You are on page 1of 26

30 godina

CHE Čapljina
30 godina
CHE Čapljina
30
Sadržaj

Uz obljetnicu 5

Izgradnja 9

Osnovni tehnički podatci 15

Tehničke karakteristike CHE Čapljina 23

Sanacija i revitalizacija 27

Zanimljivosti 29
Izdaje:
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar
Znamenitosti južnoga dijela Hercegovine 31
Ulica dr. Mile Budaka 106 A / 88000 Mostar / BiH
Tel.: +387 36 33 57 00 / Faks: +387 36 33 57 77 / ephzhb@ephzhb.ba

Naklada:
500 primjeraka

Fotografije:
Damir Zadro - Fram Ziral i arhiv EP HZHB

Tisak:
Fram Ziral, Mostar

Mostar, 2009. godine


Uz obljetnicu

Crpna hidroelektrana Čapljina ove, vodu iz donjega u gornji kompenza-


2009., godine obilježava 30 godina cijski bazen.
rada. Puštena je u pogon 25. stude- Zbog navedenih činjenica jasno
noga sada već daleke 1979. godine je da njezinu vrijednost ne možemo
i po mnogo čemu jedinstvena je u mjeriti samo po proizvedenim kilovat
elektroenergetskom sustavu JP Elek- satima električne energije.
troprivreda Hrvatske zajednice Her- Također, osim crpnoga pogona
ceg Bosne, d.d. Mostar. elektrana može raditi i u kompen-
Ona je reverzibilna crpno-akumula-
cijska hidroelektrana koja koristi vode
vlastitoga slivnog područja i vode
rijeke Trebišnjice. U vrijeme kada je
izgrađena bila je prva reverzibilna
elektrana na prostoru bivše države.
Sa svoja dva motor – generatora
jedinične snage 240 MVA elektrana
daje svoj doprinos sigurnosti elektroe-
nergetskoga sustava kao i pokrivanju
vršnih opterećenja.
Nadalje, s dvije vertikalno postav-
ljene crpke - turbine CHE Čapljina u
razdobljima malih voda i za vrijeme
manjega opterećenja sustava može
raditi kao reverzibilna elektrana crpeći

6 7
zatorskom pogonu, odnosno može Osim ostalih prednosti koje i lokal- bi ostalo zabilježeno za generacije
proizvoditi ili uzimati iz mreže reaktiv- na zajednica ima od CHE Čapljina, koje dolaze, izdajemo ovu brošuru
nu energiju i to s turbinskim i crpnim vrijedno je istaknuti činjenicu da su u kojoj se nalaze iscrpne tehničke
smjerom vrtnje agregata. nakon njezinog puštanja u pogon, karakteristike, revitalizacija, te njezino
Općoj slici jedinstvenosti elektrane poplave u Popovom polju svedene značenje i različitost od ostalih u elek-
svakako pridonosi i podatak da je u na minimum, dok su vode rijeke Tre- troenergetskom sustavu i to ne samo
CHE Čapljina prvi put u regiji upo- bišnjice ostale na površini u kanalu u JP Elektroprivreda HZ HB Mostar,
trijebljeno izravno vodeno hlađenje dugom 65 kilometara. nego i šire regije.
statorskoga namotaja sinkronoga Zbog svojih specifičnosti i spome- Kako je elektrana smještena u živo-
generatora. nutog jubileja CHE Čapljina, a kako pisnom čapljinskom kraju (Svitava),
nadomak Hutova blata, Narone i Ja-
drana, a njezini se objekti nalaze i na
području općina Neum i Ravno, nei-
zostavno je spomenuti neke kulturne
i povijesne znamenitosti tih krajeva, a
posebno čapljinskoga područja koje
je svojevrsni etnološki muzej pod ve-
drim nebom.

generalni direktor
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Mato Matan Žarić, dipl. ing. el.

30
godina CHE Čapljina 8 9 30
godina CHE Čapljina
Izgradnja

Južni dio Hercegovine i dubrovačko važnosti da se ove vode pojavljuju na


zaleđe bogati su nizom vrela koja kotama između 270 i 230 m n.m., tj.
formiraju međudotok nizvodnoga dije- svaki m3 vode na toj visini predstavlja
la toka Trebišnjice. Taj dio voda tekao energetski ekvivalent od oko 0,5 kilo-
je neiskorišten podzemnim kanalima vat sati.
u more odnosno u Neretvu. S ener- Početkom 1968. godine u tijeku
getskoga je stanovišta od posebne razmatranja vodoprivredne osnove

10 11 30
godina CHE Čapljina
sliva rijeke Trebišnjice, sazrela je ide- Tako je počelo …
ja da se što bolje iskoriste sve vode
sliva, uzimajući u obzir, pored energe- Prvi projekt hidroelektrane Čapljina
tike, potrebe vodoprivrede i poljopri- rađen je u prosincu 1968. godine,
vrede. a krajem 1972. službeno su počeli i
Nakon donesene vodoprivredne glavni građevinski radovi. Bila je pred-
osnove izgrađena je studija: Moguć- viđena klasična hidroelektrana s dva
nost korištenja voda rijeke Trebišnjice agregata, s turbinama za pad 205 m,
nizvodno od Trebinja, koja je završena odnosno protok 2x75 m3/s. Snaga je
početkom 1969. godine. Rezultati stu- elektrane bila 270 MW, a priključak
dije pokazali su da je opravdano prići na mrežu 220 kV. U nastanku razrade
odgovarajućim istražnim radovima i projektne dokumentacije obrađeno je
ispitivanjima. niz inačica. Kao konačno, usvojeno je

30
godina CHE Čapljina 12 13 30
godina CHE Čapljina
rješenje s dvije reverzibilne skupine s vode koje dolaze u korito nizvodno
Francis crpkama – turbinama jedinič- od brane Gorica sprovode se ure-
ne snage po 210 MW. đenim koritom rijeke Trebišnjice do
Izabrano rješenje posljedica je na- dna Popova polja gdje se formira
pretka u tehnici gradnje reverzibilnih gornji kompenzacijski bazen. Voda
strojeva, koje po svojim karakteristika- se zatim dovodi tunelom promjera
ma odgovaraju klasičnim turbinama, 8.0 m i duljine 8.105 m u smjeru
a uz to, promjenom smjera vrtnje, Hutova blata gdje se gradi podze-
omogućavaju crpni pogon. To rješe- mna strojarnica s dva agregata. Iz
nje, pored ostalih prednosti, isključuje elektrane vode se ispuštaju u donji
potrebu fazne izgradnje. Osnovna kompenzacijski bazen iz kojega je
koncepcija rješenja sastoji se u slje- moguće regulirano ispuštanje vode
dećem: u Neretvu. To rješenje omogućuje
–– Višak voda koje se ne mogu isko- korištenje bruto pada od 227 m.
ristiti u postojećoj HE Dubrovnik, i

30
godina CHE Čapljina 14 15 30
godina CHE Čapljina
Osnovni tehnički podatci

CHE Čapljina reverzibilna je crpno- spojen s bazenom, tunelom Klek, a


akumulacijska hidroelektrana s vla- na njegovom kraju prema bazenu je
stitim prirodnim dotokom u gornji zatvaračnica s grednim zapornicama.
kompenzacijski bazen. Elektrana Volumen je bazena 7,2 hm3, od čega
koristi vode vlastitoga slivnog po- je korisni 6,5 hm3. Maksimalna radna
dručja nizvodno od brane Gorica do kota bazena je 231,5 m n.m., a mini-
gornjega kompenzacijskog bazena i malna 224 m n.m. U izvanredno kiš-
preljevne vode iz međudotoka između nim godinama moguća je kota uspora
brane Grančarevo i brane Gorica kao do 244 m n.m. Korisni volumen baze-
i preljevne vode iz akumulacije Bileća. na omogućava satno i dnevno izrav-
Od brane Gorica do gornjega kom- nanje voda kako u turbinskom tako i u
penzacijskog bazena CHE Čapljina crpnom pogonu. Na ulaznoj građevini
izgrađen je dovodni kanal, uglavnom dovodnog tunela postavljena je rešet-
trasom korita rijeke Trebišnjice, kapa- ka, pomoćni zatvarač i glavni sigurno-
citeta 50 m3/s, izveden tehnikom pr- sni pločasti zatvarač pogonjen hidra-
skanoga betona, kanal je dug 65 km, uličnim servomotorom. Na ulaznoj je
ukupna površina obloge je 2.200.000 građevini i uređaj za čišćenje rešetki,
m2. Sam za sebe predstavlja izuzetan koji ujedno služi i za manipulaciju
građevinski pothvat. Gornji kompen- pomoćnim zatvaračima. Na ulaznoj je
zacijski bazen površine 70 ha, izve- građevini i transformacija 35/0,4 kV za
den je na donjem kraju Popova polja, vlastite potrebe, kao i dizel-agregat za
a njegova površina je sanirana u cilju opskrbu u nuždi.

30
vodonepropusnosti, dok je prema Na kraju je dovodnoga tunela
polju sagrađen nasip iz glinene jezgre gornji vodostan s donjom i gornjom
i obostrane kamene obloge. Kanal je otvorenom komorom. Iz vodostana se
16 17 godina CHE Čapljina
račvaju dvije tlačne cijevi, a u galeriji Duboko u kršnom masivu smješte-
vodostanskih zatvarača su leptirasti na je podzemna strojarnica do koje
sigurnosni zatvarači promjera 5.250 se stiže pristupnim tunelom (7,5x6 m)
mm, po jedan za svaku cijev. Dvije dugim 640 m. U podzemnoj su stro-
vertikalne tlačne cijevi su ukupne jarnici smješteni proizvodni agregati
duljine 620 m, promjera 5.250 mm, s i ostala glavna oprema, komandna
donjim i gornjim koljenom, te donjim zgrada – višekatnica s četiri etaže –
konusnim dijelom za prijelaz s pro- montažni plato, mosne dizalice 2x160
mjera 5.250 mm na 3.000 mm, tj. na t, a u proširenju pristupnoga tunela
promjer predturbinskoga kuglastog smještena su dva učinska blok-tran-
zatvarača. sformatora snage po 240 MVA. Crpni

18 19 30
godina CHE Čapljina
pogon reverzibilnih agregata zahti- tiskom duljine 630 m, promjera 9 m.
jeva duboko potapanje crpki-turbina Na izlazno-ulaznoj građevini postav-
u odnosu na donju vodu, tako da je ljene su gredne zapornice, uređaj za
strojarnica duboka 77 m, širine 24 od- njihovo posluživanje i čišćenje rešetki,
nosno duljine 98 m, što je čini jednim kao i rešetka.
od najvećih objekta te vrste u svijetu. Ulazno-izlazni objekt prelazi preko
Na kraju odvoda iz difuzora crpki-tur- betonske lepeze u donji kompenzacij-
bina smješteni su pločasti sigurnosni ski bazen Svitava površine 1.000 ha,
zatvarači na pogon hidrauličnim maksimalnog volumena 44.000.000
servomotorima, po jedan za svaku m3. Donji kompenzacijski bazen po-
crpku-turbinu, a oba komuniciraju s moću pločastih zatvarača na ustavi

30
donjim vodostanom smještenim na Krupa i rijeke Krupe, spojen je s rije-
početku odvodnoga tunela pod pri- kom Neretvom. Odvojen je od polja

20 21 godina CHE Čapljina


zemljanim nasipom. Radna kota u do uzimanja od 420 MW, tj. omogu-
donjem kompenzacijskom bazenu ćava regulaciju sustava u ukupnom
varira od 2,30 do 5,80 m n.m. dijapazonu od 840 MW. Kolika je važ-
Osim vlastite proizvodnje u turbin- nost elektrane, vidi se iz činjenice da
skom radu, koja će rasti dovođenjem je njezina snaga u vrijeme puštanja
voda Dabarskoga polja, kao i izgrad- u pogon iznosila više od 50% snage
njom hidroelektrana na gornjim hori- svih hidroelektrana u energetskom
zontima, CHE Čapljina može obavljati sustavu BiH.
i druge funkcije važne za elektroener- CHE Čapljina, osim rada kao kla-
getski sustav. sična hidroelektrana, može u satima
CHE Čapljina osim crpnoga pogo- maloga opterećenja u elektroenerget-
na može raditi i kao kompenzator, tj. skom sustavu preuzimati viškove iz
proizvoditi ili uzimati iz mreže jalovu protočnih hidroelektrana, termoelek-
energiju i to kako u turbinskom, tako i trana i nuklearnih elektrana, i na taj
u crpnom smjeru vrtnje. U turbinskom način električnu energiju niže tarife
pogonu agregati se vrte u jednom kasnijim radom u satima više tarife u
smjeru propuštajući pri neto padu turbinskom pogonu pretvoriti u vrjed-
od 213 m svaki po 112,5 m3/s vode. niju vršnu energiju.
U crpnom, obrnutom, smjeru vrtnje Time se postižu bitni učinci u elek-
uzimaju iz donjega kompenzacijskog troenergetskom sustavu – smanjuje se
bazena Svitava svaki po 85 m3/s vode potreba izgradnje novih elektrana i po-
koju crpljenjem prebacuju u gornji većava se korisnost sustava. Dodamo
kompenzacijski bazen Popovo polje, li tomu mogućnost davanja, odnosno
uzimajući pri tomu iz energetskih su- uzimanja jalove energije u iznosu od
stava svaki po 210 MW. Moguć je brzi 2x160 MVAr, tj. mogućnost regulacije
ulazak agregata u pogon i prijelaz iz napona u jednom od najvećih i naj-
jedne vrste pogona u drugu. Na taj važnijih energetskih čvorišta sustava

30 30
način elektrana predstavlja znatnu (TS Mostar 4), razvidno je da je važ-
rezervu u elektroenergetskom susta- nost toga objekta daleko izvan okvira
vu, omogućava davanje od 420 MW klasičnih objekata slične veličine.

godina CHE Čapljina 22 23 godina CHE Čapljina


Tehničke karakteristike CHE Čapljina
Crpna HE Čapljina nalazi se u Hercegovačko- neretvanskoj županiji na donjem
toku rijeke Trebišnjice. Koristi vode vlastitoga slivnog područja i vode rijeke Trebiš-
njice kroz Popovo polje. Puštena je u pogon 1979.god.
Broj agregata 2
Instalirana snaga 420 MW
Instalirani proticaj 225 m3/sec
Tehnički minimum po agregatu 140 MW
Srednja godišnja proizvodnja 620 GWh
Energija od 1 m3 vode 0,52 kWh
Količina vode za 1 kWh 1,93 m3
Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina) 74%
Energetska vrijednost akumulacije 3,40 GWh
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 7,12 hm3
Korisni volumen akumulacije 6,5 hm3
Bruto pad - maksimalni 227,7 m
Bruto pad - minimalni 221 m

OSNOVNI PODATCI
Kota donje vode 3 m.n.m
Tip turbine Francis-reverzibilni
Maksimalna radna kota 231,5 m.n.m
Minimalna radna kota 224 m.n.m
Duljina dovodnoga tunela 8,1 km
Promjer dovodnog tunela 8 m
Duljina tlačne cijevi 310 m
Promjer tlačne cijevi 5,25 m
Duljina odvodnoga tunela 630 m
Promjer odvodnog tunela 9 m
Volumen donjega kompezacijskog bazena - ukupni 44 hm3x106
Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo 65 km
Nominalni protok dovodnog kanala 50 m3/sec
Maks. razina jezera - turbinski rad 244 m.n.m

30
Minimalna kota donjega kompezacijskog bazena 2,3 m.n.m
Maks. kota donjega kompezacijskog bazena 5,8 m.n.m
Duljina nasipa uz obodni kanal 5650 m
Duljina nasipa uz rijeku Krupu 1860 m
Duljina pregradnoga nasipa Ustava - Obodni kanal 1680 m
24 25 godina CHE Čapljina
Tip Trofazni sinkroni
Proizvođač AEG
Godina stavljanja u pogon 1979
Prividna snaga 240 MVA
Faktor snage cos φ 0,85

GENERATORI
Maksimalna reaktivna snaga - kompezatorski pogon ±160 MVAr
Nominalni stupanj iskorištenja 98,5 %
Napon statora 15,75 kV
Napon uzbude 344 V
Struja uzbude 1910 A
Nazivna struja 8798 A
Način hlađenja statora zrak - voda
Način hlađenja rotora zrak
Broj polova 20
Broj okretaja 300 o/min

Tip Francis
Proizvođač Riva - Calconi

TURBINE-CRPKE
Instalirana snaga 250 MW
Tehnički minimum 140 MW
Broj obrtaja - nominalni 300 obr/min
Broj obrtaja - pobjega 480 obr/min
Promjer radnog kola 4500 mm
Nominalni protok - turbinski rad 112,5 m3/sec
Nominalni protok - crpni rad 85 m3/sec

Nazivna snaga 225 MW

MOTOR
Faktor snage cos φ 0,9
Vrsta zaleta izravni asinkroni

30
godina CHE Čapljina 26 27 30
godina CHE Čapljina
Sanacija i revitalizacija

Nakon Domovinskoga rata pristupilo prema zgradi ulazne građevine.


se saniranju uglavnom neizravnih U posljednje vrijeme, izvršena je
ratnih šteta. ugradnja novih zaštita i upravljanje za
Krajem 1998. godine zamijenjena 220 kV postrojenje (SCADA), zamjena
je klimatizacije komandne zgrade – rastavljača 245 kV, AKZ-a postrojenja
strojarnice i 1999. godine izvršena je 220 kV i polaganje optičkog kabela
revitalizacija leptirastoga zatvarača od ulazne građevine Hutovo do stro-
agregata broj 1. jarnice, duljine 9 km.
Do kraja 2003. godine izvršena je 30.9.2009. godine potpisan je Ugo-
zamjena kompresora za odvodnju, vor s odabranim izvođačima iz zajma
ugradnja novoga KRD-a (registar do- Europske investicijske banke (EIB,
gađaja), zamjena 220 kV prekidača oko 6 milijuna KM) za ugradnju nove
i zamjena klimatizacije strojarnice. opreme: 35 kV postrojenje, kabeli 245
Sljedećih godina izvršena je zamjena kV, mjerni naponski i strujni transfor-
dizala u strojarnici, instaliran je novi matori 245 kV i odvodnici prenapona.
sustav video nadzora i vatrodojave, Planirana je ugradnja nove opreme
a saniran je i asfaltiran pristupni put na uzbudnom sustavu agregata.

28 29 30
godina CHE Čapljina
Zanimljivosti

U CHE Čapljina ugrađeni su prvi sin-


kroni hidrogeneratori s izravnim vod-
nim hlađenjem statorskoga namota
na prostoru bivše države. Agregati su
opremljeni i izvedeni za izravni i ne-
izravni asinhroni zalet u crpni pogon.
Još uvijek predstavljaju najveće jedi-
nice u svjetskim razmjerima koje na
taj način ulaze u crpni pogon. Kod ne-
izravnog zaleta u crpni pogon koriste
se prigušnice ugrađene u zvjezdištu
sinkronih motor-generatora. Prigušni-
ce olakšavaju zalet odnosno smanjuju
struju zaleta i pad napona u mreži
220 kV. Sinkroni motor-generatori razvodno postrojenje 220 kV izgrađe-
opremljeni su za električno kočenje. no je uz pristupni tunel strojarnici, a
Između sinkronih motor-generatora u njemu je i transformator 220/36,75
i blok transformatora, smještenih u kV, 40 MVA s razvodnim postrojenjem
proširenju prilaznog tunela, postavlje- 35 kV za napajanje vlastite potrošnje.
ne su oklopljene jednofazne sabirnice Kao rezerva u nuždi služe dva dizel
duljine 110 m. Izvodi visokog napona električna agregata, svaki snage po
realizirani su uljnim jednožilnim kabe- 1.200 kVA koji u slučaju potrebe star-

30
lima 220 kV, položenim na policama u taju automatski. Dizel agregati smje-
pristupnom tunelu do vanjskoga ra- šteni su uz vanjsko razvodno postro-
zvodnog postrojenja 220 kV. Vanjsko jenje 220 kV.

30 31 godina CHE Čapljina


Znamenitosti
južnoga dijela
Hercegovine
CHE Čapljina sa svojim pogonima i
postrojenjima proteže (što je svoje-
vrstan raritet) na teritoriji triju općina:
Čapljine, Neuma i Ravnog.
Čapljinsko je područje, uzimajući u
obzir spomenike iz materijalne kulture
iz različitih razdoblja, od neolita do
kraja osmanlijskoga razdoblja, jedin-
stven prirodni, arheološki i etnološki
muzej pod vedrim nebom.
Kompleksi starih gradova Gabele i
Počitelja, srednjovjekovni stećci, rim-
ske građevine duž nekadašnjih rim-
skih puteva, srednjovjekovne kule te
mnogobrojne građevine etnografske i
povijesne važnosti vrijedno su blago i
privlačna destinacija za mnogobrojne
turiste.

30
godina CHE Čapljina 32 33 30
godina CHE Čapljina
Općina Čapljina zauzima površinu od pogodna submediteranska klima čine
249 km2 i s 27.000 stanovnika grad je tu općinu jednom od najprivlačnijih
na četiri rijeke: Neretvi, Trebižatu, Bre- poljoprivrednih regija u Bosni i Herce-
gavi i Krupi, a tu su i prirodna i umjet- govini.
na jezera Hutovoga blata (Deransko i Udaljenost od stotinjak kilometara
Svitavsko jezero). od Dubrovnika, Splita i Sarajeva, te
Intenzivno bavljenje poljoprivred- petnaestak kilometara od Međugorja i
nom proizvodnjom i izuzetno dobra nešto više do Mostara, čine taj prostor
povezanost sa susjednim općinama gotovo nezaobilaznim u turističkom,
i Republikom Hrvatskom te posebno povijesnom i gospodarskom smislu.

HKUD “Zora” Gorica – Struge, “Se-


ljačka sloga” Trebižat i “Sveti Ante”
– Dretelj uz druga kulturno-umjet-
nička društva u Čapljini i okolici

30
uspješno čuvaju i podsjećaju na
tradiciju svakodnevnoga življenja i
zabave.

godina CHE Čapljina 34 35


Hutovo blato, jedinstvena subme- i opće životne uvjete u tom močvar-
diteranska močvara, smještena nom ekološkom sustavu.
je u tipičnom kraškom ambijentu Rijeka Krupa nema pravoga
na jugu Hercegovine. Teritorijalno izvora nego istječe iz Deranskoga
pripada općinama Čapljina i Stolac jezera prema Neretvi i može teći
i smatra se jednim od najvećih zi- u dva smjera. U vrijeme visokoga
movališta ptica na području Europe. vodostaja Neretve nosi vodu prema
Kroz Park protječe rijeka Krupa, Deranskom jezeru i tako plavi okol-
pritoka rijeke Neretve, koja zajedno na područja.
s podzemnim vodama rubnoga Hutovo blato 2001. godine upi-
kraškog područja uvjetuje vodni sano je u listu močvara od među-
režim i odvodi vode Deranskoga i narodne važnosti i registrirano pri
Svitavskoga blata u Neretvu, a time UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

Brežuljak Karaotok, u sklopu Parka prirode


Hutovo blato, nedaleko od Čapljine

30
godina CHE Čapljina 36 37 30
godina CHE Čapljina
Neum je jedino općinsko sjedište (1978.) Bosne i Hercegovine na Jadranskoj
obali. Općina je površine 226 km2 i 24 km duge rivijere. Smješteno je u priobalju
zaljeva Neum-Klek. Neum se intenzivno počeo graditi usporedo s izgradnjom
jadranske magistrale, 1965. godine. Ugodne je mediteranske klime i bogate
turističke ponude, raspolaže s više od 7.000 ležaja u hotelima visoke kategorije,
odmaralištima i privatnome smještaju. Grad se prvi put spominje daleke 533.
kao Neumene, a do 1718. godine bio je u sastavu Dubrovačke Republike.

Gabela (Drijeva) bogato je arheološko


nalazište, na obali Neretve, južno od
Čapljine. I danas se vide ostaci starih
zidina te skulptura kamenoga lava
– simbola venecijanske (mletačke)
kulture.

Mogorjelo je jedan od najvažnijih spo-


menika rimskog doba u BiH. Vidljivi

30
su ostaci stare vile iz 4. stoljeća, iako
je već u 1. stoljeću nove ere ovdje
postojalo poljoprivredno imanje.

38 39 godina CHE Čapljina


Popovo polje je kraško polje na jugu Popovom polju Popovci (kako sebe
Bosne i Hercegovine, u kojem su nazivaju stanovnici) bavili su se po-
se razvili svi površinski i podzemni ljoprivredom dok je polje bilo suho U neposrednoj je blizini Čapljine
oblici. Obuhvaća prostor od Trebinja i ribolovom kad bi polje poplavilo Počitelj, orijentalne arhitekture,
na jugoistoku do Hutova na sjeve- (lovili su endemičnu popovsku gao- zanimljiv je i kao domaćin likov-
rozapadu. Unutar Popovske udoline vicu). ne kolonije s najdužom tradici-
raspoznaju se tri prirodne cjeline: Priroda nastanka polja samo je jom u jugoistočnoj Europi.
Mokro polje, Trebinjska šuma, Po- djelomično poznata, a najvećii dio
povo polje u užem smislu (prostor područja izgrađuju karbonantne na-
između Poljica i Hutova). slage stijena koje su se nataložile u
Prije izgradnje hidroakumulacije u kredi.

40 41
Općina Ravno prostre se od Hutova do Iva-
nice iznad Dubrovnika. Središte općine je
oko 100 km udaljeno od Mostara, a pećina
Vjetrenica zaštićeni je spomenik prirode, te
najveća i najatraktivnija na širem području.
Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat pe-
ćinski svijet (prvi je u svijetu po bio-razno-
likosti), a pronađen je i čitav niz zanimljivih
paleontoloških nalaza. Za posjetitelje je
otvoreno 1964. godine, u posljednjem ratu
devastirano je osvjetljenje čiji je projekt ob-
nove i modernizacije u tijeku.

30
godina CHE Čapljina 42 43 30
245/228 kV, 10 kA 245/228 kV, 10 kA
L 34,5 km Al/Fe 2x360/57mm² (780A po užetu)

3 245 0,1 0,1 1. 100 VA; kl.0,2 3 245 0,1 0,1 1. 100 VA; kl.0,2
3 kV 2. 100 VA; kl.0,5 3 kV 2. 100 VA; kl.0,5
Ö3 Ö3 Ö3 Ö3 Ö3 Ö3
3 3
1200 245 kV 1. 45 VA; kl. 0,2 1200 245 kV 1. 45 VA; kl. 0,2
1 Ith=25 kA 2. 60 VA: 5P 10 1 Ith=25 kA 2. 60 VA: 5P 10

245 kV; 1000 A 245 kV; 1000 A

JEDNOPOLNA SHEMA
245 kV; 2000 A 245 kV; 2000 A

01 245 kV; 2000 A ; 10 000 MVA 04 245 kV; 2000 A ; 10 000 MVA
245 kV; 2000 A

245 kV; 2000 A 245 kV; 2000 A

AD 220 kV; 3 ~ 50 Hz; 2000 A; 10 GVA


06
245 kV; 2000 A
245 0,1 0,1 245 kV; 2000 A 245 kV; 2000 A
kV
Ö3 Ö3 Ö3 3
245 kV; 2000 A
100 VA kl.0,2 02 245 kV; 2000 A 10 GVA 03 245 kV; 2000 A 10 GVA 05 10 000 MVA
100 VA kl.0,5 3
245/228 kV; 10 kA 245/228 kV; 10 kA
3 100 245 kV 1. 30 VA 5P10
A
245 kV; 400 A 1-1 Ith 25 kA = 250 In 2. 30 VA 5P10
245 kV; 400 A
245/228 10 kA
3 3
REZERVA

POSTROJENJE
3
245 kV 1. 45 VA kl.0,2
3
245 kV 1. 45 VA kl.0,2
3 AT 3
123 kV; 400 A
1000/1 A 30 VA 5P10
DV ULAZNA GRADJEVINA
600 2. 60 VA 5P 20 600 2. 60 VA 5P 20
3 A 3 A 220± 12x12,5% kV L 9 km Al/Fe 95/15mm² L 15 km

VANJSKO
1-1-1 1-1-1 40 MVA Yy0 123/108 kV 10 kA
3. 30 VA 5P 10 3. 30 VA 5P 10
Ec = 0,124 0,19
36,75 kV VPO 18/39 10 kA VOP 37,5 10 kA VOP 37,5 10 kA

VP0 10739; kA

VP0 10/39; 10kA

3x(1x500 mm² )

3x(1x500 mm² )
STROJARA
3

KAVERNE
3 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 3 35 0,1 0,1 3 3
300 - 600 A 38 kV kV 1. 30 VA kl. 0,2 35 0,1 0,1 35 0,1 0,1
1-1
2. 45 VA; 5P10 kl.1 Ö3 Ö3 3 2. 20 VA kV 1. 30 VA kl. 0,2 kV 1. 30 VA kl. 0,2
Ö3 Ö3 3 2. 20 VA Ö3 Ö3 3 2. 20 VA
3 3 3 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 3 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 3 1. 10 VA kl. 0,2 n<5
75 - 150 A 38 kV 75 - 150 A 38 kV 75 - 150 A 38 kV
1 AT 3
35 0,1 0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2 3 1-1
2. 45 VA; 5P10 kl.1 3 1-1
2. 45 VA; 5P10 kl.1 3 1-1
2. 45 VA; 5P10 kl.1
2 AT

kV

kV
Ö3 Ö3 3 2. 20 VA

15,75 0,1 0,1

15,75 0,1 0,1


Ö3 Ö3
kV

3
M 38 kV; 600A M 38 kV; 800A M 38 kV; 800A M 38 kV; 800A

15,75 0,1
01 05 06 07

Ö3
750 MVA 750 MVA 750 MVA 750 MVA

Ö3
2 AP

Ö3

Ö3
AH 35 kV; 1000 A; 382 MVA

Ö3
24 kV Ith = 1000 kA
1 AP 3
24 kV; Ith = 100 kA
3 3
20 kV 75/1 A; 30 VA; 5P10
3 3
75 1. 45 VA kl.0,2
A ; 30 VA; 5P10
1 3
9000
2. 15 VA 5 P 20 3 2 AP M 02
38 kV; 800A
M 03 38 kV; 800A M 04 38 kV; 800A
15,75 kV 3 A 3 750 MVA
1-1-1-5 3 750 MVA 750 MVA
1,74 MVA
0,513 kV 1 CU 3
3. 60 VA 5 P 10
4. 270 VA 5 P 20 2 CU 3 3 3

15,75/22 kV
1 AP 35 0,1 0,1

20 kV 10 kA
1. 50 VA kl.0,2
kV 1. 30 VA kl. 0,2

100 VA; kl.0,5


30 VA; kl.0,5

10 kA
1. 10 VA kl. 0,2 n<5 1. 10 VA kl. 0,2 n<5
0,513 0,110 kV

15 VA kl.1,0
15 VA kl.1,0
Ö3 Ö3 3 2. 20 VA 3 3 50 - 100 A 38 kV 3 50 - 100 A 38 kV
50 - 100 A 1. 10 VA kl. 0,2 n<5 2. 45 VA; 5P10 kl.1 2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1 1-1
Ö 3 Ö 3 1-1 38 kV 2. 45 VA; 5P10 kl.1
3 M 240 MVA 300 °/min. 3 M
1. 10 VA kl.0,2 15,75±10% 3 35 3 35 0,1 0,1 3 35
G/M G/M2 0,1 0,1 0,1 0,1
1 kV 3 3 kV 1. 30 VA kl. 0,2 kV 1. 30 VA kl. 0,2 kV 1. 30 VA kl. 0,2
2000 1. 15 VA; kl. 0,2 3~ cos =0,85 .. 0,95 3~ Ö3 Ö3 3 2. 20 VA Ö3 Ö3 3 2. 20 VA Ö3 Ö3 3 2. 20 VA
5-5 A 2. 30 VA: 10 P10 Xdun= 0,22

0,513 kV M M 3 1 CT 15,75±2x2,5% kV
1,6 MVA Dy 5 M M 3
2 CT
VOP 37,5 10 kA VOP 37,5 10 kA VOP 37,5 10 kA

2000 A: 70 kA 20 kV 1. 45 VA kl.0,2 Ec = 0,06


3 3
2. 270 VA 5 P 20 0,4/0,231 kV
5 BT 2,4 MVA; Yy0 5 BU 2,4 MVA; Yy0
1 CE Uo = 820 V
Io = 2300 A
3 9000
1-5-5-1
A 2 CE 3 Ec = 0,05
0,4 kV 4,8 MVA; Yd5
Ec = 0,05
0,4 kV

Blokiranje
3 3. 270 VA 5 P 20
4. 60 VA 5 P 20 Blokiranje
3
4,8 MVA; Yd5
Ec = 0,06
Ec = 0,05
35± 2x2,5% kV
5 AT
4,8 MVA; yD5
1 AQ 2 AQ 35± 2x2,5% kV Ec = 0,04 4,8 MVA; yD5
Ec = 0,04
10± 2x2,5% kV
0,513 kV 20 kV 12 kV 10 000 A 10± 2x2,5% kV
M 10 000 A X D= 0,50±0,05 M
1250 A: 70 kA
12 kV 400 A 12 kV 400 A
0,513 kV 70 kA
750 70 kA
3 3
AK 10 kV
A 12 kV 400 A 12 kV 400 A
5 15 VA 10 P10

kabel 10 kV In=277A L 800 m/f kabel 10 kV In=277A L 800 m/f


0,513 kV 3x(1x120) mm² 3x(1x120) mm²
0,75 MVA 1 CV 2 CV
0,4 kV
kabel 1kV In=4000A kabel 1kV In=4000A
3x(7x240) mm² 3x(7x240) mm²

GEX1 GEX2
4 CU 0,5 kV Ith =70 kA
4 CT 1.

Kabel (In = 2400 A)


10±2x2,5% kV 2,4 MVA 10±2x2,5% kV 2000 A
4,8 MVA; Dy 5 4,8 MVA; Dy 5 2.
5-5

Kabel (In = 2400 A)


2,4 MVA Ec = 0,05
Ec = 0,05 0,4 kV
0,4 kV

Šina (In = 2000 A)


Šina (In = 2000 A)

2,4 MVA Ec = 0,05 2,4 MVA Ec = 0,05


0,4 kV 0,4 kV
GEY1 G G
GEY2
4000 A; ŠINA L 5m/f
~ ~
0,5 kV Ith =70 kA
2000 A
5-5

3 3 3 3
4000 A
KABEL 1 kV
3 3 3 3
5-5 3x(3x240) 240 mm ²
4000 A 3 3
0,5 kV;1.30 VA; kl.1
5-5
70 kA;2.30 VA; 5P10 0,5 kV Ith =70 kA
0,5 kV;1.30 VA; kl.1 3 3
3 3 3000 A
0,5 kV; Ith = 70 kA 70 kA;2.30 VA; 5P10
0,5 kV Ith = 70 kA 0,5 kV Ith = 70 kA 5-5
3 3 3 0,5 kV Ith = 70 kA 3
2000 2500 A 1. 30VA; kl.0,2 2500 A 1. 30VA; kl.0,2 1. 30 VA;kl. 1
5 A; 30 VA; 5P10 5-5 2. 30VA; 5P10 1000 A 30VA; 5P10 5-5 2. 30VA; 5P10 2. 30 VA;5P10
5

0,4 kV 0,4 kV 4000 A 4000 A


0,4 kV 0,4 kV 0,4 kV 0,4 kV 0,4 kV
0,4 kV
3200 A 3200 A 0,4 kV 0,5 kV Ith =70 kA
2000 A; 70 kA M M M 3200 A M 1250 A M M 3200 A 4000 A M M M M 4000 A M M M M
2000 A 2000 A 1. 30 VA;kl. 1
Ik = 70 kA Ik = 70 kA Ik = 70 kA Ik = 70 kA Ik = 70 kA Ik = 70 kA Ik = 70 kA
Ik = 70 kA 5-5 2. 30 VA;5P10
Blokiranje
M M M M
III 0,4 kV 3000 A 70 kA IV 0,4 kV 3000 A 70 kA V.A 0,4 kV 3000 A V.B 0,4 kV 4000 A 70 kA VI.A 0,4 kV 4000 A 70 kA VI.B 0,4 kV 3000 A VII 0,4 kV 4000 A 70 kA 6CC VIII 0,4 kV 3000 A 70 kA
1 CA 0,4 kV
3200 A
2 CA 0,4 kV
70 kA 4 CC
0,4 kV
4000 A 4 CD
0,4 kV
2000 A
70 kA 3 3
0,4 kV 0,4 kV
Ik = 70 kA 3200 A 0,4 kV Ik = 70 kA Ik = 70 kA
M M 3200 A M M 3200 A
Ik = 70 kA 2000 A
Ik = 70 kA Ik = 70 kA
Ik = 70 kA

3 3 2500 A 2500 A 0,5 kV; 70 kA


3 5 3 5 30 VA; 5P10
2500 A 0,5 kV; 70 kA 2500 A 0,5 kV; 70 kA
5 30 VA; kl. 1 5 30 VA; kl. 1 0,5 kV; 70 kA
30 VA; 5P10
252.00
1 245.00

2
1. OBJEKTI GORNJEG VODOSTANA
229.35 10,00 m 3
14
224.50
4
LINIJA
TERENA
15
5
5 210.00
208.00

6 196.00
8,00 m
7 7
12
181.00 180.00

94.00 96.51 DISPOZICIJA (OSNOVA)

10
1. OTVORENA (IZLIVNA) KOMORA
11
3. KOSI ROV

5. DONJA KOMORA (OSMICA)


DISPOZICIJA (OSNOVA) 6. DOVODNI TUNEL

2x 525 mm
5

m
.00
10
9.00 16
15

14.00
10
14.00

7 16
2
3
4 8 12
7

16

6 1
11

10
.00
m
13

5
252.00
GORNJA KOMORA 245.00
7.00
LINIJA TERENA

KOSI ROV
229.35
PRILAZNA ŠTOLNA
224.65 224.50
ZA KOSI ROV

94.00 PRILAZNA ŠTOLNA ZA DONJU


KOMORU VODOSTANA
DONJA KOMORA 210.00

PODUŽNI PRESJEK POSTROJENJA


208.00 GALERIJA ZATVARACA
GORNJI VODOSTAN 14 m

PRISTUPNI TUNEL GALERIJI ZATVARACA


181.15 180.00
DOVODNI TUNEL 196.00

162.78

96.51

Æ500

LINIJA TERENA U OSI


ODVODNOG TUNELA
LINIJA TERENA U OSI
STROJARA I KOMANDA REZERVOAR RASHL.VODE PRISTUPNOG TUNELA

DONJI VODOSTAN

PRISTUPNE ŠTOLNE
9.00 TL. CIJEVIMA PRISTUPNI TUNEL STROJARI 8.00

TRANSF. ODJELJENJE I
KABLOVSKI KANALI

- 22.40 - 14.00

- 35.00

- 25.00 - 15.00

9m
ODVODNI TUNEL
- 47.00
DIFUZORSKI KANALI

Æ
59.00 90.00

149.00 596.59 pad 1.734% 35.00


www.ephzhb.ba

You might also like