UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)

WWW.STUDOMAT.BA

1. Vrste država:

Prema Aristotelu postoje 3 ispravna i 3 izopacena tipa drzave. Ispravni su: monarhija, aristokracija i
republika. Izopaceni su: tiranija, oligarhija i demokracija.

2. Kriteriji za podjelu država:

Razlikovanje drzava prema: obliku vladavine, polazeci od nekih osobina sefa drzave; drzavnom uređenju,
polazeci od broja drzavnih organizacija u jednoj drzavi; politickom sistemu, polazeci od odnosa
stanovnistva prema drzavnoj vlasti i stupnju centralizacije/decentralizacije, polazeci od odnosa centralnih
i lokalnih organa.

3. Kriteriji za podjelu država s obzirom na oblik vladavine su:

Kako sluzbena osoba dolazi na mjesto sefa drzave, koliko dugo obavlja tu funkciju, i da li je sef drzave
politicki i pravno odgovoran za svoje postupke

4. Shema uporednih oblika vladavine s obzirom na način dolaska na vlast, trajanje i političku i
pravnu odgovornost i osnov legitimiteta:

Monarhija- monarh na vlast dolazi nasljedno, na vlasti ostaje do kraja zivota ili dok se ne povuce
(abdikacija), i nema pravne i politicke odgovornosti

Republika- sefa drzave bira narod ili parlament, traje po mandatu, i ima politicku i pravnu odgovornost

Diktatura- dolazi na vlast nasilno, vlada neodređeno vrijeme ili koliko se nasiljem uspije odrzati na vlasti,
i nema pravne i politicke odgovornosti

5. Karakteristike monarhije:

monarh na vlast dolazi nasljedno, na vlasti ostaje do kraja zivota ili dok se ne povuce (abdikacija), i nema
pravne i politicke odgovornosti
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
u proslosti su bile neogranicene monarhije, koje su zamjenjene republikama, ali ponegdje su monarhije
odrzane kao ogranicene ustavne i parlamentarne monarhije.

6. Karakteristike apsolutne monarhije:

Kralj je bio najmocniji subjekt u drzavi i obavljao je sve cetiri drzavne djelatnosti. Na duži rok se takva
apsolutna vlast nije mogla održati suprotno volji vlastele i građanstva koje se sve snažije razvijalo. Tamo
gdje su monarhije preživjele, poprimile su elemente republike ili demokracije.

7. Karakteristike ustavne monarhije:

U ovom obliku monarhije vlast monarha više nije apsolutna (neograničena) nego ju utvrđuje ustav . Ali
ipak, vladu ne određuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh.

8. Diktatura - karakteristike:

Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti, ali postoji i danas. Vladavina nije utemeljena u pravu, nego u
nasilju. Diktatori dolaze na vlast nelegalno, pa i državnim udarom. Vlast se nastoji proširiti na sve sfere
ljudskog života,privredne tokove,kulturni i porodični život. Kako na vlast dolazi nasilno, tako i odlazi tj.
revolucijom ili pobunom. U modernom svijetu najpoznatije diktature su Musolinija, Hitlera, Staljina...

9. Kriteriji za podjelu država s obzirom na državno uređenje:

Kriterij prema kom se raazlikuju drzave prema drzavnom uredjenju jeste broj drzavnih odrganizacija, tj
da li u drzavi postoji samo jedna ili vise drzavnih organizacija, te da li je drzava jedinstvena na svom
teritoriju ili je ona slozena drzava sa vise drzava clanica.

10. Centralizacija i decentralizacija u unitarnoj državi

Centralizacije u unitarnoj državi s ogelda se u tome što većina organa imaju malu samoostalnost u
obavljanju posla iz njeihovih nadležnosti dakle oni ne mogu odlučivati nezavisno od cenbtralnih organ
,već su dužni oridržavati ne samo općig negi i konkretno naređenja viših organa . Državna
decentralizacije se ogleda u tome da većina državnih orgaa ima oređenu a ponedak i veliku mjeru
samostalnosti tj odlučuju onako kako smatraju da je najbolje ali naravno unutar ustavnih normi.

11. Vrste složenih država

 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Personalna unija, realna unija, konfederacija i federacija

12. Osnovni elementi personalne unije:

čine je 2 ili više država koje se povezuju preko nekih saveznih organa i pri tome formalno zadržavaju
svojstvo nezavisnih država; u per. uniji veza je zajednički monarh koji je poglavar svih država članica.

13. Osnovni elementi realne unije

čine je 2 ili više država,a vezu između država čini zajednički vladar i drugi zajednički poslovi ili organi

14. Osnovni elementi konfederacije : složena država slična realnoj uniji. Nastaje međunarodnim
ugovorom između njihovih članica; države članice zadržavaju svoju suverenost, zakoni savezne države
postaju obavezni za članice tek kad ih potvrde njihovi organi.

15. Pravo na secesiju (ustavno pravo na istupanje iz konfederacije jedne ili više članica država
konfederacija . primjer ex Yugoslavija .

16. Način odlučivanja u konfederaciji i federaciji.

U konfederaciji odluke se donose jednoglasno ako se donose većinom glasova a nezadovoljna članica
može ne prihvatiti većinsku odluku ili čak istupiti i konfederacije tj da ukoliko ima 5 država koji čine
konfederaciju i 4 se slože a 5 neće da se složi odluka će se provoditi u državama koje slažu sa odlukom a
kod federacije donosi se tako što federacija kao novonastala država odlučuje o pitanjim i sve zemlje koje
ulaze u sastav nje moraju poštovati te odluke

17. Suverenitet u personalnoj uniji

Zajednički monarh

18. Suverenitet u realnoj uniji

Zajednički monarh i zajednički poslovi i organi

 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
19. Suverenitet u konfederaciji : države članice zadržavaju svoju suverenost te savezni zakoni postaju
obavezni za clanice tek kad ih potvrde njihovi organi.

20. Suverenitet u federaciji :suverenost pripada saveznoj državi i savezni zakoni su obvezujuci za sve
drzave.

21. Odnos savezne države i država članica (federalizam) :postoji podjela nadležnosti, neki poslovi
pripadaju isključivo saveznoj državi i savezna država je moćnija po nadležnostima od država članica.

22. Način prestanka postojanja složene države

Disolucija

23. Stanovništvo u složenoj državi

Federacija -građani imaju dvojno državljanstvo

Konfederacija stanovništvo nema jedinstveno državljanstvo

Personalna unija- građani imaju državljnstvo države kojoj pripadaju

Realna unija građani imaju državljnstvo države kojoj pripadaju

24. Državni teritorij savezne države :čine savezna država i najmanje dvije države članice

25. Organizacija vlasti u složenoj državi : savezna država i svaka od država članica imaju svoje
ustavno-zakonodavne, izvršno-političke, pravosudne i upravne organe, kao i svoje ustave, zakone,
državne simbole, državljane i teritorije. Između savezne države i država članica postavljena je podijela
nadležnosti, i to tako što neki državni poslovi pripadaju isključivo saveznoj državi, drugi isključivo
državama članicama, a treći se dijele između savezne države i članica. Savezna država je po pravilu
moćnija po nadležnostima od članica, jer njoj obično pripadaju vojni, carinski, novčani, međudržavni, te
često i policijski i mnogi finansijski poslovi. Države članice mogu imati pretežnu nadležnost u
područjima ekonomije, poreza, obrazovanja, kulture...
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
26. Organizacija vlasti u unitarnoj državi : ima samo jednu organizaciju vlasti, tj.na cjelokupnom svom
teritoriju samo 1 ustavno-zakonodavni organ,1 šefa države, jednu vladu, 1 sustav pravosudnih i upravnih
organa. (francuska,nizozemska,hrvatska,poljska...)

27. Razlozi nastanka federacije :a) ostvarenje nacionalne suverenosti, ili pravo svake nacije na
samoupravu i samoodređenje s vlastitom državom, b)potreba da se olakša utjecaj stanovništva na državnu
vlast koja se prostire na velikom teritoriju, zbog čega se takav teritorij dijeli na više državnih jedinica koje
su bliže stanovništvu, c)potreba da se sačuvaju različitosti povjesnih tradicija bivših samostalnih država
koje su se ujedinile u federalnu državu.

28. Unutrašnja organizacija parlamenta u federaciji : svaka članica ima u drugom domu jednak broj
zastupnika, neovisno o broju stanovnika država članica.

29. Vrste republika :predsjednička, parlamentarna i mješovita

30. Način izbora šefa države u parlamentarnoj republici : šefa države bira parlament,

31. Odnos između šefa države i vlade u parlamentarnoj republici : moć je skoncentrisana kod
premijera i vlade, šef države nema stvarnu političku moć.

32. Osnov legitimiteta šefa države u parlamentarnoj republici : narod

33. Pozicija vlade u sistemu vlasti parlamentarne republike :iz parlametnarne većine proizilazi ona
osoba kojoj predsjednik republike daje mandat za sastav vlade . Vlada je rezultat onog što parlamentaran
većina hoće . vlade odgovorne za svoj rad parlamentu . u slučaju krize može raspustiti parlament .

34. Dvostranački sistem u parlamentarnoj republici : dvije partije se takmiče za vladajuće mjesto u
parlamentu, to je izborni sistem proste većine, jedna stranka biva vlada druga opozicija,tj vlada je
jednopartijska; prednosti takvog sistema su što je vlada uvijek stabilna, postoji stranačka disciplina, a
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
mane su što se centar odlučivanja pomijera iz parlamenta u vladu. Politički najmoćnija osoba je
premijer(predsjednik vlade) koji je odgovoran parlamentu.

35. Višestranički sistem u parlamentarnoj republici: U parlamentu se pravi koalicija koja se sastoji od
mnogo stranaka, mana toga je što se teško dogovoriti, teško se postižu sporazumi i vlada je nestabilna, šef
države nema stvarnu političku moć, ona je u rukuma vlade i premijera. Npr : Italija ,dok u Njemačkoj od
5 partija koaliraju se 2 koje formiraju većinu

36. Odnos vlade i pralamenta u parlamentarnoj republici: ima odgovornost prema parlamentu

37. Osnov legitimiteta vlasti predsjednika u predsjedničkoj republici : narod(bira ga narod) primjer:
SAD i južnoameričke države

38. Odnos između izvršne i zakonodavne vlasti u predsjedničkoj republici

Izvršnu vlast ima predsjednik ,predsjednik može koristiti suspenzivni veto kongresu i putem tzv poruka
može pokrenuti zakonodavnu djelatnost kongresa u željenom smjeru ,a kongres dodjeljuje novac i tako
može utjecati na predsjednika

39. Uloga Vrhovnog ili Ustavnog suda u složenom državama

Svaka država ima ustavni sud.. ako se dvije države spore oko nečega i ako se dvije države spore oko
nečega onda glavni sud te države ima glavu riječ i odluku koju taj sud donese niko ga ne može oboriti

40. Uloga Vrhovnog ili Ustavnog suda u unitarnim državama

Postoji samo jedan ustavni sud i on vodi računa o pitanjima povrede ustava ,zakona i svi manji sudovi
koji se ne mogu usaglasiti obraćaju se ustavnom sudu

41. Uloga predsjednika u demokratskim političkim sitemima

 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Neposredno ga bira narod i provodi odluke naroda

42. Uloga predsjednika u nedemokratskim političkim sitemima

Donosi odluke i zakone koje njemu odgovaraju ili vladajućoj klasi koja je uz njega.

43. Mješovita/polupredsjednička republika :vlada i predsjednik vlade odgovaraju i parlamentu i šefu

države, šefa države bira narod i on utječe na vođenje vlade. Primjer: Francuska, Poljska i Rusija.

44.Osnovni elementi mješovite republike

Kombinacija parlamenta i predsjednika ,osnažena uloga šefa države, predsjednik imenuje šefa vlada a
vlada odgovara i parlamentu i predsjeniku rep. Paralmenet donosi određene odluke a određene
predsjednik

45. Izbor šefa države i izbora vlade u mješovitoj republici (osnov legitimiteta): Šefa države bira
narod a predsjednik imenuje vladu

46. Kohabitacija unutar izvršne vlasti u mejšovotoj republici kada predsjenik i ministar nisu iz istih
stranaka. Te postoje nesuglasice kod postavljanja oko formiranja vlade .

47. Odgovornost vlade u polupredsjedničkoj državi

Vlada je odgovorna i šefu države i predsjedniku . ona predstavlja izvršni odbor parlamenta ,dakle narodna
skupština daje odluke koje će vlada provoditi

48. Odnos šefa države i parlamenta u polupredsjedničkoj republici

šef države i parlament su nadređeni vladi i ona im mora podnositi izvejštaj o radu. Ojačana uloga šefa
države dok parlament predstavlja zakonodavno tijelo .i parlament i šef države biraju se na izborima
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

49. Kriteriji za podjelu političkog sistema : razlikovanje država prema političkom sistemu vrši se putem
odg na pitanja da li i u kojoj mjeri narod utječe na postavljanje, rad i odgovornost nosilaca državne vlasti.

50. Demokracija kao poltički sistem :je politički sistem gdje većina stanovništva ima slobode i prava
političkog odlučivanja i postavljanja, nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca državne vlasti. Temelj
demokratije su : jednakost ljudi i suverenitet naroda

51. Formalni elementi demokracije: a) politička kultura ili izgrađena politička svijest građana, b)
materijalna neugroženost građana, c) postojanje i poštivanje niza demokratskih pravila

52. Uloga sudova u demokratskom sistemu

Bitnu ulogu ima nezavisno sudstvo kao ustanova nadzora zakonitosti i ustavnosti rada državnih organa

53. Uloga medija u demokratskom sistemu

Prenos stanovnicima istinitih obavijesti saznavanje za poglede svih snaga u društvu i slobodno
izražavanje vlastitog mišljenja

54. Posredna demokracija: je građanska demokracija ili predstavnička demokracija, tj. Politički sustav u
kojem građani utječu na postavljanje, odlučivanje, nadzor i odgovornost službenih osoba, putem
periodičnih izbora svojih zastupnika u ustavnim i zakonodavnim tijelima i ponegdje neposrednim
izborom predsjednika republike.

55. Oblici neposredne demokracija u modernim državima

Postavljenje nadziranje i pozivanje na odgovornost svih državnih i službenih odnosa

56. Antička demokracija i moderna demokracija : antička -dugo u povijesti smatrana uzoritom zbog
svojih odlika neposrednosti . bila je svedena na uzak sloj ljudi ,dok mooderna nastala tijekom 19-og
stoljećau početku je bila vladavina smanjine imućnijih buržuja. Značna je po tome da je ona ostala
posredna tj. Da politički sistem u kome građani utiču na postavljanje ,odlučivanje nadzor i dogovornost
osoba ali preko izbora u ustavnim i zakonodavnim tijelima
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

57. Politička i socijalna demokracija : politička demokracija-građani imaju pravo na političke slobode i
prava izbora, nadzora i pozivanja na odgovornost državnih funkcionara; socijalna demokracija- socijalna
prava na rad, pravednu plaću, zaštitu od nezaposlenosti, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, stan,
školovanje, pa i pravo sudjelovanja u upravi

58.Politički subjekti

Sloboda izražavanja u demokratskoj državi tj pravo na učešće u politici i to aktivno i pasivno pravo.
Mogućnost političkog djelovanja i utjecaja na državanu vlast.

59. Sloboda izražavanja u demokratskoj državi

Sloboda izražavanja spada u listi prirodnopravnih i ustavnih sloboda koja služi zaštiti političkog
djelovanja građana i osnovnih vrijednosti ličnog integriteta ,ekonomske i socijalne dobrobiti ,te kulturnih
i ekoloških dobara svakog čovjeka

60.Plutokratska država : financijski bogati ljudi su osobe koje sudjeluju u vlasti .u nezavisnim
gradovima vladali su preko zakonodavnih vijeća uz izborne knezove , predstavnici malog broja
najbogatijih trgovaca, zemljoposjednika ,brodovlasnika i bankara

61.Politički narod i demokracija :Demokracija predstavlja politički sistem gdje znatan dio ili većina
stanovništa ima slobode i prava političkog odlučivanja i postavljanja nadzora i pozivanja na
odgovnosrnost nosilaca državne vlasti. Narod kao osnova demokracije jeste uvijek samo politički narod
a sastavlje je od građanana ili osoba koje imaju ravnopravno politička prava.

62.Aristokratska država obilježena je podjelom na rodovsku aristokraciju.bila je dominantan stoljećima

u političkim sistemima također u europskom i azijskom feudalnom društvu gdje oslabljeni monarsi dijele
vlast sa svejtovnim i crkvenim plemstvom. Vrhunaca feudalne moći sastojao se u izbornom pravu
plemstva da bira državne poglavare

63.Totalitarna država :oblik diktature u modernim društvima sa osobinama da netolerantna ideologija

koja zahvata sve bitne aspekte života te vlasti jedne partije i vođe , teror i neprorasčunljivo nasilje te
monopol na javnim informiranjem i državno upraljvanje i nadzor nad ekonomijom
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

64.Pojam oligarhije :uz poglavara u vlasti sudjeluje po vlastitom pravu i manji dio društva . dva tipa su
oligarhije : aristokratska i plutokratska država ;Plutokratska država : financijski bogati ljudi su osobe
koje sudjeluju u vlasti .u nezavisnim gradovima vladali su preko zakonodavnih vijeća uz izborne knezove
, predstavnici malog broja najbogatijih trgovaca, zemljoposjednika ,brodovlasnika i bankara...... (pojam
autokracije ima pitanje ispod :=)

65. Autokracija : je drzava u kojoj drzavni poglavar,monarh ili diktator,ne izvodi svoju vlast iz volje
naroda ili nekih drugih znacajnijih dijelova drustva,vec vlada na osnovu osobnog ugleda ili na temelju
religijskih i tradicionalnih shvacanja

66.Pojam elite :bogati sloj drustva,koji u svojim rukama drzi politicku i ekonomsku moc

67.,Pojam državno pravng poretka predstavlja razmatranje o ulozi države i prava u životu stanovnika
neke određene zemlje

68.Legalne promjene državno pravnog poretka?

Legalne promjenee dešavaju se putem pravnih normi na zakonit način tj u postupcima propisanim
najvišim normativnim aktima-ustavima poslovnicima parlamenta, zakonima o sudskim i upravnim
postupcima. U legalne spadaju svakodnevne manje značajne promjene državnog ustrojstva i povremene
kao npr dublje reforme koje su po zakonskim procedurama izvedene

69.Nelegalne promjene državno pravnog poretka

One su nasilne i nezakonite ali po pravilu značajnije promjene države i prava, jedan takav oblik je državni
udar

70Posljedice državnog udara u državno pravnog poretku

Mijenjaju se značajnijij elementi državnopravnog sistema . npr ukidanje ili uspostavljanje demokratske
institucije prava i slobode građana , izbori parlament republikansko uređenje , nezavisnost novena itd.

71.Posljedice revolucije u državno pravnom poretku

 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Rušenje ustrojstva države i pravnog sistema u mnogo većoj mjeri od državnog udara koje prekidaju
kontinuitet državno pravnog poretka stvartajući novu državu i novo pravo i obaraju i obnavljaju temeljne
političke prave odnose u društvu.

72.Posljedice reformi u državno pravnom poretku

Značajne i složenije promjene državno pravnog sistema . npr. Promjene ustavne izbrorne školske
zdravstva poreznog sistema itd. Ne radi se o pojedinim promjenama već o značajnim i složenijim
preobrzbama državnog i pravnog sistema

73.Vrste revolucija

Građanske, proleterske ,komunističke ,narodnoosolobodilački antikolonijalni ustanci kao poseban oblik

revolucionarnih promjena

74.Akteri revolucije

Oružani ustanak nezadovoljnog stanovništa protiv državne vlasti

75.Akteri državnog udara

Prevratnici koji žele mijenjati dio države i prava koji su im nepoželjni dok veći dio državne organizacije i
pravnog sistema zadržavaju i koriste za novouspostavljene političke interese

76.Birokratija i birokratizam

Prema starijem značenje je to je drugi naziv za profesionalne službenike u državnoj organizaciji i to u

upravi i sudstvu. U današnje vrijeme ona označava 2 negativne društvene pojave:

-biroktati državni službenici koji svoj posao rade loše ,površni i lijeni te zavlače riješavanje zadataka
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Izrazito političko i to su državni službenici koji prisvajaju više moći nego što im prema propisima
pripada i koji tu moć upotrebljavaju za privatne interese

Birokratizam- prevlast ili potpuna vladavina političke birokracije u jednom društvu. Do biroktratskog
otuđenja vlasti od naroda dolazi u uvjetima jednopartijskih diktatura

77.Pravna i politička odgovornost monarha

Monarh je pravno i politički neodgovorna osoba a to znači da ne podliježe ni pravnoj ni političkoj

odgovornosti ni sankciji

78.Izbornost najviših organa vlastri u demokratskim politčikim sistemima

Zakonodavnog tijela ,šefa države sudaca , kao najneposrednijeg izrazaa narodne suverenosti.

79.Javnost rada državnih organa u demokrtaskim i političkim sistemima

Javnost rada je jedno od djelotvornih sredstava za ostvarivanje i zaštitu i spadaju svi nosioci državnih i
društvenih funkcija kao nužan uvjet za nadzor ustavnosti zakonitosti rada naročito poštivanje procedure
rada parlamenta ,vlade uprave i sudstva političkih stranaka i sredstva javnog informiranja

80.Politički pluralizam je slobodno djelovanje svih stranaka koje poštuju demokratska pravila

81.Pojam ideologije : sistem ideja koje zastupa monarh počlitčka partija , režim koje predstavlja narodu i
uvjerava ih u njihovu vrijednost što daje legitimnost toj ideologiji .

82Ideologija u totalitarnim režimima :je netolerantna ideologija koja opravdava drzavno zahvacanje
svih aspekata zivota
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
83.Paralela realne unije i konfederacije.

I realna unija i konfederacija je jedan od obilika složene države koji se razlikuju u tome što zemlje kod
realne unije imaju zajedničkog vladara i druge poslove i organe dok kod konfederacije države članice
zadržavaju suverenost.

84.,Nastanak složenih država temeljem međunarodnog ugovora :i unija i konfederacija redovito

nastaju medjunatodnim ugovorom izmedju njihovih clanica,koje u takvim savezima drzava zadrzavaju
vise ili manje svoje medjunarodni subjektivitet

85.Materijalna neugroženost građana kao pretpostavka demokracije :2 temeljni uvjet vlasti;da bi

gradjanin mogao sudjelovati u polit. Zivotu i utjecati na drzavnu vlast,on i njegova porodica ne smiju biti
u tako teskoj i trajnoj neimastini,nuzan je jedan visi stepen materijalnog standarda

86.Politička kultura :građani moraju samostalno odlučivati i imati dovoljno znanja o činjenicama
važnim za političko djelovanje.

87.Politička prava u demokratskom i totalitarnim sistemima

Demokratija: znatan dio ili većina naroda ima slobode i prava političkog odlučivanja i postavljanja
,nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca državne vlasti.
totalitarni sistemi:obespravljani usljed netolerantne ideologije , vlasti jedinstvene državne partije i vođe ,
terora i nasilja, monopola nad sredsvma masovnog informiranja i obrazovanja i nadzora nad ekonomijom

88.Podjela vlasti u političkim sistemima

U zavisnoti da li narod utiče na postavljanje rad i odgovornost državne vlasti razlikujemo 3 tipa
politikčkog sistema :

autokracija- u kojoj državni poglavar ne izvodi vlast iz volje naroda već vlada na temelju ugleda ili
relgijskih shvatanja i na oružanoj sili kojim upravlja jedan broj njegovih moćnika . Vlast vrši samo
državni poglavar
oligarhija- uz poglavara u vlasti sudjeluje manji dio društva gdje imamo 2 tipa :ako se vlast sastoji od
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
plemstva i od bogatih ljudi
demokratija-sva državna vlast proizilazi iz naroda i služi narodu

89.Pojam ustavnosti i zakonitosti kao element demokracije

Ustav i zakon imaju bitnu ulogu u demokraciji jer su obavezni za državnu vlast i druge subjekte u
društvu. Oni omogućuju građanima da se izbore za svoju materijalnu samostalnost i da uspješno djeluju u
postavljanju nadzoru i pozivanju na odgovornost nosioca državne vlasti , najvažnija pravila propisuju
temeljne slobode i prava čovjeka i građanina

90.Monarhija i demokracija

Monarhija- šef države dolazi na prijestolje nasljedno, vlada doživotno ili do povlačanja (abdikacija) te je
politički i pravno neodgovoran za svoje postupke, prema ustavu ne može biti suđen i osuđen

Demokracija-sistem gdje ili znatan dio ili većina naroda ima slobode i prava političkog odlučivanja i
postavljanja ,nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca državne vlasti. Sva državna vlast proizilazi iz
naroda i temelj demokratije je narodna suverenost.

Esejska pitanja

1.Odnos demokracije i oblika vladavine ( da li oblik vladavine utječe na demokratski politički

sistem)

Dobro je poznato da se demokracija slaze s nekim od tipova drzava i potice , dok se slabije ili nikako ne
slaze s dr tipova drzava i odbacuje ih iz toga se moze opet zakljuciti da su neki tipovi drzava pogodni
nacini zaostvarenje i usavrsavanje demokratskoj sistema. Demokraciji vise odg republika kao oblik
vladavine jer su izbornost, smjenjivost i odgovornost sefa drzave upravo njena nacela. Ona se moze
pomiriti ssa monarhijom ali pod uvjetom da nasjedni, dozivotni i neodgovorni drzavni poglavar bude
lisen najvisih ovlasti. Demokracija moze biti i unitarna i slozena drzava, ali u nekim drustvima njoj vise
odg federacija. Naclima demokracije boljeodg decentralizirana nego centralizirana drzavna vlast jer je
ona bliza porebama gradjana i oni je ujedno mogu lakse zasnivati nadzrati ipozivati na odgovornost

Osnovi legitimiranja vlasti?

Izvor legitimiteta za predsjednika republike je narod -podrška većine,monarh-Bog mu daje pravo da

vlada, dictator se legitimira ideologijom (ovdje obavezno malo šuplje ubaciti :=)
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

Centralizacija i decentralizacija u složenoj državi perić 97 98

Decentralizacija u unitarnoj i federativnoj državi

O.bjasniti disoluciju države i secesiju

Pojam lokalne samouprave

Što znači lokalna samouprava? Možda je najednostavnija definicija lokalne samouprave [1]. Pojam
lokalne samouprave može se definirati i kao [2].

Lokalna samouprava predstavlja najviši stupanj samostalnosti lokalnih tijela u odnosu na središnju
državnu upravu i to u određenim funkcijama koje se odredbama Ustava jamče građanima. Ta se prava
ostvaruju preko predstavničkih tijela (lokalnih i regionalnih) čiji su članovi izabrani na slobodnim i tajnim
izborima temeljem neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava (posrednička demokracija). Osim toga,
građanima se osigurava pravo sudjelovanja i utjecaja na upravljanje lokalnim poslovima putem zborova,
referenduma i drugih oblika sudjelovanja i odlučivanja.

Sistem jedinstva vlasti u skupštinskoj republici 92 Perić

Političke slobode u političkim sitemima (u ovisnosti od tipa političkog sistema, poveži sa sudjelovanjem
broja političkih subjekata)

Politički subjekti visković globalni politički karakter države

Civilno društvo

Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i
građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodno
upliću u sve sfere društvenog djelovanja.

Povijest [uredi]

Još su stari Grci (politike koinona) i Rimljani (societas civilis) poznavali ovaj institut. Po njihovom
poimanju bilo je to političko društvo u kojem su aktivni građani sudjelovali u oblikovanju politike.
 UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU – ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Vremenom je izraz civilno društvo poprimao različita značenja sukladno porecima u okviru kojih je
postojalo. U pojedinim razdobljima dolazi do iskrivljenog tumačenja izraza poistovjećujući ga s načinom
na koji vladari vladaju ljudima, pod kojim uvjetima i tko su ti vladari. U 18. stoljeću dolazi do preokreta
kada se civilno društvo prepoznaje kao institut koji je tu da štiti i podučava građane kako se efikasno
zaštititi od negativnih uplitanja države. U 18. i 19. stoljeću termin se promatra u okviru aktualnih
društvenih promjena. U tom se razdoblju izraz civilno poistovjećuje sa uljuđeno, kultivirano. Jedan od
autora iz tog vremena Alexis de Tocqueville, u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilno
društvo kroz duh zajedništva koji je vladao u američkom društvu tog vremena, a očitovao se kroz
supostojanje brojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva. Nešto južnije, u Latinskoj Americi,
Antonio Gramsci opisuje civilno društvo kao socijalnu interakciju institucija i organizacija kulturne
tematike između države i tržišta.

Ljudska prava i slobode viskovič 68

Pravna država viskovič 70

Odnos između formalne i stvarne demokracije visković 65

Građanska neposlušnost

Delikti, prisila države

Sloboda izražavanja u demokratskoj državi

Tipska svojstva moderne države visković 80

Državno pravni kontinuitet perić 94

Monarhiija i složena država