Professional Documents
Culture Documents
DiP - Dodatna Isptna Pitanja
DiP - Dodatna Isptna Pitanja
Prvi Ustavni sud Bosne i Hercegovine konstituisan je 15.februara/veljače 1964. godine (na
osnovu Ustava iz 1963) a zadržan je i kasnijim Ustavom iz 1974. Godine.
Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su isključivo u Ustavu BiH, te u tom
smislu zakonodavac nema pravo da propisuje dodatne nadležnosti zakonom. Ustavni sud
Bosne i Hercegovine ima sedam nadležnosti.
Ustavni sud sačinjava 9 sudija, od kojih 6 sudija biraju parlamenti entiteta (Zastupnički dom
Federacije Bosne i Hercegovine bira 4, a Narodna skupstina RS-a 2), a preostala 3 bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i
Hercegovine.
Za sudije Ustavnog suda mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Sudije
koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i
Hercegovine niti bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu je pet
godina, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom razriješeni
konsenzusom ostalih sudija. Sudije kasnijih saziva mogu obavljati svoje dužnosti do 70 godina
starosti, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili budu razriješeni konsenzusom ostalih
sudija.
Ustavni sud tajnim glasanjem bira predsjednika i tri zamjenika predsjednika iz reda sudija.
Predsjedništvo Suda, tj. predsjednik i tri zamjenika predsjednika se biraju po principu rotacije.
Mandat predsjednika Suda traje tri godine. Funkcija sudije je nespojiva sa članstvom u
političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini, članstvom u zakonodavnoj,
izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini odnosno u entitetima, ili sa bilo kojom
drugom funkcijom koja može uticati na nepristrasnost sudije.
Bosna i Hercegovina na državnom nivou ima dvije izvršno-političke institucije vlasti: to su Vijeće
ministara BiH (sastavljeno od 9 ministara i jednog predsjedavajućeg, ukupno 10, od čega
minimalno 4 mjesta moraju biti popunjena građanima iz RS) i Predsjedništvo BiH (sastavljeno
od tri člana, jednog Srbina iz RS, i po jednog Bošnjaka i Hrvata i FBiH, bitno je napomenuti da se
Bošnjak ili Hrvat sa prebivalištem u RS-u ili Srbin sa prebivalištem u FBiH ne mogu kandidovati
za članove Predsjedništva). Ustavno-zakonodavno tijelo na nivou BiH je Parlamentarna
skupština BiH. PSBiH je sastavlja iz dva doma, Predstavnički dom i Dom naroda, Predstavnički
dom ima 42 zastupnika (14 iz RS i 28 iz FBiH), a Dom naroda ima 15 delegata (5 Bošnjaka iz FBiH,
5 Hrvata iz FBiH i 5 Srba iz RS).
Republika Srpska ima od ustavno zakonodavnih organa ima jedino Narodnu skupštinu RS-a koja
je jednodomni parlament i ima 83 zastupnika. Od izvršno-politčkih organa ima Vladu (16
ministara) i Predsjednika RS-a sa dva potpredsjednika(sva trojica su iz različitih konstitutivnih
naroda).
Federacija Bosne i Hercegovine ima Parlament Federacije BiH kao ustavno-politički organ vlasti,
Parlament Federacije je dvodomni parlament koji i se sastoji od Zastupničkog doma (98
zastupnika) i Doma naroda (58 delegata). Izvršno-politčku vlast čine Vlada FBiH (16 ministara) i
Predsjednik FBiH sa dva potpredsjednika (sva trojica su iz različitih konstitutivnih naroda).
Svaki od 10 kantona u FBiH ima jednodomnu skupštinu kantona kao ustavno-zakonodavni organ
vlasti i vladu kantona kao izvršno-politički organ vlasti.
Brčko distrikt BiH (BD BiH) kao ustavno-zakonodavni organ vlasti ima Gradsku skupštinu, a kao
izvršno-politčki organ Vladu BD BiH i Gradončelnika BD BiH koji predsjedava Vladom jer ne
postoji premijer Vlade.
- Skupštinu kantona
- Zastupnički dom Parlamenta Federacije
- Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH
- Bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH
- Narodnu skupštinu RS
- Predsjednika i dva potpredsjednika RS
- Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH
- Srpskog člana Predsjedništva BiH
- Bošnjačkog ili hrvatskog (ako imaju entitetsko državljanstvo FBiH) ili za srpskog (ukoliko
imaju entitetsko državljanstvo RS) člana Predsjedništva BiH.
- Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH
- Zastupnički dom Parlamenta Federacije (ako imaju entitetsko državljanstvo FBiH)
- Narodnu skupštinu RS (ukoliko imaju entitetsko državljanstvo RS)
- Predsjednika i dva potpredsjednika RS (ukoliko imaju entitetsko državljanstvo RS)
Na LOKALNIM izborima građani glasaju za:
Općinska vijeća (ili Gradsko vijeće u BD BiH) i načelnici općina se direktno biraju na izborima.
Skupštine kantona se direktno bira. Skupština kantona imenuje mandatara koji sastavlja vladu
određenog kantona i nakon što je sastavi, daje prijedlog sastava vlade na usvajanje u skupštinu
tog kantona. U zavisnosti od broja stanovnika svaka skupština kantona delegira nekoliko
delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije je direktno izabran na izbore, članovi Doma naroda su
delegirani iz skupština kantona, time je kompletiran Parlament Federacije. Parlament Federacije
bira Predsjednika Federacije i dva potpredsjednika, Predsjednik uz saglasnost dva
potpredsjednika imenuje mandatara za sastav Vlade FBiH, on nakon šta sastavi Vladu, daje
prijedlog sastava Vlade na usvajanje u oba doma Parlamenta FBiH. Delegati Doma naroda
Parlamenta Federacije delegiraju 5 Bošnjaka i 5 Hrvata u Dom naroda Parlamentarne skupštine
BiH.
Predsjedništvo BiH se direktno bira na izborima i oni imenuju mandatara za sastav Vijeća
ministara BiH. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je izabran direktno na izborima, a
Dom naroda formiran u entitetima. Mandatar nakon što sastavi Vijeće ministara daje prijedlog
sastava Vijeća ministara na usvajanje u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
1. Koja su dva bitna aspekta države koja se izučavaju u uvodu u nauku o državi i pravu?
Država kao organizacija i država kao zajednica.
2. Definisanje države kao organizacije?
Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast
utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj modi, odnosi se na
precizno određeno stanovništvo i teritoriju, a pravnim normama reguliše najvažnije društvene
odnose i ostvaruje razne istorijske funkcije – počevši od osvajanja i odbrane prema drugim
društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, do sa vremenom.
4. Definisanje stanovništva?
Stanovništvo čine ljudi koji stalno naseljavaju prostor države i potpadaju pod njenu jurisdikciju .
To su državljani i stranci određene zemlje. Stanovništvo je političko pravna pojava jer je
određeno političkim i pravnim aktima
5. Ko su apatridi?
Ljudi koji uopšte nemaju državljanstvo. Iizgubili su državljanstvo jedne države, a nisu ga dobili od
druge i koji u državi na čijem teritoriju borave imaju političko-pravni položaj blizak onome od
stranaca.