I I

Petak, 24. svibnja 1985. SLU:ZBENI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 835

29. Gospic GS 78. Pula PU 349. -

30. Gostivar GV 79. Rijeka RI
31. Herceg- 80. Ruma RU Na temeliu clana 4. stava 2, clana 8. stava 4. i
Novi HN clana 12. stava 3. Zakona o osnovama sigurnostt tran-
32. Ivangrad IG 81. Sarajevo SA sporta naftovodima i plinovodima ("Sluzbeni IistSFRJ«,
33. Jajce JC 8'!'. Sisak SI br. 64/73), u sporazurnu sa saveznim sekretarom za na-
34. Karlovac KA 83. Skopje SK rodnu obranu, saveznim sekretarom za unutrasnje po-
35. Ki kinda KI slove, preclsjednikom ·saveznog komiteta za energeti-
84. Slavonski
36. Konjic KNJ ku i industriju i predsjednikom Saveznog komiteta za
Brod SB rad, zdravstvo i socijalnu zastitu, predsjednik Savez-
37. Koper KP
85. Slavonska nog komiteta za saobraca] i veze propisuje
38. Koprivnica KC SP
Pozega
39. Kotor KO
86. Smederevo SD PRAVILNIK
40. Kragujevac KG
87. Sokolac SC O TEHNICKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA
41. Kraljevo KV
KR
88. Sombor so SIGURAN TRANSPORT TEKUCIH I PLINOVITIII
42. Kranj ST
89. Split UGLJIKOVODIKA MAGISTRAl,NIM NAFTOVODI·
43. Krapina KN
00. Sremska MA I PLINOVODIMA TE NAFTOVODIMA I PLINO•
44. Krizevci _ KZ
Mitrovica SM VODIMA ZA MEDUNARODNI TRANSPORT
45. Krusevac KS
91. Subotica SU
•46. Kumanovo KU
92. Svetozarevo SV I. OPCE ODREDBE
47. Kutina KT
LE 93. Sabac SA
48. Leskovac SI Clan 1.
94. Sibenfk
49. Livno LI
95. Stip ST Ovim se pravilnikom propisuju tehnick! uv,jeti t
50. Loznica LO normativi za siguran transport tekuclh i plinovitih
96. Tetovo TE
51. Ljubljana LJ ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodi-
97. Titograd TG
52. Makarska MA ma te naftovodima i pltnovodirna za medunarodni
98. Titov Drvar TD transport, minimum tehnicldh i drugih podataka koji
53. Maribor MB
99. Tiif:ova se moraju voditt i rok cuvanja tih podataka i inves->
54. Modrica ~D ttcijsko-tehnlcke , dokumentacije o .tim naftovodima i
Korenica TK
55. Mos tar MO plinovodima, a i tehnickl uvjett i normativi za miere
100. Titova zastite ljudi i imovine i za.§iti-te naftovoda i plinovoda
56. Murska
Sobota MS Mitrovica TM te postrojenja i uredaja koji su njihovim sastavnim
NA 101. Titovo Uzice TU dijelom.
57. Nasice
58. Niksic NK 102. Titov Veles TV
Clan 2. _
59. Nis NI 103. Travnik' TR
104. Trebinje TB Telui.icki uvjetl i normativi te uvjeti i norrnativt
60. Nova za zastitne mjere vazn! za sigurnost transporta nafto-
Gradiska NG 105. Trstenik TS vodima i plinovodima iz clana 1. ovog pravi!nika pri-
Ill. Novi Pazar NP 106. Tuzla TZ mjenjuju se pri projektiranju, izgradnji i ispitivanju
62. Novi Sad NS 107. Ulcinj UL rnagistralnth naftovoda i plinovoda _te naftovoda i
63. Novo Mesta NM 108. Urosevac UR plinovoda za medunarodni transport.
64. Ogulin OG 109. Valjevo VA Clan 3.
65. Ohrid OH 110. Varazdin vz Pod magistralnim naftovodima i plinovodima,
66. Osijek OS 111. Vinkovci VK prema ovom pravilniku, razumijevaju se naftovodi i
67. Paneevo PA 112. Virovitica VT plinovodi kojima -se obavlja unutrasnjt transport, i to:
68. Pee PE 113. Visoko VI
1) naftovodi za transport sirove nafte od prirub­
G9. Pi rot Pl 114. Vranje VR
nice na Istakalisnom uredaju u Iuci do ulazne prirub-
70. Pljevlja PV 115. vrsac vs nice sprernnisnog' pros-tora rafinerije odnosno potro-
71. Posarevac PO llG. Vukovar vu saca, ili od otpremnih stanica na naftonosnim. poljima
72. Priboj PB 117. Zadar ZD
pp do spremnisnog prostora rafinerije;
73. Prilep 118. Zagreb ZG
2) produktovodi za transport naftnih derivata od
7-l. Pri.jedor PQ 119. Zajecar ZA
spremmsnog prostora proizvodaca do spremnisnog
75. Prtstina PR 120. Zenica ZE
76. Prtzren . PZ 121. Zrenjanin ZR prostora potrosaca;
77. Prokuplje PK 122. Zvornik ZV.« 3) plinovodi za transport plina od otpremnih sta-
nica na naftno-plinskim poljima ili od proizvodnih
Clan 4. postrojenia plina do prikljucka na plinskodistribudtv-
Ovaj pravilriik stupa na snagu osmog dana od no] mrezi u gradovima ili u industrijskim odnosno
dana obj ave u »Sluzbenom Iistu SFRJ «. drugirn postrojenjima, ukljucujuci i mjernoregulacij-
ske stanice;
Br. 964 4) naftovodi i plinovodi za transport sirove naf'te,
Beograd, 22. veljace 1985. plina ili njihovih derivata, koji se nalaze na teritori•
ju dviju Ili vise republika i autonomnih pokrajina.
Predsjednik Pod naftovodima i plinovodima za medunarodni
Saveznog komiteta za transport, prerna ovom pravilniku, razumijevaju se
saobracai i veze naftovodi i plinovodi ciji se pocetak i zavrsetak (iter-
Mustafa Pljakic, v. r . mlnali) nalaze na teritoriju drugih drzava, a jedan

.. ..,... I
 Strana 836 - Bro] 26 Sq.JZBENI LIST SFRJ
njihov dio na teritoriju Socijalj sticke Federativne Re-
publike Jugoslavije, te naftovod: i plinovodi ciji se
pocetak oclnosno zavrsetak nalazi na teritoriju Sod-
. jalistickc Federativne Republike Jugoslavije, a zu-
vrsetak oclnosno pocetak na terttoriiu druge drzave,
Clan 4 •.
Sastavnim dijelovima naftovoda, plinovocla i pro-
duktovoda, prema ovom pravilniku, jesu: crpne i
kompresorske stanice, cistacke stanice, pomocni
spremnici i tlacne posude, blok-stanice uzduz trase,
uredajl katodne zastite, armature, rasteretne stanice,
ispusne stanice, mjerne stanice, regulacijske stanics,
mjernoregulacijske stanice. druga odgovarajuca pos-
trojenja te uredaii i telekomunikacijska rnreza koja
·sluzi iskljucivo za potrebe naf'tovoda, plmovoda i
produktovoda. · ·
Clan 5.
lzrazi u ovom pravilniku znace:
1) nafta je sirova nafta i naftni proizvodi prema
klasiftkacljt zapalj ivosti sto je definirana
JUS-u Z.C0.007, skupine I, II. i IIIA;
2) plin je prlrodnt plin i sve vrste Iozivih plinova,
osirn propana i butana;
3) cijev je cijevni element· tvornlckt izraden pre-
ma odgovarajucim standardima, kojirna su propisane
dimenzije i kvaliiteta matertjala ;
4) cjevovod je funkcionalno spojeni niz cijevi
koje su postavljene u konacan polofa] s potrebnom
armaturom i opremom na cijevima;
5) naftovod je cjevovod oprernljen potrebnim di-
jelovima i uredajima za transport nafte;
6) produktovod je cjevovod opremljen potrebnim
dljelovirna i uredajima za transport naf tnih proizvo-
da prerna klasifikacijr zapaljivosti sto je definirana u
JUS-u Z.C0.007, skupine I, II. i IIIA;
7) plinovod je cjevovod onremljen potrebnim di-
jelovima i uredajima koji sluze za transport plina:
8) crpna stanica za naftu je stanica oprernljena
crpkama, potrebnorn arrnaturom i uredajima za porast
tlaka potrebnog fa transport nafte naftovodom ;
9) kompresorska stanica za plin je stanica oprern-
l.ien-1 kompresorima, potrebnom arrnaturcm i ureda-
j irnc za porast tlaka potrebnog za transport plina
plmovodima ;
10) blok-stanica je etanica na naftovodu, pli novo-
rlu ili produktovodu oprernljana z apurriirn elemeriti-
rna (ventlllrna, slavinama, zasunlrna, zatvaracima i sl.),
potrebnom . arrnaturom i uredajirna za zatvnranje i
prainjenje pojedinih dijelova naftovoda odnosno pl i­
novoda;
11) cistacka stanica je stanlca na naf'tovodu, pli-
novodu ili produktovodu opremljena potrebnom ar-
maturom i uredajima a sluzi za otpremu i prihvat C:i-
staca cjcvovoda;
12) separator za naf'tu je uredaj ko]t je tehnolos-
ki vezan za naftovod a sluz! za sakupljanje i odvaja-
nje nafte od vode; · od 7 m.
13) separator za plin je tlacna posuda, s armatu-
rorn i uredajima, tehnoloskt vezana s plinovodom i
sluz] za izdvajanje tekucine i necistnce iz plina;
14) odvajac tekucine je konstruktivn] dio phno-
voda opremljen potrebnom armaturom a sluzi za
-skupljanje i -izdvajanje tekucine iz plinovoda;
15) mjerna stantca je stanica opremljena arma-
turom i ured.2jim:i zn mjerenje pro!oka, temperature
i tlakn plina ili nafte, tehnoloski spojena s naftovo-
clorn oclnosno plinovodom;
lfi) reg,-1lacijska stanica je stanica opremljena
ure,:hiin~a i oprcnwm, a .sluzi za redukciju i reguia-
ciju tlaka plina, tehnoloski spojcna s plinovodom;
I· ,9::.:i.-;~, ... -------------------------------
Petak, 24. svibnja 1985.
. 17) rnje~noregulacijska stanica je stanica oprem-
lJena ureaaJ1ma i opremom za mjerenje i regulaciju
protoka, Uaka i temperature plina, >tehnoloski spoje-
1w s plmovodom;
. . 18) spremnik za naftu atmosferski jest spremnik
1b pcsuda ciji je radni tlak jednak atmosferskom
Uaku i ne premasuje vrijednos,t od 4 m bar pretlaka
ili podtlaka;
•... 19) spremnik niskog tlaka za naftu je spremnik
C!J I radni tlak iznosi od 4 m bar do 1 bar pretlaka ·
. 20) tlak je fizikalna velicina nas,tala djelovanje~
s1le na odredenu povrsinu, izraiena u barima (pre-
tlak); ·
_21) racunski tlak je maksimalni radni pretlak
dob1ven prema formuli i definicijama iz clana 24.
ovog pravilnika;
22) maksirnalni tlak je maksimalni pretlak koji
se moze pojaviti bilo na kojoj tocki naftovoda i1i pli-
novoda u pogonu i1i za vrijeme. ispitivanja;
23) minimalna granica razvlacenja je granica
razvlacenja materijala cijevi. za koju proizvodac ga-
rantira da je mlnimalna ·
u .. 24) rubno. naprezanj~ je naprezanje u materijalu
st11enke c1jev1 prouzroceno unutrasnjim tlakom me-
dija u cijevi;
25) maksimalni ispitni tlak je maksimalni unu-
trasnji pretlak ispitnog medija dopusten ovim pra-
vilnikom, pri ispitivanju za odredeni ma-terijal i lo-
kaciju;
2G) maksimalni radni tlak je maksimalni pretlak
pod kojim naftovod, plinovod iii produktovod smiie
raditi; ·
27) zone opasnosti su dijelovi prostora u kojima
sc nalaze ili pcx;toji mogucnost da se nadu zapaljive
ih eksplozivne smjese para tekucina i zraka odnosno
plina i zraka; ·
28) radni pojas je minimalni prostor uzduz trase
naftovoda, plinovoda i produktovoda potreban za n.i1~
hovu nesmetanu i sigurnu izgradnju: ·
29l zastitni pojas naseljenih zgrada je prostor oko
poslovnih i stambenih zgrada, sirok 30 m, racunajuci
od vanjskih rubova zgrada:
30) zastitlii pojas objel<ta je prost.or oko objekta
u kojem naftovod i1i plinovod utjecu na sigurnost toe:
objekta; ·
31) zastitni pojas naftovoda, plinovoda i produk-
tovoda je prostor sirok po 200 m sa svake strane cje- '
vovoda, racunajuci od osi cjevovodn, u kojem drugi
objekti utjecu na sigurnost naftovoda, plinovoda iii
produ klovoda;
32) jedinica pojasa naftovoda, plinovoda i pro-
duktovoda je pojas cjevovoda u duljini od l km;
33l pruzni pojas je prostor izmeau zeljezni<'.'kih
kolo5ijeka te prostor pokraj krajnjih kolosijeka, na
udaljenosti od 8 m, a aka zeljeznicka pruga prolazi
kroz naseljeno mjesto, na udaljenosti od 6 m, ra6J-
najuci ad osi krajnjeg kolosijeka:
34) cestovni pojas je zemljisni pojas (prostor). s
obiju strana ces,te. izvan naselja, sirok najmanje 1 m,
racunajuci od crte koju cine krajnje tocke poprecnih
profila ceste te zi:acni prostor iznad. kolnika u ·visini
''
II. LOKACIJA
I. Lokacija naftovoda, plioovoda I produktovod
a
Clan 6.
Naftovodi. plinovodi i produktovodi grade se, u·
pravtlu, izvan naseljenih mjesta, ogradenih kom-
pleksa radnih organizacija, zeljeznickih stanica, mor-
skih i rijecnih pristanista, zastitnih podrucja za · pit-
ke i ljekovite vode i vojnih objekata. Pri izboru tra-·
se, projektiranju i izgradnji naftovoda, plinovoda i
produk:tovoda mora se osigurati stabilnost cjevovoda
i zastita ljudi i imovine te sprijeciti mogucnost stet.;.
nih utjecaja cjevovoda na okolinu.
~­­ ... ­­­­­­­ .......... ...J..!

Petak, 24. svlbnia 1985. SLUZBENI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 837

Clan 7. Prema gustoci naseljenostt pojasi cjevovoda svrs-

Investicijskc-tehnicka dokumentacija prerna kc- tavaju se u cetiri razreda, i to:
JOJ se grade naftovodi i p1inovodi mora biti izradena 1) u I. razred - pojas cjevovoda u kojern se po
u skladu s prostornim planovirna podrucja na kojem jedinici pojasa cjevovoda nalazl do sest stambenih
treba izgraditl naftovod, plinovod i produktovod. · zgrada nizih od cetiri kata;
2} u II. razred - pojas cjevovoda u kojem se po
Clan 8. [edtruct pojasa cjevovoda nalazt vise od sest a manie
od dvadeset osam stambenih zgrada niiih od cetiri
U pojasu sirokome 5 m s jedne i s druge- strane kata;
racunajuci od osi cjevovoda zabranjeno Je saditl bilj-
ke cije korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje 3) u III. razred - poias cjevovoda u kojem se
je potrebno obradivati zemljiste dublje od 0,5 m. po jedlnici pojasa cjevovoda nalazl dvadesej osarn ili
vise stambenih zgrada nizfh od cetiri kata.. ili u ko-
Clan 9. jem se nalaze poslovne, industrijske, usluzne, skol-
ske, zdr.avstvene i slicne zgrade i j avne povrsine kao
U pojasu sirokome 30 m lijevo I desno od osi sto su: igrnlista, setalista, rekreacijski tereni, otvore-
plinovoda, nakon izgradnje plinovoda, zabranjeno [e ne pozorriice, sportskj tereni, sajrrrista, parkovi i slic-
gr aditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ne povrsine na kojima se trajno i1i povremeno zadr-
ljudi, bez obzira na stupanj slgurncstt Izgradenoga zava vise od dvadeset ljudi, a nalaze se na udaljeno-
pllnovoda i bez obzira na razred pojasa cjevovoda. . sti manjoj od 100 m od osi cjevovoda;
Iznimno od odredbe stava l. ovog clana zgrade 4) u IV. razred - poias cjevovoda u kojern se
narnijenjene stanovanju ili boravku ljudi mogu se gra- po [edinici pojasa cjevov.oda nalaze, uglavnorn, ce-
diti u pojasu uzem od 30 m ako je gradnja vec bl la tverokatnice iii visekatnice.
predvidena urbanistickim planom prrje projektiranja
plinovoda i ako se primiiene posebne zastitne mjere, Clan 11.
s tim da najmanja udaljenost naseljene zgrade od
plinovoda mora bi ti : Tama gdje cjevovod iz pojasa viseg razreda pre-
Iazi u pojas nizeg razreda moraju se osiguruti uvjeti
1) za promjer.plinovoda do 125 mm - 10 m; proplsani za pojas viseg razreda, i to na duljint od
2) za promjer plinovoda od 125 mm 200 m uzduz cjevovoda, racunaiuci od posljednjeg
do 300 mm - 15 m; objekta iz pojasa viseg razreda ako je taj objekt ce-
3) za prornjer plinovoda od 300 mm tverokartna iii visekatna sta:mbena zgrada iii skupina
do .500 mm - 20 m; stambenih zgrada, odnosno na duljini od 100 m ra-
4) za promjer plinovoda veci od cunajuci od posljednjeg objekta iz pojasa III. raz-
• 500 mm - 30 m. reda.

Cfan 10.
2. Lokacija postroJenja I ure4aJa kojl su sastavnbn
Prl projektirandu naftovoda, plinovoda i produk- dijelom naftovoda i produktovoda
tovoda mora se uzeti u obzir · gusteca naseljenosti
podrueja na kojem ce nafitovodi, plinovodi ill produk-
Clan 12.
tovodi biti izgradent. Gustoca naseljenost] odreduie
se u za§titnom pojasu cjevovoda sirokome po 200 m Crpne stanite · za naftu, cistacke stanice i blok-
sa svake strane, racunaiuct od osi cjevovoda, i u du- -stanice moraju biti postavljene u skladu s uvjetima
ljini jedinice pojasa cjevovoda. navedenima u ovoj tablici:

. Tabllca. I

Najmanja udalje- Najmanja udalje-

Postrojenja i ure- Sredstva i oprema nost od granicne nost od objekta
daji koji SU sas- za gasenje pozara crle su<ijednog odnosno od kraj-
tavnim dijelom posjeda odnosno njega vanjskog
naftovoda i pro- od krajnjega vanj- ruba cestovnog ili
duktovoda skog ruba cestov- pruznog pojasa
nog ili pruznrJg na vlastitom itna-
pojasa do stanice, nj u do stanice, u
u metrima metrima
l 2 3 4
Crpne stani- . Rucni vatro-
ce za nafitu gasni apara-
ti S-9 i pri-
jevozni S-50 30 m 7,5 m
Cistacke
stanice 30 m 3,0 m
Blok-
-stanice . 30 m 3,0 m

Ostali uvjeti za lokaciju postrojenja i uredaja ciji napon pare nije veci od 17 ,2 m bar pretlaka, a iz-
koj i su · ·sastavnim dijelom naftovoda i produktovoda veden je oslabljenim spojem izmedu krova i plasta
utvrdeni su odredbama clana 27. ovog pravllnika. i1i je opremljen disnirn ventilom koji ne dopusta po.
Clan 13. vecanje tlaka iznad 17,2 m bar pretlaka, mora biti
Pomocni nadzemni spremnik za uskladistenje si- postavljen u skladu s uvjetima navedenima u ovoJ
rove nafte i naftnih proizvoda skupine I, II. i IIIA, tablici:

,· ·~i . "­•>O.l.,.....'f•V o, I
Strana 838 - Broj 26 SLUZBENI LIST SFRJ Petak, 24. svibnja 1985.

Tablica 2
Najrnanja udalje- Najmanja udalje-
nost od granicne nost od objekta
crte susjednog odnosno od kraj-
Tip Sredstva i oprema posjeda odnosno nj ega vanjskog
spremnika za gasenje pozara od krajnjega vanj­ ruba cestovnog ili
skog ruba cestov- pruznog pojasa
nog ili pruznog na vlastitorn irna-
pojasa do sprem- nju do spremni-
nika, u metrima ka, u metrima
2 3 4
Vertikalni Sistem za ga- Obujam do Obujarn do
spremniks senje pjenom 2000 m3 2000 m"
oslabljenim ili inertnim najmanje najmanje
spojemkro- plinom 30 m 5m
va i plasta
Hladenje plas- Obujam do Obujam do
ta rasprsenom 2000 m3 2000 ma
vodom najmanje najmanje
30 m 10 m

Clan 14. usamljenom mjestu, ci.ii ukupni obujam i.znosi 500 m",
ne smije brti manja od 1 m.
Udaljenost izmedu dvaju spremnika ciji ukupni
obujam iznost najvise 3-00 m3 ne smije bitl manja Clan 16.
od 1 m.
Clan 15. Ako se spremnik postavlja na trusno i1i rastresi-
Udaljenost izmeiiu dvaju spremnika za uskladis-
to podrucje, ili podrucje podlozrio plavljenju, moraiu
se poduzeti dodatne gradevinske zastitne mjere.
tenie sirove nafte i naftnih proizvoda skuplne I, II.
i IIIA. ne smije biti manja od jedne sestine zbroja
njihovih promjera. 3. Lokacija postrojenja i uredaja kao sastavnih dije-
Ako je promjer jednog spremnika manji od polo- lova plinovoda
vice promjera susjednog sprernnika, udaljenost iz- ·
rnedu tih dvaju sprernnika ne smije biti mania od Clan 17.
polovice promjera manjeg spremnika. Sva postrojenja i uredait na plinovodu moraju
Ui:ialjenost izmedu dvaju spremnika za sirovu bi tl izvedeni prema uvjetima naveclenima u ovoj tab-
naftu postavljenih na naftovodu,. na izdvojenome lici:
Tablica 3

Miernoregulacijska stanica

Objekti u objektima od pod nadstres-

cvrsta rnateri- nicom i na ot- Kompresorske Blokadni ventili Cistacke
jala vorenom. stanice s ispuhivanjem stanice
prostoru
do iznad
30 000 30 000 za sve kapa-
m3Jh m3/h citete
1 2 3 4 5 6 7
Stambene i
poslovne
zgrade 15 25 30 ioo 30 30
Proizvodne
tvornicke
zgrade,
radionice 15 25 30 100 30 .30
Skladista
zapaljivih
tekucina 15 25 30 100 30 30
Elektricni
neizolirani
nadzemni
vodovi u svim 'Slucajevirna: visina dale kovodnog stupa +3m
Transformatorske
stanice 30 30 30 30 30 30
Zeljeznicke
pruge i
objekti 30 30 30 30 30 30
­·­ ----·--- ··----------

______ ...,j._ ~ 1,·.~·­­­­­­­. , ~ ~ 1. :,

:..
 ,.::;·.·.:··L ..•.

Petak, 24. svibnja 1985. SLUZBENI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 839

2 3 4 5 6 7
Industrijski
kolosijeci 15 15 25 25 15 15
Auto­ceste 30 30 30 30 30 30
Magistralne
ceste 20 20 30 20 30 20
Regionalne
i lokalne
ceste 10 10 10 10 10 iO
Ost ale
ceste 6 10 10 10 15 10
Vodotoci 5 5 5 20 5 5
Setal ista,
parkiralrsta 10 15 20 15 30 30
Os tali
gradevinski
objelcti 10 15 20 30 15 15

Sve udaljenosti u tablici 3 navedene su u metri-
ma, racunajuci prema objektima: za :zeljeznicke pru-
ge - od krajnjega ruba pruznog pojasa, a za javne
ceste - od krajnjeg ruba cestovriog pojasa.
Uvjeti navedeni u tablici 3 ovog elana ne primje-
njuju se na mjerne, regulac!jske i mjernoregulacijske
stanice izgradene na postojecirn gradevinskim objek-
t.ima i1i uza zid gradevinskih objekata.
Na postrcienia iz stava 3. ovog clana prirnjenjl-
vm ce se uvjeti propisani u clanu 80. stavu 2. ovog
pravilnika.
4. Zone opnsnosti za postrolenda l uredale kojl su
sastavnim dijelovima naftovoda i produktovoda
Clan 18.
Zone opasnosti za postrojenja i uredaie koji su
sastavnim dijelovima naftovoda i produktovoda mo-
raju udovoljavatt norrnativima propisanima odgova-
rajucim jugoslavenskim standardima.
5. Zone opasnosti za postrojenJa 1 urettaje
sastavnim dijelovima plinovoda
Clan 19.
Zone opasnostl za postrojenja i uredaie koji su
sastavnim dijelovima plinovoda jesu dijelovi presto-
ra u kojima se obavlja transport i uskladistenje za-
paljivih plinova. Ovisno o stupnju opasnosti izbijanja
i sirenja pofara i eksplozije, zone opasnosti dijele se:
a) na zonu opasnosti O;
b) na zonu opasnosti 1 ;.
c) na zonu opasnosti 2.
Zona opasnostt O jest prostor u kojem je traino ·
prisutna eksplozivna smjesa zapalj iva plina i zraka,
Zona opasnosti 1 jest prostor u kojem se pri nor-
malnom radu mogu pojaviti zapaljive ili eksplozivne
smjese zraka i plina.
Zona opasnostt 2 jest prostor u kojem se rnogu
pojaviti zapaljive i1i eksplozivne smjese zraka i plina,
ali samo u nenormalnim radnim uvjetirna.
Pod nenormalnim radnim uvjetima razumijevaju
se: propustanie na brtvenicima cjevovoda. prskanje
cijevi i1i posuda, lorn elektromotora l crpki, pozar
koji mozs ugroziti postrojenja i uredaie na plinovodu
te ostali nepredvideni dogadaji u toku rada plino-
voda.
U zonama opasnostl ne smiju se nalazit! tvari i
uredaji koji mogu prouzroeiti pozar ill omoguciti nje-
govo strenje.
Clan 20.
U zonama opasnosti zabranjeno je:
1) rad!lti s otvorenlm plamenom;
2) unositi pribor za pusenje ;
3) raditi s alatom i uredajirna koji mogu, pri upo-
trebi, izazvatl iskru, ako je u prostoru zone opasnostl
utvrdena prisutnost eksplozivnih smjesa;
4) prisutnost vozila koja pri radu pogonskog ure-
daja mogu izazvati iskru ;
5) upotreba elektrtcnih uredaja koji nisu u skla-
du s norrnativima propisanima odgovarajuclm [ugo-
slavensklm standardima za protueksplozivnu zastrtu;
6) odlaganje zapaljivih tvari;
· 7) drlanje tvari podloznih samozapaljenju.
koji su Pri obavljanju radova u zonarna opasnosti koris-
nik postrojenja i uredaja mora poduzeti potrebne
mjere sigurncstl da bi se izbjegli pozar! i eksplozije.
Clan 21.
Graflcki prikaz zona opasnosti dan je u prilogu
ovog pravilnika i njegovim je sastavnim dijelom.
III. KONSTRUKCIJA
1. Konstrukclja naftovoda, plinovoda I produktovoda
Clan 22.
Za izgradnju magistralnih naftovoda. plinovoda l
produktovoda upotrebljavaju se samo celicne cijevl
od uglji<".'nih ili niskolegiranih celika koji dimenzija·
ma i kvali1etom odgovaraju za transport nafte, pro-
izvoda nafte ili plina. Cijevi i materijal za cijevi mo-
raju se izabrati prema vazecim normativima i stan-
clardima tako da se odr:Ii strukturalni integritet cje-
vovoda pod temperaturom i drugim uvjetima ko.ii se
mogu predvidjeti, da se osigura otpornost materijala ,
 · Strana 840 - Broj 26 SLUZBENI LIST SFRJ Petak, 24. svibnja 1985.

na medij koji se transportira te da se osigura herme- Iznimno od odredbe stava 1. ovog clana koefici-
ticnost i elasticnost sistema. jent sigurnostt (s) mora se uzimati za izracunavanje
racunskog tlaka u ovim vrijednostima: ·
plmovode i produktovode moraju
Za naftovode, 1,7- za plinovode koji prolaze ispod lokalnih cesta,
se upotrebljavati iskljucivo standardni celicni cijevni s ugradenom zastitnom cijevi i bez nje, u poja-
elementi: koljena, lukovi, T-komadi, prijelazi, kape i sima I. i II. razreda,
drugi elementi za celno i bocno zavarivanje na cije-
- za naftovode i produktovode koji prolaze ispod
vi, Izradent od istoga i1i odgovarajuceg materijala. svih prometnica, osim ispod zeljeznickih pruga,
Tlak razaranja cijevnog elementa mora biti vect od u pojasima svih razreda,
tlaka razaranja cijevi s kojom je .element spojen. - za plinovode kojl idu usporedno uz prometnice,
Osim standardnih elemenata iz stava 2. ovog cla- u pojasima I. i II. razreda,
na u cjevovod se mogu ugradivati Iukovl izradeni - za naftovo<le i produktovode koji idu usporedno
hladnim savijanjem cijevi, ali se ne smiju ugradivati uz prometnice, u pojasima svih razreda,
naborani i1i spljosteni Iukovi. 2,0 - za plinovode koji prolaze Ispod regionalnih i
magistralnih cesta, osim auto-cesta, s ugradenorn
Clan 23. zastitnom cijevi i bez nje, u pojasima I, II. i III.
razreda,
Debljina stijenke cijevi za naftovode, plinovode
i produktovode mora biti takva da cijev osim unu- - za plinovode, naftovode i produktovode koji
prolaze ispod rijeka i kanala, u pojasima I, II.
trasnjeg tlaka nafite, naftnih odnosno plinskih proiz- i III. razreda,
voda maze izdrfati i sva vanjska opterecenia kojima
- za dijelove plinovoda kod nadzemnih prijelaza
je izlodena, ako nisu na odgovarajuci naein otklonjena. koji idu nadzemno u.sporedno s prometnicama i
Cijevi naftovoda, plinovoda i produktovoda mora- za sve vrste plinskih stanica, u pojasima I, II.
ju biti na odgovarajuci naein zasticene od vanjskih i III. razreda,
opterecenja i toplinskih utjecaja tako da je omoguce- - za naf.tovode i produktovode koji prolaze kroz
na njihova dilatacija. kraska podrucja,
- za naftovode, plinovode i produktovode koji.
Clan 24. prolaze kroz zastitne zone crpilista pitke vode,
Racunski tlak izracunava se prema ovoj jednaclib:: - za naftovode i produktovode koji prolaze ispod
2!0·k·t zeljeznickih pruga u duljini od 20 m, racunaiu-
P= ­­­­·V·T, ci od osi krajnjeg kolosijeka:
D ·S 2,5 - za plinovode koji prolaze ispod auto-cesta, sa
gdje je: zastttnom cijevi i bez nje, u pojasima svih raz-
P = racunski tlak (bar); reda, ·
k = minimalna granica razvlacenja (N/mm2 = MPa); - za plinovode koji prolaze ispod zeljeznickih
D = vanjski pomjer cijevi (mm); pruga, u pojasima svih razreda,
t = debljiria stijenke cijevi (mm); - za plinovode koH prolaze ispod bilo koje pro-
s = koeficijent slgurnosti = metnice, u pojasu IV. razreda,
(minimalna granica razvlacenia) - za sve nadzemne dijelove plinovoda i plinskih
= -------------------
(maksimalno dopusteno rubno naprezanje);
stanica, u pojasu IV. razreda,
V = faktor uzduinog i spiralnog vara (obavezno = I); za prijelaze naftovoda, plinovoda i produkltovo-
-
da prel,:o vodotoka i kanala, ako se postavljaju
T = fak.tor 'temperature .. na cestovne i zeljeznicke mostove, u pojasima.
Dodatak debljini stijenke cijevi, koji sluzi za pre- svih razreda.
uzimanje vanjskih opterecenja, ne smile se uzlmati u Kad naftovodi, plinovodi i produktovodi prelaze
jednaclibi za izracunavanje racunskog tlaka. preko vecih nagiba terena mora se izraditi poseban
proracun svih sila sto djeluju na cjevovod te predvid-
Pri odredivanju racunskog tlaka za naftovode i · jeti sidrenje cjevovoda, a kad prolaze kroz klizista -
produktovode mora se izraditi · proraeun na hidraulic- moraju se, na temelju geolo§kog ispirtivanja zemljillta,
ki udar. sanlrati klizista i · izradilti detaljan projekt ugradnje
cjevovoda.
Clan 25.
Clan 26.
Koeficijend sigurnosti (s) iz clana 24. ovog pravil-
nika mora se uzeti za izracunavanja racunskog rtlaka Prl izracunavanju racunskog tlaka, za faktor tem-
perature nafte (T), naftnih ili plinskih proizvoda uzi-
za pojedine pojase cjevovoda i iznosi: maju se ove vrijednosti:

Pojasi cjevovoda Plinovodi Naftovodi i

produktovodi Temperatura naf,te Faktor
m plina temperature (T)
za pojas I. razreda 1,4 1,4
za pojas II. razreda 1,7 1,4 do 120°C 1,000
za pojas III. razreda 2,0 1,4 ­ od 120 °c do 150 °c 0.965
za pojas IV. razreda 2,5 1,4 - od 150 °C do 175 °C 0,935
za zastitni pojas - od 175 °C do 200 °C 0.905
naseljenih zgrada 2,5 2,5 ,..... od 200 °c do 225 °c 0,875

~
.:..1­•A,j
--·~-------- 1......, • .....-~
Petak, 24. svibnja 1985. SLU2BF.NI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 841

Clan 27. Clan 30.

Ako naftovod, plinovod i produktovod prolaze
blizu drugih objekata ili su paralelni s tim objektirna,
udaljenost ne smije bi'ti :
- manja od 5 m od regionalnih i lokalnih cesta,
racunajucl od vanjskog ruba cestovna pojasa;
- manja od 10 m od magistralnfh cesta, raeuna-
juci od vanjskog ruba cestovna pojasa;
- mania od 20 m od auto-cesta, racunajuci od
vanjskog ruba cestovna pojasa;
- manja od 20 m od zeljeznicke pruge, raeuna-
juci od grantee pruzna pojasa;
- manja od 30 m od riadzemnih dijelova cievo-
voda, raeunajuci od vanjskog ruba cestovna pojasa
odnosno od grantee pruzna pojasa, osim ako je cje-
vovod postavljen na cestovni ili zeljeznicki most;
·- mania od 15 m od industrijskih kolosijeka,
racunaiuct od osi krajnjeg kolosijeka;
- manja od 1 m (mjereno horizontalno) od gra-
clevinskih objekata, racunajuci od temelja objekta,
uz uvjet da se ne ugrozava stabilnost objekta;
Zasrt.itne cijevi sto se postavljaju da bi se preu-
zelo vanjsko opterecenje moraju se proracunati na
cvrstocu prema maksimalnom opterecenju koje je
moguce na tom dijelu prometnice.
Cjevovod se u zx";titnu cijev mora uvuci tako da
se ne osteti njegova allltikorozivna jzolacija i mora
biti postavljen na izolirajucim prstenovima radi iz-
vodenj a katodne zastite.
Krajevi zastitne cijevi moraju biti zabrtvljeni.
U zastitnu cijev, na jednom kraju iii na oba kra-
ja, mora se ugraditi kontrolna cijev promjera naj-
ma_nje . 50 n:im da bi se kontro!iralo eventualno pro-
pustanJe plma u meduprostor zastitne cijevi i pli•
novoda.
. Kontrolne cijevi cjevovoda moraju biti izvucene
1zvan cestovna · pojasa na udaljenosti 5 m najmanje
od ruba krajnjega kolnickog traka odnosno izvan
pruznog pojo.sa - na udaljenosti najmanje 10 m od
osi krajnjcg kolosijeka, s otvorima okrenutima dolje
i postavljenima na visinu od 2 m jznad povrsine tla.
Clan 31.

- manja od 50 cm od drugih podzemnih instala- Pri krizanju naftovoda, plinovoda i produktovoda

cija i melioracijskih objekata, racunaluci od vanj- s prometnicama, vodotocima i kanalima kut izmedu
skog ruba cjevovoda do vanjskoga ruba instalacije ili osi tjevovoda i osi prepreke mora izn~siti, izmedu
90 ° i 60 °. Da bi se krifanje izvelo pod kutom manjim
objekta; od 60 °, mora se pribaviti suglasnost nadleznih or-
- manja od 10 m od reguliranih vodotoka i ka- gana. Pri krizanju sa zeljeznickom prugom nije do­
nala, racunajuci od nozlce nasipa. pusten kut manj i ad 60 °.
Ako cjevovod prolazi blizu nereguliranih vodo- Minimaln'.'1 dubina 1;1kopavanja cjevovoda, mje­
toka, bunara, izvora i vodozastltnih podrucja te ako rena od gornJeg ruba qevovoda, mora iznositi:
[e usporedan s vodotocima, potrebno je pribaviti sug-
Iasnost od organizacija i organa nadleznih za poslove
vodoprivrede, . a aka prolazi blizu elektroenergetskih Pojas cjevovoda Minimalna dubina ukopavanja
postrojenja i vodova, udaljenost mora biti u skladu
s normativima propisanima odgovarajucim jugosla- A B
venskim standardima. u pojasu I. razreda 80 cm 50 cm
Clan 28. u pojasu II, III. i
IV. razreda 100 cm BO cm
Pri gradnji nije dopusteno da naftovodi, plinovo- u zastitnom pojasu
di i produktovodi prelaze preko zeljeznicke pruge i naseljenih zgrada 110 cm 90 cm
zeljeznickog mosta, osim u iznimnim slucajoelma kad
se mora pribaviti posebna suglasnost od nadleznih
organa ili organizacija udruzenog rada sto upravljaju Minimalna dubina ukopavanja cjevovoda, mjere-
prugom ili mostom, na od gornjeg n.iba cijevi, pri svladavanju prepreka
mora iznositi:
Clan 29.
Ako se cjevovod postavlja ispod prometnice pro- Pojas cjevovoda Minimalna dubina ukopavan.ia
kopavanjem te prometnice, polaze se bez zastnne cl-
jevi, s dvostrukom. antikorozivnom izolacijom koja se A B
mora izvesti za 10 m udesno i ulijevo, racunajuci od - od dna odvodnih ja-
vanjskog ruba cestovna pojasa. Ispod elektrificiranih raka prometnica 100 cm 60 cm
zeljeznickih pruga mora biti izradena dvostruka izo- - od dna reguliranih
lacija cjevovoda u duljini od 50 m ulijevo i udesno, korita vodenih to-
raeunajuci od grantee pruzna pojasa. U rovu ispocl kova 100 cm 50 cm
prometnice cJevovod bez zastitne cijevi m.ora biti po- - od gornjeg ruba ceste 135 cm 135 cm
lozen u posteljicu od sitna pijeska debljine najmanje - od gornjeg ruba pra-
15 cm oko cijevi. Debljina stijenke cijevi cjevovoda ga zeljeznicke pruge 150 cm 150 cm
mora btti proracunata na sve vanjske sile sto mogu - od gornjeg ruba pra-
djelovati na cjevovod. ga industrijskog ko-
Ako se cjevovod postavlja Ispod prometnice bu- losijeka 100 cm 100 cm
ilenjem rova ispod te prometnice, mora se upotri.je- - od dna neregulira-
biti zastatna cijev odgovaraiuce cvrstoce i promjera nih korita vodenih
koji je najmanje za 100 mm veer od vanjskog pro- tokova 150 cm 100 cm
mjera cjevovoda.
Zastitna cijev cjevovoda ispod prornetnico kod
javnih cesta mora biti dulja od sirtne kolnika za po Za podrucja na kojima se planira melioracijska
1 m s jedne i s druge strane, racunajuci od vanjskog 1:11reza moraju se pribaviti uvjcti za projektiranje i
1zgradnju od korisnika obradivih povrsina.
ruba cestovna pojasa, a kod zeljeznicke pruge zastit-
na cijev rnora birti dulja od sirine pruge za po 5 m i Vrijednositi navedene u koloni B primjenjuju se
s jedne i s druge strane, racunajuci od osi krajnjeg na terene na kojima je za izradu rova potreban eks-
kolosijeka odnosno za po 1 m, racunajuci od nozice ploziv, a za sve ostale terene primjenjuju se vrijed·
nasipa. nosti navedene u koloni A.
 t
Strana 842 - Broj 26 SLUZBENI LrST SFRJ Petak, 24. svibnja 1985.

Clan 32. Ako plin sadrzi prasinu, instrmentalni vodovi

Pri projektiranju i izvodenju cjevovoda mora se
vodlti racuna o tome <la cjevovod bude dovoljno ela-
1:>tican da bi mogao preuzeti toplinska naprezanja ko-
ja se rnogu javitt u cjevovodu i njegovim dijelovima
i omoguciti slobodnu dilataciju cijevi.
Clan 33.
Za naftovode,. plinovode i produktovode moraju
se upotrrjebitr celicni zaporru elementi (ventili,
slavine, zasuni, zatvaract i sl.), prirubnice i prirubni-
cki spojevi, koii su konstrukcijom i kvalitetom ma-
terija~a namijenjen.i za transport nafte i plina, a iz-
radeni su prema odgovarajucim norrnativima i stan-
dardima.
moraju biti opremljeni pogodnim filterom za prai3inu.
Cijevi i njihovi elementi za prikljucivanje regu-
latora i sigurnosnog ventila moraju biti tako izvede-
ni i zasticeni da ne d-0de do ostetenja koja bi onemo-
gucila djelovanje tih uredaja i dopustala prekorace-
nj a radnog tlaka. ·
Clan 38.
Plinovod koji je spojen s izvorom plina na nacm
koji omogucava da tlak u plinovodu premasi maksi-
malni radni tlak zbog pogreske u sistemu regulacije,
mora biti opremljen sigurnosnim ventilom s ispu§nim
sistemom izvedenim izvan prostorije u slobodnu at-
mosferu. 1

Ako sezaporni element! ugraduju pod zemljom Sigurnosni ventil iz stava 1. ovog clana, koji
moraju se scjevovodom spoj iti zavarivanjem. Ako se sprecava prekoracenje maksimalnoga radnog tlaka u
u podzemni cjevovod ugraduiu zaporni elementi s plinovodu, mora biti odgovarajuceg kapaciteta i po-
prirubnlckirn spojevima, moraju se postavitt u be- desen tako da tlak u plinovodu ne moze poras-ti
tonsko okno dovoljnih dirnenzja da se zapornj organi vise od:
mogu kontrnliratt te da se njima moze rukovati. - 50°/o od maksimalnoga radnog tlaka koji iz-
Zaporni element! ugradeni pcd zernljom moraju nosi do 0,5 bar,
biti opremjeni produzenim vretenom dovoljne dulj i- - 0,5 bar od maksimalnoga radnog tlaka koji iz·
ne da rucica ili reduktor za rukovanje bude na visini nosi od 0,5 do 3 bar,
od 80 cm iznad povrsine terena.
- 150/o od maksimalnoga radnog tlaka koji izno-
Clan 34. si od 3 do 60 bar,
Zaporni elementi 'sto ih za vrijeme pogona treba - 10~/o od maksimalnoga radnog tlaka koji iznosi
podmazivati moraju bitt ugradeni tako da su svt pri- vise od 60 bar
kljucci za podmazivanje Iako pristupacnl. Kod · pod- i da ne bude veci od tlaka koji bi uzrokovao rubno
zemno ugradenih zapornih elernenata pr ikljuccl za naprezan.ie cijevi vece od 750/o od minimalne granice
podmazivanje moraju biti izvucent iznad zemlje i sa razvlacenja.
zapornim elementima spojeni celicnim cijevima viso-
kog tlaka Mo su pricvrscene na produzetak vretena. 2. Pomocni nad:i:emnispremnici
Clan 35. Clan 39.
Podzemni i nadzernnt cjevovocl, na mjestu spaja- Konstrukcija pomocnih nadzemnih metalnih
nia s drugim cjevovodcm, a i na mjcstu izlaska cjc- spremnika mora biti u skladu s vazecim propisima o
vovoda na povrsinu tla, moraiu lrnati cvrst · oslonac celicnim konstrukcijama i nadzemnim spremnicima.
da bi se sprijeetlo pomicanje prikljucka, ·
Oslonac naclzemna clevovoda mora biti izrader Clan 40.
od uegoriva materijala i izvedcn tako da osigurava Plastevi pomocnih nadzemnih spremnika moraju
slobodno istezanje cjevovoda.
btti nepropusni i postojani na uskladi.stene tekucine
Clan 36. i njihove pare u spremniku te izgradeni od materijala
otpornog na mehanicka i toplisnka naprezanja i na
Radl preuzimanja .dl lataclj a cjevovoda koje mogu
nastatt zbcg toplinskih utjecaja, u cjevovod se mcra- kemijska djelovanja koja mogu nasitati pri upotrebi
ju ugraditi elasticni elementi (lire) ili cjevovod mora spremnika. Za izgradnju plasfa upotrebljava se celik
biti pclozen tako da svojom elasticnoscu m'Y2~ pre- ili drugi materijal sto je postojan na djelovanje us-
uzeti izduzenj a odnosno skracen] a cjevovocla.
kladistene tekucine.
Napr-ezarijo u matertjalu cijevi ne smije prerna-
sivati dopustenu granicu naprezanja za pojedini raz- Clan 41.
red pojasa, a pri nadzemonom izvodenju plinovcda
cjevovod se mora proracunati na izvijanje i savijanje. Temelji pomocnoga nadzemnog spremnika mora-
ju biti izvedeni u skladu s propisima o gradevinskom
Na plinovodima je zabranjena upotreba kliznih
fundiranju tako da se onemoguci neujednaceno slije-
kompenzatora s brtvama.
ganje spremnika.
~Ian 37.
Clan 42.
Ci_ievi i ni ihovt element, za prikljucivanje instru-
Potpornjaci spremnika moraju biti od betona,
menara moraju biti izradeni od matertjala koji mogu
izdrzat; maksirnalni radru tlak i temperaturu cjevo- opeke ili celika zasticena od djelovanja visokih tem-
voda. peratura (otpornost protiv pozara predvidena najma-
Soojevi cijevi te spojevi ci.ievi i njihovih eleme- nje za dva sata) i korozije i moraju biti postavljeni
nnta za prikljucivanje instrumenata moraju biti iz- na temelje da bi se sprijecilo njihovo naginjanje ili
v~deni tako da odgovaraju maksimalnome radnom pomicanje.
tlaku i temperaturama.
Dijelovi cjevovoda za prikljucivanje instrumena:ta Clan 43.
u kojima se moze pojaviti voda iii kondenzat moraju Radi prihvacanja slucajno ispustenih zapaljivih
biti. grijanjem iii na neki drugi odgovarajuci nacin.
zasticeni od zamrznvanja i opremljeni elementima za tekucina i radi za~tite okolnog zemljista, vodenih to-
ispustunje tekucine. kova, cesta i drugih objekata, oko spremnika moraju

,. , ,-~----------------,---------------·"'-' '"'·~· -•~•·~·,.~-------1-.,.+1,•'>f'·,. ·$1._r4~,, .

­­­­­­­­­­­­­­­­­~.
Petak, 24. svibnja 1985. SLU2BENI
se izgraditi zastitnt bazeni. Umjesto zastitnog bazena
rnoze se tzgradit! drenaznt sistern ako to odobri nad-
Ieznl republicki odnosno pokrajinski organ.
Clan 44.
Obujam zaMitnog bazena, koji obuhvaca samo
jedan spremnik, mora biti jednak naivecem dopuste-
nom punjenju spremnika.
Clan 45.
Ako zastitni bazen obuhvaca vise od jednog
spremnika, njegov se obujam dobiva kad .se od ukup-
nog obujma svih spremnika oduzmu obujmi spremni ka
ispod gornjeg ruba nasipa ili zida, ne racunajuci
obujam naiveceg spremnika.
!".:Ian 46.
Zastitni bazen u kojem su srnjestena dva iii VISe
spremnika s oslabljenim spojem izrnedu krovnog Iirna
i plasta, u koja se skladistt sirova nafta i naftni pro-
izvodi, mora biti pregradnim zidovima i drenazntrn
kanalima podijeljen tako da svaki spremnik obujma
veceg od 1 500 m3 ili skupina spremnika ukupnog
obujma do 2 500 m3 bude u jednom pregradenom di-
jelu, s tim da obujam bilo kojeg spremnika odnosno
skupine spremnika ne bude veci od 1500 m3.
Clan 47.
Zastitni bazen u kojem su smiestena dva i1i vise
spremnika za skladistenje sirove nafte naftnih pro-
izvoda, na koji se ne odnose odredbe clana 46. ovog
pravilnika, rriora biti podijeljen pregradrrim zidovlma
i drenazrum kanalima tako da svaki sprernnik obuj-
ma veceg od 350 m3 ili skupina spremnika ukupnog
obujma 500 m8 budu u jednom pregradenom dijelu,
s tim da obujam bilo kojeg sprernnika odnosno sku-
pine spremnika ne bude vect ad 350 m3•
Clan 48.
Unutrasnja povrsina zastitnog bazena mora biti
izgradena ad neprapustljiva materijala, a zidovi tako
da podnesu pun hidrostaticki tlak.
Clan 49.
Zidovi zastttnog bazena ne smiju imati otvore,
osim za cjevovode, s tim da prostor izrnedu zidova ba-
zena i cjevovoda bude ispunjen materijalom postoja-
nim na visoku temperaturu. Zidovi zastitnog bazena
moraju biti udaljeni najmanje 5 m od ostalih postro-
jenja naftovoda.
Clan 50.
Ovisno o tdpu spremnici moraju irnati ovu op-
remu:
1) odusnu lulu;
2) disrri ventil;
3) sigurnosni verrtil ;
4) sigurnosni odusak ;
~) zaustavljac plamena;
6) pokazivala razine tekuclne;
7) prikljucke za punjenje i praanienje sprern-
nika;
8) uredaje za osiguranje od prepunjavanja sprern-
nika;
9) otvore za ulazak osoba u spremnik radi preg-
leda i ciscenja;
10) prlkljucak s ventilom za ispustanje taloga;
11) otvor s poklopcem za mjerenje razine teku-
cine i uzimanje uzoraka.
..,..,
I
LIST SFRJ Broj 26 - Strana 843
Atmosferski spremnik za skladistenie sirove naf-
te i naftnih proizvoda skupine I. i II. mora imati
disni ventil sa zaustavljacem plamena.
Spremnik nlskog tlaka za skladistenie sirove naf-
te i naftnih proizvoda skupine I. i II. mora imati si­
gurnosni ventil.
Atmosferski spremnik za skladistenje sirove naf­
te i naftnih proizvoda skupine IIIA, mora imati odus-
nu lulu.
Clan 51.
Radi zastite od prekoracenia dopustenog tlaka
kojt maze nastati zbog ·pozara, spremnik mora imati
sigumosni odusak adnosno mora bit] konstruiran tako
da ima oslabljeni spoj izmedu krovnog lima i plasta
odnosno neku drugu odobrenu konstrukciju oduska,
Clan 52.
Da bi se sprljeeilo stvaranle pretlaka ili podtlaka
za vrijeme punjenja ili praznjenja spremnika, a i
zbog prornjene vanjske temperature, spremnik mora
imati odusnu lulu i disni ventil.
Clan 53.
Dimenzije prikljucka odusne lule i disnog ven-
tila moraju odgovarati maksimalnim kolicinama pu-
njenja ili praznienja spremnika, s tim sto njihovi
nominalni unutrasnjl promjeri ne smiju biti manjl
od 32 mm.
Clan 54.
Ako atmosferski spremnik iii spremnik niskog
tlaka ima vise od jednag pr ikljucka za punjenje od-
nosno prafnjenje kapacitet odusne lule, disnog ven-
ila odnosno sigurnosnog ventila odreduje se prema
najvecemu predvillenome is.tovremenom protoku na!-
te ili naftnih proizvoda.
Clan 55.
Spremnik za skladistenje sirove nafte i naftnih
proizvoda skupine I. mora biti opremljen sigurnosnim
uredajem (sigurnosnim ventilom, disnim ventilom i
sigurnosnim aduskom) koji je zatvoren, osim kad se
spremnik puni ili prazni.
Spremnik za skladistenje sirove nafte i naftnih pro-
izvoda skupine I. mora biti opremljen sigurnosnim
uredajem koji je zatvoren, osim kad postoji pretlak
ili podtlak u spremniku ili odobreni zaustavljac pla-
mena ispred sigurnosnog uredaja.
Clan 56.
Spremnik za skladistenje sirove nafte na naftovo-
du obujma · 500 ms te vanjski nadzemni atmosferski
spremnik za skladistenje sirove nafte i naftnih pro-
izvoda obujma do 4 m3; osim pad,skupine IA, mogu
imati odusne lule koje maraju biti otvorene.
1V. IZGRADNJA NAFTOVODA, PLINOVODA I
PRODUKTOVODA
Clan 57.
Svaka c1Jev, cijevni element ili uredaj moraju
se vizuelno ispitati neposredno prije montaze da bi se
ustanovilo imaju Ii bilo kakav nedostatak koji bi mo-
gao stetna utjecati na njihovu upotrebljivost.
 Strana 844 - Broj 26 SLUZBENI LIST SFRJ Petak, 24. svibnja 1985.

Clan 58.
titl komprimiranim zrakom i propustarijem cistaca s
Pri hladnom savijanju cijevi najvece dopusteno kalibracijskom plocom promjera najmanje 9!Wo od
savijanje po· duljini jednakoj promieru cijevi mora unutrasnjeg promjera cjevovoda.
iznositi 1,5 -.
Clan 63.
Uzduzno zavarene cijevi savijaju se tako da se
var mora nalazitt u blizirii neutralne osi Iuka cijevi. Rov za polaganje cjevovoda mora bit! iskopan ta-
ko da se postavljanjem cjevovoda postlgrie 'projekti-
cievovoda minimalni polupromjeri
Pri polaganju rani poloza] cjevovoda i sprijeci nedopusteno napre-
elasticnth lukova, ovlsno o promjeru cijevi, rnoraju zanje 1.1 materijalu cijevi te da se onemoguct ostece-
Iznositl: nje izolacije cijevi.
NO Ako je rov iskopan na kamenitom terenu, cjevo-
100 350 m, vod se mora pclozlti u zastitnl sloj pijeska iii se mora
NO 150 350 m, upotrijebiti dodatna izolacija cjevovoda.
NO 200 400 m,
NO 250 450 m, Clan 64.
NO 300 450 m, Cjevovod mora biti zasticen od podlokavanja,
No 350 450 m, plavljenja, nestabilnog tla, odrona zemlje i drugih
NO . 400 450 m, opasnosti koje mogu prouzroelti pomicanje ili dodatno
opterecenje cijevi.
NO 450 550 m,
NO 500 550 rn, C:an 65.
NO 600 600 m, Nadzemni dijelovi cjevovoda i njegovih sastavnih
NO 650 700 m, dijelova koji nisu ogradeni moraju biti zasticeni od
NO 700 800 m, neposrednog ostecenja, ako to posebni uvjeti znhtije-
vaju.
NO 750 850 m.
Clan 66.
Clan 59.
Trasa naftovoda, plinovoda i produktovoda mora
Celicne cijevi i celicni cijevni elementi moraju biti vidljivo ob1ljeiena pcsebnim oznakama.
se zavarivati po kvalificiranom postupku zavarivanja
i u skladu s normativlma propisanima odrrovarajuc'.im Razmak izmedu oznaka za obiljezavanje cjevo-
jugoslavenskim standardima. voda ne smije biti veci od 1000 rn na ravnom dijelu
trase, a na zakrivljenom dijelu trase cjevovoda, izu-
Clan 60. zimajuci hladno i tvornicki izradene · lukove, mora.iu
hiti postavljene najmanje tri oznake, i to na pocetku,
Zavarivati mogu samo zuvarivact cija je strucna u sredini i na kraju zavoja.
osposobljenost · dokazana i provierena i koji imaju Oznake za obiljefavanje trase cjevovoda postav-
odgovarajucu kvalifikaciju za postupak zavazivanja ljaju se na 0,8 m udesno u odnosu prema smjeru
sto ce se prtmjenrti. protoka medija.
Clan 61. Oznake za obiljezavanje trase cjevovoda moraju
biti u skladu s normati'vima propisanima odgovara-
Var se po cijelom opsegu mora Ispitatl neraza- jucim jugcislaven.skim standardima.
r ajucom metodom.
Clan 67.
Najmanji postupak zavarenih spojeva koji se mo-
raju ispitati nerazarajucom metodom, · ovisno o raz- Na prolazu cjevovoda ispod vodenih tokova, ka-
redu poiasa, iznosi:
nala i prom!,:tnica, oznake za obiljezavanje trase cje-
~ za poias I. razreda - 100/o, a n.ajmanje osam vovoda i znaci upozorenja moraju biti postavljeni s
varova na duljini cjevovoda od 1000 m; obiju strana vodenog toka, kanala iii prometnice.
- za pojas II. razreda - 500/o, a najmanje 40 va- Oznaka na prolazu cjevov.oda ispod zeljeznicke
rova na du ljtni cjevovo<la od 1000 m;
pruge ne smije se postaviti blize od 10 m od osi kraj-
- za pojase III. i IV. razreda - 1000/o. njeg kolosijeka.
Svi varovi na cievovodu koji se postavlja u zas- Oznaka na prolazu cjevovoda ispod kanala ne
titni cestovni iii .zastitnl pruzn; pojas prometnica, u smije se postaviti bHze od 10 m od osi nasipa kana-
tunele, na mostove, na nadzemne i ukopane prijelaze la, a na prolazu cjevovoda ispod ceste, oznaka se ne
preko il.i ispod prometnica i na prijelaze preko vodc- smije post;witi. u cestovnom pojasu.
nih tokova te u zastitnt pojas stambenih zgrada 1 crpi-
Na prolazu cjevovoda ispod plovnih rijeka i ka-
lista pitke vode moraju se ispitati nerazarajucom
nala. s obiju strana prolaza, na udaljenosti od po
metodom.
200 m, uzvodno i nizvodno od osi cjevovoda, mora
Nerazarajufom metodom moraju se ispitati i svi se postaviti znak zabrane sidrenja.
varovt na cistackim stan icama, blok-stnnicamn, mjei
nirn stantcama. regulacijskim stanlcama. miernore-
V. BLOK-STANICE NA NAFTOVODU, PLINOVODU
gulacijskim stanicama, odvajaclma tekucina, separa-
l PRODUKTOVODU
torima, manipulativnim cjevovodima kompresorskih
stanica le nu svim drugim nadzemnim clijelovima cje- Clan 68.
vovoda. Plinovod mora biti opremljen zapornim elemen-
tima smjestenima na takvim medusobnim razmacima
Clan 62.
da udaljenost bilo od koje tocke cjevovoda do najbli-
Nnlron zavar ivanjn cievovoda i popravka neisprrrv­ zega zapornog elementa za odredene razrede pojasa
nih var ova, a prije izolacije, dionica se mora procis- iznosi najvise:

I~~~·~· .._ ..­­ ----·-------,!t~t,l. tl ... tl~lio.l .. iJ

 .'\
Petak, 24. svibnja 1985. SLUZBENI
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
1) za pojas I. razreda - 16 km;·
- 12 km;
2) za pojas. II. razreda
3) za pojas Ill. razreda
4) za pojas IV. razreda - 4 km.
Na prolazu naftovoda ispod iii iznad vodenih to-
kova koji su pri maksimalnom vodostaju siri ad 30 m,
te ispod ili iznad vodotoka za opskrbu vodovoda na-
seljenih mjesta, na naftovodu se moraju, s obiju st-
rana vodotoka, postaviti zaporni elementi.
Clan 69.
Zaporni elementi iz stava 1. clana 68. ovog pra-
vilnika moraju na plinovodima biti postavljeni tako
. da omogueavaju lako rukovanje i odrlavanje i mora-
ju biti zasticeni od pristupa nepozvanih osoba. Zapor-
nt elementi (s pomocnom opremom) moraju biti pri-
kladni za pogon u zatvorenom i otvorenom prostoru,
u vertikalnom ili horizontalnom pclozaju, te za lnsta-
liranje lznad iii ispod zernlje.
Svaki zaporni element iz stava 1. ovog clana pro-
mjera iznad 100 mm mora biti opremljen obilaznim
vodom s dva ventila - za izjednacavanje tlaka pri
otvaranju zapornog elementa te za prlgusivanje pro-
toka plina,
Clan 70.
Zaporni elementi iz clana 69. ovog pravilriika mogu
se zatvarati rucno, dalj inskim upravljanjem ili pneu-
matskim ureilajem.
Operater pneumatskog uredaja mora zatvoriti za-
porni element pri brzini · pada tlaka u plinovodu od
3,5 bar u rninuti ili pri vecoj brzini.
Zaporni elemet zatvoren uredajem za automatsko
zatvaranje _moze se otvorrtt samo rucnp,
Clan 71.
Blok-stanica u kojoj je ·postavljen zaporni ele-
ment s prtpadnim uredajima mora biti ogradena og-
r.adom visokom 2 m, pri cemu se ni jedan dio ograde
ne smije nalaziti u zastitnom pojasu naseljenih zgrada
te cestovnom i pruznom pojasu, a nadzernni uredaji
ne smiju se postaviti blize od 20 m od ruba krajnjeg
kolnickog traka javne ceste odnosno blize od 30 m
od osi krajnjeg kolosijeka. Razmjestaj dijelova blok-
stanice mora biti u skladu sa zonama opasnosti od
eksplozije i pofara, a zone opasnosti od eksplozije mo-
raju biti obuhvacene ogradom stanice.
Clan 72.
Svaka dionica plinovoda Izmedu dvaju zapornih
elemenata mora biti opremljena · uredaitma za ispu-
stan ie plina takva kapaciteta da se dionica moze is-
praznitt u atmos!eru u roku od dva sata najvise,
Uredaj za ispustanje plina iz stava 1. ovog clana
mora biti ograden i postavljen izvan zastitnog pojasa
naseljenih zgrada odnosno izvan zastitnog pruznog
iii cestovnog pojasa prometnice, prema uvjetima pro-
ptsanima u · tablicl 3. clana 17. ovog pravilnika.
VI. ·CISTACKE STANICE NA NAFTOVODU, PLINO-
VODU I PRODUKTOVODU
Clan 73.
Za unutrasnje ciscenje naftovoda, pUnovoda i pro-
duktovoda u cjevovod se moraju ugraditi cistacke
stanice koje se sastoje od cistacke ciievt s armaturom
i uredajima za otpremu cistaca i cistacke cijevi s
armaturom i uredaitma za prihvat cistaca.
LIST SFRJ I3roj 26 - Strana 845
U cjevovode za protok nafte, naftnih iii plinskih
proizvoda, u oba pravca, moraju se ugraditi univer-
-alne cistacke cijevi za otpremu i prihvat cistaca.
6 km;
Cistacke cijevi i zatvaraci moraju bitt gradeni za
maksimalni radni tlak plinovoda, s koeficijentom si-
gurnosti 2,0, i ispitane tlakom za 500/o vecim od maksi-
malnog radnog tlaka,
Cistacke cijevi dio su cjevovoda i ne podlijezu
propisima o tlacnim posudarna.
Clan 74.
Cistacke cijevi moraju biti opremljene zapornim
elementom na cjevovodu koji istovremeno obavlja
funkciju blok-stanice .
Svaka cistacka cijev mora imati indikator prolaza
cistaca ciji se poloi.aj moze sa sigurnoscu vizuelno ut-
vrditi s udaljenosti od .30 m.
Konstrukcija zatvaraca cistackih cijevi mora odgo-
varati svim pogonskim uvjetima i mora biti tako osi-
. gurana da se ne maze otvoriti dok je cistacka cijev pod
tlakom.
u plinovod ispusna cijev · za ispustanje plina iZ
c'istacke cijevi mora biti ugradena vertikalno prerna
gore, a otvor cijevi mora biti na visini 2 m najmanje
tznad povrsine tla.
Kod naftovoda i produktovoda ispusna cijev mo-
ra biti ugraclena vertikalno prema dolje, a odvod naf-
te iii naftnog proizvoda mora biti provcden u spremnik
odgovarajuce velicine. Drcnazna cijev na cistackoj
cijevi mora biti ugraoena vertikalno prema dolje, na
udaljenosti 25 cm najvise od zatvaraca i mora se za-
vrsavati .u. betonskom oknu ili spremniku odgovara-
juce velicine.
Clan .75.
Kod naftovoda i produktovoda, ispod zatvaraca
cistacke cijevi, mora biti izgraden prihvatni bazen za
tekucinu ciji obujam mora biti jednak obujmu iii veci
od obujma cistacke cijevi na dijelu od ulaznog ventila
do zatvara<': a.
Cistacke cijevi moraju biti postavljene pod kutom
od 5 ° prE?ma zatvarai:u cijevi.
Cistacke cijevi moraju biti postavljene na cvrste
temelje i sidrenim blokom na cjevovodu osigurane od
uztluznog pomicanja.
Simetrala cistacke cijevi mora biti na visini od
0,8 m do 1,2 m od povrsine tla.
VII. SEPARATOR! I ODVAJA<'.'.:I TEKUCINE NA PLI-
NOVODIMA
Clan 76.
Plinovodi u kojima se iz trnnsportirana plina moze
izdvojiti voda iii plinski konctenzat moraju biti op-
rem\jeni ·urec:iajima za ispustanje tekucine iz plinovoda.
Tekucina se iz plinovoda mora ispustati na jedan od
ovih nacina:
a) propustanjem cistaca kroz cijevi plinovoda l
skupljanjem tekucine u pokretnoj ili stabilnoj· posudi
....,... spremniku; iii
bl odvajacima tekucine koji se ugraauju u plino-
vod i koji su dio plinovoda, a opremljeni su cijevima
za ispustanje tekucine.
Clan .77.
Na prihvatnim cistackim sfanicama plinovoda
mogu se izgraditi prikljucci za. pokretne ili stabilne
odvajace tekucine ili prikljucci za separatore.

Strana 846 - Broj 26 SLUZBENI LIST SFRJ
Tekucina koja se izdvoji i skupi u separatoru ne
smije se ispustati u okolinu, vec se s njom mora po-
stupati po propisima o transportu strove nafte i naf-
tnih proizvoda skupine I.· podskupine IC.
Clan 78.
Separator za odvajanje tekucine iz plmovoda koji
je montiran na prlhvatnoj cistacko] stanici mora biti
Izgraden i ispitan za maksimalni rudni tlak plinovoda
i irnati dovoljan kapacitet za prolaz plina te za izdva-
janje tekucine,
Separator mora biti postavljen tako da za vri-
jeme ciscenja plinovoda kroz njega struji sav plin koji
prelazt iz jednog plinovoda u drugi.
Na nainizem mjestu separatora mora biti pos-
tavljena cijev za ispustarrie tekucine promjera nai-
manje 50 mm, koja se zatvara dvostrukim zapornim
elementom. Pri ispustanju tekucine prctok se rnora
priguslvatt samo drugim zapornim elementom, a prvl
zaporni element mora biti u polozaju »otvoren - za-
tvoren«, ·
Separator moze biti opremljcn i Instalacijorn za
automatsko ispustanje tekucine, s regulatorom razine
tekucine. Separator mora imati pokazivalo razine te-
kucine ili prikljucak promjera najmanje 12 mm s ot-·.
vorom promjera 2 mm koji je zatvoren igllcastim ven-
tilom ciji je premier 12 mm. Pokazivalo r az ine tcku-
cine mora biti ugradeno na najvisoj dopusteno] razi-
ni tekucine. ,
Separator! su tlacne posude i na njih se prirnje-
1!iuju propisi o tlacnim posudama.
Clan 79.
Odvajac tekucine iz plinovoda mora biti izraden
od cijevi prornjera ne manjega od prornjera plinovoda
s koeficijentom sigurnosti 2,0 za pojas I, II. i IIL
razreda odnosno 2,5 za pojas IV. razreda.
Odvajac tekucine ugraduje se u plinovodu tako
sto se dio odvajaca, u koji se skuplja tekucina, pos-
tavlja ispod cijevi plinovoda i s njom spaja cijevima
promjera najmanje 80 mm odnosno najvise 500/o -od
promjera plinovoda.
Na najnizo] tocki odvajaca tekucine mora biti
postavljena odvodna cijev za · tckucinu promjcra 50
mm najmanje koja se zavrsava u betonslrom oknu
ili. iznad povrsine tla, a zatvara se dvostrukim · znpor-
nim elementorn. Pri ispustanju tekucine protok se mo-
ra prigustvatt samo drugim zapornim elementom,
Ako se cdvaiaci tekucine postavljaju u blizini
prometnice ili stambenih zgrada, to se mora uraditi
u skladu sa clanom 72. stavom 2. ovog pravilnika.
VIII. MJERNE, REGULACIJSKE I ?,/ITERNOREGU-
LACIJSKE STANICE NA PLINOVODIMA
Clan 80.
Mjerne, regulacijske i mjernoregulacijske stanice
(u nastavku teksta »stanice«) s instalicijama za mie-
renje i regulaciju plina mogu biti izgradene u .grade-
vinskom objektu i1i na otvorenom prostoru i moraju
biti ogradene zastitnorn ogradorn.
Stanice iz stava 1. ovog clana za prirodni plin
rnogu se, iznimno, izgradlt! ·i na gradevinskom ob-
jektu ili uz njegov zld, s ttrn sto krov odnosno zid
gradevinskog objekta ne smije propustati prirodni
plin, ne smije irnati otvore i mora izdrzati jedan sat
u slucaju poiara.
· .,1,•(.=1~- , - ------·------······----
l.
Petak, 24. svibnja 1985.
Stnnice iz stava 2. ovoe clana ne smiju se graditi
na starnbenim zgradama ili uz njihove zidove.
Clan 81.
Krovna konstrukcija objekta stanice mora biti
takv;:i cia u slucaju pretlaka popusti prije zidova ob-
jekta.
Pro~torija objekta u kojoj ·su ugradene plinske
instalocije mora biti odvojena od drugih prostorija
objekta zidovima koji ne propumaju plin. Ove prosto-
rije moraju biti izgradene i spojene krovnom kon-
strukcijom ·tako da se onemoguci prodor plina iz jed-
ne prostorije u drugu prostoriju.
Ako su pro:rtorije u objektu medusobno odvojene
dvostrukim zidom, zidovi ne moraju biti nepropusni ·
za plin, ali moraju biti meausobno U:daljeni najmanje
po· 10 cm, s prirodnom ventilacijom ll)eduprostora.
Zidovi i podovi te stropna i krovna konstrukcija
objekta moraju biti izgradeni od negoriva materija-
la i materijala bez supljina.
Vrata se na vanjskim zidovima objekta moraju
otvarali prema van, a brave s unutrasnje strane mo-
raju se otvarati bez kljuca.
Zic1ovi prostorija u kojimn su u~radene mjerno-
regulacijs\,e plinske instalacije ne smiju imati otvo-
re za prozore.
Clan 82.
Proh:zi ci]evi i elektricnih vodova kroz zidove
nepro::;iusne za plin izmedu . prostorija u kojima su
ugra(lene plinske instalacije i prostorija u kojima su
smjdtene elektricne, telemetrijske i druge instalacije
moraju biti nepropusni za plin i izvedeni pomocu
uvodne cijevi.
Clan 83.
Prostorije u objektima stanica u kojima su ugra-
aene plinske instalacije moraju imati gornje i donje
otvore za prirodno provjetravanje.
Otvori za provjetravanje moraju biti postavljeni
tako da sprecavaju skupljanje plina u prostoriji, pri
cemu donji otvori moraju biti smjesteni na visini ad
15 cm iznad poda, a gornji na najvisoj tocki · prosto-
rije.
Ukupna povrsina gornjih otvora mora iznositi naj-
manje 1"/o cd povrsine pocla prostorije, a ukupna po-
vrsina donjih otvora ne smije biti manja od 800/o od
ukupne povrsine gornjih otvora.
Otvori za provjetravanje moraju biti opremlje-
ni zastitnim resetkama s otvorima velicine do 1 cm•.
Clan 84.
Tlak plina u stani<;ama reducira ·se i regulira regu-
latorima tiaka u jed_nom stupnju i1i vise stupnjeva
redukcije tlaka plina.
R2dni tlak rcgulatora tlaka plina mora biti jednak
ili veci ad maksimalnoga radnog tlaka plina ispred
regulator a.
Regulatori tlaka moraju osigurati konstantan tlak
u cijelome regulacijskom opsegu, a tlak nakon. regu-
lacije ne sme biti veci od maksimalnoga radnoga tlaka
u sistcmu.
Clan 85.
Nakon svakog stupnja redukci.ie i regulacije tla-
ka plina u cjevovod se mora ugraditi sigurnosni ure-
aaj koji ce, u slucaju kvara regulatora, sprijeciti po-
l ast tlaka iznad dopu&tene granice.
- --:~~·-···' ·-- ·-·-···
­­­­­­­­.­u. :. ft~,._.. ··•···
..................................... ---····-!
Petak, 24. svibnja 1935. ,-- • i:..UZBENI LIST SFRJ
-~~~-----~~~~~~~~~-,-
· Ako se kao slgurnosni ureda] upotrebljava sicur-
nosni ventil s ispusnirn sistemom, njegov kapacitet
ispuhivanja mora biti jednak najmanje kapacitetu
regulatora kod maksimalncga ulaznog tlaka ispred
regulatora,
Ako se ispred regulatora tlaka ugraduje automat-
ski ventil za blokiranje protoka plina, sigurnosni ven-
til mora tmatt kapacitet najmanje 1°/o od mcksimalnog
kapaciteta regulatora tlaka.
Sigurnosnl ventil koji stHi instalaciju i plinovod
od prekoracenja makslmalnoga radnog tlaka mora bi:
ti podesen tako da tlak iza regulatora ne moze porastt
· za vise od:
- 500/o od maksimalnoga radnog tlaka koji iznosi
do 0,5 bar;
- 0,5 O/o od maksimalnoga radnog tlaka koji iz-
nosi od 0,5 do 3 bar;
- 15-0/0 od maksimalnoga radnog tlaka koji iznosi
od 3 do 60 bar;
- 100/o od maksimalnoga radnog tlaka koji iz-
nosi vise od 60 bar.
Automatski ventil za blokiranje protoka plina,
kad je u kornbinaciji sa sigurnosnim ventilom, mora
se podesiti tako da zatvort plinovod na tlaku 100/o ve:
cirn od tlaka otvaranja sigurnosnog ventila, a da p rt
tome naprezanje u cijevima i cijevnim elementima ne
bude vece od 75"/o od donje granice elasticnosti mate-
rijala od kojega su cijevi i cljevni elementi tzradeni,
Alco je tlak u ulaznom i izlaznom plinovodu u sta-
nici veci od 6 bar, izvan zgrade stanice, na ulaznom
i izlaznom plinovodu mora se, u skladu s propisima
o zastrt! od pozara, postaviti odnosno ugraditi zapor-
ni element.
Clan 86.
Na horizontalnom dijelu plinske instalacije, ispred
regulator a tlaka i m jerenja protoka plina, mora . se
ugruditi filter koji ce zadrzavatl mehanicke cestice
i tekucinu iz plina.
Filter mora biti izgraden za makslmaln] radni
tlak plina u dovodnom plinovodu s koeficijentom si-
gurnosti 2,0 i ispltan tlakom 500/o vecim od maksimal-
noga radnog tlaka.
VeliNna uloska filtera mora biti takva da maksl-
malni protok plina kroz plinsku instalaciju ne prouz-
roci pad tlaka za vise od 0,8 bar.
Za uloske filtera · mora se upotrijebiti materijal
otporan na vodu i ulje koji se ne smije cijepati i ratora, iii alrn se razina tekucine u separatoru podigne
raspadati pod djelovanjem struje plina. Na najnizern
, clijelu tijela filtera mora se nalazrti ispusna cijev pro-
mjera 25 mm najmanje, koja se zatv_ara s dva ventila.
Filter se smatra dijelom instalacije i ne podlijeze
propisima o tlacnim posudama.
Clan 87­
Ako bi se nakon redukcije tlaka plina mogli stvo-
riti uvjeti za formiranje hidrata, plin se mora zagr i-
j avati prije redukcije tlaka plina. Za zagrijavanje pli-
na moze se upotrijebiti topla voda i1i para. Zabranjeno
je zagr ijavati plin izravnim plamenom.
Izmjenjivac topline mora biti izgraden tako da iz-
drzi maksirnalni tlak plina u dovodnom plinovodu is-
pred mjernoregulacijske instalaciie s koeficijentom
sigurnosti 2,0 i ispitan tlakom za 500/o vecim od mak-
simalnog radnog tlaka.
Izmjenjivac topline smatra se dijelom instalacije
i ne podlijeze propisima o tlacnim posudama.
:• .-., I AL.·
Broj 26 - Strana 847
Clan 88.
Za mjerenje protoka plina moraju se upotreblja-
vati samo mjeraei koji su izradeni u skladu s propi-
sima o mjerilima i ciju je upotrebu odobrio nadlezni
organ odnosno ovlastena organizacija.
IX. KOMPRESORSKE STANICE NA PLINOVODIMA
Clan 39.
Kompresorske stanice mogu se postavljati ispod
nadstresnica iii u zatvorenim objektima.
Zgrade kompresorskih stanica i nadstre§nice mo-
raju biti izgradene od ncgoriva materijala. Prostorije
u lwjima su postavljeni kompresori i plinske instala-
cije moraju imati najmanje dva izlaza u slucaju opa-
snosti, s tim sto se iz unutrasnjosti prostorije vrata
moraju otvarati bez kljuca i prema van.
U vanjskim zidovima tih prostorija moraju se na-
laziti gornji i donji otvori za prirodno provjetravanje.
Povrsina gornjih otvora morn iznoi,iti 10/o od povrsi-
ne poda, a otvori moraju biti postavljeni na najvisoj
tocki prostorije. -Donji otvori moraju biti postavljeni
na visini 15 cm iznad poda stanice i njihova ukupna
povrsina mora iznositi najmanjc 80°/o od ukupne po-
vrsine gornjih otvora.
U zgrade kompresorski&. stanica moraju se ugra-
diti alarmno-signalni uredaji koji upozoravaju na
opasnost u slucaju povecane koncentracije plina,
Clan 90.
Kompresori · u kompresorskim stanicama na usis-
noj strani moraju biti opremljeni separatorima za od­
vaJanje tekucine.
Separatori za odvajanje tekucine i svi dijelovl
plinskih instalacija u kompresorskoj stanici moraju
biti izgradeni s koeficijentom $igurnosti 2,0 i moraju
se kontrolirati na cvrstocu zbog utjecaja vibracija u
sistemu koje su posljcdica rada kompresora.
Separatori za odvajanje tekucine moraju biti op-
remljeni pokazivalom razine tekucine i uredajem za
rucno ili automatsko ispustanje tekucine.
Separatori za odvajanje tekucine moraju biti op-
remljeni uredajima za signalizaciju prekoracenja do-
pustene razine tekucine u nj ima i uredajem z·a auto-
matsko zaustavljanje rada kompresora ako se separa- ·
tor napuni tekucinom za vise oct. 80°/o od obujma sep;:i-
na visinu 20 cm ispod donjeg ruba otvora cijevi za
izlaz plina.
Clan 91.
Kompresorske stanice moraju biti opremljene sl-
gurnosnim ver:tilima s ispusnim sistemom kapaciteta
jednakog ukopnom kai,acitetu kompresorske stanice
iii veceg od toga kapaciteta.
Pri prekoracenju radnog tlaka za vrijednosti pro-
pisane u clanu 38. stavu 2. ovog pravilnika sigurnosnl
Yentili moraJu ispustati pli'n izvan prostorije u- atmo-
sferu.
Clan 92.
Kompresorske stanice moraju imati zaporne ele-
mente za rucnc zatvaranje dovoda i odvoda p~ina,
ugradene na udaljenosti 15 m najmanje od objekta
stanice odnosno nadstresnice. U odvodni plinovod iz
kompresorske stanice mora se ugrad1ti nepovratni
ventil.
., ....... ,,,,
 Strana 848 - Broj 26
Clan !)3.
Kompresorske stanice kcje imaju snagu vecu od
735 kW moraju imati sistem za zaustavljanje rada sta-
nice u slucaju opasnosti, koji mora udovoljiti ovim
uvjetima:
- mora zatvoriti dovod plina u stanicu i odvod
plina iz stanice te rispusttti plin iz sistema stanice kroz
ispusnu cijev ;
- moru zaustaviti rad kompresora i plinskih in-
stalacija te prekinuti dovod elektricne struje u korn-
presorsku stanicu, osim za strujne krugove koji sluze
za rasvjetu u slucaju opasnosti i strujne krugove ci-
je dje!ovanje moze smanjiti rnogucnost ostecenja po-
strojenja:
- da se ureoajima za zaustavljanje rada, zatva-
ranje plina i iskljucenje elektrrcne energtje rukuje
najmanje s dva mjesta, od kojih jedno mora biti izvan
pozarne zone.
X. CRPNE STANICE ZA NAFTU I NAFTNE
IZVODE
Clan 94.
Crpne stanice za naftu i naftne proizvode mogu se
postavlja1.i ispod nadstresnica ili .u zatvorenim objekti-
ma.
Objekti i nadstresnice crpnih stanica rnoraiu biti
izgradeni od negoriva materijala.
Prostorije u kojima su postavljene crpke i cijevne
fnstalacije moraju imati najmanje dva izlaza, u sluca-
ju opasnosti, s tim da se vrata moraju otvarati prema
van. Iz unutrasnjost] prostorije vrata se moraju otva-
rati bez kljuca. U vanjskim zidovima tih prostorija
moraju se nalazrtl gornji i donji otvori za prirodno
provjetravanje da bi se spr ijecila konceritracija za-
paljivih para.
Ukupna povrsina donjih otvora mora iznositi naj-
manje 10/o od povrsine poda prostorije, a ukupna po-
vrsina gornjih otvora ne smije biti manja od 80°/o
od ukupne povrsine donjih otvora.
U objektima crpnih stanica moeaju biti ugradent
alarmno-slgnalni uredaji koji upozoravaju na poveca-
nu koncentraciju· zapaljivih para ..
Clan 95.
Crpna stanica za '1aftu i naftne proizvode mora
Hti opskrbljena sigurnosnim uredajem za sprecavanje
porasta tlaka u cjevovodima iznad maksimalnoga rad-
nog tlaka.
Sigurnosnt uredaji na cjevovodima ne smiju ispu-
stati naftu u atmosferu (okolinu).
Clan 96.
Pogonski motor! u crpnim stanicama za naf'tu
kompresorskim stanicama · za plin, osirn sinhronih i
asinhronih elektricnih motora, moraju imati automat-
ski ureda] za zaustavljanje rada rnotora ako broj okre-
taja premasi maksimalno dopustenu vrijednost odnos-
no ako je broj okretaja vecl od nominalnog broja
okretaja motora.
Clan 97.
Crpke za naftu I kompresori za plin s pogonskrm
motorima koji irnaju hladenje i· podmazivanje pod
tlakom moraiu imati uredaj za zaustavljanje rada koji
djeluje u slucaju nedovoljna hladenja ru
podmaziva-
nja.
. ,,;_, ........ _ .
_.,...,. ..... ~ ..,~
SLUZBENI LIST SFR; "' ~ Petak, 24. svibnja 1985.
Clan 98.
Na usisnom i potisnom dijelu cjevovoda crpne sta-
nice za naftu moraju biti postavljeni zaporni elementi
kojima se u slucaju potrebe stanica moze odvojitl od
ostalih dijelova naftovoda.
Clan 99.
Za svaku crpnu stanicu za naftu mora b1ti predvi­
dena zastlta od pofara prema uvjetima propisanima
zakonorn i proplsima donesenima na temelju zakona.
Ako zastita od pofara zahtijeva odstupanje od
uvjeta predvidenih u tablici 1. clana 12. ovog pravil-
nika, a ustanovi se potreba za postavljanjem stabil-
nih uredaja za zastitu od pozara, nuzno je osigurati
rezervnu energiju za aktlviranje stabilnog sistema za-
stite od pozara odvojenu od energije potrebne za rad
crpki u crpnoj stanici.
PRO-
XI. ELEKTRICNE INSTALACIJE I UREDAJI NA
NAFTOVODIMA, PLINOVODIMA I PRODUKTOVO-
DIMA
Clan 100.
Elektricne instalacije i urettaji sto se ugratluju na
postrojenja naftovoda, plinovoda i produktovoda te
na njihove sastavne dijelove, prema ovom pravllniku,
jesu:
1) elektromotorni urel1aji;
2) uredaji za daljinsku kontrolu I upravljanje;
3) rasvjetni uredaji;
. 4) elektricni mjernl uredaji;
5) kabeli i vodici:
6) ostali elektricni uredajl.
Clan 101.
Elektricne instalacije i uredaji sto se postavljaju
na p,'lstrojenja naftovoda, plinovoda i produktovoda
te na njihove sastavne dijelove moraju biti ugradeni
na mjestima koja nisu ugrozena zapaljivom smjesom.
Ako se instalacije i uredaji iz stava 1. ovog cla-
na ugraduju na mjestima kojn su ugrozena zapaljivom
smjesom moraju se ugraditi i izvesti na nacin i po
postupku sto su utvrdeni standardima i tehnickim
normativima za takve Jnstalacije i ureaaje.
Clan 10:.!.
Elektricne instalacije i uredaji sto se ugraduju na
postrojenja naftovoda, plinovoda i produktovoda te na
njihove sastavne dijelove moraju biti u granicama
nazivnih vrijednosti (nazlvne snage, napona, struje,
. frekvencije, vrste pogona, eksplozivnog razreda, sku-
pine paljenja i sl.) i zasticeni od djelovanja vode i
elektrifooga, kemijskoga, toplinskog i mehanickog
djelovanja.
Clan 103.
Elektricne instalacije i uredaji koji se postavljaju
na postrojenja naftovoda,. plinovoda i produktovoda te
na njihove sastavne dijelove mogu biti ugradeni u ka-
nalima, udubljenjima, podrumima, prostorijama koje
:;e ne provjetravaju i na slicnim mjestima ako je tak-
va ugradnja uvjetovana tehnolosklm zahtjevima.
..,...,._..,..,,... ~·~~ ,.....,.. ,....,.. ._...,_,.,..,"~•~·•11~1~,,.......,~~
 ,~I
Petak, 24. svibnja 1985. SLUZBENI LIST SFRJ
Ako su elektricne instalacije i uredaji ugradeni na
miestima predvidenima u stavu 1. ovog clana, insta-
lacije i uredaji moraju biti izvedeni u protueksploziv-
noj zastiti, osim uredaja s oznakom spovecana sigur-
nost«.
Clan 104.
Na mjestima koja nisu ugrozena zapaljivom smje-
som, a kanalom su povezana s mjestima ugrozentma
zapaljivom smjesom, tnora se na odgovarajuci nacln
sprijeciti prodor pare ill zapaljivog plina.
Clan 105.
Prikljucci za dovod elektrtene energne u objekt
ili u dio objekta koji je ugroden zapaljivom smjesom
moraju imati prekidac postavljen na pristupacnom
mjestu izvan opasne zone.
Clan 108.
Uredaji i objekti na naftovodu, plinovodu i pro­
duktovodu moraju biti :zasticeni od atmosferskih praz-
njenja.
Clan 107.
Uredaji l oprema na naftovodima, plinovodima . l
produktovodima moraju biti ugradenl tako da se one-
moguc]. pajava iskre statickog elektricireta koja bi
rnogla uzrokovati paljenje eksplozlvne smjese,
Clan 108.
Uret!aji namijenjeni rasvjeti postrojenja naftoyo-
da i pltnovoda i njihovih sastavnih dijelova, u po-
gledu konstrukcifskih svojstava, kvalitete i vrste ma-
terijala te na~iria i uvieta ugradnje, moraju udovo-
ljavati normativima propisanima odgovarajucnn ju-
goslavenskim standardima.
Clan 109.
Kabeli i imllrani bakrenl vodi~ §to se ugraduju
na postroienia naftovoda i pllnovoda te na njlhove
sastavne dijelove moraju biti izvedeni u skladu s nor-
mativima propisanima odgovarajucim [ugoslavenskim
standardima.
Clan 110.
Mjerni i regulacijski ure<taji §to se ugraduju na Po-
strojenja naftovoda i plinovoda te na njihove sastav-
ne dijelove moraiu udovoljavati uvjetima propisanima
za njihovu ugradnju,
XII. ANTIKOROZIVNA ZASTITA NAFTOVOOA,
~LINOVOOA I PRODUKTOVODA
Clan 111.
SVi dijerovi cjevovoda moraju bi.ti zaAticeni od ko­
rozijE;?.
Nadzemnl dijelovi cjevovoda, koji nisu galvanizi-
rani, moraju bitl za§ticeni antikorozivnim premazima
koji se moraju nanijetl u skladu s odredbama propisa o
tehnickim mjerama l uvjetima za za§titu celicnih kon-
strukcija od korozije.
Antikorozivna zastita podzemnih cjevovoda sas-
toji se od pasivne Zab'tite (izolacija) i aktivne zastite
(katodna zastita),
lh ,. I
Broj 26 - Strana 849
Clan 112.
Izolacija mora udovoljavati ovim uvjetima:
- da ne upija vodu i ne omogueava prolaz vlage
do cjevovoda;
- da ima visok elektrifoi otpor;
- da je kemijski i fizikalno stabilna u toku ek­
sploatacijskog razdoblja cjevovoda;
- da je toplinski stabilna u podrueiu radnih
temperatura cjevovoda;
- da 'je elasticna;
- da se proizvodi u obliku koji omogucava lako
i sigurno nanosenie na cjevovod;
- da s povrsinom metala cijevi stvara cvrst spo]
koji je trajan i otporan na vodu i vlagu.
Gotov izolacijski sloj na povrsini cijevi mora bi-
ti dovoljno cvrst i neosteeen da moze izdrzati napreza-
nja u transportu i manipulaciji pri polaganju cjevo-
voda.
Pod utjecajem katod.ne zastite izolacija ne smije
gubiti svoja svojstva.
Clan 113.
Cijevi mogu biti izolirane tvornicld ili na mjestu
ugradnje.
Clan 114.
Prije nego §to se cjevovod zatrpa ostecenja Izola-
cije na cjevovodu moraju se ispitati visokonaponskim
detektorom.
Elektroda koja se upotrebljava pri ispitivanju os-
tecenja izolacije mora biti elasticna i odgovarati pro-
mjeru cijevi. Ispitni napon mora odgovarati tipu i
debljini izolacije, a brzina pavlacenja elektrode uzduz
c·jevovoda mora biti konstantna i iznositi oko 20 meta-
ra u minutl.
Pri ispitivanju izolacije cjevovoda mora se izabra-
ti odgovarajuci napan prema tablici 4.
Otkrivene pogreske u izolaciji moraju se popra-
viti izolacijskim materijalom koji odgovara materijalu
upotrijebljenome za tu izolaciju.
Clan 115.
Osim kvalitetno izvedene izolacije cjevovoda u
sistem cjevovoda moraju se ugradLti izolacijske spoj-
nice na mjestima na kojima je prijeko potrebna me-
l'lusobna elektricna izolacija dijelova sistema.
Izolacijske spojnice moraju biti konstruirane za
odgovarajuci tlak, temperaturu i dielektricnu cvrsto-
cu i izolirane od utjecaja. tla.
Clan 116.
Na mjestima na koja se na cjevovodu postavlja-
ju zaAtitne cljeVi cjevovod mora biti elektricno izo-
liran od tih cijevi.
Clan 117.
Na mjestima na koja je cjevovod palozen na uze-
mljene nosace (konstrukcija mosta, stupovi, nosaci i
sl.) cjevovod se mora izolirati od tih nosaca.
Ako se na kraju dionice polaganja cjevovoda na
nosace postave izolacijske spojnice, cjevovod ne mo-
ra biti izoliran od tih nosaca.
Nadzemni dijelovi cjevovoda moraju biti elektric-
no odvojeni od podzemnih dijelova cjevovoda i uzem-
ljeni.
 Strana 850 - Broj 26 SLUZBENI J.IST SFR.T Petak, 24. svibnja 1985.

s "'
+ .
Q'
a
QJ
o 0: 'CJ .....
0
0
0 "
0
.....
8 >s:;:I
""
0 ~ I·­
0
8
'CJ /\ ll'l
l "O ·-
:;:I"'

::::,
....,
H
u
~
~
0
N
H

·~'

0
z
ti)
0I­·.·

25
0

...
QJ

"'
'Cl
:;:I
~
"'0
"'i::
-
i:: ~ I

....en ·~O
CL>
....
"'0 0
i::~
'CJ
Eo·~ (!J ....
o, § 0
.e,
o> 0

.... QJ
0 u,·~
:> O i::
-;;,
·a "'
.?; ......
i::
0"'
CL>

:>
"'
Ol­~ p.~
Ul ­o 0
P. :>
0"'
....O i::

.• ,;:.,.:,,};fc)N, _ ,._ ._,_.,,.,.,,.,_ •.__~,­­­­­­­­...1.,,,,.,,w;..r,..,

.~u: <,.,1,,·,
Petak, 24. svibnja 1985. SLUZBENI LIST SFR.T
Clan ll8.
Elementi pomocu kojih se cjevovod vjesa za kon-
strukciju mosta utezi za balast, sidra za cjevovode i
metalna zastita 'izolacije moraju biti elektrreno izoli-
rani od cjevovoda i postavljeni tako da ne ostecuju
izolaciju.
Clan 119.
Cjevovodi moraju biti polozenl u tlo tako da traj-
no ostanu izolirani od drugih stranih podzemnih me-
talnih instalacija.
Minimalna udaljenost Izmedu cjevovoda i podzem-
nil). kabela odnosno uzemljivaca mora odgovarati nor-
mativima propisanima odgovaraiudim jugoslavenskim
standardirna, a od ostalih podzemnih metalnih instala-
cija, na mjestima krizanja s cjevovodom, a udaljenost
mora iznositi najmanje 0,3 m.
Za polaganje podzemnih cjevovoda usporedno s
drugim instalacijama minimalna udaljenost mora iz-
nositi 0,5 m.
Telekomunikacijski kabeli koji slute iskljucivo za
rad (Junkcioniranje) cjevovoda rnogu se _pola~ati u is-;
ti rov s cjevovodom. U tom slucaju njlhovi metalni
plastevi rnoraiu biti ukljuceni u sistem katodne zastite
cjevovoda.
Clan 120.
Za konrolu rada sistema katodne zastite cjevovoda
moraju se o.drediti mjerna mjesta za kontrolu poten-
djala, struje i otpora koja se postavljaju na ove dije-
love cjevovoda;
- na zastrtne cijevi na mjesta krizanja s pro-
metnicama;
­ na mjesta krizanJa s drugim stranim metalnim
instalacijama; ·
- na izolacijske spojnice u tlu;
- na prijelaze preko rijeka;
- na mostove;
- na mjesta prfkljucka na stanlcu katodne za-
sttte;
- na instalacije s galvanskim anodama.
Najveca udaljenost izmedu dvaju susjednih mier-
nih mjesta Iznost. 5 km.
Clan 121.
Mjernl se kabeli s cjevovodom spajaju zavariva-
njem, tvrdim lemljenjem i alumtnotermijsktm zava-
rivanjem. ·
Mjesto zavarivanja mjernog kabela na cjevovod
mora se zaliti izolacijskom masom.
Clan 122.
Dionice naftovoda, plinovoda i produktovoda ko­
je prolaze kroz zastitne · zone izvorista pitke vode mo-:
raju se pojacano izolirati. Na tim se dlonicama mjerni
izvodi za kontrolu korozije moraju postavljati u raz-
macima koji nisu veci od 1 500 m a funkcioniranje
katodne zastite mora se kontrolirati najmanje cetiri·
puta godisnje.
Naftovodi .i produktovodi koji se polazu kroz kra-
ska podrucja ne moraju se pojacano fzoli rati ali se u
pogledu mjernih izvoda i kontrole funkcioniranja sis-
tema katodne zastite mora postupati prema odredbi
stava 1. ovog clana
Clan 123..
Sistemi katodne zastite mogu biti s galvanskim
anodama iii s vanjskim izvorom istosmjerne struje.
Odabrani sistemi katodne zastite moraju se izgra-
diti u skladu s odredbama propisa o tehnickirn mjera-
f'­'
Broj 26 - Strana 851
ma i uvjetima za zastitu celicnih konstrukcija od ko-
rozije, najkasnije u roku od jedne godine od dana pu­
stanja cjevovoda u rad.
Clan 124.
Cjevovod polozen u kemijski neutralo tlo ka-
todno je zasticen ako negativni (katodni) potencijal,
izmjeren izrnedu povrslne cjevovoda i zasicene bakar-
- bakarsulfatne referentne elektrode, u dodiru s tlom
iznosi najmanje minus 0,85 V odnosno minus 0,95 V,
ako je tlo pogodno za aktivnost anaerobnih bakterija.
Clan 125.
Ako zbog djelovanja lutajucih struja postoji opas-
nost korodiranja podzemnih metalnih konstrukcija
cjevovoda i sprernnika, ta se opasnost utvrduje:
1) mjerenjem prisutnosti lutajucih struja u tlu;
2) mjerenjem razlike potencijala ,,cjevovod-tlo";
3) mierenjem razlike potencijala izmedu sticene
konstrukcije cjevovoda i spremnika i drugih susjed-
nih konstrukcija (npr. tracnica elektrificiranog tran-
sporta, nezasticenih cjevovoda i dr.);
4) mjerenjem povrsinske gustoce struje koja na-
pusta cjevovod i odlazi u zernlju,
Celicni cjevovodi polofeni izravno u zemlju u zo-
nama lutajucih struja moraju imati pojacanu antiko-
rozivnu zastitu (izolacijski sloj) bez obzira na aktiv-
nost tla.
Za zastitu od lutajucih struja u anodnim i opas-
nim izmjenicnim (znakopromjenljivim) zonama, ne-
ovisno o agresivnositi okolnog tla, primjenjuje se ka-
todna drenaza, i to:
1) izravna drenaza;
2) polarizirana drenafa; ·1
3) polarizirana elektromagnetska drenaza;
4) elektricna odnosno pojacana elektricna drena-
za, ili automatske stanice za katodnu zastitu.
Za prikljucivanje uredaja za · drenazu porebna je
suglasnost korisnika izvora lutajucih struja.
Cjevovodi moraju biti posebno zasticeni od pov!-
sene temperature tla koje kemijski nije neutralno, a
i na mjestima na kojima postoje anaerobne bakterije
koje reduciraju sulfate u tlu.
Clan 126.
Projektiranjem sistema katodne zastite moraju se
obuhvatiti:
1) osnovni podaci o cjevovodu koji se stiti od ko-
rozije (karakteristike cjevovoda s geodetskim snimkom
svih podzemnih i nadzemnih objekata i instalacaja);
2) program izvoden{ia i rezultati :terenskih mjere-
nja;
3) odredivanje parametara i izbor sistema katodne
zastite; '
4) izbor dijelova i opreme za katodnu zastitu.
.,
XIII. ISPITIVANJE NAFTOVODA, PLINOVODA I
PRODUKTOVODA I TEHNICKA DOKUMEN-
TACIJA
Clan 127.
Naftovodi, plinovodi i produktovodi, ·te njihovi
sastavni dijelovi, moraju se, prije pustanja u rad, is...
pitati u pogledu cvrstoce i hermeticnosti.
I
.,...­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­
Strana 852 - Broj 26 SLUZBENI LIST SFR.T Petak, 24. svlbnja 1985.

Minimalni ispitni tlak plinovoda mora biti veci 1) podatke O lokaciji cjevovoda te o njegovim
od maksimalnoga radnog tlaka, i to: glavnlm objektima;
1) za pojase I. i U. razreda - za 25%; 2) podatke o svim prijelazima cjevovoda preko
cesta, :foljezn.ickih pruga, podzemnih objekata, kana-
2) za pojase III. i IV. razreda - za 500/o; la i rijeka;
3) za zastltn! pojas naseljenih 3) dozvolu za izgradnju cjevovoda;
zgrada - za 500/o; 4) podatke o maksimalnome radnom tlaku;
5) podatke o promjeru, tipu i nominalnoj deblji-
4) za sve stanlce na plinovodu - za 500/o; ni stijenke cijevi cjevovoda; ·
5) za mjernoregulacijske i 6) dokumentaciju o nadzoru i testiranjima;
kompresorske stanice - za 500/o. 7) zapisnik komisija za tehnicki pregled; ·
6) uporabnu dozvolu;
Minimalni ispitni tJ.ak naftovoda i produktovoda 9) Investtcljsko-tehntcku dokumentaclju;
mora blti vecl od maksimalnoga radnog tlaka i to: 10) projekt Izvedenog stanja; ·
11) plan protupoaarne zastite ;
1) za naftovode i produktovode s 12) dokumentaciju o obavljenlm lspltivanJlma
koeficijellltom sigurnositi J ,4 i l,? - za 25~/o; opreme i maiterij ala;
2) za nafitovode i produktovode. s 13) uputu · za rad 1 odrsavanje naftovoda, pltno-
koefecijentom sigurnosti 2,0 i 2,5 - za 500/o; voda i produktovoda, sa evim sastavntm dijelovlma
sto ih sadrze ovi objekti.
3) za crpne stanice za naftu - za 50°/o.
Clan 131.
Ako se kao ispltnl medij upotrebljava voda, mak-
simalni tlak za ispitivanje cvrstoce cjevovoda i nje- Organlzacija udru!enog rada koJa upotrebljava •
govih sastavnih dljelova ne smlje Izazvatl rubna na- naftovod, pllnovod 1 produktovod l njlhove sastavne
prezanja veca od minirnalne grantee razvlacenja ma- dije'love cuva dokumentaciju iz clana 130. ovog pra-
terij ala cij evi. vilnika za vrijeme upotrebe tih objekata i u roku od
tri godine nakon prestanka upotrebe objekata pre-
Ako na udaljenostt manjoj od 100 m od osl pll- daje je na cuvanje arhivu republike odnosno awto-
novoda i njegovih sastavnih dijelova postoji zgrada nomne pokrajine na cijem se teritoriju nalaze ti ob-
namijenjena stanovanju Iii boravku Ijudi, kao ispiitni jekti. · ·
medij mora se upotrljebiti voda. XIV. PRIJELAZNE I ZA VRSNE ODREDBE
Ako se prije ispitivanja cjevovoda evakuiraju
ljudi iz zgrade navedene u stavu 5. ovog clana za Clan 132.
ispltivanje cjevovoda kao ispitnl medij mofa se ko- Odredbe ovog pravilnlka ne prlmjenjuju ae:
ristiti zrak ili inertni plin. 1) na podmorske naftovode i plinovode;
2) na plinovode za tekucl naftnl plln;
Isprtni tlak mora se odrzavati najmanje osam sati.
3) na objekte za preradu nafte i _pl!na; .
Clan 128. 4) na industrijske objekte (petrokemijska i ke-
Ako se pr! lsplt!vanju cvrstoce plinovoda i nje- ritijska postrojenja, toplane, koitlovnlce i slicne· ob-
jekte); ·
govih sastavruh dijelova korlsti zrak m lnertnl plin
5) na distributivne mreze naflte iii plina u n8!!e­
odnosno prirodni plin, dopusteno maksimalno rubno Ijenim mjestima; ·
naprezanje u materijalu cijevi u odnosu prema gra- · 6) na privredne, poslovne, drulitvene, stambene i
nici razvlacen] a iznosi: druge slicne objekte;
7) na sabirne i prikljucne naftovode i plinovode
za zrak I za prirodnl
na naftonosnim i p'Linskim polj ima.
inertni plin plin Clan 133.
1) za pojas I. razreda 80"io 800/o Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na
2) za pojas II. ruzreda 75°io 3f1v/o naftovode, plinovode i produktovode, te na postroje-
nja i uredaje koji su njihovim sastavnim dijelom,
3) za pojas III. razreda 50·0/o 30°/o izgradene prirje dana stupanja na Shagu ovog pravil-
4) za pojas IV. razreda 400/o 300/o nika.
5) za zastitni pojas
Prl prvoj rekonstrukciji postojecih naftovoda,
starnbenih zgrada 40~/o 300/o. plinovoda i produktovoda ili njihovih pojedin.ih dije-
Iova, ukljucujuci i postrojenja i uredaje, koji su nji-
hovlni sastavnlm dijelom, primjenjuju se svl tehnic-
Clan 129. kl uvjeti, normativi i za§titne mjere propisani ovim
Minirnalni lspitni tlak pri ispitivanju plinovoda I pravilnikom.
njegovih sastavnih dijelova na nepropustljivost mora Clan 134.
biti jednak maksirnalnome radnom tlaku.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od
Kao ispitni medij moze se upotrijebHi i plin. dana obj ave u »Sluzbenom listu SFRJ «.
Ispitnt medij kojirn se Ispicivalo mora se odstra-
ni ti tako da ne cini stetu okolini. Br. IV/03-1223/34
Beograd, 6. rujna 1984.
Clan 130. Predsjednik
Organizacija udruzenog rada koja upotrebljava Saveznog komiteta za
naf'tovod, plinovod i produktovod I nj ihove sastavne saobracaj i veze
diJclovc vod; dokumentaciju sto sadrzi: Mustafa PIJaldc, v. r.

•·,.u _. _
__________ ;.,, t-- .
Petak, 24. svibnja 1985. SLUZBENI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 8?53

BLOK-STANICA NA PLINOVODtJ
SEKONDARNl· IZVORl OPASNOSTI

l
s
e

LEGEND A:

~ ZONA OPASNOSTI 1

~ __ ~NAOl'ASNOSTil!

,w .. ,·,•~~"'' ·w·~,-,.•,~ff•I ·' ~f ,

Strana 854: - Broj 26 SLUZBENI LIST SFRJ Petak, 24. svibnja 1985.

CISTACKA STANICA NA PLINOVODU

PRIMARNI IZVORI OP,{\SNOSTI

SLIKAZ.

& __

rnin.. 3m

LEGEND A:
~ ,?:ONA OPASNOSTI 1

ESSJ. ZONA O.PASNOSII 2

·~st~III
. .,,. ·.,.,..:1.­ .. -w, ., l(·~·•N ... ·­­­­­­­·,.f"'(t:b,•­art,>l:­HH·, . . . ~, . . ,.._. .........._,,-.;,,.;,:.;.'"""~-=-...1
 SLUZBENI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 855
Petak, 24. svibnja 1985.

MJERNOREGULACIJSKA STANICA S UREDAJIMA

ZA TELEMl;TRIJSKI PRIJENOS PODATAKA
SEKUNDARNl lZVORl OPASNOSTl

SLI~3.

•
· IZLAZ PLINA

I
I

INSTRUMENTI
. A. K.
\ (BATERUE

VODA
2

I.

I
I ULAZPLINA

LEGENDA:

:~ · ~ONA O~ASNOSTI 1
~ ZONA OPASNOSTlZ.

' ·- u~--\
Strana 856 - Broj 26 SLUZBENI LIST SFRJ Petak, 24. svlbnja 1985.

- MJERNOREGULACUSKA STANICA
SEKUNDARNI IZVORI OPASNOSTI

SLIKA4,

LEG ENDA:

~ ZONA OPASNOSTI 1

CSJ ZONA orASNOSn 2

_____ .,. """"' ~ ............. r..

....................................... 1 1 1 ;:~~---~-----....1.. s;:;~

Petak, 24: svibnja 1985. SLUZBENI LIST SFRJ Broj 26 - Strana 8!57

KOMPRESORSKA STANICA NA MAGISTRALNOM PLINOVODU

, SEKUNDARN.l IZVORI OPASNQSTI

SLIKAS;

•
••
I

~•
.i
•
1
I
•
~EGENDA.:

ZONA OPASNOSTI 1

~ ZONAOPASNOSTI2

350.
Na temelju clana 46. stava 2. Zakona o mjernim
jedinicama i mjerilima (»Slufoeni list SFRJ <. br. 9/84).
direktor Saveznog zavoda za mjere i dragocjene ko-
vine propisuje
PRAVILNIK
O UVJETIMA OSNIVANJA LABORATORIJA ZA
PREGLED ELEKTRICNIH ZARULJA S UZARENOM
VOLFRAMSKOM NITI - RADNIH ETALONA JEDI-
NICE SVJETLOSNE JAKOSTI
Clan 1.
Ovim se pravilnikom propisuju uvjeti osnivanja
laboratorija za pregled elektricnih zarulja s uzarenom
volframskom niti - radnih etalona jedinice svjetlos-
ne jakosti (u nastavku teksta »:farulja«) kojima u po-
gledu strucnosti radnika, opreme i radnih prostorija
moraju udovoljavati crganizacije udruzenog rada i
' radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osob-
nim radom sredstvima rada .u vlasnistvu gradana sto
proizvode i popravljaju iarulje.
Uvjeti iz stava 1. ovog clana oznacuju se skraceno,
oznakom PUL. S-1/1.
Clan 2.
Radnicl §to su ih organizacije udrufenog' rada l
radni ljudi iz clana 1. ovog pravilnlka duini osigurati
za pregled zarulja moraju bttt VII. stupnja strucne
spreme odnosno irnati zavrsen prtrodoelovnc-mate-
rnaticki fakultet - grupu za fiziku ­ ili elektrotehnlc-
ki fakultet i moraju poznavati postupak te rnetode
pregleda tarulja.
Clan 3.
Za pregled zarulja potrebna je ova oprema:
1) sekundarni etalon jedinice svjetlosne [akostl,
2) fotometrljska klupa koja omogucuje:
- mjerenje udaljenosti s granicama dopustene
pogreske ± 0,5 mm,
- mjerenje kuta s granicama dopustene pogreske
± 6 minuta;
3) vizualnl fotometar;
4) luksometar kojemu karakleristika relattvne
spektralne osjetljivosti odgovara karakteristlcl rela-
tivne spektralne osjetljivosti standardnoga fotometrtj-
skog motritelja; · ·
5) urec:1aj za napajanje ispitivanih farulja isto-
smjernom strujom kojima vrijednost za vrijeme mje-