Nastava na daljinu – Česta pitanja i

odgovori – 22. 4. 2020.

ČESTA PITANJA I ODGOVORI
U odgovorima su navedena rješenja i prijedlozi koji su sada relevantni. Međutim, s obzirom
na stalnu promjenu epidemiološke situacije promjene su moguće iz dana u dan. Molimo vas
pratite najnovije odgovore na često postavljana pitanja, a zanemarite one ranijeg datuma ako
postoji odgovor na slično pitanje novijeg datuma.

UPUTE O VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU

Zanima nas stavljaju li Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu

trenutno van snage postojeći Pravilnik o vrednovanju učenika? 

Člankom 1.a (“Narodne novine”, broj: 112/10, 82/19 i 43/20) propisano je da u slučaju
elementarne nepogode, ratnog stanja ili druge neposredne ugroze stanovništva, ministar
nadležan za obrazovanje može donijeti odluku kojom će odrediti metode, postupke i elemente
vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika, prava i obveze učitelja/nastavnika,
učenika, razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja te prava obveze
roditelja/skrbnika drukčije od načina propisanog ovim Pravilnikom.

U  skladu s navedenim, ministrica znanosti i obrazovanja donijela je Odluku o donošenju

uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu (KLASA: 602-01/20-
01/00216, URBROJ: 533-08-20-0001) od 16. travnja 2020., koja je stupila na snagu danom
donošenja i primjenjuje se do opoziva, a njezin su sastavni dio Upute za vrednovanje i
ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu.

Slijedom navedenog, od dana stupanja na snagu Odluke o donošenju uputa za

vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu pa do njena opoziva, za vrijeme
trajanja nastave na daljinu, vrednovanje i ocjenjivanje učenika provodi se tako kako je
propisano Uputama za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu te se u to
vrijeme ne primjenjuju odredbe Pravilnika o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, izuzev ranije citirane odredbe članka 1.a
Pravilnika.

 NEOCJENJIVANJE

Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju omogućilo bi se da se ne izvodi zaključna

ocjena u razrednoj nastavi i odgojnim predmetima u predmetnoj nastavi u osnovnoj
školi (Tjelesna i zdravstvena kultura, Glazbena kultura, Likovna kultura). Smatram da
bi se ovakvom odlukom oštetilo učenike i diskriminiralo navedene predmete iz kojih
učenici imaju već dovoljno ocjena.  Postoji mogućnost da se predmet Likovna kultura
neće zaključivati na kraju nastavne godine. Znači li to da mi učenike u predmetnoj
nastavi Likovne kulture možemo sumativno ocjenjivati ili ih ocjenjujemo samo
formativno? 
Prema postojećem Zakonu zaključne ocjene se izvode iz svih predmeta koje navodite.

 ISPRAVLJANJE OCJENA, RAZLIKOVNI ISPITI

Nameće se niz pitanja nastavnika i roditelja, stoga vas molim da mi detaljnije

pojasnite naputke vezane za ispravak ocjena, uključujući i negativnih, kako ne bismo
pogriješili u postupanju i kako ne bismo ni na koji način zakinuli naše učenike. 

Negativne ocjene mogu se ispravljati i u postupku vrednovanja u nastavi na daljinu. Metoda

vrednovanja ovisi o ishodu učenja i sadržaju iz kojeg je učenik dobio negativnu ocjenu. Pri
tome se za ispravljanje negativne ocjene ne mora koristiti ista metoda koja je korištena kada je
učenik dobio negativnu ocjenu. Na primjer, ako je učenik dobio negativnu ocjenu iz usmenog
odgovora na pitanja koja je postavljao nastavnik, primjerice vezanih uz komparaciju
povijesnih razdoblja s aspekta razvoja znanosti, ne mora nužno usmeno odgovarati kada
ispravlja negativnu ocjenu, već nastavnik može tražiti pisanu analizu sa specifičnim pitanjima
na koja učenik treba odgovoriti u zadanom vremenu. S druge strane, u predmetima s tjednom
satnicom od barem četiri sata može se provesti i 10-minutno usmeno ispitivanje kako bi se
provjerilo ili potvrdilo znanje učenika.

Poštovani, dobili smo upute Ministarstva znanosti i obrazovanja za vrednovanje i

praćenje učenika na daljinu. Odnosi li se to vrednovanje i na razlikovne ispite koje
pojedini učenici imaju? Mogu li, dakle, učenici na ovaj način polagati razlikovne ispite? 

Upute se odnose na sve predmete. Za razlikovne ispite učeniku trebaju biti isporučeni i
digitalni sadržaji kako bi se mogli na odgovarajući način pripremiti za ispit.

Pregledom Uputa o ocjenjivanju i vrednovanju u nastavi na daljinu zamijetili smo da

nam nedostaje informacija o provođenju predmetnih i  razrednih ispita. Molimo Vas za
sugestiju i uputu kako bismo ih trebali provoditi. 

Predmetni i razredni ispiti se također mogu provesti u virtualnom okruženju, a metode ovise o
specifičnosti pojedinih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnim ishodima koje pojedini
predmet treba ispuniti. Kako bi se proveo predmetni ispit iz Matematike, potrebno je
analizirati koje ishode treba postići na kraju razreda i za svaki od njih odrediti prikladnu
metodu vrednovanja i alat koji to omogućuje. Mnogi alati opisani su u Uputama, Dodatku A i
Dodatku B. Ako se radi o vrednovanju vještina (npr. kod nekih strukovnih predmeta), treba
pričekati daljnje Upute Ministarstva znanosti i obrazovanja o tome.

 IZOSTANCI

Molila bih upute kako postupati s učenicima koji više od mjesec dana ne izvršavaju
svoje obaveze u virtualnim učionicama. Roditelji su kontaktirani, a i stručna služba.
Djeca nemaju poteškoća ili izgovora, imaju tehničkih mogućnosti kod kuće, ali uporno
ne žele raditi i nemoćni smo. Riječ je o srednjoj školi. Koji je sljedeći korak? Zanima me
upisuju li se izostanci u e-Dnevnik i daju neopravdani sati? Može li se takve učenike
negativno ocijeniti ili neka budu neocijenjeni? Je li npr. samo lajk dokaz da je učenik
bio nazočan na satu? Dakle, što se gleda kao nazočnost? Kada i u kojem slučaju
se evidentira izostanak učenika u e-Dnevnik? Treba li učeniku evidentirati izostanak u
e-Dnevnik ako nije aktivan u virtualnoj učionici, ne odgovara na privatne poruke, ne
sudjeluje u raspravama, ne šalje svoje radove, a nema poteškoća s tehnologijom, te je
razrednik i stručni suradnik više puta kontaktirao roditelje koji opetovano ističu da će
učenik biti aktivniji? 

Nazočnost se pravda prisustvom (preko AAI) i izvršavanjem minimalnih obaveza koje odredi
nastavnik. Primjerice, takva obaveza može biti da učenik iz matematike riješi kratku online
provjeru koja služi za vrednovanje za učenje i to ne mora napraviti u određenom trenutku,
nego tijekom 24 sata. Ako i nakon pisanog upozorenja učeniku i roditelju od strane razrednika
i ravnatelja učenik i dalje ne izvršava svoje obaveze, potrebno je napraviti virtualni sastanak s
učenikom i roditeljem uz prisustvo stručnih suradnika. Temeljem toga se treba napraviti
zapisnik u kojem treba konstatirati razloge, oblike podrške od strane škole i roditelja te
eventualnu potrebu za psihološkim savjetovanjem. Posebno je važno konstatirati je li
promjena u ponašanju učenika nastala tijekom nastave na daljinu. Ako sve to ne urodi
pozitivnim pomakom, potrebno je evidentirati neopravdane izostanke učenika.

 VREMENIK

Koja opcija je najbolja po pitanju okvirnog vremenika i e-Dnevnika? Trebaju li učitelji

pored trenutno upisanih i ranije planiranih pisanih provjera upisati da se neće održati
zbog okolnosti, odnosno nastave na daljinu, i onda unijeti u e-Dnevnik
okvirni vremenik zbog nastave na daljinu? Ili postoje neka određena pravila po tom
pitanju? 

Pravilnik se ne primjenjuje, a vremenik se određuje prema Uputama za vrednovanje.

Budući da sada učitelji trebaju planirati i unijeti veće provjere (usmeno ispitivanje,
složenije zadatke i testove u pisanom obliku) u okvirni vremenik koliko ih je dana
unaprijed  potrebno najaviti učeniku i upisati u okvirni vremenik (raspored pisanih
zadaća u e-Dnevniku) ?  Vrijedi li i dalje najava i unošenje mjesec dana unaprijed kao
što to propisuje dosadašnji Pravilnik? U uputama piše da se unosi u mjesečni vremenik,
zanima me što to konkretno znači.  Vrijedi li i dalje da u jednome danu učenik može
pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere? 

Okvirni vremenik treba kontinuirano prilagođavati i usuglašavati na razini razreda tako da je

poznat barem okvirni raspored za sljedećih mjesec dana (nije fiksan vremenik i zato ga
nazivamo okvirnim). Većih provjera (prema definiciji u Uputama) ne bi trebalo biti više od
jedne u danu. Veće provjere treba najaviti barem tri dana unaprijed zbog toga da se učenici
mogu pripremiti, ali i da se osiguraju tehničke mogućnosti.

Ako se odlučimo provjeru znanja tijekom nastave na daljinu provesti putem kviza, je li

ju potrebno upisivati u Raspored pisanih zadaća u e-Dnevniku?

U Uputama o vrednovanju i ocjenjivanju, koje privremeno zamjenjuju Pravilnik, dana su

obrazloženja za formativna (vrednovanje za učenje i kao učenje) i sumativna (vrednovanje
naučenog) vrednovanja. Ako se radi o  vrednovanju za učenje i kao učenje (formativno) ne
treba ga posebno najavljivati. Ako kviz služi vrednovanju naučenog (ocjenjuje se znanje ili
vještina), treba ga najaviti i staviti u okvirni vremenik.
 PROVEDBA ISPITA, OCJENJIVANJE

Kolegica iz Hrvatskog jezika provodi ispite sad u online nastavi

kao Assignments u Teams-u. Je li to prihvatljivo? U smjernicama za vrednovanje ste
napisali da samo matematika, kemija i fizika mogu imati pismene ispite, i to u sustavu
tipa Loomen za nasumično generiranje testa svakom učeniku. 

U Uputama su dani primjeri provođenja pisanog ispita, a moguće je provesti pisane ispite u
dostupnim alatima i za druge predmete ako je to važno za provjeru ishoda. Vrednovanje
naučenog može se provoditi i korištenjem Zadataka (Assignements) u Teamsu. Međutim, pri
tome treba izbjegavati nepotrebni angažman kapaciteta i sve takve zadaće raspraviti na
Razrednom vijeću i upisati u okvirni vremenik. Valja istaknuti da se sumativno vrednovanje
putem testova u Hrvatskom jeziku ne preporuča te da je važno da postoji jasno opravdanje za
njegovu primjenu. Primjeri vrednovanja naučenog dostupni su i na YouTube kanalu Škole za
život – Savjeti učiteljima.

Koliki bi trebao biti minimalni rok za rješavanje kviza s obzirom na moguće poteškoće

učenike sa spajanjem na Internet? Je li 24 sata dovoljno? Također, je li nužno nakon
tako provedenog načina provjere znanja provesti i kratku usmenu provjeru? Putem
kojih telekomunikacijskih aplikacija je to primjereno učiniti? 

Vrijeme odgovora ovisi o situaciji s mrežnom infrastrukturom, brojem postavljenih zadatak,

složenošću zadataka, a posebno mogućnostima učenika. Potrebno je savjetovanje unutar
škole. Ako se iz matematike testira učenika i daje mu se ocjena, dobro je napraviti barem
nasumičnu usmenu provjeru. Treba upotrebljavati alate u koje se učenici i nastavnici
prijavljuju putem AAI identiteta te koje su učenici imali priliku koristiti prije provjere znanja.

Molim Vas konkretan odgovor na pitanje: “Smiju li nastavnici putem videokonferencija

pozivati učenike vezano za usmeno ili pisano ispitivanje – jedan na jedan (individualno)
ili se videokonferencije smiju koristiti isključivo za usmeno ili pisano ispitivanje u
prisutnosti virtualnog razreda (izuzev opravdano spriječenih učenika)?” To pitanje
postavljaju i nastavnici koji rade s učenicima s teškoćama. 

Kod usmenih ispita koji se ocjenjuju treba biti osim nastavnika i učenika prisutan barem još
jedan učenik ili nastavnik ili treba snimiti ispit ako za to roditelj daje privolu.

Radi se o učeniku po posebnom programu koji pohađa 6. razred, u pitanju je

kombinirani razred. Zanima me Vaše mišljenje o načinu rada, odnosno treba li
primjenjivati Matific platformu ili pisane testove s obzirom na manju mogućnost
upotrebe digitalnih sadržaja, ali i pozitivno značajan voljni moment kod učenika? 

Vjerujemo da učitelji i škola izuzetno odgovorno pristupaju organizaciji nastave na daljinu u

najboljem interesu djeteta, koristeći optimalna virtualna okruženja za učenje te odabiru
aplikacije koje mogu olakšati učenje, suradnju i komunikaciju uzimajući pritom u obzir
pedagoške i metodičke karakteristike te primjerenost uzrastu djeteta. Prilikom odabira
digitalnog alata treba svakako uzeti u obzir njegovu metodičku i pedagošku svrhu te
primjerenost mogućnostima učenika. Isti rezultati u ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda
mogu se postići različitim metodama i različitim digitalnim alatima. Procjenu što upotrijebiti i
na koji način donosi učitelj poznavajući mogućnosti svojih učenika.
Što napraviti s učenikom koji ima individualizaciju nastave (redovni program), a mora
jednako kao i drugi pratiti nastavu putem Interneta i jednako kao i drugi rješavati
zadatke online? Moje dijete nije u mogućnosti pročitati i rješavati zadatke u vremenu od
30 sekundi te ima lošije rezultate od uobičajenih. To me žalosti jer je trud koji ulaže
iznimno velik, a pritisak koji teško ili nikako izdržava je ogroman. Što mogu napraviti? 

Kod individualizacije nužno je da se ovakva pitanja riješe sa stručnim suradnicima i

nastavnicima. Dakle, treba inzistirati na komunikaciji. To je baš ono čemu individualizacija
služi. Takve prilagodbe postoje i na državnoj maturi.

Kako ocjenjivati TZK? Roditelji su mi do sada samoinicijativno slali video zapise i

fotografije svoje djece kako vježbaju. Možemo li i to ocijeniti preko video zapisa? 

Treba uravnotežiti zahtjeve koji se stavljaju pred roditelje s konkretnim ishodima i

svrsishodnošću. Video zapis djeteta koje vježba teško može udovoljiti tim kriterijima.

Kako ocijeniti likovni rad učenika kada smo u potpunosti sigurni da ga nije dijete
radilo? 

Nije nužno da se ocijeni takav likovni rad i treba pronaći alternativne načine vrednovanja.
Posebno u tom slučaju treba razgovarati s učenicima i roditeljima o etičkim aspektima takvog
postupka. Više o toj temi piše u Uputama o vrednovanju.

Moje je pitanje smijemo li djeci dati 1 iz Likovne kulture ako u roku od 2 tjedna ne

realiziraju zadatke i ne sudjeluju u VU? Razrednici su u kontaktu s roditeljima.  

Potrebno je pisanim putem upozoriti učenika i roditelja, a i uključiti stručne suradnike da se

provjere razlozi. U prvom planu treba biti podrška učeniku kao što je istaknuto u Uputama o
vrednovanju. Tek kada se sve to iscrpi, može se posegnuti za drugim mjerama. Ako i nakon
pisanog upozorenja učeniku i roditelju od strane razrednika i ravnatelja učenik i dalje ne
izvršava svoje obaveze, potrebno je napraviti virtualni sastanak s učenikom i roditeljem uz
prisustvo stručnih suradnika. Temeljem toga se treba napraviti zapisnik u kojem treba
konstatirati razloge, oblike podrške od strane škole i roditelja te eventualnu potrebu za
psihološkim savjetovanjem. Posebno je važno konstatirati je li promjena u ponašanju učenika
nastala tijekom nastave na daljinu. Ako sve to ne urodi pozitivnim pomakom, potrebno je
evidentirati neopravdane izostanke učenika.

Zanima me smatra li se bilješka u e-Dnevniku ocjenom? 

Bilješka se može koristiti u različite svrhe, ali uglavnom kao element vrednovanja za učenje i
kao učenje, povratna informacija učeniku i roditelju, kao podsjetnik i sl.

Mi smo dobili informaciju od ravnatelja da  moramo provesti usmeno ispitivanje u

matematici. Imam dosta učenika i uistinu ne znam hoću li to stići. U nekim  školama
kolegicama nije rečeno da je to obvezno. Znači, svatko tumači upute na svoj način. Ovo
sam shvatila kao preporuke, ali ne i pod “moram”. Molim vas za objašnjenje.

Iz Matematike nije nužno usmeno vrednovanje. Upute o vrednovanju treba pažljivo proučiti
jer one u nastavi na daljinu zamjenjuju Pravilnik o vrednovanju.
Što s onim učenicima koji će rješavati test online i ne uspiju u zadanom vremenu poslati
svoje odgovore? Imala sam problema gdje cijeli dan učenik nije mogao poslati zadaću
jer Internet ne funkcionira i to mi je i Operater potvrdio.  

Učenika se ne može sankcionirati lošom ocjenom ako se dogodio tehnički problem.

Molim Vas da mi odgovorite na moju dilemu – zadnja sam četiri tjedna imala 16 sati
nastave u 4. razredima i formativno pratila njihov odnos prema radu, samostalnost u
izvršavanju zadaća, kreativnost  i ostale kriterije vrednovanja pa mi je logično da sve to
može prerasti u sumativno vrednovanje i da bi se mogla dati ocjena iz, između ostaloga,
njihovih vještina, npr. pisanja eseja. Može li se na temelju formativnog vrednovanja
izvesti i ocjena za prethodna četiri tjedna (16 sati nastave nije malo)?

Nastavnik može izvesti ocjenu iz elemenata koje je pratio i za koje postoje kriteriji temeljem
kojih se ocjenjuje.

Smiju li se pisati kratke provjere i rezultati kratke provjere upisati u e-Dnevnik kao
jedna ocjena?  

Molimo da proučite Upute o vrednovanju jer ne postoji jednoznačan odgovor na ovo pitanje.
To ovisi o predmetu, tipu provjere i vezi s odgojno-obrazovnim ishodima.