Skupina autora, Povijest 11

GRADOVI
Gradovi i ruralna Europa
- „Europa u 18. stoljeću bez sumnje je bila ruralni kontinent.“ (Povijest 11, 569) –
ravnoteža u korist sela, seosko stanovništvo dominira u cjelokupnom broju stanovništva
o Europa – velike razlike: zapadna – srednja – istočna
o zapadna Europa – poprilično razvijena gradska mreža (nasljedstvo Rima) – 20-
25% stanovništva živi u gradovima – visoka razina urbanizacije u odnosu na
ostatak Europe
 regije Flandrija i Brabanta (današnja Belgija i Nizozemska)  gradsko
stanovništvo čini otprilike polovicu cjelokupnog stanovništva
 Engleska  gradsko stanovništvo čini otprilike 30% cjelokupnog
stanovništva
 Francuska  gradsko stanovništvo čini otprilike 16% cjelokpunog
stanovništva
o istočna Europa – jako slabo razvijena gradska mreža (malo većih gradova:
Moskva, Varšava, Krakov..., aglomerata poput Londona, Pariza i Napulja nema)
 Rusija  gradsko stanovništvo čini otprilike 4% cjelokupnog
stanovništva krajem 18. st., odnosno otprilike 13% krajem 19. st.
- gradovi – novčana i trgovačka središta
- Što „grad čini gradom“? – kriteriji?
o broj stanovnika – važno, ali ne i jedino i presudno mjerilo (Francuska: barem
2000 stanovnika)
o industrijski razvoj
- veliki gradovi – London i Pariz – glavni gradovi Europe – kozmopolitski gradovi
- glavni gradovi – gradsko stanovništvo – veliki činovničko-vojni aparat, velik broj
posluge (Berlin – glavni grad Pruske, Beč – glavni grad Habsburške Monarhije,
Petrograd – glavni grad Ruskog Carstva, glavni gradovi njemačkih državica, npr. Saske
Dresden)
o Berlin (1783. g.) – 33.000 vojnika/141.000 stanovnika; gotovo 16.000
slugu/141.000 stanovnika
- Odlazak u službu u grad: nada seljaka
o seljaci koji su imali teškoća s porezima, ako su doživjeli prirodnu katastrofu, ako
su se suočili s glađu, često su priželjkivali dobiti položaj sluge u gradu – beznadna
situacija na selu
o grad nudi različite poslove, nudi više mogućnosti od sela, nadu u bolju budućnost
- Privlačnost gradova
o pritisak bijede, a ne snovi o romatničnim događajima, avanturizmu i sreći
 o česti neuspjesi
 prevare žena – prostitucija
 prosjačanje – ponekad postaje i posao
- Nepovjerenje prema doseljenicima sa sela
o veliki broj prosjaka i društvenih marginalaca – borba gradskih vlast za
iskorjenjvanje prosjačanja – zakoni koji zabranjuju doseljavanje, izgoni...
- Uzajamno nepovjerenje između sela i grada
o selo gleda na grad istodobno s nadom i mržnjom
 mogućnosti zapošljenja i prosjačenja
 grad kao otimač, smatrali su kako svoj trud, žito, daju strancima u gradu te
su strahovali od gladi
o grad je sumnjičav prema seljacima
 kako mu je bila nužna stalna opskrba hranom (ponajprije žitom), grad je
ovisio o selu, bojao se gladi, odnosno bojao se toga da bi selo moglo
zadržati svoje proizvode iz egoizma i pohlepe, strah od podmukle pohlepe
seljaka koji ih žele izgladniti
 selo hrani grad
- Problem opskrbe grada
o velika urbana koncentracija (Pariz, London, Napulj) – strah za opskrbu hranom –
problem kruha je istovremeno i problem javnog reda – strah od nemira

Sjaj i bijeda gradova

- blještava ljepota vs. mračna bijeda gradskog života (šarolikiji i živahniji od onog
seoskog)
- gomilanje stanovništva u gradovima – rastu i problemi
- vlasti pokušavaju regulirati širenje i rast Londona i Pariza
- natjecanje, borba za prestiž između Londona i Pariza
- Teškoće manje imućnih stanovnika
o imućne su osobe živjele na nižim, a siromašni na višim katovima i u potkrovljima
istih građevina (bijedni higijenski uvjeti, prljavština, preveliko mnoštvo... često
bez namještaja)
- Podjela na četvrti koja se temeljila na društvenim razlikama
o gotovo su se u svim gradovima razlikovale pučke od rezidencijalnih četvrti
 Pariz
 London – oštar kontras između siromašnoga istočnog i bogatog zapadnog
dijela grada
 Venecija – plemićke, „građanske“ i pučke četvrti
- Vrlo loše stanje cesta
 o ulice nisu bile popločane kamenom ili šljunkom ili su pak bile popločane jako
loše (u najvećoj su mjeri bile zemljane) – puno lošije stanje nego u doba Rimskog
Carstva
o ulice – prljave i pune rupa (smeće, kaljuže...)
o ulice Pariza – odbojne, smrdljive, blatne i nepopločane
 bacanje organskih otpadaka s prozora kuća na ulicu (kuće nisu imale
higijenske instalacije – Pariz nije imao glavnu kanalizaciju)
o ulice Berlina – izmet i životinjske strvine ostavljene danima – „smrdi kao Pariz“
o ulice Londona – u najboljem stanju (popločavanje od sredine 18. st.)
o prljavi gradovi
- Problem groblja
o nedostatak vode i problem njene opskrbe
o Pariz – prisutnost brojnih groblja sa zajedničkim jamama u gradu koje su se
pokrivale samo kad bi bile potpuno napunjene leševima – strašan smrad
o smrdljivi gradovi
- Noćna rasvjeta
o općenito slaba, s vremenom se poboljšala (uljene svjetiljke od sredine 18. st.)
o London – prednjači
o mračni gradovi
- sjaj – raskošne građevine, prekrasni trgovi, intelektualna aktivnost...
- London
o glavni grad – trgovačko, bankarsko i financijsko središte iznimne važnosti
o obnova nakon požara 1666. g. – s urbanističkog gledišta počinje njegova novija
povijest – nestaje srednjovjekovni grad s uskim i krivudavim ulicama te s malo
otvorenih prostora i kućama od drvenih konstrukcija
o multifunkcionalni grad – različite funkcije (upravne, trgovačke, financijske...)
od kojih se niti jedna posebno ne ističe
o sjedište manufakturne aktivnosti (tekstilna...) – zapošljava mnogo radnika (žive u
teškim životnim uvjetima)
o rijeka Temza – brojna teška kriminalna djela, organizirane bande i lopovi
o problemi javnog reda za čije su se održavanje brinule neprimjerene službe – u
gradu vlada poluanarhija
o grad vidljivih proturječja: od najsjajnih ljepota do najturobnijih degradacija
o 1801. g. – možda 900.000 stanovnika – najveći grad na svijetu
- Pariz
o grozničav ritam urbanog širenja, silovito, brzo i nekontrolirano: grad u užem
smislu riječi, predgrađa i okolica
o cilj moćnog migracijskog kretanja – priljev stanovništva iz provincije –
neplanska, stihijska gradnja kuća
 o car Luj IV. – funkcija zamjenika policije – dužnost da se brine o raznim
pitanjima, od gradske čistoće do požara, od ospkrbe hranom do nadgledanja
svratišta i gostionica, od zatvora do ulične rasvjete (bolja briga za brojno gradsko
stanovništvo i javni red nego u Londonu)
o rijeka Seine – izvor posla: nosači, istovarivači, brodari, skladištari...pralje,
prodavači...marginalne društvene skupine: lopovi, lupeži, prostitutke...nema
policije...česte tučnjave i meteži, kriminal...ljudski leševi u rijeci
o 1789. g. – 600.000 stanovnika – drugi po veličini europski grad
- Beč
o predziđe kršćanstva
o za razliku od Londona i Pariza, sačuvao svoje zidine sve do polovice 19. st. – živi
u atmosferi opsadnog stanja
o krajem 18. st. gradom se širi veći osjećaj sigurnosti – prihvaća imigrante
najrazličitijih etničkih grupa (Turci, Rusi, Poljaci, Mađari...)
o car Josip II. – urbanističko širenje na prostor između gradskih zidina i predgrađa
o 1793. g. – 235.000 stanovnika (stanovništvo predgrađa znatno brojnije od
stanovništa Beča u užem smislu riječi)
o činovničko-vojni grad – brojna vojska i činovnički aparat
- Petrograd
o grad sagrađen ni iz čega – ubrzana i skupa gradnja (isušivanje močvara, brojni
izgubljeni ljudski životi)
o imao najkraću povijest (gradnja započela 1703. g.) u odnosu na ostale europske
prijestolnice (London, Pariz, Beč...) – nastao na inicijativu cara Petra Velikog i
njegove želje za pozapadnjivanjem (talijanski i francuski arhitekti) – postaje
glavni grad Ruskog Carstva
o rijeka Neva
 utvrda Sv. Petra i Pavla – za obranu od Šveđana tijekom Drugoga
sjevernog rata – jezgra novog grada
 ušće rijeke – važna luka na Baltičkom moru
 zimi se smrzava – put za saonice, mjesto susreta, igre i zabave
 močvarni tereni – najveći problem
 velike poplave odnijele mnoge živote
o problemi u opskrbi hranom – središte siromašne regije
o grad se razvijao jako brzo (snažna imigracija: plemići, činovnici, službenici,
trgovci...), ali i nepravilno (ravnoteža u korist lijeve obale Neve)
o 1800. g. – 230.000 stanovnika
 znatan broj vojnika i posluge
- Velike luke i „novi“ gradovi
- lučki gradovi
 o nizozemska obala:
 Amsterdam
o francuska atlanska obala:
 Nantes – obogatio se trgovinom robljem
 Le Havre
 Bordeaux – najvažnija francuska luka u 18. st.
o francuska sredozemna obala:
 Marseille
o engleska obala:
 Bristol
 Leith
 Liverpool (1801. g. – 78.000 stanovnika) – najvažnija britanska luka u 18.
st.
- industrijski gradovi
o „industrijski“ – ne misli se na nadmoć tvornica s velikom koncentracijom radnika
– „novi gradovi“ koji poprimaju najmodernije industrijske karakteristike (naročito
u Engleskoj) – manufakture
o Lyon
o Leeds
o Birmingham
o Manchester (1800. g. – 84.000 stanovnika) – simbol industrijske revolucije u 19.
st.
- Popločavanje makadamom
o škotski inženjer McAdam – Engleska, nakon 1810. g.

Skupina autora, Povijest 14

DRUŠTVENE KLASE I INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

Nov, gradski način života
- Klasna podjela
o grad u 19. st. otkriva klasu podjelu društva – najbolje vidljiva u gradovima –
prostorna koncentracija pojedinaca i njihovo okupljanje u velike mase –
teritorijalni kontekst
o preobrazba gradskog prostora – postojanje masovnog društva
- Grad, simbol modernizacije
o opis industrijskog grada, Manchester u 19. st: „...Manchester je dimnjak svijeta.
Bogate varalice, siromašna rulja, pijani odrpanci i prostitutke čine njegov moral.
Čađa prekrivena kišom njegov je izgled, a pogled puca jedino na jedan visoki
dimnjak. Vrata pakla doista postoje.“
 o nepodnošljivi urbano-industrijski uvjeti, degradacija ljudskog života
- Engelsovo istraživanje o radničkoj klasi u Engleskoj
o Friedrich Engels – prikazao bijedno stanje radnika u Engleskoj
- Urbana struktura i odvajanje klasa
- posebnost Manchestera je u tome što je izgrađen na poseban način: „Ondje bi se moglo
godinama stanovati, svakodnevno ulaziti i izlaziti iz grada, a nikad ne doći u kontakt s
radničkom četvrti ili radnicima, ako se čovjek ograniči na obavljanje svojih poslova ili
odlazak u šetnju. To je dio prešutnoga, nesvjesnog dogovora da te svjesne i izražene
namjere da se radničke četvrti jasno odijele od gradskih četvrti namijenjenih srednjoj
klasi.“
o središte grada u potpunosti čine uredi i skladišta, a presijecaju ga glavne ulice
pune elegantnih trgovina
o ostatak urbanog područja je radnička četvrt koja, poput pojasa, okružuje
trgovačku četvrt
o izvan tog pojasa, u predgrađima, nalaze se kuće poduzetnika i trgovaca – bogata
aristokracija može iz svoje kuće brzo doći do ureda i burze, koristeći se glavnim
ulicama koje, zato što se u njima nalazi gotovo neprekinuti niz trgovina, na
učinkovit način prolaznicima zaklanjaju pogled na bijedu i prljavštinu radničkih
kuća – iza fasada trgovina postoji tragična stvarnost okolnih četvrti – licemjerni
urbanizam
- Nemogućnost jasnog razlikovanja radničke klase od opasnih klasa
o otvoreno povezivanje fenomena masovne bijede u modernim gradovima s
potenicjalnom prijetnjom skrivenom u njoj
o nemogućnost jasnog razlikovanja radničke klase od opasnih klasa koje su se odale
sramotnom životu
o zamršena i strašna društvena skupina siromašnih koja bez ikakve razlike
ujedinjuje radnike i prosjake, obrtnike i prostitutke, trgovačke putnike i zločince u
jedinstvenom osjećaju straha (gledajući s vrha društvene piramide)
o priljev stanovništva sa sela u gradove – povećanje gustoće stanovnika – sve lošiji
uvjeti stanovanja u četvrtima
- Tercijarni karakter Londona i Pariza
o polovicom 19. st. London i Pariz nisu industrijski gradovi, već više birokratsko
upravna i trgovačka središta
- Siromaštvo u gradovima
o nekontrolirano širenje siromaštva – bijeda postaje karakteristika gradskog života
o slamovi – siromašne mase gradskog stanovništva – nezadovoljstvo – potenicjalna
žarišta nemira i pobune
- Klasni karakter razvoja gradova