PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

UVOD U NAUKU O
DRŽAVI I PRAVU
ISPITNA PITANJA I ODGOVORI 1. PARCIJALA (2008/2009.)

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRVI BLOK PITANJA | DRŽAVA KAO ORGANIZACIJA I ELEMENTI ZA POSTOJANJE DRŽAVE

1. Podjela pravnih nauka?

Pravne nauke dijele se na dva načina. Prema mjeri pojmovnog uopštavanja kojim rade,
dijele se na konkretne pravne nauke i teorijske pravne nauke. Konkretne pravne nauke
dijele se prema vremenu važenja pravnih normi koje proučavaju, na pozitivnopravne i
historijskopravne nauke.

2. Šta izučavaju opdeteorijske pravne nauke?

Opdeteorijske pravne nauke pružaju osnovnu i opdu spoznaju o državi i pravu.

3. Šta izučavaju historijsko pravne nauke?

Historijskopravne nauke pružaju spoznaju o nekim pravnim porecima koji su postojali u
prošlosti, a sada više ne postoje.

4. Šta izučavaju pozitivno pravne nauke?

Pozitivnopravne nauke izučavaju konkretne, postojede države i njihove pravo koje je na
snazi.

5. Koja su dva bitna aspekta države koja se izučavaju u uvodu u nauku o državi i pravu?
Država kao organizacija i država kao zajednica.

6. Glavni elementi države?

• skupina ljudi
• zajednički ciljevi
• podjela poslova
• hijerarhija
• sredstva i
• skup normi.

7. Definisanje države kao organizacije?

Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast
utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj modi, odnosi se
na precizno određeno stanovništvo i teritoriju, a pravnim normama reguliše najvažnije
društvene odnose i ostvaruje razne istorijske funkcije – počevši od osvajanja i odbrane
prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, do sa vremenom

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih
pripadnika društva.

8. Funkcije države?
• napadačko – odbrambena funkcija
• ugnjetačka i izrabljivačko – represivna funkcija
• upravljanje velikim javnim i prisilnim radovima
• funkcija zaštite društvenog mira i sigurnosti
• zaštita prava i sloboda čovjeka i građanina
• zaštita pravednosti i omogudavanje dobrog života pripadnika zajednice i
• pravno – regulativna funkcija.

9. Ciljevi države?
Ima neograničeno mnoštvo najrazličitijih društvenih ciljeva, zahvata ili obavlja neposredno
ili posredno vojne, privredne, zdravstvene, obrazovne i mnoge druge djelatnosti. Što se tice
ciljeva i djelovanja, ona je nespecijalizirana i svestrana. Ona kao politička vlast prisilno
usmjerava i uređuje ostale društvene djelatnosti

10. Elementi za postojanje države?

Suverenost, teritorij, stanovništvo, međunarodno priznanje državne vlade.

11. Definisanje državnog teritorija?

Državna teritorija je precizno određeni prostor na kome se nalazi državno stanovništvo i
gdje se odvija suverena politička vlast. To je višedimenzionalni prostor koji se sastoji od
površine i dubine kopna, od mora, jezera i rijeka, od zračnog stuba iznad kopna i voda, te od
brodova i aviona što nose državne oznake. Omeđen je granicom.

12. Karakteristike državnih granica?

Dijele određenu državu od drugih država u njenom okruženju. Granice čuva vojna sila i smije
se prelaziti samo sa posebnim ispravama a određena je međunarodnim i unutrašnjim
državnim propisima. Širina teritorijalnog mora je različita kod pojedinih država dok se
zračnom granicom smatra visina koju dosežu klasične letjelice

13. Vrste državnih granica?

Vazdušne, kopnene, morske.

14. Da li je veličina teritorija odlučujuda za postojanje države?

3 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nije.

15. Definisanje stanovništva?

Stanovništvo čine ljudi koji stalno naseljavaju prostor države i potpadaju pod njenu
jurisdikciju . To su državljani i stranci određene zemlje. Stanovništvo je političko pravna
pojava jer je određeno političkim i pravnim aktima

16. Definisanje državljanstva?

Državljanstvo u modernom smislu jest trajna veza jedne osobe s jednim državnim i pravnim
poretkom. To je veza koja se sastoji u tome da osoba rođenjem ili punoljetstvom stiče prava
i obaveze iz tog poretka, a država ima prema njoj još i posebnu dužnost da je štiti spram
drugih država.

17. Vrste i načini sticanja državljanstva?

Državljanstvo se stiče ili rođenjem ili za vrijeme života na razne načine. Rođenjem se stiče
na dva načina: ius sanguinus ili pravo krvi i ius soli ili pravo tla. Stranci stiču državljanstvo na
osnovu molbe i uz ispunjenje drugih zakonskih uslova (dužina boravka, zaposlenje itd.) i to
se zove naturalizacija. Postoji i prisilno sticanje državljanstva, a njega stiču stanovnici
teritorija koje je država prisvojila, no tada se tom stanovništvu može dati pravo da bira
između starog i novog državljanstva.

18. Ko su apatridi?
Ljudi koji uopšte nemaju državljanstvo. Iizgubili su državljanstvo jedne države, a nisu ga
dobili od druge i koji u državi na čijem teritoriju borave imaju političko-pravni položaj blizak
onome od stranaca.

19. Razlika između pojmova građani i državljani?

Građani su aktivni subjekti koji učestvuju i sudjeluju u političkoj vlasti, dok državljani imaju
određene obaveze prema državi i ne moraju živjeti u njoj, pa na taj način nisu aktivni
učesnici u vlasti

20. Određenje pojma podanik?

Podanici su slobodni ljudi bez političkih prava.

4 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

21. Da li je etnička, religijska, rasna homogenost nužna pretpostavka za nastanak države i

za njen demokratski politički sistem?
Ne.

22. Šta je državni suverenitet?

To znači da je država najviša ili vrhovna vlast, kojoj su svi pojedinci i grupe, pa i ostali
subjekti vlasti, podređeni. Suverenitet je činjenica modi.

23. Određenje unutrašnje suverenosti?

Znači da država ima isključiva ovlaštenja da stvara najviše pravne norme - ustavne,
zakonske, podzakonske, sudske i druge, koje su podržane fizičkom prisilom i koje obavezuju
subjekte na njenom teritoriju.

24. Određenje vanjske suverenosti?

Znači da država ima nezavisnost i ravnopravnost spram drugih država.

25. Ko je nositelj suvereniteta?

Narod.

26. Koji organ je suvereni organ i zašto?

Parlament jer je donesen od strane naroda kao nositelja suvereniteta i jer obavljaju
suverenu djelatnost, tj. ustavno-zakonodavnu.

27. Ko predstavlja državni suverenitet?

Narod.

28. Koji su simboli suverene države?

Zastava, grb i himna.

29. Definisanje države sa aspekta njenih osnovnih elemenata?

Država je precizno određena teritorija na kojoj živi određeno stanovništvo i gdje se odvija
suverena politička vlast

30. Da li postoje ograničenja suverene vlasti?

Postoje.
5 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

31. Na koji način se ograničava suverena vlast?

Ustavnim propisima, ustavnim pravima i slobodama čovjeka.

ESEJSKA PITANJA

32. Bosna i Hercegovina sa aspekta državnog suvereniteta?

33. Međunarodno priznaje države/vlade?
34. Razvoj pojma građanin u historijskoj perspesktivi?

DRUGI BLOK PITANJA | DRŽAVA - DRŽAVNI ORGAN - SLUŽBENO LICE

1. Kakva je veza između države i državnog organa i zašto?

Organska veza. Za ostvarivanje ciljeva države potrebno je podijeliti rad u državnoj
organizaciji, tj. radi uspješnijeg obavljanja poslova putem pravnih normi se fomiraju organi
koji se sastoje iz skupine srodnih poslova.

2. Pojam službene osobe?

Obavljaju određenu službu u državnoj organizaciji, pladeni su i moraju odvajati svoje
privatne interese od javnih interesa organizacije.

3. Objasniti pojam transpersonalnosti državnog organa?

Bez obzira na promjenu službenih lica u organu, tj. neovisno od njih državni organ postoji.

4. Objasniti pojam impersonalnosti državnog organa?

Mi procjenjujemo organe prema efikasnosti i stručnosti službenih lica koja rade u njemu.

5. Na kojim nivoima postoji državna hijerarhija?

Hijerahija izmedju državne djelatnosti, između državnih, organa unutar jedne državne
djelatnosti i između službenih osoba unutar jednog organa.

6 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. Objasniti pojam najvišeg državnog organa?

Najviši državni organ je parlament koji je sastavljen od narodnih zastupnika koje narod
izabere. Može biti jednodoman i dvodoman. Obavljaju u potpunosti ustavno-zakonodavnu
djelatnost. U njemu rade profesionalna i neprofesionalna lica. Politički izbori: opde i
jednako pravo glasa. Ima politički legitimitet i sve mora biti tacno po procedurama
uradjeno.

7. Kakva je hijerarhija između državnih organa?

Suboordinacija: vojska, diplomatija, policija.
Koordinacija: sudstvo, obrazovanje, zdravstvo.

8. Objasniti hijerarhiju državnih djelatnosti ?

U državnoj organizaciji je najviša, svim ostalim državnim djelatnostima nadređena, ustavno-
zakonodavna djelatnost (legislativa). Ona se zbog toga naziva još suverena djelatnost, a
državni organi koji je obavljaju suvereni organi. Ustavno-zakonodavna djelatnost sastoji se
od donošenja najviših političkih i pravnih odluka, redovno u obliku ustavnih i zakonskih
normi, kojima se na opdenit način uređuju najvažniji društveni odnosi. Izvršno-politička
djelatnost (egzekutiva) druga je po modi državna djelatnost, podređena zakonodavnoj, a
nadređena upravnoj i djelomično sudskoj. Sastoji se u svim državama od dva organa: šefa
države i vlade. Pravosudna djelatnost kao državna djelatnost obuhvata dvije vrste organa:
javno tužilaštvo i sudstvo. Pravosudna djelatnost je izvršna prema ustavno-zakonodavnoj i
izvršno političkoj djelatnosti. To znači da se gonjenje protivpravnih djela, rješavanje
sporova i pravno kažnjavanje uvijek moraju provoditi na osnovu opštih normi što su ih
donijele više državne djelatnosti. Upravna djelatnost, zvana još “državna administracija”,
najopsežnija je državna djelatnost po vrstama poslova i po broju organa i službenika.
Upravnoj djelatnosti je prije svega svojstveno da se sastoji od izvršavanja odluka i od
nadzora da li građani izvršavaju odluke zakonodovne, izvršno-političke i sudske djelatnosti.
To znači da je ona najniža državna djelatnost i izvršna u odnosu na sve ostale i više državne
djelatnosti.

9. U kakvom međusobnom odnosu mogu biti državni organi?

U stanju jednakosti i ravnopravnosti, te u stanju podređenosti i nadređenosti.
7 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

10. Šta znači odnos jednakosti i ravnopravnosti državnih organa?

Organi u svom poslu i radu imaju odnos po kom su i jedni i drugi jednaki i ravnopravni.
Nema nadređenih i podređenih, tj. nema zajedničkih funkcija nego svako radi za sebe.

11. Kakvi mogu biti odnosi podređenosti i nadređenosti?

Subordinirana ili stroga hijerahija i koordinirana ili labavija hijerarhija.

12. Šta je pravna ili funkcionalna nadređenost?

Nadređenost viših organa da daju nižim uputstva kako da riješe akt, a mogu ga i ukinuti ili
promijeniti.

13. Šta je organizaciona ili personalna nadređenost?

Nadređenost viših organa da postavljaju, smjenjuju i pozivaju na odgovornost osobe nižeg
ranga i da te osobe imaju odgovornost prema službenim osobama višeg ranga.

14. Šta je teritorijalna nadležnost?

Skup pravnih obaveza i pravnih ovlaštenja da se određene vrste poslova obavljaju samo na
određenoj teritoriji.

15. Podjela državnih organa sa obzirom na teritorijalnu nadležnost?

Centralni, regionalni i lokalni.

16. Objasniti pojam nadležnosti?

Nadležnost je pojam koji označava skup pravnih obaveza i ovlaštenja da se obavljaju poslovi
jednog organa, npr. nadležnost parlamenta je da donosi odluke.

17. Objasniti pojmove stvarne i mjesne nadležnosti, isključive i podijeljene nadležnosti,

prenesene nadležnosti i sukoba nadležnost
Stvarna nadležnost: ovlaštenja da se rade samo neke stvari.
Teritorijalna nadležnost: ovlaštenje da se rade neke stvari samo na određenoj teritoriji.
Isključiva nadležnost: ovlaštenje koje ima samo određeni organ, kriterij je teritorij ili vrsta
posla.
Podijeljena nadležnost: ovlaštenje da se uradi neki posao koje imaju dva ili više organa.
Prenesene nadležnosti: ovlaštenja koja se mogu prenijeti sa jednog na drugi organ.

8 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sukob nadležnosti: ako dva organa obavljaju posao koji je predviđen za jedan i ukoliko dođe
do sukoba to riješava organ koji je iznad onih koji se spore.

18. Podjela državnih organa prema njihovom sastavu?

Individualni i kolektivni.

19. Objasniti pojam individualnog organa?

To su šef države i sud ako presudu donosi sudac pojedinac.

20. Objasniti pojam kolektivnog organa?

Prema tome koliko službenih osoba odlučuje u organu, imamo kolektivne organe kao što su
parlament i sud ako presudu donosi sudsko vijede. Nije bitan broj osoba koji radi u organu
ved ko donosi odluke. U kolektivnom organu odluke se donose glasanjem kvalificirane
vedine.

21. Šta je kvorum za rad?

Podrazumijeva da parlament može raditi sa određenom grupom poslanika, tj. sa 1/3 ili
prostom vedinom.

22. Šta je kvorum za odlučivanje?

Podrazumijeva da bi se donijele važne odluke u parlamentu mora izglasati apsolutna vedina,
tj. 2/3 poslanika sa pravom glasa.

23. Vrste kolektivnog odlučivanja?

Parlament, vlada, sud ako sudsko vijede donosi presudu.

24. Podjela državnih organa s obzirom na nošenje oružja?

Oružani i civilni organi. Oružani su vojni i policijski, a civilni su svi drugi.

25. Kakav je hijerarhijski odnos između civilnih i vojnih organa?

Subordiniran i centraliziran, tj. imaju i personalnu i funkcionalnu hijerarhiju

ESEJSKA PITANJA

26. Hijerarhija kao jedna od osnovnih karekteristika države?

9 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

TREDI BLOK PITANJA | ČETIRI DRŽAVNE DJELATNOSTI

1. Koje su osnovne državne djelatnosti?

Ustavno-zakonodavna, izvršno-politička, pravosudna i upravna djelatnost.

2. Karakteristike ustavnozakonodavne djelatnosti?

Ustavno-zakonodavna djelatnost ili legislativa je najviša djelatnost u državnoj organizaciji i
svim drrugim je nadređena. Naziva se i suverena djelatnost jer državni organi koji je
obavljaju su suvereni organi(parlament). Donosi najviše pravne akte (postavlja šefa države,
vladu, odlučuje o najvažnijim pitanjima vanjske i unutrašnje politike. Ima političku i pravnu
odgovornost (2 kvoruma).

3. Zašto se ustavnozakonodavna djelatnost naziva suverena djelatnost?

Suverena djelatnost jer su državni organi koji je obavljaju suvereni organi (parlament).
Donosi najviše pravne akte.

4. Šta je legalitet vlasti?

Zakonitost vlasti.

5. Šta je legitimitet vlasti?

Idejni temelj vlasti. Uvjerenje jednog kruga ljudi da je nečija prisila opravdana jer se zasniva
na nekim vrijednostima.

6. Način legitimiranja vlasti?

Idejni temelj vlasti. Uvjerenje jednog kruga ljudi da je nečija prisila opravdana jer se zasniva
na nekim vrijednostima. Npr. karizmatska legitimnost: uvjerenje ljudi u izuzetne ili
nadnaravne osobine vođe, tradicionalna legitimnost: utemeljenje vlasti na tradiciji i
običajima te na religiji, racionalno-pravna legitimnost: utemeljenje vlasti na pridržavanju
pravnih pravila koje propisuju demokratski opstanak i ideološka legitimnost: utemeljenje
vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednost jednopartijske ideologije.

7. Šta su izborni politički organi?

Organi koji sprovode opde i lokalne izbore.

10 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

8. Koji državni organ vrši ustavnozakonodavnu djelatnost?

Parlament.

9. Mogudnost organizacije parlamenta?

Može da bude jednodoman i dvodoman, tj. da ima dvije skupine zastupnika koje bira narod
na različitim osnovama i rade odvojeno.

10. Koje države imaju dvodomni parlament i zašto?

U modernim i slozenim državama parlament je dvodoman, da bi se demokratija povedala i
umanjio centralizam, tj. da bi obezbijedila ravnoteža unutar države i zaštitili interese manje
utjecajnih država.

11. Koje pravne akte donose ustavnozakonodavni organi u okviru svoje djelatnosti?
Ustave i zakone.

12. Odnos ustavnozakonodavne djelatnosti prema izvršnopolitičkoj djelatnosti?

Bira vladu i u parlamentarnoj republici i šefa države koji ima simboličnu funkciju.

13. Karakteristike izvršnopolitičke djelatnosti?

Izvršno-politička ili egzekutiva djelatnost podređena je zakonodavnoj a nadređna upravnoj i
djelmično sudskoj. Sastoji se iz dva organa: šefa države i vlade. Šef države je individualni
organ, a vlada je kolektivni ali oba su politička organa. Nadležnost ima i šef države, a vlada
koja se sastoji iz ministara i šefa vlade vodi, usklađuje i nadzire upravne djelatnosti, tj. preko
miistara koji su na čelu nekih upravnih grana. Vlada predlaže zakone zajedno sa šefom
države i pravi nacrte što umanjuje mod parlamenta.

14. Koji državni organi vrše izvršnopolitičku djelatnost?

Šef države i vlada.

15. Kako se izvršnopolitički organi određuju u podjeli državnih organa?

Šef države je individualni organ, a vlada kolektivni.
Oba su izvršni organi u odnosu sa ustavno-zakonodavnim organima i odlučujuci organi
prema upravnim organima.
Izborni su jer ih bira parlament, zatim civilni su i neprofesionani organi, a prema teritoriji
nadležnosti centralni.
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

16. Karakteristike šefa države?

Šef države je je obično individualni organ, a izuzetno kolektivno predsjedništvo. Šef države
je politički organ, tj. u njemu djeluju političari višeg ugleda i modi, u demokratskim
sistemima redovno jaki ljudi vladajudih političkih staranaka.

17. Na koji način se može birati šef države?

Parlament bira šefa države u parlamentarnoj republici, opdim izborima, protivpravno
(diktatura) i nasljedno (monarh).

18. Nadležnost šefa države?

• predstavljanje države pred drugim državama, te postavljanje i primanje diplomatskih
predstavnika.
• vrhovno zapovjedanje oružanim snagama i dodjeljivanje vojnih činova.
• predlaganje zakona i promulgacija odnosno suspenzivno veto na zakone.
• predlaganje šefa vlade u parlamantarnom sistemu, a ponegdje i sudaca.
• pomilovanje krivično osuđenih osoba.

19. Veza između zakonodavne i izvršne vlasti u zakonodavnom postupku?

Predlaganje i nacrt zakona mogu da rade parlamentarci ali može i šef države i vlada. Kada
vlada napravi nacrt ide u odbor, a zatim u jedan od dva doma parlamenta ako postoje i ako
ga prihvate glasa se u oba doma i odborima kvoumom, tj. vedinom glasova i onda šef
promulgira zakon.

20. Pravni akti izvršnopolitičke vlasti?

Uredbe i ukazi.

21. Pravni akti šefa države?

Djelimično uredbe i ukaz (promulgacija zakona, posebne pravne snage, imenovanje onih koji
predstavljaju suverenitet države, pomilovanje, amnestija, veza zakonodavne i izvršne vlasti
u zakondavnom postupku).

22. Pravni akti vlade?

Uredbe: za razradu zakona radi njegovog izvršavanja, za normiranje društvenih odnosa, u
slučaju nužde mogu odlučivati sa zakonskom snagom i suspendirati neka ustavna ljudska
prava

12 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

23. Karakteristike vlade?

Kolektivni organ koji se sastoji iz ministara, tj. šefova pojedinih ministarstava kojim
predsjedava šef vlade. To je politički organ koji se sastoji iz uglednih političara i zajedno sa
šefom države umanjuje mod parlamenta.

24. Objasniti pojam jednostranačke vlade?

Jedna stranka postoji i na vlasti je (jedinstvo vlasti), npr. komunistička partija. Odbacuje
ustav, ograničenje vlasti i odbacuje ustavnu vlast.

25. Objasniti pojam koalicione vlade?

Udruživanje manjih stranaka koje nemaju parlamentarnu vedinu i ne mogu donositi zakon
niti osnovati vladu.

26. Djelatnost vlade?

Usklađuje, vodi i nadzire upravu preko ministara.
Pravi nacrt ii prijedlog zakona.
Vodi srednjoročnu i svakodnevnu unutrašnju i vanjsku politiku države.

27. Uredbe za razradu zakona?

Najvažniji podzakonski pravni akti koji služe za izvršavanje zakona.

28. Uredba sa zakonskom snagom?

Vlada i šef države mogu normirati neke društvene odnose koji pripadaju nadležnosti
zakonodavca.

29. Uredba za slučaj nužde?

U slučaju rata i sličnih situacija šef države i vlada donose odluke koje imaju zakonsku snagu a
mogu i suspendirati neka ustavna ljudska prava.

30. Šta je pravna odgovornost?

Pravni položaj subjekta koji je učinio delikt i koji zbog toga treba biti kažnjen.
Pravna odgovornost je vezivanje pravnog delikta sa kaznom.

31. Šta je politička odgovornost i koji državni organi imaju političku odgovornost?

13 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

32. Objasniti pojam podjele vlasti?

Podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku izvršena je da bi se izvršila kontrola i balans
djelatnosti i da ne bi došlo do diktature. Tako jedan organ donosi, jedan izvršava, a jedan
primjenjuje odluke i na taj način vlasti pošto su nezavisne i slobodne mogu se međusobno
ograničavati. Ustav dijeli vlast i ograničava.

33. Objasniti pojam ustavne vlasti ?

Ustavna vlast ili konstitucionalizam. Omoguduje jednakost pred zakonom, svi su jednaki jer
zakon je iznad ljudi.Omogudava da građani tuže državu nezavisnim sudovima ako su
pogođeni nekim vladinim postupcima. Ograničava vlast autoritarnih vladara. Omogudava
jednakost i prava manjinama. Ustavna vlast je kamen temeljac liberalne demokratije. Sve
zemlje imaju ustav ali nemaju vladavinu ustava jer to znači da politička elita prihvata
vladavinu zakona. Ustav rijetko postoji u autoritativnim rezimima. Ustavi određuju postupke
donošenja zakona.

34. Karakteristike sudske djelatnosti?

Dva organa, sudstvo i javno tužilaštvo. Javno tužilaštvo u ime države goni subjekte koi su
počinili neki delikt, a sudstvo rješava sporove i određuje kazne. Izvršna je prema ustavno-
zakonodavoj i izvrsno-političkoj djelatnosti.
Sudska djelatnost je nezavisna i slobodna i pruža zaštitu u sporovima između građana i
građana, države i građana, te države i privrednih organizacija.
Pruža zaštitu građanima od samovolje državne vlasti i pojedinaca.

35. Karakteristike upravne djelatnosti?

Najsloženija (najveci broj ciljeva države, službenika i organa), podređena u odnosu na ostale,
podijeljena po resorima, u kontaktu sa građanima. Sastoji se od izvršavanja odluka i nadzire
da li građani izvršavaju odluke. Naziva se državna administracija. Uprava ima oružanu,
ekonomsku i ideološku mod, ali je sve druge djelatnosti kontrolišu. Ministarstvo odbrane,
finansija, vanjskih i unutrašnjih poslova...

36. Koji državni organi vrše pravosudnu djelatnost?

Sudstvo i javno tužilaštvo.

14 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

37. Koji upravni organi vrše upravnu djelatnost?

Upravne grane ili upravni resori.

38. Objasniti pojam upravnog resora?

Skupovi srodnih upravnih poslova. Temeljni resori su: vojska, policija, vanjski poslovi i
finansije (resori privrede, kulture, prosvjete...). Svaka upravna grana, tj. resor je obuhvaden
ministarstvom ili sekraterijatom a na čelu kojeg je ministar. U ministarstvu ili van
ministarstava postoje organi kao komiteti, uprave, zavodi itd. Postoje upravni organi na
razini centralne državne vlasti i na razini regionalnih i lokalnih vlasti

39. Objasniti odnos izvršnopolitičke djelatnosti i upravne djelatnosti ?

Izvrsno politička djelatnost je nadređena u odnosu na upravnu jer ministri čine vladu, a na
čelu su upravne djelatosti i vlada. Na taj način kontroliše i vodi upravnu djelatnost.

ESEJSKA PITANJA

40. Ideja podjele vlasti u političkoj filozofiji i podjela državnih djelatnosti u državi kao
organizaciji?
41. Konstitucionalizam ili vladavina ustava?

15 WWW.BH-PRAVNICI.COM