See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/332802152

Mapiranje arheoloskog nalazista Velić 2014-2016

Article · December 2017

CITATION READS

1 69

5 authors, including:

Domagoj Bužanić Jelena Šekrst

University of Zagreb University of Zagreb
3 PUBLICATIONS   1 CITATION    2 PUBLICATIONS   1 CITATION   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

Understanding Roman Borders. The Case of the Eastern Adriatic (Croatian Science Foundation, Research Project IP-2018-01-4934) View project

All content following this page was uploaded by Domagoj Bužanić on 02 May 2019.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 FRAGMENTI
…Ovaj peti broj časopisa Fragmenti pokazuje da
FRAGMENTI
su studenti itekako sposobni sva stečena znanja i
vještine, usvojene tijekom studijskog programa,
praktično primijeniti u okviru određenih aktiv-
nosti arheološkog istraživačkog posla. Na nama
je da ih i dalje ohrabrujemo u tome i pružamo
im potporu, da ih potičemo na kritičko razmišl-
janje i usmjeravamo ih da samostalno procjenjuju
i analiziraju podatke i informacije kako bi se u
konačnici unaprijedila arheološka interpretacija.
Vjerujem da će ovaj broj Fragmenata potaknuti i
ostale studente arheologije da objave svoje radove u
nekom od budućih izdanja, a isto tako potaknuti
i nas nastavnike na neke nove pristupe, razmišl-
janja i ideje. Jer koliko mi učimo njih, toliko i oni
uče nas.
doc. dr.sc. Ina Miloglav

Br. 5 Zagreb • Prosinac 2017

f
f
fragmenti korice.indd 1 24.1.2018. 13:12:50
 f
FRAGMENTI
 IMPRESSUM f
FRAGMENTI
Časopis studenata Odsjeka za arheologiju
Broj 5.
Zagreb, prosinac 2017.
ISSN 1334-9678 (Tisak)
ISSN 2584-7147 (Online)

Nakladnik: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, Zagreb

Uredništvo: Mia Marijan, Gabrijela Perhaj
Urednički odbor: dr. sc. Ina Miloglav, dr. sc. Rajna Šošić-Klindžić
Recenzenti: dr. sc. Ina Miloglav, dr. sc. Dino Demicheli, dr. sc. Ana Pavlović,
dr. sc. Tatjana Lolić, dr. sc. Andreja Kudelić
Lektura: Katarina Kovačićek, Dora Horvat, Magdalena Janjić (hrvatski jezik),
Filip Medar (engleski jezik)
Dizajn i prijelom: Boris Bui, FF press
Tisak: Kolor klinika d.o.o., Zagreb

Naslovnica: Amfiteatar u Saloni (fotografirala: M. Marijan)

Časopis Fragmenti izlazi jednom godišnje.

Časopis Fragmenti postavljen je na mrežne stranice u siječnju 2018. godine.

Izdavanje financijski podupire Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

2
SADRŽAJ

Mia Marijan, Gabrijela Perhaj

Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

KARTA LOKALITETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

TERENSKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak, Zvonimir Nevistić
Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Ivana Polančec
Terenski pregled općine Đelekovec . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Katarina Šprem, Matko Maršić
Sustavni terenski pregled pakračko – lipičkog kraja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Jelena Šeskrt, Domagoj Bužanić, Darija Dunjko,
Blaž Glavinić, Karla Ivak, Antonio Manhard, Ivan Vidović
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

KONZERVACIJA I RESTAURACIJA
Valentina Lončarić
Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni prijedlog obnove . . . . 65

FRAGMENTI IZ ARHEOLOGIJE
Lara Miklobušec
Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske regije u provinciji Dalmaciji . . . . . . . 79
Filip Budić
Grčka mitologija i hrvatska obala Jadrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

POPIS SURADNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

RECENZIJA
Ina Miloglav
‘Oživljavanje’ časopisa Fragmenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

3
4
A rheologija. Neka arheologija bude riječ kojom će započeti ovaj časopis jer je upravo
njoj on posvećen.

Priča o časopisu Fragmenti započinje još 2003. godine kada ga je pokrenuo Studentski klub
arheologa (S.K.A.) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nažalost, po odlasku generacije koja ga
je stvorila, časopis se ugasio nakon samo četiri broja. Fragmenti su dugo čekali svoj red za
obnovu, napomenimo, čak deset godina, no ovim su se izdanjem konačno vratili. Sjetimo
se izreke: Tko čeka, taj i dočeka, a upravo smo je petim brojem Fragmenata i potvrdili.

Novi Fragmenti obuhvaćaju radove iz nekoliko kategorija, a to su: terenska arheološka istra-
živanja, konzervacija i restauracija te fragmenti iz arheologije. Prva kategorija predstavlja
rezultate arheoloških istraživanja koje su proteklih nekoliko godina studenti Odsjeka za ar-
heologiju provodili samostalno, uz neposredno vodstvo profesora/mentora. Ponajprije se
radi o terenskim pregledima, ali i dokumentiranju i mapiranju pojedinih lokaliteta. Radovi
iz druge kategorije bave se prijedlogom konzervacije lokaliteta i restauratorskim zahvatima
te popularizacijom arheologije. Naposlijetku, jedna je zasebna kategorija izdvojena za radove
nastale na temelju proučavanja već objavljene literature koja se bavi određenom problemati-
kom. Tu smo kategoriju nazvali Fragmenti iz arheologije.

Prije svega, željeli bismo zahvaliti svima koji su nam pomogli u izradi i objavi časopisa. Naj-
veće zahvale upućujemo mentoricama dr. sc. Ini Miloglav i dr. sc. Rajni Šošić-Klindžić koje
su od samoga početka podupirale našu ideju o ponovnom pokretanju časopisa i pomogle
nam uveliko svojim savjetima. Odmah, još jednom zasluge idu dr. sc. Ini Miloglav koja je
koordinirala recenziranje svih radova, ali i sama sudjelovala kao recenzent. Na stručnim re-
cenzijama zahvaljujemo i dr. sc. Dini Demicheliju, dr. sc. Tatjani Lolić i dr. sc. Ani Pavlović.
Od srca zahvaljujemo i dr. sc. Andreji Kudelić, također recenzentici, koja je možda i nesvje-
sno zaslužna za ovaj projekt. Naime, pokazala nam je koliko je važno razmišljati, stvarati
nove ideje i sudjelovati u projektima, a, prije sigurno više od dvije godine, bila je i jedna od
prvih koja je podržala našu ideju i pridonijela stručnim savjetima istoj.

Nadalje, iskreno zahvaljujemo Filomeni Sirovici, jednoj od prvih urednika časopisa, koja
nas je uputila u rad prethodnih brojeva te nam poklonila tiskana izdanja pomoću kojih smo
uspjele slijediti nit vodilju prvotnih Fragmenata. Puno hvala i dr. sc. Marcelu Buriću i mag.
ing. Izabeli Domazet koji su odgovorni za izradu internetske stranice Fragmenata. Velike
zahvale za uspješan dovršetak ovog časopisa idu Borisu Buiju, voditelju FF-pressa, jer je u
svoje ruke uzeo prijelom i tiskanje časopisa, a ono, također, ne bi bilo moguće bez financij-
skih sredstava koja su omogućili Filozofski fakultet i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

Naravno, valja se zahvaliti autorima čiji radovi i čine ovaj časopis: Filipu Budiću, Domagoju
Bužaniću, Dariji Dunjko, Blažu Glaviniću, Valeriji Gligori, Ivoru Hodulaku, Karli Ivak,
Valentini Lončarić, Antoniu Manhardu, Matku Maršiću, Lari Miklobušec, Zvonimiru Ne-
vistiću, Ivani Polančec, Jeleni Šekrst, Katarini Šprem, Doris Šugar i Ivanu Vidoviću. Posebne
zahvale upućujemo i studentima koji su nesebično izdvojili svoje vrijeme kako bi pregledali
5
Uvod

i lektorirali radove, studenticama kroatistike: Dori Horvat, Magdaleni Janjić i Katarini Ko-
vačićek te Filipu Medaru, studentu anglistike i arheologije, koji je ispravio sažetke radova na
engleskom jeziku.

Do idućeg broja časopisa nadamo se da će njegova obnova u obliku broja 5 potaknuti barem
neke od studenata da odluče proučiti koju od njima omiljenih tema i ohrabre se prikazati
rezultate svojih projekata u budućim Fragmentima.

Uredništvo

6 f
 Karta lokaliteta

Kartu izradila: Nina Marijan

nº5, 2017 f 7
 f
TERENSKA
ARHEOLOŠKA
ISTRAŽIVANJA
 Domagoj Bužanić, Darija Dunjko, Blaž Glavinić, Karla Ivak,
Antonio Manhard, Jelena Šekrst, Ivan Vidović

Mapiranje arheološkog nalazišta Velić

2014. – 2016. godine
Ovaj rad donosi rezultate trogodišnjeg studentskog projekta mapiranja arheološkog nalazi-
šta Velić, slučajno otkrivenog 2011. godine u Cetinskoj krajini. Područje upisano u Regi-
star kulturnih dobara relativno je velikih dimenzija i nalazi se u uvjetima iznimno guste
vegetacije koja je otežavala razumijevanje položaja i odnosa objekata. Nakon izvršenog
rekognosciranja izrađena je uža mapa lokaliteta pomoću programa AutoCad koja je služila
kao temelj za izradu cjelovitog nacrta položaja vidljivih struktura 2015. godine. U zimi
2015. godine i 2016. godine u programu Agisoft Photoscan izrađen je poligonalni model
područja na kojem se nalazi dio struktura na nalazištu radi potpunije dokumentacije.

Ključne riječi: Cetinska krajina, Velić, ranokršćanska grobnica, terenski pregled, terensko
mapiranje, poligonalni model

45
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

O
UVOD vaj rad izrađen je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sve-
učilišta u Zagrebu pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Tončinića i
predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj go-
dini 2016./2017.

Priprema za arheološko istraživanje novootkrivenog lokaliteta podrazumijeva

izvedbu određenih predradnji. Nakon pregleda poznate literature, ako ona po-
stoji, prelazi se na upoznavanje terena pomoću neinvazivne metode sustavnog
arheološkog pregleda. Takav pregled podrazumijeva skupljanje površinskog ma-
terijala te lociranje vidljivih struktura. Ako je uočen veći broj struktura koje se
prostiru na širem području, bolju sliku lokaliteta dobivamo njihovim mapi-
ranjem. Terensko mapiranje uvelike pomaže kod planiranja budućih arheološ-
kih kampanja, a ovakav je pristup izradi plana posebno je važan na prostorima
iznimno guste vegetacije. Moderne tehnologije, kao što je fotogrametrijsko mo-
deliranje, nude na ovom polju nove i uzbudljive mogućnosti. Računalna mani-
pulacija trodimenzionalnog modela omogućuje nam da strukture na lokalitetu
vidimo u međusobnom odnosu bez guste vegetacije koja bi smetala, što daje
jasnu sliku terena. Te principe primijenili smo na opisanom tipu lokaliteta –
ranokršćanskom nalazištu Velić. Projekt čije rezultate donosimo tri je uzastopne
godine financirao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Natječaja za
sufinanciranje studentskih projekata.

Lokalitet Velić nalazi se na šumskom predjelu između mjesta Jabuke i Velića,

pokraj grada Trilja, u Dalmatinskoj zagori. Područje grada Trilja i njegove šire
okolice bogato je arheološkim nalazištima od prapovijesti. Na tom se području
u prapovijesno doba razvila specifična brončanodobna kultura koja se u litera-
turi naziva Cetinskom, stoga velik broj prapovijesnih gomila u blizini Velića ne
čudi. Među nalazištima iz antičkog razdoblja ističe se rimski vojni logor Tilu-
rium te kolonija vojnih veterana Colonia Claudia Aequum. Tilurium, prvotno
sjedište VII. legije C. P. F., s kontinuitetom korištenja do kasne antike, sustav-
no se istražuje od 1997. godine, a nalazi se u selu Gardun, desetak kilometara
od lokaliteta Velić. Komunikacije između ovih dvaju nalazišta nisu isključene,
međutim dokazi o njima ne postoje. Colonia Claudia Aequum, iako nije u rela-
tivnoj blizni Velića kao Tilurium, jedina je kolonija u unutrašnjosti provincije
Dalmacije i najveće antičko naselje ovog kraja.

POVIJEST U literaturi nema spomena o ranokršćanskom lokalitetu na teritoriju današ-

ISTRAŽIVANJA njih naselja Velić ili Jabuka, međutim postoje nasumični nalazi pronađeni izvan
konteksta. Mihovil Abramić donosi miljokaz datiran u 236. godinu iz Velića
te pretpostavlja postojanje trase antičke ceste smjerom slične današnjoj koja
povezuje Trilj i Livno (Abramić 1926-27: 139-155). Ante Milošević spominje
nalaz srednjovjekovne keramike i komade željeznog oruđa (Milošević 1981: 64)
46 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

te položaj Jabučki gaz s prapovijesnim, antičkim i srednjovjekovnim predme-

tima i drvenim monoksilom (Milošević 1998: 258). Milošević govori i o mje-
stimičnim nalazima nekoliko fragmenata kostiju i jednog komada keramike na
položaju Grebčine u Jabuci (Milošević 1998: 254), koje je bilo dijelom reko-
gnosciranja izvršenog 1980. godine. Rekognosciranje je krenulo s tog položaja,
preko položaja Krcinih Ograda do mjesta Velić. Miloševićeva literatura o Jabuci
nadalje spominje i dokumentaciju iz arhiva Muzeja Cetinske krajine. Ranosred-
njovjekovni grobovi navedeni su na položajima kuće A. Krce (Milošević 1998:
262), Mali Dragavac (Milošević 1998: 265), Veliki Dragavac (Milošević 1998:
298) i Maroševa njiva (Milošević 1998: 265). Na položajima Ražište (Milošević
1998: 282), Crnograb (Milošević 1998: 238), Ulica na Ražištima (Milošević
1998: 249), Gomilica (Milošević 1998: 249) i Ogradica (Milošević 1998: 270)
utvrđeno je postojanje prapovijesnih gomila, a moguća je i gomila (ili obrambe-
na kula) na položaju Čabina gomila sjeverno od Jabuke (Milošević 1998: 239).
Prostor Krcine ograde, koji se nalazi između Jabuke i Velića, povezuje se s pra-
povijesnim suhozidnim bedemima (Milošević 1998: 260). U Veliću, osim njive
Krivača gdje je pronađen miljokaz (Milošević 1998: 260), postoji i položaj Pod
kosom s dvije gomile (Milošević 1998: 278) te položaj Pudari (Milošević 1998:
279) s kasnosrednjovjekovnim grobljem.1

Arheološka istraživanja na lokalitetu Velić krenula su nakon što je gospodin

Anđelko Maroš, stanovnik sela Velić, slučajno otkrio grobnicu 2011. godine.
Nakon toga, nalaznik je obavijestio Konzervatorski odjel u Splitu o otkriću i
ugroženosti potencijalnog arheološkog lokaliteta. Nadležna konzervatorica
Dubravka Čerina, dipl. arh. i pov. umj., zajedno s Tomislavom Šeparovićem i
Antom Ivčevićem iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, obišla je lokalitet
nakon čega se pokazala potreba za arheološkim pregledom terena. Iste se godi-
ne zbog veličine lokaliteta arheološki pregled terena provodio u tri navrata. U
njemu su sudjelovale četiri institucije: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika,
Arheološki muzej Split, Muzej Triljskog kraja i Odsjek za arheologiju Filozof-
skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovim preliminarnim rekognosciranjem
pretpostavljeno je postojanje opkolnog bedema i naselja unutar njega. Lokalitet
je nakon provedenog arheološkog istraživanja upisan u Registar kulturnih doba-
ra pod brojem RH reg. br. Z-5709. (sl. 1) (Bubić 2015: 91, bilješka 1; „Izvješće“
2011: 4, 9, 10; „Izvješće“ 2013a: 4).

1
Ovakav pregled literature donosi i: „Izvješće“ 2011: 6-7 te V. Bubić 2015: 94-96.
nº5, 2017 f 47
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Slika 1: Područje pod zaštitom (ARCOD, „Izvješće“ 2011: 9).

U veljači 2013. godine pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Tončinića krenulo
je iskopavanje otkrivene grobnice te je ustanovljena konstrukcija njenih zidova u
tehnici opus coementitium. Unutrašnji zidovi grobnice nosili su polukružni svod
sastavljen od crvenkastih kamenih ploča povezanih žbukom. Unutar grobnice
otkrivene su dvije kamene ožbukane klupe za pokojnike smještene uz zid, a
između njih se nalazi slobodan prostor. Na jednoj od klupa nalazio se skelet-
ni ukop koji je poslan na analizu. Pokretni nalazi nisu pronađeni („Izvješće“
2013a: 8). Pod vodstvom dr. sc. Dina Demichelija u srpnju 2013. godine rašči-
šćen je okoliš grobnice te je nastavljeno istraživanje. Iskopavanje je oslobodilo
najduži zid grobnice, međutim nije definiralo ulaz. Utvrđeno je postojanje dviju
odvojenih prostorija, prilazne i grobne komore (sl. 3 i 4), koje povezuje prolaz
širine oko pola metra („Izvješće“ 2013b: 6, 7; Tončinić i Demicheli 2013).

48 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Slika 2: Pogled na unutrašnju arhitekturu grobnice („Izvješće“ 2011: 14).

Geografski i tipološki najbližu poveznicu s grobnicom na lokalitetu Velić nalazi-

mo na položaju Crkvine u mjestu Cista Velika u Imotskoj krajini. Godine 1936.
na tom su lokalitetu otkriveni temelji dviju crkvi, ranokršćanski crkveni namje-
štaj te grobovi, a devedesetih godina prošlog stoljeća utvrđeno je da se radi o
složenom kompleksu duljeg vremenskog trajanja (Maršić et al. 2000: 115-123).
Do 2010. godine istražen je veći dio područja, a danas je lokalitet uređen kao
arheološki park (Gudelj 2011: 13). Tamošnji ranokršćanski nadsvođeni grobovi,
namijenjeni pokapanju više pokojnika, tipom su paralelni grobnici na Veliću.
Postojanje većih okolnih struktura na Veliću isto tako podsjeća na kompleks u
Cisti Velikoj. Daljnje podudarnosti ovih dvaju lokaliteta s većom sigurnošću
mogu dokazati tek buduća istraživanja, koja ne bi trebala stati na iskopavanju
grobnice.

Slika 3: Grobna komora („Izvješće“ 2013a: 9).

nº5, 2017 f 49
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Zbog mogućnosti postojanja dobro očuvanog ranokršćanskog lokaliteta prekri-

venog gustom šumskom vegetacijom, detaljniji pregled i mapiranje terena poka-
zali su se potrebnima. Studentski projekt Mapiranje terena i arheoloških objekata
na ranokršćanskom nalazištu Jabuka-Velić s tim je ciljem prijavljen na Natječaj za
sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2014. koji je raspisao
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Slika 4: Prilazna komora („Izvješće“ 2013b: 7).

STVARANJE Terenski dio projekta u 2014. godini

PRVOTNE MAPE provodio se od 7. do 12. srpnja s ci-
LOKALITETA ljem pozicioniranja istraživane grob-
nice u širi kontekst. Terenski pregled
koncentrirao se na relativno uzak krug
oko prethodno iskopavanog prosto-
ra. Postojanje zidnih struktura bilo
je očito u preliminarnom pregledu,
međutim te su zidove uglavnom oda-
vale izbočine u prostoru, a gusta ve-
getacija onemogućavala je percepciju
njihovog međusobnog odnosa. Iz tog
razloga prvi korak u pripremi bilo je
čišćenje zatečene situacije, zatim defi-
niranje struktura prekrivenih niskim
raslinjem i tankim humusnim slojem.
Uz grobnicu, utvrdili smo postojanje
najmanje šest objekata i izradili na-
Slika 5: Čišćenjem otkriveni dio istočnog zida
crt rekognosciranog dijela („Izvješće“ objekta 2 (fotografirao: dr. sc. D. Demicheli,
2014: 3; Tončinić et al. 2014). „Izvješće“ 2014: 4).
50 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Slika 6: Čišćenjem otkriven dio strukture sjevernog i zapadnog zida objekta 5 (fotografi-
rao: dr. sc. D. Demicheli, „Izvješće“ 2014: 6).

Prema nacrtu pristupili smo snimanju vidljivih ostataka arhitekture totalnom

stanicom radi mapiranja ovog dijela lokaliteta te dokumentiranju tih ostataka.

Slika 7: Nacrt objekata izrađen pomoću programa AutoCad (izradila: dr. sc. I. Miloglav,
„Izvješće“ 2014: 8).

nº5, 2017 f 51
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Koristeći podatke dobivene totalnom sta-

nicom u programu AutoCad izrađen je pre-
cizan tlocrt dijela obuhvaćenog terenskim
pregledom (sl. 7), a njegovim smještanjem
na zračnu fotografiju prema koordinatama
dobivamo međusobni odnos struktura i
njihov realni odnos dimenzija (sl. 8) („Iz-
vješće“ 2014: 4; Tončinić et al. 2014).

Rezultati ovog projekta, kao i prethodnih

kampanja koje su se uglavnom orijentirale
na iskopavanje ranokršćanske grobnice, in-
dicirali su da lokalitet Velić zbog očuvane
arhitekture te broja objekata utvrđenih na
usko rekognosciranom području predstav-
lja vrlo dragocjeno nalazište. Uspješnost
kampanje iz 2014. godine stvorila je po-
trebu proširenja pregleda na cijeli prostor
pod zaštitom („Izvješće“ 2014: 5).

Slika 8: Tlocrt dokumentiranih objekata na zračnoj fotografiji

(izradila: dr. sc. I. Miloglav, „Izvješće“ 2014: 7).

IZRADA U 2015. godini na Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku

CJELOVITE godinu 2015., kojega je objavio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prija-
MAPE vili smo projekt pod istim nazivom kao i prethodne godine. Radi boljeg uvida u
LOKALITETA gustom vegetacijom prekriven lokalitet podijelili smo terenski dio rada na ljetnu
i zimsku kampanju. Plan ljetne kampanje bio je proširenje područja rekognos-
ciranja s ciljem boljeg razumijevanja stanja i odnosa između struktura unutar
područja zaštite koje je nekoliko puta veće od prethodno mapiranog područja.
Veličina lokaliteta i okolina u kojoj se ti objekti nalaze onemogućavali su sni-
manje svakog pojedinog objekta totalnom stanicom te smo zbog toga odlučili
promijeniti metodu rada. Terenski pregled, prilikom kojeg smo za snalaženje u
gustom raslinju koristili mobilnu aplikaciju Polaris Navigation, utvrdio je skicu
s četrnaest objekata (sl. 9) od kojih su neki, čini se, međusobno povezani. Osim
tih sa sigurnošću definiranih objekata, ustanovili smo još nekoliko artificijel-
nih struktura koje možda predstavljaju objekte. Te strukture u prostoru izgle-
daju kao male kamene gomile i udubljenja koje je bez arheološkog iskopavanja
nemoguće identificirati te ih zbog toga ne navodimo kao objekte. Osim toga,
uzimajući u obzir gustu šumu, posebno na rubnim dijelovima gdje je smisleni
52 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Slika 9: Skica prostornog razmještaja objekata na lokalitetu Jabuka-Velić (izradio: A. Man-

hard, „Izvješće“ 2015: 6).

pregled onemogućen, moguće je da neke objekte nismo uspjeli identificirati.

Rezultati ljetne kampanje prikazali su da prostiranje arheološkog lokaliteta Velić
ne obuhvaća čitavo područje zaštite, međutim bez invazivnijih metoda pregleda
to je nemoguće reći s apsolutnom sigurnošću („Izvješće“ 2015: 5, 7; Tončinić
et al. 2015).

Slika 10: Skica približnog položaja objekata na satelitskoj snimci (izradio: M. Vuković).

nº5, 2017 f 53
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Kako bismo bili sigurni da nismo zbog guste vegetacije previdjeli moguće struk-
ture tijekom ljetne kampanje te da bi dokumentirali pronađeno, vratili smo se
na lokalitet u zimi iste godine, ponovili terenski pregled i obavili fotografiranje
iz zraka pomoću bespilotne letjelice. Situacija s vegetacijom nije bila kakvu smo
očekivali pa rezultati konvencionalnog pregleda i zračnih fotografija nisu bili za-
dovoljavajući što nas je potaklo na promjenu metode dokumentiranja i pristupa
lokalitetu. Rješenje je predstavljalo fotogrametrijsko modeliranje u programu
Agisoft Photoscan koji omogućuje izradu 3D modela terena uz pomoć kontinui-
ranog slijeda fotografija bespilotne letjelice i niskog štapa, ovisno o visini krošnji
i drveća. Kao test učinkovitosti ovog pristupa u dokumentiranju u gustim šu-
movitim predjelima uzeli smo ograničeno područje oko najveće dokumentirane
strukture - Objekta 4. Od 4000 fotografija snimljenih na visini od dva do četiri
metra nakon filtriranja podataka selektirane su 942 fotografije iz kojih je izve-
den oblak od približno 450 milijuna točaka. Daljnjim filtriranjem vegetacijskih
podataka izveden je i poligonalni model terena na površini od 80 kvadratnih
metara, na kojem možemo vidjeti tlocrt snimanog objekta u cijelosti, što je skri-
veno ljudskom oku i zračnoj fotografiji.2 Mogućnost koju nudi ovakav model je
i koloriranje visina pa time i lakše uočavanje visinskih anomalija u prostoru (sl.
14) („Izvješće“ 2015: 7, 8; Tončinić et al. 2015).

Slika 11: Zračna fotografija Objekta 4 (fotografirao: M. Vuković, „Izvješće“ 2015: 7).

Dobri rezultati ovakvog principa dokumentiranja u gustim šumovitim predje-

lima i želja za prezentiranjem lokaliteta u najboljem mogućem obliku ohrabrili
su nas na odluku o proširenju ove metode na širi prostor lokaliteta u budućoj
kampanji. Daljnji motiv našeg rada je davanje povoda primjeni novih digitalnih
tehnologija u arheologiji radi što efikasnijeg neinvazivnog istraživanja.
2
Usporedi priložene sl. 11, 12, 13.
54 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Slika 12: Model Objekta 4 (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2015: 8).

Slika 13: Model Objekta 4 s istaknutim zidnim strukturama (izradio: M. Vuković, „Izvješće“
2015: 9).

Slika 14: Model Objekta 4 s koloriranim visinama u softveru Cloud Compare (izradio: M.
Vuković, „Izvješće“ 2015: 9).

nº5, 2017 f 55
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

IZRADA 3D Tijekom prethodnih istraživanja izrađena su dva 3D modela pojedinačnih

MODELA objekata – model istražene grobnice te naš, nepotpuni, model Objekta 4. Cilj
LOKALITETA kampanje 2016. godine, podijeljene u ljetni i zimski dio, bio je omogućiti spa-
janje oba modela u jedinstveni, prošireni susjednim Objektom 3 te nadopu-
nom Objekta 4. Nakon prošlogodišnjeg ispitivanja metode preostalo je dokazati
njezinu učinkovitost na širem području lokaliteta, kako bi dobili bolji pregled
terena i uvid u odnose arheoloških struktura („Izvješće“ 2016: 3, 4).

Slika 15: Područje planirano za dokumentiranje 3D modelom označeno je kosim crtama u

odnosu na prošlogodišnje rezultate rekognosciranja (izradio: D. Bužanić, „Izvješće“ 2016: 4).

Dokumentiranju ovog prostora prethodilo je čišćenje niskog raslinja i niskog

granja do visine od oko 2,5 metra. Snimanje potrebnih fotografija provodilo se
sustavno u paralelnom pravocrtnom kretanju uzduž planiranog područja kako
bismo postigli maksimalnu učinkovitost slikanja te kako bi se slike mogle po-
klapati u što većem obujmu. Dobiveni model u budućnosti nam omogućava
spajanje s već modeliranim kontekstom grobnice i dobar je temelj nastavku
primjene ovog principa dokumentacije lokaliteta Velić („Izvješće“ 2016: 4, 6;
Tončinić et al. 2016).

56 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Slika 16: 3D model šireg područja izrađenog uz pomoć računalnog programa Agisoft Pho-
toscan (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2016: 5).

Slika 17: 3D models iscrtanim strukturama zidova (izradio: M. Vuković, „Izvješće“ 2016:
5).

nº5, 2017 f 57
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Slika 18: 3D model objekta 4 koloriran u softveru Cloud Compare (izradio: M. Vuković,
„Izvješće“ 2016: 6).

ZAKLJUČAK U projekt mapiranja arheološkog nalazišta Velić krenuli smo s ciljem poboljšanja
uvida u teško razumljiv kontekst tada novootkrivene ranokršćanske grobnice. Sa
širenjem pregleda i izazovima koje je pred nas stavljao težak teren, gusta vegeta-
cija i veličina prostora, prisiljeni smo mijenjati metodu rada i koristiti nove vrste
dokumentiranja ovakvog tipa lokaliteta. Iako je ovakav način dokumentacije u
gustim vegetacijama fizički i tehnički zahtjevan, nudi najbolje rezultate uzima-
jući u obzir uloženo vrijeme i novac. Naši napori u razumijevanju, mapiranju i
prikazivanju nalazišta Velić mogu uvelike doprinijeti planiranju budućih arhe-
oloških istraživanja na ovom lokalitetu i omogućiti nam bolji uvid u njega i to
bez korištenja invazivnih metoda.

ZAHVALE Zahvaljujemo se Katedri za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju

Odsjeka za arheologiju na kontinuiranoj logističkoj i moralnoj potpori u pro-
vedbi projekta te dokumentaristu Odsjeka Miroslavu Vukoviću za pomoć na
tehničkom planu. Posebnu zahvalu dužni smo mentoru Domagoju Tončiniću
koji nas je kroz godine projekta podučavao njegovoj pripremi, organizaciji i
provedbi.

58 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Abramić 1926-27 Abramić, Mihovil. „O novim miljokazima i rimskim ce- BIBLIOGRAFIJA

stama u Dalmaciji.“ VAHD, vol. 49, 1926-27., Narodna
tiskara, Split, 1926. 27., str. 139.-155.
Bubić 2015 Bubić, Vinka. „Terenski pregled lokaliteta kod Velića.“
U: Skup Hrvatskog arheološkog društva - Istraživanja u
Imotskoj krajini, Imotski, 11 - 13. listopada 2011., Izdanja
Hrvatskog arheološkog društva, vol. 29, Zagreb, 2015, pp.
91-102.
Gudelj 2011 Gudelj, Ljubomir. „Crkvine, Cista Velika.“ Muzej hrvat-
skih arheoloških spomenika, Split, 2011.
„Izvješće“ 2011 Izvješće o rezultatima arheološkog pregleda provedenog na
području između Jabuke i Velića kod Trilja u 2011. godini
(podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kultur-
ne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu).
„Izvješće“ 2013a Izvješće o rezultatima arheoloških istraživanja provedenim na
arheološkom lokalitetu Velić/Jabuka kod Trilja u veljači 2013.
godine (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu
kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu).
„Izvješće“ 2013b Izvješće o rezultatima arheoloških istraživanja provedenim na
arheološkom lokalitetu Velić/Jabuka kod Trilja u srpnju 2013.
godine (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu
kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu).
„Izvješće“ 2014 Izvješće o rezultatima studentskog projekta mapiranja terena
i arheoloških objekata provedenog na arheološkom lokalitetu
Jabuka-Velić kod Trilja u lipnju 2014. godine (podneseno
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).
„Izvješće“ 2015 Izvješće o rezultatima studentskog projekta mapiranja terena i
arheoloških objekata provedenog na ranokršćanskom lokalitetu
Jabuka-Velić kod Trilja u 2015. godini (podneseno Filozof-
skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).
„Izvješće“ 2016 Izvješće o rezultatima studentskog projekta izrade 3D mode-
la provedenog na ranokršćanskom nalazištu Velić kod Trilja u
2016. godini (podneseno Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu).
Maršić et al. 2000 Maršić, Dražen et al. „Crkvine, Cista Velika Izvješće o arhe-
ološkim istraživanjima 1992.-1999. godine.“ Starohrvatska
prosvjeta, vol. 27, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika,
Split, 2000, pp. 115-128.
Milošević 1981 Milošević, Ante. „Arheološki spomenici gornjeg i srednjeg
toka rijeke Cetine.“ Zbornik Cetinske krajine, knjiga 2, Kul-
turno društvo Cetinjanin, Sinj, 1981, pp. 3-71.
Milošević 1998 ---. Arheološka topografija Cetine. Muzej hrvatskih arheološ-
kih spomenika, Split, 1998.
Tončinić i Demicheli 2013 Tončinić, Domagoj i Dino Demicheli. „Velić 2013.“ HAG,
br. 10, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb,
2013, u tisku.
Tončinić et al. 2014 Tončinić, Domagoj et al. „Velić.“ HAG, br. 11, Ministar-
stvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2014, u tisku.

nº5, 2017 f 59
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

Tončinić et al. 2015 Tončinić, Domagoj et al. „Velić.“ HAG, br. 12, Ministar-
stvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2015, u tisku.
Tončinić et al. 2016 Tončinić, Domagoj et al. „Velić.“ HAG, br. 13, Ministar-
stvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2016,u tisku.

60 f nº5, 2017
 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović

Mapping of the Archaeological Site of Velić

This paper presents the results of a three-year-long (2014-2016) student project of mapping of
the archaeological site of Velić in the Cetinska Krajina region. The site was accidentally dis-
covered in 2011 by a local inhabitant inside a dense forest near the main road leading from
the town of Trilj (Croatia) to Livno (Bosnia and Herzegovina). During the initial survey of
the 2014 campaign, the placement and mutual relation of the site’s structures were unclear
due to heavy vegetation and the area’s relative size. In order to overcome this, a small portion
of the site was mapped using a total station and AutoCAD software. This map was then used
as a basis for a plan of the whole area which was made during a survey in 2015. A polygonal
3D model of a portion of the site was made in the winter of 2015 and in 2016. This enabled
the structures, which had been hidden by vegetation and were thus difficult to discern with
the naked eye or with a drone, to become clearer. These campaigns fulfilled the purpose of
preparing the grounds for wider archaeological excavations in the future.
Key words: Cetinska Krajina, Velić, Early Christian tomb, archaeological survey, site map-
ping, polygonal model

nº5, 2017 f 61
Mapiranje arheološkog nalazišta Velić 2014. – 2016. godine

62 f nº5, 2017
TISAK
Kolor klinika d.o.o., Zagreb
PRIPREMA
BUI, BORIS

bbui@ffzg.hr

FINANCIJSKA POTPORA
STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Natječaj za sufinanciranje studentskih programa u 2017.godini
KATEGORIJA: studentski mediji

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2017.
KATEGORIJA: 2. časopisi

nº5, 2017 f 99

View publication stats