You are on page 1of 17

 

Merkadu Peace Dividend Timor-Leste Relatóriu Avaliasaun Impaktu


husi Halo Parseria (Matchmaking) Mikro:

BAUCAU
 

Relatóriu ida husi:


Peace Dividend Trust
Scott McCord
Dili, Timor-Leste
timor-leste@pdtglobal.org
 

Índise

Índise no Rekoñesimentu ................................................................................................................. i


Sumáriu Ezekutivu .......................................................................................................................... ii
1. Introdusaun .................................................................................................................................. 1
2. Pontu Jerál Avaliasaun Impaktu Halo Parseria (Matchmaking) Mikro....................................... 1
3. Halo Parseria (Matchmaking) Mikro........................................................................................... 2
4. Rezultadu sira .............................................................................................................................. 3
4.1 Pontu Jerál kona-bá Distritu Baucau ..................................................................................... 4
4.2 Períodu Tempu husi Parseria ne’ebé Taka liu $1,000........................................................... 4
4.3 Sektór Ualu Reprezentadu .................................................................................................... 5
4.4 Kondisaun Empregu nian Molok Involvimentu Halo Parseria (Matchmaking) nia ............. 7
4.5 Serbisu sira ne’ebé kria ona .................................................................................................. 8
4.6 Serbisu sira ne’ebé Hetan Parseiru ...................................................................................... 10
4.7 Hatene tuir Rendimentu ne’ebé Derivadu husi Halo Parseria (Matchmaking)nian ............ 11
4.8 Istória Ida husi Kampu ........................................................................................................ 12
5. Konkluzaun ............................................................................................................................... 13

Rekoñesimentu

Projetu Merkadu Peace Dividend Timor-Leste nian ne’e patrosinadu ho kontribuisaun laran-luak
husi Fundasaun Família Arsenault (the Arsenault Family Foundation), AusAid, Fundu Kanadianu
nian ba Inisiativa lokál sira (the Canadian Fund for Local Initiatives), no mós Eni. Halo Parseria
(Matchmaking) Mikro iha Baucau ne’e sai posível ho apiou husi Fundasaun Família Arsenault
(the Arsenault Family Foundation) no AusAid. 

© Peace Dividend Trust 2010 i


 
 

Sumáriu Ezekutivu 

Peace Dividend Trust (PDT) nu’udár oganizasaun lukru-laek ida úniku, ne’ebé dedikadu atu halo
operasaun dame no umanitária nian sira sai efetivu, efisiente no mós ekitativu liután hodi nune’e
sira bele fó misaun sira ne’ebé baratu, lailais no elegante liu – ne’ebé rezulta iha dame ida ne’ebé
forsa liután no dame fuan ne’ebé boot liután. Projetu sira Merkadu Peace Dividend (MPD-TL)
nian, dezeña atu fasilita aprovizionamentu lokál no hasa’e konxiénsia merkadu nian, nu’udár
ferramentu instrumentál sira hodi alkansa objetivu hirak-ne’e. PDT daudaun ne’e iha projetu sira
merkadu nian iha nasaun tolu iha mundu: Afeganistaun, Haiti no Timor-Leste.

Relatóriu ida-ne’e aprezenta rezultadu sira husi estudu avaliasaun impaktu Merkadu Peace
Dividend Timor-Leste (MPD-TL) kona-bá atividade sira Halo Parseria (Matchmaking) Mikro
nian iha distritu Baucau. Dadus ne’e halibur ba parseria sira ne’ebé taka ho $1,000 resin no
analiza kona-bá impaktu husi kriasaun serbisu nian no mós sektór privadu lokál nian (bvalór
monetáriu hotu-hotu aprezenta iha Dollares Amerikanu). Totál iha transasaun ketak hamutuk 72
mak analiza ona, ne’ebé ho valór hamutuk $186,841. Transasaun hirak-ne’e kobre totál sektór
hamutuk ualu; sektór tolu ne’ebé mak iha valór dollar nian aas liu mak: Bens Imobiliáriu (Real
Estate) no Seguru; Hahán no Bebidas; no Automotive.

Rezultadu Xave sira husi Estudu Avaliasaun Impaktu Baucau nian

Númeru Totál husi Serbisu sira ne’ebé Kria ona 44


Male 25 Feto 19
Permanente 29 Temporáriu 15
Espesializadu 6 La espesializadu 38

Númeru husi Ema sira ne’ebé mak Emparseiradu ba 8


Oportunidade Serbisu ida nian

Númeru husi Instánsia sira ne’ebé mak nia Finansiamentu Prodús liuhosi Halo Parseria
(Matchmaking) ne’e Gasta ba iha:
Edukasaun 25
Ekipamentu 26
Empreendimentu Negósiu Foun 21
Nesesidade/Hakarak Pesoál nian 18

Sektór sira ho Valór Tranzasaun Aas Liuhotu Valór Totál


Bens Imobiliáriu no Seguru $78,000
Hahán no Bebidas $58,004
Automotive $19,619

Relatóriu kompletu haktuir kona-bá kontestu no metodolojia hodi halibur informasaun. Rezultadu
sira ne’ebé kompila ona hatudu katak projetu MPD-TL nian iha ona responsabilidade hodi
promove dezenvolvimentu sektór privadu, kria serbisu sira, no estimula ekonomia iha nível ida
distritu ba distritu.

Série sira husi relatóriu avaliasaun impaktu husi Halo Parseria (Matchmaking) Mikro nian ne’e
sei inklui relatóriu ida-idak husi distritu rua to’o tolu, nune’e mós relatóriu agregadu ida atu

© Peace Dividend Trust 2010 ii


 
 

hatudu rezultadu MPD-TL nian sira iha distritu 9 iha ne’ebé mak PDT fó asisténsia Halo Parseria
(Matchmaking) Mikro nian. Koinside ho série ida-ne’e nian mak estudu no relatóriu avaliasaun
impaktu nian ida kona-bá Sistema Distribuisaun Tender. Programa ida-ne’e serbisu ho negósiu
boboot sira ne’ebé típikamente iha valór kontratu sira ne’ebé boot liután, maibé iha
funsionamentu primáriamente iha Dili, kapitál Timor-Leste nian.

© Peace Dividend Trust 2010 iii


 
 

1. Introdusaun

Tuir Banku Mundiál nia relatóriu ida ne’ebé publika iha tinan 2007, Timor-Leste nia ekonomia
formál kria ona serbisu hamutuk 400 iha tinan-tinan aprosimadamente ba ema 20,000 ne’ebé
husik ona eskola.1 Tinan rua liutiha nasaun ne’e nia taxa husi juventude ne’ebé dezempregu
(idade 15-29), partikularmente iha sentru sira distritu nian, sai aas. Daudaun ne’e Timor-Leste iha
taxa dezempregu nian hamutuk 20% iha área rurál sira, ho taxa dezempregu nian iha sentru
urbana sira sa’e ona to’o 43%.2 Laiha programa espesífiku ruma ne’ebé ho alvu ba iha
dezenvolvimentu sektór privadu no kria serbisu sira, estagnasaun ekonómiku sei kontinua sai
nu’udár problema grave ida ba nasaun ne’e nia moris di’ak.

Serbisu ne’ebé mak Peace Dividend Trust (PDT) realiza ona liuhosi ninia projetu merkadu nian
iha Timor-Leste ne’e aliñadu atu responde ba disparidade entre númeru husi ema sira ne’ebé buka
serbisu nian ho númeru husi serbisu sira ne’ebé disponível. Projetu Merkadu Peace Dividend
Timor-Leste (MPD-TL) ne’e suporta husi filozofia katak ajuda negósiu sira hodi manán negósiu
sei ajuda estabelese sektór privadu ida ne’ebé sustentável. Ho sektór privadu sustentável ida
ne’ebé fó oportunidade serbisu nian sira ne’ebé kontinuadu, progresu ba iha pás ida ne’ebé seguru
no dura sei bele halo sai metin liután. 

2. Pontu Jerál Avaliasaun Impaktu Halo Parseria (Matchmaking) Mikro

Ba tinan rua nia laran, Peace Dividend Trust fornese ona servisu sira halo parseria (matchmaking)
nian ba negósiu ki’ik sira iha Timor-Leste, liuhosi ninia Projetu Merkadu Peace Dividend nian.
Servisu ne’e ho intensaun atu prenxe lakuna iha informasaun nian ne’ebé eziste entre ema hirak
ne’ebé mak buka atu sosa no hirak ne’ebé mak buka atu fa’an sasán no servisu sira iha Timor-
Leste no, hodi hadi’ak fluxu informasaun nian entre sosa-nain no ema sira ne’ebé fa’an, hodi kria
oportundiade ba kreximentu sektór privadu nian no mós kriasaun serbisu.

Istórikamente PDT monitoriza ona susesu husi programa ne’e hodi grava valór totál dollar nian
husi transasaun ida-idak ne’ebé fasilita ona, nune’e mós númeru totál husi transasaun sira.
Enkuantu ida-ne’e oferese deskrisaun útil ida husi valór monetáriu nian ne’ebé mak servisu ne’e
fornese ba negósiu sira Timor-Leste nian, lahó modun ruma medida komprensivu ida husi servisu
ne’e nia impaktu totál ba iha ekonomia lokál nian. Ida-ne’e nu’udár primeiru husi série ida husi
relatóriu sira ne’ebé mak sei habelar avaliasaun impaktu nian hodi levantamentu klean liután ba
iha benefísiu sira husi halo parseria (matchmaking) mikro kona-bá komunidade negósiu nian sira
iha ne’ebé mak nia funsiona. Ba propózitu sira husi relatóriu ida-ne’e, halo parseria
(matchmaking) mikro nian refere ba atividade halo parseria (matchmaking) hotu-hotu ne’ebé la
bazeia iha Dili, ka ligasaun husi sosa-nain ida ba iha fornesidór ida ne’ebé fasilita transasaun ida
iha ne’ebé mak halo interkámbiu osan ba sasán ka servisu sira. Relatóriu kona-bá ba Baucau nian
ida-ne’e nu’udár modelu ida husi impaktu ne’ebé mak programa ne’e halo ona ba iha nível ida
distritu nian. PDT sei publika relatóriu sira kona-bá distritu adisionál rua ka tolu, nune’e mós
relatóriu agregadu ida ne’ebé sintetiza informasaun husi distritu sia hotu ne’ebé mak atividade
halo parseria (matchmaking) mikro nian hala’o.

                                                        
1 Grupu Banku Mundiál nian no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, iha konsultasaun ho Parseiru Dezenvolvimentu
sira, Informasaun kona-bá Dezenvolvimentu Ekonómiku no Sosiál nian, Agostu 2007, pájina 3. 
2
Secretaria de Estado da Formação Profissional e Emprego (SEFOPE), Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál ba
Empregu Juventude (NYEAP) 2009, 2009, pájina 4.
© Peace Dividend Trust 2010 1
 
 

Bazeia ba levantamentu prova ida ne’ebé uza iha projetu Merkadu Peace Dividend Afeganistaun
nian hodi sukat kriasaun serbisu nian iha provínsia Helmand, Merkadu Peace Dividend Timor-
Leste (MPD-TL) nian dezenvolve levantamentu ida atu avalia impaktu husi ninia programa halo
parseria (matchmaking) mikro kona-bá kriasaun serbisu no kreximentu sektór privadu nian. Halo
ona modifikasaun apropriadu ba iha levantamentu Afeganistaun nian atu adapta ba negósiu nível
mikro nian nune’e mós kondisaun sira seluk ne’ebé espesífiku ba Timor-Leste nia ambiente
ekonómiku.

Levantamentu ida ho tipu ida-ne’e nian difísil atu implementa tanba razan balu. Primeiru, tanba
kuantia husi tempu ne’ebé mak pasa ona entre kompleisaun husi parseria ida no mós data sira ba
entrevista levantamentu nian, informasaun ne’ebé halibur ona ne’e refleta saida mak entrevistadu
bele hanoin hikas iha tempu prezente, ne’ebé karik bele muda ona uitoan husi rezultadu iha
pasadu. Segundu, nasaun ne’e nia falta iha infraestrutura (nomeadamente kondisaun estrada nian
no mós kobertura telekomunikasaun nian ne’ebé limitadu) difikulta ona peskizadór sira atu reloka
no halo kotaktu ho fornesidór sira ne’ebé mak hela sai husi sentru distritu nian.

Terseiru, fornesidór barak ne’ebé involve iha parseria hirak-ne’e nu’udár emprezáriu individuál
sira, lá’os nesesáriamente negósiu ne’ebé mak rejista ona, ne’ebé mak ante ne’e troka ona sira nia
rezidénsia ka númeru telephone (númeru ida husi individuál sira, partikularmente iha rejiaun sira
rural nian, laiha telefone atu hahú). Hanesan ne’e, PDT nia peskizadór sira labele grava porsaun
ida husi entrevistadu sira ne’ebé entendidu no mós transasaun balu ne’ebé mak iha prinsípiu
identifika ona atu analiza ikusmai la konsege atu avalia. Taxa susesu nian husi entrevista sira-ne’e
lahanesan husi ditritu ba distritu. Iha Baucau, iha ne’ebé mak maioria husi parseria ne’e mak iha
sentru urbana nian, peskizadór sira grava duni 96% husi resipiente ne’ebé entendidu. Apezarde
dezafiu sira, informasaun ne’e oferese penetrasaun valiozu ba iha impaktu husi programa halo
parseria (matchmaking) negósiu nian iha Timor-Leste, se bainhira haree hanesan modelu ida husi
dadus tomak.

Dadus ne’e fornese informasaun ne’ebé mak largamente nunka haree ne’ebé kontorna tipu husi
oportunidade negósiu ne’ebé eziste iha nível distritu nian. Dadus ne’e haree ba kotuk kona-bá
valór monetáriu husi parseria ida-idak hodi deskreve tipu parseria ida ne’ebé mak dominante liu,
serbisu hira mak hetan ona parseiru ka kria ona, no mós oinsá mak gasta osan ne’ebé hetan
liuhosi parseria ida-idak nian.

3. Halo Parseria (Matchmaking) Mikro

Merkadu Peace Dividend Timor-Leste nian hahú ninia programa halo parseria (matchmaking)
mikro iha tinan 2008 depois de haree tiha prokura ne’ebé aas tebes ba servisu ida ne’ebé sei liga
suprimentu lokál nian ho atór internasionál sira ne’ebé serbisu iha Timor-Leste. Diriji merkadu
lokál nian iha nasaun ne’e nia distritu rural sira ka ema individuál sira ne’ebé mak frustradu ho
falta iha informasaun merkadu nian ne’ebé atualizadu no mós pekuliaridade husi area ida-idak nia
merkadu. Pesoál halo parseria sira nia familiaridade ho merkadu lokál nia ambiente no mós
koñesimentu kona-bá parte rua ne’e nia nesesidade sira fasilita tebes atividade sosa lokál nian iha
distritu sira. Atividade sosa lokál nian susesivamente hamosu benefísiu balu iha ekonomia distritu
nian.

Servisu ne’e evolve ona desde ninia ninia insepsaun tanba nesesidade no tipu transasaun husi
negósiu sira muda tiha ona. Diferensa ida ne’ebé bele nota mak katak programa halo parseria
(matchmaking) nian ne’e agora inklui ona sosa-nain nasionál sira, duké instituisaun ka pesoál sira
© Peace Dividend Trust 2010 2
 
 

internasionál nian deit, iha ninia lista kliente sira. Krize tinan 2006 nian iha efeitu ida ne’ebé
devastadu ba iha nasaun ne’e, esensialmente destrui tiha rede sira ne’ebé iha kleur tebes ona iha
Timor-Leste. Hodi liga, ka iha tempu liga hikas fali, sosa-nain nasionál sira no fornesidór
nasionál sira, programa halo parseria (matchmaking) nian ne’e hametin relasaun negósiu nian sira
ne’ebé sustentável iha Timor-Leste. Daudaun ne’e, foku espesiál mós fó ona ba iha komérsiu
kruza fronteira nian ho nasaun ne’e nia parseiru komérsiu ne’ebé boot liu, Indonézia.

Desde ninia kriasaun iha tinan 2008, programa halo parseria (matchmaking) rurál nian diriji ona
millaun osan millaun $7 resin ba iha negósiu lokál sira hotu (valór monetáriu hotu-hotu aprezenta
iha dollares Amerikanu). Liu 12,000 resin husi transasaun úniku sira negósiu nian ne’eb’e mak
fasilita ona atu alkansa valór ida ne’e iha distritu 9: Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima,
Lautem, Manatuto, Manufahi, Oecusse no Viqueque. Infelizmente, tanba limitasaun
finansiamentu nian, MPD-TL suspende ninia servisu sira halo parseria (matchmaking) nian ne’e
iha distritu Baucau no Manatuto iha fulan Setembru 2010 nia rohan. Servisu sira iha Ainaro,
Manufahi no Lautem suspende antes iha tinan 2010. Anaunserke bele asegura finansiamentu
tuirmai, atividade halo parseria (matchmaking) nian hotu-hotu iha distritu sira sei taka iha fulan
Marsu 2011 nia rohan.

4. Rezultadu sira

Dadus hotu-hotu ne’ebé halibur husi parseria ne’ebé mak taka ho valór liu $1,000, tanba ekipa
MPD-TL nian konsidera ida-ne’e nu’udár kuantia ida ne’eb’e apropriadu atu hetan rezultadu sira
ne’ebé tanjível no bele sukat.

Relatóriu ne’e foka ba iha efeitu sira husi MPD-TL nian ba iha empregu, tanba kriasaun serbisu
nian ne’e nu’udár PDT nia objetivu prinsipál ida. Hanesan mensiona ona iha introdusaun, Timor-
Leste nia taxa empregu nian ne’e tuir estimasaun aas liu 20% iha área rurál sira, alkansa to’o ida
ne’ebé aas liu mak 43% iha sentru sira urbana nian.3

Iha relatóriu ida-ne’e nia laran, empregu liuhosi asisténsia MPD-TL nian ne’e sukat tuir dalan
rua: 1) Serbisu sira ne’ebé kria ona no mós 2) Serbisu sira ne’ebé hetan parseiru. Ida primeiru
ne’e refleta instánsia ida iha ne’ebé mak transasaun ida rekere ona, ka permite, kontratu-na’in
negósiu nian atu atu kontrata traballadór adisionál, hodi kria serbisu ida ne’ebé mak seidauk
eziste. Ida segundu ne’e refleta instánsia ida iha ne’ebé mak projetu ida ka empregu ida buka hela
traballadór no pesoál halo parseria nian hetan kandidatu (sira) ne’ebé apropriadu atu prenxe
pozisaun ne’e, nune’e halo parseiru entre ema ne’ebé buka serbisu ho serbisu ida.

Relatóriu ne’e klasifika traballadór sira iha maneira tolu. Klasifikasaun primeiru tuir jéneru.
Segundu halo distinsaun ida entre serbisu-nain sira ne’ebé espesializadu no mós la espesializadu.
Ba propózitu sira husi levantamentu nian, serbisu-nain sira ne’ebé espesializadu ne’e reprezenta
traballadór hotu-hotu ne’ebé mak simu ona edukasaun iha, ka aas liu, nível sekundária ka simu
ona formasaun espesífiku ida ba serbisu nian. Serbisu-nain sira ne’ebé la espesializadu ne’e
reprezena serbisu-nain hotu-hotu ne’ebé mak seidauk halo hotu edukasaun sekundária ka simu
formasaun espesializadu. Klasifikasaun terseiru nian mak distribui tuir durasaun husi kontratu
traballadór nian ida-idak ba iha permanente no temporáriu. Serbisu-nain permanente sira ne’e ho
esperansa katak sei nafatin iha serbisu ne’e ba durasaun liu fulan 6, enkuantu serbisu-nain

                                                        
3
Secretaria de Estado da Formação Profissional e Emprego (SEFOPE), Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál ba
Empregu Juventude (NYEAP) 2009, 2009, pájina 4.
© Peace Dividend Trust 2010 3
 
 

temporáriu nian ne’e ho esperansa katak sei kompleta sira nia kontratu ne’e molok ba prazu fulan
6 nian.

Maski relatóriu avaliasaun impaktu nian ida-ne’e foka ba iha transasaun boboot sira, importante
atu nota katak rejiaun sira iha ne’ebé mak sira-ne’e hala’o sei relativamente ladún dezenvolvidu
kompara ho nasaun ne’e nia kapitál, Dili. Tuir Organizasaun Internasionál ba Traballu nian,
“besik 70% husi populasaun Timor–Leste nian moris iha área rurál sira iha ne’eb’e mak
insidénsia pobreza nian aas kompara ho ne’ebé iha sentru urbana sira. Nu’udár rezultadu ida,
besik 90% husi ki’ak nian mak iha área rurál sira no pobreza sai ona nu’udár fenómenu primária
ida rurál nian.”4 Bainhira haree hikas ba informasaun ida-ne’e, importante atu hanoin hikas katak
asuntu serbisu hotu-hotu no mezmu kuantia ki’ik husi dollar nian bele la’o tuir dalan hodi alevia
probreza no hamoris negósiu.

4.1 Pontu Jerál kona-bá Distritu Baucau

Análize Distritu
Data Halo Parseria nian Funda Fevereiru 2008
Data Taka Setembru 2010
Períodu Relatóriu Fevereiru 2008 – Jullu 2010
Dollar ne’ebé Fasilita $1,474,355.35
Númeru husi Transasaun sira ne’ebé Taka 4,870
Kuantia Média Dollar nian iha Transasaun ida-idak $302.74
Transasaun sira ne’ebé Konta ba Avaliasaun 725
Impaktu nian
Númeru husi Entrevista ne’ebé Hala’o 736
Valór husi Transasaun sira ne’ebé Konta ona $186,841.00

4.2 Períodu Tempu husi Parseria ne’ebé Taka liu $1,000

Valór totál husi transasaun sira ne’ebé konta ba iha levantamentu ida-ne’e nian relativamente sei
konsistente nafatin durante períodu relatóriu tinan 2.5 ne’e. Valór parseria ne’ebé aas liuhotu taka
iha tinan 2008, rezulta ba totál ida husi parseria 29. Iha tinan 2009 númeru parseria nian ne’ebé
aas liuhotu taka ho parseria hamutuk 30. Iha deit parseria sia mak taka iha meadu primeiru husi
tinan 2010, ho valór totál liu $60,000 deit.
 

                                                        
4
Organizasaun Internasionál ba Traballu, Timor-Leste: Programa Nasionál ba Serbisu Desente 2008-2013, Juñu 2009,
pájina 5.
5
Parseria 72 husi 75 ne’ebé elijível mak levantamentu tiha ona 75.
6
Entrevista adisionál ida hala’o tanba parseria ida fahe tiha ona ba iha individuál diferente rua, ne’eb’e ida-idak utiliza
rendimentu ne’ebé hetan iha maneira ne’ebé diferente. 
© Peace Dividend Trust 2010 4
 
 

Figuraa 1: Valór husii Parseria niann tuir Tinan

$80,000.00
$688,733.00
$70,000.00
$60,412.00
$60,000.00 $57,696.00

$50,000.00

$40,000.00

$30,000.00

$20,000.00

$10,000.00

$0.00
2
2008 2009 2010

4.3 Seektór Ualu Reeprezentadu


 
MPD--TL kategorizza tipu husi parseria
p sira ne’ebé taka tuir
t sektór. Projetu
P ne’e utiliza
u totál idda
husi sektór
s 26 atu
u diferensia negósiu
n sira tuir atividade iha nasaunn nia laran toomak. Parseriia
ne’ebé mak taka ihai Baucau hoh valór liu $1,000
$ ne’e distribui
d iha sektór
s ualu huusi hirak-ne’e.
Sektóór sira-ne’e mak
m hanesan tuirmai ne’e iha orden ba valór, aaas liu to’o ki’ik k liu: Benns
Imobiiliáriu no Seguru; Haháán no Bebiddas; Automottive, Viajen,, Alojamentuu, no Alugéér;
Mobilliáriu Eskritóóriu nian, Ekkipamentu noo Suprimentuu; Mina, Krravu, Kombuustível no Gáás
Naturrál; no Konstrrusaun no Rennovasaun.

Figuraa 2 aprezentaa distribuisaunn iha sektór hotu-hotu,


h persentajen sira ne’ebé mka deriva
d ona huusi
valór dollar nian husi parseria idda-idak. Haneesan hatudu iha
i tabela Anáálize Distritu nian iha letenn,
valór totál dollar husi
h parseria hotu-hotu
h ne’eebé mak avaliia tiha ona iha levantamenntu ida-ne’e niia
laran mak $186,84 41. Valór idaa-ne’e aproximmadamente 13%
1 husi valór totál husi parseria hotuu-
hotu ne’ebé
n fasilitaa husi MPD-T TL iha Baucauu, apezarde valór
v husi parsseria nian.

© Peacce Dividend Trust 2010 5


 
 

Figuraa 2: Sektórs hu
usi Parseria sirra ho valór $1,000 resin iha Distritu
D Baucaau

%
1% Autoomotive
8% 11% 1%
Konstrusaun no Reenovasaun

Haháán no Bebidas

Mobbiliáriu Eskritórriu
nian, Ekipamentu non Suprimentu
u
31% Minaa, Kravu, Kom
mbustível no
Gás Naturál
42% Benss Imobiliáriu no
n Seguru

Resttaurante no Abastesimentu

4% Viajen, Alojamentuu no Alugér

2%

Sektóór ne’ebé iha valór totál aaas liu, Bens Imobiliáriu


I noo Seguru niann, akumula ona
o $78,900 ba b
iha trransasaun úniku 13. Parseeria hirak-nee’e inklui forrnese rezidénnsia prazu naaruk ba pesoáál
intenaasionál sira nune’e
n mós arrranja eskritóriu ba organiizasaun sira. Sektór
S ne’ebéé iha valór aaas
liu segundu, Hahán n no Bebidass, hatudu ona katak prokurra ba produtuu na’an no ikaan iha Baucauu,
dalabaarak bazeia ba
b distribuisaaun, sai aas uitoan.
u Empreezáriu ida ihaa partikulár, Sr.
S Lorenco da d
Costaa, ne’ebé mak k hala’o serviisu ba distribbuisaun na’ann nian, hetan ona benefísiuu husi parseriia
únikuu 15 ne’ebé ho valór liu $119,000. Valórr totál dollar husi parseria ne’ebé halo ona iha sektóór
ida-nee’e nian mak k $58,004 deeriva husi traansasaun 37. Tabela iha kraikk ne’e fóó liña jerál idda
ne’ebé kompletu kona-bá
k valór husi parseria nian iha sekttór ualu ida-iddak.

© Peacce Dividend Trust 2010 6


 
 

Análize Sektór nian


Sektór Númeru Parseria nian Valór husi Parseria nian
Bens Imobiliáriu no Seguru 13 $78,900
Hahán no Bebidas 37 $58,004
Automotive 9 $19,619
Viajen, Alojamentu no Alugér 9 $15,438
Mobiliáriu Eskritóriu nian, Ekipamentu no 1 $8,100
Suprimentu
Mina, Kravu, Kombustível no Gás Naturál 1 $4,080
Konstrusaun no Renovasaun 1 $1,600
Restaurante no Abastesimentu 1 $1,100

Distribuisaun ba sektór sira ba parseria sira ne’ebé ho valór liu $1,000 ne’e diferente iha
komparasaun ho distribuisaun ba sektór sira ba parseria hotu-hotu ne’eb’e taka, apezarde ninia
valór. Diferensa primeiru mak katak sektór Hahán no Bebidas nian iha kuantidade no valór
ne’ebé boot liuhotu husi parseria sira ho inkluzaun ba transasaun hotu-hotu ne’ebé fasilita tiha
ona. Sektór ida-ne’e konta ho parseria 4,299 no ho valór ida ba $1,141,396. Diferensa segundu
mak sektór Mákina/Ekipamentu Boboot, Jeradór sira, A/C no Poténsia Solár nian la reprezenta
iha sektór ualu ne’ebé iha parseria ho valór liu $1,000. Bainhira haree parseria hotu-hotu ne’ebé
mak taka ona apezarde ninia valór, sektór ida-ne’e tuir sektór Hahán no Bebidas nian hanesan
sektór ne’ebé mak iha valór aas liu segundu ho parseria 275 mak taka no iha valór $109,922.
Diferensa tuir orden ne’ebé ikusliu mak sektór Servisu Formasaun, Konsultadoria no Sientífiku
nian, ne’ebé mak la reprezenta iha tabela iha leten ne’e, mak sai nu’udár sektór ida ne’ebé iha
bruto aas liu husi sektór hotu-hotu. Sektór ida-ne’e mak inklui rezultadu sira husi serbisu
individuál ne’ebé mak hetan parseiru, hanesan deskreve iha leten. Hanesan ne’e, parseria sira ho
valór liu $1,000 ba sektór ida-ne’e nian reprezenta iha maneira diferente ida duké parseria sira
seluk hotu, tán ne’e mak sira-ne’e la inklui iha tabela ida iha leten ne’e maibé sei diskuti iha
seksaun ketak ida iha kraik.

4.4 Kondisaun Empregu nian Molok Involvimentu Halo Parseria (Matchmaking) nia

Molok ba transasaun sira halo parseria (matchmaking) nian, númeru agregadu husi serbisu úniku
sira entre MPD-TL nia kliente fornesidór sira, inklui kontratu-na’in sira mak iha 178. Ida-ne’e
signifika kata negósiu hotu-hotu ne’ebé mak serbisu hamutuk ona ho MPD-TL nia pesoál sira
halo parseria nian iha Baucau ne’ebé rezulta iha transasaun sira ho folin liu $1,000, iha ema nain
178 mak emprega ka ativu diriji ba iha pesoál halo parseria nia intervensaun. Husi ema nain 178
ne’e, 71% mak mane (126) no 29% mak feto (52), no 21% husi ema sira-ne’e klasifikadu nu’udár
traballadór espesializadu (37) enkuantu 79% mak klasifikadu nu’udár traballadór ne’ebé la
espesializadu (141).

© Peace Dividend Trust 2010 7


 
 

Figuraa 4: Númeru huusi Ema sira ne’ebé Empregaa ona iha Bauccau nia Modeluu Molok ba Invvolvimentu Hallo
Parseria (Matchmakingg) nian

160
141
140
126
120

100

80

60 52
37
40

20

0
Manne no Feto Espeesializadu no La
L Espesializaddu

4.5 Seerbisu sira nee’ebé kria onaa

Osan $186,841 haamosu liuhossi atividade sira s halo parrseria (matchmaking) niann ho valór liiu
$1,0000 kria ona seerbisu úniku 444 ne’ebé maak la eziste molok
m ba MPDD-TL nia inteervensaun hallo
parserria (matchmaaking) nian. Idda-ne’e reprezzenta aumenttu totál ida baa 25% iha núm meru husi em ma
sira ne’ebé
n mak hetan
h ona serbbisu husi neggósiu sira ne’’ebé mak levantamentu onna ba relatóriiu
ida-nee’e. Dadus paartikulár ida-nne’e deriva huusi pergunta levantamentu
l u nian ne’ebé mak husu onna
ba emmpregadu sira atu hateten sai
s karik sira tenke, ka belee duni atu, koontrata traballladór adisionáál
tanba iha kontratu foun.

Figuraa 5 salienta distribuisaun


d e
entre serbisu--nain mane noo feto sira, enntre serbisu siira permanentte
no tem
mporáriu siraa, no mós entrre serbisu siraa ne’ebé espeesializadu no la espesializadu. Diferenssa
ne’ebé boot liu entre
e kategoria tolu ne’ee mak entree traballadór espesializaddu no mós la l
espesiializadu, iha ne’ebé
n mak iha lakuna idaa ho 72% entrre rua ne’e. Ihha mane baraakliu nain neeen
duké feto feto sira ne’ebé mak kontratadu no iha barakliuu traballadór nain 14 mak kontratadu ho h
permaanente kompaara ho temporráriu nian.

© Peacce Dividend Trust 2010 8


 
 

Figuraa 5: Distribuisa
aun ba Serbisuu sira ne’ebé krria ona

40 38

35
29
30
25
25
199
20
15
15

10
6
5

0
Mane no Feeto Permanente noo
P Espeesializadu no La
L
Temporáriu Espesializadu

Serbissu sira ne’ebéé kria iha sektór lima. Hussi sektór ualu ne’ebé mak parseria
p ho vaalór liu $1,0000
(hareee Figura 2), sektór
s tolu nee’ebé mak laahetan influkssu ba traballaadór nian hussi parseria sirra
ne’ebé fasilita ona mak: Konstrrusaun no Rennovasaun; Moobiliáriu Eskrritóriu nian, Ekipamentu
E n
no
Suprim mentu; no mósm Restaurannte no Abasttesimentu. Seektór ne’ebé mak iha núm meru aas huusi
serbissu sira ne’ebéé kria ona makk Hahán no Bebidas,
B ne’ebé iha serbisuu foun 18 maak kria. Viajenn,
Alojaamentu no Alu ugér mak tuirr ho serbisu foun
f 12 ne’ebbé kria ona. Sektór
S sira seeluk iha ne’ebbé
mak serbisu
s sira ne’ebé
n kria innklui: Bens Im
mobiliáriu noo Seguru ho serbisu
s sia nee’ebé kria onaa;
Autom motive ho serrbisu neen ne’ebé kria onaa; no Mina, Karvaun,
K Kommbustível no GásG Naturál ho h
serbissu ida mak kriia ona.

Figuraa 6 hatudu vaalór dollar huusi sektór lima nian iha ne’ebé mak serrbisu sira makk kria fahe tuuir
númeru husi serbissu sira ne’ebéé kria ona. Idaa-ne’e hatuduu kuantidade média
m husi osan ne’ebé maak
presizza tuir sektór atu kria serbbisu ida. Sektóór ne’ebé ihaa kustu ki’ik liu
l ba taxa krriasaun serbissu
nian mak Automo otive, ne’ebéé ho osan $1,286.50
$ teoorítikamente bele sustenta serbisu ida.
Imporrtante atu notta, nu entantuu, katak konkkluzaun hirak--ne’e foti deit husi modeluu dadus MPD D-
TL niian; kapitál nee’ebé presiza atu kria serbisu ida iha seektór ida-idakk bele aas liu ka
k ki’ik liu ihha
ninia prátika.

© Peacce Dividend Trust 2010 9


 
 

Figuraa 6: Kustu Méd


dia atu Kria Seerbisu Ida ba Sektór
S Ida-idakk

$1,286.50

$3,269.83 Automootive

Hahán no
n Bebidas

$33,222.44 Mina, Kravu,


K Kombusstível
no Gás Naturál
N
$1
11,271.43
Bens Im
mobiliáriu no
$4,0080.00 Seguru
Viajen, Alojamentu noo
Alugér

4.6 Seerbisu sira nee’ebé Hetan Parseiru


P

Apezaarde serbisu sira


s ne’ebé krria ona, pesoál sira ne’ebéé halo parseriia iha Baucauu bele konsegge
halo parseria
p ba em
ma nain ualu ne’ebé
n buka serbisu
s ho opoortunidade emmpregu nian. Parseria hirakk-
ne’e jeralmente
j aprezenta
a sekktór Servisu sira Formasaun, Konsulttadoria no Sientífiku
S niaan
(Trainning, Consultting and Scienntific Servicees). Hamutuk,, sira nia kontratu (maioriaa husi ida-ne’’e
h durasaun ba tinan ida)) iha valór $228,140 resin, ho média baa saláriu ida besik ba $3000
nian ho
fulan ida ba serbisu-nain ida. Pozisaun sriaa hahú husi auxiliár
a gabinnete nian, baa koziñeiru, ba
b
jornallista, nu’udárr ezemplu. Maski
M serbisuu hirak-ne’e tuuir loloos bele hetan deit lahó PDT niia
asisténsia, reasaun verbál husi serbisu-nain
s s hatudu kaatak servisu halo
sria h parseria (matchmaking
( g)
nian ne’e halo id da-ne’e signiifikativamentee kmaan liuután ba kontratu-na’in sirra atu prenxxe
pozisaaun mamuk id da.

Ho reelasaun ba ih ha númeru huusi serbisu siira ne’ebé heetan parseiru, Baucau nia rezultadu sirra
viziveelmente ki’ik liu duké serbbisu sira ne’eebé hetan parrseiru iha disttritu seluk baalu. Iha distrittu
Viqueeque no Man natuto, pur ezzemplu, númeeru husi serbbisu sira ne’eebé hetan parrseiru ne’e ihha
atus. Iha
I nasaun nee’e nia parte hirak-ne’e
h nee’ebé mak maaioria ladún dezenvolvidu
d ne’e, ezijénsiia
ba traaballadór prazzu badak niann ba projetu konstrusaun oioin ne’e típpikamente aaas liu. Nu’udáár
distrittu ida ne’ebéé mak iha siddade boot liu segundu ihaa nasaun ne’ee, Baucau ihaa infraestruturra
ne’ebé di’akliu no ezijénsia ida ba traballadóór temporáriuu nian ki’ik. Nu’udár
N rezulttadu ida, ekippa
halo parseria
p (mattchmaking) nian iha Baucau foka uitoaan deit ba ihaa traballadór nian duké idda
ne’ebé nia halo baa iha hamosuu transasaun sira ba sasánn no servisu nian.n Serbisu hotu-hotu ihha
Baucaau ne’ebé hetan parseiru nee’e kuaze ho pozisaun siraa permanente nian.

© Peacce Dividend Trust 2010 1


10
 
 

4.7 Hatene
H tuir Ren
ndimentu ne’’ebé Derivaduu husi Halo Parseria
P (Matcchmaking)niaan

Enkuaantu diskusau un sentrál huusi entrevista sira avaliasaaun impaktu nian ne’e invvolve kriasauun
serbissu, husu ba enntrevistadu sirra kona-bá oiinsá sira utilizza rendimentuu hirak ne’ebé hetan liuhosi
parserria ne’e. maaioria husi partisipante
p sira sinseru uitoan ho sira nia respposta sira, fó f
kompprensaun idaa ne’ebé di’akliu kona--bá kle’an husi impakktu servisu halo parseriia
(matcchmaking) ne’e hamosu onna, lá’os deitt ba iha konttratu-na’in noo maun-de-obbra sira, maibbé
mós bab iha sira niaa família no komunidade
k sira. Entrevistaadu sira respoonde bazeia ba
b parseria idaa-
idak, nune’e se baainhira sira heetan ona asissténsia ne’ebéé barakliu parrseria ida, sirra responde bab
perguunta ne’e dalaabarak. Maiorria husi respoosta sira-ne’ee bele organizzadu ba iha kategoria
k haaat:
Edukaasaun, Ekipaamentu, Emprreendimentu Negósiu Fouun no Nesesiidade/Hakaraak Pesoál niaan
sira. Tolu
T ida ulukk husi kategooria sira-ne’e reprezenta innvestimentu tantu iha kappitál umana ka k
fízikuu nian no hod di nune’e konntribui liután ba iha krexim mentu ekonóómiku iha rejiiaun nia larann.
Figuraa 7 hatudu distribuisaun huusi dadus ne’e.

Figuraa 7: Distribuisa
aun Reinvestim
mentu

30

25
Numeru Responde

20

15

10

0
Edukasauun Ekipaamentu Emppreendimentu Nesesidadee /
Neegósiu Foun Hakarak Pesooál
nian sira

Edukaasaun

Husi parseria
p 72, iha instánsia 25
2 ne’ebé maak osan ne’ebéé hetan husi parseria
p ne’e investe ona ba b
iha eddukasaun. Maaioria husi kaazu hirak-ne’’e mak proprrietáriu negóssiu rurál niann sira rai ketaak
osan ba sira nia oan
o sira nia edukasaun. Iha I instánsia uitoan deit, investimentuu halo hodi fó f
treinaamentu no kap
pasitasaun ba funsionáriu sira.
s

Ekipaamentu

Respoosta ruanulu resin-neen


r haatudu katak ossan ne’ebé sira simu, ka porsaun
p ida huusi ne’e, alokka
hodi sosa, reformaa, ka hadi’akk ekipamentu. Ezemplu huusi ida-ne’e nian
n inklui vendedór
v na’aan
nian ida
i sosa tán tali atu bele kotrola di’akk liután niniaa karau, uma balu, kareta no motor sirra

© Peacce Dividend Trust 2010 1


11
 
 

hadi’ak hela daudaun, nune’e mós sosa ekipamentu foun ba eskritóriu nian hanesan mákina
fotokópia no komputadór sira.

Empreendimentu Negósiu Foun

Númeru signifikativu ida husi emprezáriu sira desidi atu diriji osan ne’ebé hetan husi parseria
ne’e ba iha emprendimentu negósiu foun ida. Eskala husi negósiu ida-idak nian diferente iha
medida no sektór, maibé hotu-hotu mai husi osan sira ne’ebé simu liuhosi asisténsia husi ema
ne’ebé fasilita parseria. Kioske balu loke ona. Hirak-ne’e nu’udár loja sira ne’ebé ki’ik tebes
ne’ebé loke iha estrada ninin ne’ebé fa’an produtu hahán no bebidas jerál sira no mós nesesidade
sira loroloron nian. Iha adisaun, númeru ida husi uma aluga kuartu no uma sira aluga nian harii
ona, ne’ebé potensialmente bele hamoris rendimentu signifikativu ida ba nia nain sira.

Nesesidade/Hakarak Pesoál nian sira

Ikus liu, númeru ida husi resposta sira hatudu katak osan ne’e uza atu kontribui ba nesesidade
loroloron uma-kain nian. Emprezáriu barak responde katak osan sira-ne’e uza atu “halo adat” ka
atu harii “uma adat.” Adat ne’e liafuan Bahasa Indonesia nian ba tradisaun, maibé bele aplika ba
atividade sosiál barabarak bainhira uza iha Tetum. “Halo adat” ne’e tradús aproximadamente
katak atu halo tradisaun, ne’ebé mak bele inklui lanxa festa ida ka hala’o eventu kulturál ida.
Harii “uma adat” ida, ka Timor-Leste nia uma tradisionál, ne’e mós nu’udár fonte hodi gasta osan
nian ida ne’ebé komún tebes.

4.8 Istória Ida husi Kampu

Ezijénsia komún ne’ebé mak Sr. Helven Bento, PDT nia Asistente Halo Parseria (Matchmaking)
nian, simu mak atu buka akomodasaun ba ema la’o-rai sira no mós serbisu-nain internasionál nian
sira. Hodi laiha esperiénsia anteriór ruma iha Timor-Leste no mós laiha kapasidade língua nian,
tarefa ida-ne’e karik bele dezanimadu uitoan. Helven nia tarefa barabarak ne’e ida mak atu halo
esperiénsia ida-ne’e, no mós nesesidade aprovizionamentu nian ne’ebé mak ema internasionál (ka
nasionál) ida presiza, ho moras-laek bainhira posível.

Iha instánsia ida hanesan ne’e, Helven simu ezijénsia ida husi serbisu-nain asisténsia
internasionál sira ne’ebé to’o mai husi Dili atu buka uma aluga kuartu nian ka otél ida ne’ebé sei
iha fatin mamuk sufisiente atu akomoda grupu boot ida. Uma aluga kuartu (Guesthouse) Melita
mak hetan oportunidade negósiu nian ida-ne’e. Parseria ne’e boot nato’on nune’e ninia jerente,
Sr. Mino Bruno, bele kontrata tán serbisu-nain permanente nain 6, barakliu duké dupla deit
númeru funsionáriu nian. Desde parseria ne’e, uma aluga kuartu (Guesthouse) Melita bele uza
ona osan ne’e hodi hadi’ak no loke tán kuartu foun sira ba bainaka.

Depois de parseria ne’e, Helven mós bele fó treinamentu informál ba funsionáriu Melita nian
kona-bá tipu husi servisu sira ne’ebé mak ema la’o-rai internasionál sira hakarak atu hetan
bainhira mai iha distritu sira. Hafoin kompleta tiha parseria ida hanesan ne’e, Asistente Halo
Parseria (Matchmaking) nian simu reasaun oioin ne’ebé bele diriji hikas ba iha fornesidór sira
ne’ebé apropriadu. Helven bele ko’alia ba Melita kona-bá importánsia husi saneamentu no
limpeza no mós saida mak ninia efeitu bainhira la satisfá ema la’o-rai sira nia espetativa. Uma
aluga kuartu ne’e agradese tebes ba ninia reasaun, no hahú ne’ebá kedas inkorpora ona ninia
sujestaun sira.

© Peace Dividend Trust 2010 12


 
 

5. Konkluzaun

Rezultadu sira husi estudu ida-ne’e nian fó vizaun ida ne’ebé besik liu ba iha impaktu husi MPD-
TL nia servisu Halo Parseria (Matchmaking) Mikro nian. Distritu Baucau, hanesan ne’ebé hatudu
liuhosi dadus ne’ebé halibur ona iha entrevista 73 keta-ketak, hetan ona esperiénsia kona-bá
kriasaun serbisu nian nune’e mós investimentu ihia edukasaun no kapitál ba prazu badak no naruk
nian.

Programa Halo Parseria (Matchmaking) Mikro nian sei sai nafatin Merkadu Peace Dividend
Marketplace nia kontribuisaun ne’eé valiozu liuhotu atu harii ekonomia lokál nian. Razaun sira
ida husi ninia susesu mak katak nia konsentra ida negósiu mikro nian, iha ne’ebé mak maski
parseria ne’ebé ki’ik liu mós bele halo diferensa ida ne’ebé signifikativu, espesialmente bainhira
maioria husi ema ne’ebé hela iha distritu sira moris ho osan ne’ebé kuran husi dollar ida iha loron
ida.

© Peace Dividend Trust 2010 13


 

You might also like