljšati mogućnost uspostavljanja željezniĉkih pravaca koji ne prolaze samo
jednog mrežom upravitelja infrastrukture.
(28) Radi osiguranja optimalnog ishoda za željezniĉka preduzeća, poželjno je tražiti pregled
uporabe infrastrukturnog kapaciteta kada je potrebno usklaĊivanje zahtjeva za kapacitetom da bi
se zadovoljile potrebe korisnika.
(29) S obzirom na monopolistiĉki položaj upravitelja infrastruktura poželjno je tražiti pregled
raspoloživosti infrastrukturnog kapaciteta, i naĉine za poboljšanje istog kada proces raspodjele
kapaciteta nije u mogućnosti zadovoljiti zahtjeve korisnika.
(30) Nedostatak informacija o zahtjevima ostalih željezniĉkih preduzeća kao i o ograniĉenjima
unutar sistema može otežati nastojanje željezniĉkih preduzeća da optimaliziraju svoje zahtjeve za
infrastrukturnim kapacitetom.

342
(31) Važno je osigurati bolju usklaĊenost shema za raspodjelu kapaciteta kako bi se osigurala
veća atraktivnost željeznice za promet kod kojeg se ne koristi mreža samo jednog upravitelja
infrastrukture, posebno za meĊunarodni promet.
(32) Važno je svesti na minimum Izvrtanja u konkurenciji koja mogu proizlaziti, bilo izmeĊu
željezniĉkih infrastruktura bilo izmeĊu naĉina prijevoza, iz znaĉajnih razlika u principima
nametanja taksi.
(33) Poželjno je definirati one komponente infrastrukturne usluge koje su bitne da bi prijevoznik
mogao pružiti neku uslugu i koje trebaju biti osigurane u zamjenu za minimalne takse za pristup.
(34) Ulaganje u željezniĉku infrastrukturu poželjno je, pa sheme nametanja taksi za infrastrukturu
trebaju davati poticaje upraviteljima infrastrukture da vrše primjerena ulaganja tamo gdje su
gospodarski atraktivna.
(35) Svaka shema nametanja taksi slat će gospodarske signale korisnicima. Važno je da ti signali
željezniĉkim preduzećima budu konzistentni i da ih navode na donošenje racionalnih odluka.
(36) Kako bi omogućili odreĊivanje primjerenih i poštenih visina taksi za upotrebu infrastrukture,
upravitelji infrastrukture trebaju evidentirati i odrediti vrijednost svojih sredstava te razviti jasno
razumijevanje faktora troškova u radu infrastrukture.
(37) Poželjno je osigurati da se kod donošenja odluka o prijevozu vodi raĉuna o vanjskih
troškovima.
(38) Važno je osigurati takve takse za meĊunarodni promet koje omogućuju željeznici da
zadovolji potrebe tržišta; prema tome takse za infrastrukturu treba odrediti u visini troškova koji
nastaju direktno kao rezultat obavljanja željezniĉke usluge.
(39) Sveukupna visina povrata troškova kroz takse za infrastrukturu utjeĉe na potrebnu visinu
državnog doprinosa; države ĉlanice mogu tražiti razliĉite visine povrata sveukupnih troškova
kroz takse ukljuĉujući povećanja ili stopu povrata koje tržište može podnijeti pri ĉemu povrat
troškova valja dovesti u ravnotežu s konkurentnošću željezniĉke vozarine prema ostalih
sredstvima prijevoza. MeĊutim, poželjno je da svaka shema nametanja taksi za infrastrukturu
omogući da promet koristi željezniĉku mrežu koja može u najmanju ruku nadoknaditi dodatni
trošak kojeg nameće.
(40) Željezniĉka infrastruktura je prirodni monopol. Stoga valja osigurati poticaje za upravitelje
infrastruktura da smanje troškove i da uĉinkovito upravljaju infrastrukturom.
(41) Valja voditi raĉuna o ĉinjenici da godinama visina ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju
nije omogućavala stvaranje uvjeta za bilo kakav realan razvoj željezniĉkog prijevoza. S obzirom
na takvu situaciju, savjetuje se da se izvrši primjereno osuvremenjivanje, posebno u kontekstu
uspostavljanja Transeuropske željezniĉke teretne mreže, koristeći izmeĊu ostaloga raspoložive
instrumente Zajednice, bez štete za već utvrĊene prioritete.
(42) Popusti koji se odobravaju željezniĉkim preduzećima moraju se dovesti u vezu sa stvarno
postignutim uštedama u administrativnim troškovima; popusti se takoĊer mogu koristiti da se
stimulira uĉinkovita upotreba infrastrukture.
(43) Poželjno je da se željezniĉkim preduzećima i upravitelju infrastrukture daju poticaji za
minimalizaciju prekida mreže.
(44) Raspodjela kapaciteta povezana je sa troškom za upravitelja infrastrukture, ĉije plaćanje
treba zahtijevati.
(45) Potrebne su mjere koje će osigurati da se od svih željezniĉkih preduzeća s dozvolom po
pravu Zajednice traži da imaju odgovarajuću potvrdu o sigurnosti prije prometovanja na
podruĉju neke države ĉlanice; izdavanje potvrda o sigurnosti mora biti u skladu s pravom
Zajednice.
(46) Uĉinkovito upravljanje željezniĉkom infrastrukturom te njezina poštena i nediskriminatorska
upotreba zahtijevaju uspostavljanje jednog regulatornog tijela koje nadzire primjenu tih pravila
Zajednice i djeluje kao prizivno tijelo, bez obzira na mogućnost sudske revizije.
(47) Potrebne su posebne mjere koje će voditi raĉuna o specifiĉnoj geopolitiĉkoj i geografskoj
situaciji nekih država ĉlanica kao i o specifiĉnoj organizaciji željezniĉkog sektora u raznim
državama ĉlanicama uz istovremeno osiguranje integriteta internog tržišta.
343
(48) Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba usvajati u skladu s Odlukom Vijeća
1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. koja propisuje postupke za izvršenje provedbenih ovlasti
povjerenih Komisiji (7).
(49) U skladu s principima supsidijarnosti i proporcionalnosti iz Ĉlana 5 Ugovora, ciljeve ove
Direktive, odnosno usklaĊivanje aranžmana koji u državama ĉlanicama ureĊuju raspodjelu
željezniĉkog infrastrukturnog kapaciteta i takse za upotrebu istog kao i potvrde o sigurnosti,
države ĉlanice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići s obzirom na potrebu da se osiguraju pošteni i
nediskriminatorski uvjeti za pristup infrastrukturi i da se vodi raĉuna o tome da je rijeĉ o izrazito
meĊunarodnim dimenzijama u radu znaĉajnih elemenata željezniĉke mreže, pa stoga, zbog
potrebe za koordiniranom transnacionalnom akcijom, te ciljeve Zajednica može bolje postići.
Ova Direktiva ne ide preko onoga što je neophodno za postizanje tih ciljeva.
(50) Ovom se Direktivom zamjenjuje Uredba Vijeća (EEZ) br. 2830/77 od 12. decembra 1977. o
mjerama koje su potrebne da se postigne usporedivost izmeĊu raĉunovodstvenih sistema i
godišnjih obraĉuna željezniĉkih preduzeća (8), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2183/78 od 19.
septembra 1978 koja propisuje jednoobrazne principe za odreĊivanje troškova za željezniĉka
preduzeća (9), Odluka Vijeća 82/529/EEZ od 19. jula 1982. o odreĊivanju stopa za meĊunarodni
prijevoz roba željeznicom (10), Odluka Vijeća 83/418/EEZ od 25. jula 1983. o komercijalnoj
neovisnosti željeznica u upravljanju njihovim meĊunarodnim prometom putnika i prtljage (11), i
Direktiva 95/19/EZ, pa iste stoga treba ukinuti,
USVOJILI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I
UVODNE ODREDBE
Ĉlan 1.
(Predmet)
(1) Ova se Direktiva bavi principima i postupcima koji se primjenjuju u vezi odreĊivanja i
ubiranja taksi za željezniĉku infrastrukturu i raspodjele kapaciteta željezniĉke infrastrukture.
Države ĉlanice trebaju osigurati da sheme nametanja taksi i raspodjele željezniĉkog
infrastrukturnog kapaciteta slijede principe navedene u ovoj Direktivi i time omogućiti
upravitelju infrastrukture da plasira na tržište raspoloživ infrastrukturni kapacitet i omogući
njegovu optimalno uĉinkovitu upotrebu.
(2) Ova se Direktiva primjenjuje na upotrebu željezniĉke infrastrukture za domaće i
meĊunarodne željezniĉke usluge.
(3) Države ĉlanice mogu iskljuĉiti iz predmeta ove Direktive:
a) izdvojene lokalne i regionalne mreže za putniĉke linije na željezniĉkoj infrastrukturi;
b) mreže predviĊene iskljuĉivo za obavljanje gradskih i prigradskih putniĉkih linija;
c) regionalne mreže koje za regionalne teretne linije koristi iskljuĉivo željezniĉko preduzeće
koje nije obuhvaćeno predmetom Direktive 91/440/EEZ dok kapacitet na toj mreži ne zatraži
neki drugi podnositelj molbe;
d) željezniĉku infrastrukturu u privatnom vlasništvu koja postoji iskljuĉivo za upotrebu po
vlasniku infrastrukture za vlastite poslove prijevoza tereta.
(4) Poslovi prijevoza u obliku stalnih linija amo-tamo za cestovna vozila kroz tunel Kanal
iskljuĉeni su iz predmeta ove Direktive.

Ĉlan 2.
(Definicije)
U svrhu ove Direktive:
a) "raspodjela" znaĉi rasporeĊivanje željezniĉkog infrastrukturnog kapaciteta od strane
upravitelja infrastrukture;
b) "podnositelj molbe" znaĉi željezniĉko preduzeće i/ili meĊunarodnu grupaciju željezniĉkih
preduzeća, i, u državama ĉlanicama koje predviĊaju takvu mogućnost, ostale osobe i/ili pravne
osobe s javnom uslugom ili komercijalnim interesom za pribavljanje infrastrukturnog kapaciteta,
344
kao što su javni organi po Uredbi (EEZ) br. 1191/69(12) te brodari, špediteri i prijevoznici u
mješovitom prijevozu, s dozvolom za obavljanje željezniĉkih usluga na njihovim odgovarajućim
podruĉjima;
c) "zakrĉena infrastruktura" znaĉi dio infrastrukture kod kojega potražnja za infrastrukturnim
kapacitetom ne može biti u cijelosti zadovoljena tokom odreĊenih perioda ĉak niti nakon
usklaĊivanja raznih zahtjeva za kapacitetom;
d) "plan povećanja kapaciteta" znaĉi mjeru ili niz mjera s vremenskim planom za njihovu
provedbu predloženih radi ublažavanja ograniĉenja u kapacitetu koja dovode do toga da se neki
dio infrastrukture proglasi "zakrĉenom infrastrukturom";
e) "usklaĊivanje" znaĉi proces pomoću kojega će tijelo za raspodjelu i podnositelji molbi
pokušati riješiti situacije u kojima postoje konfliktne molbe za infrastrukturni kapacitet;
f) "okvirni ugovor" znaĉi pravno obvezivajući opći ugovor na bazi javnog ili privatnog prava,
kojim se odreĊuju prava i obveze nekog podnositelja molbe i upravitelja infrastrukture ili tijela
za raspodjelu u vezi infrastrukturnog kapaciteta koji se rasporeĊuje te taksi koje se ubiru tokom
perioda dužeg od jednog perioda radnog voznog reda;
g) "infrastrukturni kapacitet" znaĉi potencijal da se planiraju zatraženi željezniĉki pravci za
jedan element infrastrukture u jedom odreĊenom vremenskom roku;
h) "upravitelj infrastrukture" znaĉi bilo koje tijelo ili preduzeće koje je odgovorno posebno za
uspostavljanje i održavanje željezniĉke infrastrukture. To može ukljuĉivati i upravljanje
sustavima za kontrolu i sigurnost infrastrukture. Funkcije upravitelja infrastrukture na nekoj
mreži ili dijelu mreže mogu biti povjerene raznim tijelima ili preduzećima;
i) "mreža" znaĉi kompletnu željezniĉku infrastrukturu koju posjeduje i/ili kojom upravlja
upravitelj infrastrukture;
j) "izvještaj o mreži" znaĉi izvještaj u kojem su detaljno data opća pravila, krajnji rokovi,
postupci i kriteriji u vezi sheme nametanja taksi i sheme za raspodjelu kapaciteta. Isto treba
sadržavati i druge informacije koje su potrebne da se može dati molba za infrastrukturni
kapacitet;
k) "željezniĉko preduzeće" znaĉi bilo koje javno ili privatno preduzeće, s dozvolom sukladno
važećoj zakonskoj regulativi Zajednice, ĉija je osnovna djelatnost pružanje usluga prijevoza roba
i/ili putnika željeznicom uz zahtjev da preduzeće mora osiguravati vuĉu; to takoĊer ukljuĉuje i
preduzeća koja osiguravaju samo vuĉu;
l) "željezniĉki pravac" znaĉi infrastrukturni kapacitet potreban za prometovanje voza izmeĊu
dva mjesta u odreĊenom vremenskom periodu;
m) "radni vozni red" znaĉi podatke koji odreĊuju sva planirana kretanja vozova i voznog parka
koja će uslijediti na odreĊenoj infrastrukturi tokom perioda za kojega isti važi.

Ĉlan 3.
(Izvještaj o mreţi)
(1) Upravitelj infrastrukture će, nakon konzultacija sa zainteresiranim stranama, izraditi i izdati
izvještaj o mreži koje će se moći nabaviti uz plaćanje odreĊene naknade koja ne smije biti veća
od troškova izdavanja.
(2) U izvještaju o mreži bit će dat prikaz vrste infrastrukture koja je na raspolaganju
željezniĉkim preduzećima. Ono će sadržavti informacije o uvjetima za pristup dotiĉnoj
željezniĉkoj infrastrukturi. Sadržaj izvještaja o mreži propisan je u Prilogu I.
(3) Izvještaj o mreži redovito će se ažurirati i po potrebi mijenjati.
(4) Izvještaj o mreži bit će izdato najkasnije ĉetiri mjeseca prije krajnjeg roka za zahtjeve za
infrastrukturni kapacitet.

345
 POGLAVLJE II
TAKSE ZA INFRASTRUKTURU
Ĉlan 4.
(Uspostavljanje, odreĊivanje i naplata taksi)
(1) Države ĉlanice donijet će okvir za takse poštujući istovremeno neovisnost upravljanja iz
Ĉlana 4 Direktive 91/440/EEZ.
Ovisno o navedenom uvjetu neovisnog upravljanja, države ĉlanice će takoĊer donijeti posebna
pravila za takse ili će te ovlasti prenijeti na upravitelja infrastrukture. OdreĊivanje takse za
upotrebu infrastrukture i naplaćivanje te takse obavljat će upravitelj infrastrukture.
(2) Kada upravitelj infrastrukture, po svom pravnom obliku, organizaciji i funkcijama
odluĉivanja, nije neovisan od nekog željezniĉkog preduzeća, funkcije opisane u ovom poglavlju,
osim funkcije naplaćivanja taksi, obavljat će tijelo za nametanje taksi koje je po svojem pravnom
obliku, organizaiji i odluĉivanju neovisno od bilo kojeg željezniĉkog preduzeća.
(3) Upravitelji infrastruktura suraĊivat će kako bi se postiglo uĉinkovito funkcioniranje
željezniĉkih linija koje ne prolaze samo jednom infrastrukturnom mrežom. Oni će posebno imati
za cilj da garantiraju optimalnu konkurentnost meĊunarodnog željezniĉkog teretnog saobraćaja i
da osiguraju uĉinkovitu iskorištenost Transeuropske željezniĉke teretne mreže. Oni smiju
osnovati takve zajedniĉke organizacije koje će omogućiti da do toga doĊe. Svaka saradnja ili
zajedniĉka organizacija obvezatno će biti po pravilima ove Direktive.
(4) Osim u sluĉaju posebnih aranžmana po Ĉlanu 8(2), upravitelji infrastruktura pobrinut će se
da se shema nametanja taksi bazira na istim principima po cijeloj njihovoj mreži.
(5) Upravitelji infrastruktura osigurat će da primjena sheme za takse rezultira jednakim i
nediskriminatorskim taksama za razna željezniĉka preduzeća koja obavljaju usluge iste vrste u
sliĉnom dijelu tržišta i da stvarno primjenjene takse budu u skladu s pravilima iz izvještaja o
mreži.
(6) Upravitelj infrastrukture ili tijelo za takse poštivat će komercijalnu povjerljivost informacija
koje dobiju od podnositelja molbi.

Ĉlan 5.
(Usluge)
(1) Željezniĉka će preduzeća imati pravo, na nediskriminatorskoj osnovi, na minimalni pristupni
paket i na pristup prugom do uslužnih objekata opisanih u Prilogu II. Isporuka usluga iz Priloga
II, toĉka 2 vršit će se na nediskriminatorski naĉin s time da se zahtjeve željezniĉkih preduzeća
smije odbiti jedino ako postoje izvedive alternative po tržišnim uvjetima. Ako jedan upravitelj
inrastrukture ne nudi usluge, davatelj "glavne infrastrukture" uložit će sve razumne napore da
omogući pružanje tih usluga.
(2) U sluĉaju da upravitelj infrastrukture nudi neki asortiman usluga opisanih u Prilogu II, toĉka
3 kao dodatne usluge, on će iste na zahtjev dostaviti željezniĉkom preduzeću.
(3) Željezniĉka preduzeća mogu zatražiti daljnji asortiman pratećih usluga, navedenih u Prilogu
II, toĉka 4 od upravitelja infrastrukture ili od drugih dobavljaĉa. Upravitelj infrastrukture nije
dužan isporuĉiti te usluge.

Ĉlan 6.
(Troškovi infrastrukture i raĉuni)
(1) Države ĉlanice će propisati uvjete, ukljuĉujući kada je primjereno i avanse, kako bi osigurale
da, u normalnim uvjetima poslovanja i kroz jedan razumni vremenski period, raĉuni nekog
upravitelja infrastrukture barem izjednaĉavaju dohodak od taksi za infrastrukturu, viškove od
ostalih komercijalnih aktivnosti i financiranje države s jedne strane, i izdatke infrastrukture s
druge strane.
Bez štete za moguću dugoroĉnu namjenu korisnikova pokrića infrastrukturnih troškova za sve
naĉine prijevoza na bazi poštene i nediskriminatorske konkurencije izmeĊu raznih naĉina, u
sluĉaju kada željezniĉki prijevoz može biti konkurentan s ostalim naĉinima prijevoza, unutar
346
okvira za nametanje taksi iz Ĉlana 7 i 8, država ĉlanica može zahtijevati od upravitelja
infrastrukuture da svoje raĉune izbalansira bez financiranja države.
(2) Upraviteljima infrastruktura će se osigurati, s dužnim osvrtom na sigurnost i na održavanje i
poboljšanje kvalitete infrastrukturnih usluga, poticaji kako bi smanjili troškove za davanje
infrastrukture i visinu pristupnih taksi.
(3) Države ĉlanice će se pobrinuti da se davanje iz stav 2 realizira bilo kroz ugovorni sporazum,
izmeĊu nadležnog organa i upravitelja infrastrukture na rok od najmanje tri godine, koji predviĊa
financiranje države bilo putem uspostavljanja primjerenih regulatornih mjera s odgovarajućom
snagom.
(4) U sluĉaju kada postoji ugovorni sporazum, uvjeti ugovora i struktura plaćanja dogovorena
za osiguranje sredstava upravitelju infrastrukture bit će utanaĉeni unaprijed na naĉin da pokrivaju
cijeli rok trajanja ugovora.
(5) Naĉin raspodjele troškova bit će utvrĊen. Države ĉlanice mogu tražiti prethodno odobrenje.
Taj naĉin treba osuvremenjivati od vremena do vremena prema najboljoj meĊunarodnoj praksi.

Ĉlan 7.
(Principi za nametanje taksi)
(1) Takse za upotrebu željezniĉke infrastrukture plaćaju se upravitelju infrastrukture i koriste za
financiranje njegovog poslovanja.
(2) Države ĉlanice mogu tražiti od upravitelja infrastrukture da dostavi sve potrebne informacije
o nametnutim taksama. Upravitelj infrastrukture mora, u tom pogledu, biti u mogućnosti
dokazati da su takse za infrastrukturu koje su stvarno fakturirane pojedinom prijevozniku, po
Ĉlanovima 4 do 12, u skladu sa metodologijom, pravilima i, kada je takav sluĉaj, skalama iz
izvještaja o mreži.
(3) Bez štete za odredbe stav 4 ili 5 ili Ĉlana 8, takse za minimalni pristupni paket i pristup
prugom do uslužnih objekata bit će u visini troškova nastalih kao rezultat obavljanja željezniĉke
usluge.
(4) Taksa za infrastrukturu smije sadržavati jednu taksu koja odražava nedovoljnost kapaciteta
infrastrukturnog segmenta kojeg je moguće identificirati tokom perioda zakrĉenosti.
(5) Taksa za infrastrukturu smije se mijenjati na naĉin da vodi raĉuna o trošku u vezi posljedica
na okoliš izazvanih vožnjom voza. Ta će promjena biti razliĉita prema veliĉini izazvane
posljedice.
MeĊutim, nametanje troškova za zaštitu okoliša koje dovodi do povećanja sveukupnog prihoda
upravitelja infrastrukture bit će dopušteno jedino ako se takvo nametanje primjenjuje u visini
usporedivoj s konkurentnim naĉinima prijevoza.
U sluĉaju kada ne postoji usporediva visina troškova nametnutih za zaštitu okoliša u ostalim
konkurentnim naĉinima prijevoza, ta promjena ne smije dovesti do sveukupne promjene u
prihodu upravitelja infrastrukture. Ako je usporediva visina troškova za zaštitu okoliša uvedena
za željeznicu i konkurentne naĉine prijevoza i to stvara dodatni prihod, na državama ĉlanicama je
da odluĉe o tome kako koristiti taj prihod.
(6) Kako bi se izbjegle nepoželjne nesrazmjerne fluktuacije, za takse iz stavova 2, 4 i 5 mogu se
odrediti prosjeĉne vrijednosti za jedno razumno podruĉje žejezniĉkih usluga i vremena. Ipak,
relativne visine taksi za infrastrukturu odnosit će se na troškove koji se mogu pripisati uslugama.
(7) Isporuka usluga iz Priloga II, toĉka 2, neće biti pokrivena ovim Ĉlanom. Bez štete za
naprijed navedeno, pri odreĊivanju cijena za usluge iz Priloga II, toĉka 2, vodit će se raĉuna o
konkurentskom položaju željezniĉkog prijevoza.
(8) Kada usluge iz Priloga II, toĉke 3 i 4 kao dodatne i prateće usluge nudi samo jedan
dobavljaĉ, taksa nametnuta za jednu takvu uslugu odnosit će se na trošak pružanja te usluge
izraĉunat na bazi stvarnog nivoa uporabe.
(9) Takse mogu biti nametnute za kapacitet korišten u svrhu održavanja infrastrukture. Te takse
neće prijeći neto gubitak prihoda upravitelja infrastrukture prouzroĉen održavanjem.

347
 Ĉlan 8.
(Izuzeci u principima za nametanje taksi)
(1) Kako bi se postigao puni povrat troškova koje je upravitelj infrastrukture imao, država
ĉlanica smije, ukoliko tržište to može podnijeti, nametnuti povišenja na bazi uĉinkovitih,
transparentnih i nediskriminatorskih principa, uz istovremeno garantiranje optimalne
konkurentnosti posebno meĊunarodnog željezniĉkog prijevoza tereta. Sustav plaćanja taksi
poštivat će povećanja produktivnosti koja postignu željezniĉka preduzeća.
Visina taksi ne smije, meĊutim, iskljuĉiti upotrebu infrastrukture od strane tržišnih segmenata
koji mogu platiti barem trošak nastao direktno kao rezultat obavljanja željezniĉke usluge, plus
stopu povrata koju tržište može podnijeti.
(2) Za specifiĉne investicijske projekte, u budućnosti, ili koji su završeni najviše 15 godina prije
stupanja na snagu ove Direktive, upravitelj infrastrukture smije nametnuti ili nastaviti nametati
veće takse na bazi dugoroĉnih troškova takvih projekata ako isti povećavaju uĉinkovitost i/ili
rentabilnost a ne bi mogli ili nisu mogli biti poduzeti na drugi naĉin. Takav aranžman plaćanja
taksi smije ugraditi i sporazume o podjeli rizika vezanog za nova ulaganja.
(3) Radi sprijeĉavanja diskriminacije, trebat će osigurati da bilo koje odreĊene prosjeĉne i
marginalne takse upravitelja infrastrukture za jednake uporabe budu usporedive a da usporedive
usluge u istom segmentu tržišta podliježu istim taksama. Upravitelj infrastrukture pokazat će u
izvještaju o mreži da sustav plaćanja taksi ispunjava te zahtjeve ukoliko i u onoj mjeri u kojoj to
može uĉiniti ne otkivajući povjerljive poslovne informacije.
(4) Ako neki upravitelj infrastrukture namjerava promijeniti bitne elemente sistema nametanja
taksi iz stav 1, te će promjene objaviti najmanje tri mjeseca unaprijed.

Ĉlan 9.
(Popusti)
(1) Bez štete za odredbe Ĉlana 81, 82, 86 i 87 Ugovora i unatoĉ Ĉlanu 7(3) ove Direktive, svaki
popust na takse nametnute nekom željezniĉkom preduzeću od strane upravitelja infrastrukture, za
bilo koju uslugu, bit će u skladu s kriterijima iz ovog Ĉlana.
(2) Uz iznimku stav 3, popusti će biti ograniĉeni na stvarnu uštedu administrativnih troškova za
upravitelja infrastrukture. Pri odreĊivanju visine popusta, ne smije se uzeti u obzir ušteda
troškova koja je već sadržana u nametnutoj taksi.
(3) Upravitelji mogu uvesti sheme na raspolaganju svim korisnicima infrastrukture, za posebne
prometne tokove, kojima daju vremenski ograniĉene popuste kako bi potaknuli razvoj novih
željezniĉkih usluga, ili popuste kojima potiĉu upotrebu linija koje se u znaĉajnoj mjeri
nedovoljno koriste.
(4) Popusti se smiju odnositi iskljuĉivo na takse nametnute za odreĊeni dio infrastrukture.
(5) Sliĉne sheme popusta primjenjivat će se za sliĉne usluge.

Ĉlan 10.
(Scheme kompenzacije za neplaćene troškove za zaštitu okoliša, nesreće i infrastrukturu)
(1) Države ĉlanice smiju uvesti jednu vremenski ograniĉenu shemu kompenzacije za upotrebu
željezniĉke infrastrukture za dokažljivo neplaćene troškove za zaštitu okoliša, nesreću i
infrastrukturu konkurentskih naĉina prijevoza u onom obimu u kojem ti troškovi prelaze iste
takve troškove željeznice.
(2) U sluĉaju kada prijevoznik koji prima kompenzaciju uživa neko ekskluzivno pravo,
kompenzacija mora biti popraćena s odgovarajućim povlasticama za korisnike.
(3) Korištena metodologija i izvršeni obraĉuni moraju biti na raspolaganju javnosti. Posebno
treba biti moguće pokazati specifiĉne nezaraĉunate troškove konkurentne prijevozne
infrastrukture koji se izbjegavaju i osigurati da se shema odobrava preduzećima pod
nediskriminatorskim uvjetima.
(4) Države ĉlanice osigurat će da ta shema bude kompatibilna sa Ĉlanovima 73, 87 i 88
Ugovora.
348
 Ĉlan 11.
(Shema u vezi uĉinka)
(1) Sheme nametanja taksi za infrastrukturu će kroz shemu uĉinka poticati željezniĉka
preduzeća i upravitelja infrastrukture da prekide svedu na minimum i da poboljšaju uĉinak
željezniĉke mreže. To može ukljuĉivati i penale za radnje koje dovode do prekida u radu mreže,
kompenzacije za preduzeća koja trpe zbog prekida i premije kojima se nagraĊuje uĉinak bolji od
planiranog.
(2) Osnovni principi sheme uĉinka važit će po ĉitavoj mreži.

Ĉlan 12.
(Takse za rezervu)
Upravitelji infrastrukture mogu nametnuti plaćanje jedne primjerene takse za kapacitet koji se
traži ali se ne koristi.
Ta će taksa osiguravati poticaje za uĉinkovitu upotrebu kapaciteta.
Upravitelj infrastrukture uvijek će biti u mogućnosti obavijestiti neku zainteresiranu stranku o
infrastrukturnom kapacitetu koji je dodijeljen željezniĉkim preduzećima korisnicima.

POGLAVLJE III
RASPODJELA INFRASTRUKTURNOG KAPACITETA
Ĉlan 13.
(Prava na kapacitet)
(1) Raspodjelu infrastrukturnog kapaciteta vrši upravitelj infrastrukture, a nakon što je isti
dodijeljen nekom podnositelju molbe primatelj ga ne smije prenijeti drugom preduzeću ili službi.
Bilo kakva trgovina infrastrukturnim kapacitetom zabranjena je i dovest će do iskljuĉenja iz
daljnje raspodjele kapaciteta.
Upotreba kapaciteta od strane željezniĉkog preduzeća kad obavlja posao nekog podnositelja
molbe koji nije željezniĉko preduzeća neće se smatrati prijenosom.
(2) Pravo na korištenje specifiĉnog infrastrukturnog kapaciteta u obliku nekog željezniĉkog
pravca smije se odobriti podnositeljima molbi u maksimalnom trajanju od jednog perioda radnog
voznog reda.
Upravitelj infrastrukture i podnositelj molbe mogu zakljuĉiti okvirni ugovor kako stoji u Ĉlanu
17 za upotrebu kapaciteta na odgovarajućoj željezniĉkoj infrastrukturi i na dulji rok od jednog
perioda radnog voznog reda.
(3) Odgovarajuća prava i obveze izmeĊu upravitelja infrastruktura i podnositelja molbi u
pogledu neke dodjele kapaciteta bit će propisana u ugovorima ili zakonskoj regulativi.

Ĉlan 14.
(Raspodjela kapaciteta)
(1) Države ĉlanice mogu odrediti okvir za raspodjelu infrastrukturnog kapaciteta uz istovremeno
poštivanje neovisnosti upravljanja kako stoji u ĉlanu 4 Direktive 91/440/EEZ. Bit će odreĊena
posebna pravila za raspodjelu kapaciteta. Postupke za raspodjelu kapaciteta provodi upravitelj
infrastrukture. Upravitelj infrastrukture će posebno osigurati da se raspodjela infrastrukturnog
kapaciteta vrši pošteno i nediskriminatorski te u skladu s pravom Zajednice.
(2) U sluĉaju kada upravitelj infrastrukture po svom pravnom obliku, organizaciji ili funkcijama
odluĉivanja nije neovisan od nekog željezniĉkog preduzeća, funkcije iz stav 1 i opisane u ovom
poglavlju vršit će tijelo za raspodjelu koje je neovisno po svom pravnom obliku, organizaciji i
odluĉivanju od bilo kojeg željezniĉkog preduzeća.
(3) Upravitelji infrastrukture i tijela za raspodjelu poštivat će komercijalnu povjerljivost datih
im informacija.

349
 Ĉlan 15.
(Saradnja prilikom raspodjele infrastrukturnog kapaciteta u sluĉaju više od jedne mreţe)
(1) Upravitelji infrastruktura suraĊivat će kako bi omogućili uĉinkovito stvaranje i raspodjelu
infrastrukturnog kapaciteta koji ne prolazi samo jednom mrežom. Oni će organizirati
meĊunarodne željezniĉke pravce, posebno u okviru Transeuropske željezniĉke teretne mreže.
Utvrdit će i primjerene postupke da do toga doĊe. Ti će postupci biti obvezatni po pravilima iz
ove Direktive.
Postupci utvrĊeni za usklaĊivanje raspodjele infrastrukturnog kapaciteta na meĊunarodnoj razini
povezivat će predstavnike upravitelja infrastruktura svih željezniĉkih infrastruktura ĉije odluke o
raspodjeli imaju utjecaja na više od samo jednog upravitelja infrastruktue. Odgovarajući
predstavnici upravitelja infrastruktura izvan Zajednice mogu biti povezani s tim postupcima.
Komisija će biti informirana i pozvana da prisustvuje kao promatraĉ.
(2) Na sastanku ili prilikom druge aktivnosti radi raspodjele inrastrukturnog kapaciteta za
željezniĉke usluge trans mreže, odluke će donositi samo predstavnici upravitelja infrastruktura.
(3) Sudionici suradnje iz stav 1 osigurat će da njezino ĉlanstvo, naĉini rada i svi relevantni
kriteriji koji se korise za ocjenjivanje i raspodjelu infrastrukturnog kapaciteta budu stavljeni na
raspolaganje javnosti.
(4) SuraĊujući zajedno kako stoji u stavku 1, upravitelji infrastruktura ocjenjivat će potrebu za
meĊunarodnim željezniĉkim pravcima, i kada se potreba ukaže iste mogu predlagati i
organizirati, kako bi olakšali prometovanje teretnih vozova koji ovise o ad hoc zahtjevu iz Ĉlana
23. Takvi unaprijed organizirani meĊunarodni željezniĉki pravci bit će stavljeni na raspolaganje
podnositeljima molbi preko nekog od upravitelja infrastruktura sudionika.

Ĉlan 16.
(Podnositelji molbi)
(1) Molbe za infrastrukturni kapacitet mogu podnijeti željezniĉka preduzeća i njihove
meĊunarodne grupacije te, na podruĉjima onih država ĉlanica koje to dopuštaju, ostali
podnositelji molbi koji odgovaraju definiciji iz Ĉlana 2(b). Države ĉlanice mogu dozvoliti i
drugim podnositeljima molbi da podnesu molbu za infrastrukturni kapacitet na njihovom
podruĉju.
(2) Upravitelj infrastrukture može odrediti zahtjeve u pogledu podnositelja molbi kako bi
osigurao da njegova legitimna oĉekivanja glede budućih prihoda i korištenja infrastrukture budu
zajamĉena. Ti će zahtjevi biti primjereni, transparentni i nediskriminatorski. Zahtjevi će biti
objavljeni kao dio principa za raspodjelu u izvještaju o mreži, a i Komisija će o njima biti
obaviještena.
(3) Zahtjevi iz stav 2 smiju sadržavati samo dostavu financijske garancije koja ne smije prijeći
primjerenu granicu proporcionalnu s predviĊenom razinom aktivnosti podnositelja molbe, i
uvjerenje o sposobnosti izrade odgovarajućih ponuda za infrastrukturni kapacitet.

Ĉlan 17.
(Okvirni ugovori)
(1) Bez štete za odredbe Ĉlana 81, 82 i 86 Ugovora, s podnositeljem molbe može se zakljuĉiti
okvirni ugovor. U takvom okvirnom ugovoru navode se karakteristike infrastrukturnog
kapaciteta kojeg podnositelj molbe traži i koji mu se nudi u trajanju dužem od jednog perioda
radnog voznog reda. Okvirni ugovor neće detaljno navoditi željezniĉki pravac, ali će biti takav
da nastoji zadovoljiti legitimne komercijalne potrebe podnositelja molbe. Država ĉlanica može
tražiti prethodno odobrenje takvog okvirnog ugovora od strane regulatornog tijela iz Ĉlana 30
ove Direktive.
(2) Okvirni ugovori neće biti takvi da unaprijed iskljuĉuju upotrebu dotiĉne infrastrukture od
strane ostalih podnositelja molbi ili za druge usluge.
(3) Okvirni će ugovor dozvoljavati poboljšanje ili ograniĉavanje svojih odredaba kako bi
omogućio bolju upotrebu željezniĉke infrastrukture.
350
(4) Okvirni ugovor može sadržavati i ugovorne kazne ukoliko bi bilo potrebno mijenjati ili
raskinuti ugovor.
(5) Okvirni ugovori su u principu na rok od pet godina. U posebnim sluĉajevima, upravitelj
infrastrukture može pristati na kraći ili duži rok. Svaki rok duži od pet godina bit će opravdan
postojanjem komercijalnih ugovora, posebnih ulaganja ili rizika.
Rok duži od deset godina bit će moguć samo u iznimnim sluĉajevima, posebno u sluĉaju velikog,
dugoroĉnog ulaganja, a naroĉito ako je takvo ulaganje pokriveno s ugovornim obvezama.
(6) Uz istovremeno poštivanje komercijalne povjerljivosti, opći karakter svakog okvirnog
ugovora bit će stavljen na raspolaganje svakoj zainteresiranoj stranci.

Ĉlan 18.
(Plan procesa raspodjele)
(1) Upravitelj infrastrukture pridržavat će se plana raspodjele kapaciteta iz Priloga III.
(2) Upravitelji infrastruktura dogovorit će se sa ostalim upraviteljima relevantnih infrastruktura
kojih se to tiĉe o tome koje meĊunarodne željezniĉke pravce treba ukljuĉiti u radni vozni red,
prije poĉetka konzultacija o nacrtu radnog voznog reda. Izmjene će se vršiti jedino ako su
apsolutno neophodne.

Ĉlan 19.
(Molba)
(1) Podnositelji molbe mogu, na bazi javnog ili pravatnog prava, podnijeti molbe upravitelju
infrastrukture kako bi zatražili ugovor kojim im se daju prava na upotrebu infrastrukture uz
plaćanje takse kako je propisano u poglavlju II.
(2) Zahtjevi u vezi redovitog radnog voznog reda moraju voditi raĉuna o krajnjim rokovima iz
Priloga III.
(3) Podnositelj molbe koji je strana u okvirnom ugovoru podnosi molbu u skladu s tim
ugovorom.
(4) Podnositelji molbe mogu zatražiti infrastrukturni kapacitet koji ne prolazi samo jednom
mrežom na naĉin da podnesu molbu jednom upravitelju infrastrukture. Tom upravitelju
infrastrukture tada je dopušteno da djeluje u ime podnositelja molbe i da zatraži kapacitet kod
ostalih upravitelja relevantne infrastrukture.
(5) Upravitelji infrastruktura osigurat će, u sluĉaju infrastrukturnog kapaciteta koji ne prolazi
samo jednom mrežom, da podnositelji molbe mogu podnijeti molbu direktno nekom
zajedniĉkom tijelu kojega upravitelji infrastruktura mogu uspostaviti.

Ĉlan 20.
(Izrada rasporeda)
(1) Upravitelj infrastrukture će u granicama mogućnosti udovoljiti svih zahtjevima za
infrastrukturnim kapacitetom, ukljuĉujući zahtjevima za željezniĉke pravce koji ne prolaze samo
jednom mrežom, i maksimalno će voditi raĉuna o uĉinku svih ograniĉenja na podnositelje molbe,
ukljuĉujući gospodarski uĉinak na njihovo poslovanje.
(2) Upravitelj infrastrukture može dati prioritet specifiĉnim uslugama u procesu izrade
rasporeda i usklaĊivanja, ali iskljuĉivo kako je predviĊeno u Ĉlanovima 22 i 24.
(3) Upravitelj infrastrukture će konzultirati zainteresirane strane o nacrtu radnog voznog reda i
dat će im najmanje mjesec dana da iznesu svoja stajališta. Zainteresirane strane ukljuĉuju sve one
koji su zatražili infrastrukturni kapacitet kao i ostale strane koje žele imati priliku dati komentar
o tome kako radni vozni red može uticati na njihovu mogućnost da pribave željezniĉke usluge
tokom perioda radnog voznog reda.
(4) Upravitelj infrastrukture poduzet će primjerene mjere za rješavanje svih bojazni koje su
izražene.

351
 Ĉlan 21.
(Proces usklaĊivanja)
(1) Tokom procesa izrade rasporeda iz Ĉlana 20, kada se upravitelj infrastrukture suoĉi sa
suprotnostima izmeĊu raznih zahtjeva on će pokušati, usklaĊivanjem zahtjeva, osigurati najbolje
moguće rješavanje svih zahtjeva.
(2) Kada se pojavi situacija koja zahtijeva usklaĊivanje, upravitelj infrastrukture ima pravo da u
razumnim granicama predloži infrastrukturni kapacitet koji se razlikuje od kapaciteta kakav je
zatražen.
(3) Upravitelj infrastrukture pokušat će, kroz konzultacije s odgovarajućim podnositeljima
molbi, postići rješenje svih suprotnosti.
(4) Principi koji ureĊuju proces usklaĊivanja bit će definirani u izvještaju o mreži.
Isti će posebno odražavati teškoću ureĊivanja meĊunarodnih željezniĉkih pravaca i posljedicu
koju mijenjanje može imati na druge upravitelje infrastruktura.
(5) Kada zahtjevi za infrastrukturnim kapacitetom ne mogu biti zadovoljeni bez usklaĊivanja,
upravitelj infrastrukture pokušat će zadovoljiti sve zahtjeve kroz usklaĊivanje.
(6) Bez štete za postojeće prizivne postupke i za odredbe Ĉlana 30, u sluĉaju sporova u vezi
raspodjele infrastrukturnog kapaciteta, na raspolaganje će biti stavljen jedan sustav za rješavanje
sporova kako bi se takvi sporovi promptno riješili. Ako se taj sustav primijeni, odluka treba biti
donijeta u krajnjem roku od 10 radnih dana.

Ĉlan 22.
(Zakrĉena infrastruktura)
(1) U sluĉaju kada nakon usklaĊivanja zatraženih pravaca i konzultacija s podnositeljima molbi
nije moguće udovoljiti zahtjevima za infrastrukturnim kapacitetom na odgovarajući naĉin,
upravitelj infrastrukture tada odmah mora objaviti da je element infrastrukture na kojemu se to
dogodilo zakrĉen. To isto treba uĉiniti i za infrastrukturu za koju se može pretpostaviti da će
trpjeti od nedovoljnog kapaciteta u bliskoj budućnosti.
(2) Pošto se za infrastrukturu objavi da je zakrĉena, upravitelj infrastrukture će izvršiti analizu
kapaciteta kako je opisano u Ĉlanu 25, ukoliko se već ne primjenjuje plan poboljšanja kako je
opisano u Ĉlanu 26.
(3) Kada takse sukladno Ĉlanu 7(4) nisu nametnute ili nisu postigle zadovoljavajući rezultat a
infrastruktura je proglašena zakrĉenom, upravitelj infrastrukture može uz ostalo koristiti
prioritetne kriterije za raspodjelu infrastrukturnog kapaciteta.
(4) Prioritetni kriteriji vodit će raĉuna o važnosti neke usluge za društvo, u odnosu na neku
drugu uslugu koja će zbog toga biti iskljuĉena.
Kako bi se u tom okviru garantirao razvoj adekvatnih transportnih usluga, posebno kako bi se
udovoljilo zahtjevima javne usluge ili unaprijedio razvoj željezniĉkog teretnog saobraćaja,
države ĉlanice mogu poduzeti sve potrebne mjere, pod nediskriminatorskim uvjetima, da
osiguraju da se takvim uslugama dade prioritet prilikom raspodjele infrastrukturnog kapaciteta.
Države ĉlanice mogu, kada je primjereno, odobriti kompenzaciju upravitelju infrastrukture koja
odgovara gubitku prihoda vezanog za potrebu da se odreĊeni kapacitet dodijeli odreĊenim
uslugama sukladno prethodnom podstavku.
To će obuhvaćati uzimanje u obzir posljedice takvog iskljuĉenja u drugim državama ĉlanicama.
(5) Prilikom odreĊivanja prioritetnih kriterija, odgovarajuća pažnja će se posvetiti važnosti
usluga prijevoza tereta a posebno meĊunarodnih usluga prijevoza tereta.
(6) Postupci koji će se primjenjivati i kriteriji korišteni u sluĉaju zakrĉene infrastrukture bit će
navedeni u izvještaju o mreži.

Ĉlan 23.
(Ad hoc zahtjevi)
(1) Upravitelj infrastrukture odgovorit će na ad hoc zahtjeve za pojedinim željezniĉkim
pravcima ĉim prije no u svakom sluĉaju u roku od pet radnih dana. Dostavljene informacije o
352
raspoloživom rezervnom kapacitetu bit će stavljene na raspolaganje svim podnositeljima molbi
koji eventualno žele koristiti taj kapacitet.
(2) Upravitelji infrastruktura će po potrebi izvršiti procjenu potreba za rezervnim kapacitetom
kojega treba držati na raspolaganju unutar konaĉnog isplaniranog voznog reda, što će im
omogućiti da brzo odgovore na predvidive ad hoc zahtjeve za kapacitetom. To će isto vrijediti i u
sluĉajevima zakrĉene infrastrukture.

Ĉlan 24.
(Specijalizirana infrastruktura)
(1) Bez štete za stavak 2, smatrat će se da je infrastrukturni kapacitet na raspolaganju za
upotrebu za sve vrste usluga koje odgovaraju karakteristikama potrebnima za prometovanje po
željezniĉkoj pruzi.
(2) Kada postoje odgovarajuće alternativne rute, upravitelj infrastrukture može, nakon
konzultacija sa zainteresiranim stranama, odrediti da se pojedina infrastruktura koristi za toĉno
odreĊene vrste saobraćaja.
Ne kršeći odredbe Ĉlana 81, 82 i 86 Ugovora, nakon što je tako odreĊeno, upravitelj
infrastrukture može prilikom raspodjele infrastrukturnog kapaciteta dati prioritet toj vrsti
saobraćaja.
Takvo odreĊenje ne sprijeĉava da dotiĉnu infrastrukture koriste i ostale vrste saobraćaja kada
postoji kapacitet i kada vozni park zadovoljava tehniĉke karakteristike potrebne za prometovanje
na liniji.
(3) Kada je infrastruktura odreĊena sukladno stavku 2, to će biti opisano u izvještaju o mreži.

Ĉlan 25.
(Analiza kapaciteta)
(1) Cilj analize kapaciteta je utvrditi ograniĉenja na infrastrukturnom kapacitetu koja
sprijeĉavaju da se zahtjevima za kapacitetom udovolji na primjereni naĉin, i predložiti metode
koje će omogućiti da se udovolji dodatnim zahtjevima. Takvom analizom utvrdit će se razlozi
zakrĉenosti kao i mjere koje bi se mogle poduzeti kratkoroĉno i srednjoroĉno radi ublažavanja
zakrĉenosti.
(2) U analizi će se razmatrati infrastruktura, radni postupci, vrsta raznih usluga koje se obavljaju
i uĉinak svih tih faktora na kapacitet infrastrukture. Mjere koje valja razmatrati obuhvaćat će
posebno preusmjeravanje linija, ponovno vremensko usklaĊivanje linija, promjene brzina i
poboljšanja infrastrukture.
(3) Analiza kapaciteta bit će završena u roku od šest mjeseci od utvrĊivanja zakrĉenosti
infrastrukture.

Ĉlan 26.
(Plan poboljšanja kapaciteta)
(1) U roku od šest mjeseci nakon završetka analize kapaciteta, upravitelj infrastrukture napravit
će plan poboljšanja kapaciteta.
(2) Plan poboljšanja kapaciteta bit će predstavljen nakon konzultacija s korisnicima relevantne
zakrĉene infrastrukture.
Plan će utvrĊivati:
a) razloge zakrĉenosti;
b) vjerojatan budući razvoj saobraćaja;
c) ograniĉenja u razvoju infrastrukture;
d) opcije i troškove za poboljšanje kapaciteta, ukljuĉujući vjerojatne promjene pristupnih taksi.
U njemu će se takoĊer, na bazi analize troškova i koristi od mogućih utvrĊenih mjera, odrediti
akcija koju valja poduzeti da se poboljša kapacitet infrastrukture, ukljuĉujući kalendar za
provedbu mjera.
Plan može biti podložan prethodnom odobrenju od strane države ĉlanice.
353
(3) Upravitelj infrastrukture prestat će ubirati bilo kakve takse nametnute za relevantnu
infrastrukturu po Ĉlanu 7(4) u sluĉajevima kada:
a) ne napravi plan za poboljšanje kapaciteta; i
b) ne postigne nikakav napredak s planom djelovanja utvrĊenim u planu za poboljšanje
kapaciteta.
MeĊutim, upravitelj infrastrukture može, ovisno o odobrenju regulatornog tijela iz Ĉlana 30 i
dalje ubirati te takse ako:
a) plan za poboljšanje kapaciteta ne može biti realiziran iz razloga izvan njegove kontrole; ili
b) raspoložive opcije nisu održive gospodarski ili financijski.

Ĉlan 27.
(Upotreba ţeljezniĉkih pravaca)
(1) Posebno za zakrĉenu infrastrukturu upravitelj infrastrukture tražit će napuštanje željezniĉkog
pravca koji je, tokom perioda od najmanje mjesec dana, korišten ispod graniĉne kvote koju treba
odrediti u izvještaju o mreži, osim ukoliko je do toga došlo iz negospodarskih razloga izvan
kontrole prijevoznika.
(2) U izvještaju o mreži upravitelj infrastrukture može navesti uvjete pod kojima će ranije razine
korištenja željezniĉkih pravaca biti uzete u obzir pri odreĊivanju prioriteta za proces raspodjele.

Ĉlan 28.
(Infrastrukturni kapacitet za planirano odrţavanje)
(1) Zahtjevi za infrastrukturnim kapacitetot radi održavanja koje treba obaviti podnosit će se
tokom procesa izrade rasporeda.
(2) Upravitelj infrastrukuture vodit će raĉuna na primjereni naĉin o utjecaju infrastrukturnog
kapaciteta rezerviranog za planirano održavanje pruge na podnositelje molbi.

Ĉlan 29.
(Specijalne mjere koje treba poduzeti u sluĉaju poremećaja)
(1) U sluĉaju poremećaja u saobraćajanju vozova izazvanog tehniĉkom smetnjom ili nesrećom
upravitelj infrastrukture mora poduzeti potrebne korake za uspostavljanje normalne situacije. U
tu svrhu on će napraviti plan za sluĉaj nepredviĊenih okolnosti u kojem će navesti razne javne
organe koje treba obavijestiti u sluĉaju težih nesreća ili većih poremećaja u saobraćaju vozova.
(2) U sluĉaju nesreće i u sluĉaju kada je to apsolutno neophodno zbog prekida koji
infrastrukturu ĉini privremeno neuporabljivom, dodijeljeni pravci mogu biti povuĉeni bez
upozorenja za vrijeme potrebno da se sustav popravi.
(3) Upravitelj infrastrukture može, ukoliko to smatra potrebnim, zatražiti od željezniĉkih
preduzeća da mu stave na raspolaganje resurse za koje smatra da su najprimjereniji za što brže
uspostavljanje normalne situacije.
(4) Države ĉlanice mogu tražiti od željezniĉkih preduzeća da budu ukljuĉena u osiguranje
provedbe sigurnosnih standarda i pravila i u praćenje vlastitog poštivanja istih.

POGLAVLJE IV
OPĆE MJERE
Ĉlan 30.
(Regulatorno tijelo)
(1) Ne kršeći odredbe Ĉlana 21(6), države ĉlanice će uspostaviti jedno regulatorno tijelo. To će
tijelo, koje može biti Ministarstvo nadležno za pitanja prijevoza ili neki drugi organ, biti
neovisno po svojoj organizaciji, financijskim odlukama, pravnoj strukturi i odluĉivanju od bilo
kojeg upravitelja infrastrukture, tijela za takse, tijela za raspodjelu infrastrukture ili podnositelja
molbi. Tijelo će funkcionirati po principima iz ovog Ĉlana s time da prizivna funkcija i
regulatorna funkcija mogu biti dodijeljene zasebnim tijelima.
354
(2) Podnositelj molbe imat će pravo žalbe regulatornom tijelu ako smatra da je bio nepošteno
tretiran, diskriminiran ili da je na bilo koji naĉin oštećen, a posebno ima pravo žalbe na odluke
usvojene od strane upravitelja infrastrukture ili kada je takav sluĉaj od strane željezniĉkog
preduzeća u vezi:
a) izvještaja o mreži;
b) kriterija sadržanih u tom izvještaju;
c) postupka raspodjele infrastrukture i rezultata postupka;
d) sheme nametanja taksi;
e) visine ili strukture taksi za infrastrukturu koju se traži, ili se može tražiti, da on plati;
f) potvrde o sigurnosti, te provedbe i praćenja sigurnosnih standarda i pravila.
(3) Regulatorno će tijelo voditi brigu o tome da su takse koje upravitelj infrastrukture odredi u
skladu s poglavljem II i da nisu diskriminatorske. Pregovori izmeĊu podnositelja molbi i
upravitelja infrastrukture o visini taksi za infrastrukturu dopušteni su jedino ako se vrše pod
nadzorom regulatornog tijela. Regulatorno će tijelo intervenirati ako postoji vjerojatnost da su
pregovori u suprotnosti sa zahtjevima ove Direktive.
(4) Regulatorno će tijelo imati ovlaštenje da traži relevantne informacije od upravitelja
infrastrukture, podnositelja molbe i bilo koje ukljuĉene treće strane unutar dotiĉne države
ĉlanice, i te informacije moraju biti dostavljene bez nepotrebnog kašnjenja.
(5) Od regulatornog će se tijela tražiti da odluĉuje o svim pritužbama i da poduzme korake da se
situacija ispravi u roku od najviše dva mjeseca od primitka svih informacija.
Unatoĉ odredbe iz stav 6, odluka regulatornog tijela bit će obvezivajuća za sve strane na koje se
ta odluka odnosi.
U sluĉaju žalbe na odluku o neodobravanju infrastrukturnog kapaciteta, ili zbog uvjeta ponude za
kapacitet, regulatorno će tijelo ili potvrditi da nije potrebno mijenjati odluku upravitelja
infrastruture ili će zatražiti promjenu te odluke u skladu s uputama koje regulatorno tijelo
navede.
(6) Države ĉlanice poduzet će mjere potrebne kako bi osigurale da odluke donijete po
regulatornom tijelu budu podložne sudskoj reviziji.

Ĉlan 31.
(Saradnja regulatornih tijela)
Nacionalna regulatorna tijela izmjenjivat će informacije o svome radu i o principima i praksama
odluĉivanja radi usklaĊivanja njihovih principa odluĉivanja po cijeloj Zajednici. Komisija će ih
podupirati u toj zadaći.

Ĉlan 32.
(Izdavanje potvrda o sigurnosti)
(1) Aranžmani za izdavanje potvrda o sigurnosti za željezniĉka preduzeća koja jesu ili će biti
osnovana u Zajednici i za meĊunarodne grupacije koje ona ĉine bit će u skladu s ovim Ĉlanom.
(2) Države ĉlanice pobrinut će se da se na njihovim podruĉjima podnosi potvrda o sigurnosti u
kojoj su odreĊeni sigurnosni zahtjevi željezniĉkih preduzeća kako bi se osigurala sigurna usluga
na odgovarajućim rutama.
(3) Da bi dobilo potvrdu o sigurnosti, željezniĉko preduzeće treba biti u skladu s propisima po
nacionalnom zakonu, koji je kompatibilam s pravom Zajednice i primjenjuje se na
nediskriminatorski naĉin, u kojemu su navedeni tehniĉki i operativni zahtjevi specifiĉni za
željezniĉke usluge te sigurnosni zahtjevi koji se primjenjuju na osoblje, vozni park i internu
organizaciju preduzeća. Posebno, ono će dostaviti dokaz da osoblje koje zapošljava da vozi i
prati vozove ima potrebnu spremu za postupanje po prometnim propisima koje primjenjuje
upravitelj infrastrukture i da ispunjava sigurnosne zahtjeve koji su nametnuti u interesu
prometovanja vozova. Željezniĉko preduzeće dokazat će takoĊer da je vozni park koji ĉini
vozove odobren od strane državnog organa ili od strane upravitelja infrastrukture i da je
provjeren u skladu sa operativnim pravilima koja važe za korištenu infrastrukturu. Izdavanje
355
potvrde o sigurnosti vršit će ono tijelo koje u tu svrhu odredi država ĉlanica u kojoj se nalazi
korištena infrastruktura.

Ĉlan 33.
(Derogacije)
(1) U trajanju od pet godina od 15. marta 2003. godine, sljedeće države ĉlanice:
- Irska, kao država ĉlanica smještena na otoku sa željezniĉkom vezom samo s jednom drugom
državom ĉlanicom,
- Ujedinjeno Kraljevstvo, u odnosu na Sjevernu Irsku, na istoj osnovi, i
- Grĉka, kao država ĉlanica koja nema direktnu željezniĉku vezi niti sa jednom drugom
državom ĉlanicom, ne trebaju primjenjivati zahtjeve iz:
a) Ĉlana 3, 4(2), 13, 14, 17, 21(4), 21(6), 22, 24(3), 25 do 28 i 30 pod uvjetom da su odluke o
raspodjeli infrastrukturnog kapaciteta ili o plaćanju taksi otvorene za žalbu, kada to pismenim
putem zatraži neko željezniĉko preduzeće, pred nekim neovisnim tijelom koje treba donijeti
odluku u roku od dva mjeseca nakon podnošenja svih relevantnih informacija i ĉija će odluka biti
podložna sudskoj reviziji, i
b) Ĉlana 32 ukoliko se radi o uslugama željezniĉkog prijevoza koji ne spadaju u predmet Ĉlana
10 Direktive 91/440/EEZ.
(2) MeĊutim, u sluĉaju:
a) kada više od jednog željezniĉkog preduzeća kojemu je izdata dozvola sukladno Ĉlanu 4
Direktive 95/181/EZ, ili, u sluĉaju Irske i Sjeverne Irske, kada neka željezniĉka firma kojoj je
takva dozvola izdata drugdje, podnese službenu molbu za obavljanje konkurentskih željezniĉkih
usluga unutar, do ili iz Irske, Sjevernoj Irske ili Grĉke, o nastavku moguće primjene te derogacije
odluĉivat će se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz Ĉlana 35(2); ili
b) kada neko željezniĉko preduzeće koje obavlja željezniĉke usluge u Irskoj, Sjevernoj Irskoj
ili Grĉkoj podnese službenu molbu za obavljanje željezniĉkih usluga na podruĉju, do podruĉja ili
iz podruĉja neke druge zemlje ĉlanice (u sluĉaju Irske, ili Ujedinjenog Kraljevstva, u pogledu
Sjeverne Irske, ili u sluĉaju jedne i druge u pogledu neke druge države ĉlanice izvan njihovih
podruĉja), derogacije iz stav 1 ne primjenjuju se.
U roku od godine dana od primitka odluke iz toĉke (a) usvojene u skladu sa savjetodavnim
postupkom iz Ĉlana 35(2), ili obavijesti o službenoj molbi iz toĉke (b), dotiĉna država ili države
ĉlanice (Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo u odnosu na Sjevernu Irsku, ili Grĉka) donijet će zakonsku
regulativu za provedbu Ĉlana iz stav 1.
(3) Derogacija iz stav 1 može se produživati na rokove ne dulje od pet godina. Najkasnije 12
mjeseci prije datuma isteka derogacije država ĉlanica koja koristi takvu derogaciju može
Komisiji uputiti zahtjev za produženje derogacije. Svaki takav zahtjev mora biti potkrijepljen
dokazima. Komisija će razmatrati zahtjev i donijeti odluku u skladu sa savjetodavnim postupkom
iz Ĉlana 35(2). Navedeni savjetodavni postupak primjenjivat će se na svaku odluku u vezi
zahtjeva.
Kod usvajanja odluke Komisija će voditi raĉuna o razvoju geopolitiĉke situacije i razvoju
željezniĉkog tržišta unutar, iz ili do države ĉlanice koja je zatražila produženje derogacije.
(4) Luksemburg kao država ĉlanica s relativno malom željezniĉkom mrežom ne treba do 31.
kolovoza 2004. primjenjivati zahtjev o dodjeli jednom neovisnom tijelu funkcija odreĊivanja
praviĉnog i nediskriminatorskog pristupa infrastrukturi, propisan Ĉlanovima 4 i 14 po kojima su
države ĉlanice dužne uspostaviti neovisna tijela koja obavljaju zadaće predviĊene u tim
Ĉlanovima.

356
 POGLAVLJE V
ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 34.
(Provedbene mjere)
(1) Države ĉlanice mogu svako pitanje o provedbi ove Direktive uputiti na Komisiju.
Primjerene odluke bit će usvojene u skladu sa savjetodavnim postupkom iz Ĉlana 35(2).
(2) Na zahtjev neke države ĉlanice ili na vlastitu inicijativu Komisija će, u odreĊenom sluĉaju,
razmotriti primjenu i provedbu odredaba o nametanju taksi, raspodjeli kapaciteta i potvrdi o
sigurnosti, i u roku od dva mjeseca od primitka takvog zahtjeva donijet će odluku u skladu sa
savjetodavnim postupkom iz Ĉlana 35(2) o tome da li se dotiĉna mjera može i dalje
primjenjivati. Komisija će svoju odluku priopćiti Europskom parlamentu, Vijeću i državama
ĉlanicma.
Beš štete za odredbe Ĉlana 226 Ugovora, svaka država ĉlanica može odluku Komisije uputiti na
Vijeće u roku od jednog mjeseca. Vijeće može, na temelju kvalificirane većine, u iznimnim
sluĉajevima donijeti drugaĉiju odluku u roku od mjesec dana.
3. Amandmani potrebni za izmjenu Priloga usvajat će se u skladu s regulatornim postupkom iz
Ĉlana 35(3).

Ĉlan 35.
(Postupci s Odborom)
(1) Komisiji će pomagati Odbor.
(2) Kod pozivanja na ovaj stavak, primjenjivat će se Ĉlanovi 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ koji se
odnose na odredbe Ĉlana 8 ovog dokumenta.
(3) Kod pozivanja na ovaj stavak, primjenjivat će se Ĉlanovi 5 i 7 Odluke 1999/468/EZ koji se
odnose na odredbe Ĉlana 8 ovog dokumenta.
Rok naveden u Ĉlanu 5(6) Odluke 1999/468/EZ bit će odreĊen na tri mjeseca.
(4) Odbor će donijeti svoj poslovnik.

Ĉlan 36.
(Izvještaj)
Komisija će do 15. marta 2005. godine podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću izvještaj o
provedbi ove Direktive, koje će po potrebi biti popraćeno s prijedlozima za daljnju akciju
Zajednice.

Ĉlan 37.
Ovime se ukida Uredba (EEZ) br. 2830/77, Uredba (EEZ) br. 2183/78, Direktiva 82/529/EEZ,
Odluka 83/41EEZ i Direktiva 95/19/EZ.

Ĉlan 38.
(Provedba)
Države ĉlanice stavit će na snagu zakone, uredbe i administrativne propise potrebne za
usklaĊivanje s ovom Direktivom do 15. ožujka 2003. O tome će odmah obavijestiti Komisiju.
Kada države ĉlanice usvajaju takve odredbe, iste će sadržavati pozivanje na ovu Direktivu ili će
biti popraćene s takvim pozivanjem prilikom njihovog službenog objavljivanja. O tome kako će
se to pozivanje izvršiti odluĉit će države ĉlanice.

Ĉlan 39.
(Stupanje na snagu)
Ova će Direktiva stupiti na snagu na dan njezinog objavljivanja u Službenom listu Europskih
zajednica.

357
 Ĉlan 40.
(Adresati)
Ova se Direktiva šalje državama ĉlanicama.
Napravljeno u Bruxellesu, 26. marta 2001.
Za Europski parlament
Predsjednik
N.Fontaine
Za Vijeće
Predsjednik
A. Lindh

(1) Sl. list C 321, 20.10.1999. str. 10 i Sl. list C 116 E, 26.4.2000, str. 40.
(2) Sl. list C 209, 22.7.1999, str. 22
(3) Sl. list C 57, 29.2.2000, str. 40.
(4) Mišljenje Europskog parlamenta od 10. marta 1999. (Sl. list C 175, 21.6.1999, str. 120), potvrĊeno 27. oktobra
1999. (Sl. list C 154, 5.6.2000, str. 22), Zajedniĉki stav Vijeća od 28.marta 2000. (Sl. list C 178, 27.6.2000, str. 28) i
Odluka Europskog parlamenta od 5. septembra 2000. (još neobjavljena u Službenom listu). Odluka Europskog
parlamenta od 1. februara 2001. i Odluka Vijeća od 20. decembra 2000.
(5) Sl. list L 237, 24.8.1991, str. 25. Direktiva izmijenjena i dopunjena Direktivom 2001/12/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća (vidi str. 1 ovog Službenog lista).
(6) Sl. list L 143, 27.6.1995, str. 75.
(7) Sl. list L 184, 17.7.1999, str. 23.
(8) Sl. list L 334, 24.12.1977, str. 13. Uredba kako je zadnje izmijenjena Zakonom o pristupanju iz 1994.
(9) Sl. list L 258, 21.9.1978, str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Zakonom o pristupanju iz 1994.
(10) Sl. list L 234, 9.8.1982, str. 5. Uredba kako je zadnje izmijenjena Zakonom o pristupanju iz 1994.
(11) Sl. list L 237, 26.8.1983, str. 32. Uredba kako je zadnje izmijenjena Zakonom o pristupanju iz 1994.
(12) Uredba (EEZ) br. 1191/69 Vijeća od 26. juna 1969. o akciji država ĉlanica u vezi obveza koje ĉine dio
koncepta javne usluge u prijevozu željeznicom, cestom i kopnenim vodenim putem (Sl. list L 156, 28.6.1969, str. 1).
Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1893/91 (Sl.l. L 169, 29.6.1991, str. 1).
358
 PRILOG I
(Sadrţaj izvještaja o mreţi)
Izvještaj o mreži iz Ĉlana 3 sadržavat će sljedeće informacije:
(1) Dio u kojem će biti izložena vrsta infrastrukture koja je na raspolaganju željezniĉkim
preduzećima i uvjeti za pristup istoj.
(2) Dio o principima za nametanje takse i o tarifama. Isti će sadržavati primjerene pojedinosti o
shemi nametanja taksi te dovoljno informacija o taksama koje se primjenjuju na usluge navedene
u Prilogu II koje pruža samo jedan dobavljaĉ. U njemu će biti detaljno prikazana metodologija,
pravila i, kada je primjereno, skale za primjenu Ĉlana 7(4) i (5) te Ĉlana 8 i 9. On će sadržavati
informacije o već odluĉenim ili predviĊenim promjenama taksi.
(3) Dio o principima i kriterijima za raspodjelu kapaciteta. U njemu će biti date opće
karakteristike infrastrukturnog kapaciteta koji je na raspolaganju željezniĉkim preduzećima te
sve restrikcije u vezi njegove uporabe, ukljuĉujući vjerojatne zahtjeve za kapacitetom radi
održavanja. TakoĊer će navoditi postupke i krajnje rokove u vezi procesa raspodjele kapaciteta.
Sadržavat će i posebne kriterije korištene tokom tog procesa, posebno:
a) postupke po kojima podnositelji molbi mogu tražiti kapacitet od upravitelja infrastrukture;
b) zahtjeve koji reguliraju podnositelje molbi;
c) vremenski plan za proces podnošenja molbi i proces raspodjele kapaciteta;
d) principe koji ureĊuju proces usklaĊivanja;
e) postupke kojih se valja pridržavati i korištene kriterije u sluĉaju kada je infrastruktura
zakrĉena;
f) pojedinosti o ograniĉenjima na upotrebu infrastrukture;
g) uvjete kojima se vodi raĉuna o ranijim razinama korištenja kapaciteta prilikom odreĊivanja
prioriteta za proces dodjeljivanja.
U njemu će biti detaljno date mjere poduzete da se osigura adekvatni tretman usluga prijevoza
tereta, meĊunarodnih usluga i zahtjeva ovisnih o ad hoc postupku.

PRILOG II
(Usluge koje se pruţaju ţeljezniĉkim preduzećima)
(1) Minimalni pristupni paket sadržavat će:
a) rukovanje zahtjevima za infrastrukturni kapacitet;
b) pravo na upotrebu kapaciteta koji se daje;
c) upotrebu ugibališta i ĉvorišta na pruzi;
d) kontrolu vozova ukljuĉujući signalizaciju, regulaciju, otpravljanje te priopćavanje i davanje
informacija o kretanju vozova;
e) sve ostale informacije potrebne za realizaciju ili obavljanje usluge za koju je kapacitet dat.
(2) Pristup prugom do uslužnih objekata i dostava usluga obuhvaćat će:
a) upotrebu opreme za napajanje elektriĉnom energijom za vuĉnu struju, kada je na
raspolaganju;
b) objekte za opskrbu gorivom;
c) putniĉke kolodvore, kolodvorske zgrade i ostale objekte;
d) teretne terminale;
e) ranžirne kolodvore;
f) objekte za formiranje vozova;
g) stovarišne kolosijeke;
h) ureĊaje za održavanje i ostale tehniĉke ureĊaje.
(3) Dodatne usluge mogu sadržavati:
a) struju za vuĉu;
b) prethodno grijanje putniĉkih vozova;
c) opskrbu gorivom, manevriranje, te sve ostale usluge koje se pružaju kod naprijed navedenih
uslužnih objekata s pristupom;
d) posebno zakljuĉene ugovore za:
359
- kontrolu prijevoza opasne robe,
- pomoć pri vožnji posebnih vozova.
(4) Prateće usluge mogu sadržavati:
a) pristup telekomunikacijskoj mreži;
b) davanje dodatnih informacija;
c) tehniĉki pregled voznog parka.

PRILOG III
(Vremenski plan za proces raspodjele kapaciteta)
(1) Radni vozni red odreĊuje se jednom u kalendarskoj godini.
(2) Promjena radnog voznog reda nastupa u ponoć zadnje subote u svibnju. U sluĉaju da se neka
promjena ili usklaĊivanje vrše nakon ljeta, oni će nastupiti u ponoć zadnje subote u rujnu svake
godine i u takvim drugim intervalima izmeĊu tih datuma kakvi su potrebni.
Upravitelji infrastrukture mogu se dogovoriti o drugaĉijim datumima i u tom će sluĉaju o tome
obavijestiti Komisiju.
(3) Krajnji datum za primitak zahtjeva za kapacitet koji trebaju biti ugraĊeni u radni vozni
red bit će najviše 12 mjeseci prije stupanja na snagu radnog voznog reda.
(4) Najkasnije 11 mjeseci prije stupanja na snagu radnog voznog reda, upravitelji
infrastrukture pobrinut će se da provizorni meĊunarodni željezniĉki pravci već budu
uspostavljeni u suradnji s ostalim relevantnim tijelima za raspodjelu iz Ĉlana 15. Upravitelji
infrastruktura osigurat će da se što je moguće više ostane pri tim pravcima tokom kasnijih
procesa.
(5) Najkasnije ĉetiri mjeseca nakon krajnjeg roka za podnošenje ponuda od strane
podnositelja molbi, upravitelj infrastrukture izradit će nacrt voznog reda.

360
 DIREKTIVA 2001/16/EZ

O INTEROPERABILNOSTI TRANS-EUROPSKOG
SISTEMA
KONVENCIONALNIH PRUGA

361
362
 DIREKTIVA 2001/16/EC
o interoperabilnosti trans-europskog sistema
konvencionalnih pruga

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Imajući u vidu Sporazum kojim se formira Europska Unija, a posebno Ĉlan 156,
Imajući u vidu prijedlog Komisije (OJ 89 E, 28.3.2000, str.1),
Imajući u vidu mišljenje Odbora za ekonomska i društvena pitanja (OJ C 204, 18.7.2000. str 13),
Imajući u vidu mišljenje Odbora Regija (OJ C 317, 6.11.2000, str. 22)
Postupajući u skladu s procedurom navedenom u Ĉlanu 251 Sporazuma
(Mišljenje Europskog Parlamenta iz 17. maja 2000. (OJ C 59, 23.2.2001, str. 106), Zajedniĉka
pozicija Vijeća od 10. novembra 2000. (OJ C 23, 24. sijeĉnja 2001, str. 15) i Odluka Europskog
parlamenta od 13. februara 2001.)
Pri ĉemu:
(1) Kako bi se graĊanima Unije, ekonomskim ĉimbenicima i lokalnim vlastima omogućilo da
imaju potpunu korist od prednosti koje proizlaze uspostavljanjem podruĉja bez unutarnjih
granica, uputno je poboljšati meĊusobnu povezanost te interoperabilnost nacionalnih
željezniĉkih mreža kao i njihovu dostupnost, primjenjujući sve mjere koje bi se mogle pokazati
potrebnima na polju tehniĉke standardizacije, kao što je propisano u Ĉlanu 155 Sporazuma.
(2) Potpisom Protokola prihvaćenog u Kyotu 12. decembra 1997, Europska Unija se obvezala
smanjiti emisije plina. Takav cilj nalaže preinake glede ravnoteže razliĉitih vidova transporta, a
time i porast konkurentnosti željezniĉkog transporta.
(3) Strategija Vijeća za integraciju okoliša i razvoja u transportnu politiku Unije istiĉe potrebu
smanjivanja posljedica transporta na okoliš.
(4) Komercijalna funkcija vozova cijelom trans-europskom željezniĉkom mrežom zahtijeva
prije svega izvrsnu kompatibilnost karakteristika infrastrukture i prijevoznih sredstava, kao i
uĉinkovitu meĊusobnu povezanost komunikacijskih i obavještajnih sistema razliĉitih
infrastrukturnih menadžera i operatera. Razina performanse, sigurnost, kvaliteta usluga i trošak
ovise o toj kompatibilnosti i povezanosti, a o njima ovisi i prvenstveno interoperabilnost trans-
europskog sistema konvencionalnih pruga.
(5) Kako bi se ti ciljevi postigli, Vijeće je 23. aprila 1996. poduzelo poĉetne mjere
prihvatanjem Direktive 96/48/EC u svezi interoperabilnosti trans-europskog sistema pruga
velikih brzina (OJ L 235, 17. 9. 1996, str. 6)
(6) U Bijelom Papiru pod naslovom “Strategija za revitalizaciju željeznica Zajednice” iz 1996,
Komisija je najavila drugu mjeru u sektoru konvencionalnih pruga, a potom je naruĉila studiju o
integraciji nacionalnih sistema pruga, rezultati koje su objavljeni u svibnju 1998. s preporukom o
prihvaćanju Direktive, koja se bazira na pristupu korištenom u sektoru velikih brzina. Studija je
takoĊer preporuĉila i postepeno rješavanje problema u svrhu postizanja interoperabilnosti,
prema redoslijedu prioriteta temeljenih na omjeru trošak-korist svake predložene mjere. U ovoj
studiji se pokazalo da su usklaĊivanje procedure i pravila u upotrebi te meĊusobna povezanosti
obavještajnog i komunikacijskog sistema uĉinkovitiji od mjera glede, primjerice, krcajne širine
kolosijeka, što spada u infrastrukturu.
(7) Saopštenje Komisije o “Integraciji sistema konvencionalnih pruga” preporuĉuje prihvatanje
ove Direktive te opravdava sliĉnosti i glavne razlike u usporedbi s Direktivom 96/48/EC. Glavne
su razlike u adaptaciji geografskog podruĉja djelovanja, te u proširenju tehniĉkog podruĉja
djelovanja kako bi se uzeli u obzir rezultati gore-navedene studije, te bi se prihvatio princip
postepenog pristupa u eliminaciji prepreka za interoperabilnost sistema pruga, što ukljuĉuje
uspostavljanje redoslijeda prioriteta te odreĊivanje perioda za njihovu izradu.
(8) Imajući u vidu princip postepenog pristupa i samim tim vrijeme potrebno za prihvatanje svih
tehniĉkih specifikacija za interoperabilnost (TSI-standardi), potrebno je poduzeti odreĊene
korake kako bi se izbjegla situacija da zemlje ĉlanice prihvaćaju nove nacionalne odredbe ili
poduzimaju projekte kojima se povećava heterogenost sadašnjeg sistema.

363
(9) Prihvatanje principa postepenog pristupa zadovoljava posebne potrebe sadržane u cilju
postizanja interoperabilnosti u sistemu konvencionalnih pruga, kojeg karakterizira stara
nacionalna infrastruktura te inventar koji zahtijeva velike investicije u adaptaciju ili obnovu, a
posebno bi trebalo povesti raĉuna o tome da željeznica ne pretrpi ekonomsku štetu vis-à-vis
drugih vidova transporta.
(10) U Rezoluciji od 10. marta 1999 u paketu mjera o željeznicama, Parlament je zatražio da
progresivno otvaranje željezniĉkog sektora ide usporedo s najbržim i najefikasnijim mogućim
mjerama tehniĉkog usklaĊivanja.
(11) Vijeće koje se sastalo 6. septembra 1999 zatražilo je od Komisije da predloži strategiju za
unapreĊenje interoperabilnosti željezniĉkog transporta te da reducira usko grlo u smislu
eliminacije tehniĉkih, administrativnih te ekonomskih prepreka za interoperabilnost mreža, i to
bez odlaganja, osiguravajući u isto vrijeme visoku razinu sigurnosti kao i kvalifikacija i
obuĉenosti osoblja.
(12) Skladno Direktivi Vijeća 91/440/EEC od 29. aprila 1991 o razvoju željeznica unutar Unije
(OJ L 237, 24.8.1991, str 25), željezniĉke kompanije moraju imati povećan pristup željezniĉkim
mrežama zemalja ĉlanica, što, pak zahtijeva interoperabilnost infrastrukture, opreme, vozila te
sistema managementa i operativnosti ukljuĉujući kvalifikacije osoblja, higijenske i sigurnosne
uslove na radnom mjestu, koji su potrebni za funkcioniranje i održavanje dotiĉnih podsistema te
za primjenu pojedinih TSI standarda. MeĊutim, svrha ove Direktive nije usklaĊivanje radnih
uslova u željezniĉkom sektoru.
(13) Zemlje ĉlanice su dužne osigurati zadovoljenje odredbi koje se odnose na sigurnost, zdravlje
i zaštitu korisnika, a koje se općenito primjenjuju na željezniĉke mreže u fazama dizajna,
konstrukcije, stavljanja u funkciju te rada tih željeznica.
(14) Postoje velike razlike u nacionalnim odredbama, unutarnjim pravilima i tehniĉkim
specifikacijama koje željeznice primjenjuju, budući da one ukljuĉuju tehnike specifiĉne za
nacionalne industrije, te propisuju specifiĉne dimenzije i ureĊaje te posebne karakteristike.
Ovakva situacija je prepreka neometanom kretanju vozova kroz cijelu mrežu Unije.
(15) Tokom godina ovakva situacija je urodila veoma tijesnim vezama izmeĊu nacionalnih
željezniĉkih industrija i nacionalnih željeznica, na štetu istinskog otvaranja tržišta. Kako bi se
povećala njihova konkurentnost na svjetskoj razini, te industrije zahtijevaju otvoreno,
konkurentno Europsko tržište.
(16) Zato je svrsishodno definirati temeljne uslove za cijelu Uniju koji će se primjenjivati na
trans-europski sistem konvencionalnih pruga.
(17) Imajući u vidu veliĉinu i složenost trans-europskog sistema konvencionalnih pruga,
pokazalo se neophodnim, da se taj sistem, iz praktiĉnih razloga, podijeli u podsisteme. Za svaki
od ovih podsistema moraju se specificirati osnovni uslovi i odrediti tehniĉke specifikacije za
cijelu Uniju, posebno u odnosu na komponente i suĉelja ĉovjek-stroj (mmi), u svrhu
zadovoljenja ovih osnovnih uslova.
(18) Primjena odredbi o interoperabilnosti trans-europskog sistema konvencionalnih pruga ne bi
smjela stvoriti neopravdane trošak-korist barijere kako bi se oĉuvala postojeća mreža pruga u
svakoj od zemalja ĉlanica, već se mora uložiti napor da se zadrži cilj interoperabilnosti.
(19) Tehniĉke specifikacije za interoperabilnost takoĊer utjeĉu na uslove upotrebe željezniĉkog
saobraćaja od strane korisnika, te je korisnike stoga neophodno konzultirati o stvarima koji se
njih tiĉu.
(20) Svaka zemlja ĉlanica bi trebala imati pravo neprimjenjivanja odreĊenih tehniĉkih
specifikacija za interoperabilnost u posebnim sluĉajevima, pod uvjetom da su provedene
procedure kojima se opravdavaju ta odstupanja od odredbi. Ĉlan 155 Sporazuma traži da Unija
poduzme odreĊene aktivnosti na polju interoperabilnosti kako bi se povelo raĉuna o
potencijalnoj ekonomskoj održivosti projekata.
(21) Izrada TSI standarda i njihova primjena u sistemu konvencionalnih pruga ne smije biti
prepreka tehnološkim inovacijama, usmjerene ka poboljšanju ekonomske performanse.
(22) Interoperabilnost sistema konvencionalnih pruga bi se trebala iskoristiti, osobito u sluĉaju
prijevoza tereta, kako bi se stvorili uslovi za veću interoperabilnost izmeĊu vidova transporta.

364
(23) Kako bi se zadovoljile odgovarajuće odredbe o procedurama nabavke u željezniĉkom
sektoru i posebno Direktiva 93/38/EEC,
(Direktiva Vijeća 93/38/EC od 14. juna 1993, kojom se koordiniraju procedure nabavke entiteta
u sektorima voda, energije, transporta i telekomunikacija (OJ l 199, 9.8.1993. str. 84). Tekst
Direktive, koja je posljednji put dopunjena Direktivom 98/4/EC (OJ L 101, 1.4.1998, str 1)
ugovorne strane trebaju ukljuĉiti tehniĉke specifikacije u općoj dokumentaciji ili u uslovima za
svaki ugovor. U tu je svrhu neophodno stvoriti tijelo europskih specifikacija koje bi služilo kao
referentno tijelo za te tehniĉke specifikacije.
(24) MeĊunarodni sistem standardizacije koji bi mogao generirati standarde koji se stvarno
koriste od strane aktivnih sudionika meĊunarodne trgovine i koji su u skladu s zahtjevima
politike Unije, bio bi u interesu Unije. Europska tijela za standardizaciju moraju stoga nastaviti
svoju suradnju s meĊunarodnim tijelima za standardizaciju.
(25) Ugovorne strane moraju definirati daljnje zahtjeve koji su potrebni kako bi se kompletirale
europske specifikacije ili drugi standardi. Te specifikacije moraju biti u skladu s osnovnim
zahtjevima koji su usklaĊeni na razini Unije i koje trans-europski sistem konvencionalnih pruga
mora zadovoljiti.
(26) Procedure za procjenu usklaĊenosti ili prikladnosti upotrebe komponenata moraju se bazirati
na upotrebi modula, na koje se odnosi Odluka 93/465/EEC (Odluka Vijeća 93/465/EEC od 22.
jula 1993 u svezi modula procedura procjene usklaĊenosti u razliĉitim fazama te u svezi pravila
za stavljanje i upotrebu CE oznake za usklaĊenost koja se namjerava koristiti u direktivama za
tehniĉko usklaĊivanje (OJ L 220, 30.8.1993, str. 23)
Kako bi se unaprijedio industrijski razvoj, potrebno je izraditi procedure kojima bi se atestirala
kvaliteta.
(27) UsklaĊenost komponenti je uglavnom povezana s njihovim podruĉjem upotrebe kako bi se
osigurala interoperabilnost sistema, dakle nije povezana samo s njihovim slobodnim kretanjem
na tržištu Unije. Potrebno je procijeniti prikladnost upotrebe većine kritiĉnih komponenti u
smislu sigurnosti, dostupnosti ili sistema ekonomije. Stoga nije neophodno da proizvoĊaĉ stavlja
CE oznaku na komponente koje su sada podložne odredbama ove Direktive. Deklaracija
proizvoĊaĉa o usklaĊenosti je dostatna na temelju procjene usklaĊenosti i/ili prikladnosti za
upotrebu.
(28) Ovo ne utjeĉe na obvezu proizvoĊaĉa da stavi CE oznaku na odreĊene komponente kao
potvrdu da su u skladu s drugim odredbama Unije koje se odnose na njih.
(29) Podsistemi koji saĉinjavaju trans-europski sistem konvencionalnih pruga moraju biti
podložni proceduri verifikacije. Ta verifikacija će omogućiti onima koji su odgovorni za njihovo
stavljanje u funkciju, da budu sigurni, da je rezultat u razliĉitim fazama (dizajn, konstrukcija te
stavljanje u funkciju) u skladu s regulativama te tehniĉkim i operacijskim odredbama na snazi.
Takva verifikacija takoĊer mora osigurati jednak tretman proizvoĊaĉa bez obzira na zemlju
odakle dolaze. Stoga je potrebno utvrditi modul kojim se definiraju naĉela i uslovi koji će se
primjenjivati na EU verifikaciju podsistema.
(30) Procedura EC verifikacije mora se bazirati na TSI standardima. Ti standardi podliježu
odredbama Ĉlana 18 Direktive 93/38/EEC. Djelatna tijela koja su odgovorna za ispitivanje
procedure procjene usklaĊenosti i prikladnosti za upotrebu komponenti, te procedure za procjenu
podsistema moraju, pogotovu u nedostatku bilo kakve europske specifikacije, uskladiti svoje
odluke što je više moguće.
(31) TSI standardi se izraĊuju na zahtjev Komisije od strane zajedniĉkog tijela koje predstavlja
menadžere infrastrukture, željezniĉke kompanije te željezniĉku djelatnost. Predstavnici zemalja
ne-ĉlanica, osobito onih koje su u procesu stjecanja ĉlanstva, mogu prisustvovati sastancima
zajedniĉkog reprezentativnog tijela kao promatraĉi.
(32) Direktiva 91/440/EEC zahtijeva razdvajanje aktivnosti, u raĉunovodstvenom smislu, izmeĊu
pružanja transportnih usluga te infrastrukturnog menadžmenta željeznica. Stoga specijalizirane
usluge koje pružaju infrastrukturni menadžeri željeznica (djelatna tijela), moraju biti
strukturirane na naĉin da su zadovoljeni kriteriji koji se moraju primijeniti na ovakvu vrstu tijela.
Ostala specijalizirana tijela mogu biti notirana u skladu sa istim kriterijima.

365
(33) Mjere potrebne za primjenu ove Direktive moraju biti prihvaćene u skladu s Odlukom
Vijeća 99/468/EC od 28. juna 1999, kojom su definirane procedure provedbe ovlasti povjerenih
Komisiji (OJ L 184, 17.7.1999., str. 23)
(34) Interoperabilnost unutar trans-europskog sistema konvencionalnih pruga treba postojati u
cijeloj Uniji. Mjere koje su potrebne za postizanje interoperabilnosti ne poduzimaju se na razini
individualnih zemalja ĉlanica. U skladu s naĉelom subsidijarnosti, ciljevi nekih predloženih
mjera ne mogu se u potpunosti ostvariti u okviru zemalja ĉlanica, već u okviru Unije.

USVOJILO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I
Opće odredbe
Ĉlan 1.
(1) Svrha ove direktive je stvoriti uslove koje treba ispuniti kako bi se postigla interoperabilnost
unutar teritorija Unije na podruĉju trans-europskog sistema konvencionalnih pruga, kao što je
opisano u Dodatku 1. Ti uslovi se tiĉu dizajna, konstrukcije, stavljanja u funkciju, modernizacije,
obnove, operacije i održavanja dijelova ovog sistema koji su stavljeni u funkciju nakon dana
stupanja na snagu ove Direktive, te se nadalje odnose i na profesionalne kvalifikacije i zdravlje,
te na sigurnosne uslove osoblja koje sudjeluje u ovoj operaciji.
(2) Tokom postizanja ovog cilja morao bi se iskristalizirati minimalni nivo tehniĉke
usklaĊenosti kojim će se
a) olakšati, poboljšati te razviti meĊunarodni prijevoz željeznicama unutar EU i s trećim
zemljama;
b) doprinijeti progresivnom stvaranju unutarnjeg tržišta opreme i usluga za konstrukciju,
obnovu, modernizaciju trans-europskog sistema konvencionalnih pruga.
c) doprinijeti interoperabilnosti trans-europskog sistema konvencionalnih pruga.

Ĉlan 2.
Za potrebe ove Direktive:
a) trans-europski sistem konvencionalnih pruga oznaĉava strukturu, kao što je navedeno u
Dodatku 1, sastavljenu od pruga i stabilnih postrojenja u sklopu trans-europske prometne mreže,
konstruirane ili modernizirane za konvencionalni ili kombinirani željezniĉki prijevoz, kao i
prijevozna sredstva za prometovanje po takvoj infrastrukturi;
b) interoperabilnost oznaĉava sposobnost trans-europskog sistema konvencionalnih pruga da
omogući sigurno i neprekinuto kretanje vozova koji postižu potreban stupanj performanse. Ta
mogućnost poĉiva na svim regulativnim, tehniĉkim i operativnim uslovima, koji moraju biti
zadovoljeni kako bi se zadovoljili osnovni preduslovi;
c) podsistem znaĉi da je trans-europski sistem konvencionalnih pruga podijeljen, kao što je
opisano u Dodatku II, u strukturalne i funkcionalne podsisteme za što trebaju biti definirani
osnovni uslovi;
d) interoperabilna komponenta oznaĉava svaku osnovnu komponentu, grupu komponenata,
podsklop ili cijeli sklop opreme koja je ili koja će biti sastavni dio podsistema, o kojem
interoparabilnost trans-europskog sistema konvencionalnih pruga ovisi na direktan ili indirektan
naĉin. Pojam „komponente‟ odnosi se i na materijalne i nematerijalne objekte kao što je softver;
e) osnovni uslovi se odnosi na sve one uslove koji su navedeni u Dodatku III, a koje trans-
europski sistem konvencionalnih pruga, njegovi podsistemi i njihove interoperabilne
komponente, ukljuĉujući i suĉelja ĉovjek-stroj (mmi), moraju zadovoljiti.
f) Europska specifikacija oznaĉava zajedniĉku tehniĉku specifikaciju, europsku tehniĉku
dozvolu ili nacionalni standard koji u sebi sadrži europski standard, kao što je definirano u
taĉkama 8 do 12 Ĉlana 10 Direktive 93/38/EEC;
g) Tehniĉke specifikacije za interoperabilnost (u daljnjem tekstu TSI standardi) se odnose na
specifikacije kojima je svaki podsistem ili dio podsistema pokriven kako bi se zadovoljili
osnovni uslovi te osigurala interoperabilnost trans-europskog sistema konvencionalnih pruga;

366
h) zajedniĉko reprezentativno tijelo (ZRT) odnosi se na tijelo koje okuplja predstavnike
infrastrukturnh menadžera, željezniĉkih kompanija i industrije, a koje je odgovorno za izradu
TSI-standarda. Infrastrukturni menadžeri su definirani u Ĉlanovima 3 i 7 Direktive 91/440/EEC;
i) djelatna tijela se odnose na tijela koja su odgovorna za procjenu usklaĊenosti ili prikladnosti
i primjerenosti glede upotrebe interoperabilnih komponenata ili za procjenu EC procedure za
verifikaciju podsistema;
j) osnovni parametri oznaĉava bilo koje regulacijske, tehniĉke ili funkcionalne uslove koji su
važni za interoperabilnost te koji zahtijevaju odluke koje su u skladu s procedurom definiranom
u Ĉlanu 21(2) prije razvoja nacrta TSI-standarda od strane zajedniĉkog reprezentativnog tijela;
k) specifiĉan sluĉaj se odnosi na bilo koji dio trans-europskog sistema konvencionalnih pruga
za koji su potrebne posebne odredbe unutar TSI standarda, bilo privremene ili definitivne, uslijed
geografskih topografskih ili urbanistiĉkih ograniĉenja ili faktora koji negativno utjeĉu na
kompatibilnost s postojećim sistemom. To ukljuĉuje posebno pruge i mreže koje su izolirane od
ostatka Unije, krcajni profil, širinu kolosijeka ili razmak izmeĊu traĉnica te prijevozna sredstva
namijenjena iskljuĉivo za lokalnu, regionalnu ili povijesnu upotrebu, kao i prijevozna sredstva
koja potjeĉu iz ili su namijenjena trećim zemljama, toliko dugo dok ta sredstva ne prelaze
granice izmeĊu dviju zemalja ĉlanica
l) modernizacija oznaĉava promjenu na podsistemu ili nekom njegovom dijelu, koja zahtijeva
novu dozvolu za stavljanje u funkciju, o ĉemu govori Ĉlan 14(1);
m) obnova oznaĉava zamjenu na podsistemu ili na nekom njegovom dijelu koja zahtijeva novu
dozvolu za stavljanje u funkciju u skladu s znaĉenjem Ĉlana 14(1)
n) postojeći sistem pruga oznaĉava strukturu sastavljenu od pruga i stabilnih postrojenja
postojećeg sistema pruga, te prijevozna sredstva svih kategorija i podrijetla koji prometuju po toj
infrastrukturi.

Ĉlan 3.
(1) Ova se Direktiva primjenjuje na sve odredbe koje se, za svaki podsistem ponaosob, odnose
na interoperabilne komponente, suĉelja ĉovjek-stroj, te procedure kao i uslove opće
kompatibilnosti trans-europskog sistema konvencionalnih pruga, potrebnih za postizanje
interoperabilnosti.
(2) Odredbe ove Direktive primjenjivat će se bez predrasuda prema bilo kojoj drugoj
relevantnoj odredbi Unije. MeĊutim, kad se radi o komponentama interoperabilnosti, ukljuĉujući
i suĉelja ĉovjek-stroj, zadovoljavanje osnovnih uslova ove Direktive će zahtijevati primjenu
individualnih europskih specifikacija izraĊenih u ovu svrhu.

Ĉlan 4.
(1) Trans-europski sistem konvencionalnih pruga, njegovi podsistemi te interoperabilne
komponente, ukljuĉujući i suĉelja ĉovjek-stroj, morat će zadovoljiti relevantne osnovne
zahtjeve.
(2) Daljnje tehniĉke specifikacije na koje se poziva Ĉlan 18(4) Direktive 93/38/EEC, koje su
neophodne za izradu europskih specifikacija ili ostalih standarda u upotrebi unutar Unije ne
smiju se kositi s osnovnim uslovima.

POGLAVLJE II
Tehniĉke specifikacije za interoperabilnost (TSI standardi)
Ĉlan 5.
(1) Svaki od podsistema bit će pokriven jednim TSI standardom. Tamo gdje će biti potrebno,
posebno kako bi se zasebno tretirale kategorije pruga, ĉvorišta ili prijevozna sredstva, ili kako bi
se što prije riješili izvjesni problemi vezani uz interoperabilnost, jedan podsistem može biti
pokriven i sa više TSI standarda. U tom će se sluĉaju odredbe ovog Ĉlana takoĊer primjenjivati
na dio podsistema o kojem je rijeĉ.
(2) Podsistemi će morati biti u skladu s TSI standardima; i takav status će se morati
permanentno održavati dok je dotiĉni podsistem u upotrebi.

367
(3) Do te mjere koja je potrebna za postizanje ciljeva iz Ĉlana 1, svaki će TSI morati:
a) naznaĉivati planirano podruĉje djelovanja (dio mreže ili prijevoznih sredstava, o ĉemu se
govori u Dodatku I: podsistem ili dio podsistema o ĉemu se govori u dodatku II);
b) definirati osnovne uslove za svaki podsistem i njegova suĉelj ĉovjek-stroj vis-à-vis drugih
podsistema;
c) odrediti funkcionalne i tehniĉke specifikacije koje svaki podsistem i njegova suĉelja ĉovjek-
stroj (mmi) moraju zadovoljiti vis-à-vis drugih podsistema. Ako je potrebno, te specifikacije
mogu varirati prema upotrebi podsistema, primjerice prema kategoriji pruge, ĉvorišta i/ili
prijevoznih sredstava o kojima je rijeĉ u Dodatku I;
d) odrediti interoperabilne komponente i njihove taĉke preklapanja koje moraju biti pokrivene
europskim specifikacijama, ukljuĉujući europske standarde koji su neophodni za postizanje
interoperabilnosti unutar trans-europskog sistema konvencionalnih pruga;
e) odrediti, za svaki pojedini sluĉaj, procedure procjene usklaĊenosti ili prikladnosti za
upotrebu. Ovo posebno ukljuĉuje module definirane u Odluci 93/465/EEC ili, gdje je potrebno,
odrediti specifiĉne procedure, koje će se primijeniti za procjenu usklaĊenosti ili prikladnosti za
upotrebu interoperabilnih komponenti te za EC verifikaciju podsistema;
f) naznaĉivati strategiju za primjenu TSI-standarda. Posebno je potrebno specificirati faze koje
trebaju biti dovršene kako bi se postigla postupna tranzicija iz postojećeg u konaĉno stanje, u
kojem će usklaĊenost s TSI-standardima biti norma;
g) naznaĉivati, što se osoblja tiĉe, profesionalne kvalifikacije, zdravstvene i sigurnosne uslove
na poslu koji su potrebni za funkcioniranje i održavanje dotiĉnog podsistema, kao i za primjenu
TSI-standarda.
(4) Svaki pojedini TSI-standard će se izraditi na temelju ispitivanja postojećeg podsistema te
biti indikator ciljnog podsistema koji se može postići postupno unutar razumnog perioda.
Skladno tome, postupno prihvatanje TSI-standarda te njihova usklaĊenost će postepeno pomoći
pri postizanju interoperabilosti trans-europskog sistema konvencionalnih pruga.
(5) TSI-standardi će zadržati, na odgovarajući naĉin, kompatibilnost postojećeg sistema pruga
svake od zemalja ĉlanica. Za postizanje ovog cilja, može se donijeti odredba za specifiĉne
sluĉajeve za svaki niz TSI-standarda, s obzirom i na infrastrukturu i na prijevozna sredstva;
posebna se pažnja mora posvetiti krcajnom profilu pruge, širini kolosijeka, prostoru izmeĊu
traĉnica te vagonima koji prometuju iz ili u treće zemlje. Za svaki pojedini sluĉaj TSI-standard
odreĊuje pravila primjene elemenata TSI standarda, o kojima je rijeĉ u paragrafima 3 c) do g).
(6) TSI-standardi neće biti prepreka odlukama zemalja ĉlanica koje se odnose na upotrebu
infrastrukture za kretanje prijevoznih sredstava koja nisu pokrivena TSI-standardima.

Ĉlan 6.
(1) Nacrt TSI-standarda će se izraditi od strane zajedniĉkog reprezentativnog tijela koje je
dobilo mandat od strane Komisije, a u skladu s procedurom izloženom u Ĉlanu 21(2). TSI-
standardi će se prihvaćati i revidirati istom procedurom. Komisija će ih objaviti u Službenom
glasilu Europske Unije.
(2) Zajedniĉko reprezentativno tijelo će se imenovati u skladu s procedurom izloženom u Ĉlanu
21(2).; ono će morati biti u skladu s pravilima definiranim u Dodatku VIII. Tamo gdje
zajedniĉko reprezentativno tijelo nije u skladu s tim pravilima ili ne raspolaže ovlastima
potrebnima za izradu pojedinog TSI-standarda, istom procedurom će se imenovati drugo
meritorno tijelo. U tom sluĉaju zajedniĉko reprezentativno tijelo mora biti upućeno u rad drugog
tijela.
(3) Zajedniĉko reprezentativno tijelo ili neko drugo meritorno tijelo, bit će odgovorno za
pripremu revizije i modernizacije TSI-standarda te za preporuke upućene Odboru o kojem se
govori u Ĉlanu 21, kako bi se išlo u korak s razvojem tehnologije te s društvenim zahtjevima.
(4) Svaki nacrt TSI standarda će se izraditi u dvije faze.
Prije svega, zajedniĉko reprezentativno tijelo će odrediti osnovne parametre za ovaj TSI-
standard, kako i za suĉelja ĉovjek-stroj s drugim podsistemima te za neke druge specifiĉne
sluĉajeve. Za svaki od ovih parametara te suĉelja ĉovjek-stroj predstavit će se najodrživija

368
alternativna rješenja popraćena tehniĉkim te ekonomskim obrazloženjima. Odluka će se donijeti
u skladu s procedurom definiranom u Ĉlanu 21(2); ako je potrebno, navest će se specifiĉni
sluĉajevi.
Tada će zajedniĉko reprezentativno tijelo izraditi nacrt TSI-standarda na temelju ovih osnovnih
parametara. Gdje je potrebno, zajedniĉko reprezentativno tijelo će voditi raĉuna o tehniĉkom
napretku, o već izvedenoj standardizaciji, o radnim stranama te o već prihvaćenom
istraživaĉkom radu. Opća procjena troškova i koristi od provedbe TSI-standarda prilagat će se uz
nacrt TSI-standarda; procjena će naznaĉivati utjecaj TSI-standarda te sve ukljuĉene operatere te
ekonomske ĉimbenike .
(5) Nacrt, prihvatanje, te revizija svakog TSI-standarda (ukljuĉujući osnovne parametre) vodit
ćeraĉuna o procijenjenim troškovima i koristima svih tehniĉkih solucija promatranih zajedno sa
svojim suĉeljima ĉovjek-stroj, kako bi se došlo do najodrživijih rješenja. Zemlje ĉlanice moraju
sudjelovati u ovoj procjeni dajući potrebne podatke.
(6) Odbor o kojem je rijeĉ u Ĉlanu 21, bit će redovito izvještavan o pripremama za izradu TSI-
standarda. Za vrijeme tih priprema Odbor će formulirati inventar pojmova ili korisne preporuke
koje se tiĉu izrade TSI-standarda, te trošak-korist analize. Odbor će, posebno, na zahtjev zemlje
ĉlanice, zahtijevati da se ispitaju alternativna rješenja, te da se procjena troškova i koristi tih
alternativnih rješenja izloži u izvještaju priloženom nacrtu TSI-standarda.
(7) Nakon prihvaćanja TSI-standarda dan njegovog stupanja na snagu odredit će se u skladu s
procedurom definiranom u Ĉlanu 21(2). Gdje iz razloga tehniĉke kompatibilnosti, razliĉiti
podsistemi moraju biti stavljeni u funkciju istovremeno, dan stupanja na snagu odgovarajućih
TSI-standarda biti će isti.
(8) Nacrt i revizija TSI-standarda vodit će raĉuna o mišljenjima korisnika, s obzirom na
karakteristike koje imaju direktan utjecaj na uslove u kojima oni primjenjuju podsisteme.
U tu svrhu zajedniĉko reprezentativno tijelo, ili neko drugo meritorno tijelo mora konzultirati
udruženja i tijela koja predstavljaju korisnike za vrijeme izrade nacrta te faza revizije TSI-
standarda.
Zajedniĉko reprezentativno tijelo mora nacrtu TSI-standarda priložiti izvještaj o rezultatima
konzultacija. Popis udruženja i tijela koje treba konzultirati mora bit sastavljen od strane Odbora,
o kojem se govori u Ĉlanu 21, prije usvajanja prvog TSI-standarda, te koji, na zahtjev zemlje
ĉlanice ili Komisije, može biti preispitan te moderniziran.
(9) Izrada nacrta i revizija TSI-standarda vodit će raĉuna o mišljenju socijalnih partnera s
obzirom na uslove o kojima se govori u Ĉlanu 5 (3) g).
U tu će svrhu socijalni partneri biti konzultirani za prihvatanje ili reviziju prije nego se Odboru
iz Ĉlana 21 preda nacrt TSI-standarda
Socijalni partneri će biti konzultirani u kontekstu Odbora za dijalog sektora, koji je osnovan u
skladu s Odlukom Komisije 98/500/EC (Odluka Komisije 98/500/EC od 20. maja 1998. o
osnivanju Odbora za dijalog sektora, kojim se promiĉe Dijalog izmeĊu socijalnih partnera na
europskoj razini (OJ I. 255, 12.8.1998, str. 27).
Socijalni će partneri izraziti svoje mišljenje unutar tri mjeseca.

Ĉlan 7.
Zemlja ĉlanica ne mora primjenjivati jedan ili više TSI-standarda, ukljuĉujući one koji se odnose
na prijevozna sredstva, u sljedećim sluĉajevima i okolnostima:
a) za predloženu novu prugu, za modernizaciju postojeće pruge ili za bilo koji element o kojem
je rijeĉ u Ĉlanu 1, (Odluka Komisije 98/500/EC od 20. svibnja 1998 o osnivanju Odbora za
dijalog sektora, koji ima funkciju promicanja dijaloga izmeĊu socijalnih partnera na europskoj
razini (OJ L 255, 12.8.1998, str. 27) koji je u odmaknutoj fazi razvoja, ili za predmet ugovora
koji je u tijeku perfomanse kad su ovi TSI-standardi objavljeni;
b) za bilo koji projekt koji se tiĉe obnove ili modernizacije postojeće pruge, gdje krcajni profil
kolosijeka, širina kolosijeka, razmak izmeĊu traĉnica te napon elektrifikacije u ovim TSI-
standardima nisu kompatibilni s onima na postojećoj pruzi;

369
c) za predloženu novu prugu ili za predloženu obnovu ili modernizaciju postojeće pruge na
teritoriji te zemlje ĉlanice, kada je njena željezniĉka mreža razdvojena od ostatka ili je izolirana
morem od željezniĉke mreže ostatka Zajednice;
d) za bilo koju predloženu obnovu, proširenje ili modernizaciju postojeće pruge, kada bi
primjena tih TSI-standarda ugrozila ekonomsku održivost projekta i/ili kompatibilnost sistema
pruga u toj zemlji ĉlanici;
e) gdje, uslijed neke nesreće ili prirodne katastrofe, uslovi za brzu obnovu mreže ne dopuštaju
djelomiĉnu ili potpunu upotrebu relevantnih TSI-standarda;
f) za vagone koji idu u, ili dolaze iz trećih zemalja, gdje je širina kolosijeka drugaĉija od širine
kolosijeka na glavnoj mreži pruga Unije;
U svim takvim sluĉajevima zemlja ĉlanica će najprije obavijestiti Komisiju o planiranom
odstupanju od odredbi, te će joj uputiti svu dokumentaciju kojom definira TSI-standarde ili neke
njihove dijelove, koje ne želi primijeniti, kao i odgovarajuće specifikacije koje želi primijeniti.
Odbor o kojem je rijeĉ u Ĉlanu 21, će analizirati mjere predviĊene od strane zemlje ĉlanice. U
sluĉajevima (b), (d) i (f), Komisija će donijeti odluku u skladu s procedurom definiranom u
Ĉlanu 21(2). Gdje je potrebno izradit će se preporuka u svezi specifikacija koje se trebaju
primijeniti. No treba napomenuti, da u sluĉaju (b) odluka Komisije neće pokrivati krcajni profil
kolosijeka te širinu kolosijeka.

POGLAVLJE III
Interoperabilne komponente
Ĉlan 8.
Zemlje ĉlanice će poduzeti sve potrebne korake kako bi se osigurala da su interoperabilne
komponente:
a) plasirane na tržište samo ako omogućavaju postizanje interoperabilnosti unutar trans-
europskog sistema konvencionalnih pruga, a isto vrijeme ispunjavajući potrebne uslove;
b) korištene na planiranom teritoriju, te da se prikladno instaliraju i održavaju.
Ove odredbe neće spreĉavati plasiranje na tržište ovih komponenata za druge upotrebe.

Ĉlan 9.
Zemlje ĉlanice ne mogu, na svom teritoriju, te na temelju ove Direktive zabraniti, ograniĉiti ili
sprijeĉiti uvoĊenje interoperabilnih komponenti na tržište za uporabu u trans-europskom sistemu
konvencionalnih pruga, ako su te komponente u skladu s Direktivom. Posebno, one ne moraju
zahtijevati provjere koju su već provedene kao dio procedure EC deklaracije o usklaĊenosti ili
prikladnosti za upotrebu, kao što je izloženo u Dodatku IV.

Ĉlan 10.
(1) Zemlje ĉlanice će smatrati da one interoperabilne komponente, koje nose EC deklaraciju o
usklaĊenosti ili prikladnosti za upotrebu, zadovoljavaju osnovne uslove ove Direktive.
(2) UsklaĊenost odreĊene interoperabilne komponente s osnovnim uslovima te, gdje je potrebno
i prikladnost za upotrebu, odredit će se u odnosu na uslove propisane odgovarajućima TSI-
standardom, ukljuĉujući i moguće relevantne europske specifikacije.
(3) U Službenom glasilu EU bit će objavljeno u kojim sluĉajevima treba konzultirati europske
specifikacije. Ako su relevantne europske specifikacije objavljene nakon prihvaćanja TSI-
standarda, one će biti uzete u obzir ĉim se revidiraju TSI-standardi.
(4) Zemlje ĉlanice će objaviti upute glede svojih nacionalnih standarda koji transponiraju
europske standarde.
(5) Što se tiĉe perioda koji prethodi objavljivanju TSI-standarda, u nedostatku bilo koje
europske specifikacije i bez predrasuda glede Ĉlana 20(5), zemlje ĉlanice će obavijestiti ostale
zemlje ĉlanice kao i Komisiju, o standardima i tehniĉkim specifikacijama u upotrebi, kako bi se
osigurala primjena osnovnih zahtjeva, i to najkasnije do 20. marta 2002.
(6) Ako europska specifikacija još uvijek nije dostupna u trenutku prihvaćanja TSI-standarda, a
usklaĊenost s tom specifikacijom je osnovni preduvjet kako bi se osigurala interoperabilnost,

370
TSI-standard može uzeti u obzir najaproksimativniju verziju nacrta europske specifikacije, s
kojom TSI- standard mora biti usklaĊen, a koja može ukljuĉivati cijeli nacrt specifikacije ili dio
njega.

Ĉlan 11.
Kada zemlja ĉlanica ili Komisija doĊu do zakljuĉka da europske specifikacije ne udovoljavaju
osnovnim zahtjevima, može se donijeti odluka o djelomiĉnom ili potpunom povlaĉenju
odreĊenih specifikacija iz svih publikacija u kojima su navedene ili o njihovoj izmjeni. To će se
uĉiniti u skladu s postupkom navedenim u Ĉlanu 21 (2), nakon konzultacija Odbora navedenih u
Direktivi 98/34/EC (Direktiva 98/34/EC Europskog parlamenta i Vijeća, od 22. juna 1998,
kojom se definira procedura dobivanja informacija na polju tehniĉkih standarda i regulacija, te
pravila od strane Društva za informatiĉke usluge (OJ L 204, 21.7-1998, str. 37). Posljednji
amandman Direktivom 98/48/EC (OJ L 217, 5.8.1998, str. 18).

Ĉlan 12.
(1) Kada zemlja ĉlanica utvrdi da jedna komponenta interoperabilnosti, koja je pokrivena
deklaracijom Europske komisije oko usklaĊenosti i primjerenosti upotrebe te uvedena na tržište,
po svemu sudeći, neće biti korištena na naĉin kao što je i utvrĊeno, ne zadovoljavajući osnovne
zahtjeve, tada zemlja ĉlanica mora poduzeti sve potrebne korake u ograniĉavanju podruĉja
njezine primjene, zabrani njenog korištenja ili potpunom povlaĉenju s tržišta. Zemlja ĉlanica će
odmah obavijestiti Komisiju o mjerama koje je poduzela te će navesti razloge takve svoje
odluke, potanko navodeći razloge neusklaĊenosti:
a) neuspjeh da se zadovolje osnovni uslovi;
b) nepravilna primjena europskih specifikacija tamo gdje se ta primjena traži;
c) neprimjerenost europskih specifikacija
(2) Komisija će se savjetovati sa zainteresiranim strankama što je brže moguće. Ako nakon tih
konzultacija Komisija utvrdi da je mjera opravdana, ona će odmah o tome obavijestiti zemlju
ĉlanicu koja je dala poticaj kao i ostale zemlje ĉlanice. Ako nakon provedenih dogovora i
konzultacija Komisija utvrdi da je upotreba odreĊene mjere neopravdana, ona će odmah o tome
obavijestiti zemlju ĉlanicu koja je dala poticaj kao i proizvoĊaĉa ili njegovog opunomoćenog
predstavnika unutar Unije. Ako je odluka o kojoj se govori u odlomku 1. opravdana uslijed
postojanja praznina i nedoreĉenosti u europskim specifikacijama, primijenit će se postupak
opisan u Ĉlanu 11.
(3) Kada neka komponenta interoperabilnosti, koja nosi obaveze deklaracije EU o usklaĊenosti,
tom zahtjevu ne odgovori, kompetentna zemlja ĉlanica mora poduzeti adekvatne mjere protiv
onoga tko je sastavio deklaraciju, te će o tome obavijestiti Komisiju kao i ostale zemlje ĉlanice.
(4) Komisija mora omogućiti da su zemlje ĉlanice informirane o razvoju i rezultatima tog
postupka.

Ĉlan 13.
(1) Kako bi sastavio EU deklaraciju o usklaĊenosti ili prikladnosti upotrebe neke komponente
interoperabilnosti, njezin proizvoĊaĉ ili njegov opunomoćeni predstavnik postavljen unutar
Unije moraju primijeniti odredbe navedene u TSI-standardima.
(2) Procjena usklaĊenosti ili prikladnosti uporabe neke komponente interoperabilnosti biti će
procijenjena od strane meritornog tijela kojemu je proizvoĊaĉ ili njegov opunomoćeni
predstavnik podnio takvu molbu..
(3) Ako su komponente interoperabilnosti predmet neke druge direktive unutar Unije, koja
pokriva neka druga podruĉja, EU deklaracija o usklaĊenosti ili prikladnosti upotrebe pojedinih
komponenata mora u takvim sluĉajevima naglasiti da komponente interoperabilnosti takoĊer
zadovoljavaju i zahtjeve tih ostalih direktiva.
(4) Za potrebe ove Direktive, kada ni proizvoĊaĉ niti njegov opunomoćeni predstavnik
postavljen unutar Unije ne udovoljavaju obavezama navedenim u odlomcima 1, 2 i 3, te će
obaveze postati dužnošću one osobe koja postavlja komponente interoperabilnosti na tržište. Iste

371
će obaveze imati svaka ona osoba koja sastavlja komponente interoperabilnosti ili neke dijelove
tih komponenata, kao i osoba koja proizvodi komponente interoperabilnosti za svoju vlastitu
upotrebu.
(5) Bez ikakvih predrasuda glede propisa iz Ĉlana 12:
a) u svakom onom sluĉaju kada zemlja ĉlanica naĊe da je EU deklaracija o usklaĊenosti
nepropisno sastavljena, proizvoĊaĉ ili njegov opunomoćeni predstavnik postavljen unutar Unije
moraju osigurati da se ponovo uspostavi usklaĊenost komponenata interoperabilnosti te da se
zaustavi narušavanje propisa u skladu s zahtjevima definiranim od strane zemalja ĉlanica;
b) ako neusklaĊenost i dalje postoji, zemlja ĉlanica će poduzeti sve potrebne mjere da sprijeĉi
ili onemogući uvoĊenje takvih komponenata interoperabilnosti na tržište, ili će pak osigurati da
se takve komponente povuku s tržišta , a sve u skladu s postupkom navedenom u Ĉlanu 12.

POGLAVLJE IV
Podsistemi
Ĉlan 14.
(1) Svaka zemlja ĉlanica će odobriti stavljanje u upotrebu onih strukturalnih podsistema koji
saĉinjavaju trans-europski sistem konvencionalnih pruga koje se nalaze na njezinom teritoriju ili
koji su u domeni operativnog djelovanja željezniĉkog poduzeća utemeljenog na teritoriju
pojedine zemlje ĉlanice.
U tu će svrhu zemlje ĉlanice poduzeti sve potrebne korake kako bi osigurale da ti podsistemi
mogu biti stavljeni u funkciju samo onda ako su dizajnirani, konstruirani i instalirani na takav
naĉin kojim se ne narušavaju osnovni zahtjevi koji se moraju poštivati pri njihovoj integraciji u
trans-europski sistem konvencionalnih pruga. Posebno će provjeravati kompatibilnost ovih
podsistema s sistemom u koji se integriraju.
(2) Svaka zemlja ĉlanica mora provjeriti kada su stavljeni u funkciju, te isto tako mora poslije,
u redovitim intervalima, provjeravati da li ti podsistemi funkcioniraju i da se održavaju u skladu
s osnovnim uslovima koje trebaju zadovoljiti.
(3) U sluĉaju obnove ili modernizacije, menadžer infrastrukture željeznice ili poduzeća poslat
će relevantnoj zemlji ĉlanici dopis sa opisom projekta. Zemlja ĉlanica mora ispitati taj dokument,
te, vodeći raĉuna o strategiji provedbe koja je naznaĉena u primjenjivom TSI-standardu, odluĉiti
da li opseg radova znaĉi da je potrebno novo odobrenje za stavljanje u funkciju, u sklopu
znaĉenja ove Direktive. Takvo je odobrenje potrebno svaki put kada predviĊeni radovi mogu
ugroziti razinu sigurnosti.

Ĉlan 15.
Bez predrasuda prema Ĉlanu 19, zemlje ĉlanice ne smiju na svom teritoriju i na temelju ove
Direktive, zabraniti, ograniĉiti ili onemogućiti konstrukciju, puštanje u pogon i
operacionalizaciju strukturalnih podsistema koji saĉinjavaju trans-europski sistem
konvencionalnih pruga, a koji udovoljavaju osnovnim zahtjevima. Posebno, one ne smiju
zahtijevati testove koji su već provedeni kao dio procedure za dobivanje EC deklaracije o
verifikaciji, kao što je izloženo u Dodatku V.

Ĉlan 16.
(1) Zemlje ĉlanice će se smatrati interoperabilnima kada prihvate osnovne zahtjeve glede onih
strukturalnih podsistema koji saĉinjavaju trans-europski sistem konvencionalnih pruga i koji su
obuhvaćeni deklaracijama ili verifikacijama EU-a.
(2) Ovjera (verifikacija) interoperabilnosti, u skladu s osnovnim zahtjevima strukturalnih
podsistema koji saĉinjavaju trans-europski sistem konvencionalnih pruga mora biti definirana u
okvirima TSI-standarda, u sluĉajevima kada takvi standardi postoje.
(3) Što se tiĉe perioda koji prethodi izdavanju TSI-standarda, zemlje ĉlanice moraju poslati
ostalim zemljama ĉlanicama kao i Komisiji, za svaki podsistem, listu tehniĉkih propisa koji će se
koristiti za implementaciju osnovnih zahtjeva, i to ne kasnije od 20. marta 2002.

372
 Ĉlan 17.
Ako se ustanovi da TSI-standardi u potpunosti ne udovoljavaju osnovnim zahtjevima, na zahtjev
zemlje ĉlanice ili na inicijativu Komisije može se konzultirati Odbor naveden u Ĉlanu 21.

Ĉlan 18.
(1) Kako bi se izradila deklaracija o verifikaciji Europske komisije, meritorno tijelo ili njegov
službeni predstavnik će pozvati tzv. djelatno tijelo koje je izabrano u svrhu primjene EC
procedure verifikacije kao što je navedeno u Dodatku VI.
(2) Aktivnosti i poslovi djelatnog tijela odgovornog za ovjeru Europske komisije pojedinih
podsistema poĉinju već u fazi dizajna te pokrivaju sve faze postupka proizvodnje, pa sve do faze
prihvaćanja, prije no što se dozvoli primjena podsistema u praksi. Ono je takoĊer odgovorno za
ovjeru suĉelja ĉovjek-stroj dotiĉnog podsistema, a temeljem informacija sadržanim u
ekvivalentnom TSI-standardu te u registrima o kojima govori Ĉlan 24.
(3) Djelatno tijelo je odgovorno za prikupljanje podataka i formiranje tehniĉkog registra koji se
prilaže uz deklaraciju o verifikaciji Europske komisije. Tehniĉki registar mora sadržavati sve
potrebne dokumente koji se odnose na osobine podsistema, i tamo gdje je potrebno, sve
dokumente kojima se potvrĊuje usklaĊenost podsistema sa komponentama interoperabilnosti.
Tehniĉki registar takoĊer mora sadržavati sve podatke vezane za uslove uporabe kao i za
ograniĉenja u uporabi kao i upute glede servisa, preinaka, održavanja i nadgledanja.

Ĉlan 19.
(1) Ako neka zemlja ĉlanica utvrdi da se strukturalni podsistem, verificiran kroz deklaracije
europske komisije te upotpunjen tehniĉkim registrom, ne slaže u potpunosti sa ovom Direktivom
i da ne zadovoljava osnovne zahtjeve, tada zemlja ĉlanica može zatražiti provedbu dodatnih
ispitivanja.
(2) Zemlja ĉlanica koja upućuje takav zahtjev obavijestit će Komisiju o svim dodatno
zatraženim ispitivanjima i provjerama, te će navesti razloge koji opravdavaju dodatno ispitivanje.
Komisija će inicirati provoĊenje postupka bez odlaganja kao što je definirano Ĉlanom 21 (2).

POGLAVLJE V
Djelatna tijela
Ĉlan 20.
(1) Zemlje ĉlanice će obavijestiti Komisiju kao i ostale zemlje ĉlanice o tijelima odgovornim za
provedbu postupka procjene usklaĊenosti ili primjerenosti za elemente korištenja navedene u
Ĉlanu 13, kao i za postupak provjere opisan u Ĉlanu 18, navodeći pritom podruĉje odgovornosti
svakog imenovanog tijela, te identifikacijske brojeve, koje im je Komisija unaprijed dodijelila.
Lista tijela će bi objavljena u Službenom glasilu Europske komisije. TakoĊer će biti objavljeni
njihovi identifikacijski brojevi i domena odgovornosti koju pokrivaju. Komisija mora redovito
ažurirati podatke s liste.
(2) Zemlje ĉlanice moraju primjenjivati kriterije navedene u Dodatku VII glede procjene
imenovanih djelatnih tijela. Ona tijela koja zadovoljavaju kriterije procjene definirane kroz
relevantne europske standarde će se smatrati meritornim da zadovolje reĉene kriterije.
(3) Zemlja ĉlanica mora povući odobrenje onog djelatnog tijela koje više ne zadovoljava
zahtjeve navedene u Dodatku VII. Zemlja ĉlanica mora o tome odmah obavijestiti Komisiju i
kao njene ĉlanove.
(4) Ako zemlja ĉlanica ili Komisija doĊu do zakljuĉka da djelatno tijelo koje je imenovala druga
zemlja ĉlanica više ne zadovoljava relevantne kriterije, predmet će se uputiti na razmatranje
Odboru definiranom u Ĉlanu 21, koji će u roku od tri (3) mjeseca dati svoje mišljenje. U svjetlu
mišljenja dobivenog od Odbora, Komisija će poslati obavijest dotiĉnoj zemlji ĉlanici glede svih
promjena koje je potrebno obaviti ako djelatno tijelo želi zadržati svoju funkciju.
(5) Kada se za to ukaže potreba, primijenit će se koordinacija djelatnih tijela, kao što je
definirano Ĉlanom 21(4).

373
 POGLAVLJE VI
Odbor i radni program
Ĉlan 21.
(1) Komisiji pomaže Odbor temeljen na Ĉlanu 21 Direktive 96/48/EC ( u daljnjem tekstu
„Odbor‟).
(2) U svezi s ovim odlomkom primjenjivat će se Ĉlanovi 5 i 7 Odluke 1999/468/EC, s
obzirom na odredbe Ĉlana 8.
Period koji je definiran Ĉlanom 5(6) Odluke 1999/468/EC ograniĉit će se na tri mjeseca.
(3) Odbor će usvojiti svoja pravila procedure.

Ĉlan 22.
Jednom kad ova direktiva stupi na snagu, Odbor može raspravljati o bilo kojoj temi koja je
vezana za interoperabilnost trans-europskog sistema konvencionalnih pruga, ukljuĉujući i pitanja
glede introperabilnosti izmeĊu trans-europskog sistema pruga te sistema pruga trećih zemalja.

Ĉlan 23.
(1) Redoslijed prioriteta za prihvatanje TSI-standarda bit će, kao što slijedi, bez predrasuda
glede redoslijeda prihvaćanja mandata kao što je navedeno u Ĉlanu 6(1):
a) prva grupa TSI-standarda će pokrivati kontrolu/komandu te signalizaciju; telematske
aplikacije za prijevoz tereta; operacionalizaciju saobraćaja i managementa (ukljuĉivši
kvalifikacije osoblja za meĊunarodni prijevoz, poštujući kriterije koji su definirani u Dodacima
II i III); teretni vagoni; problem buke koju stvaraju prijevozna sredstva te infrastruktura.
b) Što se tiĉe prijevoznih sredstava, oni namijenjeni za meĊunarodnu upotrebu će se razviti
prvi;
na zahtjev Komisije, zemlje ĉlanice ili zajedniĉkog reprezentativnog tijela, Odbor se može
odluĉiti, u skladu s procedurom koja je definirana u Ĉlanu 21(2), izraditi TSI-standard za dodatni
predmet bez predrasuda glede redoslijeda izloženih prioriteta, utoliko koliko se oni odnose na
podsistem spomenut u Dodatku II.
(2) Odbor će, u skladu s procedurom definiranom u Ĉlanu 21(2), izraditi radni program
poštujući redoslijed prioriteta naveden u odlomku 1, te poštujući redoslijed svih drugih zadaća,
koje su mu povjerene ovom Direktivom.
TSI-standardi spomenuti u prvom radnom programa o kojem je rijeĉ u odlomku 1(a) se moraju
izraditi najkasnije do 20.aprila 2004.
(3) Radni program će se sastojati iz sljedećih faza:
a) imenovanje zajedniĉkog reprezentativnog tijela
b) razvoj na temelju nacrta, od strane zajedniĉkog reprezentativnog tijela, reprezentativne
arhitekture sistema konvencionalnih pruga, koji se temelji na popisu podsistema (Dodatak II),
kako bi se osigurala usklaĊenost izmeĊu TSI-standarda. Takva arhitektura mora posebno
ukljuĉiti razliĉite komponente ovog sistema i njihova suĉelja ĉovjek-stroj, te funkcionirati kao
okvirno naĉelo za definiranje podruĉja upotrebe pojedinih TSI-standarda;
c) prihvatanje modela strukture za razvoj TSI-standarda;
d) prihvatanje metode trošak-korist u svrhu analize rješenja izloženih u TSI-standardima
e) prihvatanje mandata koji su potrebni za izradu TSI-standarda;
f) prihvatanje temeljnih parametara za izradu pojedinih TSI-standarda;
g) odobravanje nacrta standardizacije programa;
h) upravljanje periodom tranzicije, dakle periodom izmeĊu dana stupanja na snagu ove
Direktive te izdavanja TSI-standarda, ukljuĉujući i prihvatanje referentnog sistema, koji se
spominje u Ĉlanu 25.

374
 POGLAVLJE VII
Registri infrastrukture i prijevoznih sredstava
Ĉlan 24.
(1) Zemlje ĉlanice moraju osigurati godišnje izdavanje te ažuriranje registara infrastrukture i
prijevoznih sredstava. Takvi registri će biti pokazatelji glavnih karakteristika svakog podsistema
ili dijela podsistema (npr. temeljnih parametara), kao i pokazatelji njihove korelacije s
karakteristikama definiranim primjenjivim TSI-standardom. U tu svrhu svaki TSI-standard mora
precizno naznaĉivati koje informacije moraju biti ukljuĉene u registre infrastrukture i prijevoznih
sredstava.
(2) Jedan primjerak takvih registara mora se poslati relevantnim zemljama ĉlanicama,
zajedniĉkom reprezentativnom tijelu, a jedan primjerak isto tako mora biti dostupan javnosti.

POGLAVLJE VIII
Prijelazne odredbe
Ĉlan 25.
(1) Zajedniĉko reprezentativno tijelo mora, na temelju informacija dostavljenih od strane
zemalja ĉlanice prema Ĉlanovima 10(5) i 16(3), nadalje na osnovi tehniĉke dokumentacije i
tekstova relevantnih meĊunarodnih sporazuma, razviti nacrt referentnog sistema koji sadrži
tehniĉka pravila koja osiguravaju postojeći stupanj interoperabilnosti trans-europskog sistema
konvencionalnih pruga. Odbor mora pregledati taj nacrt te odluĉiti da li on može funkcionirati
kao referentni sistem do prihvaćanja TSI-standarda.
(2) Po prihvaćanju gore spomenutog referentnog sistema, zemlje ĉlanice će obavijestiti Odbor o
svojoj namjeri usvajanja bilo kakvih nacionalnih odredbi ili o razvoju bilo kojeg projekta na
njihovom teritoriju, a koji odudara od tog referentnog sistema.

POGLAVLJE IX
Konaĉne odredbe
Ĉlan 26.
Bilo koja odluka koja je donesena u skladu s ovom Direktivom, a tiĉe se procjene usklaĊenosti ili
prikladnosti upotrebe interoperabilnih komponenti, te provjere podsistema koji saĉinjavaju trans-
europski sistem pruga, te bilo koja odluka donesena u skladu s Ĉlanovima 11, 12, 17 i 19 morat
će u detalje iznijeti razloge na kojima se temelji. Morat će se najžurnije dostaviti zainteresiranoj
strani, zajedno sa sredstvima koja su dostupna prema zakonu koji je na snazi u dotiĉnoj zemlji
ĉlanici, te sa vremenskim ograniĉenjima koja su dopuštena za primjenu takvih sredstava.

Ĉlan 27.
Zemlje ĉlanice moraju staviti na snagu zakone, regulative te administrativne odredbe koje su
potrebne kako bi se zadovoljila ova Direktiva, i to najkasnije do 20. aprila 2003, s iznimkom
odredbi koji su specifiĉne za svaki pojedini TSI-standard. One takoĊer o tome moraju odmah
obavijestiti Komisiju.
Ako zemlje ĉlanice prihvate ove mjere, one moraju sadržavati uputu na ovu Direktivu ili će im
prilikom javnog objavljivanja ta uputa biti priložena. Metode izrade takve upute definirat će se
od strane zemalja ĉlanica.

Ĉlan 28.
Svake dvije godine, a po prvi put na dan 20. aprila 2005, Komisija mora izvijestiti Europski
parlament i Vijeće o postignutom napretku prema postizanju interoperabilnosti trans-europskog
sistema konvencionalnih pruga. Taj izvještaj takoĊer mora ukljuĉivati i analizu sluĉajeva koji su
izloženi u Ĉlanu 7.
Zajedniĉko reprezentativno tijelo mora razviti te redovito ažurirati sredstvo koje je u stanju, na
zahtjev zemlje ĉlanice ili Komisije, izdati tabele o razini interoperabilnosti trans-europskog
sistema konvencionalnih pruga. To sredstvo mora koristiti informacije koje su dostupne u
registrima, kao što je navedeno u Ĉlanu 24.

375
 Ĉlan 29.
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objavljivanja u Službenom glasilu Europske Unije.

Ĉlan 30.
Ova Direktiva je upućena zemljama ĉlanicama.
U Bruxellesu, 19. marta 2001.
U ime Europskog parlamenta U ime Vijeća
Predsjednik Predsjednik
N. FONTAINE A. LINDH

376
 DODATAK I
TRANS-EUROPSKI SISTEM KONVENCIONALNIH PRUGA

(1) INFRASTRUKTURA
Infrastruktura trans-europskog sistema konvencionalnih pruga je ona infrastruktura koja
karakterizira trans-europsku prometnu mrežu opisanu u okviru smjernica predstavljenih za
razvoj trans-europske prometne mreže u Odluci br. 1692/96/EC Europskog Parlamenta te na
Vijeću od 23. jula 1996 (OJ L 228, 9.9.1996, str. 1) ili smjernica revidiranih Ĉlanom 21 te
Odluke.
Za potrebe ove Direktive, mreža je podijeljena u sljedeće kategorije:
- pruge za prijevoz putnika;
- pruge za prijevoz i putnika i tereta;
- pruge posebno namijenjene ili preinaĉene za prijevoz tereta;
- putniĉka ĉvorišta
- teretna ĉvorišta, ukljuĉujući intermodalne terminale
- pruge koje povezuju ove komponente
Takva infrastruktura ukljuĉuje upravljanje saobraćajem, odreĊivanje voznog puta, te sistem
navigacije, tehniĉka postrojenja za obradu podataka te telekomunikacije namijenjene uslugama
daljinskog saobraćaja na mreži, kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje mreže i
uĉinkovito upravljanje saobraćajem.

(2) PRIJEVOZNA SREDSTVA

Prijevozna sredstva obuhvaćaju sva ona sredstva koja će prometovati po trans-europskom
sistemu konvencionalnih pruga, a to su:
- dizel ili elektriĉni vozovi na vlastiti pogon;
- jedinice za vuĉu na toplinsku ili elektriĉnu energiju;
- putniĉki vagoni;
- teretni vagoni ukljuĉujući i vagone za prijevoz kamiona.
Svaka pojedina gore spomenuta kategorija mora biti podijeljena u:
- prijevozna sredstva za meĊunarodnu upotrebu;
- prijevozna sredstva za nacionalnu upotrebu;
vodeći pritom raĉuna o lokalnoj, regionalnoj ili meĊunarodnoj upotrebi tih sredstava.

(3) KOMPATIBILNOST TRANS-EUROPSKOG SISTEMA KONVENCIONALNIH PRUGA

Kvaliteta prijevoza u Europi ovisi, izmeĊu ostalog i o kvaliteti kompatibilnosti izmeĊu
karakteristika infrastrukture (u najširem smislu, tj. izmeĊu stabilnih dijelova dotiĉnih
podsistema) te karakteristika prijevoznih sredstava (ukljuĉujući i komponente dotiĉnih
podsistema koje se nalaze na vozu). O toj kompatibilnosti ovise razine perfomanse, sigurnost,
kvaliteta prijevoza te trošak.

377
 DODATAK II
PODSISTEMI
(1) Popis podsistema
Za potrebe ove Direktive sistem, koji saĉinjava trans-europski sistem konvencionalnih pruga,
podijelili smo u ova dva podsistema:
a) strukturalna podruĉja:
- infrastruktura;
- energija;
- kontrola, komanda i signalizacija;
- funkcioniranje i upravljanje saobraćajem
- prijevozna sredstva;
b) operativna podruĉja:
- održavanje;
- telematske aplikacije za prijevoz putnika i tereta.

(2) Opis podsistema

Za svaki podsistem ili dio podsistema, zajedniĉko reprezentativno tijelo prilikom izrade nacrta
relevantnog TSI-standarda predlaže popis komponenti i aspekata glede interoperabilnosti.
Bez predrasuda glede izbora aspekata i komponenti koje se odnose na interoperabilnost ili glede
redoslijeda kojim će oni biti pokriveni TSI-standardom, ti podsistemi ukljuĉuju:
(2.1.) Infrastruktura:
Kolosijek, taĉke, graĊevinske strukture (mostovi, tuneli itd.), povezana infrastruktura stanice
(platforme, pristupne zone, ukljuĉujući i osobe sa smanjenom pokretljivošću itd.), sigurnost i
zaštitna oprema.
(2.2.) Energija:
Elektrifikacijski sistemi, dalekovodi te kolektori energije.
(2.3.) Kontrola, komanda i signalizacija:
Sva oprema koja je potrebna kako bi se osigurala sigurnost te upravljalo i kontroliralo kretanje
vozova koji imaju dozvolu saobraćaja po mreži.
(2.4.) Prometne operacije i njihovo upravljanje
Procedure i oprema u vezi s tim koji omogućuju koherentno funkcioniranje razliĉitih
strukturalnih podsistema, i za vrijeme normalnog saobraćaja te u sluĉaju nekog oštećenja,
ukljuĉujući posebno vožnju, planiranje saobraćaja te njegovo upravljanje.
Profesionalne kvalifikacije koje se mogu zahtijevati za meĊunarodni promet.
(2.5.) Telematske aplikacije:
U skladu s Dodatkom I, ovaj podsistem obuhvaća dva elementa:
a) aplikacije za putniĉke usluge, ukljuĉujući i sisteme za pružanje informacija putnicima prije i
za vrijeme putovanja, sisteme rezervacije i plaćanja, baratanje prtljagom, te upravljanje vezama
izmeĊu vozova i ostalih vidova prijevoza;
b) aplikacije za prijevoz tereta, ukljuĉujući informacijske sisteme (nadzor u stvarnom vremenu
tereta i vozova), sistem upravljanja i odreĊivanja, rezervacija, sistemi plaćanja i fakturiranja,
upravljanje vezama s drugim vidovima transporta te proizvodnja popratnih elektronskih
dokumenata.
(2.6.) Prijevozna sredstva:
Struktura, komandni te kontrolni sistem za svu opremu voza, jedinice za vuĉu te pretvaranje
energije, koĉenje, spojnica vagona, trĉeća postolja (pokretna postolja, osovine, itd.), suĉelje
stroj-korisnik (mmi), (vozaĉ, osoblje na vozu i putnici, ukljuĉujući osobe sa smanjenom
pokretljivošću), pasivni ili aktivni sigurnosni ureĊaji i rekviziti za zdravlje putnika i osoblja.
(2.7.) Održavanje:
Procedure, povezana oprema, logistiĉki centri za poslove održavanja, te rezerve koje omogućuju
obavezno korektivno i preventivno održavanje kako bi se osigurala interoperabilnost sistema
pruga te jamĉila potrebna razina perfomanse.

378
 DODATAK III
OSNOVNI ZAHTJEVI
(1) Opći zahtjevi
(1.1.) Sigurnost
(1.1.1.) Dizajn, konstrukcija ili sklapanje, održavanje i monitoring sigurnosno-kritiĉnih
komponenti i posebno komponenti u kretanju vozova, mora biti takav da jamĉi sigurnost na
razini koja je u skladu s ciljevima koji su definirani za tu mrežu, ukljuĉujući i ciljeve za
specifiĉne situacije.
(1.1.2.) Parametri koji se odnose na kontakt taĉka i šine moraju zadovoljavati zahtjeve stabilnosti
kako bi se osiguralo sigurno kretanje po najvećoj dozvoljenoj brzini.
(1.1.3.) Upotrijebljene komponente moraju biti otporne na normalna i na iznimna naprezanja koja
su specificirana za vrijeme njihovog rada. Ugrožavanje sigurnosti mora biti riješeno na
adekvatan naĉin.
(1.1.4.) U sluĉaju požara, konstrukcija fiksnih postrojenja i prijevoznih sredstava, kao i odabir
materijala, moraju biti takvi da ograniĉe stvaranje, širenje i posljedice djelovanja vatre i dima.
(1.1.5.) Svaki onaj ureĊaj koji je predviĊen za uporabu od strane korisnika usluga mora biti tako
dizajniran da ne ugrozi njihovu sigurnost i onda kada se njime služi na naĉin koji nije opisan u
uputama za rukovanje.
(1.2.) Pouzdanost i korisnost
Monitoring i održavanje fiksnih ili pokretnih komponenata koje sudjeluju u kretanju voza mora
biti organizirano, obavljeno i izmjereno na takav naĉin da se njihov rad zadrži unutar zadanih i
propisanih uslova.
(1.3.) Zdravlje
(1.3.1.)Materijali koji bi mogli negativno djelovati na zdravlje svih onih koji se služe tim
materijalima ili koji imaju do tih materijala pristup, ne smiju biti korišteni na vozovima i
željezniĉkim stabilnim postrojenjima.
(1.3.2.) Takvi materijali moraju biti selektirani i pregrupirani na takav naĉin da se ograniĉi
emisija štetnih i opasnih para i plinova, naroĉito u sluĉaju požara.
(1.4.) Zaštita okoliša
(1.4.1.) Reperkusije na okoliš uslijed uspostave i operacionalizacije trans-europskog sistema
konvencionalnih pruga moraju biti procijenjene i razmatrane još u fazi dizajniranja sistema, a u
skladu s važećim zakonima i odredbama EU.
(1.4.2.) Materijali koji se koriste na vozovima i infrastrukturi moraju onemogućiti emisiju para i
plinova koji su opasni i štetni za okoliš, prvenstveno u sluĉaju požara.
(1.4.3.) Prijevozna sredstva i sistemi napajanja moraju biti konstruirani i izraĊeni na takav naĉin
da su elektro-magnetski kompatibilni sa instalacijama, opremom kao i sa javnim ili privatnim
mrežama, kako se zbog nedostatka kompatibilnosti ne bi javile smetnje.
(1.4.4.) Operacionalizacija trans-europskih sistema konvencionalnih pruga mora poštovati
postojeće propise o zagaĊivanju bukom.
(1.4.5.) Operacionalizacija trans-europskog sistema konvencionalnih pruga ne smije uzrokovati
nedozvoljenu razinu vibracija tla na podruĉju koje je blizu infrastrukture i u normalnom stanju
održavanja.
(1.5.) Tehniĉka kompatibilnost
Tehniĉke karakteristike infrastrukture i fiksnih postrojenja moraju biti kompatibilne meĊusobno
kao i sa karakteristikama vozova koji će prometovati po trans-europskom sistemu
konvencionalnih pruga.
Ako je na pojedinim sekcijama željezniĉke mreže kompatibilnost tih karakteristika upitna,
moraju se koristiti ona privremena rješenja koja će omogućiti kompatibilnost u budućnosti.

(2) Uslovi specifiĉni za svaki podsistema

(2.1.) Infrastruktura
(2.1.1.) Sigurnost

379
Moraju se poduzeti adekvatni koraci kako bi se sprijeĉio pristup ili neželjene intervencije na
instalacijama pruga.
Moraju se poduzeti adekvatni koraci kako bi se ograniĉile opasnosti kojima su ljudi izloženi,
prvenstveno kad vozovi prolaze kroz stanice.
Infrastrukturni objekti na koje javnost ima pristup moraju biti konstruirani i izraĊeni na takav
naĉin da ograniĉe bilo kakvu opasnost po ljudsko zdravlje (stabilnost, požar, pristup, evakuacija,
peroni, itd.).
Moraju se donijeti adekvatne odredbe kojima će se propisati sigurnosni uslovi u ekstremno
dugim tunelima.
(2.2.) Energija
(2.2.1.) Sigurnost
Rad sistema za napajanje energije ne smije ugrožavati sigurnost kako vozova, tako i osoba
(putnika, operativnog osoblja, stanovnika uz prugu kao i trećih osoba).
(2.2.2.) Zaštita okoliša
Funkcioniranje sistema za napajanje elektriĉnom ili toplinskom energijom ne smije zadirati u
okoliš preko utvrĊenih granica i okvira.
(2.2.3.) Tehniĉka kompatibilnost
Sistemi za napajanje elektriĉnom ili toplinskom energijom koji se koriste na trans-europskom
sistemu konvencionalnih pruga moraju:
- omogućiti vozovima postizanje specificiranih nivoa perfomanse:
- biti kompatibilni sa kolektorima ugraĊenim u vozove.
(2.3.) Kontrola, komanda i signalizacija
(2.3.1.) Sigurnost
Instalacije za kontrolu, komandu i signalizaciju te odgovarajuće procedure moraju omogućiti
vozovima onaj nivo sigurnosti koji odgovara ciljevima za tu mrežu. Sistemi kontrole, komande i
signalizacije moraju omogućavati siguran prolaza vozova i u sluĉaju nekog kvara ili oštećenja.
(2.3.2.) Tehniĉka kompatibilnost
Sva nova infrastruktura i sva nova prijevozna sredstva proizvedena ili modernizirana nakon
prihvaćanja kompatibilnih sistema kontrole, komande i signalizacije, mora biti prilagoĊena
upotrebi tih sistema.
Oprema za kontrolu, komandu i signalizaciju instalirana u kabini strojovoĊe mora osiguravati
normalan rad, u okviru posebnih uslova, na cijelom trans-europskom sistemu konvencionalnih
pruga.
(2.4.) Prijevozna sredstva
(2.4.1.) Sigurnost
Struktura prijevoznih sredstava kao i veze izmeĊu vozila moraju biti konstruirani na takav naĉin
da su u sluĉaju sudara ili iskakanja iz traĉnica kupei za putnike te kabina vozaĉa maksimalno
zaštićeni.
Elektriĉna oprema ne smije ugroziti sigurnost i funkcioniranje kontrolnih, komandnih postrojenja
te postrojenja za signalizaciju.
Tehnike koĉenja, kao i prisutna naprezanja moraju biti kompatibilni s konstrukcijom kolosijeka,
strojarskim elementima i sistemom signalizacije.
Moraju se poduzeti adekvatni koraci kako bi se onemogućio pristup elektriĉnim instalacijama
kako se ljudski životi ne bi doveli u opasnost.
U sluĉaju opasnosti adekvatni ureĊaji moraju omogućiti vezu izmeĊu putnika, željezniĉkog
osoblja i strojovoĊe kako bi se pravovremeno dobile toĉne informacije.
Vrata za pristup moraju biti opremljena sistemom otvaranja i zatvaranja koji garantira sigurnost
putnika.
Moraju postojati adekvatno obilježeni izlazi u sluĉaju opasnosti.
Moraju se donijeti posebne odredbe i propisi u svezi posebnih sigurnosnih uslova u jako
dugaĉkim tunelima.
Voz mora biti opremljen osvjetljenjem za opasnost koje mora biti dovoljne jakosti i trajanja.

380
Vozovi moraju biti opremljeni razglasnim ureĊajem kojima se omogućava komunikacija izmeĊu
putnika i željezniĉkog osoblja na vozu i podruĉne kontrole.
(2.4.2.) Pouzdanost i korisnost
Konstrukcija osnovne opreme kao i opreme za vožnju, vuĉu i koĉenje te sistemi regulacije i
upravljanja moraju, u situacijama kvarova ili oštećenja, biti takvi da omoguće vozu nastavak
vožnje bez štetnih posljedica po opremu koja ostaje u funkciji.
(2.4.3.) Tehniĉka kompatibilnost
Elektriĉna oprema mora biti kompatibilna sa radom ureĊaja za regulaciju, komandu i
signalizaciju.
U sluĉaju elektriĉne vuĉe, karakteristike kolektora elektriĉne energije moraju biti takve da
omoguće vozovima kretanje unutar sistema dovoda energije karakteristiĉnog za trans-europski
sistem konvencionalnih pruga.
Karakteristike prijevoznih sredstava moraju biti takve da im omoguće putovanje po bilo kojoj
pruzi namijenjenoj za takvu vrstu prijevoznih sredstava.
(2.5.) Održavanje
(2.5.1.) Zdravlje i sigurnost
Tehniĉke instalacije i radni postupci u radionicama moraju osiguravati siguran rad podsistema te
ne smiju ugrožavati zdravlje i sigurnost.
(2.5.2.) Zaštita okoliša
Tehniĉke instalacije i radni postupci u radionicama ne smiju prekoraĉiti dozvoljene nivoe
oneĉišćenja u odnosu na okoliš.
(2.5.3.) Tehniĉka kompatibilnost
Postrojenja za održavanje prijevoznih sredstava na konvencionalnim prugama moraju biti takva
da osigurava sigurnost vožnje, osiguranje vožnje i udobnost putnika u svim prijevoznim
sredstvima koje oni održavaju.
(2.6.) Vožnja i upravljanje saobraćajem
(2.6.1.) Sigurnost
Operativni zakoni na željezniĉkoj mreži, kao i kvalifikacije mašinovoĊa i osoblja na vozu moraju
biti takvi, da omogućavaju sigurno putovanje, imajući u vidu razliĉite nužnosti unutarnjeg i
meĊunarodnog saobraćaja.
Radovi održavanja te intervali, obuka i kvalifikacija osoblja zaduženog za održavanje i kao i
sistemi osiguravanja koji postoje u centrima za održavanje moraju biti takvih karakteristika da
omogućavaju visok stupanj sigurnosti.
(2.6.2.) Pouzdanost i korisnost
Radovi održavanja te intervali, obuka i kvalifikacija osoblja zaduženog za održavanje i kao i
sistemi osiguravanja koji postoje u centrima za održavanje moraju biti takvih karakteristika da
omogućavaju visok stupanj pouzdanosti i korisnosti.
(2.6.3.) Tehniĉka kompatibilnost
Operativni zakoni na željezniĉkoj mreži, kao i kvalifikacije mašinovoĊa i osoblja na vozu moraju
biti takvi, da omogućavaju efikasno funkcioniranje sistema trans-europskih konvencionalnih
pruga, imajući u vidu razliĉite nužnosti unutarnjeg i meĊunarodnog saobraćaja.
(2.7.) Telematske aplikacije za teret i putnike
(2.7.1.) Tehniĉka kompatibilnost
Osnovni uslovi za telematske aplikacije garantuju minimalnu kvaliteta usluga za putnike i nosaĉe
roba. posebno glede tehniĉke kompatibilnosti.
Moraju se poduzeti sljedeći koraci kako bi se osiguralo da :
- su baze podataka, softver te komunikacijski protokoli razvijeni na naĉin koji omogućuje
maksimalnu razmjenu podataka izmeĊu razliĉitih aplikacija i operatera, a iskljuĉujući povjerljive
komercijalne podatke.
- je pristup informacijama za korisnike jednostavan
(2.7.2.) Pouzdanost i korisnost

381
Metode korištenja, upravljanja, ažuriranja te održavanja tih baza podataka, softvera, te
komunikacijskih protokola podataka moraju osiguravati efikasnost ovih sistema i kvalitetu
usluga.
(2.7.3.) Zdravlje
Suĉelja stroj-korisnik (mmi) moraju biti u skladu s minimumom ergonomskih te zdravstvenih
propisa.
(2.7.4.) Sigurnost
Mora se osigurati odgovarajući nivo profesionalnosti i pouzdanosti za pohranjivanje ili prijenos
informacija vezanih za sigurnost.

DODATAK IV
USKLAĐENOST I PRIKLADNOST KORIŠTENJA INTEROPERABILNIH
KOMPONENTI

(1) Komponente interoperabilnosti

Objava Europske komisije odnosi se na komponente interoperabilnosti ukljuĉene u
interoperabilnost trans-europskog sistema konvencionalnih pruga, kao što je navedeno u Ĉlanu 3.
Komponente interoperabilnosti mogu biti:
(1.1.) Višestruko iskoristive komponente
To su komponente koje nisu specifiĉne za željezniĉki sistem i koje, kao takve, mogu biti
korištene i u drugim podruĉjima.
(1.2.) Višestruko iskoristive komponente posebnih karakteristika
To su višestruku iskoristive komponente koje, kao takve, nisu specifiĉne za željezniĉki sistem,
ali koje moraju zadovoljiti odreĊene i specifiĉne nivoe perfomanse kada se upotrebljavaju u
željezniĉkom sektoru.
(1.3.) Specifiĉne komponente
To su komponente karakteristiĉne za primjenu na željeznici.

(2) Podruĉje djelovanja

Objava Europske komisije pokriva:
- ili procjenu od strane djelatnog tijela ili djelatnih tijela glede stvarne usklaĊenosti pojedine
komponente interoperabilnosti, koja se promatra i procjenjuje odvojeno i izolirano, sa tehniĉkim
normama i specifikacijama koje se moraju ispuniti;
- ili procjenu/prosudbu od strane djelatnog tijela ili djelatnih tijela glede pogodnosti korištenja
neke komponente interoperabilnosti, koja se promatra unutar njezinog željezniĉkog okruženja i
to naroĉito u sluĉajevima kada su prisutna preklapanja, u odnosu na tehniĉke specifikacije,
pogotovu one funkcionalne prirode, koje se moraju provjeriti i ispitati.
Postupak procjene primijenjen od strane djelatnih tijela u fazi konstrukcije i proizvodnje dovest
će do mjernih jedinica definiranih u Odluci 93/465/EEC, a u skladu sa uslovima navedenim u
tehniĉkim specifikacijama za podruĉje interoperabilnosti.

(3) Sadržaj objave europske komisije

Objava Europske komisije o usklaĊenosti i primjerenosti korištenja, kao i svi prateći dokumenti,
mora biti datirana i potpisana.
Objava mora biti pisana na istom jeziku na kojem su pisane upute i mora sadržavati slijedeće:
- podruĉja koja Objava pokriva;
- ime i adresu proizvoĊaĉa ili njegovog opunomoćenog predstavnika unutar Unije (treba
navesti ime kompanije i punu adresu, a u sluĉaju opunomoćenog predstavnika takoĊer treba
navesti ime proizvoĊaĉa ili konstruktora);
- opis komponente

382
- opis postupka koji je primijenjen kako bi se deklarirala usklaĊenost i primjerenost
korištenja, zajedno sa datumom potvrde o provedenom ispitivanju, kao i sa navedenim trajanjem
i uslovima pravovaljanosti certifikata;
- tamo gdje je potrebno, treba se pozvati na europske specifikacije;
- identifikaciju potpisnika koji je dobio ovlasti da sklopi ugovor u ime proizvoĊaĉa ili
njegovog opunomoćenog predstavnika unutar Unije

DODATAK V
EC OBJAVA O VERIFIKACIJI PODSISTEMA

EC Objava o verifikaciji. kao i svi prateći dokumenti, mora biti datirana i potpisana.
Ova Objava mora biti pisana na istom jeziku na kojem je pisana i tehniĉka dokumentacija i mora
sadržavati slijedeće:
- podruĉje pokriveno Objavom;
- ime i adresu ugovorne strane ili njezinog opunomoćenog predstavnika unutar Unije. (Treba
navesti puno ime adresu, a u sluĉaju ovlaštenog predstavnika takoĊer treba navesti puno ime
ugovorne strane);
- kratki opis podsistema;
- ime i adresu djelatnog tijela koje je realiziralo EC nadzor i kontrolu, kao što je navedeno u
Ĉlanu 18;
- referentne dokumente iz tehniĉke dokumentacije;
- sve relevantne privremene ili konaĉne odredbe koje moraju biti u skladu sa podsistemima, a
prvenstveno, tamo gdje je to potrebno, operativne restrikcije ili operativne okolnosti;
- ako je privremeno, treba navesti trajanje pravomoćnosti EC Objave;
- identitet potpisnika.

DODATAK VI
POSTUPAK VERIFIKACIJE PODSISTEMA

(1) Uvod
EC verifikacija je postupak pri kojem djelatno tijelo, na zahtjev ugovorne stranke ili njezinog
opunomoćenog predstavnika registriranog unutar Unije, provjerava i potvrĊuje da je podsistem:
- u skladu s Direktivom
- u skladu sa ostalim odredbama i propisima koji proizlaze iz Ugovora, te da može biti
stavljen u funkciju.

(2) Etape
Podsistem se provjerava u svakoj od slijedećih etapa:
- opći dizajn podsistema;
- struktura podsistema, prvenstveno ukljuĉujući graĊevinske aktivnost, sklop komponenata,
regulacija podsistema;
- završno testiranje podsistema;

(3) Uvjerenje
Djelatno tijelo odgovorno za EC verifikaciju izdaje potvrdu o usklaĊenosti namijenjenu
ugovornoj strani ili njezinom opunomoćenom predstavniku registriranom unutar EU, koji pak
izdaje EC deklaraciju o verifikaciji namijenjenu nadzornom tijelu u zemlji ĉlanici EU u kojoj je
podsistem lociran i/ili je u funkciji.

(4) Tehniĉka dokumentacija

Tehniĉka dokumentacija, koja se prilaže uz verifikaciju, mora biti saĉinjena na slijedeći naĉin:
- za infrastrukturu: graĊevinski-konstrukcijski planovi, odobrenja za iskapanja i pojaĉanja,
izvješća o ispitivanju i kontroli betona;

383
- za ostale podsisteme: skice i detaljni nacrti po izvedbenim fazama, dijagrami elektrike i
hidraulike, opis obrade podataka i automatskog sistema, upute za rukovanje i održavanje, itd.;
- popis komponenata interoperabilnosti, kao što je prikazano u Ĉlanu 3, koje su ukljuĉene u
pojedini podsistem;
- primjerke EC deklaracije o usklaĊenosti ili prikladnosti korištenja koje pojedina
komponenta mora imati, kao što je definirano Ĉlanom 13 Direktive, zajedno sa odgovarajućim
bilješkama o proraĉunima i kopijom bilježaka voĊenih od strane djelatnog tijela prilikom
obavljanja testova i ispitivanja, a sve u skladu i na osnovi općih tehniĉkih specifikacija;
- uvjerenje izdano od strane djelatnog tijela odgovornog za EC verifikaciju, upotpunjeno
odgovarajućim bilješkama o proraĉunima i potvrĊeno potpisom, u kojem se navodi da je projekt
u skladu s Direktivom. Tamo gdje je to potrebno, treba spomenuti i sva ograniĉenja koja su
tokom ispitivanja registrirana, a kasnije nisu povuĉena. Uz uvjerenje takoĊer mora biti priloženo
izvješće o pregledu i kontroli, kao što je specificirano u taĉkama 5.3 i 5.4.

(5) Monitoring
(5.1.) Svrha monitoringa Europske komisije je osigurati da se obaveze koje proizlaze iz tehniĉkih
registara poštuju tokom proizvodnje podsistema.
(5.2.) Djelatno tijelo odgovorno za kontrolu proizvodnje mora imati permanentnu dozvolu
pristupa na gradilišta, radionice, skladišta, i tamo gdje je to potrebno, na sve lokacije gdje se
obavlja montaža dijelova ili njihovo testiranje. Drugim rijeĉima, djelatno tijelo mora imati
pristup u sve prostore za koje to tijelo smatra da ih mora obići. Ugovorna stranka, ili njezin
opunomoćeni predstavnik unutar Unije, mora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju, a
naroĉito planove implementacije i tehniĉke registre pojedinih podsistema.
(5.3.) Djelatno tijelo, odgovorno za provjeru implementacije, mora povremeno provoditi
kontrole, kako bi potvrdilo slaganje sa postavkama Direktive. Djelatno tijelo mora svoja izvješća
dostaviti onima koji su odgovorni za implementaciju podsistema. To će možda zahtijevati i
odreĊenu prisutnost tokom pojedinih etapa izgradnje.
(5.4.) Osim toga, djelatno tijelo može obići gradilište ili radionicu nenadano i bez ikakvih
prethodnih najava. Tokom takvih posjeta djelatno tijelo može provoditi potpune ili djelomiĉne
“kontrole”. Odgovorni za implementaciju moraju dobiti izvješća tog tijela glede nadzora, a ako
je to potrebno, moraju dobiti i izvješće kontrole.

(6) Dostava dokumenata

Kompletna dokumentacija, kao što se navodi u odlomku 4, mora biti dostavljena ugovornoj
stranki ili njezinom opunomoćenom predstavniku unutar Unije kao prilog uvjerenju o
usklaĊenosti, izdanom od strane djelatnog tijela odgovornog za provjeru podsistema.
Dokumentacija mora biti priložena EC deklaraciji o verifikaciji koju ugovorna stranka šalje
nadzornom organu dotiĉne zemlje ĉlanice.
Jedan primjerak dokumentacije zadržava ugovorna stranka tokom vijeka trajanja podsistema.
Drugi primjerci moraju biti poslani i drugim zemljama ĉlanicama koje to zahtijevaju.

(7) Publikacije
Svako tijelo mora periodiĉno dostaviti relevantne informacije u svezi sa:
- dobivenim zahtjevima za EC verifikacijom;
- izdanim uvjerenjima o usklaĊenosti;
- odbijenim uvjerenjima o usklaĊenosti.

(8) Jezik
Dokumentacija i prepiska koje se odnose na EC proces verifikacije moraju biti pisane na
službenom jeziku ĉlanice iz koje potjeĉe ugovorna stranka ili njezin ovlašteni predstavnik unutar
Unije, ili na jeziku prihvaćenom od Unije.

384
 DODATAK VII
MINIMALNI KRITERIJI KOJE ZEMLJA ĈLANICA MORA UZETI U OBZIR KOD
OBAVJEŠTAVANJA DJELATNIH TIJELA

(1) Tijelo, njegov direktor i osoblje odgovorno za obavljanje kontrole ne mora biti direktno, ili
preko ovlaštenog predstavnika ukljuĉeno u dizajn, proizvodnju, konstrukciju, marketing ili
održavanje komponenata interoperabilnosti ili podsistema. To ne iskljuĉuje mogućnost izmjene
tehniĉkih informacija ili konstruktora i toga tijela.
(2) Tijelo i osoblje odgovorno za pregled mora te aktivnosti provoditi uz najveći mogući stupanj
profesionalnosti kao i najveći mogući stupanj tehniĉke kompetentnosti. Tijelo i odgovorne osobe
moraju biti osloboĊeni bilo kakvog pritiska ili poticaja, naroĉito pritiska financijskog karaktera,
kojim se može utjecati na njihovu procjenu ili na rezultate kontrole.
(3) 3.. To tijelo mora zaposliti osoblje i raspolagati svim potrebnim sredstvima koja
omogućavaju adekvatno obavljanje svih poslova vezanih uz obavljanje kontrole. To tijelo
takoĊer mora imati pristup opremi potrebnoj za provoĊenje posebnih ispitivanja i kontrola.
(4) Osoblje odgovorno za ispitivanja i kontrolu mora imati:
- adekvatno tehniĉko i struĉno obrazovanje;
- zadovoljavajuće znanje o uslovima vezanim za provoĊenje ispitivanja koja provode i
dostatnu praksu za provoĊenje tih ispitivanja;
- znanje potrebno za izdavanje uvjerenja, izradu dokumentacije i izvješća koja ĉine sastavni
dio voĊenih ispitivanja.
(5) Samostalnost osoblja koje provodi ispitivanja mora biti zagarantujuna. Niti jedan službenik
ne smije biti honoriran niti na osnovu broja ispitivanja koje je proveo niti na osnovi rezultata tih
ispitivanja.
(6) Tijelo mora ishoditi osiguranje od odgovornosti, osim ako odgovornost ne pokriva država u
okvirima nacionalnog zakona, ili ukoliko ispitivanja nisu direktno provedena od strane dotiĉne
države ĉlanice.
(7) Osoblje takvog tijela vezano je profesionalnom šutnjom u svezi svega uoĉenog i nauĉenog
tokom obavljanja traženih aktivnosti (uz izuzetak kompetentnih administrativnih tijela u
zemljama gdje takva tijela obavljaju dotiĉne poslove), a u skladu sa ovom Direktivom ili bilo
kojom odredbom nacionalnog zakona glede primjene ove Direktive.

DODATAK VIII
OPĆA PRAVILA KOJE ZAJEDNIĈKO REPREZENTATIVNO TIJELO (ZRT) MORA
POŠTOVATI

(1) U skladu s općim postupcima standardizacije unutar Unije, ZRT mora djelovati otvoreno i
transparentno, bazirajući se na konsenzusu, te biti neovisno o pojedinaĉnim interesima. U tu
svrhu, svi ĉlanovi triju kategorija koje su zastupljene u ZRT – menadžeri infrastrukture,
željezniĉke kompanije i željezniĉka djeloatnost – moraju imati priliku da izraze svoje mišljenje
tokom procesa izrade TSI-standarda, a sve u skladu sa pravilima procedure unutar ZRT-a, a prije
dovršavanja nacrta TSI-standarda od strane ZRT-a.
(2) Ukoliko ZRT ne posjeduje dovoljno struĉnosti u nekom podruĉju koja je potrebna za izradu
TSI-standarda za to podruĉje, ZRT mora odmah o tome obavijestiti Komisiju.
(3) ZRT mora formirati radne strane, u svrhu izrade nacrta TSI-standarda. Takve radne strane
moraju biti fleksibilne i efikasne. U tu svrhu, broj struĉnjaka mora biti ograniĉen. Mora se postići
uravnotežena zastupljenost izmeĊu infrastrukturnih menadžera te željezniĉkih kompanija na
jednoj strane, te industrije na drugoj; takoĊer se mora postići odgovarajuća ravnoteža izmeĊu
razliĉitih nacija. Struĉnjaci iz zemalja ne-ĉlanica smiju sjediti u radnim grupama kao promatraĉi.
(4) Bilo koje teškoće koje se mogu pojaviti u svezi s ovom Direktivom, te koje radne grupe
ZRT-a ne mogu riješiti, moraju se bez odgode prijaviti Komisiji.
(5) Svi dokumenti koji su potrebni za nadgledanje rada ZRT-a moraju stajati na raspolaganju
Komisiji i Odboru o kojemu govori Ĉlan 21.

385
(6) ZRT mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi se zaštitile povjerljive informacije, u kontakt
s kojima ZRT dolazi tokom svog rada.
(7) ZRT mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi obavijestio sve svoje ĉlanove i sve
struĉnjake u radnim grupama o rezultatima rada Odbora, o kojemu je rijeĉ u Ĉlanu 21, te o
preporukama Odbora i Komisije.

386
 DIREKTIVA 2004/49/EC

O BEZBJEDNOSTI NA ŢELJEZNICAMA
ZAJEDNICE

387
398
Ispravka Direktive 2004/49/EC Evropskog parlamenta i Savjeta od 29. aprila 2004 o
bezbjednosti na ţeljeznicama Zajednice i dopune Direktive Savjeta 95/18/EC o izdavanju
licenci ţeljezničkim preduzećima i Direktiva 2001/14/EC o dodjeli kapaciteta ţeljezničke
infrastrukture i naplata nadoknade za korišćenje ţeljezničke infrastrukture i odobravanje
(sertifikacija) koje se odnosi na bezbjednost.
(Direktiva o bezbjednosti na ţeljeznici)
(Sluţbeni list Evropske unije L 164, 30.4.2004.)
Odluka 2004/49/EC bi trebalo da glasi kao što slijedi:

EVROPSKI PRALAMENT I SAVJET EVROPSKE UNIJE,

Uzimajući u obzir Sporazum kojim se osniva Evropska Zajednica, a posebno član 71(1),
Uzimajući u obzir predlog Komisije (1),
Uzimajući u obzir mišljenje Evropskog Komiteta za ekonomska i socijalna pitanja (2),
Uzimajući u obzir mišljenje Komiteta za regione (3),
Postupajući u skladu sa procedurom datom u članu 251 Sporazuma(4), u svijetlu zajedničkog
teksta odobrenog od strane Komiteta za izmirenja dana 23. marta 2004.
Pri čemu,
(1) Da bi se nastavili napori na utvrđivanju jedinstvenog trţišta za ţeljezničke transportne
usluge, inicirane Direktivom Savjeta 91/440/EEC od 29. jula 1991. o razvoju ţeljeznica
Zajednice (5), potrebno je osnovati zajednički regulatroni okvir za bezbjednost na ţeljeznici.
Drţave članice su do sada izradile svoje pravilnike i standarde o bezbjednosti uglavnom na
nacionalnom nivou, na osnovu nacionalnih tehničkih i operativnih koncepata. U isto vrijeme,
principijelne razlike, pristup i kultura su oteţale razbijanje tehničkih barijera i utvrđivanje
međunarodnih transportnih operacija.
(2) Direktiva 91/440/EEC, Direktiva Savjeta 95/18/EC od 19. juna 1995. o izdavanju licenci
ţeljezničkim preduzećima i Direktiva 2001/14/EC Evropskog Parlameta i Savjeta od 26.
februara 2001. o dodjeli kapaciteta ţeljezničke infrastrukture i naplata nadoknade za korišćenje
ţeljezničke infrastrukture i odobravanje (sertifikacija) koje se odnosi na bezbjednost (7)
obezbijeđuju prve korake pema regulaciji evropskog ţeljezničkog transportnog trţišta
otvaranjem trţišta za međunarodni ţeljeznički teretni transport. Međutim, odredbe o
bezbjednosti su pokazale da nisu dovoljne, a razlike koje se odnose na zahtjeve u vezi
bezbjednosti ostaju, što utiče na optimalno funkcionisanje ţeljezničkog transporta u Zajednici.
Od posebne je vaţnosti da se harmonizuje (uskladi) sarţaj pravilnika o bezbjednosti, izdavanje
sertifikata o bezbjednosti ţeljezničkim preduzećima, zadaci i uloge organa za bezbjednost i
ispitivanje vanrednih događaja (nesreća).
(3) Podzemna ţeljeznica, tramvaji i drugi sistemi lake ţeljeznice su u mnogim drţavama
članicama predmet lokalnih ili regionalnih propisa o bezbjednosti i često su nadgledani od
strane lokalnih ili regionalnih vlasti i nisu pokriveni zahtjevima Zajednice u vezi
interoperabilnosti i izdavanja licenci. Tramvaji su šta više često predmet zakonodavstva o
bezbjednosti u drumskom saobraćaju i zbog toga ne bi mogli biti potpuno pokriveni pravilima
o bezbjednosti na ţeljeznici. Iz tih razloga i u skladu sa principom subvencija kao što je dato u
članu 5 Sporazuma, drţave članice bi trebalo da isključe takve lokalne ţeljezničke sisteme iz
djelokruga ove Direktive.
(4) Nivoi bezbjednosti u ţeljezničkom sistemu Zajednice su generalno visoki, posebno u
poređenju sa drumskim saobraćajem. Vaţno je da je bezbjednost u najmanju ruku odrţavana u
toku sadašnje faze restrukturiranja, koja će odvojiti funkcije prethodno integrisanih
ţeljezničkih kompanija i pomjeriti ţeljeznički sektor dalje od samo-regulisanog do javno-
regulisanog. U skladu sa tehničkim i naučnim progresom, bezbjednost bi trebalo da se dalje
poboljšava, kada bi postala razumno praktična, a uzimajući u obzir konkurentnost i način
(modalitet) ţeljezničkog transporta.
(5) Svi oni koji se bave ţeljezničkim sistemima, menadţeri za infrastrukturu (tijela zaduţena
za upravljanje inrastrukturom) i ţeljeznička preduzeća, bi trebalo da snose potpunu
odgovornost za bezbjednost sistema, svako svoj dio odgvornosti. Uvijek kada je to moguće,

389
oni bi trebalo da sarađuju u primjeni mjera kontrole rizika. Drţave članice bi trebalo da
naprave jasnu razliku između ove neposredne odgovornosti u vezi bezbjednosti i zadataka
vlasti (tijela) zaduţenih za bezbjednost u obezbijeđivanju nacionalnog regulatornog okvira i
nadgledanja izvršenja poslova operatera.
(6) Odgovornost menadţera za infrastrukturu i ţeljezničkih preduzeća koja se bave
ţeljezničkim sistemima ne sprečava druge učesnike kao što su proizvođači, firme za
odrţavanje, firme za odrţavanje vagona, serviseri i dobavljači, od preuzimanja odgovornosti za
njihove proizvode ili usluge u skladu sa odredbama Direktive Savjeta 96/48/EC od 23. jula
1996 o interoperabilnosti trans-evropskog ţeljezničkog sistema za velike brzine(8) i Direktive
2001/16/EC Evropskog Parlamenta i Savjeta od 19. marta 2001. o interoperabilnosti trans -
evropskog konvencionalnog ţeljezničkog sistema(8) ili drugog relevantnog zakonodavstva
Zajednice.
(7) Zahtjevi u vezi bezbjednosti podsistema trans-evropske ţeljezničke mreţe su dati u
Direktivi 96/48/EC i Direktivi 2001/16/EC. Međutim, ove direktive ne definišu zajedničke
zahtjeve na nivou sistema i ne bave se detaljno sa regulativom, upravljanjem i nadgledanjem
bezbjednosti. Kada se definišu minimalni bezbjedonosni nivoi podsistema putem tehničkih
specifikacija za interoperabilnost (TSIs), biće, takođe, veoma vaţno uspostaviti bezbjednosne
ciljeve na nivou sistema.
(8) Zajednički bezbjedonosni ciljevi (CSTs) i zajedničke bezbjedonosne metode (CSMs) bi
trebalo postepeno uvoditi da bi se osiguralo da odrţava visoki nivo bezbjednosti i, kada i gde
je potrebno i razumno praktično, poboljšavati. Oni bi trebalo da obezbijede instrumente za
procjenu nivoa bezbjednosti i izvršavanje radnji operatera na nivou Zajednice kao i u drţavama
članicama.
(9) Informacije o bezbjednosti ţeljezničkog sistema su rijetke (nedovoljne) i generalno ne
uvijek javno dostupne. Zbog toga je potrebno da se utvrde zajednički bezbjedonosni indikatori
(CSIs) da bi se procijenilo da li je sistem u skladu sa CSTs i da se olakša praćenje izvršenja u
vezi bezbjednosti na ţeljeznici. Međutim, nacionalne definicije koje se odnose na CSIs se
mogu primijeniti u toku tranzicionog perioda i zato bi trebalo uzeti u obzir stepen razvoja
zajedničkih definicija CSIs kada se uradi prvi set CSTs.
(10) Nacionalni propisi o bezbjednosti, koji su često bazirani na nacionalnim tehničkim
standardima, bi trebalo postepeno da budu zamijenjeni propisima baziranim na zajedničkim
standardima, utvrđenim u CSIs. Uvođenje novih posebnih nacionalnih propisa koji nisu
bazirani na takvim zajedničkim standardima bi trebalo zadrţati na minimumu. Novi nacionalni
propisi bi trebali da budu u skladu sa zakonodavstvom Zajednice i olakšaju prelaz ka
zajedničkom pristupu bezbjednosti na ţeljeznici. Sve zainteresovane strane bi zato trebalo da
budu konsultovane prije nego što drţave članice usvoje nacionalne propise o bezbjednsti koji
zahtijevaju viši nivo bezbjednosti nego što je CSTs. U takvim slučajevima novi nacrt propisa
bi trebalo da bude predmet ispitivanja od strane Komisije, koja bi trebala da usvoji Odluku,
ako se pokaţe da nacrt propisa nije u skladu sa zakonodavstvom Zajednice ili sadrţi sredstva
za arbitraţu, diskriminaciju ili prikrivene restrikcije u funkcionisanju ţeljezničkog transporta
između drţava članica.
(11) Aktuelnu situaciju, gdje nacionalni propisi o bezbjednosti nastavljaju da imaju ulogu, bi
trebalo smatrati kao tranzicionu fazu, koja neizostavno vodi ka situaciji kada će se
primijenjivati evropski propisi.
(12) Razvoj CSTs, CSMs o CSIs kao i potreba da se olakša progres ka zajedničkom pristupu
bezbjednosti na ţeljeznici zahtijeva teničku podršku na nivou Zajednice. Evropska agencija za
ţeljeznice osnovana odredbom (EC) br. 881/2004 Evropskog Parlamenta i Savjeta (10) je
formirana da daje preporuke koje se odnose na CSTs, CSMs, i CSIs i dalje mjere
harmonizacije i da nadgleda razvoj bezbjednosti na ţeljeznici u Zajednici.
(13) U izvršavanju svojih obaveza i ispunjavanju svojih odgovornosti, menadţeri za
infrastrukturu i ţeljeznička preduzeća bi trebalo da primijene sistem upravljanja bezbjednosti,
ispunjavajući zahtjeve Zajednice i sadrţavajući zajedničke elemente. Informacije o
bezbjednosti i primjeni sistema za upravljanje bezbjednosti bi trebalo podnijeti vlastima (tijelu)

390
za bezbjednost u odgovarajućim drţavama članicama.
(14) Sistem upravljanja bezbjednosti bi trebao uzeti u obzir činjenicu da Direktiva Savjeta
89/391/EC od 12. juna 1989. o uvođenju mjera radi pospiješivanja poboljšanja bezbjednosti i
zdravlja radnika na poslu (11) i njene individualne direktive su u potpunosti primjenljive na
zaštiti zdravlja i bezbjednosti radnika koji rade na ţeljeznici. Sistem upravljanja bezbjednosti
bi takođe trebao da uzme obzir Direktivu Savjeta 96/49/EC od 23. jula 1996. o pribliţavanju
zakona drţava članica sa osvrtom na transport opasnih materija ţeljeznicom (12).
(15) Da bi se obezbijedio visoki nivo bezbjednosti na ţeljeznici i jednaki uslovi za ţeljeznička
preduzeća, oni bi trebalo da budu podloţni istim zahtjevima o bezbjednosti. Sertifikat o
bezbjednosti bi trebao da da dokaz da je ţeljezničko preduzeće utvrdilo svoj sistem za
upravljanje bezbjednosti i da je sposobno da odgovori relevantnim standardima i propisima o
bezbjednosti. Za međunarodne transportne usluge bilo bi dovoljno da se odobri sistem za
upravljanje bezbjednosti u jednoj drţavi članici i da odobrenje za pravosnaţnost Zajednice.
Vjernost nacionalnim propisima sa druge stane, bi trebala da bude podloţna dodatnoj
sertifikaciji u svakoj drţavi članici. Krajnji cilj bi trebalo da bude da se utvrdi zajednički
sertifikat o bezbjednosti sa pravosnaţnošću Zajednice.
(16) Pored zahtjeva za bezbjednost datim u sertifikatu o bezbjednosti, licencirano ţeljezničko
preduzeće mora ispuniti nacionalne zahtjeve, kompatibilne sa zakonom Zajednice i
primjenjene na ne-diskriminatorski način, a koji se odnose na zdravlje, bezbjednost i socijalne
uslove, uključujući i pravne odredbe koje se odnose na vrijeme voţnje i prava radnika i
klijenata prema članovima 6 i 12 Direktive 95/18/EC.
(17) Svaki menadţer za infrastrukturu ima ključnu odgovornost za projekat, odrţavanje i
funkcionisanje u vezi bezbjednosti na svojoj ţeljezničkoj mreţi. Paralelno sa sertifikatom o
bezbjednosti za ţeljeznička preduzeća, menadţer za infrastrukturu bi trebalo da bude podloţan
ovlašćenju za bezbjednost od strane vlasti (tijela) za bezbjednost u vezi svog sistema
upravljanja bezbjednosti i drugim odredbama da bi se ispunili zahtjevi o bezbjednosti.
(18) Drţave članice bi trebalo da uloţe napor da pomognu onima koji podnose zahtjev da uđu
na trţište kao ţeljeznička preduzeća. Posebno, one bi trebalo da pruţe informacije i reaguju
brzo na zahtjeve koji se odnose na sertifikate o bezbjednosti. Za ţeljeznička preduzeća koja
vrše međunarodne transportne usluge, vaţno je da procedura bude slična u različitim drţavama
članicama. Mada će sertifikat o bezbjednosti sadrţati nacionalne dijelove za predvidljivu
budućnost, biće, ipak, moguće harmonizovati zajedničke dijelove toga i olakšati stvaranje
zajedničkog šablona.
(19) Izdavanje sertifikata voznom osoblju i autorizacija (odobravanje) stavljanja u upotrebu
voznih sredstava za različite nacionalne mreţe su često nepremostive barijere novo-pridošlima.
Drţave članice bi trebale da obezbijede da olakšice za obuku i izdavanje certifikata voznom
osoblju potrebnim za ispunjavanje nacionalnih propisa budu dostupne ţeljezničkim
preduzećima koja podnose zahtjeve za izdavanje certifikata o bezbjednosti. Trebalo bi utvrditi
zajedničku proceduru za autorizaciju (odobravanje) stavljanja u upotrebu voznih sredstava.
(20) Vremena voţnje i periodi za odmor za mašinovođe i vozno osoblje koji izvršavaju zadatke
u vezi bezbjednosti imaju vaţan uticaj na nivo bezbjednosti ţeljezničkog sistema. Ovi aspekti
spadaju pod članove 137 do 139 Sporazuma i već su predmet pregovora između socijalnih
partnera u okviru Komiteta za sektorni dijalog koji je osnovan u skladu sa Odlukom Komisije
98/500/EC (13).
(21) Razvoj bezbjednog ţeljezničkog sistema Zajednice zahtijeva utvrđivanje harmonizovanih
uslova za izdavanje odgovarajućih licenci mašinovođama i osoblju u vozu koje vrši
bezbjednosne zadatke za koje je Komisija objavila svoju namjeru da predloţi dalje donošenje
zakona u bliskoj budućnosti. Što se tiče ostalog osoblja zaduţenog za bezbjedonosno- kritične
zadatke, njihove kvalifikacije su već date u direktivama 96/48/EC i 2001/16/EC.
(22) Kao dio novog zajedničkog regulativnog okvira za bezbjednost na ţeljeznici, nacionalne
vlasti (tijela) bi trebalo da budu osnovane u svim drţavama članicama da bi regulisale i
nadgledale bezbjednost na ţeljeznici.
Da bi se olakšala saradnja između njih na nivou Zajednice, njima bi trebalo dati isti minimum

391
zadataka i odgovornosti. Nacionalnim vlastima za bezbjednost bi tebalo dati veliki stepen
nezavisnosti. One bi trebalo da izvršavaju svoje zadatke na otvoreni i ne-diskriminatorni način
da bi pomogle stvaranju jedinstvenog ţeljezničkog sistema Zajednice i da sarađuju kod
koordinacije svojih kriterijuma za donošenje odluka, posebno u vezi izdavanja certifikata za
bezbjednost ţeljezničkim preduzećima koja se bave međunarodnim transportom.
(23) Ozbiljne nesreće (vanredni događaji) na ţeljeznici su rijetki. Međutim, one mogu imati
katastrofalne posljedice i izazvati zabrinutost javnosti u vezi bezbjednosti ţeljezničkog
sistema. Sve takve nesreće bi, zato, bile istraţene sa stanovništva bezbjednosti da bi se izbjeglo
ponovno dešavanje, a rezultate istrage bi trebalo javno objaviti. Ostali udesi i incidenti bi
mogli biti značajna predhodnica ozbiljnim nesrećama i takođe bi trebali biti podloţni
bezbjedonosnim istragama, kada je to potrebno.
(24) Bezbjednosna istraga bi trebala biti odvojena od sudske istrage na istom incidentu kao i da
bude dozvoljen pristup dokazima i svjedocima. Ona bi trebala da bude izvršena od strane
stalnog tijela koje je nezavisno od učesnika iz ţeljezničkog sektora. To tijelo bi tebalo da
funkcioniše na način koji izbjegava svaki konflikt interesa i svako moguće miješanje u uzroke
događaja koji se istraţuje; posebno ne bi trebalo da se utiče na njegovu funkcionalnu
nezavisnost ako je ona tijesno povezana sa nacinalnim vlastima za bezbjednost ili regulatornim
tijelom ţeljeznica za organizacione i pravne svrhe. Istraga bi trebalo da bude izvršena što je
otvorenije moguće. Za svaki događaj istraţno tijelo bi tebalo da oformi relevantnu istraţnu
grupu sa potrebnom ekspertizom (stručnim mišljenjem) da bi se otkrili neposredni uzroci i
osnovni uzroci.
(25) Izvještaji o istragama i bilo kojim otkrićima i preporukama pruţaju krucijalne (odlučujuće)
informacije za dalje poboljšanje bezbjednosti na ţeljeznici i trebali bi biti dostupni javnosti na
nivou Zajednice. Preporuke u vezi bezbjednosti bi trebalo da izvršavaju oni kojima su upućene,
a o aktivnosti u vezi sa tim da se podnese povratni izvještaj istraţnom tijelu.
(26) Pošto ciljevi predloţenih aktivnosti, t.j. da se koordiniraju aktivnosti u drţavama
članicama radi regulisanja i nadgledanja bezbjednosti i da se istraţe nesreće kao i da se na
nivou Zajednice utvrde zajednički bezbjedosnosni ciljevi, zajedničke metode bezbjednosti,
zajednički bezbjedonosni indikatori i zajednički zahtjevi za izdavanje certifikata o
bezbjednosti, ne mogu biti u dovoljnoj mjeri postignuti od strane drţava članica i mogu zato, iz
razloga opsega aktivnosti, biti u boljoj mjeri postignuti na nivou Zajednice. Zajednica moţe
usvojiti mjere po principu filijala kao što je dato u članu 5 Sporazuma. U skadu sa principom
proporcionalnosti, kao što je dato u tom članu, ova Direktiva ne ide van onog što je potrebno
da bi se postigli ti ciljevi.
(27) Mjere koje su potrebne za primjenu ove Direktive bi trebalo usvojiti u skladu sa Odlukom
Savjeta 1999/468/EC od 28. juna 1999. koja daje proceduru za sprovođenje ovlašćenja za
primjenu prema savjetu Komisije (14).
(28) Direktiva ima za cilj reorganizaciju i ujedinjavanje relevantnih zakona Zajednice o
bezbjednosti na ţeljeznici. Shodno tome, odredbe u vezi izdavanja certifikata ţeljeničkim
preduzećima koje su date ranije u Direktivi 2001/14/EC bi trebalo ukinuti, zajedno sa
referencama o izdavanju sertifikata o bezbjednosti. Direktiva 95/18/EC uključuje zahtjeve koji
se odnose na kvalifikacije za bezbjednost operativnog osoblja i bezbjednost voznih sredstava
što je pokriveno zahtjevima za izdavanje sertifikata za bezbjednost u ovoj Direktivi i zato ne bi
trebalo više da bude dio zahtjeva za izdavanje dozvola. Licencirano ţeljezničko preduzeće bi
trebalo da posjeduje sertifikat o bezbjednosti da im se omogući pristup ţeljezničkoj
infrastrukturi.
(29) Drţave članice bi trebalo da daju propise o kaznama koje se primjenjuju kod kršenja
odredbi ove Direktive i obezbijede da se oni primjenjuju. Ove kazne moraju biti efikasne,
proporcionalne i preventivne.

SU USVOJILI OVU DIREKTIVU:

392
 POGLAVLJE I
UVODNE ODREDBE
Ĉlan 1.
(Svrha)
Svrha ove Direktive je da obezbijedi razvoj i poboljšanje bezbjednosti na ţeljeznicama
Zajdnice i poboljšani pristup ţeljezničkom trţištu putem:
a) harmonizacije regulatornih struktura u drţavama članicama;
b) definisanjem odgovornosti između učesnika;
c) razvijanjem zajedničkih bezbjedonosnih ciljeva i zajedničkih metoda bezbjednosti sa
osvrtom na veću harmonizaciju (usklađenost) nacionalnih propisa;
d) zahtijevati osnivanje, u svakoj drţavi članici, vlasti (tijelo) za bezbjednost i istraţno tijelo
za nesreće i incidente;
e) definisanje zajedničkih principa za upravljanje, regulaciju i nadgledanje bezbjednosti na
ţeljeznici.

Ĉlan 2.
(Djelokrug)
(1) Ova Direktiva se primjenjuje na ţeljeznički sistem u drţavama članicama, koji se moţe
podijelii na podsisteme za strukturne i operativne oblasti. Ona pokriva zahtjeve za bezbjednost
sistema kao cjeline, uključujući upravljanje bezbjednosti u infrastrukturi i funkcionisanju
saobraćaja kao i interakciju između ţeljezničkih preduzeća i menadţera za infrastrukturu.
(2) Drţave članice mogu isključiti iz mjera koje usvoje u primjeni ove Direktive slijedeće:
a) metro (podzemnu ţeljeznicu), tramvaje i druge sisteme lake ţeljeznice;
b) mreţe koje su funkcionalno odvojene od ostalog ţeljezničkog sistema i imaju namjeru
samo da funkcionišu na lokalnom, gradskom ili prigradskom putničkom saobraćaju, kao i
ţeljeznička preduzeća koja saobraćaju samo na ovim mreţama;
c) ţeljezničku infrastrukturau u privatnom vlasništvu koja postoji samo za korišćenje od
strane vlasnika infrastrukture za svoje sopstvene potrebe.

Ĉlan 3.
(Definicije)
U ovoj Direktivi primjenjivaće se sledeće definicije:
a) "ţeljezniĉki sistem” označava ukupnost podsistema u strukturnim i operativnim
oblastima, kao što je definisano u direktivama 96/48/EC i 2001/16/EC, kao i upravljanje i
operativno funkcionisanje sistema kao cjeline;
b) "menadţer za infrastrukturu" označava tijelo ili preduzeće koje je odgovorno posebno za
uspostavljanje i odrţavanje ţeljezničke infrastrukture, ili njenog dijela, kao što je definisano u
članu 3 Direktive 91/440/EEC, što takođe moţe uključivati upravljanje kontrolnim i
bezbjedonsonim sistemima infrastrukture. Funkcija menadţera za infrastrukturu na mreţi ili
dijelu mreţe moţe biti dodijeljena različitim tijelima ili preduzećima;
c) "ţeljezniĉko preduzeće" označava ţeljezničko peduzeće kao što je definisano u Direktivi
2001/14/EC, kao i svako drugo javno ili privatno preduzeće čija je aktivnost da obezbijedi
transport robe i/ili putnika ţeljeznicom na osnovu toga da to preduzeće mora da obezbijedi
vuču; to takođe uključuje preduzeća koja obezbjeđuju samo vuču;
d) "tehniĉke specifikacije za interoperabilnst (TSI)" označava specifikacije putem kojih je
pokriven svaki podsistem ili dio podsistema da bi se ispunili osnovni zahtjevi i obezbijedila
interoperabilnost trans- evropskog ţeljezničkog sisetma za velike brzine i konvencionalnog
sistema kao što je definisano u Direktivi 96/48/EC i Direktivi 2001/16/EC.
e) "zajedniĉki bezbjedonosni ciljevi (CSTs - common safety targets)" označavaju
minimalne nivoe bezbjednosti koji moraju biti postignuti od strane različitih dijelova
ţeljezničkog sistema (kao što su konvencionalni ţeljeznički sistem, ţeljeznički sistem za
velike brzine, dugi ţeljeznički tuneli ili linije koje se koriste samo za teretni transport) kao i od
strane sistema kao cjeline, izraţene u kriterijumima za prihvatanje rizika;
393
f) "zajedniĉki metodi bezbjednosti (CSMs - common safety methods)" označavaju
metode koje treba izraditi da bi se opisalo kako su procijenjeni nivoi bezbjednosti i postizanje
bezbjedosnosnih ciljeva i ispunjavanje ostalih zahtjeva o bezbjednosti;
g) "Vlasti (tijelo) za bezbjednost" označava nacinalno tijelo kome su povjereni zadaci u
vezi bezbjednosti na ţeljeznici u skladu sa ovom Direktivom, ili svako bi-nacioalno tijelo
kome su drţave članice povjerile ove zadatake da bi se obezbijedio ujednačeni reţim
bezbjednosti za posebnu infrastrukturu na graničnim prelazima;
h) "nacionalni propisi o bezbjednosti" označavaju sve propise koje sadrţe zahtjeve za
bezbjednost na ţeljeznici uvedene na nivou drţava članica i primenljive na više od jednog
ţeljezničkog preduzeća, bez obzira koje ih tijelo izdaje;
i) "upravljanje sistemom bezbjednosti" označava organizaciju i aranţmane koje je utvrdio
menadţer za infrastrukturu ili ţeljezničko preduzeće da bi se obezbijedilo njegovo bezbjedno
funkcionisanje;
j) "nesreća" označava neţeljeni ili ne-namjerni iznenadni događaj ili poseban lanac takvih
događaja koji imaju teške posljedice; nesreće se dijele u slijedeće kategorije: sudari, iskakanje
iz šina, nesreće na pruţnim prelazima, nesreće prema osobama prouzrokovane od strane
voznih sredstava u pokretu, poţari i ostalo;
k) "ozbiljna nesreća" označava svaki sudar ili iskakanje vozova iz šina koje rezultira smrću
najmanje jedne osobe ili ozbiljnim povredama pet ili više osoba ili veliko oštećenje voznih
sredstava, infrastrukture ili čovjekove okoline, kao i svaku drugu sličnu nesreću sa očiglednim
uticajem na regulaciju bezbjednosti na ţeljeznici ili upravljanje bezbjednosti; "veliko
oštećenje" označava oštećenje koje odmah moţe biti procjenjeno od strane istraţnog organa
(tijela) na ukupnu vrijednost od najmanje EUR 2 miliona;
l) "incident" označava svaki događaj, koji nije nesreća ili ozbiljna nesreća, a koji je
povezan sa saobraćajem vozova i utiče na bezbjednost funkcionisanja;
m) "istraga" označava proces koji se vodi radi sprečavanja nesreće i incidenta što uključuje
prikupljanje i analizu informacija, donošenje zaključaka, uključujući određivanje uzroka i,
kada je to potrebno, davanje preporuka u vezi bezbjednosti;
n) "uzroci" označavaju aktivnosti, propuste (greške), događaje ili uslove, ili njihovu
kombinaciju, koji dovode do nesreće ili incidenta;
o) "Agencija" označava Evropsku agenciju za ţeljeznice (ERA), agenciju Zajednice za
bezbjednost na ţeljeznici i interoperabilnost;
p) "obaviještena tijela" označava tijela koja su odgovorna za procjenu usklađenosti ili
pogodnosti za korišćenje činilaca interoperabilnosti ili procjena procedure EC za verifikaciju
podsistema, kao što je definisano u direktivama 96/48/EC i 2001/16/EC;
q) "ĉinioci interoperabilnosti" označava svaku elementarnu komponentu, grupu
komponenti, podskup ili kompletan skup opreme koja je uključena ili treba da bude uključena
u podsistem od kojih interoperabilnost ţeljezničkog sistema za velike brzine ili
konvencionalnog ţeljezničkog sistema zavisi direktno ili indirektno, kao što je definisano u
direktivama 96/48/EC i 2001/16/EC. Koncept "činioca" obuhvata kako materijalne tako i
nematerijalne stvari kao što je softver.

POGLAVLJE II
RAZVOJ I UPRAVLJANJE BEZBJEDNOSTI
Ĉlan 4.
(Razvoj i poboljšanje bezbjednosti na ţeljeznici)
(1) Drţave članice će obezbijediti da bezbjednost na ţeljeznici bude generalno odrţavana i,
gdje je sa razlogom praktično, stalno unapređivana, uzimajući u obzir razvoj zakonodavstva i
tehničkog i naučnog napretka u Zajednici kao i davanja prioriteta prevenciji ozbiljnih nesreća.
Drţave članice će obezbijediti da propisi o bezbjednosti budu donešeni, primjenjeni i na snazi
na otvoreni i ne-diskriminatorski način, podsticajući razvoj jedinstvenog evropskog sistema
ţeljezničkog transporta.
(2) Drţave članice će obezbijediti da mjere za razvoj i poboljšanje bezbjednosti na ţeljeznici
394
uzmu u obzir potrebu za pristup baziran na sistemu.
(3) Drţave članice će obezbijediti da odgovornost za bezbjednost funkcionisanja ţeljezničkog
sistema i kontrolu rizika na njemu bude na menadţerima za infrastukturu i ţeljezničkim
preduzećima, obavezujući ih da primijene potrebne mjere za kontrolu rizika, tamo gdje je
potrebno uz međusobnu saradnju, da primijene nacionalne propise i standarde o bezbjednosti,
kao i da utvrde sisteme za upravljanje bezbjednosti u skladu sa ovom Direktivom.
Bez predrasuda prema građanskoj odgovornosti u skladu sa zakonskim zahtjevima drţava
članica, svaki menadţer za infrastrukturu i ţeljezničko preduzeće će biti odgovorni za svoj dio
sistema i njegovo bezbjedno funkcionisanje, uključujući nabavku materijala i izvršavanje
usluga prema korisnicima, klijentima, relevantnim radnicima i trećim licima.
(4) To će biti bez predrasuda prema odgovornošću svakog proizvođača, onog ko vrši
odrţavanje, onog ko odrţava vagone, onog ko pruţa servisne usluge i tijelo koje vrši nabavke
radi obezbjeđivanja da vozna sredstva, instalacije, pribor i oprema i usluge koje oni pruţaju
budu u skladu sa naznačenim zahtjevima i uslovima za korišćenje, tako da mogu bezbjedno da
stave u funkciju od strane ţeljeničkog preduzeća i/ili menadţera za infrastrukturu.

Ĉlan 5.
(Zajedniĉki bezbjedonosni indikatori (pokazatelji))
(1) Da bi se olakšala procjena postizanja CST i da bi se obezbijedilo praćenje opšteg razvoja
bezbjednosti na ţeljeznici, drţave članice će prikupiti informacije o zajedničkim
bezbjedonosnim indikatorima (CSIs) putem godišnjih izvještaja ovlašćenih tijela za
bezbjednost kao što je dato u članu 18.
Prva referentna godina a CSIs će biti 2006.; o njima (indikatorima) će biti podnijet godišnji
izvještaj naredne godine.
CSIs će biti utvrđeni kao što je naznačeno u Aneksu I.
(2) Do 30. aprila 2009. Aneks će biti redigovan u skladu sa procedurom naznačenom u članu
27(2), posebno da uključi zajedničke definicije CSIs i zajedničke metode za izračunavanje
troškova nesreća.

Ĉlan 6.
(Zajedniĉke metode bezbjednosti (CSM))
(1) Prvi set CSMs, koji okriva minimum metoda opisanih u paragrafu 3(a), biće usvojen od
strane Komisije do 30. aprila 2008., u skladu sa procedurom naznačenom u članu 27(2). On će
biti objavljen u Sluţbenom glasniku Evropske unije.
Drugi set CSMs, koji pokriva preostali dio metoda opisanih u paragrafu 3, biće usvojen od
strane Komisje prije 30. aprila 2010., u skladu sa procedurom naznačenom u članu 27(2). On
će biti objavljen u Sluţbenom glasniku Evroske unije.
(2) Nacrt CSMs i redigovani nacrt CSMs će izraditi Agencija prema mandatu koji je usvojen u
skladu sa procedurom datom u članu 27(2).
Nacrt CSM će biti zasnovan na ispitivanju postojećih metoda u drţavama članicama.
(3) CSMs će opisati na koji način su procijenjeni nivo bezbjednosti i postizanje
bezbjedonosnih nivoa i ispunjavanje drugih zahtjeva za bezbjednost, putem detaljne razrade i
definisanja:
a) ocjena rizika i metode procjene,
b) metode za procjenu usklađenosti sa zahtjevima datim u sertifikatima za bezbjednost i
ovlašćenjima za bezbjednost izdatim u skladu sa članovima 10 i 11, i
c) ukoliko nisu pokrivene sa TSIs, metode za provjeru da strukturalni podsistemi trans-
evropkog sistema za velike brzine i konvencionalni ţeljeznički sistemi funkcionišu i odrţavaju
se u skladu sa relevantnim osnovnim zahtjevima.
(4) CSMs će biti redigovani u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa procedurom
datom u članu 27(2), uzimajući u obzir iskustvo dobijeno njihovom primjenom i globalnim
razvojem bezbjednosti na ţeljeznici i obavezama postavljenim drţavama članicama datim u
članu 4 (1).
395
(5) Drţave će izvršiti sve potrebne izmjene u njihovim nacionalnim propisima o bezbjednosti
u smislu usvajanja CSMs i njihovih revizija.

Ĉlan 7.
(Zajedniĉki bezbjedonosni ciljevi (CST))
(1) CSTs će biti izrađeni, usvojeni i redigovani prema procedurama datim u ovom članu.
(2) Nacrt CSTs i redigovani nacrt CSTs će izraditi Agencija prema mandatima koji su
usvojeni u skladu sa procedurom datom u članu 27(2).
(3) Prvi set nacrta CSTs i redigovani nacrt CSTs će biti baziran na ispitivanju postojećih
ciljeva i sprovođenju bezbjednosti u drţavama članicama i obezbijediće da aktuelno
sprovođenje bezbjednosti na ţeljezničkom sistemu ne bude redukovano ni u jednoj drţavi
članici. Oni će biti usvojeni od strane Komisije do 30. aprila 2011., u skladu sa procedurom
datom u članu 27(2) i biće objavljeno u Sluţbenom glasniku Evropske unije.
Drugi set nacrta CSTs će biti baziran na iskustvima dobijenim iz prvog seta CSTs i njihove
primjene. Oni će odraţavati sve prioritetne oblasti gdje je potrebno da bezbjednost bude dalje
unapređivana. Oni će biti usvojeni od strane Komisije prije 30. aprila 2011., u skladu sa
procedurom datom u članu 27(2) i biće objavljeni u Sluţbenom glasniku Evropske unije.
Svi prijedlozi za nacrt i redigovani CSTs će odraţavati obaveze drţava članica datim u članu
4(1). Takvi prijedlozi će biti propraćeni procjenom proračuna troškova i dobiti (cost and
benefit), pokazujući njihov vjerovatni uticaj za prihvatanje rizika. Oni će sadrţati raspored
(dinamiku) za postepenu primjenu, tamo gdje je potrebno, posebno uzimajući u obzir prirodu i
stepen potrebnih investicija za njihovu primjenu. Oni će analizirati mogući uticaj na TSI za
podsisteme i sadrţaće, gdje je potrebno, naknadne prijedloge za primjenu TSI.
(4) CST će odrediti nivoe bezbjednosti koji se moraju minimalno postići od različitih strana
ţeljezničkog sistema i od strane sistema kao cjeline u svakoj drţavi članici, izraţeno u
kriterijumima za prihvatanje rizika za:
a) individualne rizike koji se odnose na putnike, osoblje uključujući osoblje izvođača,
korisnike pruţnih prelaza i ostale, i, bez predrasuda u odnosu na na postojeće nacionalne i
međunardone obavezujuće propise, individualne rizike koji se odnose na neovlašćena lica na
ţeljezničkoj imovini;
b) socijalni rizici.
(5) CST će biti redigovan u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa procedurom datom
u članu 27(2), uzimajući u obzir globalni razvoj bezbjednosti na ţeljeznici.
(6) Drţave članice će izvršiti sve potrebne izmjene u njihovim nacionalnim propisima o
bezbjednosti da bi postigle minimum CSTs, i svaki redigovani CSTs, u skladu sa prmjenom
rasporeda (dinamike) koji ide uz njih. Oni bi o tim propisima trebalo da obavijeste Komisiju u
skladu sa članom 8(3).

Ĉlan 8.
(Nacionalni propisi o bezbjednosti)
(1) Kod primjene ove Direktive, drţave članice će utvrditi obavezujuće nacionalne propise o
bezbjednosti i obezbijediće da oni budu objavljeni i budu dostupni svim menadţerima za
infrastrukturu, ţeljezničkim preduzećima, podnosiocima zahtjeva za izdavanje certifikata o
bezbjednosti i podnosiocima zahtjeva za izdavanje ovlašćenja za bezbjednost, jasnim jezikom
koji mogu razumjeti sve zainteresovane strane.
(2) Prije 30. aprila 2005. drţave članice će obavijestiti Komisiju o svim relevantnim
nacionalnim propisima o bezbjednosti koji su na snazi, kao što je dato u Aneksu II, i naznačiti
njihovu oblast primjene.
Obavještenje će pored toga pruţiti i informaciju o glavnom sadrţaju propisa sa referencama na
pravne (zakonske) tekstove, o formi zakonodavstva i o tome koje je tijelo ili organizacija
odgovorna za njihovo objavljivanje.
(3) Ne kasnije od 4 godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, Agencija će ocijeniti način
na koji su objavljeni nacinalni propisi o bezbjednosti i učiniti ih dostupnim u skladu sa
396
paragrafom 1. Takođe će dati odgovarajuće preporuke Komisiji za objavljivanje ovih propisa
da bi relevatne informacije bile dostupnije.
(4) Drţave članice će odmah obavijestiti Komisiju o svakoj izmjeni ovih nacionalnih propisa o
bezbjednosti i svakom novom takvom propisu koji bi mogao biti usvojen, sem ako se propis u
cijelosti ne odnosi na primjenu TSIs.
(5) Da bi se zadrţali na minimumu sa uvođenjem novih posebnih nacionalnih propisa i tako
spriječili da budu stvarane dalje barijere, a sa osvrtom na postepenu harmonizaciju propisa o
bezbjednosti, Komisija će nadgledati uvođenje novih nacionalnih propisa od strane drţava
članica.
(6) Ako, nakon usvajanja CSTs, drţava članica namjerava da uvede novi nacionalni propis
koji zahtijeva veći nivo bezbjednosti nego što je CSTs, ili drţava članica namjerava da uvede
novi nacionalni propis o bezbjednosti koji moţe da utiče na funkcionisanje ţeljezničkih
preduzeća iz drugih drţava članica na teritoriji drţave članice koja je u pitanju, ta drţava
članica će blagovremeno konsultovati sve zainteresovane strane i primijeniće se procedura iz
paragrafa 7.
(7) Drţava članica će podnijeti nacrt propisa o bezbjednosti Komisiji na razmatranje, navodeći
razloge za njegovo uvođenje.
Ako Komisija pronađe da nacrt propisa o bezbjednosti nije u skladu sa CSMs ili postizanja
minimuma CSTs, ili da sadrţi načine za diskriminaciju arbitraţe ili skrivenu restrikciju za
funkcionisanje ţeljezničkog transporta između drţava članica, usvojiće se Odluka u skladu sa
procedurom datoj u članu 27(2), koja će biti upućena odgovarajućoj drţavi članici.
Ako Komisija ima ozbiljne sumnje u vezi kompatibilnosti nacrta propisa o bezbjednsoti sa
CSMs ili postizanja minimuma CSTs, ili smatra da on sadrţi načine za diskriminaciju arbitraţe
ili skrivenu restrikciju za funkcionisnje ţeljezničkog transporta između drţava članica,
Komisija će odmah obavijestiti relevantne drţave članice, koje će suspendovati usvajanje,
stupanje na snagu ili primjenu propisa dok se ne usvoji Odluka, u periodu od 6 mjeseci, u
skladu sa procedurom datom u članu 27(2).

Ĉlan 9.
(Sistemi za upravljanje bezbjednosti)
(1) Menadţeri za infrastrukturu i ţeljeznička preduzeća će osnovati svoje sisteme za
upravljanje bezbjednosti da bi obezbijedila da ţeljeznički sistem moţe da dostigne da je CSTs
minimalno u skladu sa nacionalnim propisima za bezbjednost što je dato u članu 8 i Aneksu II i
u skladu sa zahtjevima za bezbjednost datim u TSIs, kao i da se releventni dijelovi CSMs
primjenjuju.
(2) Sistem za upravljanje bezbjednosti će ispunjavati sve zahtjeve i sadrţati elemente date u
Aneksu III, prilagođene karakteru, stepenu i drugim uslovima aktivnosti koja se obavlja. On će
obezbijediti kontrolu svih rizika koji su povezani sa aktivnošću menadţera za infrastrukturu ili
ţeljezničkog preduzeća, uključujući odrţavanje i nabavku materijala kao i korišćenje izvođača.
Bez štete po postojeće nacionalne i međunarodne obavezujuće propise, sistem za upravljanje
bezbjednosti će takođe uzeti u obzir, gdje je potrebno i gdje je razumno, rizike koji proističu
kao rezulat aktivnosti drugih strana (lica).
(3) Sistem za upravljanje bezbjednosti svakog menadţera za infastrukturu će uzeti u obzir
efekte operacija različitih ţeljezničkih preduzeća na mreţi i izraditi odredbe da bi se dozvolilo
ţeljezničkim preduzećima da funkcionišu (rade) u skladu sa TSIs i nacionalnim propisima za
bezbjednost kao i sa uslovima datim u njihovom serifikatu za bezbjednost.
On će dalje biti razvijan sa ciljem koordinacije procedure u hitnim (vanrednim) slučajevima
menadţera za inrastrukturu sa ţeljezničkim preduzećima koji funkcionišu na toj infrastrukturi.
(4) Svake godine svi menadţeri za infrastrukturu i ţeljeznička preduzeća će podnjjeti vlastima
(tijelima) za bezbjednost do 30. juna godišnji izvještaj o bezbjednosti koji se odnosi na
prethodnu kalendarsku godinu. Izvještaj o bezbjednosti će sadrţati:
a) infromacije kako su ispunjeni bezbjedonosni ciljevi organizacije i rezultati planova za
bezbjednost;
397
b) izrada nacionalnih pokazatelja za bezbjednost i CSIs datim u Aneksu I, ukoliko su oni
relevantni za organizaciju koja podnosi izveštaj;
c) rezultati međunarodne revizije bezbjednosti;
d) primjedbe na nedostatke i greške kod funkcionisnja ţeljeznice u upravljanju
infrastrukturom koje mogu biti relevantne za vlasti za bezbjednost.

POGLAVLJE III IZDAVANJE SERTIFIKATA I DOZVOLA O BEZBJEDNOSTI

Ĉlan 10.
(Sertifikati za bezbjednost)
(1) Da bi se dao pristup ţeljezničkoj infrastrukturi, ţeljezničko preduzeće mora da ima
sertifikat o bezbjednosti kako je dato u ovom Poglavlju. Sertifikat o bezbjednosti moţe
pokrivati cijelu ţeljezničku mreţu drţave članice ili samo njen određeni dio. Svrha sertifikata o
bezbjednosti je da pruţi dokaz da je ţeljezničko preduzeće utvrdilo svoj sistem za upravljanje
bezbjednosti i da moţe ispuniti zahtjeve date u TSIs i drugim relevantnim zakonima Zajednice
kao i u nacionalnim propisima o bezbjednosti da bi se kontrolisali rizici i bezbjedno
funkcionisalo na mreţi.
(2) Sertifikat o bezbjednosti će sadrţati:
a) potvrdu kojom se potvrđuje prihvatanje sistema za upravljanje bezbjednosti ţeljezničkog
preduzeća kao što je opisano u članu 9 i Aneksu III, i
b) potvrdu kojom se potvrđuje prihvatanje odredbi usvojenim od strane ţeljezničkog
preduzeća radi ispunjenja posebnih zahtjeva potrebnih za bezbjedno funkcionisanje na
relevantnoj mreţi. Zahtjevi mogu uključiti primjenu TSIs i nacionalnih propisa za bezbjednost,
prihvatanje sertifikata za osoblje i dozvolu za upotrebu voznih sredstava koje koristi
ţeljezničko preduzeće. Potvrda će biti zasnovana na dokumentaciji koju podnese ţeljezničko
preduzeće kao što je dato u Aneksu IV.
(3) Vlasti za bezbjednost u drţavi članici gde ţeljezničko predzeće prvo počne sa radom,
izdaće sertifikat u skladu sa paragrafom 2.
U Sertifikatu izdatim u skladu sa paragrafom 2 mora se navesti vrsta i stepen pokrivenih
ţeljezeničkih operacija. Sertifikat izdat u skladu sa paragafom 2(a) će vaţiti širom Zajednice za
ekvivalentne ţeljezničke transportne operacije.
(4) Vlasti za bezbjednost u drţavi članici u kojoj ţeljezničko preduzeće planira da vrši
dodatne ţeljezničke transportne usluge će izdati dodatni nacionalni sertifikat koji je potreban u
skladu sa paragrafom 2(b).
(5) Sertifikat o bezbjednosti će biti obnovljen nakon što ţeljezničko preduzeće podnese
molbu, a u intervalima koji ne prelaze 5 godina. On će biti u poptunosti ili djelimično aţuriran
uvijek kada su vrsta ili stepen operacija značajno promjenjeni.
Nosilac sertifikata za bezbjednost će bez odlaganja informisati kompetentne vlasti za
bezbjednost o svim glavnim promjenama u uslovima relevantnog dijela sertifikata o
bezbjednosti. On će pored toga, obavijestiti kompetentne vlasti za bezbjednost uvijek kada se
uvode nove kategorije osoblja ili novi tipovi voznih sredstava.
Vlasti za bezbjednost mogu zahtijevati da određeni dio serifikata o bezbjednosti bude
redigovan zbog značajnih promjena u okviru bezbjedonosne regulative.
Ako vlasti za bezbjednost otkriju da nosilac sertifikata o bezbjednosti više ne zadovoljava
uslove iz sertifikata koji su one izdale, one će poništiti dio (a) i/ili (b) cijeli setifikat dajući
razloge za svoju odluku. Vlasti za bezbjednost koje su poništile dodatni nacionalni sertifikat
koji je dat u skladu sa paragrafom 4 hitno će obavijestiti vlasti za bezbjednost koje su dodijeli le
sertifikat pod paragrafom 2(a) o svojoj odluci.
Slično tome, vlasti za bezbjednost moraju poništiti sertifikat za bezbjednost ako je očigledno
da ga nosilac sertifikata o bezbjednosti nije koristio kako je namjeravao u godini koja slijedi
nakon njegovog izdavanja.
(6) Vlasti za bezbjednost će obavijestiti Agenciju u roku od jednog mjeseca o sertifikatu o
bezbjednosti koji se odnosi na paragraf 2(a) koji je izdat, obnovljen, dopunjen ili poništen. One
će navesti ime i adresu ţeljezničkog preduzeća, datum izdavanja, djelokrug i vaţnost
398
sertifikata o bezbjednosti i, u slučaju poništenja, razloge za donošenje svoje odluke.
Agencija će do 30. aprila 2009 procijenti razvoj događaja u vezi sertifikata o bezbjednosti i
podnijeti izvještaj Komisiji sa peporukama o strategiji za kretanje prema jedinstvenom
sertifikatu o bezbjednosti Zajednice. Komisija će preduzeti odgovarajuću aktivnost nakon
preporuke.

Ĉlan 11.
(Izdavanje dozvole o bezbjednosti menadţerima za infrastrukturu)
(1) Da bi se dozvolilo da upravlja i koristi ţeljezničku infrastrukturu, menadţer za
infrastrukturu mora dobiti dozvolu o bezbjednosti od tijela za bezbjednost u drţavi članici gdje
je on osnovan. Dozvola o bezbjednosti će sadrţati:
a) dozvolu u kojoj se potvrđuje prihvatanje sistema za upravljanje bezbjednosti menadţera za
infrastrukturu kao što je opisano u članu 9 i Aneksu III, i
b) dozvolu u kojoj se potvrđuje prihvatanje odredbi menadţera za infrastrukturu da ispuni
određene zahtjeve potrebne za bezbjedno projektovanje, odrţavanje i funkcionisanje
ţeljezničke infrastrukture uključujući, tamo gdje to odgovara, sistem za odrţavanje i
funkcionisanje kontrole soabraćaja i signalnog sistema.
(2) Dozvola o bezbjednosti će biti obnovljena nakon podnošenja molbe od strane menadţera
za infrastrukturu, a u intervalima koji ne prelaze 5 godina. Ona će biti u cjelosti ili djelimično
aţurirana uvijek kada se izvrše značajne promjene na infrastrukturi, signalnim uređajima i
snabdijevanju energije ili principima njenog funkcionisnaja i odrţavanja. Nosilac dozvole o
bezbjednosti će bez odlaganja informisati vlasti za bezbjednost o svim takvim promjenama.
Vlasti za bezbjednost mogu zahtijevati da određeni dio dozvole o bezbjednosti bude redigovan
zbog značajnih promjena u okviru bezbjedonosne regulative.
Ako vlasti za bezbjednost otkriju da ovlašćeni menadţer za infrastukturu više ne zadovoljava
uslove iz dozvole o bezbjednosti, one će poništiti dozvolu dajući razloge za svoju odluku.
(3) Vlasti za bezbjednost će obavijestiti Agenciju u roku od jednog mjeseca o dozvoli za
bezbjednost koja je izdata, obnovljena, dopunjena ili poništena. One će navesti ime i adresu
menadţera za infrastrukturu, datum izdavanja, djelokrug i vaţnost dozvole za bezbjednost i, u
slučaju poništenja, razloge za donošenje svoje odluke.

Ĉlan 12.
(Zahtjevi pri podnošenju molbe koji se odnose na izdavanje sertifikata o bezbjednosit i
dozvole o bezbjednosti)
(1) Vlasti za bezbjednost će bez odlaganja donijeti odluku u vezi molbe za izdavanje
sertifikata o bezbjednosti ili dozvole o bezbjednosti, a u bilo kom slučaju ne više od četiri
mjeseca nakon podnošenja svih potrebnih informacija i svih dodatnih informacija koje
zahtijevaju vlasti za bezbjednost. Ako se od podnosioca molbe zahtijeva da dostavi dodatne
informacije, takve infomacije će biti dostavljene bez odlaganja.
(2) Da bi se olakšalo osnivanje novog ţeljezničkog preduzeća i podnošenje molbi od strane
ţeljezničkih preduzeća iz drugih drţava članica, vlasti za bezbjednost će dati detaljno uputstvo
kako dobiti sertifikat o bezbjednosti. One će navesti listu svih zahtjeva koji su navedeni u
članu 10(2) i učiniti da sva relevantna dokumenta budu dostupna podnosiocu molbe.
Posebna uputstva će biti data ţeljezničkim preduzećima koja podnose molbu za sertifikat o
bezbjednosti koji se odnosi na funkcionisanje na određenom ograničenom dijelu infrastrukture,
posebno naznačavajući propise koji vaţe za dio na koji se odnose.
(3) Uputstvo za podnošenje molbe, koje opisuje i objašnjava zahtjeve za izdavanje sertifikata
o bezbjednosti i koje navodi dokumenta koja moraju biti dostavljena, će biti dostupno
podnosiocima molbi besplatno. Sve molbe za izdavanje sertifikata o bezbjednosti će biti
podnešene na jeziku koji zahtijevaju vlasti za bezbjednost.

399
 Ĉlan 13.
(Pristup sredstvima (kapacitetima) za obuku)
(1) Drţave članice će obezbijediti da ţeljeznička preduzeća koja podnose molbe za izdavanje
sertifikata o bezbjednosti imaju fer i ne-diskriminatorni pristup sredstvima za obuku za
mašinovođe i prateće osoblje voza, uvijek kada je takva obuka potrebna radi ispunjenja
zahtjeva za dobijanje sertifikata o bezbjednosti.
Usluge koje se nude moraju uključivati obuku za potrebno znanje o ruti, operativne propise i
procedure, signalni i kontrolno-komandni sistem i procedure u slučaju vanrednog stanja koje
se primjenjuju na tim rutama.
Drţave članice će takođe obezbijediti da menadţeri za infrastrukturu i njihovo osoblje koji
vrše vitalne bezbjedonosne zadatke imaju fer i ne- diskriminatorski pristup sredstvima za
obuku.
Ako usluge obuke ne uključuju ispitivanje i dodjelu uvjerenja, drţave članice će obezbijediti
da ţeljeznička preduzeća imaju pristup takvoj dodjeli uvjerenja ako su ona potebna radi
izdavanja sertifikata o bezbjednosti.
Vlasti za bezbjednost će obezbijediti da odredbe usluga obuke ili, gdie je to odgovarajuće,
dodjela sertifikata bude u skladu sa zahtjevima datim u TSIs ili nacionalnim propisima o
bezbjednosti opisanim u članu 8 i Aneksu II.
(2) Ako su sredstva za obuku dostupna samo preko usluga jednog jedinog ţeljezničkog
preduzeća ili menadţera za infrastrukturu, drţave članice će osigurati da su ona dostupna i
drugim ţeljeznicama po razumnoj i ne- diskriminatornoj cijeni, koja je trţišna i moţe
uključivati mogućnost profita.
(3) Kada se regrutuju nove mašinovođe, osoblje voza i osoblje koje vrši vitalne
bezbjedonosne zadatke, ţeljeznička preduzeća moraju uzeti u obzir svaku obuku, kvalifikacije
i iskustvo prethodno dobijeno od drugih ţeljeničkih preduzeća. Iz tog razloga, ti članovi
osoblja će imati pravo da imaju pristup, da dobiju kopije i sva dokumenta koja potvrđuju
njihovu obuku, kvalifikacije i iskustvo.
(4) U svakom slučaju, svako ţeljezničko preduzeće i svaki menadţer za infrastrukturu će biti
odgovoran za nivo obuke i kvalifikacije svog osoblja koje vrši posao koji se odnosi na
bezbjednost kao što je dato u članu 9 i Aneksu III.

Ĉlan 14.
(Stavljanje u eksploataciju voznih sredstava koja se koriste)
(1) Vozna sredstva koja su dobila dozvolu da se mogu staviti u eksploataciju u jednoj drţavi
članici u skladu sa članom 10(2)(b) i nisu u potpunosti pokrivena relevantnim TSIs dobiće
dozvolu da budu stavljena u eksploataciju u drugoj drţavi članici u skladu sa ovim članom, ako
dozvolu traţi ta drţava članica ili drţave članice.
(2) Ţeljezničko preduzeće koje podnosi molbu za dobijanje dozvole da stavi u eksploataciju
vozna sredstva u drugoj drţavi članici podnijeće relevatnim vlastima za bezbjednost tehničku
dokumentaciju koja se odnosi na vozna sredstva ili vrstu voznih sredstava, naznačivši svoje
namjere za korišćenje na mreţi. Dokumentacija će sadrţati slijedeće informacije:
a) dokaz da su vozna sredstva dobila dozvolu da budu stavljena u eksploataciju u drugoj
drţavi članici i podatke koji pokazuju njihovu istoriju rada, odrţavanja i, gdje je moguće,
tehničke modifikacije urađene nakon dobijanja dozvole.
b) relevantne tehničke podatke, program odrţavanja i oprativne karakteristike koje
zahtijevaju vlasti za bezbjednost i koje su potrebne radi dobijanja dopunske dozvole.
c) dokaz o tehničkim i operativnim karakteristikama koje pokazuju da su vozna sredstva u
skladu sa sistemom za snabdijevanje energijom, signalnim i kontrolno-komandnim sistemom,
širinom kolosijeka i kolosijecima na infrastrukturi, maksimalnim osovinskim opterećenjem i
drugim ograničenjima na mreţi.
d) informacije o izuzećima iz nacinalnih propisa o bezbednosti koji su potrebni za dobijanje
dozvole i dokaza, baziranim na procjeni rizika, koji pokazuju da prihvatanje voznih sredstava
ne dovodi do pretjeranih rizika u mreţi.
400
(3) Vlasti za bezbjednost mogu zahtijevati da se izvrše probne voţnje na mreţi da bi se
verifikovali usaglašenost sa restriktivnim parametrima koji se odnose na paragraf 2(c) i u tom
slučaju će propisati njihov domen i sadrţaj.
(4) Vlasti za bezbjednost će usvojiti bez odlaganja svoju odluku o podnošenju molbe u skladu
sa ovim članom, a ne kasnije od četiri mjeseca nakon dostavljanja kompletne tehničke
dokumentacije, uključujući dokumentaciju za probne voţnje. Sertifikat ili dozvola mogu
sadrţati uslove za korišćenje drugih ograničenja.

Ĉlan 15.
(Harmonizacija (usaglašavanje) sertifikata o bezbjednosti)
(1) Do 30. aprila 2009. odluke o zajedničkoj harmonizaciji zahtjeva u skladu sa članom
10(2)(b) i Aneksom IV i zajednički okvir za primjenu uputstava biće usvojeni u skladu sa
procedurom koja se odnosi na član 27(2).
(2) Agencija će preporučiti zajedničke harmonizovane zahtjeve i zajednički okvir za promjenu
uputstava prema mandatu koji će biti usvojen u skladu sa procedurom koja se odnosi na član
27(2).

POGLAVLJE IV VLASTI (TIJELO) ZA BEZBJEDNOST

Ĉlan 16.
(Zadaci)
(1) Svaka drţava članica će osnovati vlasti za bezbjednost. Ove vlasti mogu biti Ministarstvo
odgovorno za saobraćaj i biće nezavisne u svojoj organizaciji, pravnoj strukturi i donošenju
odluka u odnosu na bilo koje ţeljezničko preduzeće, menadţera za infrastrukturu, podnosioca
molbe ili dobavljača.
(2) Vlastima za bezbjednost će biti dodijeljeni najmanje slijedeći zadaci:
a) odobravanje stavljanja u upotrebu (funkciju) strukturalnih podsistema koji sačinjavaju
trans-evropski ţeljeznički sistem za velike brzine u skladu sa članom 14 Direktive 96/48/EC i
provjera da oni funkcionišu i da su odrţavani u skladu sa relevantnim osnovnim zahtjevima;
b) odobravanje stavljanja u upotrebu (funkciju) strukturalnih podsistema koji sačinjavaju
trans-evropski konvencionalni ţeljeznički sistem u skladu sa članom 14 Direktive 2001/16/EC
i provjera da oni funkcionišu i da su odrţavani u skladu sa relevantnim osnovnim zahtjevima;
c) nadgledanje da su činioci interoperabilnosti u skladu sa osnovnim zahtjevima kako se to
zahtijeva u članu 12 direktiva 96/48/EC i 2001/16/EC;
d) odobravanja stavljanja u upotrebu (funkciju) novih i značajno izmijenjenih voznih
sredstava koja nisu obuhvaćena u TSI;
e) izdavanje, obnavaljanje, izmjena i poništavanje relevantnih dijelova sertifikata o
bezbjednosti i dozvola za bezbjednost dodijeljenih u skladu sa članovima 10 i 11 i provjera da
su uslovi i zahtjevi dati u njima ispunjeni i da menadţeri za infrastrukturu i ţeljeznička
preduzeća rade prema zahtjevima zakona Zajednice ili nacionalnog zakona;
f) praćenje, promovisanje i, tamo gdje odgovara, sprovođenje i razvijanje bezbjednosnog
regulatornog okvira uključujući i sistem nacionalnih propisa za bezbjednost;
g) nadgledanje da vozna sredstva budu propisno registrovana i da su informacije u vezi
bezbjednosti u nacionalnom registru, utvrđene u skladu sa članom 14 Direktive 96/48/EC i
Direktive 201/16/EC, tačne i aţurirane;
(3) Zadaci koji se odnose na paragraf 2 ne mogu biti prebačeni ili dati po principu
podizvođača bilo kom menadţeru za infrastrukturu, ţeljezničkom preduzeću ili dobavljaču.

Ĉlan 17.
(Principi za donošenje odluke)
(1) Vlasti za bezbjednost će izvršiti svoje zadatke na otvoreni, ne- diskriminatorni i
transparentni način. Posebno će dozvoliti da sve strane budu saslušane i daju razlog za
donošenje svojih odluka.
One će odmah odgovoriti na zahtjeve i molbe i prenijeti svoje zahtjeve za informacijama bez
401
odlaganja i usvojiti sve njene odluke u roku od četiri mjeseca na što se dostave zahtijevane
informacije. Vlasti mogu uvijek zahtijevati tehničku pomoć menadţera za infrastrukturu i
ţeljezničkih preduzeća ili drugih kvalifikovanih tijela kada izvršavaju zadatke navedene u
članu 16.
U procesu razvoja nacionalnog regulatornog okvira, vlasti za bezbjednost će konsultovati sva
uključena lica i zainteresovane strane, uključujući i menadţere za infrastrukturu, ţeljeznička
preduzeća, proizvođače i servisere, korisnike i predstavnike osoblja.
(2) Vlasti za bezbjednost će biti slobodne da izvrše svaku inspekciju i istragu koja je potrebna
radi ispunjavanja njenih zadataka i njima će biti dozvoljen pristup svim relevatnim
dokumentima i prostorijama, instalacijama i opremi menadţera za infrastrukturu i ţeljezničkih
preduzeća.
(3) Drţave članice će preduzeti mjere potrebne da se obezbijedi da odluke koje donesu vlasti
za bezbjednost budu podloţne sudskoj (zakonskoj) analizi.
(4) Vlasti za bezbjednost će vršiti aktivnu razmenu mišljenja i iskustava radi harmonizacije
njihovih kriterijuma za donošenje odluka u okviru Zajednice. Njihova saradnja će posebno
imati za cilj olakšanje i koordinaciju dobijanja sertifikata o bezbjednosti za ţeljeznička
preduzeća kojima su dodijeljene međunarodne trase u skladu sa procedurom datom u članu 15
Direktive 2001/14/EC.
Agencija će podrţati vlasti za bezbjednost kod ovih zadataka.

Ĉlan 18.
(Godišnji izvještaj)
Vlasti za bezbjednost će svake godine izdati godišnji izvještaj koji se odnosi na njihove
aktivnosti u prethodnoj godini i poslati ga Agenciji najkasnije do 29. septembra. Izvještaj će
sadrţati slijedeće informacije:
a) razvoj događaja u vezi bezbjednosti, uključujući i prikupljanje na nivou drţave članice
CSIs datih u Aneksu I;
b) vaţne izmjene u zakonodavstvu i regulativi koje se odnose na bezbjednost na ţeljeznici;
c) razvoj događaja u vezi izdavanja sertifikata za bezbjednost i dozvola za bezbjednost;
d) rezulatati i iskustvo koji se odnose na nadgledanje menadţera za infrastrukturu i
ţeljezničkih preduzeća.

POGLAVLJE V
ISTRAGA NESRE ĆA (VANREDNIH DOGA ĐAJA) I INCIDENATA
Ĉlan 19.
(Obaveza da se vrši istraga)
(1) Drţave članice će obezbijediti da istragu vrši istraţni organ (tijelo) kao što je dato u članu
21 nakon ozbiljnih nesreća u ţeljezničkom sistemu čiji je cilj moguće poboljšanje bezbjednosti
na ţeljeznici i sprečavanje nesreća.
(2) Pored ozbiljnih nesreća, istraţni organ prema članu 21 moţe ispitivati i one nesreće i
incidente koji pod nešto drugačijim okolnostima mogu dovesti do ozbiljnih nesreća,
uključujući tehničke nedostatke strukturalnih podsistema ili činilaca interoperabilnosti trans -
evropskog ţeljezničkog sistema za velike brzine i konvencionalnog ţeljezničkog sistema.
Istraţni organ će, po svojoj diskreciji, odlučiti da li će istraga za takve nesreće i incidente biti
preduzeta ili ne. Kod donošenja svoje odluke on će uzeti u obzir slijedeće:
a) ozbiljnost nesreće ili incidenta;
b) da li to formira dio niza nesreća i incidenata relevantnih za sistem kao cjelinu;
c) njegov uticaj na bezbjednost na ţeljeznici na nivou Zajednice, i
d) zahtjeve menadţera za infrastrukturu, ţeljezničkih preduzeća, vlasti za bezbjednost i
drţava članica.
(3) Stepen istrage i procedure koju treba slijediti u vršenju takve istrage biće određen od strane
istraţnog organa, uzimajući u obzir principe i ciljeve datim u članovima 20 i 22 u zavisnosti
koje lekcije se čekaju da se izvuku iz nesreća ili incidenata radi poboljšanja bezbjednosti.
402
(4) Istraga ne smije ni u kom slučaju da bude smatrana kao određivanje krivice ili
odgovornosti.

Ĉlan 20.
(Status istrage)
(1) Drţave članice će definisati, u okviru njhovih pravnih sistema, pravni status istrage što će
omogućiti onima koji su zaduţeni za istragu da izvrše svoj zadatak na najefikasniji način i za
najkraće vrijeme.
(2) U skladu sa vaţećim zakonodavstvom u drţavama članicama i, gdje je moguće, u saradnji
sa vlastima odgovornim za sudsku istragu, onima koji vrše istragu što je moguće prije treba
dati slijedeće:
a) pristup mjestu nesreće ili incidenta kao i voznim sredstvima uključenim u nesreću,
relevatnoj infrastrukturi i kontroli saobraćaja i signalnim instalacijama;
b) pravo na neposredno navođenje dokaza i kontrolisano uklanjanje olupine, instalacija
infrastrukture ili komponenti za ispitivanje ili analizu;
c) pristup i korišćenje sadrţaja uređaja za snimanje u vozu i opreme za snimanje verbalnih
poruka i registrovanje funkcionisanja signalnog i sistema za kontrolu saobraćaja;
d) pristup rezultatima ispitivanja tijela ţrtava;
e) pristup rezulatima ispitivanja osoblja voza i ostalog ţeljezničkog osoblja koje je uključeno
u nesreću ili incident;
f) mogućnost ispitivanja ţeljezničkog osoblja i ostalih svjedoka;
g) pristup bilo kojoj relevantnoj informaciji ili zapisu koju imaju menadţer za infrastrukturu,
ţeljezničko preduzeće koje je uključeno i vlasti za bezbjednost.
(3) Istraga će biti vođena nezavisno od sudske istrage.

Ĉlan 21.
(Istraţni organ (tijelo))
(1) Svaka drţava članica će obezbijediti da istrage nesreća ili incidenata koje se odnose na
član 19 budu vođene od strane stalnog tijela, koje će imati najmanje jedno lice sposobno da
vrši funkciju zaduţenog istraţitelja u slučaju nesreće ili incidenta. To tijelo će biti nezavisno
po pitanju svoje organizacije, pravne strukture i donošenja odluka u odnosu na bilo kog
menadţera za infrastrukturu, ţeljezničko preduzeće, tijelo koje vrši naplatu, tijelo koje vrši
dodijeljivanje i tijelo koje obavještava, kao i u odnosu na svaku stranu čiji bi interesi mogli
biti u konfliktu sa zadacima povjerenim istraţnom organu. Pored toga, on će biti nezavistan i u
odnosu na vlasti za bezbjednost i svakog regulatornog tijela ţeljeznice.
(2) Istraţni organ će vršiti svoje zadatke nezavisno od organizacija navedenih u paragrafu 1 i
biće u mogućnosti da pribavi dovoljne resurse da to vrši. Njegovim istraţiteljima će biti
dodijeljen status pruţajući im potrebne garancije za nezavisnost.
(3) Drţave članice će donijeti odredbu da ţeljeznička preduzeća, menadţeri za infrastrukturu
i, gdje je odgovarajuće, vlasti za bezbjednost, budu obavezni da odmah obavijeste istraţni
organ o nesrećama i incidentima kao što je dato u članu 19. Istraţni organ će biti u mogućnosti
da odgovori na takve izvještaje i uradi potebne pripreme da otpočne istragu ne kasnije od
jedne nedjelje nakon prijema izvještaja koji se odnosi na nesreću ili incident.
(4) Istraţni organ moţe kombinovati svoje zadatke prema ovoj Direktivi sa radom istraţivanja
događaja koji nisu ţeljezničke nesreće i incidenti sve dok istrage ne ugroţavaju njegovu
nezavisnost.
(5) Ako je potrebno, istraţni organ moţe zahtjjevati pomoć istraţnih tijela iz drugih drţava
članica ili od Agencije da dostavi ekspertizu ili da izvrši tehničku inspekciju, analize ili
procjene.
(6) Drţave članice mogu povjeriti istraţnom organu zadatak da izvrši istragu ţeljezničke
nesreće ili incidenta koji se ne odnosi na član 19.
(7) Istraţni organi će vršiti aktivnu razmjenu mišljenja i iskustava radi izrade zajedničkih
istraţnih metoda, izrade zajedničkih principa za praćenje bezbjednosnih preporuka i
403
prilagođavanje razvoju tehničkog i naučnog progresa.
Agencija će podrţati istraţne organe u njihovim zadacima.

Ĉlan 22.
(Istraţna procedura)
(1) Nesreća ili incident koji se odnose na član 19 biće istraţeni od strane istraţnog organa
drţave članice gdje se to dogodilo. Ako nije moguće utvrditi u kojoj drţavi članici se to
dogodilo, ili ako se dogodilo na ili blizu graničnih instalacija između dviju drţava članica,
relevantna tijela će se dogovoriti koje od njih će izvršiti istragu ili će se dogovoriti da je izvrše
u kooperaciji. Drugom organu će u prvom slučaju biti dozvoljeno da učestvuje u istrazi i u
potpunosti dijeli svoje rezultate.
Istraţni organi iz druge zemlje članice će biti pozvani da učestvuju u istrazi uvijek kada je
ţeljezničko preduzeće koje je osnovano i licencirano u toj drţavi članici umiješano u nesreću
ili incident.
Ovaj paragraf neće onemogućiti drţavi članici da se sloţi da bi relevantna tijela trebala da vrše
istragu u kooperaciji u drugim okolnostima.
(2) Za svaku nesreću ili incident, organ koji je odgovoran za istragu će organizovati
odgovarajuća sredstva koja sadrţe potrebne operativne i tehničke ekspertize da izvrše istragu.
Ekspertiza se moţe dobiti unutar ili van organa, u zavisnoti od karaktera nesreće ili incidenta
koji se istraţuje.
(3) Istraga će biti izvršena sa što je moguće više otvorenosti, tako da sve strane mogu biti
saslušane i mogu podijeliti rezultate. Relevantni menadţeri za infrastrukturu i ţeljeznička
preduzeća, vlasti za bezbjednost, ţrtve i njihova rodbina, vlasnici oštećene imovine,
proizvođači, sluţbe za hitne slučajeve, kao i predstavnici osoblja i korisnici biće redovno
obavještavani o istrazi i njenom napretku, što je moguće praktičnije, daće im se mogućnost da
dostave svoja mišljenja u vezi istrage i biće im dozvoljeno da daju komentare na informacije i
nacrte izvještaja.
(4) Istraţni organ će zaključiti svoja ispitivanja na mjestu nesreće u što je moguće kraćem
vremenu da bi se omogućilo da menadţer za infrastrukturu ponovo uspostavi funkcionisanje
infrastrukture i otvori je za ţeljeznički saobraćaj što je moguće prije.

Ĉlan 23.
(Izvještaji)
(1) Istraga nesreće ili incidenta koja se pominje u članu 19 biće predmet izvještaja u formi u
zavisnosti od vrste i ozbiljnosti nesreće ili incidenta i značaja otkrića istrage. Izvještaji će
navoditi ciljeve istrage kao što je dato u članu 19(1) i sadrţati, gdje je odgovarajuće, preporuke
u vezi bezbjednosti.
(2) Istraţni organ će učiniti javnim konačni izvještaj u što kraćem vremenu, a normalno ne
kasnije od 12 mjeseci nakon datuma događanja. Izvještaj će, što je bliţe moguće, slijediti
strukturu izvještavanja datu u Aneksu V. Izvještaj, uključujući preporuke o bezbjednosti, će
biti dostavljen relevantnm stranama kao što je dato u članu 22(3) i zainteresovanim tijelima i
stranama drugih drţava članica.
(3) Svake godine istraţni organ će objaviti najkasnije do 30. septembra godišnji izvještaj
navodeći izvršene istrage u prethodnoj godini, preporuke u vezi bezbjednosti koje su izdate i
aktivnosti koje su preduzete u skladu sa preporukama prethodno izdatim

Ĉlan 24.
(Informacija koja se šalje Agenciji)
(1) U roku od nedjelju dana nakon odluke o otvaranju istrage, istraţni organ će informisati o
tome Agenciju. U informaciji će biti naznačeni datum, vrijeme i mjesto događaja, kao i vrsta i
posljedice koje se odnose na ţrtve, povrede i materijalnu štetu.
(2) Istraţni organ će poslati Agenciji kopiju konačnog izvještaja kao što je dato u članu 23(2)
i kopiju godišnjeg izvještaja kao što je dato u članu 23(3).

404
 Ĉlan 25.
(Preporuke u vezi bezbjednosti)
(1) Preporuke u vezi bezbjednosti koje daje istraţni organ ni u kom slučaju neće stvarati
pretpostavku ili krivicu ili odgovornost za nesreću ili incident.
(2) Preporuke će biti upućene vlastima za bezbjednost i, gdje je potrebno zbog karaktera
preporuke, drugim tijelima i vlastima u drţavi članici ili drugima drţavama članicama. Drţave
članice i njihove vlasti za bezbjednost će preduzeti potrebne korake da obezbijede da su
preporuke o bezbjednosti izdate od strane istraţnog organa u potpunosti uzete u razmatranje, i,
gdje je odgovarajuće, postupljeno po njima.
(3) Vlasti za bezbjednost i druge vlasti ili tijela ili, gdje je odgovarajuće, druge drţave članice
kojima je upućena preporuka, će najmanje jednom godišnje poslati povratni izvještaj istraţnom
organu o mjerama koje su preduzete ili planirane kao posljedica preporuke.

POGLAVLJE VI SPROVODJENJE OVLAŠĆENJA

Ĉlan 26.
(PrilagoĊavanje aneksa)
Aneksi će biti prilagođeni tehničkom i naučnom napretku, u skladu sa procedurom datom u
članu 27(2).

Ĉlan 27.
(Procedura Odbora (Komiteta))
(1) Komisiji će pomagati Odbor koji je osnovan članom 21 Direktive 96/48/EC.
(2) Pri pozivanju na ovaj paragraf, primjenjivaće se članovi 5 i 7 Odluke 1999/468/EC,
imajući u vidu odredbe njenog člana 8.
Period dat u članu 5(6) Odluke 1999/468/EC biće određen na tri mjeseca.
(3) Pri pozivanju na ovaj paragraf, primjenjivaće se članovi 3 i 7 Odluke 1999/468/EC, imajući
u vidu odredbe njenog člana 8.
(4) Odbor će prihvatiti pravila Procedure.

Ĉlan 28.
(Mjere koje se sprovode)
(1) Drţave članice mogu dati na razmatranje Komisiji svaku mjeru koja se odnosi na
sprovođenje ove Direktive. Odgovarajuće odluke će biti usvojene u skladu sa procedurom
datom u članu 27(2).
(2) Na zahtjev drţave članice ili na njenu inicijativu, Komisija će, u posebnom slučaju, ispitati
molbu i sprovođenje odredbi koje se odnose na izdavanje sertifikata o bezbjednosti i dozvole o
bezbjednosti, i u roku od dva mjeseca od prijema takvog zahtjeva da donese odluku u skladu sa
procedurom datom u članu 27(2) da li moţe da se nastavi sa primjenom tih mjera. Komisija će
o svojoj odluci obavijestiti Evropski Parlament, Savjet i drţave članice.

Ĉlan 31.
(Izvještaj i dalje aktivnosti Zajednice)
Komisija će podnijeti Evropskom parlamentu i Savjetu do 30. aprila 2007. i nakon toga svake
pete godine, izvještaj o sprovođenju ove Direktive.
Izvještaj će biti potkrijepljen, tamo gdje je potrebno, prijedlozima za dalje aktivnosti
Zajednice.

Ĉlan 32.
(Kaznene mjere)
Drţave članice će donijeti propise o kaznenim mjerama koje će se primjenjivati za kršenje
nacionalnih odredbi koje su usvojene u skladu sa ovom Direktivom i preduzeće mjere potrebne
da se obezbijedi njihovo sprovođenje. Predviđene kaznene mjere moraju biti efikasne,
proporcionalne, ne-diskrimantorne i odvraćajuće.

405
Drţave članice će obavijestiti Komisiju o tim propisima do datuma koji je naznačen u članu 33
i obavijestiće bez odlaganja o svakoj naknadnoj izmjeni koja utiče na njih.

Ĉlan 33.
(SprovoĊenje)
Drţave članice će donijeti najkasnije do 30. aprila 2006. vaţeće zakone, regulative i
administrativne odredbe koje treba da budu u skladu sa ovom Direktivom. One će odmah o
tome obavijestiti Komisiju.
Kada drţave članice usvoje ove mjere, one će sadrţavati reference u vezi ove Direktive ili će
biti potkrijepljene tim referencama u slučaju njihovog zvaničnog objavljivanja. Metode izrade
takvih referenci će utvrditi drţave članice.

Ĉlan 34.
(Stupanje na snagu)
Ova Direktiva će stupiti na snagu danom objavljivanja u Sluţbenom glasniku(OJ) Evropske
unije.

Ĉlan 35.
(Adrese)
Ova Direktiva je poslata na adrese drţava članica.
U Strazburu, 29. aprila 2004.
Za Evropski parlament,
Predsjednik
P. Cox
Za Savjet,
Predsjednik M. Mc Dowell

(1) OJ C 126 E, 28.5.2002, p. 332.

(2) OJ C 61, 14.3.2003, p. 131.
(3) OJ C 66, 19.3.2003, p. 5.
(4) Mišljenje Evropskog parlamenta od 14. januara 2003 (OJ C 38 E, 12.2.2004., p. 92), zajednički stav
Savjeta od 26. juna 2003. OJ C 270 E, 11.11.2003, p. 25) i stav Evrpskog parlamenta od 23 oktora 2003. (još
uvijek nije objavljeno u Sluţbenom glasniku). Zakonodovna rezolucija Evropskog parlamenta od 22. aprila
2004 i Odluka Savjeta od 26. aprila 2004.
(5) OJ L 237, 24.8.1991, p. 25, Direktiva kako je izmjenjena Direktivom 2001/12/EC Evropskog parlamenta
i Savjeta (OJ L 75, 15.3.2001, p. 26).
(6) OJ L 75, 15.3.2001., p. 29. Direktiva kako je izmjenjena Odlukom 2002/844/EC (OJ L 289, 26.10.2002.,
p. 30).
(7) OJ L 235, 17.9.1996, p.6
(8) OJ L 110, 20.4.2001, p. 1
(9) Vidi stranu 3 ovog Sluţbenog glasnika.
(10) OJ L 183, 29.6. 1989, p.1
(11) OJ L 235, 17.9.1996, p. 25. Direktiva kako je zadnji put izmjenjena Odlukom Komisije 2003/29/EC
(OJ L 90, 8.4.2003, p 47).
(12) Odluka Komisije 98/500/EC od 20. maja 1998. o osnivanju odbora za sektorni dijalog koji promovišu
dijalog između socijalnih partnera na evropskom nivou (OJ L 225, 12.8.1998, p. 27).
(13) OJ L 184, 17.7.1999, p. 23
(14) OJ L 237, 24.8.1991, p. 25
(15) OJ L 164, 30.4.2004, p. 164

406
 ANEKS I
Zajednički bezbjedonosni pokazatelji (indikatori) o kojima treba izvijestiti vlasti za
bezbjednost:
Pokazatelji koji se odnose na aktivnosti datim u članu 2/2, (a) i (b), bi trebalo ocjenjivati
posebno, ako budu dostavljeni.
Ako se otkriju nove činjenice ili greške nakon podnošenja izvještaja, pokazatelji za jednu
posebnu godinu biće izmjenjeni ili ispravljeni od strane vlasti za bezbjednost prvom mogućom
prilikom, a najkasnije u slijedećem godišnjem izvještaju.
Za pokazatelje koji se odnose na nesreće prema dole datom naslovu 1, Regulativa (EC) br.
91/2003 Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. decembra 2002. o statistici u ţeljezničkom
transportu (1) biće primjenjena ukoliko su informacije na raspolaganju.

Pokazatelji koji se odnose na nesreće

(1) Totalni i relativni (prema voz-kilometru) broj nesreća i kvarova kod slijedećih vrsta
nesreća:
 sudar vozova, uključujući i sudar sa preprekama u okviru gabarita,
 iskliznuće vozova,
 nesreće na pruţnim prelazima, uključujući i nesreće pešaka,
 nesreće prema licima prouzrokovane voznim sredstvima u pokretu, uz izuzeće
samoubistava,
 samoubistva,
 poţari kod voznih sredstava,
 ostalo.
O svakoj nesreći treba izvijestiti prema vrsti primarne nesreće, čak i ako su posljedice
sekundarne nesreće mnogo veće, npr. poţar nakon iskliznuća voza.
(2) Ukupan i relativni (prema voz/kilometru) broj lica ozbiljno povrijeđenih i poginulih prema
vrsti nesreće svrstano u slijedeće kategorije:
 putnici (takođe u odnosu na ukupni broj putničkih-kilometara),
 zaposleni uključujući i osoblje izvođača,
 korisnici pruţnih prelaza,
 neovlašćena lica na imovini ţeljeznice,
 ostalo.

Indikatori koji se odnose na incidente i izbjegnute incidente

(1) Ukupan i relativni (prema voz-kilometru) broj pokidanih šina, izvitoperenih šina i
otkazivanja kod signalnih uređaja.
(2) Ukupan i relativni (prema voz-kilometru) broj prolaza kroz signal "stoj".
(3) Ukupan i relativni (prema voz-kilometru) broj kvarova na točkovima i osovinama na
voznim sredstvima u upotrebi.

Pokazatelji koji se odnose na posljedice nesreća

(1) Ukupni i relativni (prema voz-kilometru) troškovi u EUR svih nesreća gdje bi, ako je
moguće, trebalo izračunati i uključiti slijedeće troškove:
 smrtni slučajevi i povrede,
 kompenzacija za gubitak ili oštećenje imovine putnika, osoblja ili trećih lica - uključujući
oštećenja prouzrokovana okolinom,
 zamjena ili popravka oštećenih voznih sredstava i ţeljezničke instalacije
 zakašnjenja, poremećaj i preusmjeravanje saobraćaja, uključujući i dodatne troškove za
osoblje i gubitak budućeg prihoda.
Od gore navedenih troškova odbiće se iznos obeštećenja i kompenzacije koji je naplaćen ili je
procjenjen da bude naplaćen od trećih lica kao što su vlasnici motornih vozila uključeni u
nesreće na pruţnim prelazima. Kompenzacija koja se naplati putem osiguravajućih polisa koje
407
imaju ţeljeznička preduzeća ili menadţeri za infastrukturu se neće odbijati.
(2) Ukupan i relativni (prema radnim satima) broj izgubljenih radnih sati osoblja i izvođača
koji su posljedica nesreće.

Pokazatelji koji se odnose na tehniĉku bezbjednost infrastrukture i njeno sprovoĊenje

(1) Procenat pruga sa automatskom zaštitom vozova (ATP), procenat prema voz-kilometru
koji koristi operativne ATP sisteme.
(2) Broj pruţnih prelaza (ukupan i prema pravac-kilometru). Procenat pruţnih prelaza sa
automatskom ili manuelnom zaštitom.

Pokazatelji koji se odnose na upravljanje bezbjednosti

Interne revizije koje vrše menadţeri za infrastrukturu i ţeljeznička preduzeća kao što je dato u
dokumentima o sistemu upravljanja bezbjednosti. Ukupan broj izvršenih revizija i broj kao
procenat potrebnih revizija (i/ili planiranih).

Definicije
Vlasti koje podnose izvještaje mogu koristiti definicije pokazatelja koje se primjenjuju na
nacionalnom nivou i metode za izračunavnje troškova kada se dostave podaci prema ovom
Aneksu. Sve definicije i metode obračuna koje se koriste biće objašnjene u Aneksu koji ide uz
godišnji izvještaj kao što je opisano u članu 18..
(1) OJ L 14, 21.1.2003, p. 1.

ANEKS II
OBAVJEŠTENJE O NACIONALNIM PROPISIMA ZA BEZBJEDNOST
Nacionalni propisi o bezbjednosti o kojima treba da bude obavještena Komisija prema
proceduri opisanoj u članu 8 uključuju:
(1) propise koji se odnose na postojeće nacionalne ciljeve o bezbjednosti i metode
bezbjednosti;
(2) propise koji se odnose na zahtjeve o sistemima za upravljanje bezbjednosti i izdavanje
sertifikata o bezbjednosti ţeljezničkim preduzećima;
(3) propise koji se odnose na zahtjeve za dozvolu za stavljanje u upotrebu i odrţavanje novih i
znatno izmjenjenih voznih sredstava koja još nisu pokrivena sa TSI. Obavještenje će
uključivati propise za razmjenu voznih sredstava između ţeljezničkih preduzeća, registracionih
sistema i zahtjeva u vezi procedure testiranja;
(4) propise koji sadrţe zahtjeve o dodatnim internim operativnim propisima (propisi
kompanije) koje moraju utvrditi menadţeri za infarstrukturu i ţeljeznička preduzeća;
(5) propise koji se odnose na zahtjeve u vezi osoblja koje vrši kritične bezbjedonsone zadatke,
uključujući kriterijume slekcije, zdravstveno stanje i profesionalna obuka i izdavanje
sertifikata pošto oni nisu pokriveni u TSI;
(6) propise koji se odnose na istraţivanje nesreća i incidenata.

ANEKS III
SISTEMI ZA KONTROLU BEZBJEDNOSTI
(1) Zahtjevi sistema za upravljanje bezbjednosti
Sistem za upravljanje bezbjednosti mora biti dokumentovan u svim relevantnim dijelovima i
posebno će opisati raspodjelu odgovornosti u okviru organizacije menadţera za infrastrukturu
ili ţeljezničkog preduzeća. On će pokazati koliko je sigurna kontrola od strane menadţmenta
(rukovodstva) na različitim nivoima, na koji način je uključeno osoblje i njihovi predstavnici
na svim nivoima i kako je obezbjeđeno stalno poboljšanje sistema za upravljanje bezbjednosti.
(2) Osnovni elementi sistema za upravljanje bezbjednosti Osnovni elementi sistema za
upravljanje bezbjednosti su:
a) politika bezbjednosti odobrena od direktora organizacije i prenijeta svom osoblju;
b) kvalitativni i kvantitativni ciljevi organizacije za odrţanje i povećanje bezbjednosti, kao i
408
planovi i procedure za postizanje ovih ciljeva;
c) procedure koje treba da budu u skladu sa postojećim, novim i izmjenjenim tehničkim i
operativnim standardima ili drugim propisanim uslovima kao što je dato u TSIs, ili
u nacionalnim propisima o bezbjednosti kao što stoji u članu 8 i Aneksu III, ili
u drugim relevantnim propisima, ili
u odlukama vlasti, i
procedurama da bi se obezbjedila usaglašenost sa standardima i drugim propisanim uslovima
tokom čitavog vijeka trajanja opreme i funkcionisanja;
d) procedure i metode za izvršenje procjene rizika i sprovođenja mjera kontrole rizika uvijek
kada promjena operativnih uslova ili novih materijala nameće nove rizike za infrastrukturu ili
operativnu djelatnost (funkconisanje);
e) odredbe programa za obuku osoblja i sistema da bi se obezbijedilo odrţavanje
kompetentnosti osoblja i u skladu sa tim izvršavali zadaci;
f) organizovanje pribavljanja dovoljno informacija u okviru organizacije i, gdje je
odgovarajuće, između organizacija koje rade na istoj infrastukturi;
g) procedure i formati koji se odnose na to kako dokumentovati informacije o bezbjednosti i
označavanje procedure za kontrolu konfiguracije vitalnih informacija koje se odnose na
bezbjednost;
h) precedure da bi se obezbijedilo izvještavanje, istraga i analiza o nesrećama, incidentima,
izbjegnutim i drugim opasnim događajima, kao i preduzimanje potrebnih preventivnih mjera;
i) odredbe planova aktivnosti i upozorenja i informacije u slučaju opasnosti, dogovorene sa
odgovarajućim drţavnim vlastima;
j) odredbe periodične interne revizije sistema za upravljanje bezbjednosti.

ANEKS IV
IZJAVE ZA SERTIFIKAT O BEZBJEDNOSTI ZA POSEBNE DIJELOVE MREŢE
Slijedeća dokumentacija mora biti dostavljena da bi se omogućilo vlastima za bezbjednost da
daju sertifikat o bezbjednosti za posebne dijelove mreţe:
- dokumentacija ţeljezničkog preduzeća koja se odnosi na TSIs ili dijelova TSIs i, gdje je
relevantno, nacionalne propise o bezbjednosti i druge propise primjenljive na njegovo
funkcionisanje, njegovog osoblja i vozna sredstva i kako obezbijediti usaglašenost putem
sistema za upravljanje bezbjednosti,
- dokumentacija ţeljezničkog preduzeća koja se odnosi na različite kategorije zaposlenog
osoblja ili unajmljenog pod ugovorom, uključujući dokaz da oni ispunjavaju zahtjeve iz TSIs
ili nacionalne propise i da su propisno ovlašćeni,
- dokumentacija ţeljezničkog preduzeća koja se odnosi na različite vrste voznih sredstava
koja se koriste u radu, uključujući dokaz da ona ispunjavaju zahtjeve iz TSIs ili nacionalne
propise i da su propisno ovlašćena,
Da bi se izbeglo dupliranje rada i smanjila količina informacija, trebalo bi podnijeti samo
izvod iz dokumentacije u vezi elemenata koji su u skladu sa TSIs i dugim zahtjevima iz
direktiva 96/48/EC i 2001/16/EC.

ANEKS V
GLAVNI SADR ŢAJ IZVE ŠTAJA O ISTRAZI NESRE ĆE I INCIDENTA
(1) Izvod
Izvod će sadrţati kratak opis događaja, kada i gdje se dogodio i njegove posljedice. U njemu će
se navesti direktni uzroci kao faktori koji su doprinijeli tome i osnovni uzroci utvrđeni
istragom. Glavne preporuke će biti navedene, a pruţiće se i informacija adresantima.
(2) Neposredne činjenice događaja
DogaĊaj:
- datum, tačno vrijeme i lokacija događaja,
- opis događaja i mjesto nesreće uključujući i napore za spasavanje i sluţbe za vanredne
događaje,
409
- odluka o pokretanju istrage, sastav tima istraţitelja i vođenje istrage.

Pozadina dogaĊaja:
- osoblje i izvođači koji su uključeni i druge strane i svjedoci,
- vozovi i njihov sastav uključujući registracione brojeve voznih sredstava koji su
učestvovali u događaju,
- opis infrastrukture i signalnog sistema - vrsta pruge, skretnice, postavnice, signali, zaštita
voza,
- sredstva komunikacije,
- radovi izvođeni na ili u blizini mjesta događaja,
- aktiviranje plana za vanredne događaje na ţeljeznici i njegov slijed događaja,
- aktiviranje plana za vanredne događaje javnih sluţbi za spašavanje, policije i medicinskih
sluţbi i njegov slijed događaja
(3) Ţrtve, povrede i materijalna šteta:
- putnici i treća lica, osoblje uključujući izvođače,
- teret, prtljag i ostala imovina,
- vozna sredstva, infrastruktura i okolina.
(4) Spoljašne okolnosti
- vremenski uslovi i geografske karakteristike.

Zapisnik o istrazi i ispitivanju

(5) Izvod iz svjedočenja (podlijeţe zaštiti identiteta lica):
- ţeljezničko osoblje, uključujući izvođače,
- ostali svjedoci.
(6) Sistem upravljanja bezbjednosti:
- okvir organzacije i kako su naredbe davane i izvršavane,
- zahtjevi prema osoblju i kako su sprovođeni,
- rutina za interne provjere i revizije i njihovi rezultati,
- uzajamna povezanost između različitih aktera i infrastrukture.
(7) Propisi i regulative:
- relevantni nacionalni propisi i regulative kao i Zajednice
- ostali propisi kao što su propisi o funkcionisanju, lokalna uputstva, zahtjevi za osoblje,
propisano odrţavanje i standardi koji se primjenjuju.
(8) Funkcionisanje voznih sredstava i tehničkih instalacija:
- signalno-kontrolni komandni sistem, uključujući zapis uređaja za auomatsko zapisivanje
podataka,
- infrastuktura,
- komunikaciona oprema,
- vozna sredstva, uključujući zapis uređaja za automatsko zapisivanje podataka,
- preduzete mjere radi zaštite i obezbjeđenja mjesta događaja.
(9) Uzajamna povezanost na relaciji čovjek-mašina-organizacija
- radno vrijeme primjenjeno za radnike učesnike događaja,
- medicinske i lične okolnosti koje su uticale na događaj, uključujući stepen fizičkog i
psihičkog stresa,
- dizajn opreme sa uticajem na uzamnau povezanost na relaciji čovjek- mašina.
(10) Raniji događaji sa sličnim karakterom
Analiza i zakljuĉci
(11) Konačna ocjena događaja:
- utvrđivanje zaključaka u vezi događaja, baziranih na činjenicama utvrđenim u podnaslovu
3.
(12) Diskusija:
- analiza činjenica utvrđenih u podnaslovu 3 sa ciljem donošenja zaključaka prema
410
uzrocima događaja i rada sluţbi za spašavanje.
(13) Zaključci:
- direktni i neposredni uzroci događaja uključujući faktore koji su doprinijeli tome a odnose
se na aktivnosti lica koja su učesnici ili stanja voznih sredstava ili tehničkih instalacija,
- osnovni uzroci koji se odnose na kvalifikaciju, pocedure i odrţavanje,
- porijeklo uzroka koje se odnosi na uslove regulativnog okvira i primjenu sistema
upravljanja bezbjednosti,
(14) Mjere koje su preduzete
- Registrovanje mjera koje su već preduzete ili usvojene kao posljedica događaja.
(15) Preporuke

411
422
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

PRAVILNICI I UPUSTVA

413
 40

SAOBRAĆAJNO UPUTSTVO

415
416
 SADRŢAJ

Pregled radnika i radnih mjesta koji moraju biti snabdjeveni Saobraćajnim uputstvom ..........................419
Skraćenice .................................................................................................................................................420
Izmjene i dopune, ispravke, tumaĉenja i objašnjenja ................................................................................421
Ĉlan 1. Uvodne odredbe ............................................................................................................................422

ODSJEK I
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICAMA

Ĉlan 2. Poslovni red stanice ......................................................................................................................422

Ĉlan 3. Poslovni red stanice I dio ..............................................................................................................423
A. Tehniĉki kapaciteti i oprema stanice ............................................................................................... 423
B. Organizacija i naĉin vršenja saobraćajne sluţbe.............................................................................. 424
C - Organizacija i naĉin vršenja transportno-manipulativne sluţbe ..................................................... 427
D - Organizacija i naĉin vršenja poslova ostalih sluţbi ....................................................................... 427
E - Posebne odredbe za stanice na elektrificiranim prugama ............................................................... 428
F - Vanredni dogaĊaji ........................................................................................................................... 429
Ĉlan 4. Poslovni red stanice II dio ............................................................................................................429
Ĉlan 5. Osnove za izradu tehnološkog procesa rada stanice .....................................................................430
Ĉlan 6. Podjela duţnosti na spoljnjeg i unutrašnjeg otpravnika vozova ...................................................431
Ĉlan 7. Osnove za izradu uputstva o vršenju saobraćajne sluţbe na rasputnicama ..................................433
Ĉlan 8. Osnove za izradu uputstva o vršenju saobraćajne sluţbe na industrijskim kolosijecima .............434
Ĉlan 9. Predaja i prijem sluţbe na radnim mjestima saobraćajne sluţbe ..................................................436
A. Zajedniĉke odredbe ......................................................................................................................... 436
B. Predaja sluţbe na pojedinim radnim mjestima ................................................................................ 437
Ĉlan 10. Nadzorna sluţba u stanicama ......................................................................................................440
Ĉlan 11. Redovan pregled skretnica i ostalih saobraćajnih i staniĉnih postrojenja ...................................441

ODSJEK II
OBEZBJEĐENJE SAOBRAĆAJA NA PODRUĈJU STANICE

Ĉlan 12. Put voţnje voza ...........................................................................................................................443

Ĉlan 13. NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje ......................................................................................445
Ĉlan 14. Izvršenje obezbjeĊenja puta voţnje ............................................................................................447
Ĉlan 15. Obavještavanje o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje .............................................................449
Ĉlan 16. Upisivanje fonograma za obezbjeĊenje puta voţnje u odgovarajuće dnevnike ..........................450
Ĉlan 17. Postupak pri voţnji vozova po nepravilnom kolosijeku .............................................................451
Ĉlan 18. Postupak sa kljuĉevima zakljuĉanih skretnica ............................................................................451
Ĉlan 19. Rukovanje ulaznim i izlaznim signalima ....................................................................................453
Ĉlan 20. Doĉekivanje vozova od strane skretniĉkog osoblja ....................................................................454
Ĉlan 21. Izvještavanje otpranika vozova da je voz cijeli prispjeo u stanicu i da se smjestio unutar
meĊika ...................................................................................................................................................... 456
Ĉlan 22. Indirektna otprema vozova .........................................................................................................457

ODSJEK III
IZVJEŠTAJI O SAOBRAĆAJU I RADU VOZA. EVIDENCIJA RADA VOZA

Ĉlan 23. Duţnosti rasporednih stanica ......................................................................................................459

Ĉlan 24. Promjene u saobraćaju i obavještavanje stanica o promjenama u saobraćaju vozova ................461
Ĉlan 25. Obavještavanje osoblja u stanici o promjenama u saobraćaju vozvova .....................................463
Ĉlan 26. Obavještavanje radnika na otvorenoj pruzi izmeĊu dvaju susjednih stanica o promjenama u
saobraćaju vozova .................................................................................................................................... 464
Ĉlan 27. Analiza voza ...............................................................................................................................465
Ĉlan 28. Propratne isprave voza ................................................................................................................468
A. OSNOVNI OBRASCI ..................................................................................................................... 470
B. POMOĆNI OBRASCI..................................................................................................................... 477
C. PRILOZI PUTNOG LISTA ............................................................................................................ 480
417
 ODSJEK IV
NARUDţBA, OTKAZIVANJE I UPOTREBA LOKOMOTIVA

Ĉlan 29. Narudţba i otkazivanje lokomotiva ........................................................................................... 480

Ĉlan 30. Upotreba i otpremanje lokomotiva .............................................................................................481
A. Upotreba lokomotiva za vuĉu vozova ............................................................................................. 481
B. Otpremanje lokomotiva van sluţb ................................................................................................... 481
C. Upotreba i otprema lokomotiva na pojedinim prugama .................................................................. 482

ODSJEK V
VRŠENjE SAOBRAĆAJNE SLUŢBE NA PRUGAMA I U SLUŢBENIM MJESTIMA SA
OGRANIĈENIM RADNIM VREMENOM

Ĉlan 31. OdreĊivanje i objavljivanj prekida sluţbe ..................................................................................482

Ĉlan 32. Uslovi za prekidanje sluţbe u sluţbenim mjestima ....................................................................483
Ĉlan 33. Evidentiranje i obavještavanje sluţbenih mjesta o poĉetku ili završetku prekida sluţbe u
sluţbenim mjestima .................................................................................................................................. 484
Ĉlan 34. Saobraćaj vozova na prugama na kojima se u sluţbenim mjestima prekida sluţba ...................484
Ĉlan 35. Rukovanje signalima i ureĊajima na putnim prelazima. Osvjetljavanje glavnih i skretniĉkih
signala....................................................................................................................................................... 488
Ĉlan 36. Manevrisanje u sluţbenim mjestima za vrijeme prekida sluţbe .................................................489

ODSJEK VI
POMOĆNI TEHNIĈKI POSLOVI

Ĉlan 37. Punjenje rezervoara za vodu u putniĉkim kolima .......................................................................490

Ĉlan 38. Osvjetljavanje putniĉkih garnitura ..............................................................................................491

ODSJEK VII
EVIDENCIJE, PREGLEDI I IZVJEŠTAJI

Ĉlan 39. Izvještaj o kavru na TK i SS ureĊajima i evidentiranje kvarova ................................................492

Ĉlan 40. Evidencija pravilnika, uputstava i ostalih propisa ......................................................................493
Ĉlan 41. Evidencija primljenih sluţbenih saopštenja ................................................................................493
Ĉlan 42. Pregled tabela sadrţanih u Saobraćajnom upustvu, knjiţici reda voţnje ili u STU uz red voţnje
.................................................................................................................................................................. 494
ODSJEK VIII
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 47. Prelazne odredbe .........................................................................................................................494

Ĉlan 48. Završne odredbe..........................................................................................................................494

Upustvo o dopuni saobraćajnog upustva (SU-40)

(Prilog 1 SU-40)

RAĈUNANJE VREMENA ..................................................................................................................... 495

Ĉlan 1. Opšte odredbe o raĉunanju vremena .............................................................................................495
Ĉlan 2. Zajedniĉke odredbe o raĉunanju vremena ....................................................................................495
Ĉlan 3. Posebne odredbe za prelazak na ljetnje raĉunanje vremena .........................................................496
Ĉlan 4. Posebne odredbe za povratak na srednjoevropsko zonsko vrijeme ..............................................496

418
 PREGLED
radnika i radnih mjesta koji moraju biti snabdjeveni Saobraćajnim uputstvom

Ovim uputstvom moraju biti snabdjeveni:

a) radnici koji vrše poslove:
 otpravnika vozova,
 saobraćajno-transportnog otpremnika,
 voĊe manevre,
 nadzornog skretniĉara,
 vozovoĊe,
 mašinovoĊe,
 šefa pruţne dionice i
 šefa svih elektrotehniĉkih dionica;
b) radna mjesta u izvršnim jedinicama:
 šefa stanice,
 pomoćnika (zamjenika) šefa stanice,
 nadzornog radnika za saobraćajnu sluţbu,
 otpravnika vozova,
 telegrafiste,
 rasporeĊivaĉa staniĉnog i vozopratnog osoblja,
 školskog instruktora svih sluţbi,
 isljednika svih sluţbi,
 odjavniĉara,
 nadzornog skretniĉara (skretniĉara),
 skretniĉara-blokara,
 šefa transportno-komercijalnih poslova stanice,
 pomoćnika šefa transportno-komercijalnih poslova stanice,
 šefa kolskog ureda,
 šefa lokomotivskog depoa,
 nadzornika lokomotiva,
 nadzornika pregledaĉu kola,
 struĉne biblioteke svih sluţbi;
c) radna mjesta u zajedniĉkim sluţbama OOUR-a, ŢTO-a i ZJŢ na kojima se obavljaju poslovi
saobraćajno-transportne sluţbe i ostalih tehniĉkih sluţbi, koja su u vezi sa izvršnom sluţbom, po
nahoĊenju rukovodioca.

419
 SKRAĆENICE U ODREDBAMA OVOG PRAVILNIKA

 centar daljinskog upravljanja na elektrificiranim

CDU
prugama
ĉl.  ĉlan
DU  ureĊaj daljinskog upravljanja
EVP  elektrovuĉna podstanica
E-2  dnevnik manipulacija za EVP, PS i stanice
JŢ  Jugoslovenske ţeljeznice
KM  kontaktna mreţa
min  minut
NP  naroĉita pošiljka
obr.  obrazac
PKM  potrebna koĉna masa
Prav. 1  Signalni pravilnik
Prav. 2  Saobraćajni pravilnik
Prav. 314  Pravilnik o odrţavanju gornjeg stroja pruga
PS  postrojenja za sekcionisanje
s  sat
SKM  stvarna koĉna masa
st.  stav
STU  Saobraćajno-transportno upustvo
SU 40  Saobraćajno upustvo
SUP  Sekretarijat unutrašnjih poslova
s. zn.  signalni znak
t.  taĉka
UKT  ultrakratki talasi
 Uputstvo o tehniĉkim normativima i podacima za
Up. 52
izradu i izvršenje reda voţnje
 Uputstvo za isljeĊenje i evidenciju vanrednih dogaĊaja
Up. 79
u ţeljezniĉkom saobraćaju
 Uputstvo za vršenje sluţbe na prugama elektrificiranim
Up. 228
monofaznim sistemom 25 kV, 50 Hz
 Uputstvo za vršenje sluţbe na prugama elektrificiranim
Up. 229
jednosmernim sistemom 3 kV
ZJŢ  Zajednica jugoslovenskih ţeljeznica
 Zajedniĉka skraćenica za ţeljezniĉko transportno
ŢTP
preduzeće
 Zakon o osnovama bezbjednosti u ţeljezniĉkom
ZOB
saobraćaju

420
 IZMJENE I DOPUNE, ISPRAVKE, TUMAĈENJA I OBJAŠNJENJA

Tekući broj Objavljeno u »Sl.

Izmjene i Tumaĉenja i PREDMET glasnik«
Ispravke
objašnja Broj Godina
dopune

(*) U ovu rubriku unosi se broj strane, ĉlana i taĉke ovog uputstva na koje se izmjena, dopuna, ispravka,
tumaĉenje odnosno objašnjenje odnosi. Redni broj tumaĉenja ili objašnjenja unosi se u tekst Uputstva i to
pored odredbe na koju se odnosi.

421
Na osnovu ĉlana 133. Samoupravnog sporazuma o udruţivanju u Zajednicu jugoslovesnkih ţeljeznica
(„Sl. glasnik ZJŢ“ br. 2/81) i ĉlana 1. Saobraćajnog pravilnika („Sl. glasnik ZJŢ“ br. 8/81), Poslovodni
odbor Zajednice jugoslovenskih ţeljeznica donosi

40
SAOBRAĆAJNO UPUSTVO
Ĉlan 1.
(Uvodne odredbe)
(1) Odredbama Saobraćajnog uputstva ( u daljem tekstu: SU 40) bliţe se reguliše obavljanje saobraćajne
sluţbe u sluĉajevima na koje je ukazano u Saobraćajnom i Signalnom pravilaniku. Isto tako, ovo uputstvo
sadrţi i odredbe o vršenju saobraćajne sluţbe koje nisu sadrţane ni u jednom drugom propisu.
(2) Izmjene i dopune podataka u pregledima koji proistiĉu iz pojedinih odredbi ovog upustva objavljuje
ŢTO-a na naĉin objavljivanja promjena u redu voţnje.
(3) Odredbe ovog uputstva koje se odnose na stanice vaţe i za saobraćajna otpremništva i ukrsnice,
ukoliko to za pojedine sluĉajeve ovim uputstvom nije drugaĉije odreĊeno. Sve odredbe propisane za
saobraćajna otpremništva vaţe i za saobraćajno transportna otpremništva.

ODSJEK I
ORGANIZACIJA I ANALIZA RADA U STANICAMA
Ĉlan 2.
(Poslovni red stanice)
(1) Stanice su duţne da za izvršenje svojih zadataka sprovedu takvu organizaciju koja će omogućiti
pravilnu primjenu odredbi zakona i drugih propisa koji se odnose na bezbjednost, urednost, ekonomiĉnost
i poslovnost u prevozu na ţeljeznici.
(2) Radi pravilnog obavljanja sluţbe i racionalnog korištenja tehniĉkih postrojenja, stanice izraĊuju
«Poslovni red stanice», u kome utvrĊuju organizaciju rada s obzirom na mjesne prilike i prirodu poslova
same stanice.
U ĉvorovima u kojima pod jednu nadzornu stanicu potpada više sluţbenih mjesta, ŢTO moţe odluĉiti da
se izradi zajedniĉki Poslovni red I i II dio, u kojima treba obuhvatiti odvojeno zajedniĉke odredbe, a
odvojeno posebne odredbe.
(3) Poslovni red stanice izraĊuje se za stanice, ukrsnice i saobraćajna otpremništva, i sadrţi odredbe:
a) stalnog znaĉaja
b) promjenljivog znaĉaja.
(4) Odredbe stalnog znaĉaja ĉine I dio Poslovnog reda stanice i obuhvataju:
a) pregled svih staniĉnih signalno-sigurnosnih,telekomunikacionih i ostalih tehniĉkih postrojenja
stanice, sa iscrpnim opisom njihove upotrebe i namjene;
b) organizaciju i naĉin vršenja saobraćajne sluţbe na pojedinim radnim mjestima;
c) organizaciju i naĉin vršenja transportno-manipulativne sluţbe na pojedinim radnim mjestima;
d) organizaciju i naĉin vršenja poslova ostalih sluţbi;
e) posebne odredbe za stanice na elektrificiranim prugama;
f) postupak u sluĉaju vanrednih dogaĊaja.
Poslovnom redu stanice moraju biti priloţeni situacioni plan sopstvene stanice, šeme susjednih stanica i
svih podreĊenih, sluţbenih mjesta, sa podacima odreĊenim u propisima za utvrĊivanje i evidenciju
kapaciteta i organizacije teretnog saobraćaja (Up. 70).
Na svim elektrificiranim prugama Poslovnom redu stanice moraju biti priloţene posebne šeme
sekcionisanja stanice i podreĊenih sluţbenih mjesta, sa podacima odreĊenim u Uputstvu za vršenje sluţbe
na elektrificiranim prugama.
Isto tako poslovnom redu stanice moraju biti priloţena uputstva za vršenje sluţbe na rasputnicama,
raskrsnicama i na mjestu prelaza sa dvokolosijeĉne na jednokolosijeĉnu prugu, uputstva za posluţivanje
transportnih otpremništava, tovarišta, industrijskih kolosijeka i sliĉno, kao i uputsvo za rukovanje
signalno sigurnosnim ureĊajima kojima je stanica osigurana.
(5) Odredbe promjenljivog znaĉaja ĉine II dio Poslovnog reda stanice i obuhvataju izvršenje propisa
vezanih za vaţeći red voţnje i tehnološki proces rada stanice.
(6) Poslovni red stanice, poslovne redove podreĊenih sluţbenih mjesta i uputstva za rad u tansportnim
otpremništvima i tovarištima izraĊuje šef stanice, a odobrava ih ŢTO. Ostala uputstva izraĊuje ŢTO.
Stanica dostavlja Poslovni red stanice radnoj jedinici (saobraćajnoj sekciji) na ĉijoj se teritoriji nalazi, a
ova sa svojim primjedbama ŢTO-u na odobrenje, ukoliko ŢTO ne odredi drukĉije.

422
ŢTO moţe ovlastiti radne jedinice da same odobravaju Poslovni red stanice i to za stanice koje ŢTO
odredi.
(7) Poslovni red stanice I i II dio izraĊuje se u ĉetiri primjerka ako ŢTO drukĉije ne odredi. Po jedan
primjerak ostaje ŢTO i radnoj jedinici na ĉijoj se teritroiji stanica nalazi, a dva primjerka dostavljaju se
stanici. Jedan primjerak nalazi se kod šefa stanice, a drugi se daje otpravnicima vozova na upotrebu. Za
potrebe drugih radnih mjesta u stanici Poslovni red stanice se umnoţava u potrebnom broju primjeraka,
koje ovjerava šef stanice.
(8) Na osnovu odobrenog Poslovnog reda stanice saĉinjava se izvod odredbi za radna mjesta:
skretniĉara, voĊe i rukovaoca manevre, odjavniĉara, telegrafiste, popisivaĉa kola, tranzitera i druga radna
mjesta koja odredi šef stanice.
Izvod iz Poslovnog reda stanice mora biti istaknut na vidnom mjestu u prostoriji odnosnog radnog mjesta.
Ukoliko izvod iz Poslovnog reda stanice za pojedina radna mjesta sadrţi veći broj odredbi, izvod se
izraĊuje u vidu knjiţice, koja treba da bude dostupna svakom radniku na odnosnom radnom mjestu.
U stanicama gdje odreĊena radna mjesta nemaju posebnu prostoriju, šef stanice odreĊuje prostoriju u
kojoj će se nalaziti izvod iz Poslovnog reda stanice za odnosna radna mjesta.
(9) Pošto I dio Poslovnog reda stanice sadrţi odredbe stalnog znaĉaja, to se u njemu sprovode samo
izmjene nastale prilikom rekonstrukcije staniĉnih postrojenja, izmjene saobraćajnih propisa i sliĉno.
(10) Poslovni red stanice II dio izraĊuje se prilikom promjene Opšteg reda voţnje, a izmjene i dopune
unose se naknadno, ukoliko do njih doĊe u toku vaţenja reda voţnje.
(11) Sve izmjene i dopune poslovnog reda stanice vrše stanice prema ukazanoj potrebi, a sprovode ih
kroz svoje primjerke, pošto ih odobri organ iz t. 6. ovog ĉlana.
Bilješke o dopunama i izmjenama, kao i odobrenje organa iz t. 6. ovog ĉlana, upisuju se u Poslovni red
stanice na za to odreĊenom mjestu.
(12) Sa odredbama Poslovnog reda stanice, kao i sa njegovim izmjenama i dopunama, moraju se upoznati
svi radnici koji dolaze u obzir za izvršenje poslova na odgovarajućim radnim mjestima.
Radnici drugih jedinica moraju se takoĊe upoznati sa odredbama Poslovnog reda stanice koje se na njih
odnose i to na naĉin koji odredi ŢTO. Pojedine odredbe treba objaviti i u STU uz red voţnje, a naroĉito
one koje se odnose na vozno osoblje.
(13) Premješteni i novoprimljeni radnici, kao i radnici koji dolaze na zamjenu, imaju se prije stupanja na
duţnost upoznati sa odredbama Poslovnog reda stanice, za što su odgovorni ovi radnici i šef stanice.
(14) Prijem na zananje odredbi Poslovanog reda stanice potvrĊuju radnici svojim potpisom na za to
odreĊenom mjestu na kraju Poslovnog reda stanice koji se nalazi kod šefa stanice, uz naznaku datuma.
U posebnim sluĉajevima šef stanice moţe odrediti drţanje Poslovnog reda stanice sa potpisima radnika i
na drugim podesnim radnim mjestima.
(15) Program redovnog pouĉavanja osoblja mora obuhvatiti i odredbe Poslovnog reda stanice I i II dio, sa
svim njihovim izmjenama, dopunama i prilozima.

Ĉlan 3.
(Poslovni red stanice I dio)
(1) Poslovni red stanice I dio izraĊuje se na osnovu principa postavljenih u t. 4. ĉl. 2. ovog uputstva, kao
i na osnovu konkretnih pitanja sadrţanih u odredbama ovog ĉlana koja detaljnije upućuju na problematiku
i materiju koju treba definisati u Poslovnom redu I dio. S obzirom na organizacione i tehnološke
specifiĉnosti svake stanice, sadrţaj, obim i naĉin datih riješenja, kao i normativna forma ne moraju biti
ujednaĉeni po jedinicama i podruĉjima. Sistem i formu odreĊuje ŢTO, ali odredbe Poslovnog reda moraju
imati jasnu i odreĊenu vezu sa odredbama ovog uputsva i osnovnim odredbama ostalih propisa koji
regulišu bezbjedan, uredan i ekonomiĉan saobraćaj.

A. Tehniĉki kapaciteti i oprema stanice

(2) Vrsta stanice, staniĉna, signalno-sigurnosna, telekomunikaciona i ostala tehniĉka postrojenja stanice:
1) Vrsta stanice:
a) u pogledu vršenja saobraćajne sluţbe (rasporedna, ranţirna, meĊustanica, ukrsnica, saobraćajno
otpremništvo pod nadzorom stanice);
b) u pogledu vršenja transportne sluţbe (prijem i otprema putnika, prtljaga, stvari, ţivog i pokvarljivog
bruta, kolskih pošiljaka itd.);
c) granice staniĉnog podruĉja u odnosu na otvorenu prugu, podruĉje lokomotivskog depoa, radionice i
sliĉno;
d) nagibi staniĉnog platoa, prostora od predsignala do ulazne skretnice i susednih prostornih odsjeka.
2) Staniĉna kolosijeĉna i druga tehniĉka postrojenja:
423
a) podjela kolosijeĉnih parkova odnosno kolosijeka i njihova namjena (prijemni, prijemno-otpremni,
otpremni, tehniĉko-putniĉki, ranţirni, glavni, sporedni, izvlaĉnjak, manipulativni, garaţni, pretovarni, za
dezinfekciju, za opravku vozila i dr.);
b) oznaĉavanje kolosijeka i njihove korisne duţine;
c) industrijski kolosijeci koji se odvajaju iz stanice i sa otvorene pruge, sa odgovarajućim osnovnim
podacima iz odredbi ĉl. 8. ovog uputstva.
d) ostala staniĉna tehniĉka postrojenja (rampe, dizalice, tovarni profili, kolske vage, prenosnice,
okretnice, trijangle, napojnice, jame za ĉišćenje vatre, elektrovuĉna postrojenja, ureĊaji za snabdijevanje
vodom, gasom, teĉnim gorivom, za probu vazdušnih koĉnica, za predgrijavanje putniĉkih garnitura i dr.).
3) Oprema stanice signalno-sigurnosnim postrojenjima, sa naznaĉenjem kilometarskog poloţaja
njihovog mjesta ugraĊivanja:
a) naĉin osiguranja (relejno, elektromehaniĉko, mehaniĉko, skrenice osigurane bravama bez ili u
zavisnosti sa glavnim signalima, neosigurane skretnice i druge vrste osiguranja);
b) stalni signali (mjesto i udaljenost glavnih signala od skretnica odnosno taĉke koju štite, mjesto i
udaljenost predsignala od ulaznog, staniĉnog zaštitnog odnosno izlaznog signala, ponavljaĉi
predsignalisanja, dopunski signali glavnih signala i predsignala, graniĉni kolosijeĉni signali, manevarski
signali, signalne oznake u stanici i dr.);
c) podaci o skretnicama i njihovom osiguranju (broj skrenice, redovan poloţaj, zavisnos sa glavnim
signalima i naĉin postavljanja skretnica, osiguranje bravama, u kom poloţaju i kojim sistemom brava, bez
ikakvog osiguranja i sliĉno);
d) putni prelazi i naĉin obezbjeĊenja saobraćaja preko putnih prelaza na podruĉju stanice i na otvorenoj
pruzi susjednih meĊustaniĉnih odsjeka (branicima, svjetlosnim signalima i dr.) i
e) prostorni signali APB-a do susjednih stanica, za jedna i drugi smjer, njihov broj i kilometarski
poloţaj.
4) Oprema stanice telekomunikacionim ureĊajima i sredstvima za sporazumjevanje.
a) telegrafski ureĊaji;
b) telefonski ureĊaji, ukljuĉeni ili neukljuĉeni u ureĊaje za registrovanje jednostrano ili dvostrano
snimanje, kontrola rada snimanja, da li je ureĊaj opremljen davaĉem taĉnog vremena, stanica u kojoj je
ureĊaj za registrovanje smješten i na kojem rejonu se vrši snimanje;
c) radio-ureĊaji ukljuĉeni ili ne u ureĊaje za registrovanje, posebno po vrstama odnosno namjeni;
d) vrste telegrafskih i telefonskih vodova i naĉin njihovog korištenja, vodovi odreĊeni za poslovna i
saobraćajna saopštenja, vodovi sa prikljuĉnicama pruţnih telefona ili telefona kod glavnih signala, vodovi
za tehniĉko odrţavanje, vodovi za prenošenje taĉnog vremena;
e) stanice veze, sluţbena i radna mjesta ukljuĉena u pojedine vodove;
f) ŢAT centrale i razne vrste posredovanja;
g) automatski ŢAT-telefoni;
h) interfonski i razglasni ureĊaji, njihova namjena i podruĉje rada.

B. Organizacija i naĉin vršenja saobraćajne sluţbe

(3) Organizacija i naĉin vršenja saobraćajne sluţbe na pojedinim radnim mjestima obuhvataju:
1) Broj radnih mjesta otpravnika vozova, njihova podruĉja, djelokrug rada i meĊusobna saradnja. Pri
odreĊivanju duţnosti otpravnika vozova, za sluĉaj kada, u jednoj smjeni ovu duţnost obavlja više od
jednog otpravnika vozova, drţati se odreĊenih principa iz odredbi o podjeli duţnosti spoljnjeg i
unutrašnjeg otpravnika vozova (ĉl. 6. ovog uputstva).
2) Broj radnih mjesta zamjenika i pomoćnika šefa stanice, nadzornog radnika za saobaraćajnu sluţbu,
školskog instruktora, rasporednog radnika staniĉnog i voznog osoblja, i djelokrug njihovog rada u odnosu
na izvršenje saobraćajno-transportne sluţbe.
3) Broj i raspored radnih mjesta skretniĉara odnosno skretniĉara-blokara, nadzornog skretniĉara i
njihova podruĉja.
4) Ĉuvanje kljuĉeva i duplikata kljuĉeva zakljuĉanih skrenica i iskliznica stanice i podreĊenih sluţbenih
mjesta, kao i posebne ruĉice (kurble) za ruĉno pokretanje skretniĉkih postavnih sprava i prenosne
skretniĉke (ambulantne) brave.
5) Vrijeme i naĉin predaje i prijema sluţbe staniĉnog osoblja, naĉin javljanja na duţnost staniĉnog i
vozopratnog osoblja i da li šef stanice redovno prisustvuje predaji i prijemu sluţbe.
6) Mjesto primopredaje lokomotiva izmeĊu stanice i lokomotivskog depoa (graniĉnika).
7) Naĉin naruĉivanja i otkazivanja lokomotiva (vozne, zaprege, potiskivalice i manevarke) i
vozopratnog osoblja za uvedene vanredne i otkazane redovne ili već uvedene vanredne vozove.
8) Redovno mjesto zaustavljanja vozova sa prevozom putnika.
424
9) Naĉin zaprezanja i potiskivanja vozova, sa oznakom relacije na kojoj se vrši zaprezanje ili
potiskivanje.
10) Naĉin obavještavanja zainteresovanog osoblja u stanici, lokomotivskom depou, CDU, EVP i na pruzi
o promjenama u saobraćaju, zakašnjenju i prijevremenom saobraćaju vozova, a pošte i putnika samo o
zakašnjenju vozova sa prevozom pošte i putnika.
11) Naĉin otpravljanja vozova (direktno, indirektno).
12) Naĉin utvrĊivanja da je završni vozopratilac na svom mjestu kod vozova sa smanjenim brojem
vozopratno osoblja, odnosno kod svih vozova gdje zbog mjesnih prilika otpravnik vozova ne vidi
završnog vozopratioca.
13) Kako i pod kojim uslovima se vrši indirektna otprema lokomotivskog voza, ukoliko je takvo
otpremanje odobreno.
14) Postupak otpravnika vozova u stanicama gdje se odvaja više pruga, kao i u stanicama sa posebnim
putniĉkim i teretnim podruĉjem, s obzirom na presjecanje puteva voţnje.
15) Postupak kod otpravljanja vozova nepravilnim kolosijekom dvokolosijeĉne pruge.
16) OdreĊivanje kolosijeka i postupak pri prijemu i saobraćaju vozova sa naroĉitom pošiljkom, snjeţnog
grtala i ralice.
17) Najveća dopuštena duţina voza i najveća dopuštena opterećenja vozila po osovini i po duţnom
metru na pripadajućim rasporednim odsjecima.
18) Postupak u sluĉaju prekida rada u stanici i odjavnicama susjednih staniĉnih odsjeka pruge (mjesto,
naĉin ĉuvanja i postupak sa kljuĉevima zakljuĉanih skrenica, iskliznica i sluţbenih prostorija sluţbenih
mjesta u kojim prestaje sluţba, duţnosti radnika koji za vrijeme prekida sluţbe nadzire – ĉuva sluţbeno
mjesto i dr.).
19) Naĉin na koji se obavljaju probe vazdušnih koĉnica (potpune i skrećene) vuĉnim vozilom ili
posebnim ureĊajem.
20) Naĉin sporazumjevanja o postavljanju manevarskih puteva voţnje pri manevrisanju u stanici gdje se
skretnice postavljaju centralno (vrsta signalnog sredstva, gdje se signalno sredstvo nalazi, ko rukuje
signalnim sredstvom odnosno ko daje signalne znake, da li vozovoĊa odnosnog voza vrši duţnost
rukovaoca manevre i ko ga snabdjeva signalnim sredstvima i dr.).
21) ObezbjeĊenje puta voţnje kod ulaska, izlaska ili prolaska vozova i naĉin vršenja pregleda skretnica
od strane otpravnika vozova ili nadzornog skretniĉara, s obzirom na vrstu osiguranja:
a) radna mjesta koja redovno uĉestvuju pri obezbjeĊenju puta voţnje;
b) naznaĉenje mjesta gdje se nalazi knjiga za upis izvršenog pregleda skretnica na licu mjesta, kao i
kada se i koje skretnice pregledaju na licu mjesta;
c) naĉin meĊusobnog obavještavanja skretniĉkog osoblja o slobodnosti kolosijeka i izveštavanja
otpravnika vozova o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje;
d) naĉin rukovanja staniĉnim glavnim signalima i izvještavanja otpravnika vozova o postavljanju
ulaznog signala u poloţaj za zabranjenu voţnju, u sluĉaju kad se signalima rukuje iz skretniĉke
postavnice;
e) zaustavljanje vozova ispred ulaznog signala pri jednovremenom dolasku vozova iz dva ili više
pravaca, kao i kada se mora obustaviti manevrisanje prije vjerovatnog dolaska voza do ulaznog signala,
uzimajući u obzir nagib pruge i stanice, kao i ostale prilike u stanici;
f) postupak u sluĉaju promjene ulaznog kolosijeka za dolazeći voz i naĉin obavještavanja ostalog
zainteresovanog osoblja o promjeni ulaznog kolosijeka;
g) postupak kada se voz prima na zauzeti kolosijek, na kolosijek podeljen na oganiĉene odsjeke puta
voţnje i na kolosijek na kome nije obezbijeĊen put pretrĉavanja;
h) naĉin obavješavanja otpravnika vozova da je voz prispjeo cijeli i smjestio se unutar meĊika;
i) naĉin na koji se skreniĉko osoblje uvjerava u slobodnost kolosijeka i meĊika;
j) predavanje kljuĉeva zakljuĉanih skretnica vozovoĊi (mašinovoĊi) kod ukrštavanja;
k) mjesto odreĊeno za saĉekivanje vozova od strane skretniĉara, skretniĉara-blokara, odnosno
nadzornog skretniĉara;
l) naĉin upisivanja broja kolosijeka u fonogramima za obezbjeĊenje puta voţnje (arapskim brojem i
slovima, ili samo arapskim brojem);
m) naĉin obavještavanja manevarskog osoblja o potrebi obustavljanja manevre;
n) prisustvovanje nadzornog skretniĉara (skretniĉara) na ulaznoj strani ili na drugom mjestu pri
izdavanju nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje za izlaz voza.
22) Izvještavanje otpravnika vozova da su po završenoj manevri glavni kolosijeci slobodni.

425
23) Izvještavanje otpravnika vozova o preduzetim mjerama bezbjednosti po završenom manevrisanju:
zaštićivanje vozila, obezbjeĊenje vozila od samopokretanja i odbjegnuća, smještaj posebnih vozila
(naroĉite pošiljke, eksploziv) i sl.
24) Naĉin obezbjeĊenja saobraćaja preko putnih prelaza u stanicama i na otovorenoj pruzi susjednih
meĊustaniĉnih odsjeka:
a) rukovanje branicima na putnim prelazima;
b) postupak u sluĉaju kvara ureĊaja kojima se obezbjeĊuje saobraćaj na putnim prelazima;
c) naĉin obavještavanja osoblja koje obezbjeĊuje saobraćaj na putnim prelazima o potrebi rukovanja
ureĊajima odnosno posjedanja putnih prelaza (zvonovni signalni znaci, aviza, predaviza, nareĊenje za
obezbjeĊenje puta voţnje i dr.).
25) Redovan pregled skretnica, kolosijeka i sigurnosnih ureĊaja od strane otpravnika vozova, nadzornog
skretniĉara i skretniĉara, vreme kada se vrši pregled skretnica i olakšice za otpravnike vozova koje
propisuje ŢTO.
26) Organizacija manevarske sluţbe kojom treba obuhvatiti:
a) podjelu manevarskih podruĉja i raspored maenevarki;
b) mjere bezbjednosti prilikom manevre s obzirom na dolazeće i odlazeće vozove, naĉin kontrole
poloţaja ulaznog odnosno staniĉnog zaštitnog signala od strane otpravnika vozova odnosno skretniĉara;
c) naĉin davanja nareĊenja rukovacu manevre i mašinovoĊi za manevrisanje preko signala granice
manevrisanja, ukoliko se nareĊenje ne moţe dati opštim nalogom;
d) mjere za odbacivanje i spuštanje kola, i da li je dozvoljen engleski naĉin odbacivanja i odbacivanj
uopšte; kolosijeci i mjesta na kojim je potpuno ili djelimiĉno zabranjeno sputštanje ili odbacivanje kola;
uslovi, postupak i ureĊaji za engleski naĉin odbacivanja kola;
e) koliĉina odgovarajućih ruĉnih papuĉa, postupak u pogledu njihovog korištenja i naĉin njihove
upotrebe i ĉuvanja na pojedinim radnim mjestima;
f) raspored papuĉara i njihovo podruĉje na ranţirnim kolosijecima;
g) izuzetna upotreba pritvrdnih koĉnica u toku kretanja vozila, kada su ispunjeni potrebni uslovi;
h) mjere za obezbjeĊenje vozila od odbjegnuća i samopokretanja u stanici;
i) naznaĉenje kolosijeka na kojima se manevarske voţnje mogu vršiti samo sa naroĉitom opreznošću i
pod posebnim uslovima (trijangla i sl.);
j) naĉin regulisanja voţnje i pratnje lokomotiva na podruĉju stanice, izmeĊu pojedinih podruĉja
stanice, kao i izmeĊu stanice i lokomotivskog depoa ili radioniĉkog podruĉja;
k) uĉešće staniĉnog osoblja pri snabdjevanju lokomotiva, motornih garnitura i putniĉkih kola ugljem,
vodom ili teĉnim gorivom, kao i postupak kad u napojnoj stanici nestane vode ili goriva;
l) odreĊeni kolosijeci za smeštaj kola tovarenih eksplozivom ili zapaljivim stvarima i mjere
bezbjednosti pri manevrisanju s ovakvim kolima;
m) postupak kod otkvaĉivanja kola motkom ili viljuškom u stanicama u kojima je to odobreno;
n) obezbjeĊenje saobraćaja na putnim prelazima za vrijeme kada se preko njih vrši manevrisanje, sa
nazaĉenjem vremena poslije kog se mora prekinuti manevra radi omogućivanja drumskog soabraćaja;
o) dozvoljeni broj osovina kola pri manevrisanju koĉen direktonom koĉnicom lokomotive, kao i broj
osovina koje treba dodatno koĉiti ruĉno, s obzirom na vrstu lokomotive, nagib kolosijeka i brzinu
manevarske voţnje;
p) naĉin meĊusobnog sporazumjevanja otpravnika vozova, voĊe manevre, rukovaoca manevre i
skretniĉkog osoblja u pogledu manevarskog rada (telefonom, signalnim znacima, razglasnim UKT-
ureĊajima ili dovikivanjem), kod sporazumjevanja telefonom predvidjeti postupak u sluĉaju kvara
telefona;
r) naĉin upotrebe razglasnih ureĊaja i radio-veze pri manevrisanju na osnovu uputstva o korištenju ovih
ureĊaja;
s) najveća dozvoljena brzina manevrisanja pri manevrisanju preko skretnica uz jeziĉak s obzirom na
duţinu predskretniĉkog izolovanog odsjeka u stanicama opremljenim relejnim i elektronskim SS-
ureĊajima pri centralnom postavljanju skretnica;
t) sluĉajevi kada je obavezno vazdušno koĉenje manevarskih sastava zavisno od broja osovina i nagiba
kolosijeka, kao i obaveza probe vazdušnih koĉnica.
27) Postupak kada voz prolazi stanicu bez zadrţavanja, a treba ga u stanici zaustaviti.
28) Mjere koje treba preduzeti u saobraćajnom otpremništvu kod ukrštavanja dva voza kada je jedan, sa
prekoraĉenom duţinom.
29) OdreĊivanje duţine puta pretrĉavanja, koji se mora imati u vidu kod obezbjeĊenja ulaska vozova.
30) Mjere koje treba preduzeti prilikom ulaska i izlaska vozova za sluĉajeve:

426
a) kada je jednovremeni ulazak, izlazak ili ulazak i izlazak dva ili više vozova dopušten, s obzirom na
presjecanje puteva voţnje i
b) kada jednovremeni ulazak, izlazak ili ulazak i izlazak dva ili više vozova nije dopušten, s obzirom da
se putevi voţnje sijeku.
31) Postupak u pogledu javljanja o nastaloj smetnji i obezbjeĊenju saobraćaja za vrijeme trajanja smetnji
na SS-ureĊajima u stanici i APB-u na pruzi.
32) Naĉin otpravljanja vozova kada se u stanici stekne više vozova.
33) Predaja i prijem voza odnosno kola izmeĊu voznog, staniĉnog i tehniĉko-kolskog osoblja.
34) Postupak prilikom potiskivanja vozova iz stanice na otvorenu prugu, gdje treba obuhvatiti:
a) naĉin potiskivanja (sa zakvaĉenom ili nezakvaĉenom lokomotivom);
b) mjesto gdje se smješta potiskivalica, ukoliko nije mogla da preĊe iza posljednjih kola prije polaska
voza;
c) ulazni kolosijek, mjesto zaustavljanja i ĉekanja lokomotive koja se vraća sa otvorene pruge poslije
potiskivanja.
35) Naĉin smještanja predmeta i materijala u kolosijeku, pored kolosijeka i izmeĊu kolosijeka, u smislu
odredbi Pravilnika 314.
36) Naĉin obezbjeĊenja pruţnih radniĉkih odreda za vrijeme izvoĊenja radova na kolosijecima staniĉnog
podruĉja.
37) Mjesto gdje se drţe propisi za radna mjesta koja nemaju stalne prostorije.

C - Organizacija i naĉin vršenja transportno-manipulativne sluţbe

(4) Organizacija i naĉin vršenja transportno-manipulativne sluţbe obuhvata:
1) Posebne odredbe o uvoĊenju vozova, prijavljivanju i doznaĉavanju bruta.
2) Mjere koje treba preduzeti radi obezbjeĊenja putnika prilikom ulaska,izlaska i sastajanja vozova, s
obzirom na staniĉnu zgradu i presjecanje puteva voţnje na podruĉju perona i prostora odreĊenog za
putnike. Ovdje obuhvatiti i stajališta na dovokolosijeĉnoj pruzi.
3) Organizacija otpravljanja putnika i obezbjeĊenja mjesta u vozovima (putniĉke blagajne, sluţba
rezervisanja mjesta, informativna sluţba i dr.).
4) Organizacija manipulacije pri prevozu stvari (postrojenja i ureĊaji za manipulaciju pri prevozu stvari,
magacinski i manipulativni kolosijeci, radna mjesta i radno vrijeme, predaja i prijem sluţbe i kljuĉeva
magacina, prijem, otprema, prispeće i izdavanje prtljaga, ekspresnih pošiljaka i stvari).
5) Naznaĉenje dana sa jaĉim putniĉkim saobraćajem.
6) Organizacija poštanske i nosaĉke sluţbe na peronima.
7) Mjere koje treba preduzeti da se korisnicima putnog prelaza u stnici ili njenoj neposrednoj blizini
omogući bezbjedan prelaz.
8) Mjere koje treba preduzeti za brz i uredan utovar i istovar denĉanih pošiljaka.
9) Naĉin posliţivanja industrijskih kolosijeka, transportnih otpremništava i tovarišta.
10) Gdje i ko vrši pregled kola prije dostave na utovar u sluţbenim mjestima u kojima nema
saobraćajnog osoblja.
11) Organizacija postavljanja i skidanja putokaznih tabli na putniĉkim kolima.

D - Organizacija i naĉin vršenja poslova ostalih sluţbi

(5) Organizaacija i naĉin vršenja poslova ostalih sluţbi obuhvata:
1) Naĉin trebovanja i raspodjele potrošnog materijala, i radnici koji su za to zaduţeni.
2) Organizacija poslova evidentiranja radnog vremena radnika, izdavanje naloga za sluţbena putovanja.
3) Postupak oko prijema prijava radnika i saslušavanje ovih po uĉinjenim nepravilnostima i
neurednostima pri izvršavanju duţnosti.
4) Raspored ĉišćenja i podmazivanja skretnica, skretniĉkih signala i signalnih svetiljki. Punjenje i
izdavanje akumulatorskih baterija za ruĉne signalne svjetiljke.
5) Vrijeme i mjesto obavještavanja vozopratnog osoblja o rasporedu pratnje vozova.
6) Naĉin i postupak oko pouĉavanja osoblja, i lica zaduţeno za pouĉavanje osoblja.
7) Naĉin dostave poslovnih telegrama i kojim mjestima i radnim jedinicama.
8) Jedinice kojima se prijavljuju smetnje i kvarovi na kontaktnoj mreţi i drugim stabilnim
postrojenjima elektrovuĉe u stanici.
9) Jedinice kojima se prijavljuju smetnje i kvarovi na TK i SS-ureĊajima, i sjedišta dionica TK i SS-
postrojenja.
10) Organizacija ostalih poslova na pojedinim radnim mjestima:
a) Potraţno-reklamaciona sluţba
427
b) Ţeljezniĉko-carinska sluţba
c) Rasporedna sluţba
d) Pouĉavanje osoblja
e) Isljedna sluţba
f) Sluţba obaveštavanja
g) Korištenje ĉekaonica i ostalih prostorija za putnike i
h) Upotreba konaĉišta voznog osoblja i ostalih prostorija za sluţbeni dnevni ili noćni boravak.
11) Druge organizacione mjere u vezi sa poslovanjem i radom sa ţeljezniĉkim radnicima, putnicima,
korisnicima ţeljezniĉkog prevoza, trećim licima i licima koja su u ugovornoj obavezi sa ţeljeznicom.

E - Posebne odredbe za stanice na elektrificiranim prugama

(6) Poslovni red stanice za stanice sa elektrificiranim prugama treba da obuhvati, pored odredbi
navedenih u t. 1. do 5. ovog ĉlana, još i sljedeće posebne odredbe:
1) Pregled i opis ureĊaja stabilnih postrojenja elektrovuĉe koji se nalaze u stanici:
a) šema kontaktne mreţe u stanici sa uoĉljivo oznaĉenim elementima na mreţi, mjesto gdje se šema
nalazi;
b) naznaĉenje kolosijeka koji su elektrificirani;
c) manipulativni kolosijeci koji su redovno bez napona u voznom vodu, kod kojih se napon ukljuĉuje
samo za vrijeme manevrisanja, kao i mjesto gdje se nalaze rastavljaĉi za pojedine manipulativne
kolosijeke;
d) mjesto odreĊeno za ĉuvanje kljuĉeva rastavljaĉa;
e) radnici odreĊeni za obavještavanje lica koja rade na manipulaciji stvari da će biti ukljuĉen napon u
vozni vod;
f) brojevi nosećih stubova i portala kontaktne mreţe ukljuĉujući stubove (portale) izolovanih preklopa
u stnici na kojima su ugraĊeni rasklopni aparati i drugi ureĊaji stabilnih postrojenja elektrovuĉe, kao i
signalne oznake koje oznaĉavaju granice uzduţnog i popreĉnog sekcionisanja, odnosno granice voznog
voda sa naponom i voznog voda bez napona;
g) staniĉni izolovani preklopi, njihova namjena, mjesto gdje se nalaze, njihova duţina i udaljenost od
granice manevrisanja odnosno meĊika i ulaznog signala, i naĉin njihovog oznaĉavanja;
h) izvršne odredbe za manevrisanje od granice manevrisanja odnosno poĉetka preklopa, kako bi se
oĉuvala bezbjednost saobraćaja i lica zaposlenih na odrţavanju kontaktne mreţe, i to naroĉito na
dvokolosijeĉnim prugama gdje je na izlaznom kolosijeku preklop postavljen asimetriĉno u odnosu na
preklop i ulazni signal pravilnog kolosijeka;
i) telefonski vodovi za meĊusobno sporazumjevanje stanica, elektrovuĉnih podstanica (EVP), centara
daljinskog upravljanja (CDU),radionica za odrţavanje i pomoćnih telefonskih mjesta na otvorenoj pruzi.
2) Sjedište radne jedinice za odrţavanje stabilnih postrojenja elektriĉne vuĉe i radionica za odrţavanje
kontaktne mreţe i postrojenja i ureĊaja PS, EVP i CDU.
3) Pomoćne naprave i oprema za obavljanje sluţbe:
a) motke za uzemljenje, izolovane rukavice, izolovane prostirke i dr., mjesto gdje se one ĉuvaju, ko i
kada njima rukuje;
b) raskolopni aparati (rastavljaĉi) i njihova upotreba u poduţnom i popreĉnom sekcionisanju, ko je
ovlašten da rukuje njima i ĉuva kljuĉeve, kao i gdje se ĉuvaju duplikati kljuĉeva, rejon napajanja sekcija i
dionica;
c) podruĉje sekcije odnosno odsjeka kontaktne mreţe za koje sluţe pojedini prekidaĉi ili rastavljaĉi pri
ukljuĉivanju ili iskljuĉivanju napona;
d) dnevnik manipulacije (E-2) za evidentiranje upotrebe rasklopnog aparata i ko ga vodi;
e) stalni signali za elektriĉnu vuĉu u stanici i mjesto gdje su ugraĊeni.
4) OdreĊena radna mjesta za ĉuvanje prenosnih signalnih sredstava potrebnih za pokazivanje signalnih
znakova za elektriĉnu vuĉu.
5) Osiguranje saobraćaja na elektrificiranim prugama:
a) obavještavanje stanica, staniĉnog i pruţnog osoblja i osoblja CDU odnosno EVP na odnosnom
rasporednom odsjeku o odstupanju od vrste vuĉe predviĊene redom voţnje kod pojedinih vozova;
b) mjere koje treba preduzeti pri voţnji sa spuštenim pantografom po nareĊenju ili u sluĉajevima neke
druge nastale potrebe, imajući u vidu profil pruge;
c) naĉin obavještavanja zainteresovanog osoblja u stanici i na pruzi o promjeni redovnog stanja napona
u voznim vodovima;
d) postupak kod postavljanja zahtjeva za obavljanje manevre na manipulativnim kolosijecima ĉiji su
vozni vodovi redovno bez napona, kao i izvještavanje otpravnika vozova o završetku obavljene manevre;
428
e) mjere i postupak kod preduzimanja mjera bezbjednosti pri utovaru ili istovaru na manipulativnim
kolosijecima ili otvorenoj pruzi;
f) organizacione mjere za ĉišćenje snijega sa krova kola ili tovara u vozovima u toku zime.
6) Izuzetne mjere koje treba preduzeti pri prijemu i otpremi vozova kad nastupi dijelimiĉna ili potpuna
smetnja na staniĉnom voznom vodu.
7) Zaprezanje i potiskivanje vozova na pojedinim elektrificiranim prugama ili njihovim dijelovima,
otpremanje radnih parnih lokomotiva van sluţbe.
F - Vanredni dogaĊaji
(7) Postupkom u sluĉaju vanrednih dogaĊaja u smislu Pravilnika 19 i Uputstva 79, treba da se obuhvate
sljedeći osnovni elementi:
1) Domicilna stanica kolskih dizalica, sneţnih grtala i ralica i elektrovuĉnih vozila snabdjevenih
pantrografom za skidanje leda.
2) Domicilna stanica pomoćnih lokomotiva i pomoćnih vozova.
3) Sjedište sekcije za odrţavanje pruge i šefa pruţne dionice, lokomotivskog depoa i preduzeća za
odrţavanje vozila.
4) Spisak rukovodilaca radnih jedinica i njihovih zamjenika koji se pozivaju pri vanrednim dogaĊajima,
njihove adrese i brojevi telefona.
5) Sjedište nadleţnog ljekara javne zdravstvene sluţbe i broj telefona.
6) Mjesto najbliţe bolnice i broj telefona.
7) Mjesto najbliţeg poţarnog odreda i broj telefona.
8) Mjesto sjedišta skupštine opštine i broj telefona.
9) Mjesto sedišta nadleţnog MUP-a i broj telefona.
10) Mjesto sedišta nadleţnog javnog tuţioca, istraţnog sudije i inspekcije rada i brojevi njihovih
telefona.
11) Postupak u sluĉaju poţara u stanici, u vozovima i na otvorenoj pruzi. Vatrogasne ekipe i vatrogasna
oprema.
12) Pripravnost za sluĉaj smetnji u saobraćaju usljed snjeţnih vijavica, bure, poplava i vanrednih
dogaĊaja.
13) Mjesto gdje se nalazi priruĉna apoteka.
14) Pratnja pomoćnih vozova.
15) Mjesto privredne organizacije i društvene ustanove od koji se mogu traţiti drumska vozila za prevoz
putnika u sluĉaju nastale smetnje.
16) Pomoćna pruga kojom se imaju otpremiti vozovi (putniĉki i teretni) u sluĉaju nepredviĊenog zatvora
pruge.
17) Postupak sa signalnim ţicovodima i postavnim spravama pri saobraćaju snjeţnog grtala.
18) Kilometarski poloţaj granice podruĉja stanice u smislu nadleţnosti za isljeĊenje vanrednog
dogaĊaja.
19) Posebne mjere koje treba preduzeti u saradnji sa opštinskim štabom civilne zaštite u sluĉaju većih
opasnosti po stanovništvo.
20) Posebne mjere koje treba preduzeti pri vanrednim dogaĊajima na elektrificiranim prugama.

Ĉlan 4.
(Poslovni red stanice II dio)
(1) Pored odredbi stalnog znaĉaja, organizacija saobraćaja zavisi i od elemenata koji su specifiĉni za
odreĊeni period vremena i odreĊene prevoze, te izvršenje odreĊenih poslova vezanih za realizaciju reda
voţnje traţi unapred utvrĊen red i tehnologiju u pogledu korištenja staniĉnih kapaciteta. Stoga Poslovnim
redom II dio treba da se obuhvate poslovi saobraćajno-tehniĉke i ostalih sluţbi i izvrše odgovarajuće
pripreme za nastupajući red voţnje.
(2) Saobraćajno-tehniĉki poslovi
a) Redovni kolosijeci za ulaz redovnih i vanrednih vozova,
b) OdreĊivanje kolosijeka za sastav pojedinih vozova, uz naznaĉenje brojeva vozova.
c) Vozovi koji se ranţiraju odnosno preraĊuju u stanici, uz naznaĉenje brojeva vozova.
d) Kojim vozovima se vrši otpremanje pojedinih vrsta bruta (ţivog, brzopokvarljivog i dr.), praznih
kola, kojih ranţirnih rejona i grupa rejona.
e) Smještaj zaostalog bruta i gariranje kola.
f) Dodavanje poštanskih, kursnih, sabirnih i drugih kola.
g) Vanredna upotreba kolosijeka i skretniĉkih veza kod ulaza i izlaza izvesnih vozova u odreĊenim
sluĉajevima.
429
h) Vrijeme primopredaje lokomotiva lokomotivskim depoima u krajnjim stanicama i u stanicama
smjene lokomotiva po dolasku voza.
i) Vrijeme za prijavljivanje i planiranje otpreme bruta.
j) Naroĉite odredbe o mjestu zaustavljanja izvjesnih vozova, uz naznaĉenje brojeva vozova.
k) Izuzetne odredbe za pojedine saobraćajane situacije.
l) OdreĊivanje mjesta gdje lokomotive (vozna, zaprega, potiskivalica) saĉekuju smjenu radnih
lokomotiva kod pojedinih vozova.
m) Ulazni kolosijek i mjesto zaustavljanja lokomotivskih vozova koji se vraćaju sa zaprezanja ili
potiskivanja, uz naznaĉenje brojeva vozova.
(3) Poslovi ostalih sluţbi
a) Organizacija popisivanja vozova i kola.
b) Mjesto za gariranje rezervnih putniĉkih kola i garnitura.
c) Utovar, istovar i uvrštavanje kola sa automobilima u brze i putniĉke vozova.
d) Koji vozovi su redom voţnje odreĊeni za posluţivanje industrijskih kolosijeka, transportnih
otpremnišava i tovarišta, kao i posebne odredbe o njihovom saobraćaju, s obzirom na situaciju u vrijeme
njihovog saobraćaja. Ako se posluţivanje ovih sluţbenih mjesta vrši posebnim manevarskim sastavima,
odrediti vrijeme posluţivanja s obzirom na saobraćajnu situaciju prema redu voţnje.
e) Vrijeme odreĊeno za posluţivanje magacinskih kolosijeka, kao i drugih utovarnih odnosno
istovarnih kolosijeka stanice, lokomotivskog depoa, radionice, sekcije ZOP, pretovarnih kolosijeka i dr.
f) Postupci koji se odnose na pravilno korištenje stabilnih postrojenja elektrovuĉe.
(4) Ostale pripreme
a) Mjesto i naĉin snabdjevanja rezervoara i sudova u putniĉkim kolima vodom i higijenskim
materijalom u polaznim i usputnim stanicama, i koji su radnici zaduţeni da to uĉine.
b) Mjesto i vrsta ĉišćenja putniĉkih kola i sluţbe zaduţene da to ĉine.
c) Mjere opreznosti za ulazak, izlazak, ukrštavanje i preticanje pojedinih vozova, s obzirom na poloţaj
staniĉne zgrade, kratke prijemne kolosijeke, presjecanje puteva voţnje, uz naznaĉenje brojeva vozova.
d) Vrijeme odreĊeno za snabdjevanje manevarki vodom i gorivom.
e) Vrijeme postavljanja putniĉkih garnitura na peron za ulazak putnika i vrijeme izvlaĉenja ovih sa
perona po izlasku putnika, konkretno za svaki voz.
f) Kvaĉenje lokomotiva kod vozova, ko od radnika ove poslove obavlja redovno, a ko izuzetno.
(5) Na prugama opremljenim telekomandom Poslovni red stanice II dio obuhvata odredbe koje izvršava
vozni dispeĉer, odnosno radnik sluţbenog mjesta u smislu saobraćajnih propisa kojima se reguliše
saobraćaj na TK-pruzi.
(6) ŢTO moţe da donese odluku da se za pojedina sluţbena mjesta ne izraĊuje Poslovni red stanice II
dio ukoliko u toku cijelog vaţenja reda voţnje neće biti potrebno da se unaprijed propisuju odgovarajuće
organizacione mjere za izvršenje reda voţnje.

Ĉlan 5.
(Osnove za izradu tehnološkog procesa rada stanice)
(1) Tehnološki proces rada stanice je utvrĊeni sistem organizacije rada, kojim je predviĊeno: naĉin
izvršenja manevre, naĉin i redosljed izvršenja svih operacija na vozovima i kolima, naĉin operativnog
rukovoĊenja i planiranja rada stanice, norme za izvršenje pojedinih operacija koje se obavljaju u stanici i
norme za ukupno zadrţavanje kola u stanici po tipovima.
(2) Naĉin izrade tehnološkog procesa rada stanice propisuje se posebnim uputstvom koje treba da sadrţi:
a) Definisanje tehniĉkih i radnih karakteristika stanice, sa opštim opisom sredstava, organizacije
rukovoĊenja i naĉina rada.
b) Opis postavljenih zadataka koje odnosna stanica treba da izvršava u pogledu obrade vozova i bez
prerade.
c) Grafiĉki prikaz dolazećih i odlazećih vozova po vrstama i pravcima, prema grafikonu reda voţnje za
koji se tehnološki proces sastavlja.
d) OdreĊivanje najopterećenijeg perioda dana u pogledu dolaska i odlaska vozova za preradu.
e) OdreĊivanje namene kolosijeĉnih parkova i pojedinih kolosijeka, manevarskih lokomotiva i
manevarskih zona.
f) Pregled odreĊenih normi za pojedine operacije sa kolima i vozovima.
g) Grafiĉki pregled prethodnih, glavnih i završnih operacija kod vozova u toku 24 ĉasa.
h) UtvrĊivanje potrebnog broja radnika koji izvršavaju pojedine operacije, i odreĊivanje njihovih
zadataka kod svakog voza u toku 24 ĉasa.

430
i) UtvrĊivanje stepena usklaĊenosti reda voţnje dolazećih vozova sa radom ranţirne stanice u
prijemnoj grupi i na manevarskim postrojenjima.
j) OdreĊivanje norme vremena nakupljanja kola za pojedine vozove i usklaĊenost sa redom voţnje
odlazećih vozova, kao i odreĊivanje norme bavljenja kola u ranţirnoj stanici.
(3) Tehnološki proces rada izraĊuje se za ranţirne stanice, kao i za druge stanice koje odredi ŢTO.

Ĉlan 6.
(Podjela duţnosti na spoljnjeg i unutrašnjeg otpravnika vozova)
(1) U rasporednim, ranţirnim i drugim stanicama u kojima zbog jaĉine saobraćaja poslove otpravnika
vozova ne moţe da obavlja jedan radnik, duţnosti otpravnika vozova dijele se i rasporeĊuju na
unutrašnjeg i spoljnjeg otpravnika vozova.
(2) Rad unutrašnjeg otpravnika vozova obuhvata, uglavnom, regulisanje saobraćaja vozova izmeĊu
sluţbenih mjesta, rukovanje signalno-sigurnosnim ureĊajima, davanje nareĊenja za obezbjeĊenje puta
voţnje kod ulaska, izlaska i prolaska vozova i voĊenje operativne evidencije (unutrašnji rad), a spoljnjeg
otpravnika vozova, rad na terenu (spoljni rad).
(3) Pošto svaka stanica ima svoje specifiĉnosti, kako u pogledu izvršenja zadataka tako i u pogledu
staniĉnih postrojenja (poloţaja grupa kolosijeka i njihove povezanosti, naĉina osiguranja itd.), to se za
podjelu duţnosti na spoljnjeg i unutrašnjeg otpravnika vozova ne mogu dati u svakom sluĉaju i za svaku
stanicu jedinstveni propisi.
(4) Naĉelne duţnosti spoljneg i unutrašnjeg otpravnika vozova propisuju se Pravilnikom 2, a konkretna
podjela duţnosti propisuje se Poslovnim redom stanice.
(5) U djelokrug rada spoljnjeg otpravnika vozova naĉelno spada:
a) redovan i vanredan pregled skretnica i signalno-sigurnosnih postrojenja;
b) nareĊivanje i nadziravanje manevre (za sastavljanje i rastavljanje vozova, postavljanje i odvlaĉenje
putniĉkih garnitura, posluţivanje manipulativnih i industrijskih kolosijeka, transportnih otpremništava i
tovarišta), blagovremenog izvršavanja, iskorištenosti manevarki, pravilne primjene odredbi tehnološkog
procesa rada, izdavanje rasporeda manevre, izvršenje plana rada stanice itd.;
c) davanje odobrenja za zauzimanje glavnih kolosijeka za manevrisanje, kao i za manevrisanje do
signala granice manevrisanja i preko njega, uz prethodnu saglasnost unutrašnjeg otpravnika vozova.
d) briga o mjerama opreznosti pri manevri s obzirom na saobraćaj vozova;
e) mjere sigurnosti da vozila ne odbjegnu;
f) nadzor nad blagovremenim i pravilnim sastavom i opremom vozova u pogledu saobraćajnih,
tehniĉkih i transportnih propisa (uvrštavanje kola u vozove, masa i duţina voza i broj osovina, propisano
uvrštavanje kola prema ranţirnim rejonima), kao i briga o ĉistoći, grijanju i osvjetljavanju putniĉkih
garnitura i njihovom snabdjevanju vodom i ostalim materijalom itd.;
g) obezbjeĊenje SKM, potpuna i skraćena proba vazdušnih koĉnica;
h) cijelokuno-planiranje otpreme vlastitog i meĊustaniĉnog bruta na svom odsjeku, uz sudjelovanje
unutrašnjeg otpravnika vozova;
i) naruĉivanje i otkazivanje lokomotiva i obezbjeĊenje vozopratnog osoblja u sporazumu sa
unutrašnjim otpravnikom vozova;
j) planiranje saobraćaja vozova;
k) odreĊivanje ulaznog kolosijeka, provjeravanje slobodnosti kolosijeka na licu mjesta i pregled
neosiguranih skretnica za ulazeće, prolazeće i izlazeće vozove na zahtjev unutrašnjeg otpravnika vozova,
koji vrši obezbjeĊenje puta voţnje;
l) doĉekivanje i otpravljanje vozova, na osnovu dobijenog izvještaja od unutrašnjeg otpravnika vozova;
m) uruĉivanje propratnih isprava voza mašinovoĊi kod vozova bez vozovoĊe;
n) kontrola izvršenog obezbjeĊenja zatvora kolosijeka u stanici;
o) odreĊivanje mjesta za smještaj dolazećih i odlazećih voznih lokomotiva, zaprega i potiskivalica, o
ĉemu izvještava unutrašnjeg otpravnika vozova;
p) nadzor nad odrţavanjem ĉistoće i reda u ĉekaonicama i na perionima, i slobodnog profila pored
kolosijeka;
r) nadzor nad radom blagajne bileta;
s) nadzor nad utovarom i istovarom prtljaga, ekspresnih i denĉanih pošiljaka, i ukrcavanjem i
iskrcavanjem putnika kod vozova.
(6) U djelokrug rada unutrašnjeg otpravnika vozova naĉelno spada:
a) obezbjeĊenje utovara i istovara kolskih pošiljaka na otvorenoj pruzi sa susjednim sluţbenim
mjestima;
b) uvoĊenje, otkazivanje i objavljivanje saobraćaja vozova stanicama svog rasporednog odsjeka;
431
c) objavljivanje promjena u saobraćaju vozova staniĉnom i pruţnom osoblju, kao i obavještavanje
skretniĉkog osoblja o premještenim ukrštavanjima;
d) priprema i uruĉivanje propratnih isprava vozova vozovoĊi odnosno kod vozova bez vozovoĊe
mašinovoĊi odlazećih vozova;
e) regulisanje kretanja vozova u prostornim odsjecima i preko rasputnica (prijava, odjava, dopuštenje,
ukrštavanje i preticanje, davanje i traţenje dopuštenja za prijevremenu otpremu vozova), sve po
prethodnom sporazumu sa spoljnim otpravnikom vozova, s obzirom na mogućnost prijema i otpreme
vozova;
f) ispostavljanje naloga I, II i III, kao i priloga »A« i »B« opštem nalogu voznom osoblju za sve
propisane sluĉajeve;
g) objavljivanje polaska vozova (aviza i analiza vozova);
h) davanje nareĊenja skretniĉkom osoblju i obezbjeĊenje puta voţnje dolazećih, odlazećih i prolazećih
vozova i rukovanje signalno-sigurnosnim ureĊajima, prema prethodnom sporazumu sa spoljnim
otpravnikom vozova, kontrola i nadzor nad kljuĉevima zakljuĉanih skretnica;
i) praćenje hoda vozova na pruzi;
j) davanje potrebnih nareĊenja za rad zapraţenih i potiskujućih lokomotiva;
k) objavljivanje zakašnjenja vozova stanicama rasporednog odsjeka, staniĉnom i pruţnom osoblju,
davanje nareĊenja za objavljivanje zakašnjenja putnicima, kao i nadzor nad izvršenjem ovog
objavljivanja;
l) obezbjeĊenje saobraćaja vozova i manevarskih sastava do izvjesnog mjesta na otvorenoj pruzi;
m) obezbjeĊenje voţnje pruţnih vozila;
n) voĊenje saobraćajnog i drugih dnevnika, kao i operativnih evidencija;
o) prijem, sreĊivanje i otprema propratnih voznih isprava prispjelih vozova;
p) davanje zvonovnih signalnih znakova za objavljivanje voţnje vozova;
r) ovjeravanje putnih knjiţica (voznih listova) vozopratnog osoblja;
s) nadzor nad telegrafsko-telefonskom sluţbom.
(7) U vrlo jakim ranţirnim odnosno rasporednim stanicama moţe se za planiranje otpreme bruta, kao i
za plan saobraćaja i formiranja vozova, odrediti poseban staniĉni radnik odnosno otpravnik vozova, ali
objavljivanje saobraćaja i u ovom sluĉaju mora ostati u nadleţnosti unutrašnjeg otpravnika vozova.
U stanicama u kojima poslovi obezbjeĊenja saobraćaja ne angaţuju potpuno unutrašnjeg otpravnika
vozova, mogu mu se dodjeliti poslovi planiranja otpreme bruta i saobraćaja.
(8) Duţnosti planiranja otpreme bruta i uvoĊenja vozova u saobraćaj neće se dati spoljnjem ili
unutrašnjem otpravniku vozova, odnosno odreĊenom staniĉnom radniku, ukoliko je posebnim
nareĊenjem odreĊeno da ovo vrše saobraćajni dispeĉeri.
(9) Pri odreĊivanju duţnosti spoljnjeg i unutrašnjeg otpravnika vozova, treba imati u vidu da u najviše
sluĉajeva pojedine poslove ne mogu obavljati nezavisno i samostalno jedan odnosno drugi otpravnik
vozova. Zbog toga mora bezuslovno postojati najuţa povezanost i saradnja izmeĊu oba otpravnika
vozova, kako bi se obezbjedila sigurnost, redovitost i ekonomiĉnost u saobraćaju. Ovu povezanost i
saradnju treba naroĉito postići pri:
a) prijemu vozova u stanicu;
b) odreĊivanje ulaznog kolosijeka i obezbjeĊivanju puta voţnje dolazećim i odlazećim vozovima;
c) objezbjeĊenju puta voţnje lokomotivama koje dolaze iz, odnosno idu u lokomotivski depo;
d) objezbjeĊenju manevarskog puta voţnje za postavljanje i odvaĉenje putniĉkih garnitura na, odnosno
sa peronskih kolosijeka;
e) prebacivanju bruta:
f) postavljanju staniĉnih glavnih signala u poloţaj za dozvoljenu voţnju;
g) otpravljanju vozova;
h) davanju signalnih znakova za objavljivanje voţnje vozova;
(10) U Poslovnom redu stanice povezanost i saradnja spoljnjeg i unutrašnjeg otpravnika vozova mora biti
jasno i taĉno odreĊena za svaki pojedini sluĉaj, kao i kada je jedan od otpravnika vozova sprijeĉen da vrši
svoje poslove pa ga privremeno zamjenjuje drugi.
(11) Propisima o podjeli duţnosti moraju se odrediti naĉin i sredstva za meĊusobno sporazumjevanje
spoljnjeg i unutrašnjeg otpravnika vozova, kao i postupak u sluĉaju kvara na sredstvima za
sporazumjevanje.

432
 Ĉlan 7.
(Osnove za izradu uputstva o vršenju saobraćajne sluţbe na rasputnicama)
(1) Rasputnica je sluţbeno mjesto na otvorenoj pruzi od koje se odvaja neka druga pruga, i sluţi za
regulisanje prelaza vozova sa zajedniĉke na odvojnu prugu i obratno.
(2) U pogledu konstrukcije i prikljuĉnih veza, rasputnica moţe biti podešena za prelaz i saobraćaj
vozova na odvojnu prugu iz jednog ili oba smjera pruge sa koje se odvaja odvojna pruga.
Rasputnica za jedan pravac omogućava prelaz vozova na odvojnu prugu i obratno samo u jednom smjeru,
dok rasputnica za dva pravca omogućava saobraćaj na odvojnu prugu i obratno u oba smjera pruge sa
koje se odvaja odvojna pruga.
Rasputnica za prelaz vozova iz oba smjera na odvojnu prugu izraĊuje se u vidu trijangle, ĉije odvajanje
moţe biti sa otvorene pruge iz oba smjera, ili iz jednog smjera sa otvorene pruge, a iz drugog smjera iz
stanice.
(3) U pogledu regulisanja saobraćaja uzastopnih vozova rasputnica moţe da se koristi i kao odjavnica.
Rasputnice mogu da se koriste i za regulisanje saobraćaja suprotnih vozova ako su posjednute
otpravnikom vozova ili saobraćajnim otrpemnikom i opremljene pruţnim glavnim signalima. Za ovakve
rasputnice je, isto tako, odreĊena vrsta zaštitnog kolosijeka i njegova uloga u obezbjeĊenju saobraćaja na
rasputnici (odredbe Zakona o ŢTO).
(4) Uputstvom o vršenju sluţbe na rasputnici treba kao osnovno propisati naĉin regulisanja saobraćaja
suprotnih i uzastopnih vozova preko rasputnice i zajedniĉkog dijela pruge, kako bi se osigurao uredan i
bezbjedan saobraćaj i izbjeglo zadrţavanje vozova ispred zaštitnog signala rasputnice, pridrţavajući se
osnovnih saobraćajnih propisa Pravilnika 1. i 2.
(5) Svaka rasputnica mora biti zaštićena zaštitnim signalima, koji moraju biti u zavisnosti sa odvojnim
skretnicama, kao i u meĊusobnoj zavisnosti, tako da je istovremeno moguće obezbjediti put voţnje i
zaštitnim signalom dozvoliti slobodan prelaz preko rasputnice samo za jedan pravac i jedan smjer.
Kontrola poloţaja signala vrši se iz susjedne stanice, odnosno skretnica se stalno posjeda ako nema
tehniĉke kontrole (odredbe Zakona o ŢTO).
(6) Pošto svaka rasputnica ima svoje specifiĉnosti, to uputstvo o vršenju sluţbe na rasputnici treba da
sadrţi uglavnom sljedeće podatke:
a) opšte odredbe,
b) organizaciju sluţbe i
c) izvršne odredbe.
(7) Opštim odredbama treba da se obuhvate:
a) Uloga rasputnice u pogledu regulisanja saobraćaja suprotnih i uzastopnih vozova.
b) Mjesto i kilometarski poloţaj rasputnice u odnosu na prugu od koje se odvaja prikljuĉna pruga, kao i
u odnosu na susjedne stanice, uz oznaku kilometraţe prema uzduţnom profilu, nagib pruge u svim
pravcima, eventualni zaštitni kolosijeci i njihova duţina, opis svih pruga, iz naznaku da li su
jednokolosijeĉne, dvokolosijeĉne ili paralelne.
c) Sistem osiguranja (mehaniĉki, elektromehaniĉki, elektrorelejni itd.), mjesto zaštitnih signala i
njihova zavisnost, kao i zavisnost sigurnosnih ureĊaja sa susjednim stanicama. Kod mehaniĉkog
osiguranja sa pouzdano zakljuĉanim skretnicama, oznaĉiti sistem pomoću kojeg je postignuta zavisnost
zaštitnih signala sa putevima voţnje.
d) Telekomunikaciona sredstva za sporazumjevanje, uz naznaku pozivnih znakova sluţbenih i radnih
mjesta ukljuĉenih u ovu vezu.
e) Lokalni zvonovni signalni znaci, ukoliko su potrebni i kao takvi odreĊeni, kako bi se razlikovale
voţnje vozova po pravcima.
(8) Organizacijom sluţbe treba da se obuhvate:
a) Radna mjesta na rasputnici, broj i vrsta radnika koji vrše sluţbu na rasputnici, propisani turnus, naĉin
i vrijeme vršenja predaje i prijema sluţbe. Naĉin stalnog posjedanja rasputnice ĉiji glavni signali nisu u
relejnoj zavisnosti sa susjednom stanicom.
b) Prostorni odsjeci i propisan razmak.
c) Ĉuvanje kljuĉeva pouzdano zakljuĉanih skretnica, redovan poloţaj skretnica.
d) Redovan pregled skretnica, ĉišćenje, odrţavanje i osvetljavanje skretnica i zaštitnih signala.
e) Nadzorna stanica, snabdjevanje rasputnice materijalom i inventarom i pouĉavanje radnika zaposlenih
na rasputnici.
(9) Izvršnim odredbama, treba obuhvatiti:
a) Propisivanje odredbi za regulisanje saobraćaja preko rasputnice, kao što je: objavljivanje saobraćaja
vozova i zakašnjenja od strane susjednih stanica, obezbjeĊenje puta voţnje za prelazeći voz, saĉekivanje
vozova itd.
433
b) Propisivanje odredbi za davanje dopuštenja, obezbjeĊenje saobraćaja suprotnih i uzastopnih vozova
kada je sporazumjevanje moguće i kad nije moguće.
c) Postupak kod izuzetnog zadrţavanja vozova ispred zaštitnih signala rasputnice.
d) Uĉešće rasputnice kod premještanja, odreĊivanja i otpadanja ukrštavanja.
e) Regulisanje prelaza vozova sa dvokolosijeĉne na jednokolosijeĉnu prugu i obratno.
f) Postupak kad su vozovi u zakašnjenju.
g) VoĊenje dnevnika za evidentiranje podataka o obezbjeĊenju saobraćaja vozova i o vremenu njihovog
prelaza preko rasputnice.
(10) Uputstvo u prilogu mora imati šemu rasputnice i uputstvo za rukovanje signalno-sigurnosnim
ureĊajima.
(11) Na kraju uputstva mora se oznaĉiti vreme kada ono stupa na snagu i od kada će se primenjivati.

Ĉlan 8.
(Osnove za izradu uputstva o vršenju saobraćajne sluţbe na industrijskim kolosijecima)
(1) Uputstvo o vršenju sluţbe na industrijskim kolosijecima treba da sadrţi sljedeće:
a) opšte odredbe,
b) podatke o kolosijecima, postrojenjima i vezama i
c) izvršne odredbe.
(2) Opštim odredbama treba da se obuhvate:
a) Namjena industrijskog kolosijeka, naziv korisnika (preduzeća kome pripada i eventualno naziv
industrijskog kolosijeka.
b) Nadzorna stanica i stanica iz koje se industrijski kolosijek posluţuje.
c) Mjesto i smjer odvajanja industrijskog kolosijeka (iz jednog ili oba smjera), sa naznaĉenjem
kilometarskog poloţaja otvorene pruge odakle se kolosijek odvaja.
(3) U dijelu o podacima o kolosijecima, postrojenjima i vezama treba da se obuhvate:
a) Stvarna i korisna duţina kolosijeka i veliĉina i duţina nagiba. Ako iza odvojne skretnice ima više
kolosijeka, podatke dati za svaki kolosijek.
b) Naĉin osiguranja odvojne skretnice i skretnica na industrijskom kolosijeku, ako postoje i ako su
osigurane.
c) Redovan poloţaj odvojne skretnice i skretnica na industrijskom kolosijeku.
d) Naĉin zaštićivanja odvojne skretnice:
 sa otvorene pruge (zaštitnim signalima), kilometarski poloţaj signala i udaljenost od odvojne
skretnice, i
 sa industrijskog kolosijeka (iskliznica, kolobran, zaštitni kolosijek i dr.), eventualno postojanje
zaštitnih signala sa strane industrijskog kolosijeka i mjesto ugraĊivanja postrojenja i signala.
e) Redovan poloţaj zaštitnih signala.
f) Zavisnost izmeĊu odvojne skretnice i zaštitnih signala, iskliznica, kolobrana ili skretnica zaštitnog
kolosijeka. Kako je ostvarena ta zavisnost.
g) Naĉin rukovanja i ko rukuje zaštitnim signalima, odvojnom skretnicom, iskliznicom, kolobranom i
ostalim skretnicama na industrijskom kolosijeku.
h) Ko vrši nadzor i ko ĉisti skretnice, odrţava i osvjetljava zaštitne signale i signale na skretnicama.
i) Ĉuvanje kljuĉeva od skretnica, naĉin i uslovi za uruĉivanje tih kljuĉeva onom ko njima rukuje.
j) Sredstva za sporazumjevanje sa mjestom odvajanja industrijskog kolosijeka i manipulativnim
mjestima na idnustrijskom kolosijeku, i njihovo odrţavanje.
(4) Izvršnim odredbama treba da se obuhvate:
1) Naĉin dostave kola na industrijske kolosijeke i odvlaĉenje kola sa njih:
a) redovnim sabirnim vozovima:
 da li sabirni voz ceo ulazi na industrijski kolosijek i
 da li ostalo bruto sabirnog voza ostaje na otvorenoj pruzi dok se vrši dostava kola na industrijski
kolosijek;
b) posebnim vozovima za posluţivanje industrijsko kolosijeka lokomotivom ŢTO ili lokomotivom
korisnika industrijskog kolosijeka;
c) manevarskim sastavom lokomotivom ŢTO ili lokomotivom korisnika industrijskog kolosijeka i
d) ukoliko se koristi lokomotiva i manevarsko osoblje korisnika industrijskog kolosijeka po odobrenju
ŢTO i za rad na staniĉnim kolosijecima, ko od radnika ŢTO neposredno rukovodi manevrisanjem u
smislu rukovaoca manevre i
e) korištenje samo lokomotive korisnika industrijskog kolosijeka za rad na staniĉnim kolosijecima, po
odobrenju ŢTO.
434
2) Naĉin obezbjeĊenja saobraćaja pri posluţivanju industrijskog kolosijeka, kao:
a) uvoĊenje vozova za posluţivanje industrijskog kolosijeka u saobraćaj i njihovo objavljivanje
pruţnom i staniĉnom osoblju, traţenje dopuštenja od susjedne stanice, davanje dopuštenja (uslovi i naĉin
traţenja i davanja), objavljivanje saobraćaja manevarskog sastava osoblju u stanici i na otvorenoj pruzi,
naĉin traţenja i davanja dopuštenja i od koga se traţi dopuštenje za otpremu manevarskog sastava, ako se
posluţivanje vrši manevarskim sastavima;
b) saobraćaj vozova izmeĊu susjednih stanica u vrijeme kada se voz odnosno manevarski sastav nalazi
na industrijskom kolosijeku, izvještavanje da je prolaz drugim vozovima preko mjesta odvajanja
slobodan, odredbe za utvrĊivanje ukrštavanja i preticanja izmeĊu susjednih stanica kada se na
industrijskom kolosijeku nalazi posebni voz ili manevarski sastav, povlaĉenje voza ili manevarskog
sastava sa industrijskog kolosijeka u jednu od susjednih stanica zbog saobraćaja vozova, ako saobraćaj
vozova nije dozvoljen dok se na industrijskom kolosijeku nalazi voz ili manevarski sastav;
c) naĉin utvrĊivanja ukrštavanja i preticanja vozova sa sabirnim vozom u vrijeme dok se nalazi na
industrijskom kolosijeku, ako cijeli ulazi na industrijsi kolosijek i ako se u tom sluĉaju dozvoljava
saobraćaj vozova, odnosno naĉin nareĊivanja i vraćanja sabirnog voza u susjednu stanicu radi
osloboĊenja pruge za saobraćaj vozova;
d) odredbe za saobraćaj vozova ili manevarskih sastava nepravilnim kolosijekom dvokolosijeĉne pruge
pri odlasku na ili pri povlaĉenju sa industrijskog kolosijeka, ako se industrijski kolosijek odvaja sa
dvokolosijeĉne pruge;
e) sastav voza ili manevarskog sastava koji se otprema na ili sa industrijskog kolsijeka, redovno
opterećenje lokomotive odnosno planirana masa voza, najveća dopuštena duţina voza i broj osovina,
najveće dopuštene brzine, vrsta i procenat koĉenja, ko izraĉunava PKM i nalazi SKM i mjere
bezbjednosti za sluĉaj kada je pruga do mjesta odvajanja, ili industrijski kolosijek u nagibu;
f) odredbe za saobraćaj voza ili manevarskog sastava kojim se posluţuje industrijski kolosijek i
saobraćaj vozova izmeĊu susjednih stanica u vrijeme dok se voz ili manevarski sastav nalazi na
industrijskom kolosijeku, u sluĉajevima kada je sporazumjevanje nemoguće;
g) naĉin pratnje vozova ili manevarskih sastava, naĉin ispostavljanja propratnih isprava i koje propratne
isprave mora da ima manevarski sastav.
3) Odredbe za manevrisanje na industrijskom kolosijeku ako se dostava i odvlaĉenje kola vrši
lokomotivom ŢTO, odnosno o manevrisanju i kretanju lokomotive korisnika industrijskog kolosijeka po
pruzi i kolosijecima ŢTO ako se dostava i odvlaĉenje vrši lokomotivom korisnika.
4) Mjere bezbjednosti koje treba preduzeti s obzirom na opterećenje po osovini,opterećenje po duţnom
metru i najveću dopuštenu brzinu voza na industrijskom kolosijeku.
5) Obavezno osiguranje kola na industrijskom kolosijeku od odbjegnuća od strane korisnika, bez obzira
na postojanje iskliznice, kolobrana ili zaštitnog kolosijeka, kao i odreĊivanje veliĉina i mjera za
odrţavanje slobodnog prostora pored i izmeĊu industrijskih kolosijeka.
6) OdreĊivanje mjesta i naĉina predaje i prijema kola imeĊu ŢTO i korisnika industrijskog kolosijeka,
uz naznaĉenje kolosijeka na kojima se ove radnje mogu vršiti.
7) Postupak u sluĉaju nastanka vanrednog dogaĊaja na industrijskom kolosijeku.
8) Postupak oko izmjena i dopuna uputstva, i nadleţnost za njihovo donošenje.
9) Potreba pouĉavanja osoblja iz odredbi uputstva, i koje osoblje treba pouĉavati.
10) Datum stupanja na snagu i poĉetak primjene uputstva i dr.
(5) Aktom kojim se regulišu odnosi izmeĊu ţeljeznice i korisnika industrijskog kolosijeka i ostalih
saupotrebljivaĉa, ako ih ima, treba predvidjeti obavezu radnika korisnika u primjenjivanju i poznavanju
saobraćajnih propisa za pruge ŢTO i odredbi koje regulišu rad na industrijskom kolosijeku, naroĉito ako
se pri posluţivanju industrijskog kolosijeka koriste osoblje i lokomotive korisnika i na prugama i
kolosijecima ŢTO.
(6) Za industrijski kolosijek koji se odvaja iz stanice nije obavezna izrada uputstva za vršenje
saobraćajne sluţbe. Naĉin posluţivanja takvog industrijskog kolosijeka reguliše se Poslovnim redom
stanice propisivanjem potrebnih mjera u obimu koji zavisi od konkretne situacije, pri ĉemu se mogu
koristiti odredbe za izradu uputstva propisane u t. 1. do5. ovog ĉlana. ŢTO odreĊuje da li će se raditi
uputstvo za industrijski kolosijek koji se odvaja iz stanice, kao i ko će uputstvo raditi i koje mjere u
uputstvu treba propisati.
(7) Po odredbama t. 1. do 5. ovog ĉlana izraĊuje se i uputstvo za vršenje saobraćajne sluţbe pri
posluţivanju transportnih otpremništava i tovarišta.
(8) Jedan primjerak uputstva o vršenju saobraćajne sluţbe na industrijskom kolosijeku, transportnom
otpremništvu ili tovarištu mora se priloţiti Poslovnom redu stanice, i ĉini njegov sastavi dio. Uz uputstvo

435
mora biti priloţena skica svih kolosijeka i kolosijeĉnih veza industrijskog kolsijeka, transportnog
otpremništva ili tovarišta.

Ĉlan 9.
(Predaja i prijem sluţbe na radnim mjestima saobraćajne sluţbe)
A. Zajedniĉke odredbe
(1) Predaja i prijem sluţbe moţe se vršiti usmeno, usmeno i pismeno, ili samo pismeno. Vrijeme i naĉin
predaje i prijema sluţbe na pojedinim radnim mjestima propisuje se Poslovnim redom stanice. Pri ovome
treba uzeti u obzir kako odgovarajuće odredbe ovog uputstva, tako i odredbe ostalih pravilnika i uputstava
kojima se odreĊuje predaja i prijem sluţbe izmeĊu radnika na odreĊenim radnim mjestima.
Usmena, odnosno pismena i usmena predaja i prijem sluţbe ima za cilj da upozna radnika koji prima
sluţbu sa nezavršenim poslovima, primljenim i nezapoĉetim zadacima, sa neispravnostima na
postrojenjima i ureĊajima i sl., a radi pravilnog i nesmetanog nastavljanja presdstojećih poslova i
oĉuvanja bezbjednog i urednog saobraćaja.
(2) Usmena i pismena predaja i prijem sluţbe obavezno se vrši izmeĊu radnika na radnim mjestima:
otpravnika vozova, saobraćajno-transportnog otpremnika, telegrafiste, nadzornog skretniĉara, skretniĉara-
blokara, odjavniĉara, voĊe manevre, rukovaoca manevre, popisnog vozovoĊe i ĉuvara putnog prelaza. Šef
stanice moţe odrediti i druga radna mjesta na kojima se predaja i prijem sluţbe vrši pismeno i usmeno.
Na ostalim radnim mjestima predaja i prijem sluţbe se vrši samo usmeno.
(3) Predaja i prijem suţbe otpravnika vozova, telegrafiste, voĊe manevre, rukovaoca manevre,
nadzornog skretniĉara, skretniĉara, skretniĉara-blokara i popisnog vozovoĊe vrši se u prisustvu šefa
stanice ili radnika koga on odredi.
U stanicama gdje pomoćnik šefa stanice ili nadzorni radnik za saobraćajnu sluţbu vrši nadzornu sluţbu u
turnusu, predaja i prijem nadzorne sluţbe vrši se, u prisustvu šefa stanice, usmeno i pismeno u posebnoj
knjizi. U ovu knjigu unose se sve potrebne mjere koje u nardnoj smeni treba preduzeti radi urednog i
bezbjednog saobraćaja.
ŢTP odreĊuje u kojim stanicama šef stanice ne mora prisustvovati predaji i prijemu sluţbe što se mora
unijeti u Poslovni red stanice.
Ako šef stanice redovno ne prisustvuje predaji i prijemu sluţbe, ima se odrediti lice kome se radnici
moraju javiti pre nastupa u sluţbu. Pravilnost izvršene primopredaje sluţbe šef stanice mora provjeriti
naknadno.
U vanrednim prilikama (jak saobraćaj, saobraćajne smetnje i sl.) rukovodilac jedinice mora biti
povremeno prisutan i van njegovog radnog vremena.
(4) Prije nastupa i prijema sluţbe šef stanice je duţan da provjeri sposobnost radnika za vršenje sluţbe,
kao i da li su radnici upoznati sa situacijom u stanici, kako bi se sluţba mogla nesmetano i bez zastoja
produţiti i dalje obavljati.
(5) Naĉin provjeravanja zdravstvene sposobnosti radnika prije stupanja na rad propisan je odredbama
Pravilnika o provjeravanju sposobnosti za rad radnika koji neposredno uĉestvuju u vršenju ţeljezniĉkog
saobraćaja.
(6) Predaji i prijemu sluţbe prisustvuju radnici koji predaju i koji primaju sluţbu. Radnici koji predaju
sluţbu duţni su da podnesu šefu stanice i radnicima koji primaju sluţbu izvještaj o izvršenim i
neizvršenim zadacima u toku protekle smjene, kao i mjerama koje treba preduzeti u daljem radu pri
izvršenju djelimiĉno ili potpuno neizvršenih zadataka.
Ukoliko radnici koji predaju sluţbu ne mogu da napuste radna mjesta u vremenu predaje i prijema sluţbe
radnici koji primaju sluţbu duţni su da prije prijema utvrde stvarno stanje na licu mjesta i o tome podnesu
izvještaj šefu stanice na smjeni.
(7) Detaljnije podnošenje izvještaja pri predaji sluţbe vrše otpravnici vozova, sa kojima je šef stanice
duţan da izvrši kratku analizu izvršenog rada i da im ukaţe ne eventualne greške i propuste, kao i da
postavi zadatke za neizvršene ili nove poslove koje treba izvršiti u tku narednog radnog perioda.
(8) U ranţirnim i rasporednim stanicama, kao i u stanicama jaĉeg utovara i istovara, otpravnici vozova
duţni su da u sluţbu doĊu tako blagovremeno kako bi mogli, prije vremena odreĊenog za prijem sluţbe,
da se upoznaju sa situacijom u stanici, stanjem bruta za otpremu i njegovim prioritetom, kretanjem
vozova i sliĉno. Ovo se odnosi i na stanice gdje sluţbu otpravnika vozova u jednoj smjeni vrše dva ili više
otpravnika vozova. ŢTO moţe odrediti ovakav postupak i za radnike na drugi radnim mjestima u ovim
stanicama.
Vreme iz st. 1. ove taĉke odreĊuje ŢTO za svaku takvu stanicu posebno, što se unosi i u Poslovni red
stanice.

436
(9) Vrijeme predaje i prijema sluţbe ima se podsiti tako da se vrši, po mogućnosti, u vremenu kada u
stanici i na putu za stanicu nema vozova.
Ako se u vrijeme predaje i prijema sluţbe u stanici nalazi voz koji treba otpremiti u vremenu do 15
minuta poslije predaje sluţbe, voz je duţan da otpremi otpravnik vozova koji sluţbu predaje.
(10) Predaja sluţbe upisuje se u odgovarajući dnevnik koji se vodi na odnosnom radnom mjestu, i to
neposredno ispod podataka koji su posljednji upisani prije smjene, ukoliko u toj stanici, na tom radnom
mjestu, nije odreĊena posebna knjiga za upisivanje predaje sluţbe, o ĉemu odluĉuje ŢTO.
U sluţbenim mjestima gdje se primopredaja duţnosti vrši u posebnim dnevnicima, za parne i neparne
dane primopredaja se potpisuje u dnevniku u kojem će se voditi evidencija, a i na ostalim dnevnicima i
biljeţnicima koji se poĉinju voditi.
Na ostalim dnevnicima i biljeţnicima u kojima je završena sluţba prethodne smjene potpisuje se samo
onaj radnik koji predaje sluţbu.
Gdje se vode dnevnici za parne i neparne dane vode se od 00.00 do 24.00.
Posebnu knjigu vode ranţirne, rasporedne i sve stanice sa većim obimom rada u pogledu saobraćaja,
utovara, istovara i pretovara na manipulativnim i industrijskim kolosijecima, kao i sa većim brojem
kolosijeka i drugih postrojenja i ureĊaja za obavljanje saobraćajnih, transportno-manipulativnih,
komercijalnih i drugih poslova.
Posebne knjige mogu biti sa odštampanim tekstom sa rubrikama i podacima podešenim za lokalne prilike.
U ostalim dnevnicima i biljeţnicama koje se vode na odnosnom radnom mjestu, ispod podataka koji su
posljednji upisani stavlja se na lijevoj strani rijeĉ «Predao», a na desnoj – «Primio», uz potpis i
naznaĉenje vremena (ĉas i minut) kada radnici predaju odnosno primaju sluţbu.
Otpravnici vozova koji predaju i primaju sluţbu potpisuju se i u saobraćajnom dnevniku kada se vodi
posebna knjiga za predaju i prijem sluţbe otpravnika vozova, u smislu st. 4. ove taĉke.
Radnici koji vrše poslove za koje nisu predviĊene posebne radne prostorije (voĊa manevre, rukovalac
manevre, manevristi i sliĉno), predaju sluţbe upisuju u za to odreĊenu posebnu knjigu, koja stoji na
najpodesnijem mjestu koje odredi šef stanice.
(11) Pismenu predaju i prijem sluţbe, bilo da se upisuje u redovan dnevnik odnosno biljeţnik, ili u
posebnu knjigu, potpisuje radnik koji sluţbu predaje (s lijeve strane) i radnik koji sluţbu prima (s desne
strane), uz naznaku vremena (ĉas i minut).
Ako na jednom radnom mjestu sluţbu u jednoj smjeni vrše više radnika, onda predaju i prijem sluţbe
potpisuju svi radnici koji sluţbu predaju odnosno primaju.
Radnik koji predaje sluţbu ne smije da napusti radno mjesto dok mu radnik koji prima sluţbu ne potvrdi
usmeno da je razumjeo cijelu situaciju i dok ne stavi svoj potpis na odreĊeno mjesto.
Naĉin predaje i prijema sluţbe u sluţbenim i na radnim mjestima gdje izmeĊu predaje i prijema sluţbe
postoji prekid sluţbe, a predaja i prijem sluţbe vrši se samo pismeno, propisuje se Poslovnim redom
stanice.
(12) Pismenu predaju i prijem sluţbe ovjerava svojim potpisom šef stanice, ili njegov zamjenik odnosno
pomoćnik.
Predaju i prijem sluţbe u podreĊenim sluţbenim mjestima, kao i radnim mjestima gdje se predaja i prijem
sluţbe ne vrši u prisustvu šefa stanice šef stanice odnosno njegov zamjenik ili pomoćnik ovjerava i
kontroliše rad u njima prilikom redovnog obilaska ovakvih sluţbenih odnosno radnih mjesta.

B. Predaja sluţbe na pojedinim radnim mjestima

Radno mjesto otpravnika vozova
(13) Predajom sluţbe na radnom mjestu otpravnika vozova treba da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Podaci o vanrednim i otkazanim vozovima, o otpremi vozova prije vremena, o zakašnjenju vozova
koji su do vremena predaje trebali da prispju ili se neće otpremiti, o utvrĊenim sastajanjima, datim
dopuštenjima i neprimljenim odjavama, kao i objavljena zakašnjenja ostalih vozova.
c) Da li je izvršeno ili nije obavještavanje sluţbenih mjesta na pruzi, kao i staniĉnog i pruţnog osoblja o
uvedenim vanrednim i otkazanim vozovima.
d) Sastavljeni vozovi koji ĉekaju na otpremu i prispjeli vozovi koji nisu rasformirani.
e) Saobraćaj pruţnih vozila, bilo da se nalaze na pruzi ili u stanici, i da li je zainteresovano osoblje o
tome obavješteno.
f) Stanje glavnih kolosijeka u stanici (slobodni ili zauzeti), a za zauzete kolosijeke navesti još i ĉime su
zauzeti. Stanje ostalih kolosijeka navesti samo ukoliko je to propisano u Poslovnom redu stanice.
g) Stanje bruta za otpremu u stanici i mjesto gdje se nalazi. Posebno naznaĉiti brzopokvarljivo i ţivo
bruto, eksplozivne i zapaljive stvari, bruto sa obezbjeĊenjem uredne isporuke ili oroĉenim prevozom,
437
naroĉite pošiljke, bruto za odreĊene vozove, kola sa dugaĉkim predmetima, bruto koje ĉeka otpremu
preko 24 ĉasa i sliĉno. Stanje kola koja ĉekaju na postavljanje za utovar ili istovar. U ranţirnim i
rasporednim stanicama pregled stanja bruta vodi se u S-19 za bruto po rejonima, a u S-15 za sopstveno
bruto i bruto posebnog reţima iz S-19.
h) Stanje bruta za otpremu u meĊustanicama rasporednog odsjeka prema dnevniku prijave bruga (S-15)
posebno za svaku prugu.
i) Podaci o narudţbi i otkazivanju radnih lokomotiva (vozne, zapreţne, potiskivalice, manevarke) i
vozopratnog osoblja za uvedene vanredne odnosno otkazane redovne ili ranije uvedene vanredne vozove.
j) Predaja kljuĉeva zakljuĉanih skretnica, ruĉice za ruĉno postavljanje skretnica, kljuĉeva za rastavljaĉe
KM, motke za uzemljenje i ostale opreme.
k) Zatvor pruge i kolosijeka.
l) Mjesto izvoĊenja radova na pruzi.
m) Odstupanje od redovnog stanja napona u voznim vodovima.
n) Lagane voţnje i druga nareĊenja koja se odnose na smanjenje brzine ili zaustavljanje vozova na
odreĊenom mjestu.
o) Prekid rada u stanicama, ukrsnicama, saobraćajno-transportnim otpremništvima i odjavnicama.
p) Stanje SS i TK-postrojenja i šta je preduzeto u sluĉaju ako na njima postoji kvar.
r) Stanje posljednjih brojeva na brojaĉima pomoćnih tastera na komandnom stolu elektrorelejnih
ureĊaja, stanje plombi kod signalno-sigurnosnih ureĊaja i skretniĉkih rezervnih ĉivija.
s) Nastale promene u rasporedu sluţbe staniĉnog i vozopratnog osoblja.
t) Predaja zbirke propisa, svih evidencija, Poslovnog reda stanice, signalnih sredstava i dr., po
odreĊenom spisku (S-37).
u) Predaja svih primljenih a neizvršenih pismenih i usmenih nareĊenja koja se u toku sljedeće ili
narednih smjena imaju izvršiti.
v) Stanje manevarskih lokomotiva i manevarskog osoblja.
w) Predaja kljuĉeva od apoteke za pruţanje prve pomoći.
x) Sva druga obavještenja koja su potrebna za pravilno i nesmetano obavljanje sluţbe u narednoj
smjeni.

Radno mjesto saobraćajno-transportnog otpremnika

(14) Predajom sluţbe na radnom mjestu saobraćajno-transportnog otpremnika treba da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Podaci o uvedenim vanrednim i otkazanim vozovima, o otpremi vozova pre vremena, o zakašnjenju
vozova, o utvrĊenim sastajanjima, datim dopuštenjima i neprimljenim odjavama.
c) Da li je obavještenje skretniĉkog i pruţnog osoblja o uvedenim vanrednim i otakzanim vozovima
izvršeno ili ne.
d) Saobraćaj pruţnih vozila, bilo da se nalaze na pruzi ili u saobraćajno-transportnom otpremništvu, i
da li je zainteresovano osoblje obavješteno o tome.
e) Stanje kolosijeka (slobodni ili zauzeti).
f) Stanje bruta za otpremu.
g) Predaja kljuĉeva od zakljuĉanih skretnica, ruĉice za ruĉno postavljanje skretnica, kljuĉeva rastavljaĉa
KM, motke za uzemljenje i ostale opreme.
h) Zatvor pruge i kolosijeka.
i) Mjesto izvoĊenja radova na pruzi.
j) Odstupanje od redovnog stanja napona u voznim vodovima.
k) Prekid rada na odjavnicama i susjednim stanicama.
l) Stanje SS i TK postrojenja i šta je preduzeto u sluĉaju ako na njima postoji kvar.
m) Stanje poslednjih brojeva na brojaĉima pomoćnih tastera na komandnom stolu elektrorelejnih
ureĊaja, stanje plombi kod signalno-sigurnosnih ureĊaja i skretniĉkih rezervnih ĉivija.
n) Predaja zbirke propisa, evidencija i signalnih sredstava po odreĊenom spisku, kao i svih primljenih a
neizvršenih nareĊenja koja u toku sljedeće ili narednih smjena imaju da se izvrše.
o) Predaja kljuĉeva od apoteke za pruţanje prve pomoći.
p) Ostali podaci koji su od uticaja za nesmetan nastavak rada.

Radno mjesto telegrafiste-telefoniste

(15) Pismena predaja na radnim mjestima telegrafsko-telefonske sluţbe sadrţi podatke propisane
Pravilnikom 8.

438
Radna mjesta manevarske sluţbe (voĊa manevre, rukovalac manevre)
(16) Predajom sluţbe na radnim mjestima manevarske sluţbe (voĊa manevre, rukovalac manevre) treba
da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Stanje saobraćaja vozova (uvedeni, otkazani, u zakašnjenju).
c) Stanje svih kolosijeka svog manevarskog rejona (slobodni ili zauzeti). Zatvori kolosijeka i lagane
voţnje na tom manevarskom rejonu.
d) Stanje bruta u stanici za otpremu: bruto po ranţirnim rejonima i kolosijecima, na manipulativnim i
industrijskim kolosijecima, ţivo i brzopokvarljivo, eksplozivno i zapaljivo, carinsko, podjela kola, bruto
koje ĉeka otpremu preko 24 ĉasa, druge naroĉite vrste bruta.
e) Sastavljeni vozovi koji ĉekaju na otpremu, prispjeli a nerasformirani vozovi, vozovi koje treba
sastavljati a koji u prethodnoj smjeni nisu sastavljeni.
f) Stanje manevarki i njihova snabdjevenost.
g) Odstupanje od redovnog stanja napona u voznim vodovima, posebno na manipulativnim
kolosijecima.
h) Izmjena u rasporedu sluţbe manevarskog osoblja.
i) Neizvršeni rasporedi manevre.
j) Stanje stalnih manevarskih signala i sredstava za usporenje brzine odnosno zaustavljanje vozila pri
manevrisanju (kolosijeĉne koĉnice, papuĉe, pjesak i mazivo).
k) Ostali podaci koji su od uticaja za nastavak nesmetanog rada.

Radna mjesta skretniĉkog osoblja (nadzorni skretniĉara, skretniĉar i skretniĉar-blokar)

(17) Predajom sluţbe na radnim mjestima skretniĉkog osoblja (nadzorni skretniĉar, skretniĉar i
skretniĉar-blokar) treba da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Stanje saobraćaja vozova (uvedeni, otkazani, u zakašnjenju, u stanici i na putu za stanicu, odreĊena i
premještena ukrštavanja koja još nisu izvršena i vozovi sa prevremenom otpremom) kao i pruţnih vozila
u saobraćaju.
c) Brojevi vozova za koje je obezbjeĊen put voţnje, ukoliko su Poslovnim redom stanice dozvoljeni
predaja i prijem u to vrijeme.
d) Stanje kolosijeka (slobodni ili zauzeti i ĉime su zauzeti). Navesti brojeve vozova koji ĉekaju
otpremu.
e) Stanje skretnica, brava, iskliznica, kolobrana (ispravnost, ĉistoća, podmazivanje).
f) Kljuĉevi zakljuĉanih skretnica i gdje se nalaze.
g) Zatvor pruge i kolosijeka.
h) Stanje signalno-sigurnosnih postrojenja i njihovih kontrolnih brojaĉa odnosno plombi, i stanje
telefonskih veza.
i) Odstupanje od redovnog stanja napona u voznim vodovima.
j) Stanje alata i materijala za ĉišćenje, podmazivanje i osvjetljavanje.
k) Stanje ruĉnih i prenosnih signalnih sredstava.
l) Stanje sredstava i materijala za zaustavljanje i osiguranje vozila od odbjegnuća pri manevri (papuĉe,
podmetaĉi, klinovi, pjesak, mazivo i dr.).
m) Stanje branika na putnim prelazima.
n) Ostali podaci koji su od uticaja za nestmetan nastavak rada.

Radno mjesto odjavniĉara

(18) Predajom sluţbe na radnom mjestu odjavniĉara treba da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Stanje saobraćaja vozova (uvedeni, otkazani, u zakašnjenju, na putu, sa prijevremenom otpremom i
dr.).
c) Nije primljena odjava za voz.
d) Voţnja pruţnih vozila na pruzi.
e) Mjesto izvoĊenja radova na pruzi.
f) Zatvor pruge i kolosijeka i stanje napona u voznom vodu.
g) Stanje SS ureĊaja i telefonskih veza.
h) Prekid sluţbe u susjednim stanicama i odjavnicama.
i) Stanje pruţnih i prenosnih signalnih sredstava i materijala za ĉišćenje i osvjetljavanje.
j) Ostali podaci koji su od uticaja za nesmetan nastavak rada.
439
Radno mjesto popisnog vozovoĊe
(19) Predajom sluţbe na radnom mjestu popisnog vozovoĊe treba da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Podaci o uvedenim vanrednim i otkaznim vozovima.
c) Otpremljeni vozovi prije vremena i vozovi u zakašnjenju.
d) Podaci o popisu vozova i pripremi prevoznih isprava (popisani vozovi za koje su izdvojene prevozne
isprave, popisani vozovi za koje isprave još nisu izdvojene, zapoĉet a nedovršen popis vozova, nepopisani
vozovi koji su do tog momenta trebali da budu popisani, nepopisani vozovi zbog toga što još nisu
sastavljeni, kolosijeci na kojim se nalaze ovi vozovi i mjesto gdje se nalaze izdvojene prevozne isprave).
e) Da li su spremljene propratne isprave za popisane vozove i gdje se nalaze.
f) Da li su popisani vozovi opremljeni završnim signalima.
g) Da li je izvršena proba koĉnica, ispostavljen S-66 i uruĉen mašinovoĊi.
h) Pri popisu voza utvrĊeni a neotklonjeni nedostaci.
i) Stanje ureĊaja za umnoţavanje teretnice.
j) I drugi podaci koji su vaţni za nesmetano nastavljanje sluţbe.

Radno mjesto ĉuvara putnih prelaza

(20) Predajom sluţbe na radnom mjestu ĉuvara putnih prelaza treba da se obuhvati:
a) Datum i vrijeme predaje i prijema sluţbe.
b) Podaci o uvedenim vanrednim i otkazanim vozovima, o otpremi vozova prije vremena, o zakašnjenju
vozva koji su do vremena predaje trebali da poĊu iz susjednih stanica.
c) Zatvor pruge.
d) Saobraćaj pruţnih vozila.
e) Stanje branika i ostalih ureĊaja na putnom prelazu.
f) Stanje telefonskih i zvonovnih ureĊaja.
g) Signalna sredstva: ruĉni signali, prenosni signali pruţnog osoblja, praskalice.
h) I drugi podaci koji su vaţni za nesmetano nastavljanje sluţbe.
(21) Naĉin i vrijeme predaje i prijema sluţbe na ukrsnicama, rasputnicama, saobraćajno-transportnim
otpremništvima i saobraćajnim otpremništvima reguliše se odredbama Poslovnog reda odnosnog sluţbeno
mjesta.
(22) O izvršenoj predaji i prijemu sluţbe radnici podreĊenog sluţbenog mjesta duţni su da obavjeste
otpravnika vozova nadzorne stanice.

Ĉlan 10.
(Nadzorna sluţba u stanicama)
(1) U svakoj stanici mora se organizovati nadzorna sluţba nad radom cijelokupnog osoblja, sa svrhom
kontrole izvršavanja rada i pravilnog primjenjivanja propisa svih sluţbi na svim radnim mjestima u
stanici i u drugim sluţbenim mjestima koja su pod nadzorom stanice.
(2) Nadzornu sluţbu u stanici obavlja šef stanice. On je rukovodilac jedinice koja mu je povjerene i
odgovoran je za cijelokupno poslovanje stanice i drugih sluţbenih mjesta koja su pod nadzorom stanice.
Šef stanice organizuje rad u stanici, brine se o izvršenju postavljene organizacije i kontroliše pravilnu
primjenu svih propisa, a naroĉito onih koji se odnose na bezbjedno, uredno i ekonomiĉno obavljanje
saobraćajne sluţbe.
(3) Pored zadataka iz t. 2. ovog ĉlana, šefu stanice mogu biti dodjeljeni i drugi poslovi, kao: poslovi
otpravnika vozova, robnih i staniĉne blagajne, potraţne, magacinske, administrativne sluţbe i dr., zavisno
do zadataka stanice i obima rada saobraćajne, transportno-komercijalne i ostalih sluţbi.
(4) Šef stanice je duţan svakog radnog dana obići sva radna mjesta u stanici, pri ĉemu mora naroĉitu
paţnju obratiti na rad onih radnika ĉiji je posao vezan za bezbjednost i urednost saobraćaja, kao što su:
otpravnik vozova, telegrafista, nadzorni skretniĉar, skretniĉra i skretniĉar-blokar. Pored toga mora
pregledati i sve ureĊaje i skretniĉka postrojenja u pogledu upotrebljivosti i ĉistoće, stanja brojaĉa
pomoćnih tastera i plombi, i utvrditi opravdanost upotrebe tastera i skidanja plombi.
(5) Kontrolu rada i primjene propisa, pored uvida na licu mjesta pri obilasku radnih mjesta, šef stanice
mora obavljati i uvidom u saobraćajni dnevnik i ostale dnevnike i biljeţnike, obraćajući paţnju na
odstupanja od pravilne primjene propisa, zakašnjenja vozova, neurednu otpremu bruta i ostale nedostatke.
Pregled rada po radnim mjestima na osnovu dnevnika ima vršiti svakog radnog dana za protekli period, a
detaljnu analizu rada jednom sedmiĉno, sravnjivanjem saobraćajnog dnevnika sa ostalim dnevnicima i
biljeţnicima.
Ako nije moguće vršiti pregled a da se time ne ometa rad staniĉnih izvršnih radnika, ŢTO moţe prema
440
obimu rada za pojedine stanice i radna mjesta odrediti da se dnevnici i biljeţnici vode po smjenama ili po
parnim i neparnim danima u mjesecu.
(6) Šef stanice koji vrši duţnost otpravnika vozova vrši kratku analizu u smislu odredbi st. 1. taĉ. 5 ovog
ĉlana za protekli radni period od svoje prethodne predaje do ponovnog prijema sluţbe.
(7) Pri obilasku radnih mjesta u stanici i podreĊenih radnih mjesta na pruzi, pored pregleda izvršenog
rada, šef stanice ima da obrati paţnju i na ĉistoću prostorija, ĉistoću garnitura, na uredno nošenje
sluţbenog odijela, kao i na spoljnu urednost radnika.
(8) Šef stanice obilazi podreĊena sluţbena mjesta najmanje jedanput mjeseĉno, u pribliţno jednakim
razmacima. Ukoliko je potrebno, ŢTO moţe odrediti i veći broj obilazaka.
(9) Šef stanice je duţan da doĉekuje vozove sa prevozom putnika, vaţnije teretne vozove i teretne
vozove sa prevozom denĉanih pošiljaka u vrijeme koje odredi ŢTO.
U vezi sa doĉekivanjem vozova, šef stanice, zamjenik šefa stanice, pomoćnik šefa stanice ili nadzorni
radnik za saobraćajnu sluţbu imaju da obrate paţnju na to da li otpravnici vozova preduzimaju mjere za
uredno obavljanje i odvijanje saobraćaja.
(10) Kontrolu rada na pojedinim radnim mjestima šef stanice mora vršiti i u toku noći. Organizaciju,
naĉin i vrijeme vršenja noćne kontrole odreĊuje ŢTO.
(11) Pojedine duţnosti šefa stanice iz djelokruga nadzora (kontrola pravilne primjene propisa na radnim
mjestima, obilazak radnih mjesta, noćna kontrola, prisustvo predaji i prijemu sluţbe osoblja, doĉekivanje
vozova i dr.) mogu se prenijeti na radnike zaposlene na drugim radnim mjestima sistematizovanim za
potrebe pomaganja šefu stanice, kao zamjenika ili pomoćnika šefa stanice, nadzornog radnika za
saobraćajnu sluţbu, šefa transportno-komercijalnih poslova stanice i njegovog zamjenika odnosno
pomoćnika (iz oblasti transportne sluţbe), ili na druge radnike koji prema struĉnim kvalifikacijama i
radnom mjestu na kome se nalaze, mogu obavljati te poslove (školski instruktor, isljednik i dr.).
Djelokrug rada, duţnosti i odgovornosti svakog radnika na radnom mjestu na koga se prenose pojedine
duţnosti šefa stanice, imaju se propisati Poslovnim redom stanice.
(12) Šef stanice je odgovoran za pravilno obavljanje duţnosti radnika na koje je prenijeo izvjesne poslove
iz svog djelokruga rada, a koji su navedeni u Poslovnom redu stanice.

Ĉlan 11.
(Redovan pregled skretnica i ostalih saobraćajnih i staniĉnih postrojenja)
(1) Pregled skretnica u pogledu njihove tehniĉke ispravnosti, upotrebljivosti i ĉistoće vrši sluţba
odrţavanja pruge na naĉin i u vrijeme propisano Pravilnikom o odrţavanju gornjeg stroja pruga (Prav.
314).
Svi pregledi skretnica i ukrštaja u stanicama, ukrsnicama i saobraćajnim otpremništvima koje vrše radnici
sluţbe odrţavanja, kao i ostalih postrojenja koje vrše radnici odgovarajuće tehniĉke djelatnosti, unose se
u saobraćajni dnevnik i upisuju naĊeni nedostaci, sa opisom mjera koje treba preduzeti.
Kada se pregled skretnica vrši mjerilima od strane lica zaduţenog za gornji stroj u radnoj jedinici ZOP ili
od strane rukovodioca radne jedinice ZOP, onda takvom pregledu mora biti prisutan šef stanice ili lice
koje on ovlasti.
Vizuelnim pregledima skretnica i ukrštaja od strane osoblja sluţbe odrţavanja, kao i kada šef pruţne
dionice pregled vrši mjerilima, šef stanice ne prisustvuje.
(2) Staniĉno osoblje duţno je, takoĊe, da u toku rada vizuelnim pregledom utvrdi da li su skretnice,
ukrštaji i ostala postrojenja ispravni, upotrebljivi, ĉisti i podmazani.
Šef stanice pregled skretnica vrši samo u pogledu njihove upotrebljivosti, a skretniĉko osoblje i u pogledu
ispravnosti. Staniĉno osoblje je duţno da pri svakom vizuelnom prgledu skretnica utvrdi ĉistoću i
podmazanost skretnica.
(3) Pri vizuelnom pregledu skretnica u pogledu njihove upotrebljivosti treba utvrditi:
a) da su svi skretniĉki dijelovi potpuni i ispravni;
b) da se pokretni dijelovi lako pokreću i jeziĉci ravnomjerno leţe na jastuĉićima;
c) da izmeĊu jeziĉka i glavne šine, kao i na srcu, nema pjeska, šljunka, snijega, leda ili drugih
predmeta;
d) da se jeziĉci potpuno priljubljuju uz glavne šine;
e) da na skretnici postoji propisan i ispravno priĉvršćen skretniĉki signal ĉiji poloţaj moţe da se mjenja
jednovremeno i zavisno od pokretanja jeziĉka, ovo ne vaţi za skretnice bez skretniĉkih signala koje su
ukljuĉene u SS-ureĊaj.
(4) Ispravnost skretnica skretniĉko osoblje utvrĊuje detaljnim pregledom njihovih sastavnih dijelova,
naroĉito onih koji su podloţni udaru, naprsnuću, ispadanju, odvrtanju i sl..

441
(5) Pri vizuelnom pregledu skretnica staniĉno osoblje ne koristi nikakve instrumente i alate, nego
pogledom i zapaţanjima pri rukovanju skretnicama, pri prolazu vozova i vozila preko skretnica i sl.
utvrĊuje ponašanje i stanje skretnica i njihovih dijelova.
(6) Šef stanice u svom propisanom radnom vremenu vrši vizuelan pregled skretnica u pogledu njihove
upotrebljivosti, ĉistoće i podmazanosti. Detaljnije odredbe o pregledu skretnica propisuju se Poslovnim
redom stanice.
Skretniĉko osoblje vrši celokupni pregled svih skretnica svakog dana u toku smjene (ispravnost,
upotrebljivost, ĉistoĉa, podmazanost).
Poslovnim redom stanice moţe se propisati kada skretnice i ostala postrojenja umjesto šefa stanice, moţe
pregledati drugi nadzorni saobraćajni radnik (zamjenik šefa, operativni pomoćnik, školski instruktor,
isljednik, otpravnik vozova). Isto tako se odreĊuje da li je obavezan pregled u toku smjene subotom,
nedeljom i praznikom, zavisno od vrste postrojenja, obima rada ili drugih posebnih zahtjeva.
Sem za skretnice i signalno-sigurnosna postrojenja koji sluţe za obezbjeĊenje puteva voţnje vozovima, za
pregled ostalih postrojenja mogu se Poslovnim redom stanice odrediti i drugi struĉno osposobljeni
radnici, osim navedenih u prethodnom stavu ove taĉke.
(7) Nalaz o izvršenom pregledu šef stanice unosi u biljeţnik fonograma radnog mjesta, a naĊene
nepravilnosti i u svoj ruĉni biljeţnik.
Šef stanice koji vrši duţnost i otpravnika vozova pregleda skretnice samo u smislu odredbi t. 8. ovog
ĉlana.
(8) Otpravnik vozova vrši pregled skretnica i spoljnih signalno-sigurnosnih postrojenja jednom za
vrijeme radne smjene.
Pri odreĊivanju broja pregleda u toku dana treba imati u vidu osobine skretniĉkih ureĊaja i osiguranja,
kao i obim saobraćaja, veliĉinu manevarskog rada i ostale uzroke koji su od uticaja na tehniĉku ispravnost
i radnu sposobnost ureĊaja (vremenski uslovi, udaljenost, zloupotreba i sl.).
ŢTO moţe odobriti u stanicama sa jakim saobraćajem kada otpravnik vozova nije u mogućnosti da to
uĉini, da u odreĊeno doba dana (godine) ili na odreĊenom podruĉju stanice pregled skretnica umjesto
otpravnika vozova vrši šef stanice ili radnik iz st. 3. taĉ. 6. ovog ĉlana. Osim upisivanja u odgovarajući
biljeţnik, ovaj pregled skretnica mora se upisati i u saobraćajni dnevnik poslije posljednjeg upisanog
voza.
U stanicama bez skretniĉkog osoblja mora se odrediti potreban broj radnika za ĉišćenje i podmazivanje
skretnica.
(9) Pri pregledu skretnica po odredbama taĉ. 6. i 8. ovog ĉlana, istovremeno se provjerava rad izvršnih
radnika stanice i njihova sposobnost za rad, kao i stanje na staniĉnom prostoru:
a) udaljenost predmeta od kolosijeka (profil);
b) stanje utovarno-istovarnih kapaciteta (tovarne rampe, dizalice, kontrolni tovarni profil, auto-rampe i
dr.);
c) brojno stanje, ispravnost i naĉin ĉuvanja sredstava za zaustavljanje i obezbjeĊenje vozila (ruĉne
papuĉe, podmetaĉi, iskliznice, kolobrani, grudobrani);
d) stanje skretniĉkih prenosnih (ambulantnih) brava;
e) ispravnost i naĉin djelovanja ureĊaja za osiguranje saobraćaja na putnim prelazima na staniĉnom
podruĉju;
f) stanje stalnih, prenosnih i ruĉnih signalnih sredstava; i
g) vrše se i druge provjere koje su od interesa za bezbjednost i urednost saobraćaja, kao i poslovnost u
prevoţenju putnika i robe.
(10) Redovan pregled skretnica u pogledu njihove upotrebljivosti upisuje se u telefonski dnevnik
(biljeţnik) skretniĉara.
U stanicama gdje skretnice nisu posjednute skretniĉkim osobljem, redovan pregled skretnica upisuje se u
podesnu knjigu.
Knjige odnosno dnevnici (biljeţnici) u koje se upisuje redovan pregled skretnica moraju biti priĉvršćeni
za sto u skretniĉkoj postavnici ili za to oreĊeni sanduĉić duţim kanapom ĉiji su krajevi plombirani
odnosno zapeĉaćeni.
(11) Nadzorni skretniĉar i skretniĉar zajedno pregledaju skretnice dva puta po danu i dva puta po noći, i
to pri prijemu sluţbe i u vremenu odreĊenom Poslovnim redom stanice. U skretniĉkoj prostoriji mora biti
istaknut raspored sluţbe skretniĉkog osoblja, u kome je oznaĉeno vrijeme pregleda skretnica i SS-ureĊaja.
U stanici bez nadzornog skretniĉara, pregled skretnica vrši sam skretniĉar odnosno skretniĉar-blokar.
U stanicama samo sa dnevnom sluţbom, pregled se moţe vršiti tri puta dnevno: pri prijemu sluţbe,
jednom u toku rada i pri svršetku sluţbe. Ako se prekid sluţbe vrši više puta u toku dana, pregled
skretnica obavlja se prije poĉetka i prije svršetka svakog dijela radnog vremena.
442
(12) Kao dokaz da je izvršen redovan pregled svih skretnica i ureĊaja koji su pod nadzorom
skretniĉarskog radnog mjesta, šef stanice, otpravnik vozova i drugi nadzorni organi u narednoj slobodnoj
rubrici skretniĉarskog biljeţnika, upisuju vrijeme, stavljaju duţnost koju vrše i svoj potpis. Ako ima
nedostataka, upisuju te nedostatke i potpisuju.
Izvršeni pregled skretnica skretniĉko osoblje upisuje u narednu slobodnu rubriku biljeţnika na sljedeći
naĉin:
« U ..... ĉasova redovan pregled skretnica broj ........ izvršio ........(potpis).», a kod većeg broja
skretnica upisuje se « U....... ĉasova redovan pregled skretnica od br. .... do br. ..... izvršio
.........(potpis).»
Poslije toga upisuje eventualne nedostatke i potpisuje.
U stanicama gdje nema skretniĉarskih kućica, bez obzira na naĉin osiguranja stanica, za upisivanje
izvršenog pregleda skretnica vodi se poseban telegrafsko-telefonski dnevnik, koji se ĉuva u podesnom
sanduĉiću na skretniĉkom podruĉju.
(13) Šef stanice i otpravnik vozova, prilikom pregleda skretnica moraju pregledati biljeţnik skretniĉara
radi provere da li nadzorni skretniĉar i skretniĉar odnosno skretniĉar-blokar vrše redovan pregled
skretnica.

ODSJEK II
OBEZBJEĐENJE SAOBRAĆAJA NA PODRUĈJU STANICE
Ĉlan 12.
(Put voţnje voza)
(1) Za ulazak, izlazak i prolazak voza mora se obezbjediti put voţnje. Put voţnje obezbjeĊuje se na
osnovu nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje.
(2) NareĊenje za obezbjeĊnjenje puta voţnje daje otpravnik vozova.
Otpravnik vozova ne daje nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje u stanicama u kojima radnje oko
obezbjeĊenja puta voţnje izvršava liĉno odgovarajućim ureĊajima ili na licu mjesta.
(3) ObezbjeĊenje puta voţnje mora se izvršiti tako blagovremeno da se izbjegne zaustavljanje odnosno
smanjenje brzine dolazećeg voza ispred glavnih signala, odnosno da odlazeći voz zbog toga ne kasni.
(4) Put voţnje predstavlja deo pruţnog kolosijeka u staniĉnom podruĉju, staniĉni kolosijek preko koga
voz treba da izvrši voţnju i put pretrĉavanja, i obuhvata:
1) Kod ulaska voza koji staje u stanici
a) u stanicama sa ulaznim signalima a bez graniĉnih kolosijeĉnih signala, ili sa graniĉnim kolosijeĉnim
signalima, ako se voz pušta na drugi odsjek podjeljenog kolosijeka u smjeru kretanja voza – dio pruţnog
kolosijeka od ulaznog signala do prve ulazne skretnice na ulaznoj strani i odreĊeni staniĉni kolosijek od
prve ulazne skretnice do kolosijeĉnog izlaznog signala na izlaznoj strani, ako kolosijeĉnog izlaznog
signala nema, do manevarskog signala za zaštitu kolosijeĉnog puta, a ako ni ovog nema, do meĊika na
izlaznoj strani, više 50 metara ili veća duţina odreĊena Poslovnim redom stanice s obzirom na situaciju
kolosijeĉne mreţe u stanici;
b) u stanicama sa ulaznim signalima i graniĉnim kolosijeĉnim signalima, ako se voz pušta na prvi
odsjek podjeljenog kolosijeka u smjeru kretanja voza – dio pruţnog kolosijeka od ulaznog signala do prve
ulazne skretnice na ulaznoj strani i odreĊeni staniĉni kolosijek od prve ulazne skretnice do graniĉnog
kolosijeĉnog signala, više odreĊeni put pretrĉavanja;
c) u stanicama bez ulaznih signala – dio pruţnog kolosijeka na ulaznoj strani u duţini propisanog
zaustavnog puta do prve ulazne skrenice i odreĊeni staniĉni kolosijek od prve ulazne skretnice do meĊika
na izlaznoj strani, više 50 metara ili veća duţina odreĊena Poslovnim redom stanice s obzirom na
situaciju kolosijeĉne mreţe u stanici.
2) Kod prolaska voza koji u stanici ne staje
a) u stanicama sa ulaznim signalima – dio pruţnog kolosijeka na ulaznoj strani od ovog signala do prve
ulazne skretnice, odreĊeni staniĉni kolosijek od prve ulazne do posljednje izlazne skretnice i dio pruţnog
kolosijeka od posljednje izlazne skretnice do ulaznog signala na izlaznoj strani;
b) u stanicama bez ulaznih signala – dio pruţnog kolosijeka na ulaznoj strani u duţini propisanog
zaustavnog puta do prve ulazne skretnice, odreĊeni staniĉni kolosijek od prve ulazne do posljednje
izlazne skretnice i dio pruţnog kolosijeka od posljednje izlazne skretnice u duţini propisanog zaustavnog
puta na izlaznoj strani.

443
3) Kod izlaska voza koji u stanici otpoĉinje voţnju, odnosno kod izlaska voza poslije
zaustavljanja u stanici
a) u stanica sa ulaznim signalima - odreĊeni staniĉni kolosijek od posljednjeg vozila u voz do
posljednje izlazne skretnice i dio pruţnog kolosijeka od posljednje izlazne skretnice do ulaznog signala na
izlaznoj strani;
b) u stanica bez ulaznih signala - odreĊeni staniĉni kolosijek od posljednjeg vozila u vozu do posljednje
izlazne skretnice i dio pruţnog kolosijeka od posljednje izlazne skretnice u duţini propisaog zaustavnog
puta na izlaznoj strani.
Dio kolosijeka na izlaznoj strani od kolosijeĉnog izlaznog signala, odnosno manevarskog signala za
zaštitu kolosijeĉnog puta ili meĊika, u duţini od 50 metara ili većoj - naziva se PUT PRETRĈAVANjA i
u njega voz ne smije ući.
U pogledu saopštenja o zabrani ili dozvoli za dalju voţnju voza u smislu odredbi ovog ĉalana, štitni
signali se smatraju ulaznim signalima.
(5) ObezbjeĊenje puta voţnje obuhvata:
a) obezbjeĊenje slobodnosti dijela pruţnog kolosijeka u podruĉju stanice, odreĊenog staniĉnog
kolosijeka od prve ulazne skretnice do graniĉnog kolosijeĉnog signala za zaštitu kolosijeĉnog puta voţnje
ili meĊika na izlaznoj strani, kao i puta pretrĉavanja;
b) obezbjeĊenje slobodnosti kolosijeĉnog prostora izmeĊu puta voţnje i odnosnih zaštitnih signala,
zaštitnih skretnica i iskliznica;
c) obezbjeĊenje slobodnosti meĊika izmeĊu odreĊenog i susjednog kolosijeka u stanici, kao i
slobodnosti susjednih kolosijeka u duţini od najmanje 15 metara od meĊika pri saobraćaju voza sa
naroĉitom pošiljom koja prekoraĉuje tovarni profil u širinu, ukoliko nije posebno odreĊeno veće
odstojanje;
d) postavljanje i pritvrĊivanje u pravilan i ispravan poloţaj svih skrtnica preko kojih voz treba da preĊe,
kao i njihov pregled prije ulaska, izlaska, odnosno prolaska voza;
e) postavljanje u odgovarajući poloţaj svih skretnica, signala i iskliznica koje sluţe za boĉnu i ĉeonu
zaštitu voţnje voza od drugih mogućih kretanja (vozova ili manevarskih sastava);
f) obezbjeĊenje saobraćaja na putnim prelazima koji se nalaze na putu voţnje, sem u stanicama gdje se
obezbjeĊenje vrši automatski nailaskom voza;
g) otklanjanje prepreka u kolosijeku, na kolosijeku, pored i iznad kolosijeka koje ugorţavaju voţnju
voza;
U stanicama sa relejnim i elektronskim SS-ureĊajima ovo provjeravanje se vrši povremeno pri pregledu
postrojenja u smislu odredbi ĉl. 11. ovog uputstva; za ostale sluĉajeve, kada otpravnik vozova nije u
mogućnost da vrši ova provjeravanja, Poslovnim redom stanice propisuje se ko je odgovaran za
otklanjanje navedenih prepreka, odnosno da ne doĊe do ugroţavanja prostora u putu voţnje;
h) obustavljanje manevrisanja i drugih kretanja vozova i vozila koja ugroţavaju voţnju voza za koji se
obezbjeĊuje put voţnje.
(6) Po pravilu, voz se u stanicu mora primiti na slobodan i prohodan kolosijek.
Na zauzet ili djelimiĉno neprohodan kolosijek voz se moţe primiti samo u izuzetnim sluĉajevima, pod
uslovom da se na slobodnom ili prohodnom dijelu moţe smjestiti unutar meĊika. Ukoliko se kola nalaze
bliţe ulaznoj skretnici, voz se moţe primiti ako se guranjem tih kla moţe smestiti unutar meĊika na
ulaznoj strani, a da gurana kola ne preĊu meĊik na izlaznoj strani.
Pod zauzetim kolosijekom podrazumjeva se kolosijek:
a) na kome se nalaze vozila ili predmeti,
b) kod koga meĊici na izlaznoj strani nisu slobodni i
c) kada se manevarskim ili drugim kretanjima na izlaznoj strani presjeca ili dodiruje put pretrĉavanja ili
se na njemu nalaze vozila.
Teretni vozovi se mogu redovno primati i na kolosijeke koji na izlaznoj strani nemaju stalno obezbjeĊen
put pretĉavanja zbog zauzetosti meĊika ili manevrisanja na izlaznoj strani.
Pod djelimiĉmno neprohodnim kolosijekom podrazumjeva se kolosijek koji je od izvjesnog mjesta
neprohodan zbog oštećenja, prekida šinske veze i dr.
Odredbe ovog ĉlana koje se odnose na obezbjeĊenje puta voţnje na zauzet kolosijek, imaju se
primjenjivati i pri obezbjeĊenju puta voţnje na djelimiĉno neprohodan kolosijek, odnosno na slijepi
kolosijek, kad to redom voţnje nije predviĊeno, ili je redom voţnje predviĊen ulazak na slijepi kolosijek a
ovaj je djelimiĉno zauzet.
(7) Slobodnost kolosijeka otpravnik vozova provjerava izlaskom na kolosijek, putem ulaznog i izlaznog
nadzornog skretniĉara odnosno skretniĉara, ili putem signalno-sigurnosnog ureĊaja koji otpravniku
vozova omogućava pouzdanu kontrolu zauzetosti kolosijeka.
444
Nadzorni skretiĉari odnosno skretniĉari liĉno se uvjeravaju da je kolosijek slobodan. U većim stanicama,
kao i u onim gdje se zbog terenskih ili vremenskih prilika teško moţe utvrditi da li je kolosijek slobodan,
slobodnost kolosijeka istovremeno provjeravaju nadzorni skretniĉari odnosno skretniĉari na taj naĉin što
po tom kolosijeku idu u susret jedan drugom do odreĊenog mjesta. Po dolasku do tog mjesta
obavještavaju jedan drugog o stanju kolosijeka dovikivanjem, a noću još i mahanjem signalnom
svjetiljkom. Bliţe odredbe o ovome moraju se unijeti u Poslovni red stanice.
(8) Pored nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje, otpravnik vozova mora obavjestiti skretniĉko osoblje o
svim promjenama koje su nastale, i to odmah, neposredno prije ili istovremeno sa davanjem nareĊenja za
obezbjeĊenje puta voţnje.
U vrijeme, odnosno odmah poslije nastajanja promjena, skretniĉko osoblje se mora obavjestiti o
promjenama u redosljedu redom voţnje predviĊenog kretanja vozova (zakašnjenje, prijevremen hod
vozova, ukrštavanje i dr.).
Neposredno prije ili za vrijeme davanja nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje, skretniĉko osoblje se
mora obavjestiti o promjeni ulaznog kolosijeka, o ulasku na zauzeti kolosijek, na kolosijek na kome na
izlaznoj strani za voz izuzetno nije obezbjeĊen put pretĉavanja, o izuzetnom zaustavljanju ili prolasku
voza, i izdati nareĊenje o mjerama koje treba preduzeti (davanje propisanih signalnih znakova ruĉnim
signalima, usmeno obavještavanje o ulasku na zauzet kolosijek i dr.).
Prijem fonograma o obavještavanju o nastalim promjenama skretniĉko osoblje potvrĊuje rednim brojem
iz svoga biljeţnika, rijeĉju «razumio» i prezimenom.
(9) U stanicama osiguranim elektrorelejnim i elektronskim SS-ureĊajima, skretniĉko osoblje ne
uĉestvuje u obezbjeĊenju puta voţnje. Otpravnik vozova sam izvršava sve radnje putem komandnih i
kontrolnih elemenata koji se nalaze na komandnom stolu. Naĉin rada pri obezbjeĊenju puta voţnje i
rukovanju ureĊajima propisuje se posebnim uputstvom.
(10) U stanicama osiguranim elektromehaniĉkim blok-ureĊajem, nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje i
za rukovanje glavnim signalima daje otpravnik vozova blokom, a obavještavanje o nastalim promjenama
i nareĊenja o mjerama koje treba preduzeti telefonom.
Skretniĉko osoblje (blokari) obezbjeĊuje put voţnje na licu mjesta, o ĉemu se meĊusobno obavještavaju
telefonom, a o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje otpravnika vozova obavještavaju blokom.
Naĉin rada pri obezbjeĊenju puta voţnje i naĉin rukovanja blok-ureĊajima propisuje se posebnim
uputstvom.
(11) Uputstvima za rukovanje ureĊajima iz t. 9. i 10. ovog ĉlana mora se predvidjeti postupak za sluĉaj
kvara ili iskljuĉenja ureĊaja iz upotrebe, Kao osnov za propisivanje postupaka u takvim sluĉajevima
imaju se uzeti odgovarajuće odredbe Saobraćajnog pravilnika i ovog odsjeka, prilagoĊene uslovima koji u
datom momentu mogu da nastanu.
(12) U stanicama koje nisu osigurane elektrorelejnim, elektronskim, elektromehaniĉkim blok-ureĊajima i
drugim kombinovanim mehaniĉkim i elektriĉnim ureĊajima (elektrokontrolni, elektrozabravni i sl.), rad
oko obezbjeĊenja puta voţnje, meĊusobno obavještenja osoblja i dr. ima se izvršavati na naĉin propisan
ovim odsjekom i odgovarajućim odredbama Saobraćajnog pravilnika.

Ĉlan 13.
(NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje)
Za ulazak voza
(1) NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje za ulazak voza otpravnik vozova daje istovremeno ulaznom i
izlaznom nadzornom skretniĉaru odnosno skretniĉaru fonogramom:
«Ulaz za voz br......... na......... kolosijek (prezime otpravnika vozova)».
Ovako se postupa ako se voz pušta na kolosijek predviĊen Poslovnim redom stanice (navednim u izvodu
iz reda voţnje za staniĉno osoblje) i ako za njegov slobodan ulazak nema nikakvih smetnji koje iziskuju
preduzimanje posebnih mjera bezbjednosti.
(2) Potreba za posebnim mjerama bezbjedosti i posebnim postupkom u radu otpravnika vozova i
skretniĉkog osoblja pri obezbjeĊenju puta voţnje za ulazak voza, nastaje:
1) kada se voz pušta na redovan kolosijek predviĊen Poslovnim redom stanice, ako je kolosijek od
izvesnog mjesta neprohodan ili zauzet drugim vozilima, i ako je meĊik na izlaznoj strani zauzet ili nije
obezbijeĊen put pretrĉavanja;
2) kada se voz pušta na kolosijek koji nije predviĊen Poslovnim redom stanice, pri ĉemu moţe nastati
jedan od sljedećih sluĉajeva:
a) ulazi u skretanje bez obzira što se mjenja kolosijek,
b) umjesto u skretanje ulazi u pravac,
c) umjesto u pravac ulazi u skretanje,
445
d) kolosijek je od izvjesnog mjesta neprohodan, zauzet drugim vozilima, meĊik na izlaznoj strani
zauzet, nije obezbjeĊen put pretrĉavanja, ili je to slijepi kolosijek;
3) kada se voz pušta na redovan kolosijek voţnjom u pravac, a vozno soblje je prethodno obavješteno
da će u stanicu umjesto u pravac ući u skretanje;
4) kad voz koji po redu voţnje ima kroz stanicu prolaz, mora izuzetno da stane.
(3) O izmjenama postupka pri obezbjeĊenju puta voţnje otpravnik vozova obavještava i nareĊuje
skretniĉkom osoblju preduzimanje potrebnih mjera fonogramom, kojim se nareĊuje obezbjeĊenje puta
voţnje, ili posebnim fonogramom, zavisno do nastalog sluĉaja, na sljedeći naĉin:
1) Kada se voz pušta na redovna kolosijek koji je od izvjesnog mjesta neprohodan, zauzet drugim
vozilima, meĊik na izlaznoj strani nije slobodan ili nije obezbjeĊen put pretrĉavanja, a:
a) vozno osblje je obavješteno da u stanicu treba ući sa naroĉitom opreznošću:
«Ulaz za voz br. ...... na ....... zauzet kolosijek. Vozno osoblje obavješteno, davati s. zn. 97b:
«Lagano» (prezime otpravnika vozova)»,
b) vozno osoblje nije obavješteno da u stanicu treba ući sa naroĉitom opreznošću:
«Ulaz za voz br. .... na .... zauzet kolosijek. Vozno osoblje nije obavješteno (prezime otpravnika
vozova)».
U ovom sluĉaju dalji postupak ne nareĊuje se odmah, nego po izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje,
posebnim fonogramom:
«Voz br. .... obavjestiti da ulazi na zauzet kolosijek i sprovesti u stanicu (prezime otpravnika
vozova)».
2) Kad se voz pušta na kolosijek koji nije odreĊen Poslovnim redom stanice i pri tome:
a) voz ulazi opet u skretanje iako se mjenja kolosijek, umjesto u skretanje ulazi u pravac,odnosno
umjesto u pravac ulazi u skretanje:
«Ulaz za voz br. ................ izuzetno na................. kolosijek (prezime otpravnika vozova)»,
Pri davanju nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje pri ulazu u skretanje umjesto u pravac, uz ovaj
fonogram dodaju se reĉi: «vozno osoblje obavješteno ili nije obavješteo» ako je stanica opremljena
jednoznaĉnim signalima ĉiji se signalni znak «Ograniĉena brzina» ne predsignališe.
b) kolosijek je od izvjesnog mjesta neprohodan, zauzet vozilima (vozom), meĊik na izlaznoj strani
zauzet, nije obezbjeĊen put pretĉavanja, ili je to slijepi kolosijek, a:
 vozno osoblje je obavješteno da u stanicu treba ući sa naroĉitom opreznošću:
«Ulaz za voz br. ..... izuzetno na ...... zauzet (slijepi) kolosijek. Vozno osoblje obavješteno, davati s.
zn. 97b: «Lagano» (prezime otravnika vozova)»,
 vozno osoblje nije obavješteno da u stanicu treba ući sa naroĉitom opreznošću:
«Ulaz za voz br. ..... izuzetno na .........zauzet (slijepi) kolosijek. Vozno osoblje nije obavješteno
(prezime otpravnika vozova)».
Dalji postupak je isti kao i kod sluĉaja pod 1) ove taĉke kada vozno osoblje nije obavješteno, pri ĉemu
treba imati u vidu da se rijeĉi «obavješteno» - «nije obavješteno» u ova dva sluĉaja izriĉito odnose na
obavještenost voznog osoblja o ulasku voza u stanicu sa naroĉitom opreznošću. To znaĉi, ako je vozno
osoblje obavješteno o ulasku u skretanje, a nije obavješteno o ulasku sa naroĉitom opreznošću, u
fonogramu se mora reći «nije obavješteno», odnosno ako je obavješteno o ulasku u stanicu sa naroĉitom
opreznošću, a ne i o ulasku u skretanje, u fonogramu se daje «obavješteno».
3) Kada se voz pušta na redovan kolosijek (prdviĊen Poslovnim redom stanice) i voţnja je u pravac, a
vozno osoblje je prethodno obavješteno da će u stanicu umjesto u pravac ući u skretanje.
«Ulaz za voz br. ...... na ..... kolosijek (prezime otpranvika vozova)».
4) Kad se voz koji po redu voţnje ili po nareĊenju ima kroz stanicu prolaz, mora izuzetno zaustaviti,
prije nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje za ulazak voza, otpravnik vozova mora o tome obavjestiti
skretniĉko osoblje posebnim fonogramom:
«Voz br. ................. biće u stanici izuzetno zaustavljen. Vozno osoblje obavješteno - nije
obavješteno, davati s. zn. 97b: «Lagano» i s. zn. 91: «Stoj» (prezime otpravnika vozova)».
Poslije ovog fonograma daje se nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje na naĉin iz t. 1. ovog ĉlana ili,
zavisno od sluĉaja, na jedan od naĉina predviĊenih pod 2) ili pod 3) ove taĉke.
(4) Ako se voz koji po redu voţnje ili po nareĊenju ima kroz stanicu prolaz, mora izuzetno zaustaviti, a
pored toga pustiti na kolosijek koji je od izvjesne taĉke neprohodan, zauzet drugim vozilima ili vozom,na
izlaznoj strani meĊik nije slobodan ili nije obezbjeĊen put pretrĉavanja, bez obzira da li se mjenja ulazni
kolosijek ili ne i da li će voţnja biti u pravac umjesto u skretanje ili ne, u fonogramu kojim se skretniĉko
osoblje obavještava da će voz izuzetno u stanici biti zaustavljen, izostavljaju se reĉi: «davati s. zn. 97b:
«Lagano» i s. zn. 91: «Stoj», zbog toga što će dalji postupak biti nareĊen fonogramom za obezbjeĊenje
puta voţnje na jedan od naĉina naveden za ovakav sluĉaj pod 1) ili 2) b) t. 3. ovog ĉlana.
446
Za izlazak voza
(5) NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje za izlazak voza otpranik vozova daje izlaznom nadzornom
skretniĉaru odnosno skretniĉaru, fonogaramom:
«Izlaz za voz br. ..... sa .......... kolosijeka (prezime otpravnika vozova)».
ŢTO moţe propisati da u pojedinim stanicama pri davanju nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje kod
izlaska voza bude prisutan i nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar na drugoj strani stanice, u sluĉajevima
kada je to neophodno zbog kolosijeĉne mreţe, posebnih manevarskih voţnji, potiskivanja i sabijanja bruta
i dr. Ove odredbe imaju se unijeti u Poslovni red sanice.

Za prolazak voza
(6) Ako voz po redu voţnje ili po nareĊenju ima kroz stanicu prolaz, ako ima bavljenje, ali će izuzetno
proći bez zadrţavanja, ili ima kraće bavljenje u kome neće vršiti nikakvo manevrisanje, moţe se
istovremeno narediti obezbjeĊenje puta voţnje za ulazak i izlazak (prolazak) voza.
Kada će se za voz koji u stanici ima kraće bavljenje narediti ulazak i izlazak istovremeno, kao prolazk,
odluĉuje otpravnik vozova zavisno do prilika u stanici, u sluĉaju:
a) potrebe izvršenja manevarske voţnje na izlaznoj strani od momenta zaustavljanja voza do momenta
kada se najkasnije mora poĉeti sa obezbjeĊenjem puta voţnje za izlazak voza,
b) postojanja putnog prelaza ĉijim se branicima rukuje iz stanice, da se ne bi suviše rano obustavljao
saobraćaj na putu, i drugo.
(7) NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje za prolazak voza otpravnik vozova daje istovremeno
ulaznom i izlaznom nadzornom skretniĉaru odnosno skretniĉaru, fonogramom:
«Prolaz za voz br. ..... kroz ..... kolosijek (prezime otpravnika vozova)».
Ukoliko se voz ne moţe pustiti na redovan kolosijek (predviĊen Poslovnim redom stanice), moţe
nastupiti jedano sljedećih sluĉajeva:
a) promjena kolosijeka ne uslovljava promjenu pravca pri prolasku (u oba sluĉaja voţnja u skretanje);
b) umjesto ulaza i izlaza u skretanje, ulazi i izlai u pravac;
c) umjesto ulaza i izlaza u pravac, ulazi i izlazi u skretanje;
d) umjesto ulaza u pravac i izlaza u skretanje, ulazi u skretanje a izlazi u pravac;
e) umjesto ulaza u skretanje i izlaza u pravac, ulazi u pravac a izlazi u skretanje;
f) umjesto ulaza u skretanje i izlaza u pravac, ulazi u skretanje i izlazi u skretanje;
g) umjesto ulaza u pravac i izlaza u skretanje, ulazi u skretanje i izlazi u skretanje;
h) voz se pušta na redovan kolosijek, a vozno osoblje prethodno obavješteno da voz umjesto u pravac
prolazi odnosno ulazi ili izlazi u skretanje.
(8) Ako doĊe do izmjene ulaznog kolosijeka u sluĉajevima navedenim u st. 2 t. 7 ovog ĉlana, otpravnik
vozova daje nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje istovremeno ulaznom i izlaznom nadzornom
skretniĉaru odnosno skretniĉaru, fonogramom:
«Prolaz za voz broj ....... izuzetno kroz ..... kolosijek (prezime otpravnika vozova)».
Ako se voz koji po redu voţnje ili po nareĊenju u stanici ima bavljenje, neće zadrţavati (ima izuzetan
prolaz), otpravnik vozova mora pre davanja nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje o tome obavjesti
skretniĉko ooblje posebnim fonogramom:
«Voz br. ..... ima izuzetan prolaz (prezime otpravnika vozova)».
(9) U stanicama gdje ima samo jedan skretniĉar koji sa vrijeme obezbjeĊenja puta voţnje mora biti na
ulaznoj strani, nareĊenje se izdaje samo ulaznom skretniĉaru. Ako skretniĉara uopšte nema, odnosno ako
ga nema zbog prekida rada na tom radnom mjestu, nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje se uopšte ne
daje.
(10) U stanicama gdje ne postoji telefonska veza izmeĊu sluţbene prostorije otpravnika vozova i
skretniĉarske kućice, ili je postojeća u kvaru, nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje otpravnik vozova
upisuje u telefonski dnevnik i šalje ga nadzornim skretniĉarima odnosno skretniĉarima po podesnom
radniku. Po izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje dnevnik se vraća na isti naĉin otpravniku vozova. Gdje
nema podesnog radnika, skretniĉko osoblje je duţno da doĊe kod otpravnika vozova da se interesuje za
hod vozova i da primi nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje. Ako u stanici ima samo jedan skretniĉar
koji se u vrijeme izdavanja nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje nalazi kod otpravnika vozova,
nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje skretniĉar prima putem telefonskog dnevnika otpravnika vozova.

Ĉlan 14.
(Izvršenje obezbjeĊenja puta voţnje)
(1) Naĉin obezbjeĊenja puta voţnje i postupak, pored ostalog, zavisi od toga da li su skretnice osigurane
ili neosigurane i kakva je vrsta osiguranja. Pod osiguranim skretnicam iz t. 5. ĉl. 10. Pravilnika 2, u
447
smislu odredbi koje regulišu obezbjeĊenje puta voţnje, smatraju se samo one skretnice ĉiji se poloţaj
(pravilan i ispravan) moţe kontrolisati bez posmatranja skretnica, posredno putem ureĊaja, naprava ili na
bilo koji drugi naĉin. Skretnice ĉiji se pravilan i ispravan poloţaj ne moţe kontrolisati posebnim putem, u
smislu odredbi za obezbjeĊenje puta voţnje, imaju se smatrati neosguranim.

a) U stanicama sa neosiguranim skretnicama

Za ulazak voza
(2) Po prijemu nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje od otpravnika vozova, ulazni nadzorni skretiĉar
odnosno skretniĉar potvrĊuje usmeno prijem ovog nareĊenja otpravniku vozova tako što ponavlja cijeli
sadrţaj primljenog fonaograma i navodi rijeĉ «razumio» i svoje prezime. Zatim, nadzorni skretniĉar
nareĊuje obustavljanje manevre, a skretniĉarima postavljanje puta voţnje. U meĊuvremenu, dok
skretniĉari postavljaju put voţnje, utvrĊuje slobodnost ulaznog kolosijeka i drugih dijelova kolosijeka iz t.
5. pod a), b), c) i g) ĉl. 12. ovog uputstva, a poslije toga na licu mjesta utvrĊuje da li su skretnice koje leţe
u putu voţnje postavljene u pravilan i ispravan poloţaj. Pravilan poloţaj skretnica koje leţe u putu voţnje
preko kojih će voz preći voţnjom niz jeziĉak, kao i pravilan i odgovarajući poloţaj skretnica i ureĊaja iz t.
5. pod e) i f) ĉl. 12. ovog uputstva, utvrĊuje osmatranjem skretniĉkih i ostalih signala i odreĊenih ureĊaja.
Izlazni nadzorni skretniĉar potvrĊuje prijem nareĊenja otpravniku vozova kontrolnim brojem iz svog
biljeţnika, reĉju «razumio» i svojim prezimenom, a zatim nareĊuje obustavljanje manevre i oslobaĊanje
puta pretrĉavanja, a skretniĉarima, ako je to potrebno u smislu odredbi t. 13 do 16. ĉl. 40. i ĉl. 10.
Pravilnika 2. postavljanje u odgovarajući poloţaj skretnica, kao i branika na putnim prelazima u putu
pretrĉavanja.
U stanicama gdje nema nadzornog skretniĉara, ulazni skretniĉar poslije potvrde prijema nareĊenja na
naĉin propisan za nadzornog skretniĉara, obustavlja rad manevre, provjerava slobodnost ulaznog i
dijelova ostalih kolosijeka na ulaznoj strani i postavlja put voţnje.
Duţnost nadzornog skretniĉara na ulaznoj strni u ovom sluĉaju obavlja u svemu otpravnik vozova
izlaskom na lice mjesta.
Na izlaznoj strani skretniĉar pored svojih, obavlja i duţnosti izlaznog nadzornog skkretniĉara propisane
za ovaj sluĉaj u st. 2. ove taĉke.

Za izlazak voza
(3) Potvrdu prijema nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje i obezbjeĊenje puta voţnje za izlaz voza,
izlazni nadzorni skretniĉar obavlja na naĉin predviĊen u t. 2. ovog ĉlana za ulaznog nadzornog skretniĉara
pri obezbjeĊenju puta voţnje za ulaz voza. Skretnice koje se nalaze u putu voţnje voza preko kojih će voz
preći voţnjom uz jeziĉak, nadzorni skretniĉar pregleda na licu mjesta, a ostale skretnice osmatranjem
skretniĉkih signala.
Ako nema nadzornog skretniĉara, njegove duţnosti na izlaznoj strani obavlja skretniĉar, izuzev pregleda
skretnica preko kojih će voz pri izlazu preći voţnjom uz jeziĉak. Pregled ovih skretnica obavlja otpravnik
vozova izlaskom na lice mjesta.

Za prolazak voza
(4) Prolaz je kombinacija ulaza i izlaza voza. Prema tome po prijemu nareĊenja za prolaz voza, ulazni
nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar postupa kao da je primio nareĊenje za ulaz, a izlazni nadzorni
skretniĉar odnosno skretniĉar kao da je primio nareĊenje za izlaz voza. Tamo gdje nema nadzornog
skretniĉara, otpravnik vozova izvršava njegove duţnosti kao kod ulaza i izlaza voza.
Na licu mjesta izvršeni pregled neosiguranih skretnica otpravnik vozova upisuje u odgovarajući dnevnik,
uz oznaku vremena, na sljedeći naĉin:
«Pregled skretnica za ulaz - izlaz voza br. ........ na - sa .....kolosijeka izvršio (potpis otpravnika vozova)».
Upisani pregled skretnica od strane otpravnika vozova potpisuje i skretniĉar.
Nadzorni skretniĉar ovaj pregled ne upisuje, ali izvještaj o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje smije dati
otpravniku vozova tek po izvršenom pregledu skretnica. Izvještaj o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje
ujedno je dokaz da je nadzorni skretniĉar prethodno izvršio pregled skretnica.
(5) U stanicama u kojima ne postoji skretniĉko osoblje ili za vrijeme prekida rada na tim radnim
mjestima, sve duţnosti ovog osoblja pri obezbjeĊenju puta voţnje predviĊene u taĉkama 2., 3. i 4. ovog
ĉlana obavlja otpravnik vozova.
U tom sluĉaju, u stanicama sa neosiguranim skretnicama pri ulazu voza otpranik vozova mora na licu
mjesta utvditi stanje skretnica u putu voţnje, i ako je potrebno menjati njihov poloţaj, sam postavlja put
voţnje, a u telefonski dnevnik u blok-kućici ili posebnom sanduĉiću koji se nalazi na skretiĉkom
podruĉju, mora upisati: «Put voţnje za ulaz voza br. ... na ... kolosijek obezbjedio (potpis)». Na isti naĉin
448
postupa pri izlazu voza ako na izlaznoj strani ima skretnica preko kojih voz mora preći voţnjom uz
jeziĉak, ili se radi izlaza mora mjenjati poloţaj skretnica.

b) U stanicama sa osiguranim skretnicama

(6) ObezbjeĊenje puta voţnje u stanicama sa osiguranim skretnicama vrši se na naĉin propisan u
taĉkama 2, 3, 4. i 5. ovog ĉlana, osim kontrole pravilnog i ispravnog poloţaja osiguranih skretnica.
Pravilan i ispravan poloţaja skretnica u putu voţnje kontroliše se putem elektronskog, relejnog odnosno
elektromehaniĉkog blok-ureĊaja, kao i putem drugih sistema zavisnosti koji garantuju pravilan i ispravan
poloţaj skretnica (elektrokontrolni, elektrozabravni ureĊaj i sl.), ili na osnovu kljuĉeva zakljuĉanih
skretnica.
Ako u putu voţnje voza ima i neosiguranih skretnica preko kojih voz treba da preĊe voţnjom uz jeziĉak,
pri obezbjeĊenju puta voţnje te skretnice otpravnik vozova odnosno nadzorni skretniĉar mora pregledati
dolaskom na lice mjesta. Na isti naĉin mora se postupiti ako osigurana skretnica iz bilo kog razloga
postane neosigurana.
(7) Rukovanje i postupak sa kljuĉevima zakljuĉanih skretnica pri obezbjeĊenju puta voţnje propisano je
ovim uputstvom.
(8) Sva nareĊenja otpravnika vozova koja se odnose na obezbjeĊenje puta voţnje, tamo gdje postoji
nadzorni skretniĉar, moraju skretniĉari primiti na znanje i to potpisom potvrditi. Nadzorni skretniĉar
smije dati izvještaj o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje otpravniku vozova tek pošto skretniĉari
obezbjede put voţnje i o tome se nadzorni skretniĉar liĉno uvjeri, zavisno od vrste osiguranja stanice.
(9) U stanicama sa osiguranim skretnicama, ako ne postoji skretniĉko osoblje, ili za vrijeme prekida rada
na tim radnim mjestima, otpravnik vozova obavlja sve duţnosti skretniĉkog osoblja u toku obezbjeĊenja
puta voţnje, ali ne daje niti evidentira bilo kakve fonograme koji se odnose na obezbjeĊenje puta voţnje.

Ĉlan 15.
(Obavještavanje o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje)
a) U stanicama sa neosiguranim skretnicama
Pri ulasku voza
(1) Izlazni nadzorni skretniĉar, kada se uvjeri da su izvršene radnje koje je u smislu t. 2. ĉl. 14. ovog
uputstva naredio i da je ulazni kolosijek sa njegove strane slobodan, poziva ulaznog nadzornog
skretniĉara i daje mu fonogram:
«Kolosijek br. ..... za ulaz voza broj .... na izlaznoj strani slobodan (prezime)».
Poslije prijema navedenog fonograma od izlaznog nadzornog skretniĉara i završenih svih radnji
predviĊenih u t. 2. ĉl. 14. ovog uputstva, što znaĉi da za ulaz voza nema nikakvih smetnji, ulazni nadzorni
skretniĉar poziva otpravnika vozova i daje mu fonogram:
« Ulaz za voz br. ..... na ...... kolosijek slobodan (prezime)».
Ako je put voţnje nareĊen na zauzet (slijepi) kolosijek, to se u izvještaju ima navesti.
Davanjem fonograma iz st. 2. ove taĉke ulazni nadzorni skretniĉar potvrĊuje otpravniku vozova da je
obezbjeĊen put voţnje za odreĊeni voz na cijelom staniĉnom podruĉju i da su prethodno primljeni
fonogrami ostalih nadzornih skretniĉara koji uĉestvuju u obezbjeĊenju puta voţnje.
Kada nema nadzornih skretniĉara, izlazni skretniĉar obavještava ulaznog skretniĉara na naĉin iz st. 1. ove
taĉke. Ulazni skretniĉar ne daje fonogram iz st. 2. ove taĉke, a otpravnik vozova, dolaskom na lice mjesta
radi pregleda skretnica, liĉno se uvjerava u to da je ulaz za voz slobodan. Zbog toga on mora uvidom u
telefonski dnevnik ulaznog skretniĉara utvrditi da je primljen fonogram iz st. 1. ove taĉke, a ako nije,
mora saĉekati prijem tog fonograma.

Pri izlasku voza

(2) O izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje za izlaz voza izlazni nadzorni skretniĉar obavještava
otpranika vozova fonogramom:
«Izlaz za voz br. ..... sa ........ kolosijeka slobodan (prezime)».
Ako nema nadzornog skretniĉara, a voz pri izlazu neće preći preko skretnice voţnjom uz jeziĉak,
fonogram iz prednjeg stava daje izlazni skretniĉar. Izlazni skretniĉar neće dati navedeni fonogrm ako
otpravnik vozova za izlaz voza pregleda skretnice na licu mjesta. Pri tome se on liĉno uvjerava da je izlaz
za voz slobodan.

Pri prolasku voza

(3) O izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje za prolaz voza ulazni i izlazni nadzorni skretniĉar
obavještavaju jednovremeno otpravnika vozova fonogramom:
449
«Prolaz za voz br. ..... kroz ..... kolosijek slobodan (prezime)».
Ako nema nadzornih skretniĉara, njihove duţnosti na ulaznoj i izlaznoj strani obavljaju skretniĉari, izuzev
pregleda skkretnica preko koji će voz pri prolazu preći voţnjom uz jeziĉak. Pregled ovih skretnica obavlja
otpravnik vozova izlaskom na lice mjesta.

b) U stanicama sa osiguranim skretnicama

(4) U stanicama sa osiguranim skretnicama nadzorni skretniĉari i skretniĉari postupaju i o izvršenom
obezbjeĊenju puta voţnje obavještavaju otpravnika vozova na naĉin propisan za nadzorne skretniĉare u
taĉka 1, 2. i 3. ovog ĉlana.
Naĉin obavještavanja o izvršenju obezbjeĊenja puta voţnje u stanicama koje su osigurane signalno-
sigurnosnim i blok-ureĊajima propisuje se uputstvom za rukovanje odnosnim ureĊajem.
(5) Ako izmeĊu sluţbene prostorije otpravnika vozova i skretniĉkog osoblja ne postoji telefonska veza
ili je postojeća u kvaru, pa se nareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje izdaje samo upisom u telefonski
dnevnik otpravnika vozova na naĉin iz t. 1. ĉl. 13. ovog uputstva, o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje
osoblje se obavještava na sljedeći naĉin:
a) Izlazni nadzorni skretniĉar, ako je nareĊeno obezbjeĊenje puta voţnje za ulaz voza, u telefonski
dnevnik otpravnika vozova upisuje fonogram iz st. 1. t. 1., za izlaz voza fonogram iz st. 1. t. 2., za prolaz
voza prvo fonogram iz st. 1. t. 1.., a ispod njega fonogram iz st. 1. t. 2. ovog ĉlana, i dnevnik šalje
ulaznom nadzornom skretniĉaru, odnosno otpravniku vozova za izlaz voza. Ulazni nadzorni skretniĉar
upoznaje se sa sadrţinom fonograma izlaznog nadzornog skretniĉara, a zatim upisuje fonogram iz st. 2. t.
1. ovog ĉlana, bez obzira da li je nareĊeno obezbjeĊenje puta voţnje za ulaz ili prolaz voza, i dnevnik
šalje otpravniku vozova.
b) Kada nema nadzornog skretniĉara u stanicama sa osiguranim skretnicama, skretniĉari postupaju na
naĉin propisan pod a) ove taĉke. Na isti naĉin postupa i izlazni skretniĉar ako su skretnice neosigurane a
voz pri izlazu neće preko njih preći voţnjom uz jeziĉak. U stanicama sa neosiguranim skretnicama, o
slobodnom ulazu voza u stanicu, odnosno o slobodnom izlazu, ako voz ima da preĊe preko skretnice
voţnjom uz jeziĉak, otpravnik vozova uvjerava se liĉno pri pregledu skretnica na licu mjesta.
U sluĉaju prekida telefonske veze samo izmeĊu sluţbenih prostorija skretniĉkog osoblja, fonogram iz st.
1. t. 1. ovog ĉlana od izlaznog nadzornog skretniĉara odnosno skretniĉara prima otpravnik vozova i
prenosi ulaznom nadzornom skretniĉaru (skretniĉaru).
Naĉin obavještavanja o izvršenju obezbjeĊenja puta voţnje za vrijeme kvara na sredstvima za
sporazumjevanje u stanicama osiguranim signalno-sigurnosnim ili blok-ureĊajima, propisuje se
uputstvom za rukovanje tim ureĊajem.

Ĉlan 16.
(Upisivanje fonograma za obezbjeĊenje puta voţnje u odgovarajuće dnevnike)
(1) Fonogrami za obezbjeĊenje puta voţnje upisuju se u odreĊeni biljeţnik odnosno dnevnik za
otpravnika vozova odnosno za skretniĉko osoblje, sa podacima koje sadrţi odgovarajući biljeţnik
odnosno dnevnik.
Svaki fonogram se prije davanja mora upisati u biljeţnik odnosno dnevnik.
(2) Broj kolosijeka dat u fonogramima mora se u biljeţnik odnosno dnevnik upisati arapskim brojem i
slovima.
Upisivanje broja kolosijeka samo arapskim brojem moţe se vršiti u stanicama u kojima su radna mjesta
meĊusobno povezana telefonom na vodu koji je ukljuĉen u registrofon.
Ako telefonski vod nije ukljuĉen u registrofon, onda se upisivanje, izuzetno, moţe vršiti samo arapskim
brojem u onim stanicama gdje pri obezbjeĊenju puta voţnje uĉestvuju najmanje tri radna mjesta. Ovakve
stanice odreĊuje ŢTO, što se ima unijeti u Poslovni red stanice.
(3) Fonogrami kojima otpravnik vozova nareĊuje obezbjeĊenje puta voţnje, kao i izvještaji koje daju
nadzorni skretniĉari (skretniĉari), evidentiraju se u obimu, obliku i na naĉin propisan Pravilnikom 8,
Uputstvom 58. i ovim Uputsvom.
(4) Potvrdu o izvršenom pregledu skretnica otpravnik vozova upisuje u skretniĉarski biljeţnik
fonograma.
Tamo gdje nema skretniĉarskog biljeţnika fonograma, za upisivanje potvrde o pregledu neosiguranih
skretnica mora se u skretniĉarskoj kućici ili posebno postavljenom sanduĉiću nalaziti posebna knjiga
(telegrafsko-telefonski dnevnik S-43).
Skretniĉarski biljeţenik fonograma, odnosno telegrafsko-telefonski dnevnik, u koje otpravnik vozova
upisuje pregled neosiguranih skretnica, moraju biti vezani kanapom potrebne duţine, kanap mora biti

450
plombiran. Kljuĉ od neposjednute skretniĉarske kućice, odnosno, ako nje nema, od posebnog sanduĉića
mora se nalaziti kod otpravnika vozova.
(5) Odredbe ovog ĉalan vaţe i za vozove i manevarske sastave koji saobraćaju do izvjesne taĉke na
otvorenoj pruzi. U predviĊenim fonogramima, pri obezbjeĊenju puta voţnje za manevarske sastave,
umjesto rijeĉi «voz» stavlja se «manevarski sastav», u vidu skraćenice MS-1, MS-2 itd., sa brojevima po
redosljedu koji poĉinje svakog dana.

Ĉlan 17.
(Postupak pri voţnji vozova po nepravilnom kolosijeku)
(1) O voţnji vozova po nepravilnom kolosijeku mora se obavjestiti skretniĉko osoblje.
(2) O predviĊenoj i nepredviĊenoj voţnji po nepravilnom kolosijeku skretniĉko osoblje se obaveštava
odmah po zavoĊenju takve voţnje, a najkasnije neposredno prije davanja nareĊenja za obezbjeĊenje puta
voţnje za izlaz na nepravilan kolosijek za voz koji se otprema, odnosno prije davanja dopuštenja
susjednoj stanici koja otprema voz po nepravilnom kolosijeku.
Fonogram kojim se daje ovo obavještenje, ako stanica otprema vozove po nepravilnom kolosijeku, treba
da glasi:
«Od ....... ĉasova ..... min pa do daljeg ka stanici ...... zavodi se voţnja po nepravilnom kolosijeku
(prezime otpravnika vozova)».
Odnosno, ako će stanica primiti vozove po nepravilnom kolosijeku:
«Od ....... ĉasova ...... min pa do daljeg od stanice ....... zavodi se voţnja po nepravilnom kolosijeku
(prezime otpravnika vozova)».
(3) Obavještenje o predviĊenoj i nepredviĊenoj voţnji po nepravilnom kolosijeku, dato skretniĉkom
osoblju po zavoĊenju takve voţnje, vaţi za sve vozove u vrijeme trajanja voţnje po nepravilnom
kolosijeku.
O ukinutoj predviĊenoj ili nepredviĊenoj voţnji po nepravilnom kolosijeku ima se obavjestiti skretniĉko
osoblje odmah po ukidanju, ali najranije poslije odlaska iz stanice, odnosno poslije ulaska u stanicu
posljednjeg voza koji saobraća nepravilnim kolosijekom.
(4) O izuzetnoj voţnji po nepravilnom kolosijeku skretniĉko osoblje se obavještava posebno za svaki
voz, i to neposredno prije davanja nareĊenja za obezbjeĊenje puta voţnje za izlaz voza koji se otprema,
odnosno neposredno prije davanja dopuštenja susjednoj stanici za voz koji se prima po nepravilnom
kolosijeku, fonogramom sljedećeg sadrţaja:
«Voz broj .... ka stanici (od stanice) ......... saobraća po nepravilnom kolosijeku (prezime otpravnika
vozova)».
(5) Obavještenje o voţnji po nepravilnom kolosijeku vozova koji se primaju u stanicu, bez obzira na
vrstu voţnje po nepravilnom kolosijeku, za skretniĉko osoblje, ujedno znaĉi i izriĉitu zabranu
manevrisanja na pravilnom kolsijeku prema otvorenoj pruzi bez odobrenja otpravnika vozova.
Prijem obavještenja skretniĉko osoblje potvrĊuje otpravniku vozova pod brojem iz svog biljeţnika i
rijeĉju «razumio».
(6) NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje i obavještavanje otpravnika vozova o izvršenom
obezbjeĊenju, daju se fonogramima predviĊenim u ĉl. 13. i 15. ovog uputstva, s tim što se u njima poslije
rijeĉi «kolosijek» kod ulaza dodaju rijeĉi: «sa nepravilnog kolosijeka» a posle rijeĉi : «kolosijeka» kod
izlaza - «na nepravilan kolosijek». Na primjer:
«Ulaz za voz br. ........ na ........ kolosijek sa nepravilnog kolosijeka (prezime otpravnika vozova)» i «Ulaz
za voz br. ..... na ..... kolosijek sa nepravilnog kolosijeka slobodan (prezime nadzornog skretiĉara)».
NareĊenje za obezbjeĊenje puta voţnje za prolaz voza koji saobraća po nepravilnom kolosijeku daje se
odvojenim nareĊivanjem obezbjeĊenja puta voţnje za ulaz, a zatim, za izlaz voza.

Ĉlan 18.
(Postupak sa kljuĉevima zakljuĉanih skretnica)
(1) Skretnice mogu biti opremljene jednom ili sa dvije brave, zaisno od toga da li se zakljuĉavaju u oba
pravca (u pravac i u skretanje), ili samo u pravac odnosno samo u skretanje.
Svaka skretniĉka brava mora imati dva kljuĉa, od kojih se jedan nalazi u upotrebi (unikat), a drugi u
rezervi (duplikat).
(2) Duplikati kljuĉeva moraju se ĉuvati u prostoriji otpravnika vozova odvojeno od unikata, tako da ih u
sluĉaju potrebe otpravnik vozova moţe upotrebiti, ali i obezbjeĊeni tako da se svaka upotreba moţe lhako
uoĉiti. Zbog toga svaki duplikat kljuĉa mora biti posebno plombiran na podesnom mjestu. Plombiranje
kljuĉeva vrše radnici SS-sluţbe.

451
Duplikat kljuĉa moţe se upotrebiti ako se unikat ošteti ili uništi, i u tom sluĉaju se skretnica smatra
osiguranom. U sluĉaju nestanka (gubljenja) unikata, duplikat se upotrebljava samo da bi se brava
otkljuĉala u cilju omogućavanja rukovanja skretnicom, ali skretnica se mora smatrati neosiguranom i za
vrijeme obezbjeĊenja puta voţnje staviti pod nadzor sve dok se izgubljeni kljuĉ ne pronaĊe ili se brava ne
zamjeni novom. Na isti naĉin se postupa ako se izgubi duplikat kljuĉa.
Svaka upotreba duplikata kljuĉa mora se prijaviti nadzorniku SS-ureĊaja (šefu dionice) i šefu stanice
pismenim izvještajem S-23, na osnovu ĉega će šef stanice preuzeti potrebne mjere za pravilno korištenje
brave i osiguranje skretnice. Ako se u meĊuvremenu pronaĊe kljuĉ, šef stanice će izvršiti privremeno
peĉaćenje duplikata kljuĉa do dolaska radnika SS-sluţbe, koji će naknadno plombirati duplikat kljuĉa.
(3) Skretnice opremljene bravama moraju, po pravilu uvijek biti zakljuĉane, i to, ako se preko njih ne
oĉekuje voţnja, u redovnom poloţaju, ukoliko prilike ne zahtjevaju drugi poloţaj (t.13. - 16. ĉl. 40. Prav.
2). Kljuĉevi tih skrenica moraju se nalaziti kod otpravnika vozova odnosno nadzornog skretniĉara.
Odstupanje od ovoga dozvoljeno je za vrijeme manevrisanja ili ĉišćenja skretnica, i to po odobrenju
radnika ovlaštenog za ĉuvanje kljuĉeva, kao i u sluĉaju iz st. 5. t. 5. ovog ĉlana.
U prostoriji otpravnika vozova odnosno nadzornog skretniĉara kljuĉevi zakljuĉanih skretnica moraju se
nalaziti na podesnom mjestu tako rasporeĊeni da se ne mogu nezapaţeno otuĊiti niti pri uzimanju,
greškom, zamjeniti. U tu svrhu mora postojati šematski pregled skretnica i njihovih poloţaja u kojima su
redovno zakljuĉane.
(4) Radi razlikovanja, na kljuĉevima se moraju nalaziti odgovarajuće oznake, i to:
a) broj skretnice kojoj kljuĉ pripada i
b) oznaka «+» odnosno «-» ako skretnica ima dvije brave.
Oznaka «+» oznaĉava da kljuĉ pripada bravi kojom se skretnica zakljuĉava u pravac, a «-» u skretanje.
Broj skretnice i oznake «+» odnosno «-» utisnuti su na drţaĉu kljuĉa. Osim oznaka «+» odnosno «-», radi
lakšeg uoĉavanja razlike u kljuĉevima iste skretnice, drţaĉi kljuĉeva se izraĊuju sa razliĉitim oblicima
propisanim odgovarajućim standardima i to:
c) kod kljuĉa brave kojom se skretnica zakljuĉava u pravac, oblik pravougaonika,
d) kod kljuĉa brave kojom se skretnica zakljuĉava u skretanje gornji vrhovi pravougaonika su
odsjeĉeni.
Kljuĉ od skretniĉke brave industrijskog kolosjeka mora imati na posebnoj ploĉici ispisan naziv ili oznaku
industrijskog kolosijeka.
(5) Za vrijeme ulaska odnosno izlaska voza, kljuĉevi zakljuĉanih skretnica koje se nalaze u putu voţnje
voza obavezno se moraju nalaziti kod otpravnika vozova odnosno nadzornog skretniĉara. Oni se moraju
liĉno, uvidom uvjeriti da li su odgovarajući kljuĉevi (broj i oznaka) na svom mjestu.
Ako je za nareĊeni put voţnje potrebno mjenjati poloţaj skretnica, otpravnik vozova odnosno nadzorni
skretniĉar daje kljuĉeve skretniĉaru, a ovaj, odmah poslije postavljanja skretnica u pravilan i ispravan
poloţaj, odgovarajuće kljuĉeve donosi otpravniku vozova odnosno nadzornom skretniĉaru.
Zabranjeno je da skretniĉari uzimaju kljuĉeve bez odobrenja otpravnika vozova odnosno nadzornog
skretniĉara.
Pri obezbjeĊenju puta voţnje za izlaz voza preko skretnice niz jeziĉak, kljuĉ takve skretnice po
postavljanju izlaza moţe se nalaziti kod skretniĉara, ali samo kod ukrštavanja vozova i u stanicama gdje
nema nadzornog skretniĉara. Pravilan poloţaj ovakve skretnice otpravnik vozova utvrĊuje osmatranjem
skretniĉkog signala. Ukoliko se osmatranjem ne moţe provjeriti poloţaj skretnice, Poslovnim redom
stanice se propisuje naĉin provjeravanja pravilnog poloţaja skretnice za izlaz voza pri voţnji niz jeziĉak.
Izuzetno, u pojedinim stanicama sa dva skretniĉara, a bez nadzornog skretniĉara, sa manjim brojem
skretnica i u sluĉaju velike udaljenosti izmeĊu skretnica i sluţbene prostorije otpravnika vozova, ŢTO
moţe odobriti da se kljuĉevi skretnica nalaze kod skretniĉara, uz propisivanje postupaka i mjera
bezbjednosti.
(6) Kod ukrštavanja u stanicama bez nadzornog skretniĉara, odmah po ulasku prvog voza skretniĉar
mora da ide u susret otpravniku vozova, koji mu donosi kljuĉeve skretnica za izlaz voza suprotnog
smjera.
(7) U sluĉaju ukrštanja i velike udaljenosti izmeĊu skretnica i sluţbene prostorije otpravnika vozova,
odnosno kada u stanici ne postoji skretniĉar, kao i kada je skretniĉar zauzet obezbjeĊenjem puta voţnje na
drugoj strani stanice,otpravnik vozova moţe predati kljuĉeve zakljuĉanih skretnica vozovoĊi voza, koji
prvi uĊe u stanicu. VozovoĊa će, poslije ulaska suprotnog voza u stanicu, predati kljuĉeve skretniĉaru
odnosno vozopratiocu, ili će, kada ovih nema, sam postaviti skretnice za izlazak svog voza. VozovoĊa je
u ovom sluĉaju odgovorni radnik koji, za vrijeme dok suprotni voz ne uĊe u stanicu, ĉuva kljuĉeve
zakljuĉanih skretnica.

452
Kod vozova bez vozovoĊe ili sa vozovoĊom na završnim kolima, kljuĉevi zakljuĉanik skretnica, u sluĉaju
iz st. 1. ove taĉke, mogu se predati mašinovoĊi ranije prispjelog voza.
Ĉelo ovakvog voza treba da bude što bliţe izlaznim skretnicama kako bi skretniĉar ili radnik voza mogao
brzo preuzeti kljuĉeve i rukovati skretnicama, o ĉemu otpravnik vozova mora voditi raĉuna kod
zaustavljanja voza. Ulazni signal za suprotni voz ne smije se postaviti u poloţaj za dozvoljenu voţnju dok
se voz koji je prvi prispjeo, ukoliko se pomjera, ne zaustavi najdalje ispred meĊika.
Ako lokomotivu posjeda samo mašinovoĊa (jednoposed) koji obavlja i duţnost vozovoĊe, mašinovoĊa ne
postavlja skretnice za izlazak svoga voza.
Predaja kljuĉeva vozovoĊi odnosno mašinovoĊi vrši se opštim nalogom, u koji treba upisati sljedeće:
«Kljuĉeve skretnice-a br. ........ ĉuvati do ulaska voza br. .... . Skretnicu-e postavlja ..... (skretniĉar,
vozopratilac, pomoćnik).»
Po ulasku suprotnog voza i postavljanju skretnica za izlaz voza koji je prvi prispjeo u stanicu, skretniĉar
odnosno radnik koji je rukovao skretnicama ne predaje kljuĉeve otpravniku vozova, sem kada voz pri
izlazu mora da preĊe skretnice voţnjom uz jeziĉak. VozovoĊa odnosno mašinovoĊa kome su predati
kljuĉevi na ĉuvanje odgovoran je, pored radnika koji je rukovao skretnicama, za pravilan poloţaj
skretnica za izlazak svoga voza. Ako je skretnicama rukovao radnik voza, otpravnik vozova je duţan da
odmah po odlasku voza preuzme odgovaraajuće kljuĉeve.
Sve navedene olakšice iz ove taĉke moraju se propisati u Poslovnom redu stanice.
VozovoĊi, a izuzetno mašinovoĊi moţe se povjeriti ĉuvanje kljuĉeva skretnica i rukovanje skretnicama u
stanicama sa ograniĉenim radnim vremenom za vrijeme prekida rada.
(8) U stanicama sa signalno-sigurnosnim ureĊajima kod kojih se skretnicama rukuje sa cetralnog mjesta,
kad nastane smetnja na skretniĉkim postavnim spravama, pa je za promjenu poloţaja skretnice potrebna
posebna ruĉica, mora se odrediti mjesto i naĉin ĉuvanja ruĉice.
Kada ruĉica nije u upotrebi mora biti zakljuĉana, a svako njeno korištenje se evidentira. U periodu
korištenja ruĉice, dok se skretniĉki ureĊaji ne dovedu u ispravno stanje, u toku obezbjeĊenja puta voţnje
za vozove ruĉica mora biti pod nadzorom otpravnika vozova, kao što je to propisano za skretniĉke
kljuĉeve.
Prenosne skretniĉke brave kada nisu u upotrebi, moraju se nalaziti na odreĊenom mjestu zakljuĉane.
Njihovo korištenje se takoĊe evidentira.
Mjesto ĉuvanja i naĉin upotrebe ruĉice i prenosnih brava propisuje se Poslovnim redom stanice (t. 3. pod
4) ĉl. 3. ovog uputstva), odnosno Uputstvom za rukovanje staniĉnim SS ureĊajem.

Ĉlan 19.
(Rukovanje ulaznim i izlaznim signalima)
(1) Ulazni i izlazni signali smiju se postaviti u poloţaja za dozvoljenu voţnju samo kada se prethodno
utvrdi da je put voţnje vozu obezbjeĊen i da ne postoji nikakva smetnja za ulazak odnosno izlazak voza.
(2) U stanicama u kojima se ulaznim signalom rukuje putem skretniĉarske postavnice bez prethodne
blokovne zavisnosti (privole) ili bez kljuĉevne zavisnosti, nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar smije
postaviti signal u poloţaj za dozvoljenu voţnju samo po nareĊenju otpravnika vozova. NareĊenje se daje
fonogramom:
«Ulazni signal za voz broj ..... postaviti u poloţaj za dozvoljenu voţnju (prezime otpravnika
vozova)».
Otpravnik vozova i nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar evidentiraju ovaj fonogram u svoje dnevnike
odnosno biljeţenike, uz oznaku vremena i broja fonograma prema Uputstvu 58.
Otpravnik vozova smije dati nareĊenje iz st. 1. ove taĉke posle prijema izvještaja od nadzornog
skretniĉara da je obezbjeĊen put voţnje, odnosno, kada je izvršio pregled skretnica, ako je bio duţan da to
uĉini.
Po prijemu nareĊenja nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar postavlja ulazni signal u poloţaj za
dozvoljenu voţnju i to evidentira u svom biljeţniku.
(3) Prethodno postavljen ulazni signal u poloţaj za dozvoljenu voţnju voza ulazni nadzorni skretniĉar
odnosno skretniĉar postavlja u poloţaj za zabranjenu voţnju bez posebnog nareĊenja otpravnika vozova, i
to:
a) ako ulazni signal nije u zavisnosti sa putem voţnje kada je voz koji dolazi cijeli prošao pored
ulaznog sigala, a
b) ako je ulazni signal u zavisnosti sa putem voţnje, kada je voz koji dolazi prešao preko svih
skrektinca koje leţe u njegovom putu voţnje.
Po izvršenom postavljanju ulaznog signala u poloţaj za zabranjenu voţnju, ulazni nadzorni skretniĉar
odnosno skretniĉar obavještava otpravnika vozova fonogramom:
453
«Ulazni signal postavljen u poloţaj za zabranjenu voţnju (prezime)».
Ako, u smislu odredbi ĉl. 21. ovog uputstva, ulazni nadzorni skretniĉaar odnosno skretniĉr obavještava
otpravnika vozova i o tome da je voz ušao cijeli u stanicu i smjestio se unutar meĊika, fonogram iz ove
taĉke kombinuje se sa fonogramom iz t. 5. pod a) ĉl. 21. ovog uputstva. U tom sluĉaju fonogram ima da
glasi:
«Voz cijeli prispjeo, meĊik slobodan, ulazni signal postavljen u poloţaj za zabranjenu voţnju
(prezime)».
Fonograme iz t. 2. i 3. ove taĉke otpravnik vozova upisuje u saobraćajni dnevnik S-14a odnosno u
biljeţnik S-45, a nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar u biljeţnik fonograma za skretniĉara.
(4) Kada je telefonska veza u kvaru, nareĊenje za postavljanje ulaznog signala u poloţaj za dzvoljenu
voţnju, u obliku fonograma iz st. 1. t. 2. ovog ĉlana, otpravnik vozova upisuje u biljeţnik fonograma u
kome je ulazni nadzorni skretniĉar upisao izvještaj o tome da je nareĊeni put voţnje za dolazeći voz
obezbjeĊen. Poslije upisa fonograma dnevnik šalje nadzornom skretniĉaru.
U stanicama bez nazornog skretniĉara, pri upisivanju izvršenog pregleda skretnica otpravnik vozova
upisuje i nareĊenje za postavljanje ulaznog signala u poloţaj za dozvoljenu voţnju.
Po ulasku voza, nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar postavlja ulazni signal u poloţaj za zabranjenu
voţnju i dovikivanjem obavještava otpravnika vozova da je voz cijeli prispjeo, meĊik slobodan i ulazni
signal postavljen u poloţaj za zabranjenu voţnju.
(5) U stanicama u kojima se grupnim izlaznim signalom rukuje putem skretniĉarske postavnice bez
prethodne blokovne saglasnosti (privole) ili kljuĉevne zavisnosti, nadzorni skrtiĉar odnosno skretniĉar
smije postaviti grupni izlazni signal u poloţaj za dozvoljenu voţnju samo po nareĊenju otpravnika
vozova. Otpravnik vozova po prijemu fonograma o izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje za izlaz voza
daje fonogram:
«Grupni izlazni signal za voz br. ...... postaviti u poloţaj za dozvoljenu voţnju (prezime otpravnika
vozova)».
Otpravnik vozova i nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar upisuju ovaj fonogram u svoje dnevnike
odnosno biljeţnike, uz oznaku vremena i broja fonograma. Ovi podaci unose se u kolone predviĊene za
upisivanje nareĊenja o postavljanju ulaznog signala.
(6) U stanicama u kojima se ulazni i izlazni signali ne mogu postaviti u poloţaj za dozvoljenu voţnju
bez prethodne blokovne saglasnosti ili bez kljuĉevne zavisnosti, postupak oko rukovanja ovim signalima
odreĊuje se posebnim uputstvom.
(7) Ako ulaznim i grupnim izlaznim signalima rukuje otpravnik vozova, smije ih postaviti u poloţaj za
dozvoljenu voţnju samo kada primi izveštaj od nadzornog skretniĉara (skretniĉara) da je nareĊeni put
voţnje obezbjeĊen, odnosno kada je izvršio pregled skretnica ili liĉno obezbjedio put voţnje, ako je bio
duţan da to uĉini.

Ĉlan 20.
(Doĉekivanje vozova od strane skretniĉkog osoblja)
(1) Nadzorni skretniĉari doĉekuju vozove ispred skretniĉarske kućice. U stanicama sa jednim nazornim
skretiĉarom nadzorni skretniĉar moţe doĉekivati vozove i na peronu, što se propisuje Poslovnim redom
stanice.
(2) Na skretniĉkom podruĉju ulazne strane stanice skretniĉari doĉekuju vozove kod skretnice ispred
skretniĉarske kućice. Signalni znak «Lagano» skretniĉar mora davati:
a) kada voz koji ima prolazak treba izuzetno zaustaviti bez obzira da li je vozno osoblje obavješteno ili
ne i
b) kada voz ulazi sa naroĉitom opreznošću, o ĉemu je vozno osoblje obavješteno ili je to redom voţnje
predivĊeno.
Skretniĉari-blokari doĉekuju vozove redovno na prozoru blok-kućice, sem u sluĉajevima iz stava 1.ove
taĉke, kada moraju davati signalni znak «Lagano», u kom sluĉaju doĉekuju vozove kod skretnice ispred
blok-kućice.
Kod ulazne skretnice, bez obzira da li je voţnja u pravac ili u skretanje, skretniĉari odnosno skretniĉari-
blokari doĉekuju vozove samo u sluĉaju kada je takva skretnica neosigurana, presjeĉena ili iskljuĉena iz
SS-ureĊaja, ukoliko se za to ne odredi drugi radnik.
Na skretniĉkom podruĉju izlazne strane stanice skretniĉari doĉekuju vozove kod skretnice ispred
skretniĉarske kućice, a skretniĉari-blokari na prozoru blok-kućice, sem u sluĉajevima:
c) kada signalni znak «Naprijed» moraju davati kod izlaznog isgnala gdje i doĉekuje vozove i
d) kada moraju davati signalni znak «Stoj» kod izuzetnog zaustavljanja voza u stanici - ispred
skretniĉarske kućice.
454
U stanicama sa specifiĉnim uslovima rada poslovnim redom stanice moţe se propisati doĉekivanje
vozova od strane skretniĉara i na drugim mjestima.
Otpravnik vozova moţe za svaki konkretan sluĉaj narediti skretniĉaru doĉekivanje vozova i davanje
odgovarajućih signalnih znakova i na drugom mjestu odnosnog skretniĉkog podruĉja i podruĉja stanice.
(3) U stanicama u kojima postoji skretniĉar na ulaznoj i izlaznoj strani, skretniĉar na izlaznoj strani ne
mora doĉekivati voz ako je potrebno da vrši manipulaciju prtljaga i robe i obavlja druge poslove kod
vozova s prevozom putnika ili kod manipulativnih vozova, i to samo u sluĉaju kada u stanici nema
ukrštavanja ili preticanja, a skretnice preko kojih voz izlazi uz jeziĉak su zakljuĉane (osigurane).
Izuzetno se za manipulaciju robe moţe upotrebiti i ulazni skretniĉar, ako je on mnogo bliţi mjestu
namipulacije, pod uslovima iz st. 1 ove taĉke, i ako nije propisano davanje signalnih znakova na ulaznom
skretniĉkom podruĉju.
(4) Na prugama i u stanicama prelaza sa dvokolosijeĉne na jednokolosijeĉnu prugu na kojima izostaje
obavještavanje voznog osoblja o promjenama ukrštavanja, a u stanicama nema izlaznih signala, skretniĉar
mora doĉekivati kod izlaznih skretnica vozove koji stanicu prolaze ili izuzetno prolaze u smislu odredbi t.
17. ĉl. 47. Pravilnika 2.
(5) U stanicama u kojima duţnost skretniĉara vrši samo jedan skretniĉar koji se nalazi kod otpravnika
vozova, redovno doĉekuje vozove kod ulaznik skretnica.
Kod izlaznih skretnica skretniĉar doĉekuje voz u sluĉaju kada izlazećem vozu treba obezbjediti put
voţnje poslije izvršenog ukrštavanja, preticanja, ili bilo kakve manevre.
Ukoliko ukrsni odnosno prvi voz pri ukrštavanju ili prethodni voz pri preticanju ulazi u skretanje,
skretniĉar prvenstveno doĉekuje takav voz kod ulazne skretnice. Po ulasku ukrsnog odnosno prvog ili
prethodnog voza, skretniĉar dolazi u stanicu po kljuĉ ulazne skretnice da je postavi u pravac za prolaz
suprotnog odnosno drugog uzastopnog voza, a zatim odlazi na izlaznu stranu, u vezi sa odredbama st. 2.
ove taĉke.
U cilju ubrzavanja pojedinih poslova u pogledu rukovanja i prenošenja kljuĉeva, otpravnik vozova mora
liĉno, kad je to potrebno i kad nije sprijeĉen vaţnijim poslom, poći u susret skretniĉaru sa odreĊenim
kljuĉem, ili kljuĉ poslati po podesnom radniku staniĉnog, voznog ili pruţnog osoblja. Kad je skretniĉar na
izlaznoj strani, kljuĉ se moţe nalaziti kod vozovoĊe, po odredbama t. 7. ĉl. 18. ovog uputstva.
I u stanicama sa jednim skretniĉarem moţe se skretniĉar odrediti za manipulaciju prtljaga i robe kod
vozova iz t. 3. ovog ĉalana ukoliko su skretnice osigurane. MeĊutim, i pored potrebe za manipulacijom,
skretniĉar mora i ove vozove doĉekati na mjestu propisanom odrebama t. 2. ovog ĉalana:
a) kada je skretnica neosigurana, presjeĉena ili iskljuĉena iz SS-ureĊaja,
b) pri ulasku voza na zauzet ili slijepi kolosijek, kao i na kolosijek koji je prohodan samo do izvjesne
taĉke;
c) pri izuzetnom zaustavljanju voza u stanici.
(6) Otpravnik vozova odluĉuje da li skretniĉar, ako je jedan u sluţbi, doĉekuje voz ili ne kod ulazne
skretnice, ukoliko to nije sluĉaj iz st.5. t. 5. ovog ĉlana, zavisno od vaţnosti drugih poslova, vremenskih
prilika, da li je neposredno prije toga bio redaovan pregled skretnica ili pregled skretnica kod prethodnog
voza i sl. Za vrijeme odsutnosti skretniĉara otpravnik vozova preuzima svu odgovornost za bezbjedan
saobraćaj: ako se promjeni saobrćajna situacija (ukrštavanje, preticanje), u pogledu uvjeravanja da je voz
cijeli ušao u stanicu i da je meĊik slobodan, rukovanje branicima u staniĉnom rejonu i dr.
(7) Otpravnik vozova mora za svaki sluĉaj posebno narediti skretniĉaru da doĉeka voz ispred staniĉne
zgrade radi pomaganja pri manipulaciji prtljaga i robe ili obavljanja drugih poslova, sem u sluĉajevima iz
st. 5. t. 5. ovog ĉlana, kad je samo jedan skretniĉar.
(8) Skretniĉar koji ne doĉekuje voz kod ulazne odnosno kod izlazne skretnice, mora osmatrati voz sa
mjesta gdje se u tom trenutku zatekne.
(9) Skretniĉar koji rukuje branikom ili posjeda putni prelaz moţe se odrediti za manipulaciju kod voza
poslije prelasa voza preko putnog prelaza, odnosno za vrijeme dok na putnom prelazu ne mora biti
obezbjeĊen saobraćaj.
(10) Doĉekivanje vozova i ostale duţnosti skretniĉara u pogledu oĉuvanja bezbjednog saobraćaja u
stanicama opremljenim relejnim, elektronskim ili elektromehaniĉkim osiguranjem propisuje ŢTO za
svaku stanicu u uputstvu za rukovanje ovim ureĊajem.
U stanicama iz st. 1. ove taĉke skretniĉar moţe izostati ako se njegove duţnosti u pogledu ĉišćenja i
odrţavanja skretnica prenesu na druge sluţbe ili se za te poslove odrede posebni radnici (ĉistaĉi
skretnica), a duţnosti iz oblasti organizacije i obezbjeĊenja saobraćaja i postupaka pri obezbjeĊenju puta
voţnje prenesu na otpravnika vozova ili drugog podesnog radnika, što se ima propisati Poslovnim redom
stanice. Pruge i stanice gdje se moţe ukinuti skretniĉar odreĊuje ŢTO.

455
(11) Kada saobraćajno-transportni otpremnik vrši i duţnost skretniĉra, redovno ne doĉekuje vozove na
ulaznoj skrenici, sem sluĉaja kada skretnica presjecanjem postane neosigurana. U takvim sluţbenim
mjestima po mogućstvu ne treba predviĊati i utvrĊivati ukrštavanja. Ukoliko je to nemoguće, onda voz
koji ulazi u skretanje treba prethodno zaustaviti pred ulaznim signalom, bez obzira da li je vozno osoblje
obavješteno ili ne o ulasku u skretanje.
(12) U knjiţici reda voţnje ŢTO daje pregled pruga, sluţbenih mjesta i vozova koje skretniĉar ne
doĉekuje na skretnici, odnosno u kojim sluţbenim mjestima i u koje vrijeme nema skretniĉara po
Uputstvu 49.

Ĉlan 21.
(Izvještavanje otpranika vozova da je voz cijeli prispjeo u stanicu i da se smjestio unutar meĊika)
(1) Svaki voz ima se, po pravilu, zaustaviti tako da ne zakrĉi meĊike i ne ugrozi ulazak odnosno izlazak
drugom vozu, manevarskom sastavu ili pruţnom vozilu.
(2) Voz je cijeli ušao u stanicu i smjestio se unutar meĊika kada su posljednja kola sa završnim signalom
na zadnjoj strani, odnosno potiskivalica prešla meĊik na ulaznoj strani, a lokomotiva na ĉelu voza,
odnosno prva kola kod guranih vozova, stala ispred meĊika na izlaznoj strani, tako da se ne ugroţava
izlazak i ulazak drugih vozova.
(3) U stanicama u kojima su skretniĉki izolovani odsjeci oznaĉeni signalnom oznakom 203: «Granica
odsjeka», voz se mora zaustaviti tako da bude unutar tih oznaka, kako bi se odgovarajuće stanje
skretniĉkog izolovanog odsjeka pokazalo na komandnom stolu elektronskog, odnosno relejnog SS-
ureĊaja. Odredba o smještaju voza unutar meĊika u ovakvim stanicama redovno obuhvata smještaj voza
unutar granica odsjeka.
(4) Da je voz cijeli ušao u stanicu sa završnim signalom i smjestio se unutar odgovarajućeg meĊika na
ulaznoj strani odgovorni su : završni vozopratilac, nadzorni skretniĉar, skretniĉar i otpravnik vozova.
Da je voz stao ispred odgovarajućeg meĊika na izlaznoj strni, odgovorni su: mašinovoĊa, vozovoĊa,
nadzorni skretniĉar, skretniĉar i otpravnik vozova.
Kod vozova bez vozopratnog osoblja, odgovornost da je voz cijeli prispjeo u stanicu i smjestio se unutar
odgovarajućeg meĊika na ulaznoj strani, snosi samo staniĉno osoblje (nadzorni skreniĉar, skretniĉar i
otpravnik vozova).
(5) Ako zbog nepovoljnih mjesnih prilika otpravnik vozova ne moţe liĉno da se uvjeri da je cijeli voz
prispeo u stanicu i smjestio se unutar meĊika, postupak je sljedeći:
a) u stanicama bez skretniĉkog sigurnosnog ureĊaja, a sa skretniĉarskim kućicama opremljenim
telefonom, nadzorni skretniĉar (skretniĉar) na ulaznoj strani obavještava otpravnika vozova fonogramom:
«Voz cijeli prispjeo, meĊik slobodan» (prezime nadzornog skretniĉara - skretniĉara) odnosno
«MeĊik zauzet» (prezime nadzornog skretniĉara - skretniĉara).
a nadzorni skretniĉar (skretniĉar) na izlaznoj strani fonogramom:
«Voz stao, meĊik slobodan» (prezime nadzornog skretniĉara – skretniĉara) odnosno «MeĊik
zauzet» (prezime nadzornog skretniĉara – skretniĉara).
Ukoliko ulazni nadzorni skretniĉar odnosno skretniĉar rukuje ulaznim signalom, fonogram se daje u
smislu odredbi t. 3. ĉl. 19. ovog uputstva:
b) u stanicama sa centralnom postavnicom za postavljanje svih skretnica, u stanicama sa skretniĉarskim
kućicama koje nisu posjednute, ili su posjednute a nemaju telefonske veze sa sluţbenom prostorijom
otpravnika vozova odnosno kada nema skretniĉra ili je samo jedan skretniĉar u sluţbi, završni
vozopratilac, bez posebnog zahtjeva, obavještava otpravnika vozova dovikivanjem rijeĉima: «Voz cijeli
prispjeo, meĊik slobodan» odnosno «MeĊik zauzet»; na izlaznoj strani mašinovoĊa, takoĊe pištaljkom ili
sirenom ponovljeni signalni znak: jedan dugaĉak i jedan kratak zvuk, a ako je meĊik zauzet, ponovljeni
signalni znak: pet kratkih zvukova; ako vozno osoblje nije prethodno obavješeteno o smetnji ureĊaja za
automatsku kontrolu cijeline voza i njegovog potpunog ulaska, otpravnik vozova sam provjerava odnosno
nareĊuje provjeru stanja meĊika i cijeline voza, odnosno kod vozova bez vozopratnog osoblja on to
uvijek radi na ulaznoj strani stanice, bez obzira da li je vozno osoblje prethodno obavješteno ili ne;
c) u stanicama u kojima, zbog nepovoljnog poloţaja skretniĉarske postavnice odnosno kućice ili zbog
udaljenosti skretnica od postavnice odnosno kućice, skretniĉari ne mogu pouzdano utvrditi da li je voz
cijeli prispjeo i smestio se unutar meĊika, završni vozopratilac,odmah, bez posebnog zahtjeva,
obavještava skretniĉara na ulaznoj strni rijeĉima: «MeĊik slobodan» odnosno «MeĊik zauzet», a
vozovoĊa odnosno mašinovoĊa skreniĉara na izlaznog strani rijeĉima: «Voz stao, meĊik slobodan»,
odnosno «MeĊik zauzet»;
d) u stanicama opremljenim elektromehaniĉkim sigurnosnim ureĊajima sa postavnicama na ulaznoj i
izlaznoj strani stanice:
456
 skretniĉar na ulaznoj strani blokiranjem ulaznog signala obavještava otpravnika vozova da je voz
prispjeo cijeli i da se smjestio unutar meĊika. U ovom sluĉaju skretniĉar u biljeţnik fonogram S-54a
unosi vremenske podatke bez davanja fonograma otpravniku vozova. Skretniĉar ne smije blokirati ulazni
signal prije nego što se uvjerio da je voz prispjeo cijeli i oslobodio meĊik;
 skretniĉar na izlaznoj strani obavještava otpranika vozova da je voz stao unutar meĊika,
fonogramom:
«Voz stao, meĊik slobodan» (prezime skretniĉara) onosno «MeĊik zauzet» (prezime skretniĉara).
Ovaj izvještaj izlazni skretniĉar evidentira u biljeţniku fonograma S-45a;
e) u stanicama sa staniĉnim relejnim osiguranjem otpravnika vozova obavještava završni vozopratilac,
bez posebnog zahtjeva, samo o tome da je voz prispjeo cijeli u stanicu, dovikivanjem rijeĉima : «Voz
cijeli prispjeo»;
f) u svim sluĉajevima kada su skretniĉarska radna mjesta povezana telefonom sa otpravnikom vozova
ili postoje druga telefonska mjesta na skretniĉkom podruĉju, a stanica ima samo jednog ili nema uopšte
skreniĉara, završni vozopratilac će umjesto dovikivanjem, telfonom izvestiti otpravnika vozova da je voz
prispjeo cijeli i smjestio se unutar meĊika; na izlaznoj strani mašinovoĊa će postupiti po odredbama pod
b) ove taĉke;
g) u stanicama na prugama opremljenim automatskim pruţnim blokom, ureĊajima za automatsku
kontrolu meĊustaniĉne zavisnosti ili telekomandom, otpravnik vozova odnosno vozni dispeĉer na TK-
pruzi uvjerava se da je voz prispjeo cijeli i da su meĊici slobodni na osnovu svjetlosnih pokazivaĉa.
(6) Izvještaja da je voz prispjo cijeli i smjestio se unutar meĊika neće se davati otpravniku vozova kod
vozova koji prolaze stanicu bez zadrţavanja, kod lokomotivskih vozova i kod vozova sa prevozom
punika, ako se otpravnik vozova moţe nedvosmisleno sam o tome uvjeriti.
(7) Sve izvještaje koje daje skretniĉko osoblje da je voz cijeli prispjeo u stanicu i smjestio se unutar
meĊika, upisuju otpravnik vozova i skretniĉko osoblje u odgovarajuće dnevnike - biljeţnike.
(8) U sluĉaju kvara elektromehaniĉkog SS ureĊaja, elektrorelejnog staniĉnog ureĊaja, elektronskog
staniĉnog ureĊaja, ureĊaja za automatsku kontrolu meĊustaniĉne zavisnosti, automatskog pruţnog bloka
ili ureĊaja na TK-prugama, obavještavanje otpravnika vozova o tome da je voz prispjeo cijeli i smjestio se
unutar meĊika obavlja se po odredbama t. 5. pod b) ovog ĉlana, ako je u pitanju kraće vrijeme trajanja
smetnji, odnosno po odredbama t. 5. pod a) ako smetnje duţe traju.
(9) U stanicama sa staniĉnim elektronskim ili elektrorelejnim osiguranjem na prugama gdje vozovi
saobraćaju bez vozopranog osoblja mora postojati radnik sa odgovarajućom struĉnom spremom koji će
izvještavati otpravnika vozova telefonom ili dovikivanjem da je ukrsni odnosno prvi voz pri ukrštavanju
ili prethodni voz pri preticanju prispjeo cijeli u stanicu. ŢTO moţe izuzetno, za pruge i stanice na kojima
je broj ukrštavanja i preticanja minimalan, odrediti da se otpravnik vozova sam uvjerava o tome da je voz
prispjeo cijeli. Ovakve odredbe ne smeju ići na štetu redovitosti i bezbjednosti, odnosno moraju se uzeti u
obzir pri konstrukciji reda voţnje (staniĉni interval).
Odredbe st. 1. ove taĉke vaţe i za sluĉajeve iz taĉ. 8. u vezi sa odredbama taĉ. 5. pod b) ovog ĉlana, kao i
u stanicama bez skretniĉkog sigurnosnog ureĊaja, kada nema skretniĉara na ulaznoj strani.
(10) U kojim se stanicama i na koji naĉin obavještava otpravnik vozova da je voz cijeli prispjeo i smjestio
se unutar meĊika, odreĊuje ŢTO. Naĉin obavještavanja unosi se u Poslovni red stanice radi upoznavanja
staniĉnog osoblja. Stanice u kojima vozno osoblje dovikivanjem, telefonom, ili signalnim znacima
obavještava otpravnika vozova da je voz ušao cijeli, stao i smestio se unutar meĊika, unose se u poseban
pregled knjiţice reda voţnje radi upoznavanja voznog osoblja, u vidu pregleda datog u Uputstvu 49.

Ĉlan 22.
(Indirektna otprema vozova)
(1) Pored direktne otpreme voza, kod koje otpravnik vozova liĉno daje nareĊenje za polazak vozovoĊi i
mašinovoĊi, vozovi se mogu otpremati i indirektno.
(2) Indirektno nareĊenje za polazak moţe se dati samo teretnim vozovima, i to:
a) u stanicama u kojima bi zbog duţine vozova, udaljenosti otpremnih kolosijeka i dr. direktna otprema
voza oteţavala otpravniku vozova da pravilno reguliše soaraćaj ostalih vozova, pa je ŢTO unaprijed
odredila da se nareĊenje za polazak daje indirektno (redovna indirektna otprema vozova);
b) u svim stanicama kada otpravnik vozova iz opravdanih razloga pri ukrštavanju ne moţe jedan od
vozova direktno otpremiti, odnosno kada pri preticanju treba uzastopni voz što pre otpremiti (izuzetna
indirektna otprema vozova).
ŢTO moţe izuzetno odobriti indirektnu otpremu i lokomotivskih vozova iz pojedinih polaznih stanica, uz
propisivanje naĉina i uslova otpreme, što se ima unijeti u Poslovni red stanice.
Zabranjena je indirektna otprema vozova sa prevozom putnika.
457
(3) Kod indirektne otpreme nareĊenje za polazak voza daje se:
a) u stanicama u kojima su skretniĉarske kućice posjednute, otpravnik vozova daje izlaznom
skretniĉaru fonogram:
«Voz broj ..... sa ....... kolosijeka ima poći na vrijeme.(prezime otpravnika vozova)» ili
«Voz broj ...... sa ...... kolosijeka ima poći u ...... ĉ ...... min. (prezime otpravnika vozova)».
Izlazni skretniĉar upisuje fonogram u poseban telefonski dnevnik (S-43), odreĊen samo za ovu svrhu,
odnosi do voza, i:
 kod vozova sa potpunim sastavom vozopratnog osoblja predaje dnevnik na potpis vozovoĊi i
mašinovoĊi. VozovoĊa unosi vrijeme polaska u putni list i u odreĊeno vrijeme nareĊuje polazak voza;
 kod vozova bez vozopratnog osoblja i kod vozova sa smanjenim brojem vozopratnog osoblja,
predaje dnevnik na potpis mašinovoĊi, koji unosi vrijeme polaska u putni list i u oznaĉeno vrijeme
pokreće voz;
b) u stanicam gdje skretniĉarske kućice nisu posjednute ili su posjednute ali nisu u telefonskoj vezi sa
sluţbenom prostorijom otpravnika vozova, odnosno kada je telefonska veza u kvaru, kao i u stanicama sa
elektronskim ili relejnim (staniĉnim ili pruţnim) osiguranjem, nareĊenje za polazak daje otpravnik
vozova opštim nalogom, u kome upisuje sadrţaj fonograma pod a) ove taĉke. Opšti nalog dostavlja
vozovoĊi i mašinovoĊi po staniĉnom radniku, a ako njega nema, onda po najbliţem vozopratiocu tog
voza. Staniĉni radnik odnosno vozopratilac predaje opšti nalog vozovoĊi. Nalog se vraća otpravniku
vozova istim putem.
Kod vozova bez i sa smanjenim brojem vozopratnog osoblja opšti nalog se predaje mašinovoĊi.
VozovoĊa odnosno mašinovoĊa potvrĊuje prijem na matici opšteg naloga i vraća blok istim putem
otpravniku vozova.
(4) Ukoliko u sluĉaju indirektne otpreme iz taĉ. 3. pod a) ovog ĉlana voz ne poĊe u odreĊeno vrijeme,
izlazni skretniĉar će o tome obavjestiti otpravnika vozova i postupiti po primeljenom nareĊenju. Ako voz
krene u odreĊeno vrijeme, a izlazni skretniĉar smatra da postoji razlog zbog koga voz ne smije poći,
zaustaviće voz, takoĊe obavjestiti o tome otpravnika vozova i postupiti po primeljenom nareĊenju.
(5) Otpravnik vozova ne smije narediti polazak vozovima koje otprema indirektno ili direktno telefonom
ili svjetlosnim signalom dok ne bude fonogramom ili pismeno obavješten da je izvršena potpuna odnosno
skrećena proba koĉnica.
Ukoliko se otpravnik vozova ne moţe uvjeriti o izvršenoj probi koĉnica na osnovu upisane primjedbe od
strane pregledenog organa, koju takoĊe potpisuje otpravnik vozova pre uruĉivanja putnog lista voznom
osoblju (vozovoĊi odnosno mašinovoĊi), onda se prije indirektne otpreme voza o izvršenoj probi koĉnica
mora uvjeriti na sljedeći naĉin:
a) u polaznim stanicama poslije potpune probe koĉnica pregledni radnik upisuje primjedbu u putni list,
a vozovoĊa odnosno popisni vozovoĊa ili mašinovoĊa poslije potpisivanja ove primjedbe upisuje, uz
naznaku vremena, u poseban telefonski dnevnik skretniĉara (S-43) za indirektnu otpremu voza fonogram
sljedećeg sadrţaja:
«Potpuna proba koĉnica kod voza broj....... izvršena (prezime vozovoĊe)».
Skretniĉar odnosi dnevnik u skretniĉarsku kućicu i fonogram predaje otpravniku vozova pod rednim
brojem. Skretniĉar oznaĉava vrijeme predaje i takoĊe potpisuje fonogram. Poslije ovoga otpravnik
vozova moţe narediti indirektnu otpremu voza u smislu odredbi st. 1. pod a) taĉ. 3. ovog ĉlana;
b) ako se voz otprema indirektno po odredbama st. 1. pod b) taĉ. 3. ovoga ĉlana, otpravnik vozova mora
blagovremeno poslati odgovarajući dnevnik po podesnom staniĉnom ili vozopratnom radniku i tek po
povratku dnevnika i potpisivanju primjedbe o izvršenoj potpunoj probi koĉnica moţe narediti indirektnu
otpremu opštim nalogom;
c) poslije skrećene probe koĉnica po odredbama Uputsva 233, pregledni radnik koji je rukovodio
probom upisuje primedbu u putni list, a vozovoĊa odnosno popisni vozovoĊa u skretniĉarski dnevnik
upisuje fonogram:
«Skraćena proba koĉnica kdo voza br. ..... izvršena (prezime vozovoĊe))».
Dalji postupak je isti kao pod a) st. 2. ove taĉke.
d) kod vozova sa vozovoĊom na kraju voza, fonogram odnosno primjedbu o izvršenoj skraćenoj probi
koĉnica upisuje vozovoĊa u dnevnik ulaznog skretniĉara, odnosno otpravnika vozova ako je staniĉna
zgrada bliţa, o ĉemu blagovremeno odluĉuje otpravnik vozova;
e) kod vozova bez vozopratnog osoblja, ako u usputnim stanicama izuzetno doĊe do potrebe za
skraćenom probom koĉnica, duţnost vozovoĊe izvršava otpravnik vozova.
Za ostale sluĉajeve odluĉuje otpravnik vozova, uz dokazno sprovoĊenje pojedinih postupaka pri
indireknoj otpremi vozova.

458
(6) U stanicama opremljenim savremenim signalno-sigurnosnim postrojenjima i telekomunikacionim
ureĊajima (razglasni ureĊaji, interfon, telefon kod izlaznih signala, svjetlosni polazni signal i sl.), gdje to
mjesne prilike zahtjevaju, mašinovoĊa, pregledni radnik ili drugi ovlašteni radnik stanice moţe putem
telefona na izlaznoj strani stanice fonogramom obavjestiti otpravnika vozova o izvršenoj probi koĉnica i
na odgovarajući naĉin primiti direktno ili indirektno nareĊenje za polazak teretnog voza.
Izvjštaj o izvršenoj probi koĉnica moţe se dati i pismeno u smislu odredbi Uputsva 233.
Izvještaj o izvršenju probe koĉnica fonogramom ili pismeno evidentira se u odogvarajućem biljeţniku
kod telefonskog mjesta i kod otpravnika vozova. Prenošenje fonograma telefonskim ureĊajem ukljuĉenim
u registrofon ne mora da se evidentira.
(7) Direktna otprema vozova ima uvijek prvenstvo nad indirektnom otpremom, pa je otpravnik vozova
duţan da voz otpremi direktno kad god mu to drugi poslovi omogućavaju i pored toga što je dopuštena
indirektna otprema.
Kad je ĉelo voza bliţe sluţbenoj prostoriji otpravnika vozova nego podsjednutoj skretniĉarskoj kućici,
nareĊenje za polazak voza mora se dati direktno.
(8) U stanicama gdje na jednom radnom mjestu sluţbu obavljaju dva ili više otpravnika vozova, voz se
moţe indirektno otpremati samo u izuzetnim sluĉajevima.
(9) Fonogram odnosno opšti nalog za indirektnu otpremu voza smije se dati samo neposredno prije
polaska voza, vodeći raĉuna o potrebnom vremenu za prenošenje nareĊenja vozovoĊi i mašinovoĊi
odnosno mašinovoĊi.
Kod indirektne otpreme otpravnik vozova ne mora da posmatra voz koji izlazi iz stanice ako je zauzet
otpremom drugog voza, nekim vaţnijim poslom, ili je to nemoguće zbog mjesnih prilika, ali se u što
kraćem roku mora uvjeriti da je voz u redu izašao iz stanice.
(10) Fonogram odnosno opšti nalog a indirektnu otpremu voza otpravnik vozova smije predati tek pošto
su ispunjeni uslovi iz taĉ. 3. ĉl. 47. Pravilnika 2.
(11) Pri uruĉivanju opšteg naloga vozovoĊi odnosno mašinovoĊi kojim se daje nareĊenje za polazak
voza, radnik koji prenosi i predaje opšti nalog duţan je da sadrĊinu naloga i usmeno ponovi vozovoĊi,
odnosno mašinovoĊi kod vozova bez ili sa smanjenim brojem vozopratnog osoblja.
(12) VozovoĊa odnosno mašinovoĊa je duţan da se sam stara o polasku voza u smislu datog nareĊenja,
Ako doĊe do nekih promjena ili smetnji, putni list pravda i znosi ostale podatke vozovoĊa odnosno
mašinovoĊa.
(13) Staniĉno osoblje koje se koristi za prenošenje nareĊenja za indirektnu otpremu voza, mora se pouĉiti
o svojim duţnostima.
Domicilne stanice vozopratnog i lokomotivskog osoblja moraju, takoĊe pouĉiti vozovoĊe i mašinovoĊe o
tome koji se vozovi, na koji naĉin i u kojim stanicama mogu indirektno otpremiti.. Pri ovome treba
ukazivati naroĉito na to da voz smije krenuti samo na osnovu odreĊenog pismenog nareĊenja otpravnika
vozova po odredbama st. 1. taĉ. 3. ovog ĉalana.
(14) Stanice u kojima je dozvoljena redovana indirektna otprema vozova, kao i naĉin na koji se daje
nareĊenje za polazak, odreĊuje ŢTO, sa podacima prema uzorku iz Uputstva 49, što se ima unijeti u
Poslovni red stanice i u knjiţicu reda voţnje.
OdreĊeni naĉin indirektne otpreme vozva za svaku stanicu ima se istaći na vidnom mjestu u sluţbenoj
prostoriji otpravnika vozova i u skretniĉarskim kućicama, sa potrebnim podacima i izvodom
odgovarajućih odredbi ovog ĉlana prem uzorku iz Uputstva 49.

ODSJEK III
IZVJEŠTAJI O SAOBRAĆAJU I RADU VOZA. EVIDENCIJA RADA VOZA
Ĉlan 23.
(Duţnosti rasporednih stanica)
(1) Organizacija rada za izvršenje saobraćaja vozova uslovljava da se ţeljezniĉka mreţa pruga, dio
mreţe, pa i pojedine pruge dijele na odsjeke. Ti odsjeci pruga nazivaju se rasporednim odsjecima; a
stanice koje dijele pruge na rasporedne odsjeke, rasporednim stanicama.
Broj rasporednih stanica na dijelu mreţe pruga i duţina pruga u jednom rasporednom odsjeku zavisi od
uslova organizacije saobraćaja vozova, koje uglavnom pruţa poloţaj pruga u dijelu mreţe, njihove
tehniĉke i eksploatacione karakteristike, raspored privrednih kapaciteta kao izvora stvari, putnika za
prevoz itd.
(2) Rasporedne stanice i rasporedne odsjeke za pruge na svom podruĉju odreĊuje ŢTO pri puštanju
pruge u javni saobraćaj.

459
Spisak rasporednih stanica i rasporednih odsjeka, podruĉje i smjer nadleţnosti rasporednih stanica na
rasporednim odsjecima, kao i promjene u ovome koje stupaju na sangu poĉetkom vaţenja novog reda
voţnje, objavljuju se u STU uz red voţnje, u vidu tabele ĉiji se uzorak nalazi u Uputstvu 49.
Promjene koje stupaju na snagu u toku vaţenja reda voţnje, objavljuje ŢTO na naĉin objavljivanja
promjena u redu voţnje.
(3) Pored opštih duţnosti koje u smislu vaţećih propisa imaju ostale stanice, rasporedna stanica ima i
sljedeće posebne duţnosti:
a) prikuplja podatke o koliĉini i vrsti bruta za otpremu na osnovu: stanja bruta u sopstvenoj stanici,
prijava bruta pirmljenih od meĊustanica i odvojnih i rejonskih stanica svojih rasporednih odsjeka, priliva
bruta sa susjednih rasporednih odsjeka i najava bruta od susjednih ţeljezniĉkih uprava, vodi odgovarajuće
evidencije o ovom brutu;
b) utvrĊuje plan saobraćaja vozova za odreĊeni vremenski period na osnovu podataka o koliĉini bruta;
c) naruĉuje lokomotive od lokomotiskog depoa za vanredne vozove uvedene na osnovu plana
saobraćaja, ili otkazuje lokomotive za otkazane vozve, za svoje potrebe, ili, po zahtjevu, za potrebe
meĊustanica rasporednog odsjeka;
d) obavještava lokomotivske depoe o potrebi promjene vrste i serije lokomotiva kod redovnih vozova;
e) obavještava nadleţne saobraćajno-operativne sluţbe o koliĉini bruta za otpremu i planu saobraćaja
vozova, kao i koliĉini bruta koje se ne moţe obuhvatiti planom saobraćaja iz bilo kog razloga;
f) najavljuje plan saobraćaja vozova za naredni period susjednoj rasporednoj stanici;
g) objavljuje promjene u saobraćaju vozova na rasporednom odsjeku za odreĊeni vremenski period na
osnvu plana saobraćaja vozova ili po zahtjevu neke meĊustanice;
h) obavještava stanice na rasporednom odsjeku, susjedne rasporedne stanice i lokomotivske depoe o
promjenama u redovitosti saobraćaja vaozova;
i) obavještava lokomotivske depoe o promjenama u turnusima lokomotiva;
j) na osnovu zadataka u vezi sa pratnjom vozova odreĊenih od ŢTO, obezbjeĊuje potreban broj
vozopratilaca za pratnju redovnih i vanrednih vozova na relacijama koje su joj odreĊene;
k) izraĊuje pregled pratnje vozova, izraĊuje i saopštava vozopratnom osoblju raspored sluţbe i turnus;
l) rastavlja i sastavlja vozove prema zadacima odreĊenim redom voţnje i vodi brigu o blagovremenoj
otpremi prioritetnog bruta;
m) stara se o blagovremenoj otpremi bruta za i sa meĊustanica odreĊenim vozovima, i podmirenju
meĊustanica praznim kolima iz sopstvene stanice na osnovu nareĊenja o podjeli kola, o ĉemu vodi
odgovarajuće evidencije; u sluĉaju potrebe, za ove svrhe uvodi vanredne vozove;
n) brine o pravilnom korištenju lokomotiva i vozopratnog osoblja;
o) blagovremeno preduzima mjere da se na njenom rasporednom odsjeku, u danima povećanog priliva
putnika, omogući normalan prevoz pojaĉanjima redovnih ili uvoĊenjem u saobraćaj vanrednih vozova,
ako prevoz nije moguće izvršiti redovnim vozovima, pri ĉemu naroĉito mora voditi raĉuna o
obezbjeĊenju potrebnog broja putniĉkih kola za pojaĉanje redovnih ili uvoĊenje u saobraćaj vanrednih
vozova, ako sama ne raspolaţe tim kolima;
p) analizom voza obavještava meĊustanice i naredne rasporedne stanice o propisanim podacima za
otpremljene vozove;
r) prima propratne isprave od vozova, sreĊuje ih i dopunjava, uzima iz njih podatke potebne za
saobraćajni dnevnik, i u propisano vrijeme otprema ih odreĊenim sluţbama;
s) ispostavlja propratne isprave za vozova koje pokreće i vozove koji u njoj vrše izmjenu propratnih
isprava;
t) kao polazna stanica popisuje vozove koji saobraćaju bez vozovoĊe.
(4) Ako u ţeljezniĉkom ĉvoru ima više stanica, ŢTO odreĊuje koja će od njih vršiti duţnosti rasporedne
stanice. Ukoliko uslovi organizacije rada u ĉvoru u odnosu na mreţu pruga rasprednih odsjeka koji se od
njega odvajaju nameću poterbu, duţnosti rasporedne stanice mogu se podjeliti na više stanica u ĉvoru.
(5) Pojedine duţnosti rasporedne stanice u izvjesnim sluĉajevima mogu izvršiti i druge stanice, na
primjer ako su one polazne i krajnje stanice vozova.
(6) Postupak pri izvršavanju pojedinih posebnih duţnosti rasporednih stanica propisan je odnosnim
odredbama Saobraćajnog pravilnika, Pravilnika 3, Uputstva 58 i ovog uputstva.
(7) Rasporedne stanice disponuju saobraćajem na rasporednom odsjeku redovno u jednom smjeru
naznaĉenom prvom i posljednjom stanicom koje ograniĉavaju rasporedni odsjek i za sve vrste vozova.
Ako rasporedna stanica disponuje u oba smjera, u kolonu 3 spiska rasporednih stanica stavlja se
primjedba «u oba smjera», a za odreĊene vrste vozova primjedba «samo za ...... vozove» (navesti vrstu
voza).

460
 Ĉlan 24.
(Promjene u saobraćaju i obavještavanje stanica o promjenama u saobraćaju vozova)
(1) Rasporedne stanice svakog dana u odreĊeno vrijeme izraĊuju plan saobraćaja vozova za otpremu
bruta u narednom periodu.
Kad redom voţnje predviĊeni broj redovnih vozova nije dovoljan za otpremu utvrĊene koliĉine bruta, ili
je utvrĊena koliĉina bruta manja od one koju je redovnim vozovima moguće otpremiti, rasporedne stanice
uvode u saobraćaj vanredne, odnosno otkazuju redovne vozove.
UvdoĊenje u saobraćaj vanrednih i otkazivanje redovnih vozova, kao i promjena vrste voza, naziva se
«promjena u saobraćaju vozova».
(2) Promjene u saobaraćaju vozova daju rasporedne stanice izvještajem o promjenama u saobraćaju
vozova. Izuzetno ŢTO moţe ovlastiti i neku meĊustanicu da daje ove promjene, ali samo za odreĊene
vrste vozova.
(3) Promjene u saobraćaju vozova na jednoj pruzi za naredni period moraju se u odreĊeno vrijeme
saopštiti:
a) narednoj rasporednoj stanici,
b) svim meĊustanicama rasporednog odsjeka,
c) lokomotivskim depoima,
d) zainteresovanom osoblju u svim stanicama na rasporednom odsjeku,
e) osoblju na pruzi,
f) saobraćajnim otpremništvima i u njima zainteresovanom osoblju,
g) svim sluţbenim mjestima na otvorenoj pruzi,
h) osoblju EVP i CDU i
i) voznom osoblju (na prugama na kojima ne izostaje obavještavanje voznog osoblja o promjenama u
saobraćaju vozova).
(4) O promjenama u sobraćaju vozova rasporedna stanica je duţna da obavjesti narednu rasporednu
stanicu i sve meĊustanice na rasporednom odsjeku. MeĊustanica, kada daje izmjene u saobraćaju vozova,
obavještava narednu i pozadnju rasporednu stanicu, sve meĊustanice do naredne rasporedne stanice u
pravcu kretanja voza koji se uvodi, koji se otkazuje, ili kome se menja vrsta, i sve pozadnje meĊustanice,
ako su one i polazne za vozove koji treba da se sastanu sa uvedenim odnosno otkazanim vozom.
Rasporedna stanica ĉiji rasporedni odsjek obuhvata TK-prugu, odnosno polazna stnica koja se nalazi na
TK-pruzi, o promjenama u saobraćaju, kao i zakašnjenjima vozova nastalim do polaska voza iz
rasporedne, odnosno polazne stanice, obavještava ; TK-dispeĉera, CDU (EVP), odreĊene organe sluţbe
vuĉe i TK-stanice svog rasprednog odsjeka, a one sluţbena mjesta na otvorenoj pruzi.
TK- dispeĉer obavještava TK-stanice, a one sluţbena mjesta na otvorenoj pruzi samo o naknadno
nastalom, povećanom li smanjenom zakašnjenju vozova za prevoz putnika koji imaju zadrţavanje u
odreĊenim TK-stanicama, kao i teretnih vozova koji imaju rad u oreĊenim TK-stanicama.
TK-stanica po prijemu obavještenja o promjenama u saobraćaju odmah o tome obavještava pruţno i
zainteresovano staniĉno osoblje.
Naĉin obavještavanja pruţnog osoblja izmeĊu neposjednutih TK-stanica propisuje ŢTO.
(5) Izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova daje se svakog dana u odreĊeno vrijeme za odreĊene
vremenske periode dana, i to:
a) 4 puta dnevno: u 0, 6, 12 i 18 ĉasova i
b) 2 puta dnevno: u 6 i 18 ĉasova.
Na kojim prugama će se izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova davati 4, a na kojima 2 puta dnevno,
odrĊuje ŢTO za svoje podruĉje, Isto tako, ŢTO moţe za pojedine pruge odobriti i druge olakšice u
pogledu vremena davanja izvještaja.
Promjene u sobraćaju mogu se objavljivati i van vremena predviĊenog u st. 1. ove taĉke, ali samo u
izuzetnim sluĉajevima kad objavljivanje tih promjena ne moţe ĉekati predviĊeno vrijeme.
(6) Izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova daje se posebno za svaki rasporedni odsjek sredstvima
veze na vodovima kojima je pruga opremljena, ali tako da sve stanice na rasporednom odsjeku,
ukljuĉujući i narednu rasporednu stanicu, mogu istovreno primati izvještaj koji se daje.
Ako nema vodova na kojima su ukljuĉene sve stanice ŢTO odreĊuje naĉin davanja ili prenošenja
izvještaja o promjenama u saobraćaju vozova stanicama koje ovaj izvještaj ne mogu istovremeno primiti.
(7) Izvještaj o promjenam u saobraćaju vozova mora da sadrţi; naziv izvještaja, vrijeme davanja, broj
voza koji se uvodi ili otkazuje, i na kojoj relacija (za sluţbeni voz i vrstu voza), promjenu vrste voza i
obavještenje o otpremi pismene objave i reda voţnje za posebne vozove. Primjer izvještaja o promjenama
u saobraćaju vozova:

461
«Izvještaj o saobraćaju vozova u 06.00 ĉasova. Saobraća posebni putniĉki voz br. 36414 Doboj –
Banjaluka, voz br. 48102, već uvedeni voz br. 48400, otpremljeni već uvedeni voz br. 48802, ranije
otkazani voz br. 48182 Doboj – Banjaluka i pomoćni lokomotivski voz br. 58900 Doboj – Stanari. Voz
br. 51002 saobraća kao lokomotivski. Izostaje voz br. 45160, već otkazani voz br. 48806 Doboj –
Banjaluka i ranije uvedeni voz br. 51006 Doboj – Stanari. Pismena objava i red voţnje za poseban voz br.
36414 šalje se (poslato) vozom br. 6400 (prezime otpravnika vozova)».
Ako se red voţnje posebnog voza daje telegrafski (telefonski), odnosno ako se za posebni voz zbog
hitnosti nije mogao izraditi red voţnje, onda u primjeru umjesto zadnje reĉenice: «Pismena objava i red
voţnje .....» treba dati:
«Posebni voz broj 36414 polazi iz stanice ........ u ...... ĉ ...... min, dolazi u stanicu ........ u ........ ĉ ..... min,
bavi se ...... min, sastaje se sa vozom broj ....... , polazi u ........ ĉ ....... min (prolazi korz stanicu ...... u ..... ĉ
..... min, sastaje se sa vozom broj ..........), dolazi u stanicu ...... u ..... ĉ ...... min.»
itd. za sve stanice do naredne rasporedne stanice, odnosno:
«Posebni voz broj 36414 polazi iz stanice ........ u ...... ĉ...... min. Vmax km/h......., lok ......., brt .....,
vremena voţnje i bavljenja kao kod voza broj ......... (ili vremena voţnje kao kod voza broj ........,
bavljenje u stanici ........ min itd.). Ukrštavanje sa vozom broj ...... u ........, sa vozom broj ...... u ....... itd.
Preticanje sa vozom broj ...... u ....... itd».
(8) U izvještaju o promjenama o saobraćaju vozova rijeĉi: «već uvedeni», «otpremljeni već uvedeni»,
«ranije uvedeni», «već otkazani» i «ranije otkazani» upotrebljavaju se za obnavljanje ili izmjenu
promjena objavljenih u prethodnom izvještaju i to:
a) «već uvedeni» - ako je prethiodnim izvještajem uveden vanredni voz, a do vremena davanja
narednog izvještaja nije otpremljen iz polazne stanice;
b) «otpremljeni već uvedeni» - ako je prethodnim izvještajem uvedeni vanredni voz otpremljen iz
polazne stanice ali u vrijeme davanja narednog izvještaja nije stigao u narednu raspordnu stanicu;
c) «ranije otkazani» - ako se narednim izvještajem uvodi predthodnim izvještajem otkazani redovni
voz;
d) «već otkazani» - ako je prethodnim izvještajem otakazan redovan voz koji po redu voţnje u vrijeme
davanja narednog izvještaja nije trebao da stigne u narednu raspordnu stanicu;
e) «ranije uvedeni» - ako je prethodnim izvještajem uvedeni vanredni voz, ali nije niti će biti
otpremljen iz bilo kog razloga.
(9) Izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova koji se daje van vremena odreĊenog za davanje (0, 6,
12, i 18 ĉasova), naziva se «vanredni izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova». Kod davanja
vanrednog izvještaja, umjesto vremena odreĊenog za davanje, stavlja se vrijeme stvarnog davanja
izvještaja.
(10) Ako za naredni period nije predviĊeno uvoĊenje vanrednih i otkazivanje redovnih vozova, niti ima
potrebe obnavljanja prethodno datog izvještaja, u izveštaju o promjenama u saobraćaju ima se navesti:
«Saobraćaj vozova bez promjene».
(11) Vozovi koji saobraćaju najmanje 5 dana u sedmici (obiĉno vozovi namjenjeni za prevoz radnika),
smatraju se redovnim vozovima i njihov saobraćaj odnosno izostavljanje u danima predviĊenim redom
voţnje ne treba objavljivati izvještajem o promjenama u soabraćaju vozova.
MeĊutim, ako takav voz iz bilo kog razloga neće saobraćati na dan predviĊen redom voţnje, ili će
saobraćati na dan kada nije predviĊen, izvještajem o promjenama u saobraćaju vozova ima se otkazati
odnosno uvesti u saoabraćaj.
Vozovi koji po redu voţnje treba da saobraćaju manje od 5 dana u sedmici, ne smatraju se redovnim. U
danima kada treba da saobraćaju, bez obzira da li su to dani u kojima je redom voţnje predviĊen njihov
saobraćaj ili ne, moraju se uvesti u saobraćaj. Otkazivanje ovakvih vozova nije potrebno, bez obzira da li
je njihov saobraćaj predviĊen redom voţnje ili ne.
(12) Vozovi koji sabraćaju svakog dan u jednom periodu vremena vaţenja reda voţnje, uvode se u
saobraćaja samo za prvi dan saobraćaja. U izvještaju o promjenama treba navesti:
«Od danas pa do ...... (datum predviĊen redom voţnje) svakodnevno saobraća voz broj ...... od
stanice ...... do stanice ..... «.
Prvim narednim izvještajem o promjenama u saobraćajau vozova, kada je voz koji je saobraćao samo za
dreĊeno vrijeme izvršio posljednju voţnju predviĊenu redom voţnje, treba dati:
«Od danas ...... svakodnevno izostaje voz broj ...... od stanice ...... do stanice ......... «.
Ako voz u redom voţnje prediviĊenom periodu saobraća najmanje 5 dana u sedmici, ima se postupiti na
naĉin propisan u st. 1. i 2. t. 11. ovog ĉlana.

462
Vozovi redom voţnje odreĊeni da saobraćaju u pojedinim danima u mjesecu, moraju se, svaki put kad
treba da saobraćaju, uvesti u saobraćaj kao i svaki drugi vanredni voz. Otkazivanje ovih vozova nije
potrebno ni u dane kada su predviĊeni da saobraćaju, ako u te dane neće saobraćati.
(13) U prvom izvještaju, kod stupanja na snagu novog Opšteg reda voţnje, treba objaviti njegovo
stupanje na snagu, a osim toga i eventualne promjene u narednom periodu za koji se daje izvještaj.
Primjer:
«Izvještaj o saobraćaju za 25. 5. u 00.00 ĉasova. Danas u 00.00 ĉasova stupa na snagu novi red voţnje.
Saobraća vanredni voz br. 52150 Banjaluka – Novi Grad (prezime otpravnika vozova).».
(14) Ako u ĉvoru ima više stanica koje obavljaju pojedine posebne duţnosti rasporedne stanice (t. 4. ĉl.
23.), ŢTO će odrediti koja će od njih davati izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova, kao i naĉin
prikupljanja izvještaja od ostalih stanica u ĉvoru o potrebi za uvoĊenjem vanredih ili otkazivanjem
redovnih vozova.

Ĉlan 25.
(Obavještavanje osoblja u stanici o promjenama u saobraćaju vozvova)
(1) O promjenama u saobraćaju vozova otpravnik vozova mora obavjestiti: nadzorne skretniĉare,
skretniĉare, skretniĉare-blokare, poslovoĊe i rukovaoce manevre, popisne vozovoĊe, manevriste,
rasporedne radnike, tranzitere, popisivaĉe kola, nadzornika i pregledaĉe kola, kao i drugo zainteresovano
osoblje u stanici.
U mjestima gdje postoji lokomotivski depo, o promjenama u saobraćaju otpravnik vozova mora
obavjestiti nadzornika lokomotiva a na elektrificiranim prugama i osoblje CDU odnosno EVP.
Po završenom prikupljanju izvještaja o promjenama u saobaraćaju vozova od rasporednih stanica iz svih
pravaca, otpravnik vozova je duţan najkasnije u roku od 10 minuta (izuzev u sluĉajevima navedenim u st.
2. t. 2. ĉl. 26. ovog uputstva) da obavjesti sva radna mjesta iz st. 1. i 2. ove taĉke. Ukoliko je ptrebno, u
interesu nesmetanog obavljanja sluţbe, promjene se moraju dati pojedinaĉno i prije završenog
prikupljanja izvještaja o promjenama od svih rasporednih stanica.
Ako nema promjena u saobraćaju vozova, mora se u odreĊeno vrijeme dati izvještaj da je saobraćaj
vozova bez promjene.
(2) Nadzorne skretniĉare, skretniĉare i blokare, otpravnik vozova obavještava o promjenama u
saobraćaju vozova fonogramom, koji prethodno upisuje u svoj telefonski dnevnik odnosno u saobraćajni
dnevnik S-14. Skretniĉko osoblje upisuje primljeni fonogram u svoje telefonske biljeţnike, a kao potvrdu
prijema daje broj iz svog biljeţnika, oznaku skretniĉarskog mjesta i prezime radnika koji je fonogram
primio.
Za posebne i sluţbene vozove za koje ne postoje podaci u izvodu iz reda voţnje kod skretniĉkog osoblja,
u izvještaju o promjenama u saobraćaju otpravnik vozova mora navesti podatke o vremenu odlaska iz
susjedne stanice i vremenu dolaska, bavljenja i polaska, kao i podatke o sastajanju za sopstvenu stanicu.
Uz izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova, kao i kada nastane potreba, daje se i saopštenje o
mjerama i promjenama koje utiĉu na urednost i bezbjednost saobraćaja (saobraćaj pruţnih vozila,
zakašnjenje vozova, saobraćaj vozova pre vremena, promjena redosljeda kretanja vozova i dr.).
Primjer izvještaja kojim otpravnik vozova obavještava skretniĉko osoblje o promjenama u saobraćaju
vozova:
«Izvještaj o saobraćaju vozova u 06.00 ĉasova. Saobraća posebni putniĉki voz br. 36414, voz br. 48102 i
48400, lokomotivski voz br. 58900, radni voz br. 59300, već uvedeni voz br. 48802 i ranije otkazani voz
br. 45160. Teretni voz br. 51002 saobraća kao lokomotivski voz. Izostaje voz br. 45164 i 45166, već
otkazani voz br. 45168 i ranije uvedeni voz br. 48402. Posebni putniĉki voz br. 36414 polazi iz stanice
........ u ........... ĉ ....... min, dolazi u ......... ĉ ....... min, bavi se .......... min, sastaje se sa vozovima br. .........
i polazi u ........ ĉ ......... min ( ili prolazi u ........ ĉ........ min, sastaje se sa vozovima br. .......... ) – (prezime
otpravnika vozova)».
(3) Ako je prethodnim izvještajem skretniĉko osoblje obavješteno o saobraćaju posebnog (sluţbenog)
voza i o vremenu dolaska i polaska, a voz još nije prošao kroz stanicu, u narednom izvješaju to se
obavještenje ima u cijelosti ponoviti.
Kad u vrijeme davanja izvještaja skreniĉkom osoblju otpravnik vozova nije dobio red voţnje za uvedeni
posebni voz, podatke iz reda voţnje za svoju stanicu daće naknadno posebnim fonogramom.
(4) U ranţirnim, rasporednim, odvojnim, kao i u izvjesnim sluĉajevima u meĊustanicama, kad se iz
broja voza ne moţe taĉno znati na kojoj pruzi ili u kom smjeru će saobraćati uvedeni, ili neće saobraćati
otkazani vozovi, u izvještaju koji se daje skretniĉkom osoblju promjene se moraju navesti po prugama ili,
na istoj pruzi, po smjerovima.

463
(5) U sluĉaju kvara telefona, otpravnik vozova obavještava skretniĉko osoblje upisom izvještaja u svoj
telefonski dnevnik, koji ovo osoblje prima na znanje svojim potpisom. Na isti naĉin obavještava se
skretniĉko osoblje i u stanicama gdje izmeĊu otpravnika vozova i skretniĉkog osoblja ne postoje
telefonske veze ili je u stanici samo jedan skretniĉar ĉije je stalno mjesto kod otpravnika vozova. Za
upisivanje izvještaja u ovom sluĉaju koristi se posebna knjiga, redovno telefonski dnevnik.
(6) Po prijemu izvještaja o promjenama u saobraćaju od otpravnika vozova, nadzorni skretniĉar poziva u
skretniĉarsku sluţbenu prostoriju sve skretniĉare i rukovaoce manevre da izmjene u saobraćaju prime na
znanje. Skretniĉari i rukovaci manevre prijem na znanje potvrĊuju svojim potpisom neposredno ispod
upisanog sadrţaja fonograma ili u za to odreĊenoj posebnoj podesnoj knjizi, u koju nadzorni skretniĉar
prethodno upisuje primljene izmjene.
Tamo gdje nema nadzornog skretniĉara, rukovaoca manevre poziva skretniĉar (skretniĉar-blokar) i stavlja
mu na znanje promjene u saobraćaju.
Ostalo manevarsko osoblje o promjenama u saobraćaju vozova obavještava rukovalac manevre usmeno.
U stanicama bez skretniĉkog osoblja, odnosno bez skretniĉarske sluţbene prostorije Poslovnim redom
stanice mora se propisati naĉin obavještavanja manevarskog osoblja o promenama u saobraćaju vozova.
(7) PoslovoĊa manevre, popisni vozovoĊa, rasporedni radnik, tranziteri, popisivaĉi kola, nadzornici i
pregledaĉi kola moraju u odreĊeno vreme sami da se obaveste o promjenama u saobraćaju vozova
dolaskom kod otpravnika vozova ili putem radnih mjesta u stanici koja izvještaj o promjenama u
saobraćaju vozova primaju od otpravnika vozova. Bliţe odredbe o naĉinu obavještavanja ovog i ostalog
osoblja regulišu se Poslovnim redom stanice.
(8) Otpravnik vozova obavještava nadzornika lokomotiva, a na elektrificiranim prugama i osoblje CDU
odnosno EVP o promjenama u saobraćaju vozova – fonogramom. Ukoliko nema telefonske veze ili je u
kvaru, navedeno osoblje je duţno da o promjenama koje se daju u odreĊeno vrijeme na najpodesniji naĉin
traţi obavještenje od otpravnika vozova, a vanredne izvještaje otpravnik vozova je duţan da dostavlja
pismeno.

Ĉlan 26.
(Obavještavanje radnika na otvorenoj pruzi izmeĊu dvaju susjednih stanica o promjenama u
saobraćaju vozova)
(1) O promjenama u saobraćaju vozova otpravnik vozova mora obavjestiti radnike na otvorenoj pruzi, i
to: odjavniĉare, ĉuvare pruga, ĉuvare prelaza, stalno i privremeno posjednuta telefonska mjesta i dr.
O promjenama u saobraćaju vozova otpravnik vozova mora obavjestiti i saobraćajna otpremništva, kao i
ostala sluţbena mjesta na otvorenoj pruzi (rasputnice, raskrsnice, tovarišta, transportna otpremništva,
mjesta prelaza sa jednokolosijeĉne na dvokolosijeĉnu prugu), ukoliko izvještaj ne dobijaju od rasporedne
stanice.
(2) Izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova otpravnik vozova daje do prve naredne stanice,
raĉunajući od poĉetne ka krajnjoj graĊevinskoj taĉki pruge, i to za vozove oba smjera.
Izvještaj se daje fonogramom najkasnije 10 minuta poslije njegovog prijema od rasporednih stanica,
ukoliko otpravnik vozova u tom vremenu nije zauzet vaţnijim i neodloţnim poslovima (utvrĊivanje
ukrštavanja vozova, otprema vozova, traţenje i davanje dopuštenja, davanje i primanje odjava itd.).
(3) Izvještaj o promenama u saobraćaju vozova daje se istovremeno osoblju i sluţbenim mjesetima iz t.
1. ovog ĉlana, ukoliko to telefonske veze omogućavaju.
Ako se voz uvodi ili otazuje samo do ili od nekog sluţbenog mjesta na otvorenoj pruzi, ili do izvjesne
taĉke na otvorenoj prugzi, to se u izvještaju ima navesti. Za posebne i sluţbene vozove za koje ne postoje
podaci u knjiţici reda voţnje i u izvodu reda voţnje, o polasku iz pozadnje i dolasku u narednu susjednu
stanicu, otpravnik vozova mora u izvještaju ove podatke navesti.
Uz izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova, kao i kada nastane potreba, radnici i sluţbena mjesta na
otvorenoj pruzi iz st.1. i 2. ove taĉke obavještavaju se i o promjenama koje utiĉu na urednost i
bezbjednost saobraćaja (saobraćaj pruţnih vzila, zakašnjenje vozova, saobtaćaj vozova prije vremena i
dr.).
Primjer izvještaja kojim otpravnik vozova obavještava osoblje na pruzi o promjenama u saobraćaju
vozova:
«Izvještaj o saobraćaju vozova u 06.00 ĉasova. Saobraća posebni putniĉki voz br. 36414, voz br. 48102 i
48400, lokomotivski voz br. 58900, radni voz br. 59300, već uvedeni voz br. 48802 i ranije otkazani voz
br. 45160. Teretni voz br. 51002 saobraća kao lokomotivski voz. Izostaje voz br. 45164 i 45166, već
otkazani voz br. 45168 i ranije uvedeni voz br. 48402. Posebni putniĉki voz br. 36414 polazi iz stanice
........ u ........... ĉ ....... min, dolazi u ......... ĉ ....... min, bavi se .......... min, sastaje se sa vozovima br. .........

464
i polazi u ........ ĉ ......... min ( ili prolazi u ........ ĉ........ min, sastaje se sa vozovima br. .......... ) – (prezime
otpravnika vozova)».
Podaci o kretanju posebnog ili radnog voza moraju se dati bez obzira da li su dati u prethodnom izvjštaju
o promjenama u sobraćaju vozova.
Objavljivanje ranije otkazanih vozova da izostaju odnosno da se ponovo uvode u saobraćaj vrši se sve
dok ne proĊe vreme saobraćaja po redu voţnje ili vreme koje je njegovim uvoĊenjem predviĊeno.
Ako se izvještaj daje i saobraćajnom otpremniku, onda se njemu mora saopštiti i broj voza kojim je
poslata pismena objava i red voţnje za posebni voz.
(4) Prije pozivanja pruţnog osoblja i sluţbenih mjesta na otvorenoj pruzi, otpravnik vozova upisuje
izvještaj u telfonski dnevnik. Na poziv se javlja prvo susjedna stanica, a potom ostala sluţbena i
telefonska mjesta, poĉev od najudaljenijeg. Poslije ovoga otpravnik vozova daje izvještaj.
Susjedna stanica i sluţbena i radna mjesta izmeĊu ovih stanica unose izvještaj u svoje dnevnike odnosno
biljeţnike, sa navodima broja pod kojim je dat i vremena kada je primljen.
Otpravnik vozova susjedne stanice ponavlja cijeli izvještaj, a ostala sluţbena i radna mjesta potvrĊju
prijem nazivom mjesta, rednim brjem i rijeĉju «razumio».
(5) Otpravnik vozova susjedne stanice, sluţbena mjesta na otvorenoj pruzi i osoblje na pruzi koje prima
izveštaj telefonom, unose promjene u saobraćaju u biljeţnik ĉuvara-ophodara na prugama na kojima ovi
ĉuvari vrše sluţbu. Upisani izveštaj potpisuju, uz oznaku vremena. Ĉuvari-ophodari moraju unijete
podatke dokazno staviti na uvid osoblju sa kojim se na pruzi sastanu.
(6) Ako za naredni period nema nikakvih promjena u saobraćaju vozova, u izvještaju se ima navesti:
«Saobraćaj vozova bez promjene».
(7) Na prugama sa veoma jakim saobraćajeme ŢTO, moţe odobriti olakšice u pogledu obavještavanja
osoblja na pruzi i sluţbenih mjesta na otvorenoj pruzi o promjenama u saobraćaju vozova.

Ĉlan 27.
(Analiza voza)
(1) Analiza voza je izvještaj kojim polazna stanica voza odnosno odgovarajuća raspredna stanica
obavještava narednu rasporednu, ranţirnu odnosno krajnju stanicu, a po potrebi i meĊustanice, o odlasku i
sastavu voza, kao i o drugim vaţnim podacima koji se odnose na kretanje i rad voza.
MeĊustanicama analiza se daje samo u sluĉajevima:
a) prekoraĉenja duţine voza, sa naznaĉenjem stanica za koje voz ima prekoraĉenu duţinu;
b) potrebe rada u nekoj meĊustanici;
c) prevoza naroĉitih pošiljaka, sa navoĊenjem broja pod kojim se vodi ta pošiljka;
d) prevoza opasnih materija;
e) nedostatka odbojnika na zadnjoj strani posljednjih kola u vozu;
f) promjena sastava i vrste putniĉke garniture,
g) smanjenja stvarne koĉene mase ili smanjenja brzine voza zbog vrste uvrštenih kola;
h) kada voz u svom sastavu ima ili je sastavljen od SŢD kola i sl.
Analiza će se dati meĊustanicama i u drugim sluĉajevima koji se odnose na sve ili pojedine meĊustanice,
i to samo podaci koji su za te stanice potrebni.
(2) Analiza voza sastavlja se na osnovu teretnice. Unošenje podataka o sastavu voza iz teretnice u
telegrafsko-telefonski dnevnik vrši se onako kako je bruto u vozu uvršteno, poĉev od ĉela ka kraju voza.
(3) Analizu redovno stastavlja otpravnik vozova, a izuzetno i drugi radnik (telegrafista, ţurnalista,
popisni vozovoĊa).
(4) Analiza voza sadrţi:
a) vrstu voza ako je maršrutni,
b) broj voza,
c) stvarno vrijeme polaska iz polazne odnosno rasporedne (ranţirne) stanice,
d) naziv polazne odnosno rasporedne (ranţirne) stanice,
e) serije i brojeve radnih lokomotiva van sluţbe, njihov domicil i gdje su uvrštene u voz,
f) stvarnu masu voza u tonama i duţinu voza u osovinama i metrima,
g) sastav voza,
h) vozila koja voz uzima u meĊustanicama,
i) naĉin pratnje voza i domicil vozopratnog osoblja,
j) broj osovina teretnih kola ĉiji je broj ograniĉen pri njihovom dodavanju vozu koji se vazdušno koĉi,
k) promjenu redovnog sastava putniĉke garniture kod voza sa prevozom putnika dodavanjem ili
smanjenjem broja kola,
l) kola ili vozila koja saobraćaju kao naroĉita pošiljka,
465
m) obavještenje za koje stanice voz ima prekoraĉenu duţinu, o nedostatku odbojnika na zadnjoj strani
posljednjih kola i o relaciji na kojoj se vrši zaprezanje odnosno potiskivanje voza.
(5) Posebnim telegramom unapred se mora javiti odlazak, prekoraĉena duţina i masa voza stanicama:
a) odakle se vrši zaprezanje i potiskivanje voza,
b) gdje se vrši spajanje dva voza,
c) gdje se redovno vozu dodaju kola, i
d) za koje voz ima prekoraĉenu duţinu.
Ovakve stanice obavještavaju se samo kada je vrijeme putovanja voza do odnosne stanice kraće od
vremena potrebnog za izvršenje priprema za navedene manipulacije kod dotiĉnog voza.
Unaprijed, posebnim telegramom, moraju se obavjestiti sve stanice i o promjeni vrste vuĉe na
elektrificiranim prugama.
Otpravnik vozova, po prijemu ovog telegrama, mora o promjeni obavjestiti sve zainteresovano osoblje u
stanici i na pruzi.
Sluţbena mjesta moraju se obavjestiti o izuzetnom prolasku ili zadrţavanju voza. Ova obavještenja
moraju se takoĊe davati posebnim telegramom onim sluţbenim mjestima na koja se posebno nareĊenje ili
nalog odnosi.
Kod promjenjenog sastava ili vrste putniĉkih garnitura, pored koliĉine i vrste kola kojima je sastav
izmjenjen, za neuvrštena kola treba navesti relaciju na kojoj redovno saobraćaju, a za dodata kola relaciju
na kojoj će saobraćati.
(6) Stvarna masa voza i duţina voza u osovinama i metrima unosi se u vidu razlomka.
Duţina voza izraĉunava se u smislu odredbi Uputstva 52.
(7) Sastav voza prikazuje se u analizi po uputnim stanicama i po ranţirnim rejonima onako kako su
vozila uvrštena u voz, poĉev od ĉela ka kraju voza.
Po uputnim stanicama prikazuju se vozila za sopstveni rasporedni odsjek, za sve prve rasporedne odsjeke
preko naredne rasporedne stanice i za sve prve rasporedne odsjeke koji se odvajaju od sopstvenog
rasporednog odsjeka. Ostala vozila daju se po ranţirnim rejonima.
Za istu uputnu stanicu prikazje se koliĉina kola odvojeno po serijama i podserijama, a za isti ranţirni
rejon koliĉina kola odvojeno po serijama. Prazna kola se posebno prikazuju od tovarenih.
Tovarena kola u kojima se prevoze vojni transporti, ţivo i pokvarljivo, opasne materije i naroĉite pošiljke
moraju se prikazati odvojeno, uz naznaku vrste tovara. Za vojne transporte ima se navesti broj transporta.
Isto tako ima se navesti i broj naroĉite pošiljke, o ĉemu su stanice prethodno obavještene NP raspisom, na
osnovu evidencije u obrascu S-108 ŢTO (na primjer: NP - ŢTO br. 53/10).
Za pojedine pošiljke, pored uputne stanice ili ranţirnog rejona, treba navesti i stanice u kojima će se
izvršiti pretovar, usputno carinjenje, ledarenje, pojenje i hranjenje, kao i vaganje pošiljaka, ili gariranje
praznih kola.
Kod praznih kola prikazuju se odvojeno dirigovana kola, kola za opravku, za dezinfekciju i strana kola.
Strana tovarena i prazna kola prikazuju se u analizi na isti naĉin kao i sopstvena, s tim što se dodaje i znak
sopstvenice kola.
(8) Kola i druga vozila sa prekoraĉenim profilom moraju se u analizi takoĊe odvojeno navesti.
(9) Obavještenje da voz saobraća sa prekoraĉenom duţinom voza, ili da saobraća bez odbojnika na
zadnjoj strani posljednjih kola, daje se u analizi voza odmah poslije broja voza.
(10) Lokomotive koje ne uĉestvuju u vuĉi voza oznaĉavju se u analizi voza kao radne van sluţbe,
odnosno kao neradne.
(11) Vozila koja voz uzima u putu unose se u analizu po redsledu otpravnih stanica u smjeru kretanja
voza, i to sa istim podacima kao za vozila iz polazne stanice voza.
(12) Naĉin pratnje voza i naĉin posjedanja vuĉnog vozila oznaĉavaju se u analizi na sljedeći naĉin:
a) ako je potpun sastav vozopratnog odreda, onda u vidu razlomka: 1/1, 1/2, 1/3 - vozovoĊa i stvarni
broj konduktera odnosno voznih manevrista;
b) ako je smanjeni sastav: 1/0 - samo sa vozovoĊom, 0/1 - samo sa voznim manevristom
(kondukterom), 0/2 - samo sa kondukterima (stavlja se stvarni broj konduktera);
c) ako nema vozopratnog osoblja: Bez - bez vozopratnog osoblja;
d) ako na vuĉnom vozilu nema pomoćnika mašinovoĊe: MV - samo sa mašinovoĊom. Ako ima
pomoćnika mašinovoĊe, ne daju se nikakvi podaci.
Posjedanje vuĉnog vozila i domicil unosi se poslije broja vuĉnog vozila, a pratnja voza i domicil daju se
na kraju analize. Ako je na vuĉnom vozlu samo mašinovoĊa, a teretni voz nema vozopratioca, poslije
broja vuĉnog vozila stavlja se skrećenica: «MV-bez».
(13) ŢTO moţe odluĉiti da na sporednim prugama izostane davanje analize.

466
(14) ŢTO moţe odrediti da se u analizi voza daju i drugi podaci i obavještenja potrebna za ostvarenje
bezbjednog i ekonomiĉnog prevoza (vozopratilac nije na završnim kolima i dr.).
(15) Rasporednim stanicama u kojima se ne menja putni list, za sastav analize predaje se po jedan
primjerak teretnice.
U tu svrhu mora se u polaznoj stanici voza obezbjediti potrebana broj primjeraka teretnice.
(16) ŢTO odreĊuju koje će ranţirne, raspredne i polazne stanice davati kolske analize operativnoj sluţbi,
u smislu odredbi Uputstva 90, i sa kakvim podacima.
(17) Da bi se ubrzao rad oko sastavljanja, davanja i prijema analize, navedeni nazivi oznaĉavaju se
skraćenicama i to:
Redovan polazak-------------------------------------------------------------R
Lokomotiva-------------------------------------------------------------------lok
(Ako u vuĉi voza uĉestuje više lokomotiva, onda se vozna oznaĉava sa - vozna, zaprega sa - zapr,
potiskivalica sa - pot.)
Tovarena kola----------------------------------------------------------------tov
Stvarn masa i duţina (u razlomku) ---------------------------------------sastav
Vozopratno osoblje ---------------------------------------------------------os
Prtljaţna kola ----------------------------------------------------------------prt
Dirigovana kola -------------------------------------------------------------dir
Prazna kola ------------------------------------------------------------------praz
Kola za opravku ------------------------------------------------------------opr
Strana kola-------------------------------------------------------------------znakom sopstvenosti
Pokvarljivo-------------------------------------------------------------------pokv
Eksploziv --------------------------------------------------------------------ekspl
Vojno -------------------------------------------------------------------------trsp br.
Zapaljivo ---------------------------------------------------------------------zap
Dezinfekcija -----------------------------------------------------------------dez
Pretovar ----------------------------------------------------------------------pret
Redovna put. garnitura-----------------------------------------------------Rg
Ranţirni rejon broj (...) ----------------------------------------------------R-....
Zbirna kola ------------------------------------------------------------------SKK
Sluţbena kola ---------------------------------------------------------------sl
(18) Primjeri za analizu voza
1) Analiza za vozove za prevoz putnika
a) ekspresni voz:
Voz br. 292 iz Doboja u 3.40 lok 441085 MV Doboj, sastav 700/68/425, Rg manje 1 ABa Sarajevo -
Ljubljana, više salon br. 8 Doboj – Zagreb, kola CIWLT kurs ..... nalaze se izuzetno na kraju voza, os 0/3
Doboj - (prezime otpravnika vozova);
b) brzi voz:
Voz br. 398 iz Banjaluke R, lok 441020 Banjaluka, sastav 700/63/430, više 2 Lae putniĉki automobili
Ljubljana, os 0/3 Banjaluka - (prezime otpravnika vozova):
c) putniĉki voz:
Voz br. 6437 iz Novog Grada R, lok 441802 Prijedor, sastav 510/48/36, Rg više 4Ba van sluţbe, os 0/2
Novi Grad - (prezime otpravnika vozova).
d) motorni voz:
Mot voz br. 6609 iz Doboja R, Rg, os 0/1 Doboj - (prezime otpravnika vozova).
2) Analiza za teretne vozove
a) brzi teretni voz:
Voz br. 50201 iz Banjaluke u 3.50 sa prekoraĉenom duţinom za stanice Vrbanja – Srpska Kostajnica, lok
441055 Doboj, sastav 1150/780/120/700, vuĉe 40 G vozi voće i 20 G ţivo R-12; od toga 20 G ţivo
carina, pojenje i hranjenje u Doboju, MV-bez - (prezime otpravnika vozova);
b) direktni teretni voz:
Voz br. 51003 iz Stanara R, lok 441025 Doboj, sastav912/602/58/295, vuĉe 29 E tov R-17 – (prezime
otpravnika vozova);
c) sabirni voz:
Voz br. 55320 bez desnog odbojnika na poslednjim kolima iz Doboja u 2.28, lok 441120, sastav
338/210/50/351, vuĉe 1 D sl, 1U, 2 G tov Dragalovci, 1 E tov, 5 G dir Ukrina, 5 R praz R-16, 3 K dir
Prijedor, 1 G ţivo, 1 B, 2 Baat opr Banjaluka, uzima u Dragalovcima 6 G dir Vrbanja, u Ĉelincu 5 G tov
R-16, 10 G opr, 4 G dir Prijedor, u Vrbanji 2 G R-16, os 1/3 Doboj – (prezime otpravnika vozova);
467
d) lokomotivski voz:
Voz br. 58400 iz Doboja u 16.40, lok 441131 za Stanare – (prezime otpravnika vozova).
U ovim primjerima brojevi oznaĉavaju:
bruto-masu/neto-masu/broj osovina/duţinu voza.

Ĉlan 28.
(Propratne isprave voza)
(1) Propratne isprave voza su propisani obrasci iz kojih se mogu vidjeti podaci o radu voza, lokomotiva,
vozopratnog i lokomotivskog osoblja, o izvršenom putovanju voza, o prevuĉenom brutu i o izvršenom
osiguranju bezbjednosti i urednosti saobraćaja voza.
(2) Propratne isprave voza koriste se kao osnovni obrasci, pomoćni obrasci i prilozi.
Osnovni obrazac za evidentiranje osnovnih podataka koji se odnose na kretanje i rad jednog voza, jeste
putni list.
Pomoćni obrasci su: teretnica, izvještaj o sastavu i koĉenju voza i plan rada voza. Ovi obrasci sluţe za
detaljno evidentiranje stanja, pojedinih radnji i elemenata kod jednog voza, ĉiji se zbirni podaci unose u
putni list. Pomoćni obrasci se prilaţu putnom listu.
Prilozi putnom listu su pismeni nalozi I (sa prilozima A i B) i II , pismena objava (O), potvrda o
produţenoj manipulaciji pošte kod voza, raspored manevre, izvještaj o frekvenciji putnika, ruĉni biljeţnik
vozovoĊe za TK-pruge odnosno za pruge sa APB-om, spisak predaje i drugo. Ovi obrasci sluţe za
voĊenje odreĊenih evidencija ĉiji podaci koriste bezbjednom kretanju i pravilnom radu voza. Sadrţina i
podaci ovih obrazaca se ne unose u putni list, već mu se prilaţu,a postojanje naloga I i II i pismene objave
se evidentiraju u putnom listu.
(3) Za svaki voz mora se voditi putni list odreĊenog oblika.
Putni list vodi vozovoĊa, a kod vozova bez vozoveĊe vodi ga mašinovoĊa i otpravnik vozova.
(4) Za vozove s prevozom putnika ili stvari, ili jedne i druge, kao i za vozove koji prevoze prazne
putniĉke ili teretne garniture vodi se putni list obrazac S-56. Obrazac je u vidu tabaka formata A-4
podešen za odvajanje prvog i drugog dela putnog lista. Prvi dio sluţi za evidenciju poĉetnih i završnih
poslova kod voza, kretanja i rada voza, osoblja i drugih podataka koji su u vezi sa bezbjednošću
saobraćaja. Drugi dio putnog lista sluţi za unošenje podataka o prevezenom brutu po vrstama kola sa
pratećim šifrovanim elementima podešenim za elektronsku obradu podataka o radu voza.
Za lokomotivske vozove, radna motorna kola, motorne garniture i motorne vozove, van sluţbe, kao i za
motorna pruţna vozila koja saobraćaju kao voz vodi se putni list obrazac S-57. Ovaj obrazac je manjeg
obima na jednom listu, formata A-5.
Putni list S-56 moţe se po potrebi koristiti i za vozove za koje se vodi putni list S-57.
(5) Putni list se, po pravilu, ispostavlja i vodi za podruĉje ŢTO na cijeloj relaciji putovanja voza, i to:
a) od polazne do krajnje stanice, ako su obje stanice na prugama ŢTO, a voz na svom putu ne prelazi na
pruge susjedne ţeljezniĉke kompanije ili susjedne ţeljezniĉke uprave;
b) od polazne do spojne stanice ako voz prelazi na prugu susjedne ţeljezniĉke kompanije;
c) od polazne do prelazne stanice, ako voz prelazi na prugu susjedne ţeljezniĉke uprave;
d) od spojne do krajnje stanice, ako voz dolazi sa pruge susjedne ţeljezniĉke kompanije;
e) od spojne do spojne stanice, ako voz dolazi sa pruge susjedne ţeljezniĉke kompanije i prelazi na
prugu susjedne ţeljezniĉke kompanije;
f) od spojne do prelazne stanice, ako voz dolazi sa pruge susjedne ţeljezniĉke kompanije i prelazi na
prugu susjedne ţeljezniĉke uprave;
g) od prelazne do krajnje stanice, ako voz dolazi sa pruge susjedne ţeljezniĉke uprave;
h) od prelazne do spojne stanice, ako voz dolazi sa pruge susjedne ţeljezniĉke uprave i prelazi na prugu
susjedne ţeljezniĉke kompanije;
i) od prelazne do prelazne stanice, ako voz dolazi sa pruge susjedne ţeljezniĉke uprave i prelazi na
prugu susjedne ţeljezniĉke uprave bez prelaza na prugu susjedne ţeljezniĉke kompanije.
Na kraćim relacijama moţe se upotrijebiti jedan putni list za više vozova,odnosno za vozove u oba
smjera, ako je to podesno s obzirom na vrstu voza, promjenu sastava voza, promjenu vuĉnih vozila i
voznog osoblja i druge uslove.
Kada jedan putni lit sluţi za više vozova, broj drugog odnosno svakog daljeg voza i datum upisuje se
odvojeno u posebnom redu odeljaka II i VII. Ostali podaci evidentiraju se u predviĊenim kolonama i
rubrikama kako je to propisano odredbama ovog ĉlana.
Ako raspušteni voz nastavlja voţnju istog dana ne mjenjajući svoj broj, odnosno narednog dana sa novim
brojem, a da i u jednom i u drugom sluĉaju ne mjenja svoj sastav, vodi se jedan putni list za oba voza (do
momenta raspuštanja i za dalju otpremu). Ukoliko se voz ne otpremi ni drugog dana, putni list se
468
zakljuĉuje, a pri otpremi raspuštenog bruta ispostavlja se novi putni list kao za novouvedeni voz. Vuĉno
vozilo raspuštenog voza otprema se kao lokomotivski voz sa putnim litom S-57:
ŢTO moţe odrediti zadrţavanje putnog lista i više od 2 dana, ali se onda mora propisati provjera poloţaja
mjenjaĉa vazdušnih koĉnica prije skaćene probe koĉnica i dalje otpreme raspuštenog voza.
ŢTO moţe na bilo kojoj relaciji iz st. 1. ove taĉke odrediti stanice u kojima će se mjenjati putni lit za sve
ili za pojedine vozove ili vrste vozova. Ovakva stanica se zove «stanica promjene putnog lista».
(6) Putni list, po pravilu, ispostavlja i uruĉuje vozovoĊi (mašinovoĊi) polazna, spojna i prelazna stanica,
kao i stanica promjene putnog lista iz st. 4. t. 5.ovog ĉlana, za relaciju do krajnje, spojne, prelazne stanice,
ili naredne stanice promjene putnog lista. Za lokalne vozove ispostavljanje putnog lista moţe vršiti i
saobraćajno otpremništvo.
Ako voz po redu voţnje ne stoji u narednoj spojnoj stanici ili stanici promjene putnog lista, putni list,
pomoćne obrasce i priloge, za relaciju poslije te stanice, ispostavlja i uruĉuje stanica iz st. 1. ove taĉke
koja se nalazi ispred te stanice.
(7) Ako na relaciji iz st. 1., 2. ili 4. t. 5.ovog ĉlana, za koju se vodi jedan putni list, kod voza doĊe do
nekih predviĊenih ili nepredviĊenih promjena (broj voza, vuĉno vozilo, vozno osoblje, sastav voza i dr.),
te promjene se unose u odgovarajuće rubrike predviĊene za evidentiranje tih podataka.
(8) Putni lit uruĉuje vozovoĊi (mašinovoĊi) liĉno otpravnik vozova u polaznoj, spojnoj, prelaznoj stanici
i u stanici promjene putnog lista, i to vozovoĊi u prostoriji otpravnika vozova, a mašinovoĊi kod
lokomotive.
U krajnjoj, spojnoj, prelaznoj stanici i u stanici promjene putnog lista vozovoĊa (mašinovoĊa) mora putni
list predati otpravniku vozova, na mjestu predviĊenom u prethodnom stavu. MašinovoĊa lokomotivskog
voza mora predati putni list u prostoriji otpravnika vozova, ako s obzirom na mjesne prilike nije drugaĉije
odreĊeno. Kod lokomotivskog voza samo sa mašinovoĊom putni list se predaje kod lokomotive.
Putni list se moţe nositi u kancelariju otpravnika vozova u stanicama gdje to dozvoljava vrijeme
zadrţavanja voza i ukoliko vozovoĊa ne mora da ĉuva stvari i prtljag u sluţbenim kolima. Kod vozova
bez vozopratnog osoblja ili sa smanjenim brojem vozopratnog osoblja putni list se ne nosi u kancelarju
otpravnika vozova meĊustanica, ukoliko ŢTO drugaĉije ne odredi.
ŢTO dreĊuje stanice i vozove kod kojih vozovoĊa nosi putni list u kancelariju otpravnika vozova i o tome
daje pregled u knjiţici reda voţnje.
Ako voz nema bavljenje po redu voţnje u spojnoj stanici ili stanici promjene putnog lista, ţeljezniĉke
kompanije će sporazumno odrediti stanicu u kojoj će se predavati putni listovi ovakvih vozova.
Izuzetno od st. 1. i 2. ove taĉke, ŢTO moţe odrediti i posredno uruĉivanje i predaju putnog lista, zavisno
od uslova i prilika u stanici, vremena bavljenja voza i dr.
Konkretnu organizaciju ispostavljanja, uruĉivanja vozovoĊi (mašinovoĊi) i predaje putnih listova u
stanicama odreĊuje za svoje podruĉje ŢTO, a u zajedniĉkom saobraćaju ţeljezniĉke kompanije
sporazumno. Isto tako, ţeljezniĉke kompanije sprazumno odreĊuju naĉin predaje teretnice u spojnim i
usputnim stanicam za potrebe kolske sluţbe.
(9) Krajnja, spojna i prelazna stanica, stanica promjene putnog lista, kao i stanica odreĊena da preuzima
putne listove od vozova koji u spojnoj ili stanici promjene putnog lista ne staju, sakupljaju putne listove
za cijeli dan, odnosno za dreĊeni period vremena, zavode ih u spisak poslatih putnih listova i sa jednim
primjerkom spiska otpremaju nadleţnoj sluţbi koju je odredila ŢTO.
Ostale stanice, ako nemaju obrazac spiska poslatih putnih listova, a izuzetno treba da otpreme putni list
nadleţnoj sluţbi, otpremaju ga posebnim dopisom.
Nadleţna sluţba ŢTO zadrţava prvi dio putnog lista S-56 sa prilozima za svoje potrebe, a drugi dio
(odeljak VII) svih putnih listova sa svog podruĉja za protekli radni period dostavlja odreĊenom
elektronskom raĉunskom centru. Detaljne postupke u pogledu otpreme i prijema propratnih isprava,
odvajanja dijelova putnih listova, dorade pojedinih elemenata, korištenja pojedinih evidencija za dalju
kontrolu i obradu, preduzimanja potrebnih mjera i raspodjele obraĊenih pokazatelja, propisujue ŢTO.
(10) Pomoćni obrasci, ako su predviĊeni da se ispostaljaju s obzirom na vrstu voza i putnog lista koji se
vodi, moraju se priloţiti svakom putnom listu, a ispostaljaju se:
a) teretnice, u polaznoj odnosno prolaznoj stanici, prema odluci ŢTO moţe i u stanici promjene putnog
lista ili u spojnoj stanici, ukoliko voz ima bavljenje u takvoj stanici. U stanici promjene bruta teretnica se
dopunjuje;
b) izvještaj o sastavu i koĉenju voza, u stanici u kojoj se ispostavlja teretnica, kao i u svakoj stanici u
kojoj se izmeni sastav ili elementi koĉenja voza (SKM, PKM, p).
c) plan rada voza, u stanici u kojoj se sastavlja i otprema voz.
Vrijednosti koĉnih odnosa izraĉunavaju se prema odredbama Uputstva 233 i tako utvrĊene (raĉunske)
vrijednosti unose se u pomoćne obrasce, odnosno u odgovarajući odeljak putnog lista.
469
(11) Stanica koja ispostavlja pomoćne obrasce duţna ih je umnoţiti u dovoljnom broju primjeraka za
potrebe prilaganja putnim listovima koji se ispostavljaju u stanicama na putu do krajnje, spojne odnosno
prelazne stanice, kao i za potrebe usputnih i krajnje stanice.
U koliko primjeraka će se ispostavljati pomoćni obrasci u pojedinim sluĉajevima odreĊuje ŢTO za svoje
podruĉje, a u zajedniĉkom i meĊunarodnom saobraćaju ŢTO sporazumno sa ţeljezniĉkim kompanijama i
ţeljezniĉkim upravama.
U sluĉaju iz st. 2. t. 6. ovog ĉlana stanica koja ispostavlja putni list mora mu priloţiti odreĊeni broj
primjeraka pomoćnih obrazaca.
(12) Prilozi putnog lista ispostavljaju se u polaznoj, prelaznoj, spojnoj stanici i stanici promjene putnog
lista, kao i u svim stanicama na putu voza, a ruĉni biljeţnik vozovoĊe za TK pruge odnosno pruge sa
APB-om, i na otvorenoj pruzi.
Ispostavljeni prilozi putnog lista za voz, po prestanku vaţenja nareĊenja izdatog prilogom, a najkasnije
prilikom predaje putnog lista stanici, moraju se priloţiti putnom listu.
Zbog toga, prilozi na kojima su izdata nareĊenja ili saopštenja koja vaţe i za dio pruge poslije stanice u
kojoj se predaje putni list, moraju se ispostavljati u toliko primjeraka da se mogu koristiti i na tom dijelu
pruge i priloţiti drugom putnom listu.
U sluĉaju iz st. 2. t. 6. ovog ĉlana stanica koja ispostavlja putni list duţna je ispostavti i putnom listu
priloţiti priloge koji imaju znaĉaj naveden u st. 3. ove taĉke.
(13) Odredbe t. 8. ovog ĉlana propisane za putne listove vaţe i za pomoćne obrasce i priloge.
Kada se putni list uz put izgubi, vozovaĊa mora sastaviti novi putni list za još neproputovani dio pruge, sa
napomenom na prvoj strani da je putni list za proputovani dio pruge izgubljen. Isto vaţi i za priloge
putnog lista.
U novi putni list vozovoĊa mora, po mogućnosti, taĉno da upiše i one podatke koji su bili upisani u
izgubljenom putnom listu.
U prvoj stanici voz se mora zaustaviti da bi otpravnik vozova uveo u novi putni list sve podatke koji se
odnose na bezbjednost saobraćaja.
Ako izgubljene pismene objave i pismeni nalozi vaţe još i za neproputovani dio pruge, onda otpravnik
vozova mora ispostaviti nove.
Ako je putni list ili neki prilog postao neupotrebljiv, mora se zamjeniti novim. Neupotrebljivi putni list i
prilozi prilaţu se novom putnom listu.
Kod vozova bez vozovoĊe duţnosti propisane ovom taĉkom za vozovoĊu izvršava otpravnik vozova
stanice u kojoj se voz zaustavio, i to na osnovu usmenih i pismenih podataka mašinovoĊe.

A. OSNOVNI OBRASCI
I - Putni list S-56

Naĉin unošenja podataka u putni list

(14) Putni list S-56, pored zaglavlja, u koje se unose opšti podaci o vozu, podjeljen je na 7 odeljaka,i to na
prvoj strani odjeljak I - Pripreme u polaznoj stanici, odjeljak II - Izvršenje putovanja, na drugoj stani
odjeljak III - Vozno osoblje, odjeljak IV - Primjedbe, odjeljak V - Sastav motorne garniture, odjeljak VI -
Predaja propratnih isprava, na ĉetvrtoj strani odjeljak VII - Podaci o radu voza. Treća strana je prazna.
Unošenje podataka u putni list S-56 vrši se po odredbama taĉaka 15-29. ovog ĉlana ĉitko i jasno.
Radiranje i brisanje podataka je zabranjeno. Ispravke se vrše blagim precrtavanjem i unošenjem novih
podataka.

Zaglavlje
(15) U zaglavlju polazna i krajnja stanica voza (od - do) odnosno putnog lista unosi se prema dionici za
koju se vodi putni list u smislu odredbi t. 5. ovog ĉlana. Polazna stanica voza odnosno poĉetna stanica
dionice stavlja svoj ţig. Ako putni list za novu dionicu ispostavlja polazna stanica voza ili meĊustanica
koja nije i poĉetna stanica dionice, onda se ţig stavlja iznad zaglavlja, a poĉetna stanica dionice upisuje se
rukom.
Kao dan polaska uzima se dan koji odgovara stvarnom vremenu polaska iz polazne stanice, odnosno
stanice promjene putnog lista.
Ukoliko se jedan putni list vodi za više vozova, podaci zaglavlja iz st. 1. i 2. ove taĉke pišu se ispod ili
iznad ranije upisanih podataka.

470
Pripreme u polaznoj stanici - odjeljak I
(16) Kada je voz propisno sastavljen, u tehniĉkom pogledu ispravan, garnitura ĉista i osvjetljena, kola
zagrijana i snabdjevena vodom i rezultat potpune probe koĉnica pozitivan, pregledaĉ kola (pregledni
radnik) potpisuje već odštampani tekst o izvršenoj probi koĉnica i ispravnoj pripremi voza.
Uz to upisuje naziv stanice i vrijeme (ĉas i minut) izvršenog pregleda, odnosno proba koĉnica (u stanici
...... u ......ĉ ..... min).
Pod ispravnom pripremom voza podrazumjeva se tehniĉka ispravnost kola, sposobnost kola za odreĊeni
reţim prevoza i saobraćaja, pravilno uvrštavanje i kvaĉenje vozila, naĉin tovarenja i obezbjeĊenja robe od
pomjeranja, gubljenja i sl., kao i sve druge mjere koje garantuju bezbjedan i ekonomiĉan prevoz u smislu
odredbi saobraćajnih propsa, Uputstva 162, Uputstva 233, Uputstva 253 i drugih organizaciono-tehniĉkih
propisa.
Ukoliko neki od navedenih uslova iz stava 1. ove taĉke nije ispunjen, o tome se stavlja primjedba kao:
kola ........ nisu snabdjevena vodom, koĉnica kola ......... iskljuĉena, i sl.
Za kola i tovar koji ugroţava bezbjednost saobraćaja ne upisuje se primjedba već se kola iskljuĉuju iz
saobraćaja.
VozovoĊa odnosno popisni vozovoĊa takoĊe svojim potpisom potvrĊuje da je voz propisano sastavljen i
opremljen signalima, uredno pripremljen i da je izvršena potpuna proba koĉnica.
Ukoliko kod voza odnosno u stanici nema vozovoĊe odnosno popisnog vozovoĊe, a putni list u odjeljku I
umjesto vozovoĊe potpisuje mašinovoĊa, u smislu odredbi taĉke 25.ovog ĉlana, otpravnik vozova svojim
potpisom potvrĊuje i da je voz propisno sastavljen, opremljen završnim signalom i ispravno pripremljen
za otpremu.
Otpravnik vozova ne smije da otpremi voz ako se nije uvjerio da su vozovoĊa i pregledni radnik upisali
izvršenje svojih poslova, što potvrĊuje svojim potpisom, odnosno posebno to provjerava pri indirektnoj
otpremi voza odnosno direktnoj otpremi voza telefonom ili svjetlosnim polaznim sigalom (taĉ. 5. ĉl. 22.
ovog uputstva). Izvještaj o izvršenoj probi koĉnica kod indirektnog otpravljanja voza vaţi kao potvrda o
urednoj pripremi voza po odredbama ove taĉke.
Kod probe koĉnica i otpreme voza po odredbama taĉke 5. i 6. ĉlana 22 ovog uputstva, na mjesto potpisa
otpravnika vozova stavlja se «Fonogram br .......», i to broj fonograma iz biljeţnika skretniĉara odnosno
vozovoĊe, odnosno «U prilogu TK-21». Ovakav izvještaj i upisivanje ujedno znaĉi da je voz propisno
sastavljen i opremljen i da su mašinovoĊi uruĉeni potrebi pismeni izvještaji (S-66, TK-21 i dr.).
MašinovoĊa ne smije otpoĉeti voţnju voza ako se nije uvjerio da je pregledni radnik, u sluĉajevima kada
je Uputsvom 233 propisano vršenje proba koĉnica, izvršio i potpisao izvršenje probe automatskih koĉnica
za odnosni voz u putnom listu.

Izvršenje putovanja - odjeljak II

(17) Pri vrhu ovog odjeljka po horizontalnoj liniji upisuju se uvedeni vanredni vozovi sa kojima će se
dotiĉni voz ukrstiti, i to samo na onim prugama gdje se vozno osoblje obavještava o promjenama u
saobraćaju i o promjenama ukrštavanja.
Podaci o izvršenom putovanju unose se hronološkim redom kako se ostvaruju u pogledu mjesta
zaustavljanja voza, vremena dolaska, bavljenja, polaska , koĉenog bruta, obavještenja, zakašnjenja,
sastajanja i drugo.
U kolonu 1 uvijek se unosi naziv polazne stanice (sluţbenog mjesta) odnosno kilometarski poloţaj na
otvorenoj pruzi, bez obzira da li voz saobraća na vrijeme ili ne. Ostale stanice (sluţbena mjesta) unose se
samo ako voz skrati ili produţi vrijeme voţnje, ako se nepredviĊeno zadrţi u stanici ili na otvorenoj pruzi,
ili ako se zadrţava duţe ili kraće od vremena predviĊenog redom voţnje, kao i kad u putni list treba da se
unesu podaci o primljenim nalozima, sastajanju i drugim elementima koji su od uticaja na kretanje voza.
U kolonu 1 unose se i podaci o izuzetnom zaustavljanju na otvorenoj pruzi ili zadrţavanju pred nekim od
glavnih signala (ulazni, zaštitni, prostorni). Kod zaustavljanja na otvorenoj pruzi unosi se kilometarski
poloţaj, pred prostornim signalom broj signala, a pred ulaznim ili zaštitnim signalom naziv signala i
sluţbenog mjesta kome signal pripada.
U kolone 2 - 4 unosi se stvarno vrijeme dolaska, bavljenja i polaska odnosno prolaska u sluţbenim
mjestima iz st. 4. i 5. ove taĉke. Upisivanje ovih podataka je obavezno u spojnim stanicama i stanicama
promjene putnog lista, kao i u drugim stanicama koje odredi ŢTO.
Vrijeme dolaska i bavljenja (kolone 2 i 3) ne unosi se kod polazne stanice i kod stanice koju voz prolazi
bez zadrţavanja.
U kolone 5 i 6 unose se podaci o potrebnoj i stvarnoj koĉnoj masi (PKM i SKM) u polaznoj stanici i u
stanicama gdje se sastav odnosno masa voza mjenja. Ovi podaci prenose se u putni list za novu relaciju

471
još u polaznoj stanici, ili najkasnije u stanici promjene putnog lista, ako se novi putni list ispostavlja u
spojnoj stanici.
U kolonu 7 unose se u polaznoj stanici podaci o temperaturi, kao i podaci o vremenskim prilikama koje su
nepovoljne za saobraćaj (kiša, rosa, magla, snijeg, vijavica, jak vjetar, oluja, bura). Ako u toku putvanja
doĊe do nagle promjene temperature i vremenskih prilika koji su od uticaja na dalje kretanje voza, onda
se ovi podaci unose i u usputnim stanicama.
U kolonu 7 unose se primljeni nalozi po rimskim i rednim brojevima (I, II) , prilozi opštem nalogu A i B,
i pismena obajava (O).
U kolonu 7 unose se, dalje, podaci koji su od uticaja na kretanje voza u sluţbenim mjestima i na otvorenoj
pruzi (produţena voţnja i bavljenje, otprema voza prije vremena, bavljenja na otvorenoj pruzi i ispred
signala i dr. ). Ukoliko treba da se unese razlog za produţenu voţnju i produţeno bavljenje, prvo se unosi
razlog za produţenmu voţnju, Ako je bilo više razloga, onda se hronološkim redom unosi svaki, uz
naznaĉenje vremena do koga je trajao. Posljednji razlog unosi se bez vremenske naznake. Pri upisivanju
podataka o odstupanjima od reda voţnje mogu se koristiti sljedeće skraćenice:
Prijevremena otprema voza ----------------------------------------------------------pv
Duţa voţnja ----------------------------------------------------------------------------dv
Lagana voţnja --------------------------------------------------------------------------lv
Ĉeka na ukrštavanje sa vozom -------------------------------------------------------Hv......
Ĉeka na preticanje sa vozom ---------------------------------------------------------v......
Dodavanje kola -------------------------------------------------------------------------+ 10
Ostavljanje kola ------------------------------------------------------------------------ -10
Utovar (komada/kilograma) ----------------------------------------------------------ut 10/300
Istovar (komada/kilograma) ----------------------------------------------------------ist 10/300
Manipulacija lokomotive -------------------------------------------------------------m lok
Ĉeka na vozno osoblje ----------------------------------------------------------------ĉeka os
Ĉeka -------------------------------------------------------------------------------------MV
Ĉeka -------------------------------------------------------------------------------------VV
Ĉeka na vezu prikljuĉnog voza ------------------------------------------------------veza ......
Ĉeka odjavu ----------------------------------------------------------------------------odj .....
Podatke u kolonu 7 u polaznim stanicama uvijek unosi otpravnik vozova. Ukoliko se voz otprema
indirektno, ili se pri otpremi voza otpravnik vozova ne nalazi kod vuĉnog vozila, dopunu podataka vrši
vozovoĊa odnosno mašinovoĊa.
U usputnim stanicama, kod vozova samo sa mašinovoĊom na vuĉnom vozilu, koji vodi putni list,
upisivanje podataka vrši otpravnik vozova. Ako voz prati vozovoĊa, koji vodi putni list, on vrši
upisivanje prema usmenom obavještenju otpravnika vozova, ili indirektno putem telefona, interfona,
vozopratnog ili staniĉnog osoblja, odnosno prema liĉnom saznanju. Na isti naĉin upisivanje vrši i
mašinovoĊa ukoliko otpravnik vozova iz saobraćajnih razloga nije u mogućnosti liĉno da upiše podatke,
ili se voz otprema indirektno.
Unošenje podtaka u kolonu 7 ne sme da bude uzrok zakašnjenja voza. Eventualne nepravilnosti
raspravljaju se kasnije pismenim putem.
Unijete podatke ovjerava otpravnik vozova svojim potpisom samo ako ih je on liĉno upisao. Za uredno
unošenje ostalih podataka odgovoran je vozovoĊa odnosno mašinovoĊa, što u cijelini potvrĊuje svojim
potpisom u odeljku VI. Pojedinaĉno unijete podatke ne potpisuje vozovoĊa odnosno mašinovoĊa, sem u
stanicama promjene osoblja, ukoliko se putni list ne mjenja.
Po potrebi odeljak 2 se moţe štampati i na posebnom listu kao S-56a, koji ĉini deo putnog lista, a
upotrebljava se po potrebi, o ĉemu odluĉuje i naĉin primjene propisuje ŢTO.

Vozno osoblje - odjeljak III

(18) U kolone 1 i 2 unose se polazna i krajnja stanica pruge, ili više pruga, na kojoj je vozno osoblje
vršilo duţnost, bez obzira na promjene putnog lista u putu.
U kolone 3, 4 i 5 upisuje se serija i broj vuĉnog vozila i naĉin njegove upotrebe (voz, zapr, pot). Kod
motornih vozova upisuje se broj motornih i upravljaĉkih kola, a u kolonu 5 mjesto posjedanja (ĉelo, kraj).
Za vozopratno osoblje kolone 3, 4 i 5 koriste se za upisivanje brojeva kola koja posjedaju vozni
manevristi, odnosno brojeva krajnjih kola koja su pod nadzorom konduktera.
U kolonu 6 upisuje se prezime i ime mašinovoĊe i pomoćnika mašinovoĊe,odnosno vozopratilaca.
U kolonu 7 se unose podaci o radnom mjestu (duţnosti) voznog osoblja. Pri tom se koriste sljedeće
skraćenice: MV (mašinovoĊa), pom. (pomoćnik mašinovoĊe), VV (vozovoĊa), Kdk (kondukter), Vzm
(vozni manevrista), man. (manipulant) i Dl. (drugo lice).
472
U kolonu 8 se upisuje domicilna jedinica lokomotivskog osoblja, bez obzira kojoj jedinici pripada vuĉno
vozilo, odnosno domicilna stanica vozopratnog osoblja.

Primjedbe - odjeljak IV
(19) Ovaj odjeljak se koristi za unošenje opštih podataka. Svaku primjedbu potpisuje radnik koji je unio
primjedbu. Ukoliko je potrebno, kod svih vozova, sem motornih, u iste svrhe se moţe koristiti i odjeljak
5. Unose se uglavnom sljedeće primjebe:
a) priloţeni broj teretnica i obrazaca S-66;
b) izvršena skraćena proba koĉnica;
c) šire objašnjenje o uzrocima odstupanja od reda voţnje koje nije moglo da se navede u koloni 7
odjeljka II;
d) vanredni dogaĊaj koji se desio kod voza sa naznaĉenjem mjesta i vremena;
e) izvršeni pregled vazdušnih i ruĉnih posjednutih koĉnica kada je voz prošao pored signala u poloţaju
zabranjene voţnje, ili sluţbeno mjesto u kome je trebao da stane;
f) vaţnija nareĊenja i saopštenja voznom osoblju;
g) svrha saobraćaja sluţbenog voza;
h) primjedba da vuĉno vozilo nema brzinomjer, ili je ovaj u kvaru;
i) reţi putovanja voznog osoblja, kao i putovanja ostalih lica vozovima kojima se redovno ne prevoze
putnici, i njihov smještaj u vozu;
j) smanjenje ili povećanje redovnog opterećenja vuĉnog vozila;
k) defekt vuĉnog vozila;
l) gubitak putnog lista i priloga, kao i ispostavljanje novog putnog lista;
m) pravdanje produţenog bavljenja zbog poštanske manipulacije, uz prilog potvrde sa ţigom
ambulantne pošte, i drugo.
Odjeljci IV i V smeju se koristiti samo za unošenje podataka iz st. 1.ove taĉke i sliĉnih kraćih primjedbi.
Za druge potrebe putnom listu prilaţe se odgovarajući izvještaj (S-67 i sliĉno).
Nepravilnosti kao što su: neosvjetljeni signali, nezatvoreni branici, kvar na automatskim svjetlosnim
signalima putnog prelaza, izuzetan ulazak voza u skretanje i drugo, o ĉemu je vozno osoblje trebalo
obavjestiti pa je to propušteno da se uĉini, vozovoĊa prijavljuje na obrascu S-67 šefu svoje domicilne
stanice, a kod vozova bez vozovoĊe mašinovoĊa na obrascu EV-38 na osnovu odredbi Uputstva 236.
Kvarovi i nedostaci na kolima koji su utvrĊeni u stanicama gdje nema tehniĉko-kolskog organa ne
ubieljeţavaju se u primjedbu putnog lista, već se o tome upisuje potrebna primjedba u spisak predaje K-
93 na oba primjerka koji ovjerava otpravnik vozova. Isto vaţi i za gubitke i nedostatke pokretnog kolskog
pribora. Jedan primjerak spiska predaje prilaţe se putnom listu.

Sastav motorne garniture - odjeljak V

(20) Odjeljak V sluţi umjesto teretnice za popis motornih garnitura.
ŢTO moţe odrediti da se ovaj odjeljak korsti i za popis lokalnih putniĉkih vozova koji imaju manji broj
putniĉkih kola klasiĉnog tipa.
U kolone 1 i 2 unose se polazna i krajnja stanica voza, odnosno kola, ukoliko izuzetno doĊe do izdvajanja
kola na usputnoj stanici.
Ostale kolone popunjavaju se prema natpisima u zaglavlju odjeljka.
Stvarne koĉne mase motornih kola, prikolica i kola unose se sa strane pored kolone 7, a ako se voz
posebno popisuje (kolski upisnik i sl.), ukupna koĉna masa unosi se direktno u kolone 5 i 6 odeljka II.
Kod ostalih vozova ovaj odjeljak se moţe koristiti za upisivanje primjedbi po odredbama t. 19 ovog
ĉlana.

Predaja propratnih isprava - odjeljak VI

(21) Ovaj odjeljak sluţi za zakljuĉivanje putnog lista u krajnjoj stanici voza odnosno dionice za koju se
vodi putni list.
VozovoĊa odnosno mašinovoĊa pre predaje putnog lista sreĊuje priloge po vrsti i njihov ukupan broj
upisuje na za to odreĊeno mjesto.
Otpravnik vozova, kao primalac putnog lista, proverava uredno voĊenje izvršenog putovanja i urednu
predaju propratnih isprava, potpisuje putni list i stavlja ţig stanice.

Podaci o radu voza - odjeljak VII

(22) Ovaj odjeljak sluţi za evidentiranje podataka o ostvarenom radu voza i kola, na osnovu kojih se vrši
dalja obrada pokazatelja u elektronskom raĉunarskom centru ŢTO.
473
Polazna i krajnja stanica dijela pruge popunjava se na isti naĉin kao u zaglavlju na prvoj strani putnog
lista. Podatak o prevoznom putu unosi se uvijek kada je to potrebno: ako na relaciji putovanja voza ima
dva ili više prevoznih puteva, kod kruţnih vozova ako voz saobraća pomoćnim prevoznim putem i dr.
Broj voza (polja 1-5) se unosi na osnovu podataka iz knjiţice reda voţnje kao i na prvoj strani. Kao dan i
mjesec saobraćaja voza upisuje se stvarni datum (polja 8 – 11) u momentu polaska voza, odnosno
prelaska na novi dio pruge.
U kolonu «Stanica promjene bruta» upisuje se rijeĉima polazna stanica voza odnsono poĉetna stanica
dijela pruge za koji se vodi novi putni list. Ukoliko na tom dijelu pruge u nekoj stanici doĊe do promjene
bruta, ta se stanica upisuje kao stanica promjene bruta. Krajnja stanica se uvijek upisuje.
Podaci o šifriranom obiljeţavanju stanica (kolone 14-21) i drugih elemenata unose se po posebnom
uputstvu i pregledu koje donosi ŢTO. Šifrovani podaci stanica mogu se objavljivati u knjiţici reda voţnje.
U kolone 22-61 upisuju se podaci o kolima, njihovoj vrsti, koliĉini, osovinama, sopstvenoj masi i masi
tovara, i to u polaznoj stnici i stanicama promjene bruta, dok se u krajnjoj stanici ovi podaci ne upisuju.
Svi ovi podaci se uzimaju iz teretnice i sistematizuju na sljedeći naĉin:
a) Kao putniĉka kola (kolone 22-31) smatraju se:
 putniĉka kola oba razreda kada su u sluţbi;
 specijalna putniĉaka kola (kola za spavanje, kola sa leţajima, kola za prevoz ranjenika i bolesnika,
salonska kola) kada se u njima prevoze putnici;
 motorna kola i motorne garniture u sluţbi.
b) Kao tovarena teretna kola (kolone 32-43) smatraju se:
 tovarena teretna kola svih serija, sopstvena i strana;
 zakupljena kola radnog parka ŢTO;
 privatna kola, sem kad se predaju na prevoz kao pošiljke na sopstvenim toĉkovima.
c) Kao prazna teretna kola (kolone 44-51) smatraju se:
 prazna kola svih serija, sopstvena i strana, koja se upućuju kao dirigovana kola u cilju utovara;
 prazna strana kola koja se upućuju za domovinu.
d) Kao ostala kola i vozila (kolone 52-61) smatraju se :
 sluţbena i prtljaţna kola;
 poštanska kola u sluţbi i van sluţbe;
 kola za ruĉavanje u sluţbi;
 sva putniĉka kola kad ne sluţe za prevoz putnika (obiĉna i specijalna);
 zakupljena kola neradnog parka (pokretne izloţbe, kino- kola, biblioteke, razna mjerna i ispitna kola
i sl.);
 kola za opravku;
 kola za dezinfekciju i dezinsekciju;
 pokretne radionice i sva ostala kola preureĊena za potrebe radnika i terenskih radova;
 motorna kola i motorni vozovi van sluţbe;
 privatna kola koja se predaju na prevoz kao pošiljke na sopstvenim toĉkovima;
 neradne lokomotive;
 parni kotlovi;
 dizalice;
 snjeţna grtala i ralice;
 ostala specijalna vozila na sopstvenim toĉkovima.
Kolone 62-69 ispunjavaju se samo u polaznoj i krajnjoj stanici voza, odnosno u prvoj i posljednjoj stanici
dijela pruge za koji se vodi putni list.
Polja 6 i 7 kolone 12, 13 i 70-78 su rezervisani za unošenje posebnih podataka (prevozni put, kontrolni
brojevi, pripadnost vuĉe, zakašnjenja, ostvarena bavljenja i dr.) prema uputstvu ŢTO.

Podaci koje u putni list unosi staniĉno, vozno i osoblje tehniĉke kolske sluţbe
(23) Podaci koje unosi otpravnik vozova
a) u polaznoj stanici:
 stavlja u zaglavlje prve i ĉetvrte strane ţig stanice; ako polazna stanica voza ili neka druga stanica
ispostavlja putni list umjesto stanice odakle se vodi novi putni list, onda se ţig stavlja iznad zaglavlja, a
poĉetna stanica se upisuje rukom; poĉetna stanica nove dionice u smislu ispostavljanja putnog lista smatra
se polaznom stanicom;

474
 ovjerava u odjeljku I da su vozovoĊa i pregledni radnik potpisali primjedbu o pripremi voza i
potpunoj probi koĉnica;
 u zaglavlju odeljka II, na prugama gdje se vozno osoblje obavještava o promenama u saobraćaju i
promjenama ukrštavanja upisuje sve uvedene vanredne vozove sa kojima se odnsoni voz ukrštava;
 unosi podatke u kolone 4 i 7 odeljka II u smislu odredbi t. 17. vog ĉalana; kod vozova bez vozovoĊe
(popisnog vozovoĊe) popunjava i kolone 5 i 6;
 kada nema drugog preglednog radnika, u odeljku IV upisuje primjedbu o izvršenoj skraćenoj probi
koĉnica; potpisuje primjedbu koju je upisao i potpisao drugi pregledni radnik;
 ispunjava odgovarajuće kolone odjeljka V za motorne vozove i kraće klasiĉne garniture ako nema
vozovoĊe (popisnog vozovoĊe) i potrebne podatke prenosi u odgovarajuće kolone odjeljka VII.
b) U meĊustanicama:
 unosi podatke u odjeljak II za svoju stanicu u smislu odredbi t. 17. ovog ĉlana; spojne stanice unose
obavezno podatke o PKM i SKM, kao i podatke u kolonu 2 i 4 novog putnog lista;
 u odjeljak III unosi promjene kod vozopratnog osoblja, kada takav sluĉaj nastupi u stanici, a kod
voza nema vozovoĊe;
 u odjeljak IV unosi primjedbu o izvršenoj skraćenoj probi koĉnica kod vozova bez vozovoĊe;
 u odjeljak VII upisuje promjenu podataka ukoliko doĊe do promjene sastava voza kod vozova bez
vozovoĊe.
c) U krajnjoj stanici:
 sravnjuje vrijeme dolaska iz odjeljka II putnog lista sa vremenom unijetim u saobraćajni dnevnik,
eventualnu razliku upisuje iznad podataka koje je uneo vozovoĊa odnosno mašinovoĊa, a zatim stvarno
vrijeme dolaska upisuje u kolone 66-69 odeljka VII putnog lista;
 u kolonu 7 odeljka II unosi ukrštavanja za vlastitu stanicu ukoliko se na toj pruzi vrši obavještavanje
o promjenama u saobraćaju i promjenama ukrštavanja;
 pravda zadrţavanje pred ulaznim signalom, na ulaznom podruĉju stanice, ili po dispoziciji u
prethodnoj stanici;
 u odjeljku VI potvrĊuje prijem putnog lista, pomoćnih obrazaca i priloga.
(24) Podaci koje unosi vozovoĊa (popisni vozovoĊa)
a) U polaznoj stanici:
 po završenom popisu voza priprema putni list za odreĊeni broj dionica, ako je predivĊeno da to ĉini
polazna stanica voza, i unosi odreĊene podatke u zaglavlje;
 u odeljku I potpisuje potvrdu o urednom sastavu voza i opremljenosti voza signalnim sredstvima,
kao i o izvršenju potpune probe koĉnica;
 popunjava kolone 5 i 6 odeljka II, vrši korekciju u koloni 7 ukoliko doĊe do odstupanja, a otpravnik
vozova nije u mogućnosti da to uĉini;
 u odjeljak III unosi podatke o voznom osoblju i voznim sredstvima;
 u odjeljak IV unosi primjedbu o izvršenoj skraćenoj probi koĉnica kada se takav sluĉaj pojavi, kao i
podatke o priloţenom broju teretnica i obrazaca S-66;
 kod motornih vozova i kraćih klasiĉnih garnitura unosi u odjeljak V popis garniture (umjesto
teretnice);
 popunjava zaglavlje odjeljka VII i sva polja na osnovu odredbi taĉ. 22. ovog ĉlana i posebnog
uputstva ŢTO.
b) Za vrijeme voţnje i bavljenja u meĊustanicama:
 unosi podatke u sve kolone odjeljka II po odredbama taĉ. 17. ovog ĉlana kad doĊe do odstupanja od
reda voţnje, a za spojne stanice i stanice koje odredi ŢTO uvek; izuzetno unosi i podatke o temperaturi
ako je to od uticaja na kretanje voza;
 u odjeljak III unosi promjene kod voznog osoblja i vuĉnih vozila, kad takav sluĉaj nastupi;
 upisuje izvršenje skrećene probe koĉnica u odjeljak IV;
 upisuje fonogram o dozvoli ulaska u stanicu kada je glavni signal u kvaru (odjeljak IV) ako je
ovakvo evidentiranje predviĊeno u putnom listu;
 unosi podatke u kolone odjeljka VII ukoliko u putu doĊe do promjene sastava voza.
c) U krajnjoj stanici:
 unosi podatke o dolasku u kolonu 2 odjeljka II;
 upisuje krajnju stanicu u prvu kolonu odjeljka VII (bez podataka o kolima), i podatke u kolone 66-
69;

475
 vrši pregled i provjerava unošenje svih podataka u putni list, sreĊuje pomoćne obrasce i priloge i
potpisuje urednu predaju putnog lista u odjeljku VI.
(25) Podaci koje unosi mašinovoĊa kod vozova bez vozovoĊe
a) U polaznoj stanici:
 u odjeljku I potpisuje izvršenje potpune probe koĉnica (kao vozovoĊa) ukoliko ne postoji popisni
vozovoĊa;
 unosi podatke o vremenu polaska voza u kolonu 4 odjeljka II, kao i u kolonu 62-65 odjeljka VII
putnog lista, kada se voz otprema indirektno, ili kada otpravnik vozova nije u mogućnosti da to uĉini iz
saobraćajnih razloga prilikom direktne otpreme voza;
 unosi pravdanje u kolonu 7 odjeljka II ako se odstupi od vremena polaska pri otpremi voza na
osnovu saopštenja od strane izlaznog skretniĉara ili drugog staniĉnog radnika, ako je otpravnik vozova u
nemogućnosti da to uĉini.
 unosi podatke u odjeljak III o voznom osoblju i vuĉnim vozilim u stanici bez vozovoĊe odnosno
popisnog vozovoĊe.
b) Za vrijeme voţnje i bavljenja u meĊustanicama:
 unosi podatke u kolone 1, 2, 3, 4, i 7 odjeljka II u sluĉajevima odstupanja od reda voţnje, a u kolone
2 i 4 uvek u spojnim stanicama i u stanicama koje odredi ŢTO.
 unosi podatke o izuzetnom stajanju na otvorenoj pruzi ili pred nekim od glavnih signala;
 izuzetno unosi i podatke o temperaturi u kolunu 7 ukoliko smatra da to ima uticaja za kretanje voza;
 unosi pravdanje u kolonu 7 ako se odstupi od vremena polaska pri otpremi voza na osnovu
saopštenja od strane izlaznog skretniĉara ili drugog staniĉnog radnika, ako je otpravnik vozova u
nemogućnosti da to uĉini;
 u odjeljak III unosi promjene kod lokomotivskog osoblja i vuĉnih vozila, kada takav sluĉaj nastupi u
meĊustanici, a kod voza nema vozovoĊe;
 u odeljku IV potpisuje izvršenje skraćene probe koĉnica.
c) U krajnjoj stanici:
 unosi podatke o dolasku voza u kolonu 2 odjeljka II;
 sreĊuje priloge putnog lista i potpisuje urednu predaju u odjeljku 6.
(26) Podaci koje unosi pregledaĉ kola
a) U polaznoj stanici voza:
 u odjeljku I potpisuje primjedbu o izvršenoj potpunoj probi koĉnica, a potpisom potvrĊuje i tehniĉku
ispravnost i opremljenost voza; tehniĉka ispravnost voza obuhvata i ispravno stanje odbojnika na
posljednjim kolima;
 upisuje primjedbu o eventualnoj neispravnosti ili iskljuĉenju pojedinih koĉnica, (vazdušnih i ruĉnih);
 u odjeljak IV upisuje primjedbu o izvršenoj skraćenoj probi koĉnica, kada je to potrebno.
b) U usputnoj stanici upisuje primjedbu o izvršenoj skraćenoj probi koĉnica, ukoliko u takvoj stanici
postoji tehniĉka kolska sluţba.
U stanicama gdje nema pregledaĉa kola poslove pregledaĉa kola iz odredbi ove taĉke obavljaju ostali
pregledni radnici predviĊeni odredbama Up. 233.
(27) ŢTO moţe odrediti da podatke pod c) t. 23. i 25. ovog ĉlana moţe unositi u putni list, odnosno
primati, pregledati i zakljuĉivati putni list i drugi osposobljeni radnik (ţurnalista), kao i da doradu putnog
lista moţe vršiti odgovarajuća sluţba ŢTO prema sopstvenim potrebama.
(28) Pomoćnik mašinovoĊe ili vozopratilac, kao pregledni radnik, potpisuje izvršenu potpunu probu
koĉnica, odnosno upisuje skrećenu probu koĉnica, u sluĉaju iz st. 4. i 5. t. 5. ovog ĉlana, kod vozova bez
vozovoĊe i u stanicama gdje nema pregledaĉa kola odnosno popisnog vozovoĊe. Kod potpune probe
koĉnica otpravnik vozova popisuje i postavlja mjenjaĉe u odgovarajući poloţaj. Mjenjaĉ moţe postaviti i
drugi radnik na osnovu pismenog nareĊenja otpravnika vozova (raspored manevre).
(29) Otpravnik vozova unosi podatke u putni list kod voza ili u prostriji otpravnika vozova. U kojim
stanicama se putni list nosi u prostoriju otpravnika vozova radi unošenja podataka, odreĊuje ŢTO.
Pregled stanica u kojim se putni list nosi u prostoriju otpravnika vozova, kao i podatke o tome ko
posreduje u uruĉivanju i predaji putnog lista, po odredbama st. 4. t. 8. ovog ĉlana, objavljuje se u knjiţici
reda voţnje po Uputstvu 49.

II - Putni list S-57

(30) Putni list S-57 sluţi samo za praćenje izvršenja reda voţnje i bezbjednosti saobraćaja voza i vodi se
za cijelu relaciju putovanja voza.

476
Prva strana putnog lista sadrţi zaglavlje i odjeljke za evidenciju osoblja i upisivanje primjedaba.
Druga strana putnog lista ima predviĊen prostor za evidenciju izvršenja putovanja i za predaju propratnih
isprava u krajnjoj stanici.
(31) U zaglavlje se upisuju stanice, kao polazna i krajnja stanica voza, za cijelu relaciju putovanja. Kao
dan i mjesec upisuje se stvarni datum polaska voza.
Odjeljak I se popunjava prema oznaĉenim kolonama. Kod vozova (praznih motornih garnitura) u kolonu
1 se upisuju rijeĉi: «Vidi primjedbu».
(32) U odjeljak II - Primjedbe, upisuje se:
a) kod praznih motornih garnitura i motornih kola ili drezina kojima su dodata teretna kola mašinovoĊa
odnosno vozaĉ motornog pruţnog vozila potpisuje primjedbu da je proba koĉnica izvršena i da su koĉnice
ispravne;
b) dodavanje potrkaĉa vuĉnom vozilu odnosno kola motornom pruţnom vozilu, broj osovina, masa,
PKM i SKM za kola odnosno cijeli sastav;
c) svrha saobraćaja voza;
d) šire objašnjenje o uzrocima odstupanja od reda voţnje;
e) reţi-putovanje vozopratnog osoblja i drugih sluţbenih lica;
f) popis vozila prazne motorne garniture odnosno dodatnih kola (st. 2. t. 31. ovog ĉlana).
(33) Zaglavlje odjeljka III popunjava se samo na prugama na koji se vozno osoblje obavještava o
promjenama u saobraćaju vozova i promjenama ukrštavanja vozova, i to upisivanjem samo uvedenih
suprotnih vanrednih vozova.
Kolone odjeljka III popunjavajuse prema odredbama t. 17. ovog ĉlana koje se odnose na upisivanje
sluţbenog mjesta, dolaska i polaska, pismenih obavještenja, uzroka bavljenja i drugo.

B. POMOĆNI OBRASCI
I-Teretnica
(34) Teretnica je pomoćni obrazac putnog lista iz koga se vidi sastav i masa voza. Teretnica se vodi za
vozove za koje se upotrebljava putni list S-56.
Za garniture šinobusa i motorne vozove ne vodi se teretnica, već se brojevi kola i njihova masa upisuje na
drugoj strani putnog lista.
(35) Teretnicu sastavlja u polaznoj stanici vozovoĊa odnosno popisni vozovoĊa, i to popisivanjem
sastavljenog voza od završnih kola prema ĉelu voza. ŢTO moţe odrediti da teretnicu za sabirni voz
sastavlja vozovoĊa koji prati voz iako u polaznoj stanici postoji popisni voovoĊa. ŢTO takoĊe moţe
odrediti da u pojedinim stanicama duţnost popisnog vozovoĊe vrši otpravnik vozova ukoliko mu to ostali
poslovi dozvoljavaju. Ovo se unosi u Poslovni red stanice.
(36) Teretnice su podešene za rad rukom, pisaćom mašinom, raĉunarom, kao i za umnoţavanje kopirnim
aparatima. Upotrebljavaju se sljedeće teretnice:
a) S-59, teretnica za vozove u unutrašnjem saobraćaju,
b) S-60, teretnica za vozove s prevozom putnika u meĊunarodnom saobraćaju. Zbog promjena na koje
utiĉu bilateralni dogovori sa stranim ţeljezniĉkim upravama, oblik i naĉin upotrebe ove teretnice propisan
je posebnim uputstvom.
c) za posebne prevoze, specijalna vozila i pošiljke specifiĉnog karaktera moţe se upotrebljavati
teretnica prilagoĊenog oblika, ĉiji se elementi odreĊuju uputstvom ili nareĊenjem za takve prevoze
odnosno pošiljke.
(37) Kod lokalnih vozova na kratkim relacijama, gdje se sastav voza ne mjenja i gdje se vodi jedan putni
list, dovoljno je sastaviti teretnicu samo za prvi voz, a ostale vozove u teretnici upisivati u razlomku,
ukoliko ŢTO ne odredi da se za popisivanje ovakvih vozova koristi odjeljak V putnog lista (t. 20. ovog
ĉlana).

Unošenje podataka u teretnicu

(38) Teretnica (S-59) se popunjava na sljedeći naĉin:
1) Zaglavlje teretnice se popunjava na sliĉan naĉin kao i putni list:
a) naziv ŢTO u skraćenom obliku sa tri slova,
b) stanica u kojoj je voz popisan, ako to nije u isto vrijeme i polazna stanica voza, kada se putni list
vodi za pojedine relacije putovanja (t. 5. i 15. ovog ĉlana),
c) redni broj lista ako se za voz upotrebi više teretnica (duţi voz, sabirni voz itd.),
d) broj voza popunjavanjem odreĊenih polja s desna u levo i relacija putovanja,
e) datum saobraćaja voza, i
f) vrijeme odlaska odnosno dolaska voza u stanicu.
477
2) Ostali podaci unose se u kolone 1-18 na sljedeći naĉin:
a) Kolona 1 (kola su uvrštena u stanici). Ovdje vozovoĊa unosi naziv polazne stanice gdje prima voz,
što je najĉešće rasporedna (ranţirna) stanica. Kod kola uzetih u usputnoj stanic, unosi se naziv te stanice.
b) Kolona 2 (kola su otkvaĉena u stanici). Ova kolona se ne popunjava prilikom upisivanja kola u
teretnicu nego kad se kola otkvaĉe od voza. U ovu kolonu upisuje se naziv stanice gdje su kola otkvaĉena,
i to kod sabirnih vozova redovno pri ostavljanju kola bilo u uputnoj stanici kola ili u odvojnoj stanici, a
kod direktnih teretnih i sabirnih vozova izuzetno ako se kola moraju iskljuĉiti iz voza. U ostalim
sluĉajevima kolona 2 se ne popunjava.
c) Kolone 3, 4, 5 i 6 (broj kola). Upisuju se sve cifre broja kola koje oznaĉavju reţim razmjene,
sopstvenost kola, inventarski broj i kontrolni broj kola. Kolone su izdvojene debljim linijama.
d) Kolona 7 (serija kola). U ovu kolonu upisuje se serija i podserija kola i to serija kola velikim
slovima, a podserija malim slovima latinice. Od podserija upisuju se samo podserije sljedećih
karakteristika:
 b, oznaka za kola velike zapremine,
 k, oznakaza kola nosivosti ispod 20 tona, i
 z, oznaka za ruĉnu ili pritvrdnu koĉnicu, (kod kola sa pritvrdnom koĉnicom koĉna teţina je
uokvirena crvenom bojom).
e) Kolona 8 (osovine). Unosi se stvarni broj osovina kola.
f) Kolona 9 (duţina kola). Unosi se duţina kola u metrima i desetinama metara premaUputstvu 52.
g) Kolona 10 (tara kola). Tara kola uzima se sa natpisa na poduţnoj strani kola i pri unošenju u
teretnicu pokazuje se u cijelim tonama i desetinama tona sa zaokruţivanjem mase preko 0,05 tona na
sljedeću desetinu tone.
h) Kolona 11 (neto masa). Neto masa se uzima iz propratnih dokumenata (isprava), pri ĉemu se masa
zaokruţuje kao pod 2) e) ove taĉke. Ukoliko u dokumentima nije navedena masa, neto masa se utvrĊuje
procjenom.
Kod praznih privatnih kola i kola u zakupu u masu voza uraĉunava se samo sopstvena masa kola upisana
u rubriku 23. tovarnog lista.
i) Kolona 12 (koĉna masa). Unosi se koĉna masa koja se uzima sa natpisa na kolima ili se odreĊuje
prema propisima o koĉenju vozova.
j) Kolona 13 (vrsta robe, namjena prevoza kod praznih kola). Vrsta robe unosi se iz propratnih
dokumenata, a kod praznih kola unosi se cilj prevoza (dir., opr.,dez. i dr.) prema listicama.
k) Kolona 14 (naziv otpravne stanice). Ako je utovarna stanica na mreţi ŢTO, naziv stanice se unosi sa
kolske listice za unutrašnji ili meĊunarodni saobraćaj odnosno iz propratnih dokumenata pošiljke, a ako
kola dolaze iz inostranstva unosi se naziv graniĉne stanice zajedno sa šivrom prema odredbama Up. 70.
l) Kolona 15 (naziv uputne stanice). Ako je uputna stanica na mreţi ŢTO, naziv uputne ili carinske
stanice se unosi sa kolske listice za unutrašnji ili meĊunarodni saobraćaj odnosno iz propratnog
dokumenta pošiljke, a ako se kola otpremaju za inostranstvo unosi se naziv carinske ili izlazne graniĉne
stanice.
m) Kolona 16 (ranţirni rejon). Ovde se unosi odgovarajuća šifra ranţirne, uputne, carinske ili izlazne
graniĉne stanice iz kolone 15 sa kolske listice za unutrašnji ili meĊunarodni saobraćaj prema odredbama
Up. 70.
n) Kolona 17 (primjedba). Ovde se pri uzimanju kola sa meĊustanica unosi broj kola ispred kojih su
uzeta kola uvrštena. Kod zatvorenih kola i svih kola koja se plombiraju unosi se broj plombi, kao i druge
preimjedbe vezane za odnosna kola (carinjenje, pojenje, hranjenje, ledarenje, vaganje itd.).
o) Kolona 18 (ruĉno koĉenje). Ovdje se upisuje ruĉno koĉena masa kola koja imaju ruĉnu ili pritvrdnu
koĉnicu, u cilju provjeravanja da li je obezbjeĊeno ruĉno SKM za osiguranje voza od samopokretanja.
(39) Pri unošenju podataka u teretnicu vozovoĊa mora uĉiniti još i sljedeće:
a) u zaglavlju na desnoj strani kod rubrike «Primjedba» oznaĉiti da je koĉenje mješovitog dejstva
odnosno mješovito,
b) podvlaĉenjem crte preko svih kolona odvojiti granicu vrste koĉenja, odnosno vrste dejstva koĉenja,
c) staviti napomenu da je voz izuzetno popisan sa ĉela.
(40) Po završenom popisu vozovoĊa podvlaĉi crtu ispod posljednjih kola, utvrĊuje i izraĉunava:
a) koliĉinu kola prebrojavanjem kola u koloni 5;
b) broj osovina sabiranjem osovina pojedinih kola u koloni 8;
c) duţinu voza u metrima(zaokruţeno na sljedeći cijeli broj) sabiranjem duţina pojedinih kola u koloni
9;
d) ukupnu sopstvenu masu (taru) kola sabiranjem iznosa u koloni 10;
e) ukupnu neto masu tovarenih kola sabiranjem iznosa u koloni 11;
478
f) stvarnu koĉenu masu (SKM) sabiranjem iznosa u koloni 12.
(41) Ako se pri popisu voza upotrebi više teretnica, pojedine listove treba oznaĉiti rimskim brojevima I, II
itd. i meĊusobno ih povezati. Prvu rubriku narednog lista treba ostaviti praznu radi unošenja zbira
podataka iz prethodnog lista. U toj rubrici, preko kolona 1, 2, 3 i 4 upisuje se rijeĉ «prenos» a u kolone 5 i
8-12 unose se sabrani podaci iz odgovarajućih kolona prethodnog lista. Pri sabiranju podataka na
narednom listu sabiraju se i podaci prenosa.
(42) Po završenom sabiranju podataka u kolonama 5 i 8-12 iznalazi se stvarna masa voza (Q) sabiranjem
suma iz kolona 10 i 11 i upisuje u kolonu 13. Zatim se izraĉunava potebna koĉna masa (PKM) po
odredbama Up. 52 i Up. 233. Mase voza (starna i ukupna) i koĉne mase (PKM i SKM) zaokruţavaju se
na cijele tone po odredbama navedenih uputstava. Svi obraĉuni vrše se na posebnom papiru.
(43) Pri ostavljanju kola na usputnoj stanici blago se precrtavaju svi podaci o kolima koja se ostavljaju, a
zatim se u prve naredne slobodne rubirke unose sljedeći podaci:
a) u kolonu 1 stavlja se znak minus (-),
b) u kolonu 2 unosi se naziv usputne stanice gdje se kola ostavljaju,
c) u kolonu 5 unosi se koliĉina kola koja se ostavljaju,
d) u kolone 8-12 i 18 unose se zbirovi podataka odnosnih kolona za kola koja se ostavljaju,
e) u kolonu 13 unosi se zbir kolona 10 i 11 ostavljenih kola.
(44) Poslije toga, oduzimanjem koliĉine i zbirnih podataka ostavljenih kola od prethodnih zbirnih
podataka dobija se novi zbir kola koja ostaju u vozu sa podacima u kolonama 5, 8 do 13 i 18.
Pri uzimanju kola u meĊustanici ispred kolone 1 stavlja se znak plus (+). Ostale kolone od 1 do 18
popunjavaju se pojedinaĉno za svaka kola kao i pri prvobitnom popisu voza.
Po izvršenom upisivanju svih uzetih kola podvlaĉi se crta i sabiranjem sa prethodnim zbirnim podacima
kola u vozu zauzima se jedan horizontalni red svih kolona, tako da se dobiju podaci za ukupan broj kola u
vozu.
Radnik koji sastalja teretnicu ili u njoj vrši naknadne dopune ili izmjene, duţan je da teretnicu ĉitko
potpiše na slobodnom prostoru ispod rubrike poslednjih upisanih kola, odnosno zbirnih podataka.
(45) ŢTO odreĊuje u koliko primjeraka se umnoţava teretnica, zavisno od vrste voza, polazne stanice,
relacije putovanja, promjena sastava u usputnim stanicama i sl. Ţeljezniĉke kompanije sporazumno
odreĊuju ko će pripremiti meĊunarodnu teretnicu za odreĊene vozove s prevozom putnika u
meĊunarodnom saobraćaju. ŢTO isto tako odreĊuje vrstu obrasca s obzirom na tehniku kopiranja
(karbonizirani listovi u bloku, posebni listovi podesni za kopirne mašine i sl.).
(46) ŢTO objavljuje za svaki novi red voţenje u STU uz red voţnje u koliko primjeraka treba sastaviti
tertnicu za vozove iz meĊunarodnog i unutrašnjeg saobraćaja (vidi st 2 t. 11 i t. 45 ovog ĉlana).
(47) Pri sastavljanju teretnice treba imati u vidu da se po jedan primjerak teretnice predvidi:
a) za svaki putni list ukoliko je odreĊeno da se za relaciju putovanja voza pripremi više putnih listova
još iz polazne stanice,
b) za polaznu stanicu voza,
c) za svaku spojnu sanicu,
d) za svaku rasporednu stanicu,
e) za meĊustanicu u kojoj se voz zatekne na putu u 18 ĉasova,
f) za krajnju stanicu voza.
Teretnica koja se ispostavlja raĉunarima mora sadrţati podatke po propisima ovog ĉlana.

II - Izvještaj o sastavu i koĉenju voza

(48) Naĉin voĊenja i popunjavanja izvještaja o sastavu i koĉenju voza propisan je odredbama Pravilnika
2, Uputstvom o koĉenju vozova (233) i Uputstvom 58.

III - Plan rada voza

(49) Plan rada voza (S-64) je pomoćni obrazac putnog lista kojim otpravnik vozova polazne rasporedne
odnosno ranţirne stanice obavještava vozno osoblje o postavljanju i uzimanju kola u stanicama na
rasporednom odsjeku.

Unošenje podataka u plan rad voza

(50) Plan rad voza sastavlja se na osnovu:
a) izdvojenih propratnih isprava za kola koja se otpremaju za meĊustanice sopstvenog rasporednog
odsjeka,
b) dnevnika podjele kola (Kol-28) za dirigovana kola i
c) dnevnika prijave bruta (S-15) za kola prijavljena za otpremu sa meĊustanica.
479
U plan rada prvo se upisuju kola koja će se ostaviti u meĊustanicama, a zatim se po redu meĊustanica
unosi prijavljeno bruto za otpremu.
Plan rad voza sastavlja se u tri primjerka. Matica ostaje u knjizi, prva kopija daje se vozovoĊi, a druga
mašinovoĊi.
(51) Plan rada voza sastavlja otpravnik vozova na sljedeći naĉin:
a) u zaglavlju stavlja ţig polazne stanice, broj voza i datum saobraćaja voza;
b) kolonu 1 za kola koja se ostavljaju u meĊustanici upisuje se naziv polazne stanice voza, a kod kola
koja se uzimaju iz meĊustanice, naziv te stanice;
c) u kolone 2-8 unose se podaci prema odgovarajućem tekstu za odnosne kolone,
d) u kolonu 9 (primedba) stavljaju se skrećene oznake za dirigovana, oštećena kola i dr. U ovoj koloni
otpravnik vozova meĊustanice pravda nedodavanje doznaĉenih kola vozu i sl.
(52) Po završenoj voţnji vozovoĊa prilaţe plan rad voza putnom listu, a mašinovoĊa svoj primjerak
predaje lokomotivkom depou.

C. PRILOZI PUTNOG LISTA

(53) Naĉin voĊenja, popunjavanja i uruĉivanja , kao i namjena naloga regulisani su ĉl. 34. i 51. Pravilnika
2.

ODSJEK IV
NARUDţBA, OTKAZIVANjE I UPOTREBA LOKOMOTIVA
Ĉlan 29.
(Narudţba i otkazivanje lokomotiva)
(1) Za redovne vozove odreĊene redom voţnje, za vozove koji redovno saobraćaju najmanje pet dana u
sedmici, kao i za vozove koji saobraćaju svakog dana u odreĊenom periodu vaţenja reda voţnje, ili samo
u odreĊene dane u sedmici ili mjesecu, ne vrši se narudţba lokomotiva. Lokomotivski depo odreĊen za
vuĉu ovih vozova duţan je da obezbjedi vozne lokomotive, a isto tako i zapregu odnosno potiskivalicu
ako se redovno koriste.
(2) Za vuĉu vanrednih vozova moraju se naruĉiti lokomotive. Isto tako moraju se naruĉiti lokomotive i
za vuĉu vozova iz t. 1. ovog ĉlana ako je potrebna jaĉa ili slabija lokomitova od one koja se redovno
koristi.
(3) Lokomotive naruĉuje polazna stanica i stanica u kojoj se vrši izmjena lokomotiva. Ako stanica koja
naruĉuje lokomotivu nije ujedno i rasporedna stanica, narudţbu lokomotive će vršiti uvijek putem
rasporedne stanice.
Lokomotive se naruĉuju od lokomotivskog depoa koji je odreĊen za vuĉu vozova na odnosnoj pruzi.
(4) Lokomotive se naruĉuju pismenom narudţbom ili telegramom.
U narudţbi se mora navesti broj voza, relacija saobraćaja, serija lokomotive odnosno masa voza i naĉin
upotrebe lokomotive (vozna, zapreţna, potiskivalica).
Za posebne vozove mora se navesti još i vrijeme polaska i maksimalna brzina voza.
(5) Pismena narudţba vrši se na za to odreĊenom obrascu ili u posebnoj podesnoj knjizi.
(6) Lokomotivski depo je duţan da potvrdi prijem narudţbe. Kod pismene narudţbe ima se navesti
vrijeme prijema.
Ako lokomotivski depo ne moţe da udovolji narudţbi lokomitiva po koliĉini i vrsti, ili ne moţe
lokomotive da isporuĉi na vrijeme, duţan je da o tome odmah obavjesti stanicu koja je lokomotive traţila.
Na isti naĉin postupa lokomotivski depo i u sluĉaju kada za redovan voz ne moţe uopšte ili u odreĊeno
vrijeme da isporuĉi lokomotivu, odnosno ako se na elektrificiranim purgama mjenja vrsta vuĉe.
Ako će isporuĉivanje lokomotiva ili izmjena njihovog turnusa imati većeg uticaja na otpremu bruta i
redovitost vozova, stanica će o tome obavjestiti nadleţnu operativnu sluţbu.
(7) Lokomotive se moraju naruĉiti blagovremeno, tako da ih lokomotivski depo moţe pripremiti do
odreĊenog ĉasa.
Lokomotive i motorna kola moraju se naruĉivati na dva sata prije potrebnog izlaska iz depoa.
Ukoliko se u toku jednog sata traţi više od jedne lokomotive, ovaj rok se povećava na šest sati.
(8) Ako lokomotive za vuĉu redovnih vozova i naruĉene lokomotive za vuĉu vanrednih vozova nisu
potrebne, moraju se otkazati na naĉin i u vreme predviĊeno za narudţbu lokomotiva.
Isto tako moraju se otkazivati i lokomotive predviĊene za vuĉu vozova koji saobraćaju manje od pet dana
u sedmici ili u odreĊene dane u mjesecu ako voz neće saobraćati na dan za koji je redom voţnje
predviĊen saobraćaj takvog voza.
(9) Odredbe o naruĉivanju i otkazivanju lokomitiva odnose se i na lokomotive namjenjene za manevru.

480
 Ĉlan 30.
(Upotreba i otpremanje lokomotiva)
A. Upotreba lokomotiva za vuĉu vozova
(1) Za vuĉu jednog voza redovno se upotrebljava samo jedna lokomotiva.
Više lokomotiva moţe se upotrijebiti:
a) kada je vuĉna snaga jedne lokomotive nedovoljna iz bilo kog razloga,
b) kod pomoćnih vozova, ako je potrebno više od jedne lokomotive, i
c) pri ĉišćenju snjeţnih nanosa na pruzi.
Bez posebnog odobrenja dopušteno je upotrijebiti dvije lokomotive na ĉelu i jednu na kraju voza.
Upotrebu većeg broja lokomotiva za vuĉu voza od broja iz st. 3. ove taĉke odobrava ŢTO.
Pregled pruga i relacija na kojima se vrši zaprezanje i potiskivanje vozova daje se u posebnom pregledu
knjiţice reda voţnje.
(2) Lokomotiva namjenjena za vuĉu voza mora se, po pravilu, nalaziti na ĉelu voza.
Od odredbe st. 1. ove taĉke sme se odstupiti i lokomotivom gurati voz odnosno manevarski sastav:
a) pri manevrisanju;
b) kada se voz potiskuje (pored lokomotiva na ĉelu, i jedna na kraju voza);
c) kod pomoćnih ili probnih vozova (voţnji);
d) kada se voz mora vratiti sa otvorene pruge do prvog mjesta gdje je moguće da se lokomotiva stavi na
ĉelo voza, kod radnih vozova na pruzi i saobraćaja manevarskih sastava do izvjesnog mjesta na otvorenoj
pruzi;
e) gdje to zahtjevaju naroĉite mjesne prilike, i to po odobrenju ŢTO.
(3) Parna lokomotiva po pravilu treba da je u poloţaju sa dimnjakom naprijed, i to u smjeru voţnje voza.
Kod elektriĉnih i dizel-lokomotiva sa dvije upravljaĉnice, mašinovoĊa se mora nalaziti u prednjoj
upravljaĉnici u odnosu na smjer voţnje voza.
Izuzetno, pri manevarskim voţnjama samih lokomotiva (elektriĉnih i dizel-lokomotiva) na staniĉnom
podruĉju, mašinovoĊa se moţe nalaziti u zadnjoj upravljaĉnici, pod uslovom da se naĉelu lokomotive
nalazi pratilac lokomotive, koji će davati potrebne signalne znake. U stanicama gdje je dozvoljeno
kretanje lokomotiva bez pratioca, mašinovoĊa se mora nalaziti uvijek u prdnjoj kabini, odnosno umjesto
njega pomoćnik mašinovoĊe, ako je lokomotiva posjednuta i pomoćnikom mašinovoĊe. Ove odredbe se
odnose i na manevarske voţnje lokomotiva u spregu.
Kod manevarskih voţnji motornim kolim i motornim garnitarama, u sluĉajevima izbacivanja ili
uvrštavanja motornih prikolica ili pojedinih kola motorne garniture, mašinovoĊa se mora nalaziti u
upravljaĉnici na ĉelu u smjeru kretanja. Ukoliko je to nemoguće, na prvim kolima u smjeru kretanja mora
se nalaziti jedan pratilac od vozopratnog ili staniĉnog osoblja, koji će davati potrebne signalne znake. Kod
duţih garnitura i zavisno od mjesnih prilika i drugih uslova koji sprjeĉavaju vidik, duţ garnitura mora se
nalaziti potrebno osoblje koje će prenositi primljene signalne znake.
(4) Kada se za vuĉu na ĉelu voza upotrebi više od jedne lokomitive, po pravilu treba da su iste serije ili
bar jednake najveće dopuštene brzine. Ako ovakvih lokomitiva nema kao prvu na ĉelo voza treba staviti
onu sa većom brzinom. Od ovoga se moţe odstupiti samo pri upotrebi druge lokomotive na kraćem dijelu
pruge.
(5) Ako se izuzetno parna lokomotiva sa zasebnim tenderom upotrebi u obrnutom poloţaju, ili se bilo
koja lokomotiva upotrebi za guranje voza (bez lokomotive na ĉelu), ili su na ĉelu voza dvije lokomotive
sa razliĉitim najvećim dopuštenim brzinama, brzine ovakvih vozova ne smiju biti veće od propisanih za
ovakve sluĉajeve.
(6) Kada se za vuĉu voza upotrijebe parna i dizel-lokomotiva zajedno, parna lokomotiva mora se uvijek
uvrstiti iza dizel-lokomotive.
(7) IzmeĊu dvaju lokomotiva koje vuku, potiskuju uli guraju voz ne smiju se uvrstiti kola.
(8) Lokomotive sa priĉvršćenim snjeţnim plugom ne smiju se za vrijeme padanja snijega ili na pruzi sa
neoĉišćenim snijegom upotrebiti sa plugom okrenutim pozadi. Zavisno od stanja i visine snjeţnih
naslaga, ŢTO moţe odobriti odstupanja kod voţnje samih lokomotiva na kraćim relacijama.
Prednja odredba se ne odnosi na stalno ugraĊene plugove na elektro i dizel-lokomotivama.

B. Otpremanje lokomotiva van sluţb

(9) Lokomotive koje se otpremaju vozovima mogu se uvrstiti u voz kao radne van sluţbe ili neradne.
Kao radna lokomotiva van sluţbe u vozu smatra se ona lokomotiva koja sama sebe kreće, a neradna ona
koja se mora prevlaĉiti kao i sva druga vozila uvrštena u voz.

481
Maksimalna brzina voza ne smije biti veća od najveće dopuštene brzine lokomotiva koje se tim vozom
otpremaju kao radne van sluţbe ili neradne. Ako takav sluĉaj nastupi, ŢTO odreĊuje smanjenje brzine
voza.
(10) Radne lokomotive van sluţbe treba otpremati, po mogućnosti, brzim i putniĉkim vozovima, a
neradne teretnim vozovima.
Ako se radna lokomotiva van sluţbe iz bilo kog razloga ne moţe otpremiti brzim ili putniĉkim vozom,
treba je otpremiti kao lokomotivski voz po podesnoj trasi nekog drugog voza. Ukoliko iz saobraćajnih
razloga ni ovo nije moguće, treba je otpremiti podesnim teretnim vozom.
(11) Neradne i radne lokomotive van sluţbe treba uvrštavati u vozove neposredno iza vozne lokomotive,
ukoliko je za pruge kojima će se prevoziti dozvoljeno takvo uvrštavanje.
Kada to nije moguće, neradna lokomitiva se ima uvrstiti u voz odvajanjem od vozne lokomotive prema
propisima Up. 52, a radna lokomotiva van sluţbe otpremiti kao lokomotivski voz.
Da li će se i koliko radnih lokomitiva van sluţbe uvrstiti do vozne lokomotive, ako se na ĉelu voza nalazi
i zapreţna lokomotiva, odluĉuje i odobrava ŢTO. Otpremanje većeg broja radnih lokomitiva van sluţbe
lokomotivskim vozom takoĊe odobrava ŢTO. U oba ova sluĉaja ŢTO se mora, u prvom redu, pridrţavati
ograniĉenja iz Up. 52.
Na pojedinimi dijelovima pruge i izmeĊu pojedninih stanica u ĉvoru ŢTO moţe izuzetno odobriti da se
radna lokomotiva van sluţbe moţe uvrstiti na ĉelo voza ispred vozne lokomitive ili na kraju voza, pri
ĉemu maksimalna brzina voza ne smije biti veća od najveće dopuštene brzine lokomotive koja se otprema
van sluţbe. U svakom sluĉaju, mora se voditi raĉuna da parna lokomotiva uvijek mora biti iza dizel-
lokomotive.

C. Upotreba i otprema lokomotiva na pojedinim prugama

(12) U pogledu upotrebe lokomotiva za vuĉu vozova na pojedinim prugama, s obzirom na osovinsko
opterećenje i masu po duţnom metru, vaţe odredbe Pravilnika 325. Ove odredbe vaţe i za otpremu radnih
lokomotiva van sluţbe, kao i neradnih lokomotiva kada se uvrštavaju do radnih lokomotiva u sluţbi.
Neradne lokomotive, kada se ne uvrštavaju odmah do radnih lokomotiva u sluţbi, prevoze se po
odredbama Tablice 2 Uputstva 52 koje vaţe za ostala vozila.
(13) Upotreba i otprema lokomotaiva na elekrificiranim prugama vrši se po odredbama Up. 228.
(14) Lokomotive koje ne ispunjavaju bilo koji uslov iz t. 12. ovog ĉlana za neku prugu, ne smiju se na toj
pruzi upotrebiti za vuĉu vozova niti otpremati vozovima kao radne van sluţbe.
Otpremanje takvih lokomotiva vozovima kao neradnih odobrava ŢTO za svoje pruge propisivanjem
posebnih mjera sigurnosti, tretirajući ih kao naroĉite pošiljke ĉije osovinsko opterećenje ili masu po
duţnom metru premašuju te dozvoljene teţine za pruge na kojima treba da se izvrši prevoz.
(15) ŢTO u knjiţici reda voţnje daje pregled serija lokomotiva koje mogu saobraćati na pojedinim
prugama s obzirom na osovinsko opterećenje i masu po duţnom metru, kao i koliĉinu lokomotiva koje se
smeju upotrebiti za vuĉu vozova na ĉelu i na kraju voza , i koliĉinu lokomotiva koje se smiju otpremiti
kao radne van sluţbe jednim lokomotivskim vozom. Uzorak pregleda dat je u Uputstvu 49.
(16) Ako nastupi potreba da se na nekoj pruzi vanredno upotrebi ili kao radna van sluţbe otpremi
lokomotiva ĉija se serija ne nalazi u koloni 2 pregleda za tu prugu, prije upotrebe odnosno otpreme mora
se na osnovu uporeĊivanja osovinskog opterećenja i mase po duţnom metru lokomotive sa tim masama
za odnosnu prugu iz Tablice 2 Up. 52, utvrditi da li je moguć saobraćaj te lokomotive.
Ako se u toku vaţenja reda voţnje uvede druga lokomotiva za vuĉu vozova na pruzi, kod koje u koloni 1
pregleda nije oznaĉena njena serija, treba naknadno izmjenama i dopunama reda voţnje narediti
upisivanje.
(17) Neradne lokomotive uvijek se moraju tretirati kao i ostala teška vozila, i prije otpreme, na osnovu
propisa Up. 52, utvrditi mogućnost otpreme i naĉin uvršćivanja u voz.

ODSJEK V
VRŠENjE SAOBRAĆAJNE SLUŢBE NA PRUGAMA I U SLUŢBENIM MJESTIMA SA
OGRANIĈENIM RADNIM VREMENOM
Ĉlan 31.
(OdreĊivanje i objavljivanj prekida sluţbe)
(1) ŢTO moţe propisati da na pojedinim prugama ili njihovim odsjecima, u svim ili samo odreĊenim
sluţbenim mjestima, ne budu neprekidno posjednuta sva ili samo pojedina radna mjesta koja uĉestvuju u
izvršenju i obezbjeĊenju saobraćaja. Istovremeno ŢTO odreĊuje da li za vrijeme prekida sluţbe na
odnosnoj pruzi ili odsjeku pruge mogu vozovi redovno saobraćati.
482
(2) Pruge, sluţbena i radna mjesta na kojima se prekida sluţba, kao i podaci o poĉetku i završetku
prekida, objavljuju se u posebnom pregledu u knjiţici reda voţnje.
O prekidu sluţbe u sluţbenim mjestima vozno osoblje vozova koji za vrijeme prekida po redu voţnje
saobraćaju kroz ta sluţbena mjesta, obavještava se propisanim znakom u knjiţici reda voţnje navedenim
pored naziva sluţbenog mjesta.
Ukoliko se prekid sluţbe iz opravdanih razloga odredi u toku reda voţnje, ili se izvrše izmjene već
uvedenog prekida, o tome rasporedne stanice moraju obavještavati vozno osoblje opštim nalogom, i to
sve dok se ne objavi i izvrši dopuna reda voţnje unošenjem odreĊenog znaka. Vreme obavještavanja
odreĊuje ŢTO za svaki sluĉaj posebno.
(3) U posebnom uputstvu ŢTO propisuje bliţe odredbe o postupku na poĉetku, za vrijeme trajanja i na
zvršetku prekida sluţbe na pruzi, u sluţbenom odnosno na radnom mjestu, ukoliko je to potrebno s
obzirom na mjesne prilike, zadatke, saobraćajnu situaciju i dr., pri ĉemu treba naroĉito ukazati na
specifiĉne sluĉajeve za odnosnu prugu ili sluţbeno mjesto na pruzi.
(4) Pri odluĉivanju o prekidu sluţbe ima se odrediti posljednji voz poslije koga se sluţba prekida, kao i
prvi voz prije koga sluţba poslije prekida otpoĉinje. Pri odreĊivanju vremena poĉetka sluţbe poslije
prekida mora se voditi raĉuna o svim poslovima i radnjama koje otpravnik vozova mora izvršiti za uredan
i bezbjedan prijem voza u stanicu.
Ukoliko pojedina radna mjesta u sluţbenom mjestu moraju biti posjednuta pri dolasku, odnosno prolasku
voza i u vrijeme prekida sluţbe, bez obzira da li voz u to vrijeme saobraća po redu voţnje, zbog
zakašnjenja ili prijevremene otpreme, to se u posebnom uputstvu mora propisati.
Prekid sluţbe se ne smije predvideti niti nastupiti za vrijeme bavljenja voza u sluţbenom mjestu.
(5) ŢTO moţe orediti da za vrijeme trajanja prekida sluţbe sluţbeno mjesto bude pod nadzorom radnika,
ukoliko je to potrebno. Duţnosti ovog radnika propisuju se u Poslovnom redu stanice.

Ĉlan 32.
(Uslovi za prekidanje sluţbe u sluţbenim mjestima)
(1) Prije poĉetka prekida sluţbe moraju se ispuniti sljedeći uslovi:
a) glavni kolosijeci moraju biti slobodni, a skretnice na ovim kolosijecima u pravilnom i ispravnom
poloţaju osigurane (zakljuĉane) za prolazak vozova kroz glavni prolazni kolosijek. Ostale skretnice,
iskliznice i kolobrani moraju biti osigurani (zakljuĉani) u poloţaju koji onemogućava voţnje sa drugih
koklosijeka na glavni prolazni kolosijek;
b) telefonski i telegrafski aparati moraju biti iskljuĉeni kao za vrijeme nepogode;
c) sva vozila u stanici moraju biti osigurana od samopokretanja i odbjegnuća (meĊusobno zakvaĉena,
ruĉne koĉnice pritegnute, a pod krajnja vozila stavljene još i papuĉe ili podmetaĉi), iskliznice i kolobrani
moraju se postaviti u redovan poloţaj i zakljuĉati, ukoliko sluţbeno mjesto nije opremljeno postrojenjima
za spreĉavanje odbegnuća vozila (iskliznice, kolobrani i kolosijeci za hvatanje), kola koja se u njemu
nalaze za vrijeme prekida rada, moraju biti pod nadzorom radnika sa odgovarajućom struĉnom spremom
(skretniĉar, manevrista itd.);
d) glavni signali i njihovi predsignali moraju se nalaziti u redovnom poloţaju i na odreĊen naĉin u tom
poloţaju priĉvršćeni;
e) kljuĉevi zakljuĉanih skretnica, iskliznica, branika, blok-aparata i drugih ureĊaja imaju se za vrijeme
prekida sluţbe nalaziti na odreĊenim mjestima, koja moraju biti pristupaĉna licima ovlaštenim za njihovo
korištenje;
f) osvjetljavanje signala i skretnica, kao i rukovanje branicima ima se obavljati po odredbama ĉl. 35.
ovog uputstva.
(2) Mjesto, naĉin ĉivanja i postupak sa kljuĉevima za svako sluţbeno mjesto bliţe se odreĊuje u
posebnom uputstvu i u Poslovnom redu stanice. Izvod iz ovih odredbi mora se nalaziti u prostorijama u
kojima se obavlja saobraćajna sluţba.
(3) Otpravnik vozova duţan je da se liĉno osvjedoĉi da li su svi uslovi iz t. 1. ovog ĉlana, kao i drugi
uslovi propisani od strane ŢTO, ispunjeni. Za izvršenje poslova koji spadaju u duţnost skreniĉkog osoblja
odgovoran je i otpravnik vozova.
Skretniĉko osoblje duţno je da skretniĉarske kućice, ukoliko postoje, zakljuĉa i kljuĉeve preda otpravniku
vozova.
(4) Sluţba se ne smije prekidati, iako je to predviĊeno redom voţnje, u sljedećim sluĉajevima:
a) kad je nastala smetnja na sredstvima za sporazumjevanje;
b) dok se ne izvrši redom voţnje predviĊeno odnosno naknadno utvrĊeno ukrštavanje, a jedan ili oba
voza su u zakašnjenju i već otpremljeni iz susjednih posjednutih stanica;

483
c) pri vanrednim dogaĊajima koji su nastali iz bilo kog uzroka, ako se ugoraţava saobraćaj vozova koji
prolaze u vrijeme prekida sluţbe, ili je potrebno angaţovanje sluţbenog mjesta za otklanjanje ili
ublaţavanje posljedica vanrednog dogaĊaja;
d) dok ne doĊe voz koji po redu voţnje prolazi sluţbeno mjesto u vrijeme kada ono radi a otpremljen je
iz posljednjeg posjednutog sluţbenog mjesta bez obavještavanja iz t. 21. ĉl. 34. ovog uputstva, ili voz koji
po redu voţnje prolazi to sluţbeno mjesto u vrijeme kada ono ne radi, ali je već otpremljen iz posljednjeg
posjednutog sluţbenog mjesta s obavještenjem iz t. 20. ĉl. 34. ovog uputstva.

Ĉlan 33.
(Evidentiranje i obavještavanje sluţbenih mjesta o poĉetku ili završetku prekida sluţbe u
sluţbenim mjestima)
(1) Otpravnik vozova upisuje prekid sluţbe u Saobraćajni dnevnik ispod posljednjeg evidentiranog voza
rijeĉima:
«Saobraćajna sluţba završena u ........... ĉ .......... min (prezime otpravnika vozova)», a poĉetak sluţbe
upisuje takoĊe u saobraćajni dnevnik, i to poslije završetka prekida, rijeĉima:
«Saobraćajna sluţba zapoĉeta u ...... ĉ ...... min (prezime otpravnika vozova)».
Na isti naĉin završetak i poĉetak sluţbe skretniĉko osoblje upisuje u svoj biljeţnik fonograma.
(2) O prekidu i poĉetku sluţbe otpravnik vozova obavještava susjedne stanice koje su u to vrijeme
posjednute. Ako se i u ovim stanicama, ili samo u jednoj od njih, sluţba takoĊe prekida, ali u drugo
vrijeme, o prekidu i poĉetku sluţbe moraju se obavjestiti još i stanice sa neprekidnom sluţbom u oba,
odnosno jednom smjeru. Obavještenje se vrši fonogramom sljedećeg sadrţaja:
«Saobraćajna sluţba u stanici ...... završena u ...... ĉ ...... min», odnosno «Saobraćajna sluţba u
stnaici......... otpoĉela u ...... ĉ ....... min (prezime otpravnika vozova)».
Ako se izmeĊu sluţbenog mjesta u kome se prekida sluţba i susjednih stanica nalaze i druga sluţbena
mjesta u kojima se sluţba ne prekida ili se prekida kasnije, o prekidu sluţbe pored stanica, moraju se
obavjestiti i takva susjedna sluţbena mjesta.
ŢTO moţe detaljnije propisati koja sluţbena mjesta treba obavjestiti o prekidu sluţbe.
(3) Otpravnik vozova prije poĉetka sluţbe obilazi staniĉni prostor radi utvrĊivanja stanja skretnica i
signalno-sigurnosnih postrojenja, uvjerava se da li je sve osoblje na svojim mjestima i da li je sposobno
za rad, kao i da li su ispunjeni ostali uslovi za nesmetano vršenje sluţbe.
Sve uoĉene nedostatke mora odmah otkloniti, odnosno zahtjevati da se otklone, a izvršeni pregled
evidentirati u biljeţniku (S-43).
Kada završi poslove iz stava 1. i 2. ove taĉke, upisuje poĉetak sluţbe i obavještava susjedne stanice o
poĉetku rada, od rasporednih stanica traţi izvještaj o promjenama u saobraćaju vozova, a od susjednih
traţi obavještenje o eventualno zakašnjelim i prijevremeno otpreljenim vozovima.
Saobraćajno-transportni otpremnik ove podatke traţi od susjednih stanica, a zatim obavlja ostale poslove
predviĊene za otpravnika vozova.

Ĉlan 34.
(Saobraćaj vozova na prugama na kojima se u sluţbenim mjestima prekida sluţba)
(1) Kod redovnog ili izuzetnog saobraćaja vozova za vrijeme prekida sluţbe, stanice u kojima se ne vrši
sluţba smatraju se otvorenom prugom, odnosno stajalištem za vozove sa prevozom putnika koji se u
njima zadrţavaju.
Saobraćaj suprotnih i uzastopnih vozova i pruţnih vozila regulišu izmeĊu sebe susjedne stanice (sluţbena
mjesta) u kojima se vrši sluţba, i to po odredbama Pravilnika 2.
(2) Ako nepredviĊeno nastupi potreba da voz poĊe iz polazne stanice (sluţbenog mjesta) za vrijeme
prekida sluţbe, ili je redom voţnje odnosno posebnim nareĊenjem tako odreĊeno, vozovoĊa takvog voza
je duţan da se stara da voz ode na vrijeme i u redu (da je pravilno sastavljen, da su ĉekaonice i pristup
vozu osvjetljeni kod vozova sa prevozom putnika, ukoliko za to nema odreĊenog radnika, da je
obezbjeĊen izlaz voza i drugo).
Kada su izvršene sve pripreme za polazak voza, vozovoĊa o tome telefonom obavještava prvu posjednutu
stanicu u smjeru kretanja. Otpravnik vozova ove stanice daje vozovoĊi dopuštenje za polazak
fonogramom:
«Voz br. ..... moţe poći iz stanice ............ (prezime otpravnika vozova)».
Primljeni fonogram vozovoĊa upisuje u telegrafsko-telefonski dnevnik.
Ukoliko je potrebno da se u sluĉaju iz st. 2. ove taĉke vozno osoblje obavjesti pismenim nalozima, sadrţaj
pismenih saopštenja otpravnik vozova daje vozovoĊi takoĊe fonogramom. Primljena saopštenja vozovoĊa

484
unosi iz telegrafsko-telfonskog dnevnika u odjeljak IV putnog lista, odakle ih saopštava mašinovoĊi uz
potpis.
(3) Ako nepredviĊeno nastupi potreba da voz prispje u krajnju stanicu (sluţbeno mjesto) za vrijeme
prekida sluţbe ili je redom voţnje odnosno posebnim nareĊenjem tako odreĊeno, otpravnik vozova prije
napuštanja sluţbe mora:
a) da obezbjedi put voţnje vozu;
b) da poslije datog fonograma o prestanku sluţbe, u vezi sa t. 2. ĉl. 33. ovog uputstva, obavjesti
pozadnje susjedno sluţbeno mjesto u kome se sluţba ne prekida o tome da je put voţnje za naredni voz
obezbjeĊen, posebnim fonogramom;
«Ulaz za voz broj .... u ..... slobodan (prezime otpravnika vozova)».
Ovaj izvještaj vaţi kao dopuštenje za otpremu voza u krajnju stanicu (sluţbeno mjesto);
c) da preduzme mjere za osvjetljavanje pristupa i perona za putnike, ukoliko je to potrebno i moguće;
d) da obezbjedi vozovoĊi korištenje telefona, kljuĉeva od skretnica, iskliznica, kolobrana i drugog na
naĉin propisan od strane ŢTO (t. 2. ĉl. 32. ovog uputstva).
(4) O prispjeću voza u krajnju stanicu vozovoĊa obavještava pozadnju susjednu stanicu (sluţbeno
mjesto) u kojoj se sluţba vrši, fonogramom:
«Voz broj ...... prispjeo u stanicu ........ (prezime vozovoĊe)».
(5) Duţnost voznog osoblja u pogledu rada kod voza, smještaja prtljaga i robe, postupka sa kljuĉevima
od skretnica, iskliznica, kolobrana, sluţbenih prostorija i drugo, odreĊuje se u posebnom uputstvu.
(6) Za vrijeme prekida sluţbe ne smiju saobraćati vozovi koĉeni ruĉnim ili mješovitim koĉenjem. Kod
vazdušno koĉenih vozova potrkaĉ mora biti ukljuĉen u vazdušni vod voza.
(7) U sluţbenim mjestima u kojima se sluţba prekida, zabranjeno je, u vrijeme trajanja tog prekida,
redom voţnje predviĊati ili u toku njegove vaţnosti izvršavati preticanja vozova.
(8) Ukrštavanje vozova u sluţbenim mjestima u vrijeme trajanja prekida sluţbe, po pravilu, treba
izbjegavati. MeĊutim, kada pri izradi reda voţnje, ili u toku njegovog izvršavanja to nije moguće izbjeći,
ukrštavanja se mogu predvidjeti odnosno utvrditi u tim sluţbenim mjestima i u vremenu trajanja prekida
sluţbe. Za takve sluĉajeve, pored odredbi Saobraćajnog pravilnika i ovog ĉlana, vaţe i posebne odredbe
koje ŢTO moţe propisati u posebnom uputstvu, zavisno od mjesnih prilika, vrste vozova i dr. Dio
posebnih odredbi propisanih od strane ŢTO bitnih za pojedina sluţbena mjesta unosi se na odgovarajuća
mjesta poslovnih redova tih sluţbenih mjesta.
(9) Ako je ŢTO odredilo da se u stanicama ne vrši osvjetljavanje skretnica i signala (t. 6. ĉl. 35. ovog
uputstva), onda se u tim stanicama za vrijeme prekida sluţbe u toku noći ne smiju redom voţnje
predvidjeti niti u toku njegove vaţnosti utvrĊivati ukrštavanja.
(10) U sluţbeno mjesto u kome se sluţba prekida, u vrijeme prekida moţe se utvrditi ukrštavanje iz
susjedne stanice koja u to vrijeme radi ili iz bilo kog sluţbenog mjesta koje se nalazi izmeĊu te stanice i
sluţbenog mjesta u koje se ukrštavanje utvrĊuje. Iz sluţbenog mjesta u kome traje prekid ukrštavanje se
moţe utvrditi najdalje u prvu narednu stanicu u kojoj se sluţba vrši.
UtvrĊivanje ukrštavanja iz st. 1. ove taĉke spada u duţnost susjednih stanica u kojima se, u vrijeme
utvrĊivanja ukrštavanja, vrši sluţba.
(11) Po utvrĊenom ukrštavanju u i iz sluţbenog mjesta u kome traje prekid sluţbe, otpravnik vozova
pozadnje susjedne stanice u kojoj se vrši sluţba, a koja je ukrštavanje utvrdila, obavještava o tome vozno
osoblje pismenim nalogom.
Izuzetno, ukoliko ukrštavanje treba da se premjesti iz sluţbenog mjesta u kome traje prekid sluţbe poslije
odlaska ukrsnog voza iz susjednog sluţbenog mjesta u kome se vrši sluţba, otpravnik vozova pozadnje
stanice daće fonogramom sadrţaj pismenog naloga vozovoĊi ukrsnog voza. VozovoĊa unosi sadrţaj
pismenog naloga u telfonski dnevnik sluţbenog mjesta u kome prima nareĊenje, a odavde u putni list,
odakle ga saopštava uz potpis mašinovoĊi.
Da bi vozovoĊa mogao primiti nareĊenje iz st. 2. ove taĉke, duţan je po izvršenom obezbjeĊenju puta
voţnje za ulaz suprotnog voza, ako suprotni voz ne prispje u roku od 10 minuta od vremena redom voţnje
predviĊenog dolaska, javiti se telefonom otpravniku vozova pozadnje stanice.
(12) O utvrĊenom ukrštavanju u sluţbenom mjestu u kome traje prekid, vozno osoblje suprotnog voza
obavještava se pismenim nalogom u pozadnjoj stanici u kojoj se vrši sluţba. Ukoliko se obavještavanje ne
moţe izvršiti u ovoj stanici, ukrštavanje se ne smije utvrditi u stanicu u kojoj traje prekid sluţbe.
MeĊutim, ako je po odlasku suprotnog voza iz pozadnje stanice otpoĉela sluţba u stnici u koju se ţeli
utvrditi ukrštavanje, takvo se ukrštavanje smije utvrditi samo ako je suprotni voz obavješten da je u
stanici ukrštavanja otpoĉela sluţba i da se rukuje ulaznim signalom. U suprotnom, ukrštavanje se moţe
utvrditi u takvu stanicu tek kada je suprotni voz ušao cijeli i stao unutar meĊika i kad je o tome
obavještena stanica koja nudi ukrštavanje.
485
Za preduzimanje potrebnih mjera bezbjednosti kod primjene odredbi iz st. 2. ove taĉke, odgovorni su
otpravnici vozova stanice koja je otpoĉela sa radomo i stanice koja utvrĊuje ukrštavanje.
(13) Kod redovnih ukrštavanja, za voz koji prvi dolazi u sluţbeno mjesto za vrijeme prekida sluţbe mora
se odrediti ulazak u pravac na glavni prolazni kolosijek. Za voz iz suprotnog smera koji dolazi kasnije,
ima se odrediti ulazak u skretanje.
Pri utvrĊivanju ukrštavanja, susjedne stanice u kojima se vrši sluţba moraju istovremeno odrediti i
redosljed ulaska vozova, kao i ulazne kolosijeke. Za voz koji prvi dolazi u sluţbeno mjesto za vrijeme
prekida sluţbe ima se i u ovom sluĉaju odrediti ulazak u pavac na glavni prolazni kolosijek, a za voz koji
dolazi kasnije odreĊuje se ulazak u skretanje.
Da voz ulazi u pravac kao prvi, odnosno u skretanje kao drugi, kao i na koji kolosijek, ima se navesti u
pismenom nalogu. U sluĉaju iz st. 2. t. 11.ovog ĉlana ovo se ima navesti u fonogramu koji se daje
vozovoĊi.
Pri ukrštavanju vozova prediviĊenom redom voţnje prvi voz je uvijek onaj voz koji dolazi prvi po redu
voţnje, o ĉemu se vozno osoblje posebno ne obavještava.
U pismenom nalogu broj kolosijeka ima se navesti i slovima.
(14) Voz kome je kao prvom vozu redom voţnje predviĊen, ili pismenim nalogom odreĊen ulazak u
pravac na glavni prolazni kolosijek, ulazi u stanicu bez zadrţavanja ispred ulazne skretnice, dok voz iz
suprotnog smjera koji kao drugi voz ulazi u skretanje, mora stati ispred ulazne skretnice na daljini od
najmanje 100 metara.
VozovoĊa voza koji u stanicu ulazi kao prvi bez zaustavljanja ispred ulazne skretnice, odmah po
zaustavljanju u stanici, obezbjeĊuje put voţnje za ulaz voza iz suprotnog smjera, koji se mora zaustaviti
ispred ulazne skretnice na propisanom odstojanju.
Po izvršenom obezbjeĊenju puta voţnje i kada se uvjerio da je voz iz suprotnog smjera stao, daje,
odnosno mašinovoĊi nareĊuje davanje s. zn. 80: «UĊi».
Voz iz suprotnog smjera prije s. zn. 80: «UĊi» ne smije ući u stanicu.
Ukoliko je voz koji je kao prvi ušao u stanicu, sa prevozom putnika, pa se pri ulasku voza iz suprotnog
smjera moţe zbog rasporeda ulaznih kolosijeka ugroziti njihova bezbjednost, s. zn. 80: «UĊi» smije se
dati tek kada je izvršena manipulacija oko ulaska i izlaska putnika i preduzete ostale potrebne mjere da ne
doĊe do neţeljenih posljedica (sva vrata na strani kolosijeka na koji ulazi suprotni voz zatvorena, putnici
upozoreni da ne izlaze iz kola i drugo).
(15) Voz za koji je predviĊen ulazak u skretanje, bilo kod redovnog ili utvrĊenog ukrštavanja, ne smije
ući u stanicu ako nije prispjeo voz iz suprotnog smjera kome je odreĊen ulazak u pravac na glavni
prolazni kolosijek.
Po zaustavljanju voza ispred ulazne skretnice, vozovoĊa će odmah telefonom iz stanice zatraţiti uputstvo
od otpravnika vozova susjedne stanice sa neprekidnom sluţbom iz koje dolazi voz koji treba kao prvi da
uĊe u stanicu. Otpravnik vozova smije odobriti ovom vozu ulazak u stanicu samo ako o promjeni
redosljeda ulaska vozova moţe pismeno obavjestiti vozno osoblje voza iz suprotnog smjera.
(16) Za bezbjedno izvršenje ukrštavanja u stanici za vrijeme prekida rada odgovorno je vozno osoblje
jednog i drugog voza, u prvom redu vozovoĊa i mašinovoĊa.
Za obezbjeĊenje slobodnog meĊika kod voza koji je kao prvi ušao u stanicu odgovran je vozovoĊa i
mašinovoĊa na izlaznoj strani, a završni vozopratilac na ulaznoj strani.
(17) Prije datog nareĊenja za izvlaĉenje voza preko izlaznih skretnica, vozovoĊa i jendog i drugog voza
mora se uvjerirti da je voz sa kojim je izvršeno ukrštavanje prispjeo cijeli, utvrĊivanjem postojanja
završnog signala na propisanom mjestu.
(18) Po izvršenom ukrštavanju i obavljenoj manipulaciji kod voza, vozovoĊe postupaju sa kljuĉevima
skretnica, iskliznica, kolobrana, sluţbenih prostorija i dr. na naĉin propisan u taĉ. 33. ovog ĉlana, odnosno
u posebnom uputstvu.
(19) Prije odlaska iz stanice vozovoĊa voza koji prvi odlazi obavještava susjedne stanice u kojima se vrši
sluţba o izvršenom ukrštavanju i predviĊenom odlasku jednog i drugog voza, fonogramom, koji upisuje u
telgrafsko-telefonski dnevnik osnosnog sluţbenog mjesta:
«Ukrštavnje voza br. ........ sa vozom br. ...... izvršeno u redu, voz br. ....... polazi u ........ ĉ ........min, a
voz br. ...............polazi u ........ ĉ ........min (prezime vozovoĊe)».
Ako u stanici postoji radnik, vozovoĊa njemu nareĊuje davanje ovog izvještaja.
(20) Ako voz koji po redu voţnje prolazi stanicu za vrijeme prekida sluţbe zbog svog zakašnjenja, u nju
treba da prispje kada je posjednuta, susjedna stanica u kojoj se vrši sluţba obavjestiće o tome vozno
osoblje opštim nalogom:
«Sluţba u stanici ............. otpoĉela. Glavnim signalima se rukuje i za voz vaţe».

486
O izvršenom obavještavanju voznog osoblja ima se fonogramom obavjestiti stanica u kojoj je sluţba
otpoĉela. Ako ova stanica ne dobije potvrdu da je vozno osoblje obavješteno o poĉetku sluţbe, smatraće
da obavještenje nije izvršeno. U tom sluĉaju voz se ima zaustaviti ispred ulaznog signala odnosno ispred
ulazne skretnice postavljanjem s. zn. 96a, odnosno davanjem s. zn. 96b: «Stoj» na propisanoj ualjenosti.
Na naĉin iz st. 1. i 2. ove taĉke ima se postupiti i u sluĉaju kada voz koji po redu voţnje prolazi sluţbeno
mjesto u vrijeme prekida sluţbe, pa zbog otpreme prije vremena prispje u ovo sluţbeno mjesto kad je
posjenudto. U opšti nalog upisuje se:
«Stanica ....... posjednuta. Glavnim signalima se rukuje i za voz vaţe».
(21) Ako voz zbog zakašnjenja treba da doĊe odnosno da proĊe kroz sluţbeno mjesto u kome je sluţba
prestala, a trebao je proći odnosno doći prije prekida sluţbe, saobraćaj ovakovog voza regulišu susjedne
stanice sa neprekidnim radom. One moraju obavjestiti vozno osoblje ovakovog voza opštim nalogom
sljedećeg sadrţaja:
«Sluţba u stanici .............. prestala. Glavnim signalima se ne rukuje (noću nisu osvjetljeni) i za voz
ne vaţe. Prolaz kroz stanicu oprezan i do 30 km/h».
U sluĉaju iz st. 1. ove taĉke za stanice sa relejnim osiguranjem, treba navesti da se signalima ne rukuje i
da za voz ne vaţe, a ograniĉenu brzinu preko skretnica propisati u smislu odredbi Saobraćajnog
pravilnika.
(22) Na naĉin predviĊen u t. 20. i 21. ovog ĉlana ima s postupiti u u sluĉaju da prekid sluţbe iz bilo kog
razloga poĉinje kasnije ili se završava ranije nego što je predviĊeno u knjiţici reda voţnje, kao i u sluĉaju
da se sluţba uopšte ne prekida.
(23) Kada se voz pribliţava sluţbenom mjestu u kome se sluţba prekida, mašinovoĊa i vozovoĊa moraju,
na osnovu knjiţice reda voţnje i vremena po svom ĉasovniku, utvrditi da li u predviĊeno vrijeme dolaska
u naredno sluţbeno mjesto ono treba da radi ili ne, bez obzira da li voz saobraća na vrijeme, u zakašnjenju
ili prije vrmena, i bez obzira da li je opštim nalogom u pozadnjoj stanici dobio obavještenje iz t. 20. ili 21.
ovog ĉlana.
(24) Ako voz koji po redu voţnje prolazi koroz sluţbeno mjesto u vrijeme kada ono radi, zbog
zakašnjenja treba da proĊe u vrijeme kada ne radi, a ima opšti nalog sa obavještenjem iz t. 21. ovog ĉlana,
postupa se na naĉin predviĊen u toj taĉki.
Ako u sluĉaju iz st. 1. ove taĉke voz nema obavještenje po t. 21. ovog ĉlana, mora se zaustviti ispred
ulaznog signala (ulazne skretnice kada nema ulaznog signala) i ući u sluţbeno mjesto kada se vozovoĊa
(mašinovoĊa) uvjeri da sluţbeno mjesto ne radi i da za ulaz voza nema nikakvih smetnji. U ovakvom
sluĉju voz iz sluţbenog mjesta smije otići kad vozovoĊa (mašinovoĊa) za to dobije putem telefona
odobrenje od pozadnje stanice.
(25) Ako voz po redu voţnje prolazi kroz sluţbeno mjesto u vrijeme kada ono ne radi, a zbog zakašnjenja
u putu ili prijevremenog saobraćaja treba da proĊe u vrijeme kada ono ne radi, mašinovoĊa i vozovoĊa
moraju postupiti po signalnim znacima ulaznog signala. O daljem kretanju voza od ulaznog signala, ako
je u poloţaju za zabranjenu voţnju, odnosno za odlazak iz sluţbenog mjesta, mora traţiti obavještenje i
postupati po nareĊenju staniĉnog osoblja. Ako umjesto ulaznog signala postoji signalna oznaka «Prilazni
signal», voz se mora zaustaviti u sluţbenom mjestu, a nastaviti voţnju samo po odobrenju otpravnika
vozva tog sluţbenog mjesta. Ukoliko se pored signalne oznake «Prilazni signal» daje i s. zn. 96a ili 96b:
«Stoj», voz se mora zaustaviti kod tog signalnog znaka, a dalje postupiti po obavještenju staniĉnog
radnika.
Na naĉin iz st. 1. ove taĉke ima se postupiti i u sluĉaju kada voz po redu voţnje prolazi kroz sluţbeno
mjesto u vrijeme kad ono radi, ali je zbog zakašnjenja iz pozadnjeg posjednutog sluţbenog mjesta dobio
obavještenje iz t. 21.ovog ĉlana, a zbog produţenja iili skraćenja zakašnjenja na putu treba sluţbeno
mjesto ipak da proĊe u vrijeme kado ono po knjiţici reda voţnje radi.
(26) Zabranjena je otprema sa prekoraĉenim brojem osovina onih vozova kojima je redom voţnje
odreĊeno sastajanje u sluţbenim mjestima za vrijeme prekida sluţbe. Isto tako, zabranjeno je utvrĊivanje
sastajanja sa vozovima sa prekoraĉenim brojem osovina u sluţbenim mjestima u kojima traje prekid
sluţbe.
Za vrijeme prekida sluţbe u sluţbenom mjestu zabranjeno je puštati vozove na zauzet kolosijek.
(27) Otprema vozova prije vremena na prugama sa ograniĉenim radnim vremenom dozvoljena je uz
ispunjenje uslova propisanih Pravilnikom 2, s tim da takva otprema ne uslovljava utvrĊivanje ukrštavanja
vozova u sluţbenim mjestima u kojima traje prekid sluţbe, niti dolazak odnosno prolazak vozova kroz
sluţbena mjesta u vrijeme kada se u njima sluţba ne vrši, ako je redom voţnje prediviĊen dolazak
odnosno prolazak u vrijeme kada se sluţba vrši.
(28) Dopuštenje se mora trţiti za svaki voz. Dopuštenje se traţi od naredne posjednute stanice u sluĉaju
kad nije posjednuta prva susjedna stanica, odnosno sluţbeno mjesto. Od jedne stanice moţe se za isti voz
487
traţiti dopuštenje više puta ako su sluţbena mjesta koja traţe dopuštenje poĉela sa radom kasnije po
odlasku voza iz udaljenije posjednute stanice koja je prva traţila dopuštenje.
Svaka stanica mora dati odjavu za voz prvoj pozadnjoj stanici koja radi, ali ne mora primiti odjavu od
naredne stanice ako je prekid sluţbe nastao odmah po odlasku voza. U takvom sluĉaju, stanica koja
prekida sluţbu bez dobijene odjave daće odjavu pozadnjoj posednutoj stanici:
«Voz broj........ ovde, od stanice .......... nije primljena odjava (prezime otpravnika vozova)».
I kod davanja odjave moţe se desiti da jedna stanica primi više odjava za isti voz, u sluĉaju kada se u
narednim stanicama prekida sluţba po odlasku voza. Pozadnja stanica ne smije otpremiti uzastopni voz
bez dobijene odjave od prve posjednute stanice. Stanica kroz koju prolazi voz u vrijeme rada, a za koji
nije dala dopuštenje jer u to vrijeme nije radila, daće odjavu za taj voz pozadnjoj stanici bez obzira na to
što za njega nije dala dopuštenje.
(29) Ako na prugama na kojima izostaje obavještavanje voznog osoblja o premjenama u saobraćaju
vozova i promjenama ukrštavanja, ima sluţbenih mjesta u kojima se prekida sluţba, vozno osoblje se
mora obavjestiti o svim promjenama koje se odnose na sluţbena mjesta u kojima će se voz naći u vrijeme
dok u njemu traje prekid sluţbe.
(30) Na prugama sa ograniĉenim radnim vremenom voz mora pratiti vozovoĊa, koji će izvršavati poslove
predviĊene u ovom ĉlanu za vozovoĊu, u sljedećim sluĉajevima:
a) ako će voz poći iz polazne odnosno stići u krajnju stanicu u vrijeme kada u tim stanicam traje prekid
sluţbe;
b) ako će voz imati sastajanje u sluţbenom mjestu u vrijeme prekida sluţbe;
c) ako se vozu izdaje nalog da obavi bilo kakvu manevru u sluţbenom mjestu u vreme prekida sluţbe.
Za pratnju vozova na prugama sa ograniĉenim radnim vremenom u ostalim sluĉajevima vaţe odredbe
Pravilnika 2.
(31) Da bi se mogao izvršavati saobraćaj vozova u sluţbenim mjestima u vrijeme prekida sluţbe, stanice
sa neprekidnim radnim vremnom moraju imati po jedan kljuĉ od svih zakljuĉanih skretnica u tim
sluţbenim mjestima i kljuĉ od sluţbene prostorije u kojoj s nalazi telefon putem koga je omogućeno
sporazumjevanje sa stanicama.
Ovi kljuĉevi ĉuvaju se i smještaju na naĉin propisan u t. 2. i 3. ĉl. 18. ovog uputstva, ali posebno za svako
sluţbeno mjesto i odvojeno od kljuĉeva sopstvene stanice. Kljuĉevi od prostorija sluţbenih mjesta imaju
se objesiti zajedno sa kljuĉevima skretnica. I jedni i drugi kljuĉevi moraju imati, pored oznaka iz t. 4. ĉl.
18. ovoga uputstva, i privezanu metalnu ploĉicu sa utisnutim nazivom sluţbenog mjesta.
(32) Pri otpremi voza za stanice sa neprekidnim radnim vremnom, vozovoĊi se predaju kljuĉevi sluţbene
prostorije i onih skretnica ĉiji se poloţaj mora mjenjati pri postavljanju puteva voţnje, i to samo za
skretnice na izlaznoj strani, opštim nalogom u kome treba upisati:
«Kljuĉeve stanice (STO, ukrsnice) ....... od skretnica br. ....... i sluţbene prostorije po izvršenom
ukrštavanju predati vozovoĊi boza br. .......».
(33) VozovaoĊa voza koji prvi ulazi u sluţbeno mjesto postupa po st. 2. i 3. t.14. ovog ĉlana. Po ulazu
drugog voza vozovoĊe oba voza postavljaju puteve voţnje za izlaz, nareĊuju mašinovoĊama izvlaĉenje
vozova preko izlaznih sretnica, vraćaju skretnice u redovan poloţaj i zakljuĉavaju ih, predaju jedan
drugom kljuĉeve primljene od stanica i tu predju konstatuju u putnim listovima primjedbom:
«Kljuĉ od skretnice broj ...... i sluţbene prostorije stanice (STO, ukrsnice) .......... primio (potpis)».
Prije polaska vozova postupa se na naĉin propisan u t. 19. ovog ĉlana.
(34) Redovan pregled skretnica otpravnik vozova vrši po odredbama ĉl. 11.ovog uputstva, a skretniĉko
osoblje, ako se sluţba prekida u toku trajanja smjene, pre svakog poĉetka i neposredno prije svakog
svršetka sluţbe. Ako se sluţba ne prekida u toku trajanja smjene, skretniĉko osoblje mora redovan
pregled skretnica vršti tri puta, i to: na poĉetku, u toku trajanja i neposredno pred svršetak smjene.

Ĉlan 35.
(Rukovanje signalima i ureĊajima na putnim prelazima. Osvjetljavanje glavnih i skretniĉkih
signala)
(1) Na prugama na kojima za vrijeme prekida sluţbe vozovi redovno ne saobraćaju, glavni signali,
njihovi predsignali i skretnice za vrijeme prekida sluţbe se ne ovjetljavaju.
Branici na putnim prelazima ovih pruga moraju se nalaziti u poloţaju za slobodan prelaz drumskih vozila
preko pruge.
(2) U stanicama osiguranim relejnim ureĊajima, predsignal, ulazni i izlazni signali za vrijeme prekida
rada ostaju osvjetljeni. Predsignali pokazuju s. zn. 13: «Oĉekuj stoj», a ulazni i izlazni signali s. z. 4:
«Stoj».

488
Ukoliko tehniĉka rješenja to omogućavaju, glavni signali (ulazni i izlazni) mogu biti neosvjetljeni pod
uslovom da ovakav princip bude zastupljen na cijeloj pruzi ili pruţnom odsjeku opremljenom
odgovarajućom vrstom osiguranja. Stanje signala mora se prikazati u materijalu reda voţnje u pregledu
sluţbenih mjesta u kojima se prekida rad.
(3) Za vrijeme prekida sluţbe, na ovim prugama mogu se uvoditi samo pomoćni vozovi i pomoćni
lokomotivski vozovi, kao i vozovi koji se upućuju ovim prugama kao pomoćnim pravcem. Brzina ovih
vozova ne smije biti veća od 30 km/h.
Izuzetno od st. 1. ove taĉke ŢTO moţe odobriti, posebno za svaki sluĉaj, da za vrijeme prekida mogu na
ovim prugama saobraćati i vozovi koji su u zakašnjenju, bilo da je zakašnjenje nastupilo u polaznoj ili u
usputnim stanicama voza.
Vozno osoblje vozova iz st. 1. i 2. ove taĉke mora se opštim nalogom obavjestiti da se u stanicama sluţba
ne vrši, da voz ima stati ispred neposjednutih putnih prelaza opremljenih branicima, kao i ispred putnih
prelaza opremljenih svjetlosnim kontrolnim signalima koji su u kvaru i nastaviti voţnju preko njih tek
kada se osvjedoĉilo da na kolosijeku nema pješaka, vozila ili stoke. U nalogu se ovakvi putni prelazi
moraju navesti pojedinaĉno, uz naznaĉenje njihovog kolometarskog polaţaja.
(4) Na prugama na kojim za vrijeme prekida sluţbe vozovi redovno saobraćaju, glavni signali za vrijeme
prekida sluţbe noću se ne osvjetljavaju. U stanicama opremljenim relejnim osiguranjem, ako glavni
signali ostaju osvjetljeni u smislu odredbi st. 1. t. 2. ovog ĉlana, za voz iuzetno ne vaţe. Osvjetljeni
predsignal oznaĉava da se voz pribliţava stanici.
Predsignali ulaznih signala i signalne oznake «Prilazni signal» moraju biti osvjetljeni i za vrijeme prekida
sluţbe, a kod ulaznih signala bez pedsignala i štitnih signala ima se postaviti s. zn. 97a: «Lagano» i noću
osvjetljavati. Ovetljavanje ovih signala ima za svrhu da voznom osoblju pokaţe da se pribliţava stanici, i
da vozi oprezno kako bi se voz zaustavio ispred eventualne zapreke, odnosno ispred ulazne skretnice u
odreĊenom sluĉaju pri ukrštavanju.
(5) Skretnice na glavnim kolosijecima moraju noću biti osvjetljene.
(6) Izuzetno od odredbi st. 2. t. 4. i t. 5. ovog ĉlana ŢTO moţe odobriti da se na pojedinim prugama sa
slabim noćnim sabraćajem ne osvjetljavaju skretnice i predsignali, odnosno ne postavlja s. zn. 97a:
«Lagano». Presignali onosno ulazni signali bez predsignala i štitni signali imaju u ovom sluĉaju namjenu
signalne oznake «Prilazni signal».
(7) ObezbjeĊenje saobraćaja na putnim prelazima za vrijeme prekida sluţbe na ovim prugama vrši se
kao i kada prekida nema.
Sluţbena mjesta iz kojih se pomoću ureĊaja kontroliše poloţaj svjetlsonih signala na putnim prelazima, za
vrijeme prekida sluţbe moraju biti posjednuta skretniĉarom, koji će u sluĉaju kada ureĊaj pokazuje da je
svjetlosni signal na putnom prelazu u kvaru, obavjestiti o tome obje susjedne posjednute stanice.
Na prugama sa slabim saobraćajem ŢTO moţe odrediti da se za vrijeme prekida sluţbe ne rukuje
ureĊajima za osiguranje saobraćaja na putnim prelazima. U ovom sluĉaju, kao i u sluĉaju kvara ureĊaja
kojima se rukuje za vrijeme prekida sluţbe, posjednute stanice opštim nalogom obavještavaju vozno
osblje vozova koje otpremaju. Vozno osoblje postupa na naĉin propisan u st. 3. t. 3. ovog ĉlana.
Ako se ispravnost automatskih ureĊaja za obezbjeĊenje saobraćaja na putnim prelazima kontroliše
kontrolnim svjetlosnim signalima, ugraĊenim na odreĊenom odstojanju ispred putnog prelaza, ima se
postupiti po propisima Saobraćajnog i Signalnog pravilnika.
Vrijeme putovanja voza izmeĊu dvaju stanica koje rade ne smije se skraćivati ako se izmeĊu njih nalaze
posjednuti putni prelazi.

Ĉlan 36.
(Manevrisanje u sluţbenim mjestima za vrijeme prekida sluţbe)
(1) Za vrijeme prekida sluţbe u sluţbenim mjestima je dozvoljeno manevrisanje radi ostavljanja i
uzimanja kola. Potreba za ostavljanjem i uzimanjem kola moţe nastati iz dva razloga:
a) nepredviĊeno, u sluĉajevima iz t. 18. ĉl. 61 Pravilnika 2 i
b) predviĊeno, kada je vozu nareĊeno planom rada ili opštim nalogom, i sliĉno.
Pošto u većini sluĉjeva pod a) st. 1. ove taĉke vozno osoblje ne moţe obaviti manevrisanje bez pomoći
stniĉnog osoblja zbog neposjedovanja kljuĉeva od prostorija, skretnica i drugih postrojenja, mora traţiti
ovlaštenog staniĉnog radnika koji raspolaţe kljuĉevima. Ako vozno osoblje raspolaţe kljuĉevima, nije
potrebno da poziva staniĉnog radnika.
Ĉim omogući pristup telefonu, odmah se mora obavjestiti pozadnja stanica, pozadnje susjedno i naredno
sluţbeno mjesto o tome da je voz nepredviĊeno zadrţan radi iskljuĉivanja kola iz voza, fonogramom:
«Voz broj ....... zadrţan u ......... i ostavlja .......... (navesti koliĉinu) kola zbog ........... (prezime)».

489
(2) Po završenom manevrisanju, ostavljena kola se imaju osigurati na naĉin predivĊen u t. 1. pod c) ĉl.
32 ovog uputstva, skretnice i ostalo postrojenje postaviti u redovan poloţaj i zakljuĉati, za što je odgovran
vozovoĊa (ko ovoga nema, mašinovoĊa za sluĉajeve iz t. 13., 14. i 15. ĉl. 110 Pravilnika 2) i pozvani
stniĉni radnik, a zatim obavjestiti pozadnje susjedno i naredno sluţbeno mjesto, fonogramom:
«Manevrisanje završeno, skretnice postavljene u redovan poloţaj i zakljuĉane. Voz br. .......... polazi
u .......... ĉ ......... min (prezime)».
Fonograme iz ove taĉke daje pozvani staaniĉni radnik, a ako je vozovoĊa imao kljuĉeve, daje ih
vozovoĊa.
Za ovakve sluĉejeve ŢTO u posebnom uputstvu propisuje detaljnije postupke za svako sluţbeno mjesto
posebno. Pri tome naroĉito odreĊuje koga i na koji naĉin vozno osoblje poziva radi omogućavanja
manvrisanja ako nema kljuĉeva, kao i postupak oko siguranja ostavljenih kola.
(3) U sluĉajevima pod b) st. 1. t. 1. ovog ĉlana, vozovoĊa prima kljuĉeve od sluţbene prostorije,
skretnica i ostalih postrojenja kojima treba rukovati pri manevrisanjo od stanice odreĊene da ĉuva
kljuĉeve sluţbenih mjesta u kojima se sluţba prekida.
O uzimanju kljuĉeva za pojedina sluţbena mjesta brine se vozovoĊa voza na osnovu nareĊenja za
ostavljanje i uzimanje kola u stanicama, primljenog planom rada ili opštim nalogom. Ako voz u nekom
sluţbenom mjestu mora uzeti ili ostaviti kola, a o tome vozno osoblje u polaznoj stanici nije obavješteno,
uruĉivanje kljuĉeva tog sluţbenog mjesta ima se zahtjevati od stanice koja ih ĉuva. Zahtjev podnosi
odnosna stanica, a ako je to neko drugo sluţbeno mjesto, onda nadzorna stanica tog sluţbenog mjesta,
fonogramom:
«Radi manevrisanja u ........... (naziv sluţbenog mjesta) vozu broj .......... uruĉiti kljuĉeve od
skretnice broj .......... (prezime otrovnika vozova)».
(4) O završenom manevrisanju, postavljanju sretnica i ostalih postrojenja, voovoĊa obavještava
pozadnju stanicu fonogramom:
«Manevrisanje u ............... (naziv sluţbenog mjesta) završeno, skretnice u redovnom poloţaju
zakljuĉane (prezime)».
(5) Sa kljuĉevima primljenim od pozadnje stanice postupa se na naĉin koji propisuje ŢTO u STU
(posebnom uputstvu).
(6) Bez obzira iz kojih razloga je obavljeno manevrisanje u sluţbnom mjestu, to se mora konstatovati u
saobraćajnom dnevniku upisujući podatke o broju voza, vremenu dolaska i odlaska i razloga bavljenja.
(7) Postupak sa dokumentima ostavljenih kola i kola koja treba uzeti propisuje ŢTO u STU (posebnom
uputstvu).
(8) Ako se manevra ne moţe obaviti u vremenu redom voţnje predviĊenog bavljenja, vozovoĊa mora o
tome obavjestiti pozadnje sluţbeno mjesto fonogramom:
«Radi manevrisanja voz broj ....... u .......... produţiće vreme bavljenja za ..........min (prezime)».
Ukoliko je došlo do prekida na sredstvima za sporazumjevanje, pa obavještenje pozadnjih sluţbenih
mjesta iz st. 3. t. 1.i st. 1. ove taĉke nije moguće, voz se ima zaštiti pozadi po propisima Saobraćajnog
pravilanika kao da se nepredviĊeno zaustavio na otvorenoj pruzi, i to:
a) u sluĉaju pod a) st. 1. t. 1. vog ĉlana, ĉim se sazna da sporazumjevanje nije moguće, i
b) u sluĉaju pod b) st. 1. t. 1. ovoga ĉlana,odmah po isteku vremena bavljenja predviĊenog redom
voţnje.

ODSJEK VI
POMOĆNI TEHNIĈKI POSLOVI
Ĉlan 37.
(Punjenje rezervoara za vodu u putniĉkim kolima)
(1) Sva putniĉka kola snabdjevena su prikljuĉcima za punjenje i ureĊajima za brzo praţnjenje rervoara
za vodu.
(2) Rezervoari za vodu u putniĉkim kolima moraju se napuniti vodom u polaznim stanicama garnitura,
odnosno kursnih ili direktnih kola, tako blagovremeno, prije polaska voza, kako voz ne bi kasnio zbog
toga. Rezerovari putniĉkih garnitura odnosno kursnih ili direktnih kola mogu se puniti i u usputnim
stanicama opremljenim ureĊajima za punjenje rezervoara putniĉkih kola vodom, ukoliko je potrebno i
vreme zadrţavanja voza to dozvoljava. U STU uz red voţnje navodi se u vidu pregleda koje su stanice i
na kojoj pruzi opremljene ovakvim ureĊajima.
(3) Rezervoari za vodu u toku zime mogu se puniti bez ikakvog ograniĉenja samo kod onih kola kod
kojih su rezervoari tako ureĊeni da se voda u njima, s obzirom na spoljnu temperatutu, ne moţe zamrznuti
kada se kola griju. Kod ovakvih kola voda iz rezervoara mora se ispustiti kada prestane grijanje kola.
490
(4) Prikljuĉci za punjenje i ureĊaji za praţnjenje u svojoj neposrednoj blizini obiljeţeni su jednim od
sljedećih znakova ispisanim na bijeloj osnovi na zidu kola ili na posebnoj tabli:
a) kod kola graĊenih pr 1. januara 1939. gdine, kod kojih se voda u rezervoaru moţe zamrznuti u
grijanim kolima - zelenim prstenom.
b) kod kola graĊenih poslije 1. januara 1939. godine, u kojima rezervoari za vodu moraju biti tako
ureĊeni da se u grijanim kolima voda ne moţe zamrznuti bez obzira na spoljnu temperaturu - ţutim
prstenom.
c) kod novograĊenih kola, u kojima su ureĊaji za vodu tako podešeni da kola mogu ostati napolju
negrijana 12 ĉasova neprekidno pri spoljnoj temperaturi od – 10 0C a da ne nastane škodljivo stvaranje
leda u ureĊajima, pod pretpostavkom da je unutrašnja temperatura kola prije poĉetka prekida grijanja bila
oko +20 0C - ţutom kruţnom površinom.
(5) Rezervoari za vodu kod kola kod kojih se voda u rezervoaru moţe zamrznuti u grijanim kolima, ne
smiju se puniti vodom kada je spoljna teperatura niţa od +20 0C. Ako u putu spoljna temperatura spadne
ispod +20 0C, voda iz rezervoara ima se odmah ispustiti.
(6) Kola kod kojih su rezervoari za vodu obiljeţeni zelenim prstenom ne pune se kada je spoljna
temperatura ispod +20 0C, ali moraju imati sudove za vodu. U pogledu punjenja sudova vodom vaţe
odredbe t. 2. ovog ĉlana predviĊene za punjenje rezervoara za vodu.
(7) Nuţnici u kolima kod vozova za prevoz putnika moraju se snabdjeti toalet-papirom, a umivaonici
teĉnim sapunom ili sapunom u prahu, i ubrusima.
(8) Rezervoarae i sudove u kolima vodom snabdjevaju za to odreĊeni radnici loţionice ili stanice, i
odgovorni su da rezervoari i sudovi budu snabdjeveni vodom na vrijeme.
ŢTO propisuje organizaciju i nadleţnost odrĊene sluţbe u pogledu snabdjevanja vodom rezevoara i
sudova u kolima.
(9) Pregledaĉi kola polaznih stanci garnitura odnosno kursnih ili direktnih kola pregledaće prije odlasak
garniture odnosno izuzetno dodata kursna ili direktna kola i utvrdiće u kakvom su stanju nuţnici,
umivaonici i rezervoari za vodu.
Manje nedostatke otklanjaju odmah. Kod većih kvarova, koji se ne mogu otkloniti do polaska voza, kola
u kvaru zamjeniti ispravnim iz rezerve. Ako to nije moguće, u nuţnicima postaviti sudove sa vodom, a po
povratku kola rezervoari za vodu imaju se odmah popraviti.
(10) Pri preuzimanju voza, kao i pri usputnom dodavanju kursnih i direktnih kola, kondukteri će se
uvjeriti da li su rezervoari i sudovi napunjeni vodom, pa ukoliko to nije uĉinjeno, postaraće se da se to
izvrši još prije polaska voza. Isto tako, brinuće se i za vrijeme putovanja voza da rezervoari i sudovi imaju
uvek dovoljno vode. Ako je voda utrošena, kondukter će o tome obavjestiti prvu narendu stanicu gdje voz
staje, a ova stanicu opremljenu potrebnim ureĊajima za snabdjevanje vodom o potrebi snabdjevanja
vodom odnosnog voza. Voz će se snabdjeti vodom ukoliko to vrijeme njegovog zadrţavanja dozvoljava.
Svaki kondukter je odgovoran da kola koja su mu dodjeljena na posluţivanje, imaju napunjene rezervoare
i sudove vodom. Sve nepravilnosti koje su zapaţene u putu na ureĊajima za vodu mora prijaviti u krajnjoj
stanici pri predaji i prijemu garnitura organima tehniĉke kolske sluţbe.
(11) Za vrijeme voţnje od pretposljednje do krajnje stanice voza, vozopratno osoblje mora isprazniti sve
rezervoare. Pri ispuštanju vode iz rezervoara moraju se otvoriti sve slavine kako be se ispraznile i
dovodne cijevi.
(12) Ako se vozna lokomotiva pokvari, ili nastupi neka nezgoda na otvorenoj pruzi, pa se voz duţe
zadrţava i prestaje sa grijanjem voza, vozopratno osblje mora isprazniti sve rezervoare za vodu kod kola
oznaĉenih zelenim ili ţutim prstenom, ukoliko je spoljn temperatura ispod +20 0C.
(13) U odreĊenim stanicama ima se u Poslovnom redu stanice predvidjeti naĉin i odgovornost pojedinih
radnika za blagovremeno snabdjevanje rezervoara i sudova vodom.
(14) O naĉinu praţnjenja rezervoara i rukovanju ureĊajima za ispuštanje vode u vezi sa t. 11. i 12. ovog
ĉlana, vozopratno osoblje ima se upoznati putem školovanja.

Ĉlan 38.
(Osvjetljavanje putniĉkih garnitura)
(1) Putniĉke garniture i kola, kada se u njima nalaze odnosno prevoze putnici, moraju biti osvjetljeni u
periodu dana propisanom u Prilogu 1 Signalnog pravilnika.
(2) Kola, kada se u njima prevoze putnici, moraju se osvjetliti i danju pri voţnji kroz duţi tunel, ili pri
voţnji kroz više uzastopnih kraćih tunela. Pod duţim tnelom porazumjeva se tunel kroz koji voţnja traje
duţe od 3 minuta.
Spisak tunela ili dijelova pruga sa više uzastopnih tunela u kojima se kola moraju osvjetljavati i danju,
ima se navesti u knjiţici reda voţnje.
491
Ako se osvjetljenje u putniĉkoj garnituri ukljuĉuje sa centralnog mjesta (motorne garniture), onda se ono
u toku dana ima ukljuĉiti pri voţnji kroz svaki tunel.
Kola u kojima se prevoze putnici, u toku dana pri voţnji kroz tunel osvjetljavaju se neposredno prije
ulaska u tunel. Ako je ukljuĉivanje i iskljuĉivanje svjetla ili prelaz iz kola u kola nemoguće za vrijeme
voţnje voza, ukljuĉivanje i iskljuĉivanje svetla mora se izvršiti u stanici u kojoj za to, po redu voţnje, ima
dovoljno vremena.
(3) UreĊajima za osvjetljavanje putniĉkih garnitura, za vrijeme putovanja voza od polazne do krajnje
stanice, rukuje i za blagovremeno ukljuĉivanje i iskljuĉivanje osvjetljenja odgovara vozopratno osoblje.
Ukljuĉivanje i iskljuĉivanje osvjetljenja u putniĉkim garniturama u polaznim i krajnjim stanicama vozova
vrši vozopratno osoblje. Ako kola u polaznoj stanici treba osvjetliti prije prijema garaniture, odnosno u
krajnjoj stanici osvjetljenje iskljuĉiti poslije predaje garniture od strane vozopratnog osoblja, ukljuĉivanje
i iskljuĉivanje osvjetljenja spada u duţnost staniĉnog radnika koga odredi šef stanice.
U garniturama motornih vozova ukljuĉivanje i iskljuĉivanje osvjetljenja uvijek vrši mašinovoĊa.
(4) Za osvjetljavanje putniĉkih kola i rukovanje ureĊajima za rasvjetu vaţe još i odredbe Uputstva 257.
(5) Spisak tunela radi se na uzorku datom u Uputstvu 49.

ODSJEK VII
EVIDENCIJE, PREGLEDI I IZVJEŠTAJI
Ĉlan 39.
(Izvještaj o kavru na TK i SS ureĊajima i evidentiranje kvarova)
(1) O nastalim smetnjama na telegrafskim, telefonskim, razglasnim ureĊajima, ureĊajima elektriĉnog
signalnog zvona i SS-ureĊajima stanica telefonski izvještava nadleţnog šefa dionice za TK i SS-ureĊaje.
(2) Ovaj izvještaj mora sadrţati kratak opis smetnje kako bi šef dionice mogao da ocjeni kakvo struĉno
lice da uputi i kakav alat i rezervne dijelove treba to lice da ponese.
(3) U svakoj prostoriji gdje su smješteni telefoni, telgrafski aparati, teleprinteri, postavni blok-aparati,
komandni stolovi za elektrorelejno i elektronsko osiguranje i dr. vodi se biljeţnik o smetnjama (V-11).
Biljeţnikom o smetnjama prostorije snabdjeva sluţba za TK i SS-postrojenja. Ova knjiga mora imati
numerisane stranice i mora biti ovjerena peĉatom i potpisom šefa radne jedinice za odrţavanje
telekomunikacionih i signalno-sigurnosnih ureĊaja i postrojenja.
U ovaj biljeţnik radnik koji rukuje odnosnim aparatom upisuje svaku smetnju i kvar koji utiĉu na
normalno rukovanje ureĊajem, kao i broj fonograma kojim je izvještena nadleţna dionica.
Pozvano struĉno lice po otklanjanju smetnje upisuje u odreĊenu rubriku istog biljeţnika uzrok smetnje,
vrijeme kada je otklonjena, i to ovjerava potpisom.
(4) U sluţbenim mjestima gdje se nalaze SS-ureĊaji koji imaju tastere ili druge elemente snabdjevene
kontrolnim brojaĉima ili plombama, koje radnici koji rukuju ureĊajima mogu u procesu rada da upotrebe,
moraju se nalaziti posebne knjige upotrebe tastera sa brojaĉem odnosno plombi.
Pri evidentiranju upotrebe tastera sa brojaĉem odnosno skidanja plombe treba navesti podatke o vremenu
i uzroku upotrebe tastera odnosno skidanja plombe, i to potpisati.
Upotrebljen taster sa brojaĉem upisuje se u saobraćajni dnevik poslije upisanog voza, sa naznakom
vremana i svrhe upotrebe. Ovo se ne odnosi na sluţbena mjesta opremljena registratorom upotrebljenih
tastera, ako registrator ispravno radi.
Upotreba tastera sa brojaĉima koji se redovno koriste za formiranje ili razrješenje puta voţnje evidentira
se u saobraćajnom dnevniku u rubrici «Primjedba» za odnosni voz. Upotreba ovih tastera u druge svrhe
evidentira se na naĉin propisan stavom 3. ove taĉke.
(5) U stanicama gdje postoji stalna deţurna sluţba SS-postrojenja, skinutu plombu nadopunjuje deţurni
radnik sluţbe SS-postrojenja. U ostalim stanicama šef stanice na mjesto skinute plombe stavlja svoj peĉat.
Zamjenu peĉata odgovarajućom plombom vrši ovlašteni radnik sluţbe za SS-postrojenja prilikom
otklanjanja smetnji ili prilikom redovno odrţavanja.
(6) Priliko predaje i prijema sluţbe, stanje tastera s brojaĉima odnosno stanje plombi obavezno se
upisuje u posebnu knjigu za predaju i prijem sluţbe, kao i u knjigu evidencije upotrebe tastera uz potpis
predavaoca i primaoca sluţbe.
(7) Šef stanice će prilikom predaje sluţbe i obavljanja obavezne kontrole pregledati i biljeţnike,
dnevnike i odovarajuće evidencije o radu i smetnjama na TK i SS-postrojenjima, i ukoliko je bilo smetnji,
provjeriti ispravnost preduzetih mjera od strane odgovornog radnika za obavljanje rada u vrijeme trajanja
smetnji na ureĊajima.

492
 Ĉlan 40.
(Evidencija pravilnika, uputstava i ostalih propisa)
(1) Svaka jedinica (stanica, lokomotivski depo, pruţna dionica, sekcija, radna jedinica, odjeljenje) mora
voditi evidenciju o snabdjevenosti svim potrebnim pravilnicima, uputstvima i ostalim propisima, kako
same jedinice tako i radnih mjesta.
(2) Kojim pravilnicima, uputstvima i propisima mora biti snabdjevena jedinica i radna mjesta, propisano
je Pravilnikom 650. ŢTO moţe odrediti da radna mjesta mogu biti snabdjevena i drugim propisima.
(3) Brigu o evidenciji o snabdjevenosti pravilnicima, uputstvima i propisima vodi šef jedinice ili radnik
koga on odredi.
(4) Radnik prima pravilnike i ostale struĉne propise za vršenje sluţbe za koju se sprema, i to u jedinici
gdje otpoĉinje sluţbu. Radnik je sam duţan da ispravlja primjerke propisa koji su mu dati na liĉnu
upotrebu. Šef jedinice je duţan da se stara da se objavljene ispravke propisa na podesan naĉin dostavljaju
radnicima.
(5) Pri premještaju u drugu jedinicu, uz personalni list radnika šalje se i potvrda o propisima koji su mu
dati na liĉnu upotrebu.
(6) Dopune i ispravke propisa dodjeljenih na pojedina radna mjesta i propisa odreĊenih za biblioteku
vršiće radnik koga odredi šef jedinice.
(7) Naĉin voĊenja evidencije o snabdjevenosti jedinice i radnog mjesta propisima vrši se na obrascima
S-96 i 97 prema odredbama Uputstva 58.

Ĉlan 41.
(Evidencija primljenih sluţbenih saopštenja)
(1) Pod sluţbenim saopštenjima u smislu odredbi ovog uputstva smatraju se sva nareĊenja, saopštenja,
objašnjenja, tumaĉenja, odluke, zakljuĉci i sl. koji potiĉu od nadleţnih sluţbi, rukovodećih organa i
organa upravljanja pojedinih organizacionih jedinica, a odnose se na tehniĉko-organizaciono i opšte
poslovanje u jedinicama.
(2) Sluţbena saopštenja objavljuju se u «Sluţbenom glasniku », u glasilima ŢTO, ili se na drugi podesan
naĉin dostavljaju zainteresovanim jedinicama.
Sluţbena saopštenja mogu biti privremenog i stalnog znaĉaja. Sluţbena soapštenja stalnog znaĉaja ima
sluţba koja ih izdaje u gornjem desnom uglu oznaĉiti rijeĉima «Stalnog znaĉaj».
(3) Radi lakšeg uvida i pregleda svih sluţbenih saopštenja stalnog znaĉaja, jedinice vode sljedeće
evedencije:
a) opštu evidenciju po hronološkom redu prispjelih sluţbenih saopštenja, zvanu «opšte kazalo», i
b) posebnu evidenciju po radnim mjestima i vrsti materije, zvanu «indeks».
(4) Opšte kazalo vodi se na jednom mjestu za cijelu jedinicu i u njega se unose sva sluţbena saopštenja
stalnog znaĉaja.
Za opšte kazalo koristi se podesna knjiga, u kojoj treba otvoriti kolone za unošenje sljedećih podataka:
redni broj, naziv i broj glasila, redni broj pod kojim je saopštenje u glasilu objavljeno, krtak sadrţaj,
prestanak vaţnosti (datum i broj) i koja radna mjesta treba upoznati. Opšte kazalo vodi radnik koga odredi
šef jedinice.
Po zavoĊenju u opšte kazalo, sluţbeno saopštenje se umnoţava i na podesan naĉin u potrebnom broju
primjeraka dostavlja na odgovarajuća radna mjesta radi korištenja i unošenja u indeks.
Na isti naĉin se postupa i sa primljenim saopštenjem o prestanku vaţnosti saopštenja stalnog znaĉaja.
(5) Indeks se vodi na radnim mjestima. Za indek se koristi podesna knjiga sa istim kolonama kao i za
opšte kazalo.
Indeks se ima voditi obavezno na radnim mjestima otpravnika vozova, školskog instruktora, u isljednoj
grupi za saobraćajanu i transportnu sluţbu, a na ostalim radnim mjestima po nahoĊenju šefa jedinice.
Po zavoĊenju u indeks, saopštnje se stavlja radnicima tog radnog mjesta na uvid radi upoznavanja sa
njegovim sadrţajem. Kao dokaz da je saopštenje primljeno na znanje, radnik na samom saopštenju koje
ostaje uz opšte kazalo odnosno na priloţenom listu tog saopštenja stavlja svoj potpis. Pojedina saopštenja
se mogu umnoţiti i dokazno predati zainteresovanim radnicima, uz potpis na primjerku koji ostaje uz
opšte kazalo. Šef jedinice odreĊuje saopštenja o ĉijem sadrţaju radnici moraju biti pouĉeni putem
redovnog školovanja.
Saopštenje koje su primili na znanje svi radnici odnosnog radnog mjesta ĉuva se, do isteka njegove
vaţnosti, u posebnoj fascikli.
(6) Pri zavoĊenju primljenog sluţbenog saopštenja u opšte kazalo, odnosno umnoţenog takvog
saopštenja u indeks, na njemu se u gornjem lijevom uglu stavlja broj pod kojim je zaveden u opšte kazalo
odnosno u indeks.
493
Po isteku roka vaţnosti saopštenja, ono se u opštem kazalu i indeksu precrtava, uz ispunjenje kolone
podataka o o prestanku vaţnosti, i stavlja se u arhivu.
Ministarstvo saobraćaja, ŢTO i druge jedinice koje izdaju sopštenje duţni su da na kraju godine objave
koja saopštenja vaţe i dalje.
(7) Sluţbena saopštenja privremenog znaĉaja treba sastavljati u posebne fascikle na pojedinim radnim
mjestima, prema nahoĊenju šefa jedinice.

Ĉlan 42.
(Pregled tabela sadrţanih u Saobraćajnom upustvu, knjiţici reda voţnje ili u STU uz red voţnje)
U cilju operativnog i blagovremenog izvršenja poslova pri odvijanju saobraćaja i pravilne primjene
propisa radi oĉuvanja bezbjednosti saobraćaja vode se odreĊene tabele, pregledi i spiskovi koji su dati u
Upustvu 49.

ODSJEK VIII
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 47.
(Prelazne odredbe)
(1) Organizacija rada i pripreme za primjenu ovog uputstva imaju se sprovesti do dana od kada će se ono
primjenjivati.
Upoznavanje zainteresovanog osoblja, odnosno pouĉavanje ima se sprovesti u duhu odredbi Pravilnika
646.
(2) Poslovni redovi stanica i ostalih sluţbenih mjesta i odgovarajuća uputstva za rad kao i prilozi
Poslovnom redu stanice, moraju se prilagoditi odredbama ovog uputstva.
(3) ŢTO je duţna da preduzme sve organizacione mjere za izradu uputstava, prenošenje ovlaštenja,
davanje olakšica, odreĊivanje sluţbenih i radnih mjesta koja posebno ili izuzetno obavljaju neke poslove,
odnosno izuzetno se oslobaĊaju odreĊenih poslova, i za definisanje elemenata i podataka koji proizilaze iz
odredbi ovog uputstva.

Ĉlan 48.
(Završne odredbe)
(1) Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Sluţbenom glasniku», a
primjenjivaće se od ____________ godine.
(2) Danom poĉetka primjenjivanja ovog Uputstva prestaje da vaţi Saobraćajno uputstvo ZJŢ br.
1569/80-5 od 17.04.1980. godine.

494
Na osnovu ĉlana 133. Samoupravnog sporazuma o udruţivanju u Zajednicu jugoslovenskih ţeljeznica
(„Sl. glasnik ZJŢ“ br. 2/81 i 3/83) i ĉlana 1. Saobraćajnog pravilnika („Sl. glasnik ZJŢ“ br. 8/81)
Poslovodni odbor Zajednice jugoslovenskih ţeljeznica donosi

UPUSTVO
o dopuni saobraćajnog upustva (SU-40)
(Prilog 1 SU-40)
Ĉlan 1.
Saobraćajno upustvo (SU-40) („Sl. glasnik ZJŢ“ br. 1569/80-5) dopunjuje se Prilogom 1, koji glasi:

RAĈUNANJE VREMENA
Ĉlan 1.
(Opšte odredbe o raĉunanju vremena)
(1) Ovim odsjekom bliţe se reguliše postupak i radnje pri promjeni raĉunanja vremena (u momentu
prelaska na ljetnje raĉunanje vremena i u momentu povratka na zonsko raĉunanje vremena) kada se takvo
raĉunanje uvodi.
(2) Raĉunanje vremena na JŢ vrši se prema srednjoevropskom (SEV) vremenu. U ljetnjem periodu
uvodi se ljetnje raĉunanje vremena (IEV).
(3) Dan i ĉas poĉetka ljetnjeg raĉunanja vremena odreĊuje se odlukom nadleţnog organa. Ako u odluci
o danu i ĉasu prelaska na ljetnje raĉunanje vremena i danu i ĉasu povratka na srednjoevropsko zonsko
vrijeme bude odreĊeno neko drugo vrijeme od onog u ĉl. 44. i 45. ovog Uputstva, onda će se odredbe
ovog odsjeka primjenjivati na to vrijeme.

Ĉlan 2.
(Zajedniĉke odredbe o raĉunanju vremena)
(1) U momentu kada poĉinje ljetnje raĉunanje vremena, odnosno zonsko raĉunanje, mora se izvršiti
promjena vremena na svim individualnim, sluţbenim i javnim ĉasovnicima, kao i na ureĊajima za
mjerenje i evidentiranje vremena.
Promjenu vremena na individualnim ĉasovnicima i ĉasovnicima u sluţbenim prostorijama izvršiće sami
radnici koji se koriste tim ĉasovnicima.
Promjenu vremena na javnim ĉasovnicima i ĉasovnicima sa automatskom promjenom vremena izvršiće
radnici odgovarajuće sluţbe prema planu i rasporedu svoje sluţbe.
Sluţbene i javne ĉasovnike kod kojih se zbog kratkoće vremena ili iz organizacionih razloga ne moţe
blagovremeno izvršiti promjena vremena, do momenta usklaĊivanja sa vaţećim vremenom, treba oznaĉiti
kao nevaţeće unakrsno nalepljenom trakom.
(2) Prije svake promjene vremena odgovarjuće sluţbe organizovaće rad tako da se svi automataski
ureĊaji koji pokazuju, registruju ili daju taĉno vrijeme (registrofoni, automatski satovi, vremenske trake u
ŢAT-centralama, kao i mjeraĉi vremena na brzinomernim trakama i dr.) podese blagovremeno da u
momentu promjene vremena pokazuju vrijeme prema novom naĉinu raĉunanja.
Rasporedne stanice će u trenutku poĉetka novog raĉunanja vremena dati znak «taĉno vrijeme», koj će
stanice prenijeti ostalim sluţbenim mjestima, kao i sopstvenim radnim mjestima. Ovako primljeni znak
«taĉno vrijeme» radnici će evidentirati, olovkom u boji, u svoje dnevnike odnosno biljeţnike.
Na prugama opremljenim RDV-sistemom dispeĉer će na 2 minuta prije promjene vremena objaviti svim
vozovima na svom podruĉju:
«Pripremite se za promjenu vremena».
U momentu promjene vremena dispeĉer će objaviti:
«Doterajte ĉasovnike na ......ĉasa i upišite promjenu u putni list.»
(3) Ţeljeznice mogu izdati posebno nareĊenje kojim će se regulisati: redosljed sastava vozova, naĉin
obavještavanja putnika o promjeni vremena, duţnosti pojedinih radnika, deţurstava u odreĊenim
sluţbenim i radnim mjestima, organizacija rada na pruzi sa sluţbenim mjestima sa ograniĉenim radnim
vremenom i dr.
(4) U noći promjene raĉunanja vremena dozvoljava se uvoĊenje i otprema prije vremena samo onih
vanrednih teretnih vozova koji će završiti voţnju prije promjene vremena, kao i onih koji će otpoĉeti
voţnju poslije izvršene promjene vremena. Ova odredba se ne odnosi na uvoĊenje pomoćnih vozova koji
se otpremaju za intervenciju.
Operativne sluţbe ŢTO će sa stanicama svog podruĉja pratiti kretanje vozova i po potrebi odrediti stanice
sastajanja i ĉekanja vozova, kao i trase vozova koji se naknadno uvode u saobraćaj i dr.

495
 Ĉlan 3.
(Posebne odredbe za prelazak na ljetnje raĉunanje vremena)
(1) Prelazak na ljetnje raĉunanje vremena vrši se odreĊenog dana u 2 h 00 min 00 s tako što se
pomjeranjem za jedan ĉas unaprijed vrijeme u 2 h 00 min 00s raĉuna kao 3 h 00 min 00 s.
Kako kod promjene raĉunanja vremena nedostaje vrijeme izmeĊu 02,00 i 03,00 ĉasa, treba voditi raĉuna
o blagovremenom dolasku osoblja na posao i pripremama vozova u polaznim stanicama.
(2) Taĉno u 2 h 00 min 00 s svi radnici na radnim mjestima dotjeraće individualne i sluţbene ĉasovnike
za jedna ĉas unaprijed tako da pokazuju 3 h 00 min 00 s, ĉime poĉinje ljetnje raĉunanje vremena.
Zbog promjene vremena, u saobraćaju vozova moţe doći do zakašnjenja, odnosno povećanja zakašnjenja
do 60 minuta, te treba obratiti paţnju na redoslijed kretanja vozova.
Da putniĉki vozovi ne bi izgubili prikljuĉne veze i da bi se obezbjedio prihvat kursnih i direktnih kola,
sluţba reda voţnje ŢTO će saĉiniti «Pregled ĉekanja vozova na prikljuĉne veze», koje se moraju
obavezno ostvariti.
(3) U noći prelaska na ljetnje raĉunanje vremena polazne (rasporedne) stanice obavjestiće opštim
nalogom osoblje svih vozova koji će se naći na putu u momnetu promjene raĉunanja vremena o potrebi
promjene vremena, sljedećim obavještenjem:
«Dana ....... u 02,00 ĉasa dotjerati ĉasovnike da pokazuju 03,00 ĉasa. Promjenu raĉunanja vremena
evidentirati u odjeljak IV putnog lista i konstatovati zakašnjenje.»
Kada isteken 1 h i 59 min, vozno osoblje dotjeraće svoje ĉasovnike (jedan ĉas unaprijed) na 03,00. Ovu
promjenu upisaće radnik koji vodi putni list, prema obavještnju iz opšteg naloga, konstatovaće
zakašnjenje, upisati u odjeljak IV i potpisati.
U stanicama gdje voz stoji u momentu promjene vremena, odnosno u prvoj stanici gdje voz staje po rdu
voţnje otpravnik vozva će sravniti ĉasovnik sa osobljem voza, i to ovjeriti svojim potpisom ispod
konstatacije o odjeljku IV putnog lista.
(4) Vrijeme osvjetljavanja signala, promjena jaĉine svjetla svjetlosnih signala, osvjetljavanje garnitura,
staniĉnog prostora i dr. odreĊeno je Prilogom 1 Pravilnika 1.
Primjer: Kalendarom osvjetljavanja od 1. do 15. aprila odreĊeno je da se osvjetljavanje obavlja od 18,40
do 05,15 ĉasova.
MeĊutim, zbog promjene raĉunanja vremena osvjetljavanje treba da se obavlja od 19,40 do 06,15.
U periodu letnjeg raĉunanja vremena moraju biti istaknuti kalendari osvetljavanja prema ljetnjem
raĉunanju vremena.

Ĉlan 4.
(Posebne odredbe za povratak na srednjoevropsko zonsko vrijeme)
(1) Povratak sa ljetnjeg na zonsko raĉunanje vremena vrši se odreĊenog dana u 3h 00 min 00 s tako što
se pomjeranjem za jedan ĉas unazad vrijeme u 3 h 00 min 00 s raĉuna kao 2 h 00 min 00 s. Prvi period od
02,00 do 03,00, po ljetnjem raĉunanju vremena evidentira se kao 2A ĉasa, a drugi period od 02,00 do
03,00, po zonskom raĉunanju vremena evidentira se kao 2B ĉasa.
Taĉno u 3 h 00 min 00 s po ljetnjem raĉunanju vremena svi radnici na radnim mjestima dotjeraće
individualne i sluţbene ĉasovnike za jedan sat unazad tako da pokazuju 2 h 00 min 00 s, ĉime poĉinje
raĉunanje vremena po srednjoevropskom zonskom vremenu.
(2) U noći promjene raĉunanja vremena, tj, prelaska na zonsko vrijeme, a prije isteka vremena 2A, svi
vozovi na prugama JŢ treba da se zaustave u stanicama koje odredi nadleţna operativna sluţba.
Polazne odnosno rasporedne stanice će obavjestiti vozno osoblje svih vozova opštim nalogom sljedećeg
sadrţaja:
«U stanici ......... imate stati. Po isteku vremena 2A dotjerajte ĉasovnike da pokazuju 02,00 ĉasa.
Promjenu raĉunanja vremena evidentirati u odjeljak IV putnog lista.»
Kada istekne 2 h 59 min po ljetnjem raĉunanju vremena vozno osoblje dotjeraće ĉasovnike za jedan ĉas
unazad tako da pokazuju 02,00 ĉasa. Ovu promjenu radnik koji vodi putni list upisaće u odjeljak IV
putnog lista, prema obavještenju iz opšteg naloga, i potpisati je.
U stanici u kojoj putniĉki voz ĉeka na polazak po srednjoevropskom vremenu, a u prvoj stanici gdje
teretni voz staje po redu voţnje ili iz saobraćajnih razloga, otpravnik vozova će sravniti ĉasovnike sa
voznim osobljem, i to ovjeriti svojim potpisom ispod konstatacije u odjeljak IV putnog lista.
(3) Prilikom promjene vremena za jedan ĉas unazad svi putniĉki vozovi došli bi u situaciju da
saobraćaju prije vremena. Zbog toga će sluţba reda voţnje ŢTO izraditi «Pregled ĉekanja vozova», kojim
će odrediti gdje će koji voz da ĉeka i kada treba da se otpremi.
Po isteku vremena 2A teretni vozovi i putniĉki vozovi koji imaju zadrţavanje iz saobrćajnih razloga u
stanici ĉekanja nastaviće putovanje i u vremenu 2B, dok će putniĉki vozovi koji imaju zadrţavanje za
496
potrebe putnika iz stanice ĉekanja biti otpremljeni u vrijeme koje odredi ŢTO «Pregledom ĉekanja».
Putniĉki vozovi koji imaju zadrţavanje iz saobraćajnih razloga mogu u vremenu 2B nastaviti putovanje
do prve naredne stanice u kojoj imaju zadrţavanje po redu voţnje, odakle će biti otpremljeni u vremenu
koje odredi ŢTO.
Za vozove koji su u zakašnjenju odnosno za meĊunarodne vozove, operativne sluţbe ŢTO će odrediti
dispeĉerskim nareĊenjem, za svaki voz posebno, da li treba da ĉeka na promjenu vremena, koliko i u
kojoj stanici.
(4) Kako teretni vozovi mogu saobraćati i u vremenu 2B, mora se voditi raĉuna o njihovom kretanju, a
na one koji saobraćaju prije vremena, primjeniti odredbe o saobraćaju vozova prije vremena.
Kretanje teretnih vozova u vremnu 2B treba isplanirati tako da nakon isteka tog vremena, kada otpoĉne i
saobraćaj putniĉkih vozova, ne bi došlo do poremećaja u njeihovom kretanju.
(5) Zadrţavanje putniĉkih vozova na ĉekanje treba organizovati samo u sluţbenim mjestima
posjednutim ţeljezniĉkim osobljem, po mogućnosti na dobro osvjetljenom peronu, radi pojaĉane paţnje
nad vozom i putnicima u njemu, kao i drumskim vozilima kod auto-vozova.
Prilikom prijema voza na ĉekanje treba voditi raĉuna da on svojim poloţajem ne ometa saobraćaj ostalih
vozova niti da vozovi koji prolaze ugroţavaju ulazak i izlazak putnika.
Zaustavljanje voza radi ĉekanja na promjenu vremena evidentira se u putnom listu, kao i vrijeme polaska,
na uobiĉajeni naĉin, bez obzira na to da li voz saobraća po redu voţnje ili ne.
(6) Sluţbena mjesta sa ograniĉenim radnim vremenom, neposjednuta ili povremeno posjednuta sluţbena
mjesta posjedaju se samo ako se odredi ĉekanje voza u njima ili ako ŢTO naĊe da je to potrebno iz
organizacionih i saobraćajnih razloga.
Ni «Pregledom ĉekanja» niti operativnim planiranjem ne smije se odrediti ĉekanje voza u neposjednutom
sluţbenim mjestima, kao ni u rasputnicama.
(7) Osvjetljavanje signala, promjena jaĉine svjetlosnih signala,osvjetljavanje garnitura, staniĉnog
prostora i dr. obavljaće se poslije prelaska na zonsko raĉunanje vremena u svemu prema Kalendaru
osvjetljavanja (Prilog 1 Pravilnika 1).

Ĉlan 5.
(1) Sravnjivanje ĉasovnika predviĊeno ovim prilogom za otpravnika vozova izvršiće, isto tako, i
saobraćajno-transportni otpremnik, odnosno ovlašteni staniĉni radnik, gdje takvi deţuraju.
(2) Duţnosti predviĊene za dispeĉera prema ovom prilogu odnose se na saobraćajnog, voznog i TK
dispeĉera.

Ĉlan 6.
Ovo upustvo stupa na snagu danom objavljivanja u „Sluţbenom glasniku“, a primjenjivat će se s prvom
promjenom raĉunanja vremena koja nastupi poslije objavljivanja.

497
498
 UDRUŽENJE INŽINJERA SAOBRAĆAJA I
KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
www.uiskbh.ba uiskbh@gmail.com

ŽELJEZNIČKA LEGISTLATIVA

PRILOZI

499
 PRILOG I

Popis važećih akata kojima je regulirano sigurno odvijanje saobraćaja u željezničkom sektoru
Bosne i Hercegovine

Obavezujući, nacionalni propisi o sigurnosti razvrstani su na:

(1) Zakone,
(2) Podzakonske akte.
(3) Pravne akte bivše Zajednice JŢ Pravilnik 650 - Prilog III,
(4) Interni akti ţeljezničkih kompanija.

A to su:
(1) Zakoni:
 Zakon o ţeljeznicama BiH („Sl. glasnik BiH“ br. 52/05);
 Zakon o ţeljeznicama FBiH („Sl.novine“ br. 41/2001);
 Zakon o ţeljeznicama RS („Sl. Glasnik RS“ br. 58 01. 110-03, 59/08);
 Zakon o sigurnosti ţeljezničkog saobraćaja („Sl. List RBiH br, 33/95);
 Zakon o finansiranju ţeljezničke infrastrukture i suftnansiranja ţeljezničkog, putničkog i
kombiniranog saobraćaja (Sluţbene novine FBiH br. 57/03);
 Zakon o finansijskoj konsolidaciji Javnog poduzeća „Ţeljeznice Federacije Bosne i Hercegovine“,
d.o.o. Sarajevo za period od 01.01.2008. do 31.12.2012. godine (Sluţbene novine FBiH br. 4/09);
 Zakon o finansiranju ţeljezničke infrastrukture i sufinansiranju ţeljezničkog saobraćaja od interesa
za RS („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“ broj 34/06);
 Strategija razvoja ŢRS do 2015. godine, i slijedeći akt:
Sporazum
 Sporazum između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o uspostavljanju zajedničke
ţeljezničke javne korporacije kao dijela transportne korporacije - april, 1998.

(2) Podzakonska akta:

 Pravilnici i Uputstva koja su donijela nadleţna entitetska Ministarstva, ili su preuzeti od bivše
Zajednice JŢ.

(3) Interna akta:

 Interni akt kompanije ŢRS u vezi primjene adekvatnih propisa akt stalnog značaja broj 1-
4.31815/08 od 4.11.2008. godine i telegram br.148.
 Interni akt kompanije ŢFBH broj 736- XII 08 od 6.1.2009. godine.

501