Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatski zavod za knjižničarstvo

Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica

U Zagrebu, 25.10.2011.

UVODNO OBRAZLOŽENJE

Jedan od zaključaka Skupa 12. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica je potreba

izrade praktičnih uputa za donošenje Plana mjera za slučaj opasnosti, a za izradu je zadužena
Matična služba NSK, Stručno vijeće i Komisija za zaštiti knjižnične građe HKD-a.
Prema anketi čije je rezultate na Skupu iznijela doc. dr. sc. Ane Barbarić, na pitanje Postoji li
u knjižnici pisani plan pripravnosti i postupanja u slučaju opasnosti, od 29 odgovora
(upućena 43 upita) knjižnica znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica
Sveučilišta u Zagrebu i NSK, samo je jedna knjižnica odgovorila pozitivno.
Shvaćajući potrebu podizanja svijesti o važnosti ove problematike Stručno vijeće
sveučilišnih matičnih knjižnica (dalje Stručno vijeće) na svojoj osnivajućoj sjednici 4.7.2011.
zaključilo je da se pristupi izradi traženih uputa.
Matična služba NSK i Stručno vijeće razmotrili su zakonsku regulativu, dostupna
rješenja i preporuke za izradu Plana mjera za slučaj opasnosti te u privitku donosi upute.
Potrebno je naglasiti kako je izrada plana mjera za slučaj opasnosti vrlo opsežan,
ozbiljan i zahtjevan posao. Malo je vjerojatno kako taj dokument mogu izraditi same
knjižnice (samostalne institucije), već bi taj posao trebale prepustiti specijaliziranim
ustanovama.
Knjižnice su obavezne izraditi Plan mjera za slučaj opasnosti prema članku 48.
Zakona o knjižnicama (NN5/98, NN 104/00, NN69/09) i prema Pravilniku o zaštiti knjižnične
građe (NN 52/05).
Matične institucije knjižnica u sastavu i samostalne knjižnice obvezne su temeljem
propisa iz područja zaštite izraditi niz pravilnika i popratnih dokumenata vezanih za zaštitu
(na radu, od požara itd.) koji ne govore o specifičnostima zaštite knjižnične građe.
Plan mjera za slučaj opasnosti kojeg izrađuju knjižnice (u sastavu i samostalne
knjižnice) temeljem Pravilnika o zaštiti knjižnične građe nikada nije jedinstveni dokument,
nego se njegove odredbe ugrađuju u druge propisane akte. Poseban Plan mjera za slučaj
opasnosti knjižnica može izraditi u slučaju kad pojedine mjere zaštite građe ne mogu biti
uključene već postojeće dokumente institucije.
Voditelj knjižnice u sastavu bi trebao zatražiti od uprave popis dokumenata vezanih uz
zaštitu koje ima institucija, te u suradnji sa nadležnim osobama za zaštitu (povjerenik u
ustanovi, specijalizirana tvrtka) predložiti uključivanje pojedinih mjera koje se odnose na
zaštitu knjižnične građe u postojeću regulativu.
U samostalnoj knjižnici ovaj posao se obavlja u suradnji povjerenika za zaštitu
odnosno stručnjaka specijalizirane tvrtke i knjižničara zaduženog (zaduženih) za zaštitu
knjižnične građe.
Za izradu uputa, osim zakonske legislative, korišteni su: dokument Muzej u kriznim
situacijama autora Ž. Laszlo, B. Prečinić Kavur i H. Stublić, prijevod IFLA-inih načela za
skrb i rukovanje knjižničnom građom, Plana evakuacije i spašavanja Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu (interni dokument) i literatura popisana na kraju Uputa.

Za stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica predsjednica:

Dr.sc. Zagorka Majstorović, knjižničarska savjetnica

1
UPUTE ZA PRISTUPANJE IZRADI PLANA MJERA ZA
SLUČAJ OPASNOSTI U KNJIŽNICAMA

2
 Sadržaj

1. Procjena ugroženosti - utvrđivanje opasnosti za zgradu i građu ............................................ 4

1.1 Procjena rizika za poplave................................................................................................ 5
1.2. Procjena rizika od požara ................................................................................................ 5
1.3. Procjena rizika od potresa ............................................................................................... 6
2. Mjere preventivne zaštite kojima se uklanja ili umanjuje opasnost za zgradu i građu .......... 6
3. Mjere pripravnosti .................................................................................................................. 7
3.1. Popis postupaka za slučaj opasnosti................................................................................ 7
3.2. Opis spašavanja građe s prioritetom spašavanja ............................................................. 7
3.3. Popis opreme potrebne za spašavanje ............................................................................. 8
3.4. Popis zaposlenika knjižnice koji obavezno sudjeluju u spašavanju i zbrinjavanju građe8
3.5. Način osiguravanja prostora privremene pohrane građe................................................. 8
3.6. Način saniranja posljedica s prioritetom saniranja oštećenja zgrade i građe .................. 8
3.7. Popis stručnjaka za konzervaciju građe .......................................................................... 9
3.8. Ažuriranje Plana mjera za slučaj opasnosti..................................................................... 9
3.9. Suradnja i koordinacija s nadležnim državnim ministarstvima i službama te
institucijama koji bave čuvanjem kulturnih dobara ............................................................... 9
4. Plan spašavanja i saniranje posljedica.................................................................................... 9
Literatura .................................................................................................................................. 11
PRILOG 1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja katastrofa i velikih
nesreća ...................................................................................................................................... 13
PRILOG 2. Primijenjeni zaštitni sustavi i instalacije u NSK................................................... 16
PRILOG 3.: Članak 6. Pravilnika o metodologiji za izradu procjene ugroženosti planova
zaštite i spašavanja ................................................................................................................... 21
PRILOG 4. Što učiniti u slučaju nesreće, velike nesreće ili katastrofe? .................................. 22

3
PLAN MJERA ZA SLUČAJ OPASNOSTI

ELEMENTI Plana mjera za slučaj opasnosti prema članku 5. Pravilnika o zaštiti knjižnične
građe (NN 52/05) su:

1. Procjena ugroženosti tj. utvrđivanje opasnosti za zgradu i građu

2. Mjere preventivne zaštite kojima se uklanja ili umanjuje opasnost za zgradu i građu
3. Mjere pripravnosti
4. Plan spašavanja građe tijekom i neposredno nakon slučajeva iz članka 3. Pravilnika
5. Plan saniranja posljedica tj. saniranja oštećenja i restauriranja građe, uz obavezan
popis stručnjaka za konzervaciju građe

1. Procjena ugroženosti - utvrđivanje opasnosti za zgradu i

građu
U instituciji/knjižnici treba prepoznati i opisati sve vanjske i unutarnje opasnosti koje bi
mogle biti prijetnja knjižničnoj građe1:
Vanjske opasnosti su: smještaj zgrade knjižnice (stambena ili industrijska četvrt, trgovačko
središte…); postoje li u blizini industrijski ili prirodni rizici (more, rijeka, zračna luka…), što
se nalazi u neposrednoj okolini zgrade; jesu li objekti osigurani (osvjetljenje, redovite
ophodnje, osigurana vrata i nadziran prilaz, odvojeni prilaz za korisnike i zaposlene…);
koliko je zgrada sigurna od poplave i požara; jesu li posljednjih pet godina dogodili kakvi
nepredviđeni događaji ili velike nesreće?
Unutarnje opasnosti su: materijali koji su korišteni za zgradu i unutar zgrade (jesu li
vodootporni); nepostojanje vatrootpornih pregradnih zidova i vrata; smještaj građe u blizini
električnih, vodovodnih, kanalizacijskih i klimatizacijskih instalacija; prisutnost u zgradi
raznih kemikalija…

Prije svega neophodno je procijeniti opasnosti i rizike koji prijete posjetiteljima, osoblju
knjižnica, zgradi i knjižničnoj građi.
Potrebno je koristiti obvezujući Pravilnik o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i
planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), koji je donijela Državna uprava za zaštitu i
spašavanje.
Pri procjeni nužno je koristiti Kartom mogućih ugroza Republike Hrvatske i dokumentom
Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i
velikih nesreća2.

Treba procijeniti rizike u sljedećim situacijama:

1. POPLAVE (bujice od kiša; plimni val; poplave od rijeka; poplave od puknuća
vodovodnih, kanalizacijskih cijevi; propuštanje krova ili začepljenje oluka, poplave od
gašenja požara)
2. POŽAR (uključujući i eksplozije)
1
IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003., str.
20-21.
2
Dokument dostupan na stranicama Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=31

4
 3. POTRES
4. KRAĐE, PROVALE I PREPADI
5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE OPASNOSTI (ukoliko se knjižnica nalazi u blizini
industrijskog postrojenja, benzinske stanice…)

1.1 Procjena rizika za poplave

Bujicama od kiša najviše su izložene knjižnice uz more. Bujica s ceste ili padine ili od
začepljene kanalizacije može prodrijeti u podrum knjižnice. Za procjenu je važan podatak o
takvim slučajevima u prošlosti.
Plimnom valu izložene su knjižnice u blizini mora. Mogućnost od takve poplave se mora
procijeniti.

Poplave rijeka nisu iznenadne i u knjižnicama se može organizirati smještaj knjiga koje se
nalaze u podrumu (prvo voda ulazi u podrumske prostorije).

Poplave prouzročene puknućem vodovodnih cijevi (cijevi centralnog grijanja, kanalizacijskih

cijevi) i/ili propuštanjem krova (puknuti crjepovi, začepljeni žljebovi i oluci) moguće su u
svim knjižnicama, a nastupanje poplave iz navedenih uzroka, prije svega ovisi o starosti
instalacija i održavanju krova i održavanju zgrade u navedenim segmentima.

Poplave uzrokovane gašenjem požara su veće što su protupožarne mjere slabije.

Prilikom izrade procjena od poplava treba se služiti Kartom zaštićenosti područja Republike
Hrvatske od poplava i Kartom mogućih ugroza RH.

1.2. Procjena rizika od požara3

Rješenje o kategorijama ugroženosti od požara instituciji daje inspekcijska služba nadležne
policijske uprave (postoje četiri kategorije ugroženosti od požara).

Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija dužne su, prema članku 2. i 7.

Zakona o zaštiti od požara (NN 53/93) i sukladno Pravilniku o razvrstavanju građevina,
građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94; 32/97)
izraditi one ustanove koje su razvrstane u I. i II. kategoriju ugroženosti objekata od požara.
Bez obzira pripada li knjižnica u prve dvije kategorije ugroženosti, ili ne, preporučuje se
izraditi takva procjena.

Prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94),
temeljni su elementi procjene ugroženosti:
- postojeće stanje,
- numerička analiza požarne ugroženosti,
- stručno mišljenje o postojećem stanju, ustroju službi za zaštitu od požara te
profesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama,
- prijedlog mjera,

3
Laszlo, Ž.: Perčinić Kavur, B.: Stubić, H. Procjene // Muzej u kriznim situacijama, Muzejski dokumentacijski
centar. Dostupno na: http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/zastita/2.DIO_Procjene_a.pdf (10.8.2011.)

5
 - zaključak,
- grafički prilozi.

U pravilu se za procjenu ugroženosti od požara angažiraju ovlaštene tvrtke, ukoliko ne, sama
institucija/knjižnica mora procijeniti opasnost od požara (17 različitih propisa regulira
protupožarnu zaštitu).

1.3. Procjena rizika od potresa

Institucija/knjižnica svakako mora naručiti procjenu o konstrukciji zgrade (statici) i njezinoj

izdržljivosti kod potresa.
Pri procjeni se koristi Kartom Prirodne opasnosti potres.

1.4. Procjena rizika od krađe i provale

Procjena rizika od krađe i provale se, također, može povjeriti specijaliziranoj ovlaštenoj tvrtki.

1.5. Procjena rizika od tehničko-tehnoloških opasnosti

Ovu procjenu moraju napraviti institucije/knjižnice koje su smještene u blizini postrojenja i/ili
benzinskih crpki.

Sve procjene su temelj izrade plana zaštite.

Vidjeti Prilog 1.: Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja katastrofa i velikih
nesreća na primjeru dokumenta NSK4

2. Mjere preventivne zaštite kojima se uklanja ili umanjuje

opasnost za zgradu i građu
Prema članku 3. Pravilnika o zaštiti knjižnične građe knjižnice su dužne sustavno provoditi
osnovne mjere zaštite svoje građe i to zaštitu od:
– poplave,
– požara,
– provale,
– elementarnih nepogoda i
– ratnih razaranja.
Osnovne mjere zaštite provode se postavljanjem odgovarajućih sigurnosnih sustava
(protuprovalnih, vododojavnih, protupožarnih, i sl.) prema posebnim propisima.
Postavljeni sustavi, kao i električne, vodovodne i plinske instalacije moraju se redovito
održavati. Osoba koju ravnatelj knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu zaduži za
održavanje opreme, obvezna je voditi ažurnu dokumentaciju.

Nakon uvida u stupanj ugroženosti, u instituciji/knjižnici se poduzimaju potrebne preventivne

mjere kako bi se osigurala zgrada i knjižnični fond.
4
Preuzeto iz internog dokumenta NSK: Plan evakuacije i spašavanja // izradio Ivan Topić, dipl. ing. – Inspekt :
kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009., str. 4-5, 31-34.

6
Preventivne mjere čine:
a) vatrodojavni sustavi
b) sustavi za ručno gašenje požara
c) automatski sustavi za gašenje požara
d) redovito održavanje

U dokumentu moraju biti opisani u knjižnici primijenjeni zaštitni sustavi i instalacije.

Vidjeti Prilog 2.: Primjer opisanih primijenjenih zaštitnih sustava i instalacija u NSK5

Vidjeti Prilog 3.: Odredbe članka 6. Pravilnika o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i
planova zaštite i spašavanja

3. Mjere pripravnosti6
Prema članku 5. stavak 3. Pravilnika o zaštiti knjižnične građe mjere pripravnosti obavezno
moraju sadržavati:
1. Popis postupaka za slučaj opasnosti
2. Opis spašavanja građe s prioritetom spašavanja
3. Popis opreme potrebne za spašavanje
4. Popis zaposlenika knjižnice koji obavezno sudjeluju u spašavanju i
zbrinjavanju građe i popis dragovoljaca izvan knjižnice
5. Način osiguravanja prostora privremene pohrane građe
6. Način saniranja posljedica s prioritetom saniranja oštećenja zgrade i građe
7. Popis stručnjaka za konzervaciju građe

Prema IFLA-inim načelima za skrb i rukovanje knjižničnom građom mjere pripravnosti

obuhvaćaju: plan zgrade (plan katova, raspored spremišta, prozora, ulaza i izlaza) sa svim
podacima o uređajima za gašenje, vatrodojavnim uređajima, sprinklerima, detektorima dima,
vodovodnih i plinskih instalacija….

3.1. Popis postupaka za slučaj opasnosti

Svaka knjižnica bi morala imati razrađen popis postupaka u slučaju opasnosti. Izvrstan
primjer takvog dokumenta napisali su za muzeje autori Ž. Laszlo, N. Perčinić Kavur i H.
Stublić pod naslovom Što činiti u slučaju nesreće, velike nesreće ili katastrofe? 7. Cjeloviti
dokument se može pogledati u Prilogu 4.

3.2. Opis spašavanja građe s prioritetom spašavanja

Svaka knjižnica mora definirati jezgru knjižnične građe (i koliko ima takve građe) - kulturne
baštine od nacionalnog interesa. Takva građa je prioritet kod spašavanja. Zašto? U uvjetima

5
Preuzeto iz internog dokumenta NSK: Plan evakuacije i spašavanja // izradio Ivan Topić, dipl. ing. – Inspekt :
kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009., str. 11-24.
6
IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003., str.
23-24.
7
Laszlo, Ž.; Perčinić Kavur, N.; Stublić, H. Što činiti u slučaju nesreće, velike nesreće ili katastrofe? //
Informatica Museologica, 40(3-4)2009., str. 134-139.

7
opasnosti uz ograničena financijska sredstva, nemoguće je sačuvati svu građu. Upravo zbog
toga treba se utvrditi najvrednija knjižnična građa, koja će imati prioritet kod zaštite,
evakuacije ili spašavanja. Preporučuje se da knjižnična građa koja se definira kao najvrednija
ne prelazi 4% ukupne knjižnične građe.8
Također, se mora razraditi koja će se zaštita, u slučaju katastrofa, pružiti ostaloj knjižničnoj
građi.

3.3. Popis opreme potrebne za spašavanje

Najvrednija knjižnična građa mora biti pravilno pohranjena. Najbolje je knjižničnu građu
zaštititi in situ, dakle u zgradi u kojoj je pohranjeno (npr. kao što NSK ima najvredniju građu
smještenu u trezoru). To rješenje je najbolje jer ne postoji opasnost od oštećenja građe
prilikom transporta; može se provesti lakše i brže i uvjeti pohrane su bolji nego u
skloništima9.

Za knjižničnu građu koja će se seliti u sklonište treba osigurati odgovarajuće kutije za

transport građe. Planovi evakuacije moraju sadržavati što će biti evakuirano od knjižnične
građe, u kojim okolnostima će se to provesti i koliko će dugo evakuacija trajati.

3.4. Popis zaposlenika knjižnice koji obavezno sudjeluju u

spašavanju i zbrinjavanju građe

Za evakuaciju i spašavanje knjižnične građe trebaju biti određeni pojedinačno zaposlenici s

točno utvrđenim zaduženjima. Važno je uključivanje zaduženih zaposlenika u pripreme za
slučaj katastrofa kroz organizirane tečajeve i obuku. Zaposlenici uključeni u spašavanje
knjižnične građe moraju znati/imati: tehnike konzervacije; osnovna načela zaštite; osnovne
vještine upravljanja; manualne vještine i prihvatljive fizičke sposobnosti.10

3.5. Način osiguravanja prostora privremene pohrane građe

Ukoliko najvrednija knjižnična građa nije zaštićena in situ (u zgradi gdje je pohranjena) i
mora se evakuirati u sklonište, knjižnica u planu mora utvrditi koji je to prostor. Pri tome se
mora voditi računa: da ne postoji opasnost za knjižničnu građu tijekom transporta; da se
preseljenje obavi što lakše i brže uz nadzor zaduženih zaposlenika.
Za djelotvornu evakuaciju potrebno je pažljivo planiranje i procjena rizika do kojeg je
knjižnična građa izložena tijekom evakuacije, kao što je potrebna pažljiva procjena boravka te
građe u osiguranom prostoru.

3.6. Način saniranja posljedica s prioritetom saniranja oštećenja

zgrade i građe

8
Plathe, Axel. Uneskov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanog sukoba. // Arhivski
vjesnik, 43(2000), str. 83.
9
Plathe, Axel. Uneskov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanog sukoba. // Arhivski
vjesnik, 43(2000), str. 85.
10
Ibid., str. 89.

8
Nakon nastanka iznenadnih katastrofa (potres, eksplozije, iznenadne poplave puknućem cijevi
…) na licu mjesta se, nakon događaja, pristupa procjeni štete zgrade i građe. Prema
utvrđenom stanju se određuje sanacija.

3.7. Popis stručnjaka za konzervaciju građe

U planu je neophodno navesti popis stručnjaka za konzervaciju knjižnične građe koji će se

angažirati u slučajevima katastrofa.

3.8. Ažuriranje Plana mjera za slučaj opasnosti

Već doneseni planovi za slučaj opasnosti moraju se po potrebi ažurirati i redovito

nadopunjavati.
Potrebno je redovito pripremati, pregledavati i ažurirati:
- popise prioriteta pri spašavanju
- sastav ekipe za žurno spašavanje, njihovu obuku
- iscrpne upute o svakoj pojedinoj fazi spašavanja
- upute za dugoročnu obnovu (identifikacija građe i označavanje naljepnicama,
otklanjanje dima/čađe, čišćenje, razvrstavanje i smještaj u novi prostor,
popravak itd.)
- popis vanjskih sudionika
- prostori koji se mogu koristiti za popisivanje i pakiranje oštećene građe
- lokacije za privremeni smještaj osoblja i građe
- predviđanje vanjskih službi za sanaciju građe
- sve vrste dokumentacije o građi (npr. inventarne knjige, kopije elektroničkog
kataloga…)
- podatke o osiguranju
Najvrednija građa (rara) i tiskana dokumentacija – inventarne knjige bi trebale biti smještene
na posebno zaštićena mjesta. Rezervne kopije zapisa iz elektroničkog kataloga morali bi se
čuvati na još barem jednom mjestu izvan knjižnice/grada/regije. Mikrofilmiranje/digitalizacija
se može smatrati posebnom vrstom dokumentacije.
U slučaju izvanredne situacije zaštita knjižnične građe ovisi isključivo o stručnosti i
savjesnosti kojom su provedene preventivne mjere.

3.9. Suradnja i koordinacija s nadležnim državnim ministarstvima i

službama te institucijama koji bave čuvanjem kulturnih dobara

U okolnostima katastrofa nužna je koordinacija i suradnja s nadležnim ministarstvima,

službama lokalne zajednice, kolegama u drugim ustanovama (knjižnice, arhivi, muzeji). Okvir
takve suradnje treba biti utvrđen znatno prije nego što će se dogoditi razni slučajevi opasnosti.
Također se mora znati kada zatražiti savjet na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

4. Plan spašavanja i saniranje posljedica

9
Kod spašavanje građe treba slijediti postupak obavješćivanja, evakuacije osoblja i
osiguravanja mjesta nesreće u hitnim slučajevima. Pri ponovnom dolasku na mjesto nesreće
izrađuje se preliminarna procjena opsega štete, neophodne opreme, sredstava i službi.
Kao dio pripreme za izradu plana spašavanja, neophodno je upoznati se s postupcima sušenja
različitih vrsta knjižnične građe.

Postupci kod spašavanja građe i saniranja posljedica11:

- slijedi se utvrđeni postupak obavješćivanja, evakuiranja osoblja i
osiguravanje mjesta nesreće,
- po ponovnom dolasku na mjesto nesreće izrađuje se preliminarna procjena
opsega štete, neophodne opreme, sredstava i službi,
- fotografira se oštećena građa radi podnošenja odštetnog zahtjeva
osiguravajućem društvu
- odredi se prostor za popisivanje i pakiranje građe koja zahtjeva
zamrzavanje, kao i prostor za prirodno sušenje manje namočene građe
- organizira se prijevoz namočene građe do najbližeg mjesta gdje se može
provesti zamrzavanje,
- određuju se prioriteti za konzervaciju (primjenjuje se metoda fazne
konzervacije kada se radi o velikim količinama građe),
- odvaja se građa za otpis ili uvez od one kojoj je potrebna konzervacija,
- očisti se i uredi mjesto nesreće,
- vrati se obrađena građa u očišćen i uređen prostor,
- analizira se nesreća i prilagođava se plan spašavanja novostečenim
iskustvom.

Sve navedeno uz detaljnu razradu mora biti sastavni dio pisanog plana mjera u slučaju
opasnosti.

11
IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003., str.
24.

10
Literatura
ALA – Ameraican Library Association. ALA Library Fact Sheet 10. Dostupno na:
http://www.ala.org/ala/professionalresources/libfactsheets/alalibraryfactsheet10.cfm
(4.8.2011.)

Amigos Library Services Disaster Plan Template for Libraries and Archives. Dostupno na:
http://amigos.org/files/disasterplan_template.pdf (4.8.2011.)

Disaster Preparedness Plan. Baltimore Academic Libraries Consortium. Dostupno na:

http://matrix.msu.edu/~disaster/balcplan.php (4.8.2011.)

Disaster Preparedness Workbook for U.S. Navy Libraries and Archives. Lisa L. Fox.
Dostupno na: http://matrix.msu.edu/~disaster/disasterprep.pdf (9.8.2011.)

Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Dostupno na: http://www.duzs.hr/ (10.8.2011.)

Hasenay, Damir; Krtalić, Maja. Terminološki i metodološki aspekti u

proučavanju zaštite stare knjižnične građe. // Libellarium, I, 2 (2008): 203 — 220.

IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko

društvo, 2003.

IFLA Useful Resources. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/preservation-and-

conservation/useful-resources (9.8.2011.)

Laszlo, Ž.: Perčinić Kavur, B.: Stubić, H. Procjene // Muzej u kriznim situacijama, Muzejski
dokumentacijski centar. Dostupno na:
http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/zastita/2.DIO_Procjene_a.pdf (10.8.2011.)

Laszlo, Ž.; Perčinić Kavur, N.; Stublić, H. Što činiti u slučaju nesreće, velike nesreće ili
katastrofe? // Informatica Museologica, 40(3-4)2009., str. 134-139.

Library Preservation and Conservation : Tutorial. Dostupno na:

http://www.librarypreservation.org/ (9.8.2011.)

The Online Disaster-Planning Tool for Cultural and Civic Institutions. Dostupno na:
http://www.dplan.org/ (4.8.2011.)

Plan evakuacije i spašavanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / izradio Ivan

Topić, dipl. ing./ Inspekt : kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009. – INTERNI DOKUMENT

Plathe, Axel. Uneskov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanih
sukoba. // Arhivski vjesnik, 43(2000), str. 77-90.

Special Library Association. Disaster Planning Portal. Dostupno na:

http://www.sla.org/content/resources/inforesour/sept11help/disip/ (8.8.2011.)

11
Tadić, Katica. Rad u knjižnici : Priručnik za knjižničare. Dostupno na:
http://www.ffzg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/pog8.htm#3 (8.8.2011.)

Waters, Peter. Procedures for Salvage of Water Damaged Library Materials. Dostupno na:
http://cool.conservation-us.org/bytopic/disasters/primer/waters.html (4.8.2011.)

12
PRILOG 1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice
djelovanja katastrofa i velikih nesreća12

Osnovne opasnosti koje mogu izazvati potrebu za evakuacijom i spašavanjem u objektu

NSK su sljedeće:
a) požari
b) eksplozije
c) elementarne nepogode (potresi, poplave i sl.)
d) ratna razaranja
e) istjecanje plina

a) POŽAR

Požar u NSK može nastati zapaljenjem gorivih tvari (knjižnična grada, podovi, zidne obloge,
namještaj i dr. gorive tvari). NSK je izgrađena uglavnom od ne gorivog materijala. Uslijed
požara dolazi do zadimljenja prostora, hodnika i izlaza za evakuaciju, te blokiranja putova za
evakuaciju.
Ukoliko bi došlo do požara, mogu nastati velika oštećenja na dijelovima zgrade, uređajima,
postrojenjima i instalacijama, a moguće su i ozljede radnika.

Trajanje:
Do nekoliko sati, što ovisi o mjestu nastanka požara, geometrijskim karakteristikama
ugroženih prostora i njihovoj povezanosti, količini i požarnim karakteristikama prisutnih
gorivih materijala, izmjeni zraka, te početku i učinkovitosti akcije gašenja požara.
Opasnosti i posljedice:
Kritično djelovanje topline, dima i otrovnih plinova na prisutne osobe već tijekom prvih
minuta trajanja požara. Dolazi do oštećivanja i uništavanja materijalnih dobara djelovanjem
požara i primjenom sredstava i postupaka gašenja. U prostorijama gdje su u uporabi ili se
skladište zapaljivi plinovi i zapaljive tekućine postoji opasnost od eventualne eksplozije.

Evakuacija - opisati
Spašavanje - opisati
Spašavanje materijalnih dobara - opisati
Ostale aktivnosti - opisati

b) EKSPLOZIJA

Eksplozija plina u NSK moguća je uslijed propuštanja plina u prostoru kuhinje, dijelovima
kuda prolaze plinske instalacije, plinskih boca u radionicama, te na mjestima gdje se koristi
plin prilikom izvođenja radova. Eksplozija plina može ugroziti život i zdravlje ljudi, kao i
moguća urušavanja dijelova građevine, kidanje i oštećenje vodova i instalacija.

Trajanje:
Događaj je vrlo kratkog trajanja (dijelovi sekunde) i iznenadan.
Opasnosti i posljedice:

12
Preuzeto iz internog dokumenta NSK: Plan evakuacije i spašavanja // izradio Ivan Topić, dipl. ing. – Inspekt :
kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009., str. 4-5, 31-34.

13
Osobe zatečene u području djelovanja eksplozije, osim njenim fizičkim učinkom ugrožene su
i nastalim plinovitim produktima, prašinom, oštećenim instalacijama i eventualno
oslobođenim medijima iz cjevovoda ili spremnika. Moguća je pojava paničnog ponašanja
prisutnih osoba. Očekuje se oštećenje i rušenje dijelova objekta, instalacija i uređaja, te
zatrpavanje ljudi. Vjerojatan je i nastanak požara.

Evakuacija - opisati
Spašavanje - opisati
Spašavanje materijalnih dobara - opisati
Ostale aktivnosti – opisati

c) ELEMENTARNE NEPOGODE (POTRESI VEĆE SNAGE)

Potres može oštetiti ili potpuno uništiti dijelove građevine NSK, što bi izazvalo veliku
materijalnu štetu. Kod oštećenja objekta može doći do urušavanja ili rušenja stubišta, te
onesposobljavanja rada dizala. Zbog takvog događaja i u takvim uvjetima došlo bi do otežane
evakuacije i spašavanja.

Trajanje:
Potres je događaj je vrlo kratkog trajanja (dijelovi sekunde) i iznenadan.
Opasnosti i posljedice:
Opasnost zatrpavanja zaposlenika i ostalih prisutnih osoba i materijalnih dobara, te
ugrožavanje istih prašinom i eventualno oslobođenim štetnim medijima iz cjevovoda i
spremnika. Pojava paničnog ponašanja vrlo je vjerojatna. Moguća je i pojava požara.

Udar groma može izazvati oštećenja i ozljede u slučaju neispravne gromobranske zaštite, pri
čemu može nastati požar na objektu s popratnim posljedicama nastanka požara u objektu.

Olujni, orkanski vjetrovi i led (tuča) mogu izazvati oštećenja zgrade, pucanje stakla na
prozorima i ostakljenom dijelu fasade, a ukoliko su vjetrovi praćeni kišom moguće je
prodiranje vode u NSK.

Evakuacija - opisati
Spašavanje - opisati
Spašavanje materijalnih dobara - opisati
Ostale aktivnosti – opisati

d) RATNA RAZARANJA - TERORISTICKI ČIN

Teroristički čin je svaka dojava (lažna ili stvarna) o podmetanju eksplozivnih naprava ili
drugih opasnih tvari u NSK.

Trajanje:
Trajanje događaja kao i uvjetovane opasnosti mogu biti vrlo različiti.
Opasnosti i posljedice:
Opasnost zatrpavanja zaposlenika i ostalih prisutnih osoba i materijalnih dobara, te
ugrožavanje istih prašinom i eventualno oslobođenim štetnim medijima iz cjevovoda i
spremnika. Moguć je veći broj ozlijeđenih (ranjenih) osoba.

Evakuacija - opisati

14
Spašavanje - opisati
Spašavanje materijalnih dobara - opisati
Ostale aktivnosti – opisati

e) ISTJECANJE PLINA

Tehnički kvarovi kao što su nekontrolirano istjecanje prirodnog plina, vode, vrele vode i
tehničkih plinova, te drugih medija pod visokim tlakom, također su mogući uzroci za
evakuaciju.

Sigurnosne mjere i postupanje u slučaju istjecanja plina:

- odmah ugasiti svaki plamen,
- odmah otvoriti sve prozore i vrata,
- odmah zatvoriti ventil na brojilu ili glavni zaporni ventil,
- ne ulaziti s upaljenim svjetlom u prostoriju u kojoj se osjeća miris plina,
- ne paliti šibice i upaljače,
- ne uključivati električne prekidače,
- ne isključivati električne utikače,
- ne zvoniti na električno zvono,
- ne pušiti,
- po mogućnosti staviti objekt u beznaponsko stanje isključivanjem na glavnoj
sklopki, ali izvan ugrožene zone,
- kad je glavni zaporni ventil zatvoren, pregledati da li su sve armature
zatvorene, te
- zatvoriti i ostale slavine, upaljene plamenike itd.,
- evakuirati sve osobe iz ugrožene zone.

Za objekt NSK, u mirnodopskim uvjetima, požari i eksplozije mogu biti najvjerojatniji

razlog potrebi za evakuacijom i spašavanjem, stoga mjerama zaštite od tih izvora
opasnosti treba posvetiti najveću pažnju.
Obzirom da se radi o specifičnom i kompleksnom objektu u kojem je svakodnevno prisutan
veliki broj ljudi, potrebno je osigurati sve tehničke i organizacijske pretpostavke da se u
slučaju nužde omogući brza i neometana evakuacija djelatnika i posjetitelja iz objekta na
otvoreni prostor, bez ugrožavanja njihova života i zdravlja.
Osnovni nositelji i organizatori evakuacije i spašavanja u objektu su radnici NSK, pred koje se
u skladu s ovim Planom stavljaju odgovarajući zadaci i obveze, te im se mora staviti na
raspolaganje sva potrebna oprema.

15
PRILOG 2. Primijenjeni zaštitni sustavi i instalacije u NSK13
Od postojećih zaštitnih sustava u objektu, a u pogledu evakuacije i spašavanja najbrojniji su
oni sustavi i instalacije koji su u funkciji zaštite od požara, budući da je opasnost od požara
jedan od najznačajnijih događaja koji potencijalno može izazvati potrebu za evakuacijom i
spašavanjem.

Vatrogasni aparati za početno gašenje požara

Aparati za početno gašenje požara postavljeni su unutar objekta, a njihov raspored i vrsta
vidljivi su u grafičkom prilogu ovog Plana (tlocrti pojedinih razina). Vrste i količine PP
aparata, te rokovi održavanja, određeni su prema Pravilniku o održavanju i izboru vatrogasnih
aparata (N.N. br. 35/94 i 103/96.).

Slika 1.: Ručni PP aparat Slika 2.: Ručni PP aparat za gašenje s CO2

Hidrantska mreža
S vanjske strane objekta razvedena je hidrantska mreža na koju je moguće priključenje
vatrogasnih vozila, te snabdijevanje i gašenje vodom u slučaju požara. U sastavu vanjske
hidrantske mreže nalaze se nadzemni i podzemni hidranti, te ormari s potrebnom opremom.
Raspored vanjskih hidranata vidljiv je u grafičkom prilogu ovog Plana (tlocrt Situacije).

13
Preuzeto iz internog dokumenta NSK: Plan evakuacije i spašavanja // izradio Ivan Topić, dipl. ing. – Inspekt :
kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009., str. 11-24.

16
Slika 3.: Vanjski nadzemni hidrant Slika 4. Unutarnji zidni hidrant s opremom pod tlakom
s ormarom za opremu

Svi prostori unutar objekta pokriveni su unutarnjom hidrantskom mrežom, koja je dio
vodovodne instalacije. Tehnički normativi za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje
požara kojima se utvrđuju zahtjevi za izvore, kapacitet, protok i tlak vode u hidrantskoj mreži,
određuju se prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06).

Sprinkler instalacija za automatsko gašenje požara vodom

Stabilni sustav za gašenje požara raspršenom vodom (sprinkler) izveden je za automatsko
gašenje požara u osnovnom korpusu V (od razine 00 do 06), te lateralnom dijelu
komunikacija - 02, 00, mezanin i 01. Sustav se sastoji od sprinkler stanice i ugrađenih
sprinkler mlaznica koje se aktiviraju kod određene temperature.
Sprinkler stanica smještena je u zasebnoj prostoriji unutar objekta na razini -01. U stanici se
od opreme nalazi: sprinkler ventili, glavna i pričuvna pumpa na elektromotorni pogon,
upravljački ormari, razvodni elektroormar, betonski preljevni spremnik i tlačni spremnik s
vodom, te kompresori….

Slika 5.: Sprinkler stanica Slika 6.: Sprinkler mlaznica

Pouzdanost instalacija za zaštitu od požara potrebno je ispitivati sukladno Zakonu o zaštiti od

požara (N.N. br.58/93, 33/05, 107/07 i 38/09), a prema Pravilniku o uvjetima za obavljanje
ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. br. 67/96 i 41/03), koji između
ostaloga propisuje tehničke i druge zahtjeve za održavanje i uporabu istih.

17
Stabilna instalacija za automatsko gašenje požara halonom 1301
Sustavom se štite spremišta i trezori knjiga na razini -02 i -01, neprekidno napajanje na -02,
ERC na -01, CNUS na -01, prostor diesel agregata na -01 i spremišta zbirki na 02. Svi podaci
o stanju sustava prosljeđuju se u CNUS.

Slika 7.: Podcentrala vatrodojave Slika 8.: Tipkalo za aktiviranje gašenja

Pouzdanost instalacija za zaštitu od požara potrebno je ispitivati sukladno Zakonu o zaštiti od

požara (N.N. br.58/93 i 33/05), a prema Pravilniku o uvjetima za obavljanje ispitivanja
stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (N.N. br. 67/96 i 41/03), koji između ostaloga
propisuje tehničke i druge zahtjeve za održavanje i uporabu istih.

Stabilna instalacija za automatsko gašenje požara ugljičnim dioksidom CO2

Sustavom se štite dijelovi ugroženih prostora kuhinje na razini 05. Svi podaci o stanju sustava
prosljeđuju se u CNUS.

Sustav za automatsku dojavu požara

Sustavom automatske dojave požara obuhvaćene su sve prostorije u objektu, dok su ručnom
dojavom požara obuhvaćeni svi evakuacijski putovi. Sustav je izveden na principu zonske
zaštite. Nadzirani prostori podijeljeni su u dojavne zone, a u svakoj zoni je raspoređen
određeni broj javljača čija se prorada registrira na vatrodojavnoj centrali kao jedinstveni
signal požara u danoj zoni. Ručni javljači požara čine viši stupanj uzbunjivanja, te se nalaze u
zasebnim dojavnim zonama. Smješteni su na svim evakuacijskim putovima, na dobro
vidljivom i lako dostupnom mjestu.
U objektu su instalirani automatski optički javljači dima i ručni automatski javljači. Javljači
su podesive adrese, odziva i osjetljivosti, s mogućnošću daljinskog testiranja, te lokalnom
svjetlosnom indikacijom prorade. Svi javljači spojeni su u dojavne zone, koje su vezane na
centralni uređaj.

18
Slika 9. Ručni javljač požara Slika 10. Automatski javljač požara

Kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom vatrodojavni sustav koristi

akumulatorske baterije koje u slučaju nestanka električne energije automatski preuzimaju
napajanje cijelog sustava.

Protupožarne zaklopke
Protupožarne zaklopke spadaju u skupinu uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara i
nastajanje eksplozija, a skup su elemenata funkcionalno povezanih i neprenosivih koji mogu
djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za dojavu i/ili gašenje požara.

Protupožarna vrata
Protupožarna vrata spadaju u skupinu uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara i
nastajanje eksplozija, a skup su elemenata funkcionalno povezanih i neprenosivih koji mogu
djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za dojavu i/ili gašenje požara.

Vrata s ugrađenim odgovarajućim sastavnim dijelovima imaju zadatak usporiti širenje požara
i dima iz jednog požarnog sektora (dio građevine koji je prema ostalim dijelovima građevine
i/ili prema drugoj građevini zatvoren građevnim elementima odgovarajuće vatrootpornosti) u
drugi. Automatski se pomoću elektromehaničkog uređaja aktiviraju na samom početku
požara, a također se mogu aktivirati i ručno pritiskom na tipkalo koje se nalazi pokraj samih
vrata….

Sustav za odvod dima i topline nastalih u požaru

Prostor atrija ima izveden sustav za odvod dima i topline, na razini 05 i 06 koji se sastoji od
automatski otklopivih otvora koji se automatski otvaraju ili ručno aktiviraju.
Sustav za odvod dima i topline čine uređaji čija je funkcija da u slučaju požara, od određenog
trenutka u određenom opsegu počnu odvoditi dim i toplinu, a postavljaju se tako da
onemoguće prijelaz vatre s jednog objekta na drugi….

Pretlačna ventilacija stubišta

Stubišta unutar osnovnog korpusa V, u slučaju požara, su pod stalnim pretlakom. Radijalni
ventilatori ugrađeni su na krovu iznad stubišta. Zrak se vertikalnim šahtom razvodi po
vertikali i putem rešetki ubacuje u stubište pri stropu na svakoj razini…

Režim rada dizala

Dizala nisu izvedena kao sigurnosna dizala. Dizala u građevini NSK nisu predviđena niti
namijenjena za evakuaciju osoba u slučaju evakuacije i spašavanja, također niti u uvjetima
izbijanja požara…

19
Slika 11. Naljepnica ispred dizala (na hrvatskom i engleskom jeziku)

Niskonaponska električna instalacija i njezini dijelovi

Obzirom da je električna instalacija potencijalni uzrok požara u objektu, pa tako i samoj
potrebi za evakuacijom i spašavanjem, ovoj problematici treba posvetiti veliku pažnju.
Nepropisno i nestručno korištenje i rukovanje električnim uređajima može prouzročiti iskru ili
zapaljenje. Nepravilno i neredovito održavanje električnih instalacija i uređaja, kao i
neispravnost, dotrajalost i preopterećenost električnih instalacija također mogu biti uzroci
požara…

Gromobranska instalacija
Zaštita od atmosferskih pražnjenja izvedena je postavljanjem gromobranske instalacije po
krovu objekta i temeljnog uzemljivača…

Korišteni materijali i oprema, te sama izvedba gromobranske instalacije trebaju biti u skladu s
važećim tehničkim propisima, tj. Pravilnikom o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. list
13/68).

Sustav detekcije poplave

Zbog opasnosti od poplave (oborinske i podzemne vode, te vode iz cjevovoda u objektu)
postavljen je veći boj detektora poplave, kako bi se prisutnost vode detektirala što je prije
moguće.

Sustav transporta knjižnične grade

Izvedenim stanjem predviđeno je kretanje knjižnične grade po vertikali južne i sjeverne jezgre
osnovnog korpusa građevine s komunikacijom u centru objekta između spremišta i izdavanja
knjiga.
Cijeli sustav transporta nadzire kompjuterska PC ALS centrala preko softvera na hard disku
i pisaču. Ista je spojena i s centralnim sustavom upravljanja građevine.

Plinska instalacija
Za potrebe kuhinje restorana izvedena je plinska instalacija zemnog plina na 05 razini objekta.
Priključak plina izveden je na niskotlačni gradski plinovod profila 200 mm u Čazmanskoj
ulici. Kucni priključak izveden je na sjevernoj fasadi stubišta objekta. Od glavnog plinskog
ventila plinska instalacija nastavlja se vertikalno prema kuhinji, a kroz razine objekta
izvedena je u zaštitnoj cijevi……

20
PRILOG 3.: Članak 6. Pravilnika o metodologiji za izradu
procjene ugroženosti planova zaštite i spašavanja (NN 38/08)
Procjena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od prirodnih katastrofa i velikih
nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo,
materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:
1. Od poplava (hidrološki pokazatelji – vodotoci, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok
poplava, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda, pregled ugroženih naselja s brojem i
strukturom stanovništva, mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju,
hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led, prosječna godišnja količina padalina, zaštitna
infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama,
dimenzijama i sl., procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina –
naseljenost, industrija, prometnice, lokacije kritične za formiranje ledenih barijera u utjecaj na
plovnost, statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim
elementarnim nepogodama, nastalim štetama i sl.)

2. Od nastanka potresa (seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i

materijalna dobra, mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju, ugroženost pojedinih
područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti,
učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina, seizmološka karta za povratni
period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina, posljedice potresa po seizmičkim zonama za
stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti
građevina), posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću
naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa i dr.

3. Od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih

vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta,
tuča, snježne oborine te poledica), statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše)
za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10
godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema statistici za
proteklih 10 godina, specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinaka,
tuča statistički pokazatelji za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda
zbog tuče u posljednjih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje tuča prema
statistici u proteklih 10 godina, specifikacija ugroženih područja i iskustveni pokazatelji
učinaka, snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje
(mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid
prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim
pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa specifikacijom najugroženijih područja i
najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti –
statistički pokazatelji za period od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili najugroženiji,
broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovim vrstama opasnosti, prema
statističkim pokazateljima i iskustvu, područja ugrožena od klizišta s brojem i vrstom
objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki
sastav, propusnost tla i dr.), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju.

Pravne osobe iz članka 2. ovog Pravilnika u vlastitim procjenama razrađuju moguće štetne
utjecaje događaja iz stavka 1. ovog članka na sigurnost postrojenja i mogućnosti njihovog
utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po okoliš i tehničko-
tehnoloških nesreća.

21
PRILOG 4. Što učiniti u slučaju nesreće, velike nesreće ili
katastrofe?14

ŽELIMIR LASZLO Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

BIANKA PERČINIĆ KAVUR Ministarstvo kulture RH, Zagreb
HELENA STUBLIĆ Filozofski fakultet, Katedra za muzeologiju, Zagreb

U trenutku kada se nesreća ili nezgoda dogodi, važno je znati koga i kada zvati, što učiniti
prvo i na što sve treba misliti.

Važni telefonski brojevi (vrijede u Hrvatskoj)

112 (jedinstven broj za zaštitu i spašavanje Državne uprave za zaštitu i spašavanje)

Nazovite ako vam treba:

- hitna medicinska pomoć
- pomoć vatrogasaca
- pomoć policije
- pomoć gorske službe spašavanja
- hitna veterinarska pomoć drugih hitnih službi i operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja
i/ili ako uočite:
- požar, poplavu, krađu, prepad...
- istjecanje opasnih tvari, onečišćenje pitke vode, potoka, rijeka ili mora druge pojave koje
predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja odnosno koje ugrožavaju imovinu,
okoliš i kulturna dobra.

Kada zovete 112, ostanite pribrani i recite:

- što se dogodilo
- gdje se dogodilo
- kada se dogodilo
- koliko je unesrećenih
- kakvu pomoć trebate tko zove.
Operater koji zaprimi vaš poziv, žurno će obavijestiti strukovno i teritorijalno nadležne hitne i
inspekcijske službe koje će vam pružiti pomoć ili će poduzeti potrebne zaštitne mjere.

Ako trebate samo određenu hitnu službu, možete birati njezin izravni broj:
prva pomoć 94
vatrogasci 93
policija 192
bolnica/ambulanta ............................... (upišite tel. broj najbliže ambulante i/ili bolnice).

14
Laszlo, Želimir; Perčinić Kavur, Bianka; Stublić, Helena. Što činiti u slučaju nesreće, velike nesreće
ili katastrofe? // Muzej u kriznim situacijama, Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 15. prosinac
2010. Dostupno na:
http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/zastita/1.DIO_Sto%20ciniti%20u%20slucaju%20nesrece,%20velike%20ne
srece%20ili%20katastrofe.pdf (3.8.2011.)

22
Ostali važni brojevi:

Elektra ................................................ (upišite tel. broj) (upišite tel. broj)

Plinara ................................................ (upišite tel. broj)
Vodovod .............................................. (upišite tel. broj)
osiguravateljska kuća ............................ (upišite tel. broj)
telefonska tvrtka ................................... (upišite tel. broj)
zaštitarska tvrtka .................................. (upišite tel. broj).

Osoblje muzeja tel./mob.:

direktor/ica .......................................... (upišite tel. broj)
šef službe osiguranja (ako ga muzej ima). (upišite tel. broj)
domar ................................................. (upišite tel. broj)
odgovorni za zbirke (kustosi) .................. (upišite tel. brojeve)
računovođa .......................................... (upišite tel. broj)
odvjetnik ............................................. (upišite tel. broj).

Muzejski tim za spašavanje:

voditelj ................................................ (upišite tel. broj)
član ..................................................... (upišite tel. broj)
član ..................................................... (upišite tel. broj).
............................................................ (upišite tel. broj).

ŠTO PRVO UČINITI

Sigurnost ljudi uvijek je na prvome mjestu!

Stanite, gledajte, slušajte - treba shvatiti što se događa.
Ne ulazite u zgradu ili na ugroženo područje sami, bez opreme i bez odobrenja nadređenih.

Ostanite pribrani
Zbog šoka se smanjuje funkcionalnost ljudi. Računajte s tim.

Mislite unaprijed
Nakon većih nesreća neko vrijeme vjerojatno nećete moći prići zbirci.
Iskoristite to vrijeme za organiziranje priprema, tako da nakon ulaska u zgradu djelujete što
efikasnije.
Ne hrlite spašavati zbirke, najprije procijenite situaciju i napravite plan.
Nesreće nikada nisu predvidive. Trebat ćete procjenjivati situaciju kako ona nastaje.

MANJE NEZGODE I NESREĆE

Plavljenja
Iz vodovoda, odvoda, instalacija grijanja, s krova...
Isključite električnu energiju, vodu i plin ako to možete učiniti bez opasnosti za sebe i druge.

23
1.
- Procijenite treba li zvati vatrogasce; ako procijenite da treba, slijedite njihove upute.
- Pronađite i uklonite uzrok problema.
- Započnite ispumpavanje vode iz podruma ili drugih poplavljenih prostorija (samo ako je to
sigurno, ako imate uvježbane ljude i autonomnu crpku).
- Alarmirajte ravnatelja/ ravnateljicu muzeja.
- Zapriječite pristup području (vrpcama, upozorenjima i sl.).
- Osoblje (i posjetitelje) držite podalje od ugroženog područja (npr. od vode stajaćice).
- Obavijestite osiguravateljsku kuću o nezgodi.

2.
- Sazovite tim za spašavanje.
- Pregledajte zgradu i zbirku/e i ustanovite štetu.
- Dokumentirajte štetu u pisanom obliku i fotografijama.
- Smislite kako ćete odgovoriti na štetu, procijenite je li potrebna evakuacija .
- Kada je to sigurno, zaštitite najvažnije zbirke predmeta ili dokumentaciju (npr. prekrijte rupe
na krovu, pokrijte ormare ili predmete folijom da dalje ne kisnu, premjestite predmete s nižih
polica na više, organizirajte evakuaciju ako je to potrebno...).

3.
- Stabilizirajte temperaturu i RV (otvaranjem ili zatvaranjem prozora i vrata, grijanjem,
prozračivanjem i sl.).
- Zakrilite oštećene prozore i vrata.
- Prikupite potrepštine i opremu za sanaciju (npr. spužve, upijajuće papire, kante, rukavice...).
- Primijenite plan spašavanja i provedite ga.
- Počnite spašavanje.
- Možda će biti potrebna intervencija vatrogasaca, policije i drugih službi.
- Ne zaboravite paziti na zdravlje i sigurnost ljudi.

POČETNI POŽARI I MANJI POŽARI

Isključite električnu energiju i plin.

Procijenite situaciju - može li se požar ugasiti aparatima za gašenje požara i je li taj način
siguran.
OPREZ! Nekim vrstama aparata za gašenje požara ne smiju se gasiti požari ako postoji
kontakt s električnim instalacijama pod naponom.
Ako procijenite da se požar ne može bez rizika ugasiti aparatima za gašenje, ODMAH
ZOVITE VATROGASCE.
Ne izlažite sebe ni druge riziku.

1.
- Ugasite požar aparatom za gašenje požara.
- Alarmirajte ravnatelja/ravnateljicu muzeja.
- Zapriječite pristup području (vrpcama, upozorenjima i sl.).
- Osoblje (i posjetitelje) držite podalje od ugroženog područja.
- Obavijestite osiguravateljsku kuću.

24
2.
- Sazovite tim za spašavanje.
- Pregledajte zgradu i zbirku/e i ustanovite štetu.
- Dokumentirajte štetu u pisanom obliku i fotografijama.
- Smislite kako ćete odgovoriti na štetu, procijenite je li potrebna evakuacija.
- Kada to možete učiniti, zaštitite najvažnije zbirke predmeta ili dokumentaciju od sredstava
za gašenje, čađe, prašine i sl. (npr. pustite da se iscijedi voda od gašenja ili pjena; ako su
papiri, dokumentacija i umjetnine mokri, osušite ih ili smrznite; prekrijte skulpture tyvekom
da ih zaštitite od prašine i čađe...).

3.
- Stabilizirajte temperaturu i RV (otvaranjem ili zatvaranjem prozora i vrata, grijanjem,
provjetravanjem i sl.).
- Zakrilite oštećene prozore i vrata.
- Prikupite potrepštine i opremu za sanaciju (npr. spužve, upijajuće papire, kante, rukavice...).
- Primijenite plan spašavanja i provedite ga.
- Počnite spašavanje.
Možda će biti potrebna pomoć vatrogasaca i policije.
Ne zaboravite paziti na zdravlje i sigurnost ljudi.

KRAĐE, PROVALE, PREPADI

Ne izlažite sebe ni druge riziku.

Odmah zovite policiju 92 ili 112.

1.
- Osigurajte područje - ne dopustite pristup osoblju ni posjetiteljima.
- Sačuvajte tragove (ne dirajte i ne premještajte ništa).
- Alarmirajte ravnatelja/ravnateljicu muzeja.
- Obavijestite osiguravateljsku kuću.

2.
- Nakon što vam policija odobri pregledajte zbirku/zbirke i ustanovite štetu.
- Dokumentirajte štetu u pisanom obliku i fotografijama.

3.
- U slučaju krađe prikupite svu raspoloživu dokumentaciju (fotografsku, elektroničku, pisanu)
o ukradenim predmetima i predajte je policiji.

25
VELIKE NESREĆE

Požar, eksplozija

Alarmirajte 93 ili 112.

Oglasite uzbunu (sirenom, glasom, obilaskom zaposlenih i posjetitelja...).

1.
- Bez odlaganja evakuirajte ljude iz zgrade, slijedite upute vatrogasaca.
- Uvjerite se da su svi posjetitelji i osoblje na sigurnome.
- Ako je to sigurno, isključite struju i vodu.
- Ako je to sigurno, isključite plin.
- Izvijestite ravnatelja/ravnateljicu muzeja.
- Izvijestite svoju osiguravateljsku kuću.

2.
- Okupite tim za spašavanje na sigurnome mjestu.
- U ugroženo područje smije se ući tek nakon dopuštenja vatrogasaca ili policije.
- Slijedite upute vatrogasaca i policije te ustanovite sigurnosne mjere za zgradu i područje.
- Koristite se propisanom opremom.
- Pregledajte i ustanovite (okvirno) štetu na zgradi i na zbirkama.
- Dokumentirajte štetu.
- Ljudi nikada ne smiju raditi sami nego uvijek u parovima.

3.
Prikupite i smjestite potrebnu opremu. Najprije zaštitite zbirke i dokumentaciju od daljnjeg
propadanja na mjestu nesreće ili ih, ako je nužno, evakuirajte.
Ne zaboravite paziti na zdravlje i sigurnost vašeg tima.

POTRES

Računajte na to da možda neće biti vode, struje, plina...

Ljudi mogu biti mobilizirani.
Službe zaštite i spašavanja bit će prijeko potrebne.

1.
Stanite u okvir vrata koja su na nosivom zidu ili pod jaki namještaj (stolovi), držite se podalje
od prozora.
Bacite se na pod i rukama pokrijte lice.
Čim je to moguće, izađite na otvoreno.
Pomozite unesrećenima.
Izbjegavajte rizike.
Spašavanje zbirki i dokumentaciju ostavite za kasnije.

26
2.
- Okupite tim za spašavanje na sigurnome mjestu koje ste unaprijed odredili.
- U ugroženo područje smijete ući tek nakon dopuštenja mjerodavnih službi.
- Slijedite upute mjerodavnih službi i ustanovite sigurnosne mjere za zgradu i područje.
- Koristite se propisanom opremom.
- Pregledajte i ustanovite (okvirno) štetu na zgradi i na zbirkama.
- Dokumentirajte štetu.
- Ljudi nikada ne smiju raditi sami nego uvijek u parovima.

3.
- Najprije zaštitite zbirke i dokumentaciju od daljnjeg propadanja na mjestu nesreće ili ih, ako
je potrebno, evakuirajte.

VELIKE POPLAVE

Računajte na to da možda neće biti vode, struje, plina...

Službe zaštite i spašavanja bit će vrlo potrebne.

1.
- Pratite upozorenja Hrvatskih voda o visini vodostaja.
- Isključite, plin, vodu i struju.
- Evakuirajte ljude iz zgrade ako je to sigurno.
- Evakuirajte ljude na gornje katove ako je opasno napustiti zgradu.
- Evakuirajte zbirke i dokumentaciju iz podrumskih ili prizemnih prostorija na više katove
samo ako time ne dovodite u opasnost tim za spašavanje.
- Izbjegavajte rizike.

2.
- Okupite tim za spašavanje na sigurnome mjestu.
- U ugroženo područje smije se ući tek nakon dopuštenja mjerodavnih službi.
- Slijedite upute i ustanovite sigurnosne mjere za zgradu i područje.
- Koristite se propisanom opremom.
- Pregledajte i ustanovite (okvirno) štetu na zgradi i na zbirkama.
- Dokumentirajte štetu.
- Ljudi nikada ne smiju raditi sami, nego uvijek u parovima.

3.
- Prikupite i smjestite potrebnu opremu i potrepštine (spužve, kante, upijajuće papire...).
- Najprije zaštitite zbirke i dokumentaciju od daljnjeg propadanja na mjestu nesreće ili ih, ako
je potrebno evakuirajte.

27
RADIOLOŠKA NESREĆA

Radiološka nesreća može doći kao posljedica havarije nuklearnih elektrana (Krško u Sloveniji
i Pakš u Mađarskoj).

- Redovito pratite obavijesti mjerodavnih institucija i poštujte upute.

- Ako je proglašeno zaklanjanje, provedite ga.
- Zatvorite sva vrata i prozore.
- Postavite vlažne ručnike na otvore i ispod vrata.
- Ne prozračujte, isključite sve ventilacijske sustave (klimu i sl.) i ne napuštajte prostor dok
opasnost ne prođe.
- Ne konzumirajte vodu ni mlijeko.

ŠTO TREBA ZNATI

- Prolazne putove kroz zgradu i katove

- Gdje su najbliži izlazi za nuždu
- Gdje su aparati za gašenje požara
- Gdje je komplet za prvu pomoć
- Gdje su oprema i potrepštine
- Gdje su ključevi
- Šifre alarma
- Zaporke računala
- Smjerove evakuacije

Treba znati gdje su smješteni:

- glavni prekidač struje

- glavni plinski ventil
- glavni ventil za vodu
- prostorije za pohranu evakuiranih predmeta.

Koje dokumente treba imati:

- Tlocrte zgrade
- Plan djelovanja
- Policu osiguranja
- Kontakt-listu tima za spašavanje
- Listu prioriteta spašavanja zbirki, predmeta i dokumentacije
- Plan evakuacije

28
ŠTO SPAŠAVATI PRVO

Spašavanje ljudi i njihova sigurnost uvijek su na prvome mjestu.

Zbirke, predmete i dokumentaciju treba spašavati prema listi prioriteta muzeja.
Listu, dakako, treba sastaviti prije nesreće, u sklopu priprema za nju.

Kriteriji za izradu liste:

- zbirke i predmeti važni za misiju, službu i programe muzeja

- zbirke i predmeti velike povijesne, umjetničke, edukativne ili novčane vrijednosti
- osjetljivost, lomljivost, fragilnost...predmeta
- predmeti koje je nemoguće ili teško premještati
- važna dokumentacija (inventarne knjige, fotografije, elektronička dokumentacija...)

Ako muzej nema listu o redoslijedu spašavanja predmeta, odluka o slijedu spašavanja mora se
donijeti na temelju mišljenja iskusnih stručnih djelatnika, poglavito kustosa koji poznaju svoje
zbirke.

29