TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
KREŠIMIR MEŠTROVIĆ, prof.v.šk.

PREKIDANJE STRUJE
 OSNOVE TEORIJE PREKIDANJA STRUJE
Većina sklopnih aparata koji se danas rabe za prekidanje struje spadaju u
skupinu mehaničkih sklopnih aparata, odnosno do prekidanja strujnog kruga
dolazi mehaničkim razdvajanjem kontakata.

Prilikom razdvajanja kontakata između njih se uvijek pali električni luk.

Način gašenja električnog luka istosmjerne i izmjenične struje bitno se razlikuje.

Ukoliko se radi o izmjeničnom strujnom krugu, upravo električni luk osigurava

da se struja ne prekine trenutno (što bi izazvalo velike prenapone u krugu),
nego da prirodno, po sinusoidi dođe u nulu. U trenutku kada struja prolazi kroz
nulu, luk se sam gasi i potrebno je osigurati da se ponovo ne upali.

Nasuprot tome istosmjerna struja nikada sama ne dolazi u nulu, pa je za

uspješno gašenje luka potrebno stalno povećavati otpor luka kako bi se struja u
krugu smanjila ispod nekog minimalnog iznosa potrebnog za održavanje
stabilnog luka.
 POJMOVI I DEFINICIJE

Prekidna struja je efektivna vrijednost simetrične komponente struje u

trenutku galvanskog razdvajanja kontakata.

I sm
Ip = [kA]
2

Prekidna moć sklopnog aparata je najveća vrijednost prekidne struje Ip

koju on može prekinuti uz određeni napon i pod danim pogonskim
uvjetima, a izražava se također u kA.

Prekidna moć predstavlja osnovnu karakteristiku prekidača. Prekidač

mora biti sposoban da isklopi bilo koju struju kratkog spoja sa simetričnom
komponentom manjom od prekidne moći prekidača, i istosmjernom
komponentom manjom od vrijednosti određene na osnovu slijedeće slike.
Određivanje istosmjerne komponente struje prema IEC-u

τ = 45 ms

Za postrojenja neposredno uz elektrane s velikom instaliranom snagom

vremenska konstanta iznosi približno τ =100 ms, za postrojenja uz elektrane s
prosječnom instaliranom snagom τ =45 ms, a za postrojenja udaljena od
generatora τ =25 ms.
Prekidna snaga je produkt prekidne struje Ip [kA] i linijskog
povratnog napona Up [kV].

Sp = k Ip Up [MVA]

k=1 - za jednofazni sustav

k= 3 - za trofazni sustav

Izbor prekidača obično se vrši s obzirom na prekidnu snagu. Izračuna

se struja kratkog spoja (odnosno prekidna snaga) na mjestu ugradnje
prekidača, te se iz kataloga proizvođača odabere odgovarajući prekidač.

Prekidači konstruirani za određeni nazivni napon (Un1) mogu se

upotrijebiti i za niže nazivne napone (Un2), ali sa manjom prekidnom
snagom (SP2).
U n2
S P 2 = S P1
U n1
Za viši nazivni napon prekidač se ne smije upotrijebiti bez obzira na
prekidnu snagu.
Uklopna struja je tjemena vrijednost struje u trenutku galvanskog dodira
kontakata.

Uklopna moć sklopnog aparata je najveća tjemena vrijednost struje koju

on može uklopiti uz određeni napon i pod danim pogonskim uvjetima.

Povratni napon (PN) je napon koji se javlja na stezaljkama sklopnog

aparata neposredno nakon gašenja električnog luka.

Prijelazni povratni napon (PPN) je povratni napon u vremenskom

intervalu (od nekoliko milisekundi nakon gašenja el. luka) u kojem ima
izrazito prijelazni karakter.

Početni prijelazni povratni napon (PPPN) je povratni napon u

vremenskom intervalu od nekoliko mikrosekundi nakon gašenja el. luka.
 POVRATNI NAPON

1 ⎛ di( t ) ⎞
u A ( t ) = ∫ i( t ) dt = E m − i( t ) R + L
⎜ ⎟
C ⎝ dt ⎠
⎛ −
t
⎞
u A ( t ) = E m ⎜1 − e cosωo t ⎟
τ
⎝ ⎠

1 ⎛ di( t ) ⎞
uA (t) =
C
∫ i( t ) dt = E m − ⎜ i( t ) R + L
⎝ dt ⎠
⎟

⎛ −
t
⎞
u A ( t ) = E m ⎜1 − e τ cosωo t ⎟
⎝ ⎠

τ = 2L/R - vremenska konstanta strujnog kruga [s]

1
ωo = - kružna frekvencija povratnog napona [Hz]
LC
Em - tjemena vrijednost napona izvora [V]
 ISPITNI POVRATNI NAPON

Oblik povratnog napona ovisi o strujnom krugu. U nekim slučajevima, praktički u

sistemima s nazivnim naponom ≥ 100 kV, povratni napon je karakteriziran početnom
velikom strminom porasta, a kasnije malom. U takvom slučaju ispitni povratni napon
se definira četveroparametarskom krivuljom (b).
U ostalim slučajevima, praktički u sistemima s nazivnim naponom < 100 kV, ispitni
povratni napon se definira dvoparametarskom krivuljom (a).

a) b)
 POČETNI PRIJELAZNI POVRATNI NAPON

Uzrokovan je početnom oscilacijom male amplitude zbog refleksije od prvog

većeg diskontinuiteta na sabirnicama.
Da bi se uzelo u obzir i usporavanje početne strmine prijelaznog povratnog
napona, uzrokovano lokalnim kapacitetima na strani izvora, uvodi se i linija
kašnjenja.
Faktor prvog pola

Kod prekidanja struje u trofaznom strujnom krugu električni luk se

nikada ne gasi istovremeno u sve tri faze. Da bi se uzelo u obzir veće
naprezanje koje se zbog toga javlja na polu prekidača koji prvi prekida
struju, uvodi se pojam faktor prvog pola. Faktor prvog pola za
prekidače nazivnog napona < 245 kV iznosi 1.5, a za prekidače
nazivnog napona ≥ 245 kV iznosi 1.3.

Faktor snage svakog pola jednak je kosinusu kuta ϕ, koji predstavlja

fazni pomak između struje i napona u trenutku razdvajanja kontakata.

⎛X⎞
cosϕ = arctg ⎜ ⎟
⎝R⎠
X - reaktancija strujnog kruga [Ω]

R - djelatni otpor strujnog kruga [Ω]

STRUJA KRATKOG SPOJA

ia - izmjenična komponenta struje KS [kA]

id - istosmjerna komponenta struje KS [kA]
 ⎡ t
− "
t
− ' ⎤
i K ( t ) = 2 ⎢( I K − I K ) e + ( I K − I K ) e + I K ⎥ sin( ωt + ψ − ϕ) +
" ' τd ' τd

⎣ ⎦
R ωt
−
+ 2 I sin( ψ − ϕ) e "
K
X"d + X n

R ωt
−
i d = 2 I sin( ψ − ϕ) e
"
K
X "d + X n
- istosmjerna komponenta struje kratkog spoja
t
−
2 ( I "K − I 'K ) e τ "d
- početna komponenta struje kratkog spoja
t
−
2 ( I 'K − I K ) e τ d' - prijelazna komponenta struje kratkog spoja
2 I K - stacionarna komponenta struje kratkog spoja
X , X 'd , X d - početna,prijelazna i stacionarna reaktancija sinkronog generatora [Ω]
"
d

τ "d , τ 'd , τ d - početna, prijelazna i stacionarna vremenska konstanta kruga

τ = XK /(ωRK) - vremenska konstanta strujnog kruga [s]
I ''K = U/ZK - efekt. vrijednost početne simetrične struje kratkog spoja [A]
Z K = R 2K + X 2K - impedancija kratkog spoja [Ω]
U - linijski napon generatora [V]
ϕ = arctg(XK/RK) - fazni kut između napona i struje [rad]
ψ - električni kut napona u trenutku nastanka kratkog spoja [rad]
ω = 2πf - kružna frekvencija [rad s-1]
Početne komponente struje kratkog spoja traje vrlo kratko, pa se ona,
po isteku vlastitog vremena otvaranja prekidača, dakle u trenutku paljenja
električnog luka, može zanemariti.

Prijelazna komponenta struje kratkog spoja u intervalu gorenja luka

(koji iznosi nekoliko poluperioda) relativno se malo promjeni zbog velike
vrijednosti pripadne vremenske konstante, pa ju u tom intervalu možemo
smatrati periodičnom funkcijom iste amplitude.

Istosmjerna komponenta struje kratkog spoja također se smanji, pa ju

u tom intervalu možemo svesti na funkciju prijelazne komponente struje
kratkog spoja.
 i K ( t) = ia ( t) + id ( t)
⎡ t
⎤
i K ( t ) = I o ⎢ sin( ωt + ψ − ϕ) − e τ sin( ψ − ϕ) ⎥
−

⎣ ⎦

I o = 2 I ''K - početna vrijednost istosmjerne komponente struje kratkog spoja [A]

Maksimalna vrijednost asimetrične struje kratkog spoja dobije se uz ψ = 0 (odnosno ako u trenutku
nastanka kratkog spoja napon prolazi kroz nulu),
⎡ t ⎤
i K max. ( t ) = I o ⎢ sin( ωt − ϕ) + e τ sin ϕ⎥
−

⎣ ⎦
Maksimalna vrijednost istosmjerne komponente javlja se uz ψ = ϕ - π/2, a ukoliko je ψ = ϕ tada
uopće nema istosmjerne komponente struje kratkog spoja.
Ako se uvrsti ϕ = π/2 - δ i ψ = 0 dobija se izraz za struju kratkog spoja koja se najčešće javlja u praksi,

⎡ −t ⎤
( ) ( )
i K max. t = I o ⎢ e cos δ − cos ωt + δ ⎥
τ
⎣ ⎦
Još jednostavniji izraz za računanje struje kratkog spoja dobije se ako se uvrsti ϕ = π/2 - δ i ψ = -δ,

⎡ −t ⎤
i K max. ( t ) = I o ⎢ e τ − cos ωt ⎥
⎣ ⎦
Ako se zanemari prigušenje, R = 0, izraz se još više pojednostavljuje,

i Kmax. ( t ) = I o [1 − cos ω t]
STRUJA KS U BLIZINI GENERATORA
U slučaju kratkog spoja u blizini prethodno kapacitivno opterećenog generatora
izmjenična komponenta struje kratkog spoja prigušuje se mnogo sporije nego u
slučaju neopterećenog ili čisto induktivno opterećenog generatora, pa se može
desiti da asimetrična struja kratkog spoja u blizini generatora, tokom nekoliko
perioda, ne prolazi kroz prirodnu nulu.

Kod velikih generatora ovi uvjeti postoje također i za kratki spoj na sabirnicama
iza blok spoja generator-trafo snage > 400 MVA.

Izraz za struju kratkog spoja , ukoliko je generator prethodno opterećen

kapacitivnom strujom IC glasi:

⎡ t
⎤
i K ( t ) = I o ⎢( 1 + I C ) e − cos ωt ⎥
−
τ
⎣ ⎦
 ODREĐIVANJE PREKIDNE STRUJE prema IEC-u

AA '⎫
⎬ - anvelopa strujnog vala
BB' ⎭
BX - nulta linija
CC' - pomak nulte linije strujnog vala u bilo kojem
trenutku
AA '⎫
⎬ DD' - efektivna vrijednost izmjenične komponente struje
BB' ⎭
EE' - trenutak razdvajanja kontakata (trenutak paljenja
električnog luka)
IMC - uklopna struja
IAC - vršna vrijednost izmjenične komponente struje u
trenutku EE'
I AC
- efektivna vrijednost izmjenične komponente struje
Prekidna struja Ip = μ I ''
K
2 u trenutku EE'
IDC - istosmjerna komponenta struje u trenutku EE'
Udarna struja I u = κ 2 I ''K
I DC x 100 - postotak istosmjerne komponente
Termička struja It = λ In I AC

Početna snaga kratkog spoja S K = 3 U n I K

'' ''

Prekidna snaga Sp = 3 U n I p
 PREKIDANJE STRUJE

IDEALNI PREKIDAČ

U trenutku prolaza struje kroz nulu kontakti se trenutno otvaraju na potreban

razmak.

Otpor između kontakata se u trenutku prekidanja struje trenutno mijenja od

vrijednosti RA= 0 na vrijednost RA= ∞ .

Probojni napon između kontakata se u trenutku prekidanja struje trenutno

mijenja od vrijednosti ud = 0 na vrijednost ud = Ud .

U tom slučaju električni luk se uopće nebi upalio.

IDELNI i REALNI PREKIDAČ
 SLEPIANOVA TEORIJA UTRKE

Za uspješno prekidanje struje potreban je tako brz porast probojnog napona

da krivulja probojnog napona ud bude neprestano iznad krivulje povratnog
napona pA.
Ako krivulja ud dostigne krivulju pA, električni luk se ponovo pali.

IDEALNI PREKIDAČ REALNI PREKIDAČ

uspješno prekidanje neuspješno prekidanje

NAPON

PODRUČJE MAKSIMALNOG
DIELEKTRIČNOG NAPREZANJA

PODRUČJE TERMIČKOG
NAPREZANJA

VRIJEME
USPJEŠNO PREKIDANJE i TERMIČKI PROBOJ
USPJEŠNO PREKIDANJE i DIELEKTRIČNI PROBOJ
 PREKIDANJE STRUJE
U ČISTO OMSKOM STRUJNOM KRUGU

Električni luk se gasi u prvoj nul točki struje nakon otvaranja

kontakata. U tom trenutku i napon izvora također dolazi u nulu, pa
se na prekidaču javlja povratni napon industrijske frekvencije.
 PREKIDANJE STRUJE
U ČISTO INDUKTIVNOM STRUJNOM KRUGU

U trenutku gašenja električnog luka, npr. t = 3π/2, napon izvora iznosi

E, pa povratni napon na prekidaču praktički trenutno mora poprimiti tu
vrijednost, dakle povratni napon ima praktički beskonačno veliku
strminu porasta.
 PREKIDANJE STRUJE
U ČISTO KAPACITIVNOM STRUJNOM KRUGU
U trenutku gašenja električnog luka, npr. t = 3π/2, napon izvora iznosi - E,
pa kondenzator ostaje nabijen na taj napon,
uC (t) = − E
Za napon izvora sada možemo napisati da se mijenja po slijedećem
izrazu,
e( t ) = E cos ωt

Povratni napon na stezaljkama aparata jednak je razlici napona izvora i

napona na kapacitetu,

u A ( t ) = e( t ) − u c ( t ) = E (1 − cos ωt )
Povratni napon pomaknuta je kosinus funkcija. U trenutku nule
struje, povratni napon na prekidaču je također nula. Nakon pola periode,
povratni napon poprima vrijednost 2E, i ako još uvijek nije postignuta
puna dielektrična čvrstoća međukontaktnog razmaka može doći do
proboja, odnosno do ponovnog paljenja električnog luka.
 PREKIDANJE STRUJE
U MJEŠOVITIM STRUJNIM KRUGOVIMA

Povratni napon, a time i težina prekidanja, za dani faktor snage ovise o udjelu
serijskih i paralelnih elemenata. Ako je serijska komponenta impedancije veća
u odnosu na paralelnu komponentu, povratni napon će imati veću strminu i
prekidanje struje će biti teže. Nasuprot tome, ako je veći udio paralelne grane u
ukupnoj impedanciji tada će povratni napon imati približno oblik kao na ovoj
slici i prekidanje će biti lakše.
PREKIDANJE STRUJE
KOD OPOZICIJE FAZA
 PREKIDANJE STRUJE
U TROFAZNOM STRUJNOM KRUGU

⎛ 3 Zo ⎞
Povratni napon na prvom polu koji prekida struju: U AR = E ⎜ ⎟
⎝ 2 Zo + Zd ⎠
(Z 2
d + Z d Z o + Z o2 )
Povratni napon na drugom polu koji prekida struju: U AS = 3 E
2 Zd + Zo
Za tropolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom u mrežama sa
direktno uzemljenom nul-točkom vrijedi Zd = Zo, pa je povratni napon na polu
koji prvi prekida struju jednak E. Odnosno povratni napon na polu koji drugi
prekida struju iznosi također E.

Za tropolni kratki spoj bez spoja sa zemljom, ili za mreže sa izoliranom

nul-točkom vrijedi Zo >> Zd , pa je povratni napon na polu koji prvi prekida
struju jednak 1.5E . U ovom slučaju struja u preostala dva pola prekida se
istovremeno, a povratni napon po polu iznosi 0.866E.

Za kratki spoj u kojem je uključena i zemlja, povratni napon na trećem polu,

ukoliko on ne prekine struju istovremeno s drugim polom, iznosi E, pošto je to
jedini napon izvora koji još djeluje u krugu.

Iz ovih razmatranja očito je da se najveći povratni napon javlja na polu

prekidača koji prvi prekida struju, pa se to povećeno naprezanje obično uzima
u obzir s faktorom prvog pola (KI ).
Faktor prvog pola ovisi o vrsti kratkog spoja, i za najčešće tipove
kratkog spoja u elektroenergetskom sustavu (ako sa Zd ,Zi i Zo označimo
direktnu, inverznu i nultu impedanciju strane izvora, a sa Zd’ , Zi’ i Zo’ označimo
direktnu, inverznu i nultu impedanciju strane voda) računa se iz slijedećih
izraza:

Tropolni kratki spoj bez spoja sa zemljom (u ispitnoj stanici)

Pošto ne postoji vod iza prekidača, vrijedi da je direktna impedancija strane

tereta jednake nuli Zd’= 0, a nulta impedancija je beskonačana Zo’= ∝.
U AI 3
KI = " =
Zd I K3 2
UAI - povratni napon na polu koji prvi prekida struju
Zd - direktna impedancija strane izvora
IK3 - struja tropolnog kratkog spoja
Tropolni kratki spoj bez spoja sa zemljom (u realnoj mreži)

I ovdje vrijedi Zd’= 0, ali nulta impedancija nije beskonačna. Naime pošto su tri
faze međusobno spojene, Zo’ je jednako impedanciji voda iza mjesta kvara.

U AI 3 (Z o + Z o)
'

KI = =
Z d I K 3 2 ( Z o + Z 'o ) + Z d
"

Zo - nulta impedancija strane izvora

Zo’ - nulta impedancija strane tereta (voda)

Tropolni kratki spoj sa spojem sa zemljom

U ovom slučaju vrijedi Zo’= Zd’= 0.

U AI 3 Zo
KI = =
Zd I K3 ( 2 Zo + Zd )
"
Jednopolni kratki spoj sa zemljom (treći pol koji prekida struju)

U ovom slučaju vrijedi Zo’= Zd’= 0.

U AIII Zo + 2 Zd
KI = " =
Z d I K1 3 Zd

IK1’’ - početna struja jednopolnog kratkog spoja

 PREKIDANJE STRUJE KRATKOG SPOJA

- SABIRNIČKI KS (kratki spoj na stezaljkama prekidača)

- BLISKI KS (kilometrički kvar)

 SABIRNIČKI KRATKI SPOJ

Kratki spoj u neposrednoj blizini prekidača, odnosno u neposrednoj blizini

sinkronog generatora (npr. na sabirnicama rasklopnog postrojenja u
elektrani). Zbog male udaljenosti od sinkronog generatora do mjesta kvara,
odnosno male impedancije u strujnom krugu javlja se vrlo velika struja
kratkog spoja. Upravo zbog velike struje koju prekidač mora prekinuti, ali i
zbog velike amplitude povratnog napona, ova vrsta kvara predstavlja jedno
od najtežih pogonskih stanja za prekidač.
Nadomjesna shema

d 2ic (t ) ⎛ R 1 ⎞ dic (t ) ⎛ 1 R ⎞
+ ⎜ + ⎟ + ⎜ + ⎟ic (t ) = 0
dt 2 ⎝ L rC ⎠ dt ⎝ LC rLC ⎠

Rješenje
ic (t ) = e −κ t (K1cosωot + K 2 sinωot )
K1 −κ t K 2 −κ t
C ∫
u A (t ) = e cosω o t dt +
C ∫ e sinωot dt
1⎛R 1 ⎞
κ= ⎜ + ⎟
2 ⎝ L rC ⎠
2
1 1⎛R 1 ⎞
ωo = − ⎜ − ⎟
LC 4 ⎝ L rC ⎠
Povratni napon

⎛κ ⎞
u A (t ) = Em − (Em + U Ao )⎜⎜ sinωot + cosωot ⎟⎟e −κ t
⎝ ωo ⎠

Maksimalna vrijednost povratnog napona

U m = Em + (Em + U g )e −κ tm
π 1
tm = =
ωo 2 f o

Ukoliko prekidač nije opremljen paralelnim otpornikom, r = ∝

R 1
κ= ;ωo ≈ ;e −κ tm ≈ e o = 1
2L LC

Teoretski najveća moguća vrijednost povratnog napona

U m = 2Em + U Ao
 BLISKI KRATKI SPOJ (KILOMETRIČKI KVAR)

Kratki spoj nastao na određenoj udaljenosti (obično nekoliko kilometara) od

prekidača. Iako se radi o manjem iznosu struje, u odnosu na struju koju
prekidač prekida u slučaju sabirničkog kratkog spoja, može se desiti da
prekidač ne uspije prekinuti tu struju. Razlog tome leži prvenstveno u velikoj
strmini povratnog napona.
Napon na strani voda, uv(t) ima pilasti oblik, a posljedica je refleksije
naponskih putnih valova na vodu.
Što se tiće naprezanja prekidača kod prekidanja bliskog kratkog spoja
presudnu ulogu ima upravo strmina napona na strani voda.
Nadomjesna shema

Povratni napon

u A (t ) = u g (t ) − uv (t )

⎛κ ⎞ −κ t
u g (t ) = Em − (Em + U Ao − U vo )⎜ sinω g t + cosω g t ⎟e
⎜ω ⎟
⎝ g ⎠

iK (t ) = 2 I K sinωt
diK (t )
uv (t ) ≈Lv = Lvω 2 I K cosωt
dt
Prva amplituda povratnog napona

UA ≈ 2 U vo = 2 l X1 2 I K

Strmina početnog dijela povratnog napona

UA
sA = ≈ v X1 2 IK
TA
1 L1
v= , Zv =
Odnosno ako ju izrazimo preko konstanti voda L1C1 C1

sA ≈ Z v ω 2 I K

Kritična udaljenost

⎛ E ⎞ ⎛ IP − IK ⎞ E - efektivna vrijednost faznog napona

l krit . =⎜ ⎟⎜ ⎟ XV - reaktancija voda
⎝ v P⎠⎝
X I I K ⎠ IP - prekidna struja
IK - struja kratkog spoja
 SKLAPANJE MALIH KAPACITIVNIH STRUJA

Sklapanje kapacitivnih struja je normalni pogonski zadatak za mnoge

srednjenaponske i visokonaponske prekidače i sklopke. Tipični primjeri
su sklapanje kondenzatorskih baterija te neopterećenih vodova ili
kabela.
U mnogim slučajevima radi se o velikom broju sklopnih ciklusa, npr.
ukoliko se kondenzatorska baterija koristi za dinamičku kompenzaciju
jalove snage.

Kod prekidanju kapacitivnih struja vrijede praktički sva razmatranja o

čisto kapacitivnom strujnom krugu.

Povratni napon na otvorenom prekidaču ima u principu “1-cos ” oblik

(na koji se superponira i početni naponski skok) i napreže sklopni aparat
sa maksimalnim naponom E+UC, što je otprilike 2 p.u. (1p.u. = E).
 Nadomjesna shema

Napon između stezaljke prekidača i zemlje V1 je zbog rezonantnog

efekta viši od napona izvora V0
V0
V1 = V2 = VC = 2
⎛ω ⎞
1− ⎜ ⎟
⎝ν ⎠
ω = 2πf - kružna frekvencija (f=50 Hz)
ν2 = 1/(LSC) - kružna frekvencija potezne struje
CS << C

Kapacitivna struja koja teće kroz prekidač

iC = VC ωC
1 početni skok napona na strani izvora
2 napon na kondenzatoru
3 povratni napon na sklopnom aparatu
Velika naponska naprezanja pri prekidanju kapacitivnih struja
(kondenzatorske baterije ili voda u praznom hodu) vrlo lako uzrokuju
ponovni dielektrički preskok između kontakata.
Za ograničenje povratnih napona pri prekidanju
kapacitivnih struja najčešće se koriste isklopni otpornici.
U trenutku t = 1 otvaraju glavni kontakti, čime se isklopni
otpornik R uključuje u seriju sa kapacitetom C. Pomoćni
kontakti otvaraju se u trenutku t = 2 i na taj način se
prekida RC strujni krug. Na slici (b) prikazan je napon
izvora i struju koja se prekida. Sve do t = 1 struja je
jednaka normalnoj kapacitivnoj struji. U trenutku t = 1
uključuje se u krug omski otpor koji se normalno odabire
tako da je njegov iznos jednak 0.4 XC , pa se iznos i fazni
kut struje vrlo malo mijenja njegovim uključenjem. U
trenutku t = 2 otvaraju se pomoćni kontakti i struja
normalno dolazi u nulu. Slika (c) pokazuje napon na
kapacitetu. Ponovo se vidi da je promjena napona u
trenutku uključenja otpora u krug vrlo mala upravo zbog
male vrijednosti otpora.U trenutku t = 2 krug se prekida i
na kapacitetu ostaje napon -1 p.u. U međuvremenu,
povratni napon, slika (c) je vrlo je mali nakon t = 1, pošto
se radi samo o padu napona na otporu R.
U trenutku t = 2 javlja se povratni napon oblika (1 - cos).
Ukoliko se desi preskok, recimo u trenutku t = 3, dolazi do
velikog prigušenja kroz otpornik R.
Očito je da se u ovakvom krugu može javiti prenapon
iznosa manjeg od 2.0 p.u.
 ZI
Um = Em + (E m cos ϕ − U 0 )
Z I + ru
⎛ U ⎞
ru = Z I X⎜⎜1 + 0 ⎟⎟
⎝ Em ⎠
Zs A Zl

ru
a) U0 – napon voda

AI

A II ru
Zs Zl

b)

Ograničavanje prenapona prilikom uklapanja neopterećenih dugih vodova

moguće je izvesti višestepenim uklapanjem pomoću uklopnih otpornika.
Najprije se pomoćnim kontaktom AI uklopi vod preko serijskog otpora ru. Pri tome
na vodu nastaje prenapon (krivulja I) kojemu visina ovisi o veličini otpora ru.
Glavni kontakt prekidača AII zatvara se malo poslije i na njemu se javlja drugi
prenapon (krivulja II).
Da bi faktor sklopnih prenapona k = Um/Uf bio ispod dopuštene vrijednosti
izolacije k, uklopni otpor ru može imati bilo koju vrijednost između ru1 i ru2.
 SKLAPANJE MALIH INDUKTIVNIH STRUJA

U trenutku prekidanja struja ima vrijednost Ir, pa se2 magnetska energija

LI
akumulirana u induktivitetu transformatora, WL = r
2

C ( U 2m + U 2r )
i trenutna elektrostatska energija, WC =
2
pretvaraju u elektrostatsku energiju koja se mora akumulirati u kapacitetu C
C U 2m
na stezaljkama transformatora, W = WL + WC =
2
Maksimalni povratni napon iznosi:
L 2
Um = I r + U 2r
C
Ukoliko je povratni napon veći od
podnosivog napona, dolazi do ponovnog
paljenja električkog luka. Razlika napona
izvora i napona tereta protjera
visokofrekventnu struju. Neki tipovi
sklopnih aparata (npr. vakuumski) imaju
sposobnost prekidanja struja čija je
frekvencija daleko veća od industrijske.
Dakle, prilikom prolaza ove
visokofrekventne struje kroz nulu, sklopni
aparat prekida tu struju, i strujni krug se
ponovo raspada na dva dijela i ponovo
dolazi do titranja svake strane za sebe.
Ako pri tome na kapacitetu tereta ostane
velika razlika napona u odnosu na stranu
izvora, može se javiti visoki prijelazni
povratni napon koji može izazvati ponovna
paljenja, pri čemu se napon postepeno
povećava pri svakom ponovnom paljenju
zbog povećanja akumulirane energije na
strani tereta. Ova pojava naziva se
eskalacija napona.
 EVOLUTIVNI KVAR

Prilikom prekidanja npr. male induktivne struje neopterećenog transformatora može se

javiti visoki prenapon koji obično dovodi do proboja zaštitnog iskrišta, ili preskoka na
provodnom izolatoru transformatora. U velikom broju slučajeva ovaj preskok se ograničava
na jednostavno pražnjenje u kapacitetu transformatora, ali isto tako se može dogoditi da
povećani napon na kontaktima prekidača istovremeno izazove ponovni preskok i između
kontakata. U tom slučaju ovaj dvostruki preskok dovodi do zemnog spoja pri čemu kroz
prekidač može poteći značajna struja, naročito ukoliko se radi o mrežama sa direktno
uzemljenim zvjezdištem. Pošto obično u tom trenutku više nema prisilnog strujanja plina za
gašenje, prekidač ne može prekinuti tu struju i u najvećem broju slučajeva dolazi do
njegove eksplozije.
 PREKIDANJE ISTOSMJERNE STRUJE

di
u L = L = ( E − i R) − uA
dt
Za uspješno prekidanje istosmjerne struje potrebno je osigurati da se struja
nakon otvaranja kontakata neprestano smanjuje. To znači da derivacija
struje di/dt, a prema tome i pad napona na induktivitetu uL, u cijelom
području prekidnih struja mora biti < 0.

Taj uvjet je poznat pod nazivom kriterij nestabilnosti luka.

u A > ( E − iR )
uL < 0
Za uspješno prekidanje potrebno je da pad napona na aparatu uA u čitavom
radnom području bude iznad pravca (E-iR), jer jedino ukoliko je taj uvjet
ispunjen struja će se smanjivati do nule.

Točka 1 se naziva labilna točka gorenja luka, a točka 2 naziva se

stabilna točka gorenja luka.
Trajanje luka će biti kraće što je brzina opadanja struje veća. Pri tome je
važno naglasiti da vremenska konstanta kruga (τ = L/R ) direktno utjeće na
vrijeme trajanja luka.

Povećanje otpora R
Ako povećamo otpor od R1 na R2 (R2 > R1 ), a induktivitet ostane
nepromijenjen, pri nekoj zadanoj vrijednosti struje točka B se spušta u točku
C, a time i induktivni pad napona |L di/dt| raste od iznosa AB na iznos AC.
Pošto je L = konst. mora se |di/dt| povećati.

Smanjenje induktiviteta L
Ako se uz konstantan otpor R2 = R1 = konst. poveća induktivitet od L1 na L2
(L2 < L1 ), pad napona na induktivitetu se ne mijenja, odnosno |L di/dt| = AB
= konst. Da bi to bilo ispunjeno mora uz manji L biti |di/dt| veće.

Trajanje el. luka će biti kraće što je vremenska konstanta kruga manja.
 ENERGETSKI PROBLEMI

Energija luka

tA

WA = ∫ u A ( t ) i( t ) dt
0

uA(t) = rA(t) i(t) - napon luka

i(t) - struja luka
rA(t) - otpor luka
tA - vrijeme gorenja luka
 Energija uklapanja
tA

WAukl. = ∫ E A ( t ) [ a − v k t] i( t ) dt
o

EA (t) - gradijent luka

lA (t) - duljina luka
a - probojni razmak
vk - brzina gibanja kontakata
tA = a/vk - vrijeme gorenja luka

U krugovima izmjenične struje trajanje luka potrebno je ograničiti na

manje od četvrtine periode (tA<<1/4f) tako da u slučaju uklapanja na
kratki spoj uklapanje završi prije nego što struja naraste na vrijednost
udarne struje kratkog spoja.
Brzina uklapanja mora biti vk >>4af !
Energija prekidanja

Prekidanje istosmjerne struje

tA tA 0

WApr .= = ∫ rA ( t ) i 2 ( t ) dt = ∫ ( E − R i( t )) i( t ) dt + ∫ − L i( t ) di
0 0 I

Čak i u slučaju trenutnog prekidanja (tA=0) energija prekidanja je

jednaka magnetskoj energiji kruga, LI2/2.

Prekidanje izmjenične struje

tA tA 0

WApr .= = ∫ rA ( t ) i 2 ( t ) dt = ∫ ( E − R i( t )) i( t ) dt + ∫ − L i( t ) di
0 0 I

Gašenje izmjeničnog luka u odnosu na gašenje istosmjernog luka je

olakšano jer se u njemu ne oslobađa akumulirana magnetska energija
(posljednji član u gornjem izrazu jednak je nuli).
 TEHNIKE PREKIDANJE STRUJE

Prekidna Prekidna Napon

energija tehnika 0 1 3 12 24 36 72.5 245 765
0.5 zrak ███████████████░░░░░
ulje ░███████████████████████░░░░░░░
komp.zrak ░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░░
0.1 SF6 █████████████████████████████████████
vakuum ██████████░░░░░░░░░░
0.02 poluvodiči ░░░░░░░░░░░░░░░░░░░
 PREKIDANJE STRUJE U ZRAKU
ATMOSFERSKOG TLAKA
Povijesno gledano to je prva tehnika prekidanja struje primjenjena u sklopnim
aparatima. Kontakti se jednostavno rastave i luk se izdužuje dok se ne ugasi.
Za uspješno prekidanje struje u zraku atmosferskog tlaka potrebno je povećati
otpor luka, odnosno napon luka tako da on postane veći od napona izvora. U
trenutku kada napon luka premaši napon izvora, toplinska energija koju izvor
predaje luku postaje manja od energije hlađenja koja se predaje iz luka u
okolinu pa se električni luk vrlo brzo gasi.

Otpor luka može se povećati na jedan od slijedećih načina:

- povećanjem duljine luka,
- hlađenjem luka, i
- razbijanjem luka u više serijski spojenih lukova.

Većina modernih komora za gašenje luka koristi kombinaciju barem dva od

gore navedenih načina.
 KOMORA S IZOLIRANIM PLOČAMA

Električni luk intenzivno se rasteže i hladi u dodiru sa zrakom i sa

posebno oblikovanim pločama od vatrostalnog materijala
 KOMORA S METALNIM PLOČAMA

El. luk se razbija na više serijski spojenih lukova koji se onda intenzivno
hlade kretanjem kroz zrak i kondukcijom u izravnom dodiru sa hladnim
metalnim pločama.
 KOMORE SA CIK - CAK STAZOM

U slučaju visokog napona, produljenje luka mora biti značajno veće, ali pri
tome je važno naglasiti kako nije poželjno da se to produljenje pojavi prerano,
tj. onda kada je iznos struje još uvijek velik, jer dolazi do bespotrebnog gubitka
energije koji može biti čak i štetan. U praksi, komora za gašenje je napravljena
tako da se luk, što dulje traje, sve više produljuje i dolazi u sve uže raspore. To
se postiže odgovarajućim različitim poprečnim presjecima i posebnim oblikom
(cik-cak) staze kojom prolazi luk unutar komore za gašenje,
Otpor luka kod zračnog prekidača nije beskonačan nego ostaje relativno mali,
povratni napon se sve više i više prigušuje sa porastom vlastite strmine, te se
može toliko modificirati da više ne stvara nikave probleme u mreži.

Zračni prekidač ima jednostavnu konstrukciju, dugi vijek trajanja, jednostavan je

za održavanje, ne stvara sklopne prenapone i vrlo je pouzdan.

Na visokim naponima glavni nedostatak ove tehnike je u velikim dimenzijama koje

diktiraju dimenzije komore za gašenje luka i izolacijski razmaci u zraku, pa ova
tehnika nije nikada naišla na širu primjenu.
 PREKIDANJE STRUJE U ULJU

Dio ulja, u neposrednom kontaktu sa električnim lukom, ispari i oko luka se

stvara plinski mjehur, tako da luk u stvari gori u plinu (pretežno vodiku).
Količina isparenog plina određuje se pomoću Bauerove relacije:

Vo = C o WA
Vo - volumen oslobođenog plina i pare reduciran na To = 20 0C i po=105 Pa, [m3]
WA - energija luka [J]
Co - Bauerov koeficijent (za ulje iznosi 60 [cm3/kW s])
OSNOVNI TIPOVI ULJNIH PREKIDAČA

a,b prekidač s metalnim uzemljenim

kučištem (engl. live tank)

c prekidač sa kučištem izoliranim od

zemlje (engl. dead tank)
OSNOVNI TIPOVI KOMORA ULJNIH PREKIDAČA

a komora s uzdužnim strujanjem plina

b komora s poprečnim strujanjem plina
c kombinirana komora
 VISOKONAPONSKI PARALELNI KONDENZATORI

»
»
Raspodjela povratnog napona na serijski spojenim komorama ovisi o
impedancijama otvorenih komora, odnosno o njihovim kapacitivnim otporima.

Pošto su prekidne komore jednake, vrijedi C1 = C2 i CZ » C1 = C2 = C , te u

slučaju kratkog spoja npr. na stezaljki B vrijedi:
1
U1 ωC
= =2
U2 1
2 ωC
Dakle na komori koja se nalazi na strani napajanja kratkog spoja javlja se gotovo
dvostruko veći povratni napon (67% ukupnog napona) nego na prekidnoj komori
na čijoj strani je nastao kratki spoj.
Da bi se prilikom prekidanja struje osigurala jednolika raspodjela povratnog
napona na obje prekidne komore, potrebno je paralelno sa prekidnim komorama
spojiti visokonaponski kondenzator .

Na taj način smanjuje se utjecaj dozemnog kapaciteta (CVN >> C1 ), odnosno

poboljšava raspodjela povratnog napona sa 67% na otprilike 53%.
 PREKIDANJE STRUJE U STLAČENOM ZRAKU

Kao i svi stlačeni plinovi i stlačeni zrak ima dielektrička i termička svojstva
bolja od zraka pod atmosferskim tlakom. Glavni razlog tome leži u povećanoj
molekularnoj gustoći plina.

Pošto je toplinska vodljivost zraka relativno mala, glavnu ulogu u procesu

uspostavljanja dielektrične čvrstoće međukontaktnog prostora ima mehaničko
istiskivanje preostale plazme uz pomoć snažne i brze struje hladnog zraka.
OSNOVNI TIPOVI PNEUMATSKIH PREKIDAČA

Izvedba (a) predstavlja jednu od najpopularnijih izvedbi

na srednjem naponu (metalni zračni spremnik je na
potencijalu zemlje i može preuzeti na sebe ulogu
potpornog nosača), međutim na visokom naponu velika
udaljenost rezervoara od komore za gašenje značajno
utjeće na vrijeme kašnjenja pri prekidanju. Izvedbe
(b...d) međusobno su vrlo slične, prednost im je u
gotovo idealnim uvjetima strujanja te izbjegavanju
šupljih potpornih izolatora otpornih na veliki tlak. Glavni
nedostatak ovih izvedbi je u visokom težištu i velikoj
površini pod naponom. Izvedba (e) predstavlja tehnički
gledano najpovoljnije rješenje, međutim sa tehnološkog
i ekonomskog stajališta vrlo ju je teško izvesti pošto je
zračni spremnik od izolacijskog materijala.
 OSNOVNI TIPOVI KOMORA PNEUMATSKIH PREKIDAČA

Postoje samo dva načina na koji se može stlačeni zrak usmjeriti na luk:
poprečnim strujanjem i uzdužnim strujanjem.
Danas, svi moderni pneumatski prekidači koriste samo uzdužno strujanje, i to
u principu tako da se prisili luk da gori u osi koja se podudara sa osi sapnice.
Općenito postoje dvije osnovne izvedbe sapnica: izvedba s jednom izoliranom
sapnicom (a) i izvedba s dvije metalne sapnice (b)
 PREKIDANJE STRUJE U PLINU SF6

Zahvaljujući odličnim dielektričnim i deionizacijskim svojstvima plin SF6 je danas

praktički istisnuo iz upotrebe sve ostale medije za gašenje luka u prekidačima
visokog napona.

SF6 ima čitav niz dobrih svojstava: nije otrovan, nije zapaljiv, nije eksplozivan,
nije kemijski agresivan. Međutim osnovna svojstva koja su mu omogućila
upotrebu i osigurala vodeće mjesto u prekidačima visokog napona jesu:
1) velika gustoća,
2) elektronegativnost,
3) dobra toplinska vodljivost, i
4) mala vremenska konstanta luka.

Svojstva 1) i 2) osiguravaju plinu SF6 izuzetne dielektrične karakteristike, a

svojstva 2), 3) i 4) osiguravaju mu izuzetne deionizacijske karakteristike, tako da
se ovaj plin gotovo približio idealnom mediju za gašenje luka.
 OSNOVNI TIPOVI KOMORA SF6 PREKIDAČA

1. izvedba s dvije metalne sapnice

2. izvedba s jednom izoliranom sapnicom

 PREKIDANJE STRUJE U VAKUUMU

Glavna karakteristika električnog luka u vakuumu su katodne mrlje koje se

gibaju vrlo brzo i praktički nasumce po površini katode. Kod vakuumskog luka
glavni nositelji struje su elektroni, a ne ioni kao što je to slučaj npr. kod zraka ili
plina SF6.

Električni luk u vakuumu, ovisno o veličini struje koja se prekida, može poprimiti
dva oblika: difuzni luk (struje < 10 kA) i koncentrirani luk (struje > 10 kA).
Koncentrirani luk se pod utjecajem elektromagnetskih sila giba samo po rubu
elektroda i generira veliku količinu metalnih para, odnosno značajno oštećuje
obje elektrode.
Smanjeno trošenje kontakata osigurava se difuznim oblikom luka bez obzira na
prekidnu struju. U tu svrhu sve današnje vakuumske komore koriste čeoni tip
kontakata, te djelovanje magnetskog polja na električni luk između kontakata.

Najčešće se koristi radijalno magnetsko polje vlastitih strujnih petlji formiranih

posebnom geometrijom kontakata, ali i djelovanje uzdužnog (aksijalnog)
magnetskog polja.
OSNOVNI TIPOVI KOMORA VAKUUMSKIH PREKIDAČA

A izolacijsko tijelo
B čeoni kontakti
C, D zasloni
E elastični metalni mijeh
 OSNOVNI TIPOVI KONTAKATA

RADIJALNO MAGN. POLJE AKSIJALNO MAGN. POLJE

BEZLUČNO PREKIDANJE

Prekidanje struje uz pomoć poluvodiča vrlo je slično

prekidanju idealnim prekidačem i to zahvaljujući
prvenstveno odsustvu vanjskih efekata luka.
Na žalost poluvodiči imaju vrlo malu toplinsku konstantu, pa
nisu podesni za velike struje tereta (čak ni u slučaju vrlo
kratkih vremena).

U krugu izmjenične struje otvara se kontakt A u trenutku

kada struja ima pozitivan polaritet. Na kontaktu A nema
pojave luka pošto opterećenje preuzima na sebe poluvodički
ispravljač (diode) u paralelnoj grani. Upotrebom kontakta A,
čije otvaranje je pravilno sinkronizirano sa trenutkom
neposredno prije prolaska struje kroz nulu, moguće je
reducirati vrijeme protjecanja i efektivnu vrijednost struje
kroz diode, a time naravno i značajno ograničiti termičko
naprezanje dioda, na mali trokutasti oblik (prikazan
šrafirano). Kontakt B potrebno je otvoriti prije nego što se
promjeni polaritet povratnog napona, odnosno dok se dioda
nalazi u zapornom području. I kontakt B se prema tome
otvara bez pojave luka.
 PREKIDANJE ISTOSMJERNE STRUJE

Sisteme za gašenje istosmjernog luka dijelimo na prirodne i prisilne. Kod

prirodnih sistema električni luka se gasi pomoću mehaničkog ili
elektromagnetskog razvlačenja i relativnog kretanja luka kroz zrak. Pri tome
se pretpostavlja da se elektromagnetsko razvlačenje ostvaruje vlastitim
elektromagnetskim poljem struje luka.

Kod prisilnih sistema koristi se obično magnetsko polje, stvoreno prolazom

prekidne struje kroz svitak za gašenje, za otpuhivanje luka u posebno
oblikovanu komoru za gašenje luka.
PREKIDANJE ISTOSMJERNE STRUJE NA NISKOM NAPONU

PRIRODNI SISTEMI

PRISILNI SISTEMI

DEION REŠETKA MAGNETSKO GAŠENJE U USKIM RASPORIMA

PREKIDANJE ISTOSMJERNE STRUJE NA VISOKOM NAPONU

Struja se prisilno dovodi u nulu uz pomoć injektirane struje suprotnog

polariteta. Prekidanje struje pri prvom prolazu kroz nulu praktički je
nemoguće zbog ogromne strmine struje, struja se prekida kod
slijedećeg prolaza kroz nulu i to prekidačem za izmjeničnu struju.
Kondenzator se nabija na onaj polaritet koji će proizvest injektiranu
struju suprotnog polariteta od struje koja se prekida. Otpornik služi za
ograničenje amplitude injektirane struje na vrijednost malo veću od
vrijednosti struje koja se prekida.

POLAGANO VRAĆANJE
STRUJE NA VRIJEDNOST + I

TRENUTAK PREKIDANJA
 IZVEDBE VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA
1901. ULJNI PREKIDAČ (40 kV, 300 A)

1929. ZRAČNI “DEION” PREKIDAČ

1940. ZRAČNI PREKIDAČ S MAGNETSKIM PUHANJEM

1941. HIDROMATSKI PREKIDAČ

1945. PNEUMATSKI PREKIDAČ

1945. MALOULJNI PREKIDAČ (u Europi)

1956. SF6 PREKIDAČ (115 kV, 5 kA)

1957. KOMPRESIJSKI SF6 PREKIDAČ

1959. SF6 DVOTLAČNI dead tank PREKIDAČ (230 kV, 37.6 kA) – 3 komore

1960. VAKUUMSKI PREKIDAČ

1983. SF6 PREKIDAČ – 1 komora 245 kV, 4 komore 800 kV

 „PRVI“ VISOKONAPONSKI PREKIDAČ

- u pogonu od 1902. do 1903.

- 40 kV, 300 A
- smjesa vode i ulja
 ULJNI PREKIDAČ 66 kV

NEPOMIČNI
KONTAKT

POMIČNI
KONTAKT
 MALOULJNI PREKIDAČ 132 kV

NEPOMIČNI
KONTAKT

KOMORA S
PREGRADAMA

POMIČNI
KONTAKT
 ZRAČNI PREKIDAČ 110 kV

POMIČNI
KONTAKT NEPOMIČNI NOŽ
KONTAKT RASTAVLJAČA

OPRUGA

SPREMNIK
ZRAKA
 PNEUMATSKI PREKIDAČ 123 kV

ISKLOPNI POMOĆNA
OTPORNIK KOMORA

ISPUH

POMIČNI
KONTAKT ZRAK NEPOMIČNI
KONTAKT
PNEUMATSKI PREKIDAČ 230 i 420 kV
 VISOKONAPONSKI SF6 PREKIDAČI
1. GENERACIJA
DVOTLAČNI PREKIDAČI
PLIN SF6 NALAZI SE U VISOKOTLAČNOM SPREMNIKU POD TLAKOM 1 do 1.6 MPa (slično kao kod
pneumatskih prekidača). ZA VRIJEME GAŠENJA EL. LUKA PLIN SF6 STRUJI IZ VISOKOTLAČNOG
SPREMNIKA U PREKIDNU KOMORU U KOJOJ JE NISKI TLAK.
NEDOSTATAK:
Kod tlaka od 1 do 1.6 MPa potrebnog za uspješno gašenje el. luka plin SF6 se ukapljuje kod temperatura
i iznad 00 C. Zbog toga ovi prekidači zahtijevaju intenzivno grijanje!

2. GENERACIJA

JEDNOTLAČNI, KOMPRESIJSKI PREKIDAČI

TLAK PLINA SF6 U PREKIDAČU IZNOSI 0.5 DO 0.8 MPa. VISOKI TLAK POTREBAN ZA GAŠENJE EL.
LUKA STVARA SE SAMO ZA VRIJEME PROCESA PREKIDANJA STRUJE NA TAJ NAČIN DA
POMIČNI KOMPRESIJSKI CILINDAR TLAČI PLIN U PREKIDNOJ KOMORI.
NEDOSTATAK:
Pogonski mehanizam mora osigurati energiju i za gibanje kontakta i za stvaranje visokog tlaka potrebnog
za gašenje el. luka. Pogonski mehanizmi su izuzetno kompleksni i snažni, a reakcijske sile na postolju
iznimno velike.

3. GENERACIJA
AUTOKOMPRESIJSKI PREKIDAČI (KORIŠTENJE TOPLINSKE ENERGIJE EL. LUKA)
ZA VRIJEME PREKIDANJA STRUJE EL. LUK SAM STVARA ENERGIJU POTREBNU ZA
POSTIZANJE VISOKOG TLAKA U PREKIDNOJ KOMORI. POGONSKI MEHANIZAM SLUŽI SAMO ZA
OSIGURAVNJE ENERGIJE POTREBNE ZA GIBANJE KONTAKTA. ZBOG DRASTIČNOG SMANJENJA
POTREBNE ENERGIJE OMOGUČENA JE UPOTREBA MALIH, POUZDANIH OPRUŽNIH MEHANIZAMA.
AUTOKOMPRESIJSKI SF6 PREKIDAČ

1 FIKSNI LUČNI KONTAKT

2 IZOLACIJSKA SAPNICA
3 GLAVNI KONTAKT
4 POMIČNI LUČNI KONTAKT
5 GLAVNI KONTAKT
6 PREKIDNA KOMORA
7 GLAVNI KONTAKT
8 TLAČNI VENTIL
9 POMOČNA TLAČNA KOMORA
10 KOMPRESIJSKI CILINDAR
11 TLAČNI VENTIL
a UKLOPLJEN
b PREKIDANJE STRUJE KS
c PREKIDANJE MALIH STRUJA
d ISKLOPLJEN
SF6 PREKIDAČ S DVOSTRUKIM POMIČNIM KONTAKTNIM SISTEMOM

1 FIKSNI GORNJI KONTAKTNI SISTEM

2 POMIČNI GORNJI KONTAKTNI SISTEM
3 TLAČNA KOMORA
4 KOMPRESIJSKI STAP
5 DOLJNJI KONTAKTNI SISTEM
VD VOLUMEN TLAČNE KOMORE
VH VOLUMEN POMOČNE KOMORE

Energija pogonskog mehanizma je

proporcionalna kvadratu brzine,
E = ½ mv2.
Gibanjem oba kontaktna sistema brzina je
reducirana za pola, a da se nisu promjenili
ostali tehnički parametri (vrijeme uklopa i
isklopa).
Zahvaljujući principu dvostrukog pomičnog
kontaktnog sistema, energija pogonskog
mehanizma reducirana je za 65 %.
 SF6 PREKIDAČ S DVOSTRUKOM BRZINOM KONTAKATA

Prvi dio vodilice je kvadratičan i

paralelan i omogučuje
konstantnu brzinu oba kontakata
u prvoj fazi isklopa (a).
Zakrivljeni dio vodilice počinje
gibanje 10 ms nakon
razdvajanja kontakata zbog
KVADRATIČNA
VODILICA čega dolazi do ubrzanja doljnjeg
kontakta (b i c), a zatim
kvadratični dio vodilice ponovo
ZAKRIVLJENA izjednačava njihove brzine.
VODILICA
Ovakvom izvedbom posebno
oblikovane vodilice potrebna je
ista energija kao i kod izvedbe
prekidača s dva pomična
kontakta.
DIGITALNO KONTROLIRANI SERVO MOTOR DIREKTNO
POKREĆE KONTAKTE PREKIDAČA
 SINKRONI PREKIDAČ

U početku smatralo se da je moguće principom sinkronog sklapanja čak potpuno

eliminirati el. luk tako da se kontakti prekidača otvaraju u prvoj prirodnoj nul-točki
struje nakon isklopne komande, i to takvom brzinom da je probojni napon između
kontakata neprestano veći od povratnog napona.
Ovakav princip prekidanja zahtijeva vrlo veliku mehaničku preciznost i
golemu brzinu otvaranja, što u praksi nije moguće realizirati.
Danas pod pojmom "sinkronog sklapanja" smatramo svako sklapanje kod kojeg se
"gađa" trenutak uklopa ili isklopa u odnosu na sinusoidu struje (ili napona).

Glavne prednosti sinkronog sklapanja dolaze do izražaja prilikom sklapanja malih

induktivnih i kapacitivnih struja, te uklapanja dugih vodova.Tako npr. kod
sinkronog uklapanja kondenzatorskih baterija dolazi do značajnog reduciranja
potezne (inrush) struje (više od 60%) i prenapona (manji su od 1.7 pu). Kod
sinkronog uklapanja transformatora potezna struja se reducira više od 50%, a kod
sinkronog uklapanja dugih vodova prenaponi se reduciraju na manje od 1.5 pu.
 Uklapanje 72 kV kondenzatorske baterije

a trenutak uklopa se podudara s maksimumom napona izvora

b sinkrono uklapanje u trenutku kada je napon izvora = 0

 ODABIR PREKIDAČA

Odabir se vrši na osnovu nazivnih karakteristika propisanih odgovarajućim

normama (IEC 60694 i IEC 62271-100):

Osnovne nazivne karakteristike prekidača visokog napona su:

- Nazivni napon
- Nazivni izolacijski nivo
- Nazivna frekvencija
- Nazivna trajna struja
- Nazivna kratkotrajno podnosiva struja
- Nazivna tjemena (vršna) vrijednost kratkotrajne struje
- Nazivno trajanje kratkog spoja
- Nazivni napon upravljačkih i pomoćnih krugova
- Nazivna frekvencija upravljačkih i pomoćnih krugova
- Nazivni tlak komprimiranog plina za pogon i prekidanje
- Nazivna prekidna moć
- Nazivni povratni napon za kratki spoj na stezaljkama aparata
- Nazivna uklopna moć
- Nazivni sklopni ciklus

Prekidači namijenjeni za specijalne pogonske uvjete rada:

- Nazivne karakteristike za bliski kratki spoj (samo za tropolne prekidače

nazivnog napona većeg od 52 kV i prekidne moći veće od 12.5 kA,
namijenjene za direktan priključak s nadzemnim vodom)
- Nazivna kapacitivna struja nadzemnog voda (samo za tropolne
prekidače namijenjene za sklapanje nadzemnih vodova nazivnog
napona 72.5 kV i više)
Na specijalni zahtijev korisnika prekidač može imati i slijedeće
karakteristike:
- Nazivna prekidna struja kod opozicije faza
- Nazivna kapacitivna struja kabela
- Nazivna kapacitivna struja jedinstvene kondenzatorske baterije
- Nazivna kapacitivna struja složene kondenzatorske baterije
- Nazivna potezna struja kondenzatorske baterije
- Nazivna mala induktivna struja

Prilikom odabira prekidača potrebno je još uzeti u obzir i slijedeće

parametre:
- lokalne atmosferske i klimatske uvjete
- nadmorska visina
- vremena otvaranja
- učestalost sklapanja