u meduvremenu
Pula '81.
‘U ZNAKU STVARALACKOG KONTINUITETA,
Pie: Borislav Andelié
Ovogodisnji Festival jugoslovenskog igranog filma svakako
de, Kao mnogt prethoun, stat repitrovan kay avojevrna ma.
nifestacija svega'onoga dobrog i loseg Sto u nao} lunemalogr:
{ijt posto i-ito je gini onakvom kakvor je svako od as, pre
‘ma Sopstvenim alinitetima i pogledima na’ova visti umetnost,
Sagledava @ tumati, $10 ce recl, Festival Je onakay kakvim g2,
Ganas 1 ovde, tine agi filmskt Fadnicl, a Sto U ukupnosti njego-
Vib zadenja, na alos), predstavija znatno manje od onoga kak
vim ga dele init 1 shodno tim feljama kakwo mu pripada mes
to'u nagem drustvenom i kullurnom vot,
Ovogodiénja filmska produkeija, ber obsira na to kiko fe sa-
sledavall'a mlenom kupom eststskom znadenju, kao | Sta ona
ote anaciti ra-budicnost jugoslovenske Kinematogratli, pred
Stavijala je znagajnu podiogt #0 preispitivanje kretanja'Y' sat
‘9 nageg filma danas. Prikazana oswvarenja ukazala sta neke
‘Zatajne i zanimijive ‘Karaktetistike savremenc. jugosiovenske
‘inematografje, 1 to: pre sveea, usposiavljanje daljey stvaralac
‘og kontinuitetanaeg filma, ber eoaira na yeneraclske t-te
ima leis ated stain tor, ppt Vata, Mi
Ince (Banovie Strahinja) | Velika. Bulajiea (Wisokt napon), dala
afirmaciia Rajka’Grlica (Samo Jednom se "jubj) 3'Lordana. Za.
iranovca (Pad full) do pojae novih zanna plaaih a
tors, poput Emira Kusturice (Sjecas 1 s¢ Dol! Bel), Zorana Ta
ica’ [Rlam ‘locing) t Stotea Popova (Crveni on); sisok ive
flumackih ‘ostvarenja, Rarodto. rwuskiN Uloga (Miki. Manojiowie
Eicon ma, Slbodn Allradi u Rasuaicinom, Fafan
wagovie ty Tadicevom, Dragan Nikolié uMiniéinom filma,
)kao i delimiéna ostka mesta { zoaéenja 2ensksh Ukovs; dat
Iii napredai w scenaristickim okvirima 1 domasajima kinemato
fije (novo Ixaticko sagledavanje 1 preispiivanje. moraines.
ih problema izraslih u NOB { izgradnj, okretanje ka neki
sustastvenim pitanjima. proslost | dalje osnvsljavanfe | obraca
nj komediostafskosatiriénim motvims nase sadainfost, utr
ppan ‘Porast profesionalnog nivoa jugosiovenske kinematogratije
ha plan soenogralije, kamere, tonia Td. Svaka od ovih: Karaktc:
tik hoje amo nv a koje nna Jine nt redstavia
Jesino moguch ior, sabtevaln bi poseban owvrt | dub anal
uu oksirima svojihanséenja. ‘vom pritikom svi
fimo se na ono Sto Je 2a nas najvainije ~~ Samir ilmskim ost
varenjim:
Samo jednom se tjubi Rajka Grliéa film je neobiéne lepote,
nadarene Scenaristicke | misonestrukture, graden snadnim i
‘Selim Feaiteljskim postupkom, uz izazetno’ glumatko nadahnu-
sca fla vtrsova mince: BAROVIC STRAHINIA
etnies, hirano emeieemaRgens icant
Solero tira emanate ae ieee
ee te ee aan ee
Fema coe eee nae ane
ie pce ree ee
Sees ca en eee ane ae
seas ee, mina ate ee aaa
Sah oes olen nes eta eae
ase eee ge ears ea ea
Sra re aces aes
Pa cree oe et
Post osobinn eso ja ble ost iy"
eae ce ore a eee
Soe mia sheer tne mcs) ee a
jugoslovenske posleratne kinematografije, a takode Zijaha
Fe i nes rg a en
Pad Italije Lordana Zafranoviéa kreée se. nekoliko.ravni,
pri emu se_stvara dinamigna freska ratnog haosa t Ijudske tei
{eije, w Kojo} Je siagno dramatursht naglaéen sukob dva sveta
= gradanskog, gasparskoe 4 revolucionarnog. narodnog. Suibina
smog junaka Davorina, koje poset fina ubija doje mae
ih revolucionara st0 se’ aru {jubavi distanciraju_od Borbe {
revolucije — Ciju sudbinu kasnije preuaima t sam glavni junak,
Koji na sti nagin zavréaya —u bill ima jedna mitolosky osno:
1, i dptnernmlje eco, tort pe nik tare a
‘evolucionara s dogmatizmom, njegovo o8iscanje i njegov
pad, Zalranovié w prot plan stavlja naredy ta mnogoljudnt fa
Su koja 2ivt w paklu rata, rastreanu fzmedu straha, nade, Ijubae
ViLintane, Sto nif nikako siueajng fo je uoravo tim Ine
Umno reditelja najolisim scenama, Wr kojima je tragao 2 unk
verzalnim macenima #vota | smril-otoeana, stenama, masove
ma fuzttnog stvaralagkog 1 emotivnog usijanja, Zafranovie 1
postizag_maksimainu mnogozatnost_1_ simbolicnost.. Medutim,
{a povisena lina emocionalnost, ta Yestina kojom sti ispunjene
Bojaine scene, cing Tofu usta’ elouist owl untagen. Os.
hhovni problem’ u filmu predstavija Cnjeniea da je. Zatranovie
Fade Bho za’ svojgm iddlom 1 esscajem univerzalnost priksea-
ne freske, Ka perfekcijl vizucine { dramaturske sillzacje, ojo)
je smetaia Ivesna romanti¢arska ckspresivnest, nego. ito.
tistinn, Zele0 da se dublje zainteresuje’ 2a sucbinw svojih juia:
Ka. Onida fnajveea primedba filma — da se vige koristi svoj
ibacima’ nego to un daje prostor a, stvarnl, auteniel dot
uda i paradoks da ova) ican, emotivao dodivijenii fia Za
franovicey biva zapravo ravioduseiji 4 hladnifiu odnost prema
lavaiim junacima. Jer, razvo} price koja pratt sudbini partizan-
Skog Komandanta Davorina, koga izvrano’jgra Danijel Olbrici,
luz veoma dobru saradnju naroeto Goriee Popov, nije nas dt:
{je angazovao ‘na svom intimnom Hjudskom planv. Posen dra:
gocenost ovog filma predstavija kamera Bonidara Nikolica.
‘Tema moralnoctickog,preisptivanja, reyolucionarsog. huma-
niteta na marginama revolscioname zaslepijenost Koja vodka
dogmatizmu, i pragmatike Koja vodi w aharhizam 1 fmeverava
Aije ideja utkanih w to iso revoluctonarno bitisanfe, to sustastve
fo preispitivanje neki bitnih lomova w svestima’ judi, od ko-
dh neki tako anaéajno maja svo} Kobni odraz Iu aso} svako-
‘neviei I stvarnost, w delima Gritéa.t Zafeanouiéa. dobljaju s¥0-
a" puna, Godude razista, magenja t-umetnicka oblie}a.
Ako, su Grlié i Zafranowié svoja interesovanja usmerll ka
prvim danima pobede revolucije, fm Veljka Bulajica Visok! nat
pon zaokupljen Je danima draniati¢nog prelspitivanja. sopstvene
Sudine teste fevoluc ‘mira | ebnove, Film. Visokt
hapon nos seb iavesne Suprotnost koje su s jedne sttane ve-
‘ane 2a samog autora, as druge a tem Koju dbraduje. Auten:
{ean autora pris Bul da nam je onenrenje je ms
3 njegovog opusa.predstavija znacajno pomeranje. ka” pravo}
stvaralat ino} kinematogratskoj "isi. fstomremeno,
prelerana ideologizac)a #iveinih.situacya. Kojima Je eleo. dt
Fazmott krizno fazdoblje nage bliske &tako vazne proslost, Kod
‘Ovoga auiora se | ovom Priikem pokazuje kao stata, rekao bin,
ol da sl mt wale Nez tej i stant nego nihow non
“fe Lu Visokom naponit junacl iskazuju kao marione-
te 10g, temalski omedsnog okvira, a manje kao 20 Ij
«di Roll su tako dramaticno + Ijadski duboko five svoja evar,
fost. Bulajie se, Uiglavnom, dao pravoverno sumog tomatskog
‘okvira, ali ne prodiruei usr sudbina mladih judi Kofi sau
‘vom ideoloSkom i revolucionarnom zanosu moral da. se. opr
deljuju po savesti, Otuda ta plakatiranost wu prezentacifistwara-
nja naieg prio generatora, ofuda neuveriivost likovs, otuda i
favesna dogmatiénost u razmatranju teme koja svolim ‘votnlm
‘opredeljenjem predstavlja upravo negaciju dogmatskog Zivotnog
Fidejnog usmerenja. Ai, Bulafica treba pritvatitt onakvog kakay
tuistinu jeste, njegovi filmovi su éesto potvrda njegovih sopstve-
nih zabiuda, ali istovremeno i spremnosti da se prinvati mnogih
tematski zanimjivih { dalikatnih zadataka, Cinjenica da se ta
ko kasno govort na filmu duboko Iudskoj 1 revolucionamo}
dlilemi kakav je bio Informbiro, veé sama govori koliko ova te
‘ma, iako ideoloski i istorijski jasna i nedvosmisiena, u svom
sumetnigkom prikazivanju danas sadr#i i postavija mnogo jude
skih i emotivno bolnih { dubokih pitanja savremenicima.
olja 435sp Riehnin cnr ea mn.
ie earl ey wo a a
tea fais Sood arandgry Matus Vana, 3
ESB he Ss stn one
in ty te tata os at mice
sole eran pants Pa ye loa tee
Pein ate ol ahaa eiovenke
Bea ata ates Matta hie nee aoe
Pee tice dt See et ctrl
Bele Pale anes Wine ois ous
SEES Ate at Gee ene ota uh
Sa | ice Ea yn aad eae
Seer age alee egy megan a
ate, Mae rare aati ale
Si a alah te eta an
Hi Syed tt naa tla
ee eae oblate mata Staaf
Sate ret anne al a gn
See eee omar cere een ae
Remreaieaeee Resoirds ia elas pat
Be al ga ta atc Sep
PSR Pe cai areata a
ie A asp tones Mer Gialiat iso sn
feed li Sate Van Oda fet
feats ie Svan sch
Sete ae
Tin a ara m Noman pan os
ja ut mis Nees Pee aa
enna Dea apace Seale cota
re Gey Baners, ajloviéa i Dobrila Nenacica otto
Sy a ae
Ks Ms ts ce ate Pea Ts ea
LIE GUNES IA cP scat uta
See sah asd ela lcm se
et
Hey pate Mas ata ala ats
Jeg vot lly ana Mase i a lca St
ie eet (Renae ea tages cea 2
Sy En
ae Le Pio eae
On St fe tanning rane mane
anc Soria eens, oat
edeeia"eente ade arc tu baa Baki
Helse dee foeee on MN aia ar
Tees Suan RE ys a a a Me a
See gms tat abt poe ae see
i ReneS Ent mat da pales ne
East Ara cgia ad ated e ahs
fscige it sentmty nals Sadler
eI aaa cts eet nae
fea ein rid ae che ls
Se CE UU ERE lo eh
Se Sh ie tng ce Renae
Gi a cer tes at wen
ees ale tn! aaa et aati ve's
are aK Pat, Sel Mfg
rec Sata Gy katy SE
ech adh ing Sattar ila "ie
feck SALONS SS" Sata Se ie
ERSHS Lic lt Oat aaa aa
fens SR gs ate, at bulla Rue,
Gry e Hato tal a acang ange
ers Peat St pout Sts Bun ME
Sage Aine hesea
Zora Tad Rl ponte apt eat woe
ee an er acai mae tn eee
ee ee
fonts) eee gas ea si teins
Meehan amtataes Aue! ine Fi alanis
SSR want tae [Ba tasEtcune st Sth
Seer ed emer real
Se ea
Fabljana Sovagovica . s
Zan pnt mtn Cre! fon) Sta Foe
ji ae bu guano Maken Saccendh van domentne
tol Reet Sano eres hoa came aees BS
saRSre So je aon pee aro
seis sau, Bae ere
Srugim dena makcngie Kinematoptier dase edn o
attic pela robin oegee sScea fpley
pe Lie eiaet cates wae oh
Sie pment cam bres Hao pa fsl,
TEP Cal ae Ea ie les
nad semup, = dro oso emai ei
da, gubljenja osnovnih niti i gubljenja i vaskrsavanja pojedinih
toe
em Dsnet pao Jeo} Cae ou mote
Anant pnt fu te Det ce Mater St
tsi ch tno 4 ve ata ttf
is anes shape re pou rope
the acinar pone tale sonore
436 polja
Gasija, film kadence i oporog protoka vremena, ostavija nas
strani w pdnost na éudovisntt sudbina glavnow Junaic gaze
Je, es, mara se Te, 8 pravem merom 1 umecem tamaei Du
in Jamlljevie.
Ostali debitanti prufiti su znatno manje, Krieno raedublie
Franc ‘Slaka, neodoljivo podseéa na. studeniske. improvieacije
tele iimova, upries oxbilinog astorovos mastojanja. da
fro sarge pode w fname war seine
bljanc, ijn okedrima pratt taganje 2a polezajem u sve
{i glavnog joni, Sligna, all daleko manje”umesno. vodena
obliga inprovtac]a fe fin Pde opel Zana Ane
Ha, kojem grupa Junaka poste gluvarenja, beogradskim
tlicama daa! na plknik uw okolinu, pri Gemu sva pitanja Koja Je,
esnmdio. ostaju:nedoretena, Ova ofkudnost w moguchostima i
Redoyoljna arlikulsejs flmakog materjala se na izvestan natin
frnifenufe dw Sok ot tj rank Bae, Omnoval oxo
in predai Baleicea amar svi stare
Brant Mo vise problema i tema, Baletiey film postive da. pole
Ginim re8enfima nagovesti prave: moguenost reditlja i samog
filma, sii zapravo osiaje na rasni festokog drustvenog obra
nas novokomponovanin Kiéem { njegovo) apoteca
[Autori sada yeé afimisane generacije mladih jugoslovenskih
sineasta —Aliol Rehaevie: Dean Kerala Goran Macko-
Sie predstavil su filmove “veoma. neujednaéenih ‘vrednosti
Af prettncioano. smitljene w sociolosXo-politickim macenjima,
Naspctensomi Best oy obec Mbt Radios pre
Stavlia pokula) unofenja oteéanja, Cak sdeologie mladihy tok
Site svdg. medishog, zmagenja. Napadna. mladalackaideolosizt
Tanost ovog autora srednje-generacije 1 askjucivosti upojede
him reSenjima dovode u sumnja inate zanimljiv umetnitks 26
sta
« terom Dejan Karaklajiéa, Erogena zona, zapravo je
najncuspelnli tamo ede bt leo da bude drastvend angazova,
ok kao" komedija.uspeva da zadrdi iavesmu painjugledalaca,
pak, Tee je 0 filmu iauretno siromasne im ‘Pautorske
smiStjenost
Majstori, majstort Gorana Mavkoviéa predstavija_glumatki
roi stnimiiv‘ebitkovana ovarian
ie imaginacije nego. njegova predasnja ostvaren)a, ova)
poste ‘zaparnu pitkost 1 jednostavnost svojim. Komediograte
Fim pedktpactiiny, "dok, Je ato ‘newer upravaa
fonom plant koji te, izleda, Markovieu’ ovom prilikom najdrae
Sin plan drustvene satire
Zanimnljivo traganje na planw antiratne {humane poruke
predstaviialilmske ostvarenje Predraga.Golubovica Sezona T=
Far Parieu. AutentiGne poetske vokaoije, antiratnog. misaonog
Imiljea, film. postize zapaien rezutat wstilsko) poctizacije slike. Go-
Iuboviéev film, svakako, zasluzuje podrobpija analiza i, valle
pijuarsumentaihu a tinaéenja mize simbola i aaonih aso-
jaca, kao 1 problema saglasavanja opsieg temaiskog okvira
f polsdinagin nadia, Sian’ problem, all'u drugaiem one
testa i Zanrovskom opredeljenju. — usaglaSavanjaopstin J po
Jedinaénih. sudbina — prisutan je iu filmu Branka Gapa.Vre-
me vode. Teénja 2 univervalnim razmatranjem sudbine 2telja