PRIJENOSNICI SNAGE I GIBANJA

Podjela mehani kih prijenosnika:

MEHANI KI PRIJENOSNICI

Prijenos trenjem* Prijenos oblikom

(ozubljenjem)

Remenski plosnati i Remenski

Tarni Lan ani Zup ani
klinasti zup asti

Posredni prijenos pomo u gibljive veze

(remen ili lanac); za ve e osne razmake

Neposredni prijenosnici; za male osne razmake

* Dolazi do neizbježnog klizanja ~ 1 ... 3% pa se ne održava to an i nepromjenjiv prijenosni odnos

Snage, momenti i brzine vrtnje u prijenosniku:

P
P1 P2
T1 T2
Pogonski
1 , n1 Prijenosnik 2 , n2 Radni stroj
stroj
Primjer: dvostupanjski prijenosnik s cilindri nim zup anicima

ZUP ANI PRIJENOSNICI – elementi za prijenos gibanja i snage

Antikythera: gr ko analogno ra unalo za prora un astronomskih položaja iz

150-100 BC; 33 x 17 x 9 mm, 33 zup anika:

Leonardo Da Vinci (1452. – 1519.):

Srednjevjekovni satni mehanizam iz Dubrovnika:

Drveni zup anici iz jednog eškog dvorca:

5-brzinski automatski automobilski planetarni mjenja brzina:

Cilindri ni zup anici - za paralelna vratila:

Vanjski zahvat Zahvat s Unutarnji zahvat

ozubljenom letvom

Ravno ozubljenje Koso ozubljenje Strelasto ozubljenje

Ozubljena letva za podizanje male brane kod Preddvora u Sloveniji:

Željeznica sa zup anicima koja se uspinje na planinu Zugspitze u Njema koj:

Zup anici za okretanje mosta u New Yorku, East River:

Koni ni (stožasti) zup anici - za vratila koja se sijeku:

Ravni zubi Kosi zubi Lu ni zubi

Koni ni zup anici na spravi za pravljenje maslaca (muzej u Rapid City, SAD):
Zup ani prijenosi za mimosmjerna vratila:

Pužni prijenos Hipoidni zupcanici Vij anici

Pužni prijenos za napinjanje žica gitara:

Vij anici za pogon ražnja

Geometrijske veli ine cilindri nih zup anika s vanjskim ozubljenjem i ravnim
zubima:

Evolventna krivulja:

Komponente sila u zahvatu zup anika:

Ošte enja zuba zup anika:
Rupi avost (pitting) uslijed kontaktnih naprezanja na boku zuba:

Lom zuba u korijenu:

OSNOVE REMENSKOG PRIJENOSA
– elementi za prijenos gibanja i snage

Sila na vratilo FA

Prijenos s plosnatim remenom

L = tarni kožni sloj; Z = niti od PE ili trake od PA; D= pokrivni sloj od kože ili tekstila
Vrste prijenosa za paralelne osi:

Otvoreni prijenos

Križni prijenos

Prijenos preko više remenica. Za prikazani slu aj tarni

sloj mora biti s obje strane remena.

Vrste prijenosa za neparalelne osi:

Polukrižni prijenos

Zakrenuti prijenos

Vrste remenica:

Cilindri ne remenice Zaobljena remenica

Prijenos s klinastim remenom

Sile na remenici:

Vrste remena:

Normalni Uski

Široki

Prijenos ve eg momenta pomo u više klinastih remena na jednoj remenici i

pomo u rebrastog remena:
Prijenos sa zup astim remenom

a) Jednostrano ozubljeni remen; b) Dvostrano ozubljeni remen; c) Prijenos sa

zup astim remenom.
Pogon više remenica s dvostrano ozubljenim remenom:

Pogon motora zup astim remenom:

OSNOVE LAN ANOG PRIJENOSA
– elementi za prijenos gibanja i snage

Prigušenje vibracija lanca

Pogon motora lancem:

Lan anim prijenosom se rotacija vitla prenosi na vreteno kojim se to no

pozicionira položaj užeta kako bi se pravilno namotavalo na bubanj:
OSNOVE LAN ANOG PRIJENOSA
– elementi za prijenos gibanja i snage

Prigušenje vibracija lanca

Pogon motora lancem:

Lan anim prijenosom se rotacija vitla prenosi na vreteno kojim se to no

pozicionira položaj užeta kako bi se pravilno namotavalo na bubanj:
REMENSKI PRIJENOS
• Remenski prijenosi prenose sile i okretna gibanja izme u vratila, a
naro ito su prikladni za ve e razmake osi vratila. Zbog elasti nosti
remena remenski prijenosi rade gipkije nego lan ani i zup ani prijenosi.
• Dio remena izme u dvije remenice remenskog prijenosa koji vu e naziva
se vu ni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak remena.
• Potrebno predzatezanje remena ostvaruje se:
Vastitom te inom remena u vodoravnom polo aju. Zbog provjesa od
vlastite te ine pojedini djeli i remena svojom te inom stvaraju
komponente sila u uzdu nom smjeru remena. Zato treba da je remen
dovoljno duga ak, a razmak vratila da bude a 5 m.
Elasti nom deformacijom remena.
Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora priteznicama.
Zateznom remenicom, koja djelovanjem utega ili opruge tla i na
povratni slobodni ogranak remena.
Samozateznim ure ajima (Sepsa). Motor se nalazi na okretnom
postolju. Reaktivnim momentom rotora motora na ku i te, zakre e se
postolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena.
 slobodni ogranak remena

Princip zatezanja pogonskog

a vu ni ogranak remena
remenja:
a) vlastitom masom remena
b) navla enjem remena
predzatezanjem b
c) pomicanjem motora pomo u c
priteznice
d) zateznom remenicom
e) pomo u momenta
izazvnog te inom motora
f) Pomo u obodne sile zup anika

d e

f
 Za razne slu ajeve pogona postoje:
• Otvoreni remenski prijenos. Za njega je najpogodniji vodoravan polo aj,
tako da je s donje strane vu ni ogranak, a s gornje strane slobodni
ogranak, koji svojom te inom stvara provijes i na taj na in pove ava
obuhvatni kut.
• Kri ni remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage pri
suprotnom smjeru okretanja vratila. Zbog kri anja remena pove ava se
obuhvatni kut, a kri ni remen manje naginje klizanju.
• Polukri ni remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage kod
mimosmjernih vratila. Obuhvatni kut je obi no ve i od 180º
• Prijenos stupnjevanim remenicama otvoreni ili kri ni. Upotrebljava se
za prijenos snage s promjenjivom brzinom vrtnje
• Prijenos pomo u pogonske i slobodne (jalove) remenice, otvoreni ili
kri ni, omogu uje isklju enje gornjeg stroja pri daljnjim radu pogona. Za
vrijeme rada remen se pomo u vilice mo e prebaciti od pogonske na
slobodnu remenicu i obrnuto
• Remenski prijenos pomo u zatezne remenice upotrebljava se pri
malom razmaku osi i velikom prijenosnom odnosu, kada otvoreni
remenski prijenos zbog premalog obuhvata remenica ne bi zadovoljio
 a) d)

e)

b)

f)

c)

Vrste remenskih prijenosa: a) otvoreni remenski prijenos, b) kri ni prijenos,

c) polukri ni prijenos, d) prijenos stupnjevanom remenicom, e) prijenos
pogonskom i slobodnom remenicom, f) prijenos zateznom remenicom
Umjetne mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava remenje
samo od jedne umjetne mase. Naj e e je to jedna beskona na najlonska
traka, koja je zbog pove anja koeficijenta trenja prevu ena umjetnom gumom.

Krajevi remena ve u se ivanjem, lijepljenjem ili se mehani ki spajaju u

beskona nu traku. Iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvi e
remenja sastavlja spajalicama, kako bi se u slu aju potrebe moglo nakon trajne
deformacije obaviti skra ivanje ili demonta a.

a) c)
b)

Spajanje remenja: a) i ana spajalica, b) spajalice u obliku kuka,

c) kand asta spajalica
 Materijali remenja i na in spajanja
• Najva niji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra
adhezija izme u remena i ramenice (velik koeficijent trenja), velika
vrsto a na kidanje, velika elasti nost s malom trajnom deformacijom,
velika dinami ka izdr ljivost na savijanje, neosjetljivost na atmosferske
utjecaje, na ulja, a po mogu nosti i na kemikalije
• Materijal za plosnate remene prete no su:
Ko a, koja ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva mogu
dose i. Prema sadr aju masti u ko i razlikuje se standardna ko a (S),
gipka ko a (G) i vrlo gipka ko a (HG). S-ko a dolazi u obzir kod manjih
brzina remena, kod pogona koji se isklju uju i kod grubih pogona. G-
ko a je za normalne i kri ne prijenose, i prijenose pomo u koni nih
remenica. HG-ko a je prikladna za sve vrste pogona.
Tkanine od organskog ili sinteti kog materijala. U prvu grupu
spadaju pamuk, celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve i
koza), konoplja (kudelja), lan, prirodna svila, a u drugu grupu umjetna
svila, najlon i perlon. Tkano remenje ima, nasuprot ko natom, jednoliku
strukturu, a mo e se izraditi u obliku beskona ne trake, zbog ega im
je mirniji rad. Remeni od tkanina osjetljivi su na rubove i ve mala
o te enja mogu dovesti do njegova kidanja
Cilindri ne remenice
Remenice se izra uju naj e e od sivog lijeva, eli nog lijeva, lakih metala,
od eli nih poluproizvoda. Glavne mjere su standardizirane prema DIN 111
Vijenci se izra uju cilindri ni ili zaobljeni (bombirani). Kod zaobljenih remenica
mora se remen naknadno prilagoditi (priljubiti) zaobljenju. Kod ko natog
remenja se u pravilu za pogonsku remenicu predvi a ravna cilindri na, a za
gonjenu zaobljena remenica. Pri brzini remena preko 30 m/s uzimaju se obje
remenice zaobljene. Za remenje od tekstila i umjetnih masa dovoljne su
cilindri ne remenice. Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju remenice od
sivog lijeva, a iznad toga remenice su od eli nog lijeva ili elika.

Remenice s rebrom koje povezuju vijenac i glavinu

 a) b)

Ve e remenice od sivog lijeva: a) jednodjelna, b) dvodjelna

 Prora un
• Pod prijenosnim omjerom podrazumijeva se odnos brzina vrtnje
remenica:
prijenosni omjer i=n1 /n2 D2/D1
n1 u min-1 brzina vrtnje male remenice
n2 u min-1 brzina vrtnje velike remenice
D1 u m promjer male remenice
D2 u m promjer velike remenice
• Uobi ajeni su: i 6 za otvorene prijenose, i 15 za prijenose sa zateznom
remenicom, i 20 za vi eslojno remenje.
• Okretni moment male remenice dobiva se iz snage i brzine vrtnje:Okretni
moment male remenice
M1 = P/ 1
M1 u Nm okretni moment male remenice
PuW snaga koja se prenosi
1u rad/s kutna brzina male remenice =2 ·n1 sa n1 u s-1
 Prora un
• Obuhvatni kut kod male remenice izra unava se za:
Otvoreni prijenos cos /2=D2-D1/2a
• Dopu teno naprezanje u vla nom ogranku remena
1dop = dop – ( Ef s/D1 + Q/kg/dm3 · v2/(m/s)2 0,1 N/cm2)
1dop u N/cm2 dopu teno naprezanje vu nog ogranka,
dop u N/cm2 dopu teno vla no naprezanje za materijal remena
E f u N/cm2 savojni modul elasti nosti materijala remena
S u cm debljina remena,
D1 u cm promjer male remenice
Q u kg/dm3 gusto a materijala remena
v u m/s brzina remena
• Koeficijent trenja za ko ne remene iznosi
0,22 + f v/m/s
f faktor prianjanja = 0,012 pri radu na unutarnjoj strani ko e
(normalni slu aj!), =0,02 pri radu na vanjskoj strani,
v u m/s brzina remena
 Prora un
• Specifi na nazivna snaga
PN = FN · v = 1dop · s (1-1/e )v
PN u W/cm korisna snaga koja se u grani nom slu aju mo e
prenositi po cm irine remena
1dop u N/cm2 dopu teno naprezanje u vu nom ogranku
s u cm debljina remena,
koeficijent trenja
u rad obuhvatni kut na maloj remenici
v u m/s brzina remena prema jednad bi
• irina remena b = P/PN ·c1 · c2 · c 3
b u cm potrebna irina remena,
P u kW snaga koja se prenosi,
P N u kW/cm specifi na nazivna snaga remena prema jednad bi,
c1 faktor optere enja zavisan od vrste stroja, snage i na ina
ubrzavanja,
c2 korekcioni faktor za uvijete okoline
c3 korekcioni faktor za vrst pogona, (za pogone sa zateznim
remenicama je c3 = 1).
 Prora un

• Unutarnja duljina remena kod

Otvorenog prijenosa Lu = D1/2 + (2 - ) D2 /2 + 2a · sin /2
Lu u mm nominalna duljina remena (unutarnja duljina remena),
u rad obuhvatni kut kod male remenice
D1 u mm promjer male remenice,
D2 u mm promjer velike remenice,
a u mm razmak osi

Kod nedovoljno elasti nih remena treba bezuvjetno predvidjeti

mogu nost nastavljanja razmaka osi a, osobito kod kratkih prijenosa ili
beskona nog remenja, npr. pomo u priteznica. Mogu nost mijenjanja
razmaka osi treba da iznosi najmanje +3% do –1,5% duljine remena
 Remenski prijenos zateznom remenicom
• Prijenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos pru a
slijede e prednosti: manje predzatezanje, automatsko izjedna avanje
duljine remena, ve i obuhvatni kut, manja optere enost remena pri maloj
snazi i u stanju mirovanja, kada se zatezna remenica odigne.
• Nedostaci: brz zamor zbog naizmjeni nog savijanja remena ve a savojna
u estalost zbog zatezne remenice i zbog esto malog razmaka vratila.

• Promjer zatezne remenice treba da bude to ve i, da remen ne bi bio

prejako savijan. Zato se promjer odabire tako da ne bude manji od
promjera male remenice. Zatezna remenica mora biti uvijek cilindri na,
kako bi se izbjeglo savijanje remena po irini. Ako su, me utim, obje
remenice cilindri ne, mo e se zbog potrebnog vo enja remena u initi
iznimka.
• Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena,
jer je naprezanje na vu nom ogranku ve e. Osim toga se ne smije
zateznu remenicu staviti preblizu remena, kako bi se remen mogao
oporaviti od jednog savijanja do savijanja u protivnom smjeru
 REMENSKI PRIJENOS S KLINASTIM REMENOM
• Lak e izrade remenskih prijenosa s plosnatim remanjem i sa
zateznim remenicama potisnute su gotovo potpuno prijenosima
klinastim remenjem. U alatnim strojevima i motornim vozilima
upotrebljavaju se umjesto prijenosa s plosnatim remenjem samo
prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima u odnosu na
plosnato, pri istoj sili kojom remen tla i na remenicu, pribli no
trostruku sposobnost prijenosa, blago pu tanje u rad, i prakti ki
vuku bez puzanja. Mogu raditi s malim obuhvatnim kutom, i na taj
na in omogu uju velik prijenosni odnos. Potreban prostor je manji,
a i optere enja vratila i le aja su manja. Dalja prednost je u
mogu nosti da vi e klinastih remena radi paralelno.
 REMENSKI PRIJENOS S KLINASTIM REMENOM
• Uvidjelo se da normalni klinasti remen sudjeluje samo jednim
dijelom svog presjeka u prijenosu snage ( rafirani dio), tako da je
uski klinasti remen mogao dobiti samo1/3 povr ine presjeka
normalnog klinastog remena. Zato je uski klinasti remen potisnuo
normalni klinasti remen.

Kod prijenosnika s kontinuiranom

promjenom prijenosnog omjera
upotrebljava se iroki nazubljeni
klinasti remen s kutom profila = 30
do 33o. Njegova struktura odgovara
normalnom klinastom remenu s
ulo kom od upletenih tekstilnih niti.
 Remenice za klinaste remene
• Remenice se lijevaju, zavaruju ili se, kao to je uobi ajeno u
automobilskoj industriji i masovnoj proizvodnji, pre aju od lima.
Promjer male remenice ne bi smio biti manji od najmanje
dopu tenog promjera. Ako se izuzetno mora smanjiti promjer
remenice ispod nominalnog, smanjuje se i snaga koja se mo e
prenositi. Da bi se postigao dug vijek rajanja remena, potrebne su
glatke i iste bo ne povr ine utora.
• Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju uobi ajeni materijali
remenica (sivi lijev). Iznad toga potrebni su vrlo esti materijali
( eli ni lijev, elik). Do obodne brzine od 25 m/s dovoljno je samo
stati ko uravnote avanje, a preko toga potrebno je dinami ko
uravnote avanje
 PRIJENOS SA ZUP ASTIM REMENOM
• Zup asti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornje
strane i zahva aju u odgovaraju e ozubljene remenice, te na taj na in
prenose snagu i gibanje pomo u veze oblikom. Omogu uju brzine
remena do v=60 m/s. Vu nu silu preuzima pletivo od tankih eli nih ica
ulo eno kod beskona nog remenja od plasti nih masa, u neopren ili
vulkollan (trgova ki nazivi firme Bayer). eli no pletivo daje remenu veliku
savitljivost i veliki otpor protiv rastezanja.
• Plasti na masa remena veoma je otporna prema tro enju, neosjetljiva je
na ulje, benzin i alkohol, postojana u odnosu na starenju, na ozon i na
sun ano svjetlo. Budu i da je remene potrebno samo malo predzatezati,
optere enje le aja razmjerno je nisko. Remeni mogu raditi na pogonskim
temperaturama do 80oC. Neozubljeni, mogu takvi remeni slu iti i kao
plosnati remeni od plasti nih masa. Ozubljene remenice izra ene su
prete no od metala (prvenstveno iz AlCuMg), s glodnim zubima
specijalnog ozubljenja, ali i od plasti ne mase.
Konopni i užetni prijenosi
Pojedina ni pogon strojeva elektri nom strujom gotovo je potpuno istisnuo neekonomi an i
nezgrapan užetni prijenos. Njegova je primjena ograni ena na prijenos ve ih snaga i na ve e
udaljenosti (industrijske i šporstke ži are i postrojenja za vu u, osobna i teretna dizala i sl.).
Prijenos je posredan a ostvaruje se trenjem.

Materijali za izradu
Za izradu užeta se rade kudjelja, pamuk, eli na žica i umjetni materijali. Osnovni podaci o
biljnim užetima se nalaze u tablici 4.1

eli no uže
eli no uže je sastavljeno od strukova, jezgri i žica.
Žica je svaka pojedina na žica sa zašti enom (pocin anom) ili nezašti enom površinom.
Prekidna vrsto a (lomna) gole ili pocin ane žice je L = 1600 – 1900 N/mm2.

Gra a užeta:
- žica
- struk
- uže
Struk se sastoji od više koncentri nih žica obavijenih u obliku zavojsnice. Smjer niti može biti
desni ili lijevi.
Sastoji se od jednog ili više slojeva strukova obavijenih oko jezgre užeta. Za prijenos tereta
prikladna su užad u kojima je smjer žica slagan suprotno smjeru slaganja struka. Jezgra struka
sastoji se od jedne ili više žica smještenih duž osi struka. Broj žica u strukovima je razli it i ovisi
o potrebnoj jakosti užeta i njegovoj primjeni. U tablici 4.2 udžbenika Hercigonja nalaze se
podaci o eli nim užetima za prijenos snage.

Prijenos eli nim užetom

eli no uže rabi se za razmake vratila ve e od 25 m i za prijenos velikih snaga. Radni krak užeta
je s donje strane a slobodni je s gornje strane. Kod razmaka vratila ve ih od 100m primjenjuje se
pomo na užnica s dva žlijeba. Time se smanjuje progib užeta.

Brzina eli nog užeta ovisi o snazi koju prenosi:

v = 10 m/s – za manje snage
v = 15 – 20 m/s – za srednje snage
v = 20 – 30 m/s – za velike snage
Pijenosni omjer je redovito i = 1:1, a stupanj iskoristivosti = 0,96.
Prora un eli nog užeta
1. Obodna vu na sila (dobije se iz jednadžbe za snagu)
F = 1000 P /v uN

2. Optere enje radnog i slobodnog kraka užeta:

S 1 = 2,75 F uN
S 2 = 1,75 F uN

F = S 1 – S2

Kad prijenos miruje oba su kraka užeta jednako optere ena prednaponom Sp = (S 1 + S2) /2

3. Kod stanja mirovanja progib

z = x = y = (q l2 ) / (8 Sp) u m

4. Kod stanja gibanja progib

y = (q l2) / (8 S 1) u m,

gdje je:
- z – progib užeta u mirovanju
- q u kg/10m – masa užeta na 10m duljine
- l u m – razmak vratila
- Sp – prednapon miruju eg užeta u N

U praksi se uzima z = 0,02 l

5. Iz uvjeta
F = 981 d2 uN
D = 200 d um
Te jednadžbi za snagu: P = F v / 1000 kW
i za brzinu: v=D n / 60 m/s,
ra una se promjer užeta koji iznosi:

P
d 2 ,14 3
n
Prora unom dobivena vrijednost promjera užeta zaokruži se na prvu ve u vrijenost u tablici ili u
katalogu.

6. Dužina eli nog užeta:

L = (D1 + D2) /2 + 2l + 4z2/l um

Pitanja za ponavljanje!

1. Objasni prednosti remenskog prijenosa!

2. Objasni nedostatke remenskog prijenosa!
3. Na temelju ega se odre uje remen?
4. Skiciraj klinasti remen u popre nom presjeku i objasni dimenzije!
5. Objasni materijale za izradu plosnatog i klinastog remenja!
6. Dio prora una – za klinasti remen – ponoviti!
7. Prednosti i nedostaci konopnog prijenosa!
8. Materijali za izradu užeta!
9. Objasni eli no uže i dijelove!
10. Skiciraj dijelove užeta!
11. Prijenos eli nim užetom!
12. Skiciraj i objasni progibe!
13. Objasni postupak prora una eli nog užeta uz uporabu izraza za prora un!
14. O emu ovisi brzina prijenosa eli nog užeta?
Lan ani prijenosi

Op enito
Lancima se snaga prenosi posredno, me usobnim zahvatom lanka lanca i zubaca lan anika.
Prednosti ovog tipa prijenosa:
- miran rad bez klizanja, sa stalnim prijenosnim omjerom
- nije potreban prednapon pa ne optere uje vratila i ležaje u ve oj mjeri
- neznatno trošenje i duga trajnost
- zauzima malo prostora
- jedan lanac može pokretati nekoliko vratila u istom ili u suprotnome smjeru.
Nedostaci prijenosa:
- izduživanje lanca, te stoga nepravilan rad i šum u radu
- vratila moraju biti potpuno usporedna i vodoravna

Vrste lanaca
Za prijenos snage rabe se sljede e vrste lanaca:
1. Galov lanac
2. Lanac s tuljcima
3. Valjkasti lanac
4. Zup asti lanac
5. Ostale vrste lanaca

Galov lanac
Sastoji se od svornjaka i od plo ica. Dijelimo ih na lake i teške. Teški se sastoje od nekoliko
lamela.
Konstrukcijske veli ine svornjaka i plo ica lakog galovog lanca nalaze se u tablici 5.1 (HRN
M.C1.840) udžbenika H/2.
Laki galovi lanci rabe se uglavnom za dizalice i prijenose s malim razmacima vratila s
dopuštenim brzinama vdop = 0,2 m/s.
Konstrukcijske izvedbe za tešku izvedbu galova lanca odre ene su standardom HRN M.C1.841.
Lanci se prema navedenome standardu izvode s 2, 4, 6, 8 plo ica sa svake strane lanka lanca.
Dopuštena brzina lanca iznosi vdop = 0,3 m/s s korakom t = 35 – 120 mm.
Prekidno optere enje FL = 750 – 1500 kN.
Materijal za izradbu: elik minimalne vrsto e na vlak L = 600 N/mm2.
Koeficijent sigurnosti = 5 – 15 (ve a vrijednost je za udarno optere enje).
 Laki galov lanac

Teški galov lanac

Tuljkasti lanac
Sastoji se od svornjaka, tuljka, vanjskih i unutarnjih plo ica, te spojnog lanka. Spoj svornjaka i
tuljka s plo icama je vrstog tipa. Zra nost izme u svornjaka i tuljka dopušta me usobno
slobodno zakretanje.
Lanac se izra uje samo kao
jednoredan. Dopuštena brzina iznosi
vdop = 3 – 4 m/s. Lanac je elasti an i
dobro podnosi udarce. Nedostatak je
ja i šum koji se pove ava s brzinom
prijenosa. Konstrukcijske veli ine se
nalaze u tablici 5.2 (HRN M.C1.830).
Valjkasti lanac
Sastoji se od svornjaka, tuljka, valjka, vanjskih i unutarnjih plo ica i spojnog lanka.
1 – svornjak
2 – tuljak
3 – valjak
Spoj svornjaka i tuljka s plo icama je vrst.
Tuljci se slobodno okre u oko svornjaka, a
isto tako i valjci oko tuljaka. Pri dodiru sa
zupcima lan anika, zakre u se valjci oko
tuljaka i tako smanjuju trenje. Navedena
pojava uzrokuje mirniji rad lanca i dulju
trajnost.
Valjkasti se lanci izra uju kao jednoredni i višeredni. Konstrukcijske veli ine navedenog lanca
se nalaze u tablici 5.3 udžbenika H/2.

Naprezanja u valjkastom lancu

Zbog optere enja lanca javljaju se u njegovim pojedina nim dijelovima razli ita naprezanja.
 a) Površinski tlak na svornjak
F F
p N / mm2 A d s b mm 2 p p d N / mm 2
A ds b

b) Naprezanje svornjaka na savijanje

Ms F
S N / mm 2 Ms s Nmm w 0 ,1 d 3
W 2
F
s
2 5F s
S 3 S , dop
0,1 d d3

c) Naprezanje svornjaka na odrez

F
2 N / mm 2 d 02
0 A
A 4
F
2 5F s
0 2 s , dop
d0 d3
4

d) Naprezanje na vlak unutarnjih plo ica

F
v N / mm 2 Ap ( g d t ) s mm 2
2 Ap
F 5F s
v v, dop
2 ( g dt ) s d3

e) Vlak i tlak izme u valjka i tuljka, odnosno svornjaka i bokova zubaca

FA
pv N / mm 2
dv bz
v
F A 168 q t bz sin( 2 )N
z1
Gdje je:
q – masa lanca na 10 m duljine [kg/10m]
t – korak lanca u mm
bz = 0,9 bu – širina zupca u mm
bu – razmak unutarnjih plo ica u mm
v – brzina u m/s
 360
2 - diobeni kut lan anika
z1

z1 – broj zubaca manjeg lan anika

Udarna sila se može izra unati i iz jednadžbe:

FA p vd d v b z N

Gdje je:
pvd = 0,14 (HB / 100) u [N/mm2 ] – dopušteni valjni tlak koji se dobije iz mjerenja Brinellove
tvdro e

Dopušteni broj okretaja lan anika

2500 p vd 1
nld nim
t sin( 2 )
Dimenzije lanca i materijali za njegovu izradu su odre eni standardom pa se prora un prakti ki
svodi na odre ivanje:
1. Diobenih promjera D0 [mm]
2. Brojeva okretaja nld [min-1] ili
3. Brojeva zubaca
Osnovni je podatak ukupno optere enje lanca F [N].

Primjer
Galovim lancem (HRN M.C1.840) treba prenositi:
- snagu P = 20 kW
- Broj okretaja n1 = 200 min -1
- i = 3:1
- v = 3 m/s
- Koeficijent sigurnosti =6

Odrediti:
- Silu u lancu F0 [N]
- Najmanju prekidnu silu FL [N]
- Korak lanca t [mm]
- Brojeve zubaca z1 i z2
- Diobene promjere lan anika D01 i D02 u [mm]
- Broj okretaja gonjenog vratila n2 u min-1
RAD:

1. Obodna sila u lancu:

F0 = 1000 x P / v = 1000 x 20 / 3 = 6,67 kN

2. Najmanja prekidna sila

FL = F0 = 6 X 6,67 = 40 kN

3. Korak lanca
Iz tablice 5.1 za prekidnu silu F L = 40 kN, o itava se vrijednost
t = 50 mm
Ostale veli ine lanca:
b = 20 mm i d h11 = 11 mm
d 1 (C11 /h11) = 9 mm
e = 57 ± 1 mm
e1 = 50 ± 1 mm
g = 22 mm
g 1 = 13 mm
= 6 mm
q = 27,07 kg / 10m

4. Broj zubaca manjeg zup anika:

t 60 v1
D01
sin( 180 / z 1 ) n1
60 3
D01 0 ,286m 286 mm
200
180 t 50
sin z1 18,3 19 zubaca
z1 D01 286

5. Broj zubaca ve eg zup anika

z2 = i x z1 = 3 x 19 = 57 zubaca

6. Diobeni promjer manjeg lan anika:

t 50
D01 303,95 mm
sin(180 / z1 ) sin(180 /19)
 7. Diobeni promjer ve eg zup anika
D02 = i x D01 = 3 x 303,95 = 911,85 mm

8. Broj okretaja gonjenog lan anika

n2 = n 1 / i = 200 / 3 = 66,67 min-1
Lan anik

Profil zubaca ovisi o vrsti lanca. Detalj lan anika za primjenu na Galovom lancu, lancu s tuljkom
i valjkastom lancu je prikazan na skici. Glava i korijen imaju profil kružnog luka.
t
sin
2 D0
180
z

t
D0
180
sin
z
Du D0 d
Dv D0 d

Du – unutarnji promjer u mm
Dv – vanjski promjer u mm

U primjeni, vanjski promjer manjih lan anika izra uje se radovito nešto manji – prema izrazu:
Dv1 = Dh + 2k; Dh = D0 cos
Zbog vla nog optere enja, plo ice lanca s vremenom se izduže, a time se pove a korak lanca. To
se pri konstrukciji lan anika uzima u obzir pa se uzubine izvedu nešto šire.
Sve potrebne vrijednosti za konstrukcije profila nalaze se u tablici 5.6 udžbenika. H/II.

Materijal i izvedbe lan anika

Manje se lan anik izra uje od elika za cementiranje, a ve i od elika vrsto e 500 – 600 N/cm2
bez termi ke obradbe ili od sivog ili eli nog lijeva.

Zna ajke lan anih prijenosa

Položaj lan anika
Prijenos je najbolje iskorišten kada je pravac koji spaja osi lan anika vodoravan ili pod kutom do
60°. Slobodni krak lanca treba biti s donje strane kako bi se lanci mogli odvojiti od zuba
lan anika.
 Slika prikazuje dobro i loše postavljene
lan anike.

Razmak vratila
Za dobar prijenos potreban je razmak vratila od pedeseterostruke vrijednosti koraka lanca.
l = 50 t ili l = 1,5 D02

Dužina lanca
Ako oba lan anika imaju jednak broj zubaca duljina lanca iznosi L' = 2 l + z t [mm], a broj
potrebnih lanaka lanca je jednak: x = L'/t = (2l) / t + z

Kada su lan an anici nejednakog promjera broj lanaka je jednak:

2
2 l z1 z2 z2 z1 t
x
t 2 2 l

Prora unom dobiven broj lanaka redovito je decimalan broj pa ga treba ispraviti na prvi ve i
CIJELI PARNI BROJ. Tada se mijenja i prvobitna duljina lanca L = x t [mm]

Prijenosni omjer
n1 z2
i ; imax = 8 : 1
n2 z1

t z1 n1 t z2 n 2
v1 v2
60000 60000

U prora unu snage i obodne sile ra una se sa srednjom brzinom:

t z n
vm v m/ s
60000
Obodna i centrifugalna sila
1000 P 60 10 6 P
F0 N
v t z n

Gdje je:
P – snaga u W
t – korak u mm
n – broj okretaja u min-1

Centrifugalna sila se uzima u obzir pri vrzinama v > 6 m/s!!!!!

G v2
Fc N ; G = q L / 10; q [kg / 10 m]
g

Ukupna sila:

F = F0 + Fc [N]

Dopušteno optere enje lanca: F = FL / [N]

FL – najmanja prekidna sila za odre eni korak lanca u N

= 6 – 11 za jednoliko optere enje
= 8 – 15 za udarno optere enje
= 11 – 20 za jako udarno optere enje

Iskoristivost lan anog pogona: = 0,98

 2.1.5 Koloturnici
U prijenosnike se mogu svrstati i koloturnici (S-01.10)
sile pot
 Slika 01.10 Koloturnici
Korisnost koloturnika pokazatelj mjere smanjenja sile potrebne za dizanje tereta:

gdje je: Ftereta koloturnik, N,

Fnapora napor (sila) kojim se djeluje na koloturnik, N.
paralelnih (vertikalnih) sila
tupanja . Koloturnik s K = 1 se koristi za

koloturnika

gdje je: W izvr eni izvr eni rad, J,

W ulo eni ulo eni rad, J.
Uzrok < 1 deformacije koloturnika i trenje. Naime, pri podizanju,
do trenutka odvajanja tereta od podloge s om pod punim enjem)
u Trenja (a) osovina/provrt i (b) koloturnika u pravi-
lu su zanemariva.
Dizanje tereta odozdo Dizanje tereta odozgo

G 3 F1
K 3
F F1
: :

3 F1 H F1 s
s 2 H
Vitlo
SPOJKE – elementi za prijenos gibanja i snage

SPOJKE

NEISKLJUCNE ISKLJUCNE

O, T
S kontroliranim O, T

Krute Kompenzacijske ukljucivanjem i Jednosmjerne

O, T, O+T O iskljucivanjem
Centrifugalne Sigurnosne
T O, T
Pokretljive Elasticne
neelasticne

O – veza se ostvaruje oblikom

T – veza se ostvaruje trenjem, tj. silom

NEISKLJU NE SPOJKE

Krute spojke

Školjkasta spojka

Kolutne spojke
Kompenzacijske spojke
Pomaci koje treba kompenzirati: a) Uzdužni (aksijalni); b) Popre ni (radijalni);
c) Kutni me u osima; d) Kutni po obodu kod elasti nih spojki

Pokretljive neelasti ne spojke

Kandžasta spojka

Oldham-spojka
Spojka s lu nim zubima:
a) Jednostruka spojka s lu nim zubima; b) Dvostruka spojka s lu nim
zubima; c) Na in funkcioniranja

Prikaz mogu ih položaja dvostruke spojke:

1 – kutni pomak: 2 – popre ni pomak; 3 – kutni i popre ni pomak
Kardanska spojka (spojka s križnim zglobom)

1 – pogonsko vratilo (viljuška)

2 – križ
3 – gonjeno vratilo (viljuška)

Izjedna avanje ulazne i izlazne kutne brzine:

Elasti ne spojke
Neki tipovi elasti nih spojki: a) i b) Spojke s gumenim elasti nim elementima; c) Spojka s
eli nim opružnim trakama; d) Spojka s metalnim štapovima

ISKLJU NE SPOJKE
Spojke s kontroliranim uklju ivanjem i isklju ivanjem
Tarna spojka u automobilskom kva ilu
Višelamelna tarna spojka:

Oblici lamela:

Spojke za puštanje u rad (centrifugalne spojke)

I = jakost struje, nA = brzina vrtnje elektromotora, nL = brzina vrtnje gonjenog

stroja, t = vrijeme
Centrifugalna spojka s papu ama:

Sigurnosne spojke

Jednosmjerne spojke
a) Veza ostvarena oblikom, tj. zupcima; b) Veza ostvarena trenjem
STAPNI MEHANIZAM

Stapni mehanizam predstavlja sklop koji pretvara pravocrtno gibanje u kružno. Predstavlja
osnovu motora sa unutarnjim izgaranjem, parnih strojeva, kompresora i crpki.

Stap je smješten u zatvorenom cilindru i giba se od donje to ke (donja mortva to ka) do gornje
to ke (gornja mrtva to ka). Gibanje stapa odgovara kružnom gibanju ru ice kružnog mehanizma.
Materijali za stapove i klipove moraju biti otporni na toplinska i mehani ka naprezanja. Moraju
se odlikovati dobrim odvo enjem topline, malom masom, lakom obradljivoš u i otpornoš u
spram trošenja. Izra uju se od SL i L, kovanog elika, bronce, te slitine Al s Cu i Si.

Prsteni brtve tla ni prostor – spre avaju prolaz plina ili pareu prostor nižeg tlaka. Brže se troše
od ostalih dijelova. Mogu biti od kože, konoplje, gume ili su metalni ( eli ni).

91
Stapajica – poluga koja prenosi pravocrtno gibanje stapa na križnu glavu. Izra uje se od
uglji nog elika visoke prekidne vrsto e s visokim udjelom legirnih elemenata. Optere ena je
na vlak i izvijanje, a kod vodoravnih strojeva zbog težine i na savijanje.

Križna glava – sastoji se od tijela, papu a, svornjaka i ležaja. S jedne strane je spojena sa
stapajicom a s druge sa ojnicom. Spoj sa stapajicom se izvodi popre nim klinom ili navojem, a
spoj sa ojnicom – pomo u svornjaka u križnoj glavi ili ležajem u križnoj glavi.

Ojnica – predstavlja strojni element koji omogu ava pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno.
Dio ojnice spojen na križnu glavu se giba pravocrtno, dok se drugi kraj spojen na koljenasto
vratilo giba kružno. Razlikujemo ojnice sa zatvorenom i otvorenom glavom.

92
Prora un ojnice
Zatvorena glava

Otvorena glava

93
Vili asta glava

Tijelo ojnice je optere eno izmjeni nim silama tlaka i vlaka.

94
Naprezanje u materijalu ojnice:

Ru ica – izra uje se kao poseban komad i u vrš uje na kraj vratila. Može biti izra ena iz jednog
komada zajedno s vratilom. Sastoji se od poluge, epa i glav ine.

95
Prora un ru ice

Ekscentar – element koji kružno gibanje vratila pretvara u pravocrtno gibanje – npr.
parorazvodnika.

Koljenaljsto vratilo – zajedno s prethodno navedenim elementima pretvara pravocrtno gibanje u

kružno. Izra uje se od elika visoke prekidne vrsto e i visokim udjelom legirnih elemenata: Ni,
Cr, Mo. Za izradu k.v. se tako er rabi i SL legiran Si, Cr, te L.
Jadnostavna i laka koljenasta vratila se izra uju savijanjemu vru em stanju od valjkastog
kovanog elika. Mogu se prešati i u kalupima. Podupire se ležajima izme u kojih se nalazi
savijeno koljeno za ep koji spaja koljenasto vratilo i ojnicu.
Kovanjem u jednom komadu se izra uju i koljenasta vratila za brodske motore. U vozilima
(automobilima) se naj eš e rabe lijevana vratila.

96
Za dobar i miran rad vratilo mora biti uravnoteženo. Ravnoteža se postiže dodavanjem
protuutega na ru icama vratila.
Prora un koljenastog vratila je vrlo složen i svaki dio vratila treba posebno prora unati. Pojedine
dimenzije se odre uju iskustvanim tablicama.

97
98
99
100
101
102
Zamašnjak – strojni element koji omogu ava pokretanje stapa (klipa) iz mrtvih to aka kada je
brzina pravocrtnog gibanja jednaka nuli. Prima višak snage tijekom rada i vra a ga u trenutku
kada na stap ne djeluje nikakva sila (u mrtvim to kama).

103
Brtvenica – ure aj za brtvljenje – osnovni element mu je brtva. Materijal za brtve se odabire
prema tlaku, temperaturi, fluidu i brzini gibanja. Razlikujemo:
- brtvenice s mekanom brtvom (o nica i brtva od pamuka, kudjelje, azbesta...)
- brtvenice s metalnom brtvom
- brtvenice s gumom
- labrintsko brtvljenje (kod parnih turbina)

104
ELEMENTI PROTOKA I REGULACIJE

Za protok fluida (teku ina, plinova i drugih tvari) i njihovu regulaciju rabe se cijevi, ventili,
zasuni, pipci i zaklopci.

CIJEVI I CIJEVNI ELEMENTI

Izbor materijala cijevi ovisi o vrsti fluida, tlaku, temperaturi i brzini protoka. Materijali od kojih
se cijevi izra uju su sljede i:
- sivi lijev
- eli ni lijev
- eli ne cijevi (tupo zavarene, preklopno zavarene, tvrdo lemljene, zakovane cijevi)

Cijevi se spajaju zavarivanjem, prirubnicama, kol akom i navojem.

Zavarivanjem se spajaju eli ne cijevi za visoke tlakove i temperature. Bakrene cijevi se mogu
spajati lemljenjem ili savijanjem rubova.

Spojevi kol akom se primjenjuju kod cijevi od sivog lijeva – za polaganje u zemlju za cijevi za
protok vode – plina ili kanalizacije.

83
Spojevi prirubnicama – spajaju se cijevi od sivog lijeva vijcima. Brtva je prstenastog oblika i
stavlja se izme u dviju prirubnica koje se spajaju.

Spojevi navojem – spoj maticom za vodu, plin i centralno grijanje radi ve e sigurnosti se pritežu
nižom maticom (tzv. nizozemska matica).

Ozna avanje cijevi

NPR: Glatka bešavna cijev ozna ava se vanjskim promjerom i debljinom stijenke u mm,
standardom i materijalom: 30 x 2,5 – HRN C.B5.221 – .0003.
Bešavna cijev za navoje se ozna ava u colima – unutarnjim promjerom, debljinom stijenke u mm
i brojem standarda: 2" x 4,5 – HRN.C.B5.222

U postrojenjima u kojima postoje razli ite vrste fluida potrebna je vanjska oznaka cijevi kako bi
se znalo što protje e kroz koju cijev:
- Zrak iz puhaljke – plava
- Zrak, stla eni – plavo-crveno-plavo
- Plin grotleni isti – žuto
84
 - Plin generatorski – žuto-plavo-žuto
- Voda za pi e – zeleno
- Voda za napajanje – zeleno-crveno-zeleno
- Kiselina obi na – naran asto
- Kiselina koncentrirana – naran asto-crveno-naran asto
- Para zasi ena – crveno
- Para pregrijana – crveno-bijelo-crveno
- Ulje – sme e
- Katran – crno
- Itd.

Izolacija cijevi se obavlja u nekoliko smjerova:

- nepropusnost
mekanim brtvama – papir, pamuk, konoplja, koža, azbest, umjetne tvari
metalne brtve – olovo, slitine, bijela kovina, bakar, mjed, bronca, mkani
elik, slivi lijev, nikal
ostale brtve – guma, vulkanfiber, plastika
- toplinska izolacija
organski – pamuk, pluto, treset
anorganski – kremen, azbest, stalkena vuna, troskina vuna
- izolacija protiv korozije, kod cijevi od sivog lijeva se obavlja uranjanjem u katran, zaštita
se kod nekih cijevi obavlja i pocin avanjem, premazivanjem bojama i sl.

Za to nu duljinu cjevovoda, promjenu pravca ili promjenu unutarnjeg promjera se rabe tzv.
fazonski komadi.

85
Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustava koji zbog istezanja i skupljanja uslijeg temperaturnog
optere enja omogu avaju pomjeranje ili dilataciju sustava. Rabe se lira, valovita cijev i
teleskopski kompenzator.

Savitljive cijevi se izra uju u obliku valovitih vrpci u obliku zavojnice od elika ilitombaka za
tlakove do 4000 N/cm2 i temperature do 300°C. Primjenjuju se za punjenje, pražnjenje,
podmazivanje te protok vode, zraka, plinova, zapaljivih teku ina i sl.

Prora un cijevi
Ovisi o koli ini fluida koji protje e kroz cijev, o unutarnjem promjeru cijevi i tlaku u cijevi.
Unutarnji promjer se dobije iz izraza za koli inu protoka u sekundi:

Q
Du 200 cm
vm

gdje je:
Q – koli ina vode (fluida) koji protje e kroz cijev svake sekunde
vm – srednja brzina protoka

86
Primjer
Odredite unutarnji promjer i debljinu stijenke bešavne eli ne cijevi .0206 za protok pare pod
radnim tlakom p = 800 N/cm2 i temperature t = 250°C. Koli ina protoka iznosi Q = 2 l/s a brzina
v = 25 m/s.
Zadano:
p = 800 N/cm2
t = 250°C
Q = 2 l/s
v = 25 m/s
Du = ?
s=?

Unutarnji promjer cijevi:

Q 0,002
Du 200 cm Du 200 cm Du 1 cm 10 mm
vm 25

Debljina stijenke cijevi:

Du p 1 800
s c cm s 0,1 cm s = 0,15 [cm] = 15 [mm]
2 sd 2 1 8000

87
VENTILI

Ventilima se regulira protok fluira (plina, teku ine ili druge mase) podizanjem tj. spuštanjem
pladnja ventila okomito na smjer protoka.
Podjela ventila:
1) zaporni
2) zaporno-regulacijski
3) odbojni
4) zaporno-odbojni
5) sigurnosni
6) redukcijski

Zaporni ventili se zatvaraju i otvaraju djelovanjem vanjske sile bez utjecaja fluida. Razlikujemo
ravne, kutne i kose ventile. Glavni dijelovi: ku ište (K), poklopac (P), vreteno (V), ventilni
pladanj (T), sjedalo (S), brtva (B), matica (M) i jaram (J).

Zaporno – regulacijski ventili se rabe za to no odre ivanje koli ine protoka fluida.
Odbojni ventili – zatvaranje i otvaranje se obavlja djelovanjem fluida na tanjur i djelovanjem
težine tanjura. Omogu avaju protok fluida samo u jednom smjeru. Podjela je na ravne, kutne i
kose.

88
Zaporno – odbojni ventili – otvaraju se djelovanjem fluida na tanjur, ali i djelovanjem vanjske
sile. Podjela je na ravne, kutne i kose.

Sigurnosni ventili – služe za rastere enje vodova – naj eš e za ispuštanje suviška pare ili plina u
kotlu. Izra uju se s utegom, oprugom ili izravnim optere enjem.

Redukcijski ventili – služe za prigušenje visokog tlaka fluida.

89
ZASUNI
Predstavljaju regulatore protoka kod kojih se zaporna plo a giba usporedno s otvorom sjedala –
okomito na smjer protoka fluida. Glavni dijelovi su: ku ište (K), poklopac (Po), vreteno (V),
uaporna plo a (Pl), sjedalo (S), matica (M), brtva (B), tuljak (T), prsten (Pr).
Prema obliku mogu biti: plosnati, ovalni i okrugli.

Materijali od kojih se izra uju zasuni mogu biti sivi lijev, bronca, eli ni lijev, elik i sl.

PIPCI
Predstavljaju najjednostavnije regulatore protoka. Dijele se na:
- ravne
- kutne
- trokrake pipke
Materijali ku išta (SL, crveni lijev, kovani elik, nehr aju i elik); epa (temper lije, mjed,
bronca); kugle (nehr aju i elik)

90