OSOVINE I VRATILA

Funkcija, opterećenja, naprezanja

Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao što su npr. užnice
i kotači. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreću na njima ili se mogu
okretati zajedno s na njima pričvršćenim dijelovima.

Užnice na mirujućoj osovini Kotači na rotirajućoj osovini

Osovine su opterećene poprečnim silama FQ koje izazivaju savijanje, a ponekad i

aksijalnom silom Fa koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprečnim
silama se zanemaruje.
Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa nisu opterećene torzijski.
 Poprečne sile

Moment savijanja

Aksijalna sila u zavoju

Vratila su strojni elementi koji se okreću i prenose okretni moment i snagu. Po

obliku su slična osovinama i na sebi najčešće nose razne strojne elemente koji
također služe za prijenos snage - zupčanike, remenice, lančanike itd.
Dvostupanjski reduktor s parom koničnih i parom cilindričnih zupčanika te tri
vratila:
Vratila su najčešće opterećena i savijanjem, a ponekad i aksijalnom silom koja
uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprečnim silama se zanemaruje.
Vratilo u lančaničkom prijenosniku:

Vratila mlinskih kola

mlina u Martinovom selu
na Rječini
Pregled naprezanja u osovinama i vratilima:

Opterećenje Naprezanje
Ms – uvijek s = Ms / W
Osovine  = s  v, tl
Fa – ponekad v, tl = Fa / A
Ms – najčešće s = Ms / W
 = s  v, tl
Vratila Fa – ponekad v, tl = Fa / A σ e  σ 2  3  (α0  τ t ) 2
T – uvijek t = T / Wp

Posmično naprezanje se zanemaruje. Vlačno i tlačno naprezanje uzrokovano

aksijalnom silom je također najčešće zanemarivo u usporedbi sa savijanjem.
Rukavci su oni dijelovi osovina i vratila kojima se oslanjaju na klizne ili valjne
ležaje ili na nepokretne dijelove. Rukavci koji se nalaze na kraju osovine/vratila se
nazivaju čelnim, a ostali unutarnjim.

Osovine i vratila imaju obično dva rukavca, tj. ležaja, a dugačka i jače opterećena
vratila više njih, npr. koljenasto vratilo motora.
Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po čitavoj duljini. Najčešće su
stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju različite promjere. Vratila mogu biti i
profilirana, tj. ožlijebljena ili ozubljena.
Radi smanjenja težine, osovine i vratila mogu biti šuplji, s uzdužnim provrtom, što
poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja težine veća nego šteta od
smanjenja čvrstoće i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5·d je lakše 25 %,
a momenti otpora W i Wp se smanjuju samo oko 5 %.
Primjer: šuplje vratilo s dva zupčanika

Materijal

Materijali osovina i vratila ISO / DIN / HRN:

- Najčešće: S275JR / St 44-2 / Č0451, E295 / St 50-2 / Č0545, za veća
opterećenja E335 / St 60-2 / Č0645.
- Kod većih zahtjeva se koriste čelici za poboljšanje: C35E / Ck 35 / Č1431,
C45E / Ck45 / Č1531, 34Cr4 / 34Cr4 / Č4130, 41Cr4 / 41Cr4 / Č4131,
42CrMo4 / 42CrMo4 / Č4732 i sl.
- Za vratila vozila se koriste čelici za cementiranje: C15 / C15 / Č1220,
16MnCr5 / 16MnCr5 / Č4320, 20MnCr5 / 20MnCr5 / Č4321, 18CrNi8
/18CrNi8 / Č5421 i sl.
- Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem mogu se izrađivati i iz
nodularnog lijeva (NL 600) koji ima kuglasti grafit.
Čelici za cementaciju su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr. na rukavcu u
ležaju) potrebno da vratilo ima tvrdu površinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i
žilava. Pri tome se koncentracija naprezanja na površini mora maksimalno smanjiti
jer su čelici visoke čvrstoće vrlo osjetljivi na zareze.
Radi uštede se vratila mogu izrađivati i zavarivanjem iz dva dijela od različitih
materijala, npr. od jeftinog Č0545 i skupog Č5421 za zupčanike.
Izrada
Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti provlačenjem (izvlačenjem)
čeličnih šipki na hladno, pri čemu se postižu tolerancije h8...h11, tako da naknadno
tokarenje više nije potrebno.
Promjeri do 150 mm izrađuju se od čeličnih šipki okruglog presjeka izvlačenjem
na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem.
Deblje i složenije osovine i vratila izrađuju se kovanjem, prešanjem ili lijevanjem.
Rukavci, prijelazi s manjeg na veći promjer i bočni oslonci se prema postavljenim
zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlače.
Preporuča se da promjeri osovina/vratila u (mm) budu standardni ili zaokruženi
brojevi. Završeci vratila promjera do 28 mm izrađuju se s tolerancijom j6, od 28 do
50 s k6, a veći s m6. Često su završeci izrađeni kao ožljebljeni. Promjeri rukavaca
su određeni promjerom ležaja. Oblik ostalog dijela osovine/vratila je osim
čvrstoćom i krutošću određen drugim konstrukcijskim zahtjevima, načinom
montaže, izmjerama brtvi, uskočnika itd.
Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 min–1 moraju biti kruta, kruto
uležištena i izbalansirana.

Oblikovanje

Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postoji

koncentracija naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost od
loma usljed zamora materijala. Stoga oblikovati treba tako da skretanje silnica -
zamišljenih linija po kojima se prenosi sila - bude što blaže. To će se postići ako na
osovini/vratilu ne bude naglih promjena oblika.
Opasnost od zamornog loma će se smanjiti ako površinska obrada na mjestima
skretanja sila bude što finija (faktor b1 u formuli za σdop din).
Povećana naprezanja σk i τk na mjestu koncentracije naprezanja i tok sile kod
povoljnog i nepovoljnog oblikovanja:

Ukoliko na promjenama promjera ne smije biti zaobljenje radi bočnog oslanjanja

pojedinih elemenata (valjnog ležaja, zupčanika itd.), izrađuju se žljebovi za izlaz
alata koji također smanjuju koncentraciju naprezanja.

d d
Sile i momenti

Osovine i vratila su nosači na dva ili rjeđe na više oslonaca.

- Na osovine djeluju momenti savijanja Ms, a ponekad i aksijalne sile Fa.
- Na vratila djeluju okretni momenti (momenti torzije) T, najčešće i momenti
savijanja Ms, a ponekad i aksijalne sile Fa.
Opterećenja tijekom rada nisu konstantna, nego se mijenjaju, ovisno o radnom i
pogonskom stroju.
Srednje vrijednosti opterećenja tijekom rada nazivaju se nazivnima:
MsN = nazivni moment savijanja
TN = nazivni okretni moment (nazivni moment torzije)
Najveći moment savijanja Ms max i najveći okretni moment Tmax se obično javljaju
pri pokretanju ili zaustavljanju stroja i veći su najčešće za 2...3 puta od nazivnog
momenta savijanja MsN, odnosno nazivnog okretnog momenta TN.

Najveće opterećenje pri pokretanju (ili zaustavljanju)

Ms T Variranje opterećenja tijekom pogona

Ms eq = KA·MsN

Teq = KA·TN
Ms max

Tmax

TN
MsN

t t

Najveća opterećenja Ms max i Tmax izazivaju maksimalna naprezanja koja ne smiju

uzrokovati trajne plastične deformacije.

Veličinama Ms max i Tmax vrši se kontrola plastičnih deformacija osovina i vratila.

Radni stroj, a ponekad i pogonski stroj (npr. motor s unutarnjim izgaranjem),

proizvode u trajnom pogonu udare pa opterećenja variraju. To se uzima u obzir
faktorom primjene KA (u tablici) kojim se množe nazivni momenti MsN i TN.
Tako se dobivaju ekvivalentni – jednakovrijedni – momenti:
- ekvivalentni moment savijanja: Ms eq = KA·MsN
- ekvivalentni okretni moment: Teq = KA·TN
Oni će u proračunu rezultirati istom sigurnošću protiv oštećenja kao i realni
promjenjivi momenti.
Veličinama Ms eq i Teq vrši se kontrola zamora materijala osovina i vratila pri
dinamičkim opterećenjima, kad može nastupiti zamorni lom.

Ekvivalentni moment savijanja Ms eq se ne smije zamijeniti s ekvivalentnim

momentom M e  M s2  0,75   0  T 2 .

Faktor primjene KA (pogonski faktor, faktor udara)

Ukoliko sve sile i momenti savijanja ne djeluju u jednoj ravnini, radi
jednostavnosti proračuna se rastavljaju u komponente u dvije međusobno okomite
ravnine i zatim izračunava njihova rezultanta.
Primjer: vratilo s pogonskim cilindričnim zupčanikom s kosim zubima. Sila koja s
gonjenog djeluje na pogonski zupčanik rastavlja se u tangencijalnu (obodnu) Ft,
radijalnu Fr i aksijalnu komponentu Fa. Ležajevi A i B predstavljaju oslonce u
kojima spomenute komponente izazivaju odgovarajuće reakcije.

pogonski
zupčanik

gonjeni
zupčanik

Reakcije u ležajevima se izračunavaju tako da se postavljaju jednadžbe ravnoteže

sila F = 0 i ravnoteže momenata M = 0.
Obodna sila Ft izaziva radijalne reakcije
Ft  b Ft  a
FAx  FBx 
l l
Radijalna sila Fr izaziva radijalne reakcije
Fr  b Fr  a
FAy1  FBy1 
l l
d
Aksijalna sila Fa izaziva moment prevrtanja Fa  i radijalne reakcije u
2
ležajevima
d
Fa 
FAy2  FBy2  2
l
Sile FAy2 i FBy2 su suprotno usmjerene.
Rezultirajuće radijalne reakcije u ležajima:

FAr  2
FAx 
 FAy1  FAy 2 2
2
FBr  FBx 
 FBy1  FBy2 2
Aksijalnu silu na zupčaniku Fa može preuzimati samo jedan ležaj. Aksijalna
reakcija će biti npr. u ležaju A:
FAa = Fa
Nakon određivanja reakcija u ležajevima mogu se proračunati momenti savijanja.

Prirubnica spojke

Sila Ft izaziva najveći moment savijanja Mx.

Sila Fr izaziva najveći moment savijanja My3.
Sila Fa izaziva reakcije FAy2 i FBy2 koje izazivaju momente savijanja
–My1 = FAy2·a My2 = FBy2·b
Najveći moment savijanja je neposredno uz točku C s desne strane i iznosi


M s  M x2  M y 2  M y3 2
Torzijski moment T (Nm) često se izračunava iz snage P (W) i brzine vrtnje n (s–1),
odnosno kutne brzine ω (s–1):
P
T , ω = 2·π·n
ω
Ekvivalentni moment (koji obuhvaća djelovanje i savijanja i torzije) po hipotezi
najvećeg deformacijskog rada neposredno uz točku C s desne strane iznosi

M e  M s2  0,75   0  T 2

Ovaj moment treba razlikovati od ekvivalentnog momenta savijanja Ms eq=KA·MsN.

Ekvivalentno naprezanje
Me
σe 
W
Ekvivalentno naprezanje se može izračunati i iz pojedinačno izračunatih normalnih
naprezanja uslijed savijanja i tangencijalnih naprezanja uslijed torzije.
LEŽAJI
Osnovna je funkcija ležaja nošenje pomičnih dijelova
konstrukcija, prvenstveno vratila i osovina.
Oni drže vratila i osovine u određenom položaju,
omogućavaju njihovo okretanje te prenošenje sila na
kućište i postolja.
 TRENJE U LEŽAJIMA

Ležaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i

zagrijavanje, bili što manje.
Trenje je otpor koji se javlja između površina nalijeganja
dvaju tijela i suprostavlja se međusobnom gibanju:
 klizanjem, kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja)
 onemogućuje gibanje (trenje mirovanja).

Za ležaje ima značenje samo trenje gibanja.

Prema načinu gibanja postoje sljedeće vrste trenja:

 Trenje klizanja, kada površine nalijeganja klize jedna po

drugoj (klizni ležaj)
 Trenje kotrljanja i trenje valjanja, kada se dva
elastična tijela kotrljaju ili valjaju jedan po drugom
(valjni ležaj)
Prema stanju površina nalijeganja postoje sljedeće vrste
trenja:
a) Suho trenje – kada između
dodirnih površina nema nikakvog
stranog sloja
b) Mješovito trenje – djelomično
trenje čvrstih tijela, a
djelomično tekuće trenje
c) Tekuće trenje – površine
1 pomični dio nalijeganja se ne dodiruju,
njihove vrhove razdvaja nosivi
2 mirujući dio tekući ili plinoviti sloj
3 međusloj
Ležaji se dijele na dvije grupe:
Valjne
 Klizne

Valjni ležaj Klizni ležaj

VALJNI LEŽAJI
Prednosti (usporedba s kliznim ležajima)

 Manji otpor trenja

 konstantan koeficijent trenja u radu i pri upućivanju
 mala potrošnja maziva
 nije potrebno održavanje (oštećeni ležaj zamjenjuje se
novim)
 ne zahtijevaju vrijeme uhodavanja
 visoko normirani, proizvode se u velikim serijama zbog čega
su jeftiniji.
Nedostaci (usporedba s kliznim ležajima)

 osjetljivi na udarce
 brzina vrtnje im je ograničena
 osjetljivi na nečistoće
 kod većih brzina vrtnje pojavljuje se šum
 trajnost im se smanjuje povećanjem brzine vrtnje
 zahtijevaju veće dimenzije za ugradnju u radijalnom smjeru.
 Vrste valjnih elemenata

Kuglice Valjčići Iglice

Bačvice
Stošci
 VRSTE VALJNIH LEŽAJA

Prema obliku valjnih elemenata ležaji se dijele na:

Kuglični ležaj Konični valjkasti ležaj Valjkasti ležaj

Igličasti ležaj Bačvasti ležaj

 Dijelovi valjnog ležaja

Vanjska staza
Kavez

Valjni
element

Unutarnja staza
 Materijali za izradu dijelova valjnih ležaja

Valjni elementi te vanjska i unutarnja staza:

 Č 4140 (100Cr2)
 Č 4146 (100Cr6)
 Č 4340 (100CrMn6)
Elementi se nakon oblikovanja kale, bruse i poliraju. Kale se na
tvrdoću 58 – 65 HRc.
Kavezi:
 štancani čelični lim
 mjed
 slitine aluminija
 plastične mase (PA 66)
 PRORAČUN VALJNIH LEŽAJA

Valjni su ležaji standardizirani, pa je za njih potrebno

napraviti samo kontrolni proračun.
U praksi se koriste dva tipa kontrolnih proračuna:
 Kontrola trajnosti – ležaj se odabere iz kataloga
proizvođača prema konstrukciji i geometriji uležištenja,
pa se na temelju njegove dinamičke nosivosti odredi
trajnost
 Kontrola dinamičke nosivosti – za zahtjevanu trajnost i
poznato opterećenje, proračunava se dinamička nosivost i
odabire ležaj
 Trajnost ležaja
Trajnost ležaja se definira u milijunima (106) okretaja ili
češće u satima, kao vrijeme koje ležaj provede u radu do
prve pojave zamora materijala.
Nominalna (nazivna) trajnost za skupinu ležaja je ona
trajnost u satima, koju dostigne 90 % kontroliranih ležaja
prije pojave prvih znakova zamora materijala valjnih
elemenata i staza.

Oštećenje staze valjnog ležaja uslijed Detalj oštećenja

zamora
 Simulacija moguće pojave oštećenja MKE

Prikaz pojave pukotine i njezin rast

Proračun ekvivalentnog opterećenja na ležaju

Opterećivanje ležaja
 Fr
Dinamička nosivost C:
Čisto radijalno (kod radijalnih ležaja ) ili
čisto aksijalno (kod aksijalni ležaja)
konstantno opterećenje, kojim se smije
Fa opteretiti skupina jednakih ležaja s
nazivnom trajnošću od 106 okretaja, ili s
trajnošću od 500 sati pri konstantnoj
brzini od 33,3 min-1.
Ekvivalentno opterećenje P:
Kako su ležaji vrlo često opterećeni i radijalnim Fr i
aksijalnim opterećenjem Fa , kontrolu trajnosti vrši se s
ekvivalentnim opterećenjem prema izrazu:
P = X Fr + Y Fa [kN]
 Proračun nominalne trajnosti ležaja
p 6
C
  10
Lh10  
 P  60 n
Gdje je:
Lh10 [h] – trajnost ležaja u satima uz 10 % vjerojatnost
da će doći do oštećenja ležaja
C [kN] – dinamička nosivost ležaja (iz kataloga
proizvođača)
P [kN] – ekvivalentno opterećenje ležaja
p – eksponent jednadžbe vijeka trajanja
p = 3 za kuglične ležaje, p = 10/3 za sve druge ležaje
n [min-1] – brzina vrtnje vratila
 Određivanje dinamičkog faktora ležaja

C Lh
fL  fn  p

P 500
gdje je faktor broja okretaja:

33,3
fn  p
n
Trajnost ležaja ovisi o namjeni stroja, u kojeg je ležaj
ugrađen, njegovom opterećenju, a kreće se unutar
iskustvenih vrijednosti:

Uređaj Trajnost Lh
Kućanski aparati 1 500...3 000
Alatni strojevi 15 000...25 000
Dizalice 10 000...15 000
EM < 4 kW 8 000...15 000
Srednji EM 15 000...25 000
Veliki EM 20 000...30 000
Automobili 2 000...5 000
Teretni vagoni 20 000
Putnički vagoni 40 000
Propelerske osovine vel. brodova 80 000...100 000
 Podmazivanje ležaja
Podmazivanje uljem

Da bi se postigla zadovoljavajuća debljina uljnog filma

potrebno je odrediti:
Nazivnu viskoznost ulja – određuje se na temelju geometrije
ležaja i brzine vrtnje:

0 , 33
4500  1000 
1    mm2/s za n < 1000 min-1
n dm  n 
Dd
4500 dm  mm
1  mm2/s za n  1000 min-1 2
n dm
Stvarna viskoznost ulja – na radnoj temperaturi trebala
bi biti veća od nazivne viskoznosti:

   1
 > 1 (3) kako bi se osiguralo potpuno hidrodinamičko
podmazivanje
 < 0,4 ali ulju treba dodati EP (Extreme pressure)
aditive, čime se povećava nosivost
Približni odabir viskoznosti – uz pomoć dijagrama
Primjer:
Jednoredni kuglični ležaj dimenzija d =
40 mm i D = 80 mm, vrti se s n = 1500
min-1 zahtijeva nazivnu viskoznost:

4500 4500
1    15 mm2/s
n dm 1500  60
Na radnoj temperaturi potrebna je
viskoznost:

    1  3  15  45 mm2/s

Ako se za radnu temperaturu

odabere 60oC, potrebno je
odabrati ulje najbliže gradacije
ISO VG 100.
Načini podmazivanja uljem

Podmazivanje
uranjanjem (uljna
kupka)

Podmazivanje
štrcanjem

Podmazivanje
cirkulacijom
 Izbor načina podmazivanja uljem

Izbor načina podmazivanja obavlja se na temelju obodne brzine

na srednjem promjeru ležaja.
n
v  dm  m/s
60
 v < 10 m/s – uljna kupka
 v < 20 (30) m/s – cirkulacijsko podmazivanje (ulje je
pod tlakom od 0,5 do 1,5 bara)
 v > 20 m/s posebnim rasprskačem promjera 2,5 mm.
 Podmazivanje mašću
Podmazivanje mašću koristi se kod cca 90 % ležajeva.
Značajnije prednosti podmazivanja mašću su:
 niski konstrukcijski zahtjevi
 dobro brtvljenje
 dugotrajno podmazivanje i bez naknadnog dodavanja masti

Ovakav se način podmazivanja bez ikakvih problema koristi

za obodne brzine < 5 m/s, a za veće potrebno je konzultirati
proizvođača ležaja.
 Punjenje ležaja mašću
Punjenje ležaja mašću
preko mazalice
prilikom ugradnje
 Izbor masti za podmazivanje ležaja

 P/C  0,15 – Ca-, K-, Na-, Li- mast

 P/C > 0,15 masti za visoke tlakove Li-, i Ba- mast

Po svom su sastavu masti mješavine sapuna (Na, Ca, itd.)

s uljima čiji je osnovna viskoznost od 100 do 220 mm2/s.
 Brtvljenje

Uloga je brtvljenja:
 Zadržati sredstvo za podmazivanje u ležaju
 Spriječiti prodor nečistoća u ležaj iz okoliša

Radijalne brtve

Labirintne Filcane brtve

brtve
Izbor tolerancija vratila i kućišta na mjestu ugradnje
valjnog ležaja

Tolerancije vratila: j5 i k5
Tolerancije kućišta: H6 i K6
 Granični brojevi okretaja
Granični brojevi okretaja vrlo se često mogu pronaći u
katazima proizvožača, ako to nije slučaj tada se koristi
sljedeće pravilo:
 Ležaj podmazivan mašću:
ngr dm  0,6 106 min-1 mm – kuglični ležaj
ngr dm  0,3 106 min-1 mm – valjkasti ležaj
 Ležaj podmazivan uljem:
ngr dm = 0,5 106 min-1 mm – uljna kupka
ngr dm = 0,8 106 min-1 mm – tlačno podmazivanje
ngr dm > 0,8 106 min-1 mm – ubrizgavanje direktno u ležaj
ngr dm  0,8 106 min-1 mm – uljnom maglom
Primjeri ugradnje valjnih ležaja

Reduktor

Mjenjač kamiona
 U kotaču vozila

U diferencijalu vozila
U kuki dizalice
U prigonu
tokarskog stroja
 Teleskop

Aksijalni ležaj
teleskopa