1.

POJAM POLITIKE

Politika je vještina obavljanja društvenih i državnih poslova, usmjerenih na postignuće općeg dobra.

Politika je metoda rada države, institucija, političkih stranaka, pa i pojedinih osoba. razlikujemo: Opću politiku (lokalna, državna, međunarodna)

Posebnu politiku (socijalna, gospodarska, prosvjetna, kulturna, zdravstvena i dr.

2. TIPOVI POLITIČKIH POREDAKA

Politički poredak je oblik organiziranja društvene zajednice, I uređen odnos između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Demokracija – politički poredak koji se odnosi na suglasje svih političkih subjekata o važnim državnim pitanjima. Ovaj poredak karakterizira dioba vlasti i
zakonima osigurane temeljne slobode građana.

Aristokracija – politički poredak u kojem vlast pripada samo odabranoj manjini tj. eliti. Ta manjina donosi sve važnije odluke i koncentrira svu društvenu moć.
Primjer: antička Grčka – Sparta

Tiranija – politički sustav s nedostatkom legitimnosti i legalnosti jer na vlast dolazi vladar koji nije izabran niti mu je priznato nasljedno pravo. Primjer: Kuba –
Castro

Diktatura – vladavina 1 ili više osoba koje monopoliziraju svu vlast u državi. Nema diobe vlasti. Vlast je koncentrirana u rukama 1 osobe ili skupine koja je na
vlast došla ilegalno. Uspostavlja se kontrola nad policijom, sudstvom, vojskom i administracijom.

Primjer: vladavina generala Franca – Španjolska

Totalitarizam – politički poredak u kojem država kontrolira sve dijelove zajednice i nadzire sva područja društvenog života. Tehnologija vladanja je prisila, teror i
kontrola javnosti.

Primjer: Hitler

Republika – politički poredak u kojem je vlast naroda uspostavljena na demokratskim načelima

Monarhija – politički poredak u kojem vlada 1 čovjek. Prema načinu na koji je došao na vlast, monarhija može biti nasljedna ili izborna.

3. POJAVA POLITIČKIH STRANAKA

Pojam politička stranka obuhvaća političke organizacije građana utemeljene radi oblikovanja pojedinačnih interesa, u borbi za vlast. U Hrvatskoj se prve stranke
pojavljuju 1841.g. Konzervativne, liberalne, socijaldemokratske i demokršćanske.1990.g. kandidaturu su prijavile čak 32 stranke u HR.

4. LJEVICA – CENTAR – DESNICA

potječe iz doba Francuske Republike, a označavala je mjesto sjedenja polit. predstavnika u parlamentu.

Ljevica: Oni se vode ideologijom oslobađanja radničke klase i stvaranjem besklasne zajednice. temelj komunističke utopije.

Desnica – označava opciju očuvanja povijesnih vrijednosti, nepromjenjivost ljudskih naravi, protuliberalno i proturevolucionarno političko djelovanje. Djeluje
preko tradicijskih mehanizama.

Centar – političko djelovanje između ljevice i desnice. To je opcija izbjegavanja ekstrema, nasilja i nestabilnosti. te stvaranju koalicije.

5. USTROJ SABORA

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana koje, kako Ustav određuje, odlučuje o osnovnim društvenim i političkim pitanjima države. Sabor ima Zastupnički
dom i poataje jednodomna struktura. Sabor samostalno odlučuje o svim pitanjima njegive ovlasti.

zastupnici se biraju svake 4 godine. Sabor ima min. 100 max. 160 zastupnika. Dva su moguća načina zasjedanja sabora: stalno i vremenski određeno.

Hr. sabor zasjeda 2 puta godišnje: između 15.01. – 15.07. i 15.09. – 15.12.

Izvanredno, Sabor može zasjedati na zahtjev predsjednika, vlade ili većine zastupnika.

Radi uspješnog funkcioniranja sabora, osnivaju se odbori. Sabor donosi odluke ako je prisutna većina zastupnika.

6. USTAV – VRIJEDNOSTI I NAČELA

Ustav je vrhovni pravni akt koja regulira pravila nekog drustva.

Ustav je temeljni zakon iz kojeg proizlaze svi ostali zakoni.

RH je demokratska i socijalna država i pripada narodu.

Temeljne usta prava po ustavu su:

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, očuvanje prirode i okoliša.

Temeljna načela Ustava HR su: načelo narodne suverenosti, načelo državne suverenosti, načelo diobe vlasti, načelo zakonitosti i ustavnosti
 7. BOŽIĆNI USTAV

Ustav RH proglašen je 22.12.1990.g. pa stoga i naziv Božićni ustav: povijesnog prava na državnu suverenost RH, demokratskih dostignuća utemeljenih na
rezultatima višestranačkih izbora, međunarodnih standard, sloboda I prava čovjeka i građana. Čak 2/3 ustava RH sadrži norme o zaštiti temeljnih prava i
sloboda. Svi su pred zakonom jednaki, nema povlaštenih. Nema smrtne kazne, svatko je nevin dok mu se pravomoćno ne dokaže krivnja. Jamči se privatnost
doma, sloboda mišljenja i pravo vlasništva.

8. USTROJ VLASTI

načelom trodiobe vlasti. Zakonodavna vlast: čine je Sabor i Zastupnički dom, Izvršna vlast: čine je predsjednik i Vlada RH, Sudska Vlast: Ustavni sud – Vrhovni
sud: Županijski sud, Općinski sud; Visoki trgovački sud, Trgovački sud; Upravni sud

9. NAČELO DIOBE VLASTI

U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na: Zakonodavnu, Izvršnu, Sudbenu.

U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.

10. NOSITELJI POJEDINE VLASTI

Zakonodavna vlast: Hr. Sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti RH.

Izvršna vlast: Ustavom RH iz 1990.g. uz načelo diobe vlasti prihvaćen je i polupredsjednički sustav – predsjednik i vlada RH

Sudbena vlast: Vrhovni sud=najviši sud u državi

11. PREDSJEDNIČKI, POLUPREDSJEDNIČKI I PARLAMENTARNI SUSTAV

Predsjednički sustav – predsjednik države nije odgovoran parlamentu i može ga raspustiti ako parlament izglasa nepovjerenje vladi. Primjer: SAD

Polupredsjednički sustav – ovlasti predsjednika su ograničene u odnosu prema zakonodavnoj vlasti (Saboru). Primjer: Francuska

Parlamentarni sustav – u ovom sustavu svaki akt državnog poglavara mora biti supotpisan. Primjer: Hrvatska.

12. PARLAMENTARNI IZBORI – KADA SU ODRŽANI

9 puta Parlamentarni izbori u RH provode se za zastupnike u Hr. Sabor. Od 1990.g. do danas U RH provedeni su:1990, 1992., 1995., 2000., 2003., 2007.,
2011, 2015 i 2016. Parlamentarni izbori održavaju se u pravilu svake 4 godine.

PRESJEDNICKI IZBORE: 6 puta (1992, 1997, 2000, 2005, 2009, 2014)

13.USTAVNI SUD, NADLEŽNOST USTAVNOG SUDA

Zadaća Ustavnog suda je odlučivanje o ustavnosti zakona i drugih propisa. Ustav je temeljni zakon iz kojeg proizlaze svi ostali zakoni.

Dužnosti Ustavnog suda su: odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, štiti ustavne slobode i prava
čovjeka i građanina, odlučuje o odgovornosti predsjednika republike za povredu Ustava, nadzire ustavnost programa i djelovanje političkih stranaka kojima
može i zabraniti rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i republičkih referendum i Svatko ima pravo pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom.

14. USTROJ ŽUPANIJE, LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA

Građanima se jamči pravo na lokalnu upravu i samoupravu. U skladu sa zakonom, jedine lokalne samouprave su: Općina, grad i županija.

Županija je također jedinica lokalne uprave i samouprave. Županija u RH ima 20+1 (Grad Zg). opcina ima 428.

15. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (Kako je regulirano)

U Ustavu RH posebna se pozornost pridaje temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina. neovisno o njihovoj rasi, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili
drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, obrazovanju, društ.

Ogranicenja su svedena na zastitu slobode i prava drugih ljudi, te zastitu pravnog poretka, javnog morala i zdravlja.