exonomian, tehnicki najprikladniji i siguran naéin u obliku i parametrima koje oni zahtijevaju. Svi brodski elektritni uredaji izmedu izvora i troSila dio su prodskog elektroenergetskog sustava i nazivaju se postrojenje za razdiobu i prijenas elektricne energije, 4.1. Sustavi razdiobe elektriéne energije Na brodovima se mogu primijeniti razligiti sustavi razdiobe elektritne energije i Kod istosmjeme i kod trofazne struje. Prema preporukama Medunarodne elektrotehni¢ke komisije (IEC) i pravilima klasifikacijskih drustava dopusteni su za razdiobu istosmjerne struje sljedeti sustavi (slika 4.1): a) dyovodni izolirani sustav; b) dvovodni sustav s jednim polom uzemljenim na brodski trup; c) jednovodni sustav s izoliranim pozitivnim voditem i brodskim trupom ‘kao povratnim vodom; 4) trovodni sustav s izolirana oba vodita (plus i minus vodiéi) i uzemljenim srednjim izoliranim vodiéem; e) isto kao d), ali s brodskim trupom kao povratnim vodom. Propisi odreduju na kojim brodovima nije dopusteno uzemljivanje. a) 4) oe a + qi OF.) Qual ee iy, ©) + @ +I (| R (oa + 4. RAZDIOBA I PRIJENOS ELEKTRICNE ENERGUE proizvedena elektriéna energija mora se dovesti elektriénim trogilima na | Slika 4.1. Sustavi razdiobe istosmjerne strujeRAZDIOBA I PRIENOS ELEKTRICNE ENERGUp 4 2 ee rodskim trupom kao povratnim vodom mogu se koristiti samo Sustavi s b ne do 50 V uz posebne uvjete i 101 kod pomorskih brodova i to za nap ; vet Svaki od ovih sustava ima odredene znatajke koje uvjetuju njegoyy primjenu. Najvise se upotrebljavao, naroeito na trgovatkim brodovima, dvovedn, sustay s izoliranim vodicima, Elektrigna mreza u tom je sustavu najsigumija, pogonu se kontrolira jednostavno njezina izolacija, a radiosmetnje se lakge blokiraju. Takav sustav bio je obavezan takoder za ratne brodove i tankere, jer medunarodni propisi zabranjuju kod tankera bilo kakvu vodljivu vezu izmedy dijelova pod naponom i brodskog trupa. Jednovodni sustav uveden je dvadesetih godina dvadesetog stoljeéa samo y nekim pomorskim drzavama, prije svega radi smanjenja opasnosti od pozara koja je postojala u dvopolnoj mrezi s brodskim kabelima s gumenom izolacijom Mreza je nesigurnija, buduéi da svaki spoj pozitivnog vodiéa s masom predstavlja kratki spoj i djeluje na elektriénu zastitu iskljuujuéi o8teéeni dio mreze, Kontrola izolacije mre%e u pogonu je otezana, a teze se blokiraju radiosmetnje, Ipak zbog jednostavnosti i male cijene sustav se primjenjivao tamo gdje propisima nije bio zabranjen. Trovodni sustav sa srednjim izoliranim vodiéem (slika 4.1 d) bio je prikladan, jer je davao istosmjernoj brodskoj mrezi dva razligita napona i mnogo se koristio u SAD i Kanadi. Visi napon U dobivao se izmedu vanjskih vodita, a nizi napon U/2 izmedu vanjskog i srednjeg vodita. Na vi8i napon, npr. 440 ili 220 V prikljucivali su se motori i troSila veée snage, a niZi napon 220 ili 110 V sluzio je za rasvjetu i prikljuéak troSila preko utiénice. Nedostatak tropolnog sustava je u tome Sto se u sluéaju prekida srednjeg vodiéa na nekim trosilima napon moze opasno poveéati. Sustav prema slici 4.1.e) moze se koristiti samo prema posebnim propisima uz odredene uvjete. Kod razdiobe trofazne struje treba razlikovati primarnu i sekundamu (nakon transformacije) razdiobu. Kod primarne razdiobe tro8ila su prikljusena na napon generatora. U sekundarnoj razdiobi nema vodljive veze s generatorom, vet troila dobivaju napon ili preko dvonamotnog transformatora ili iz motor generatora. Za primarnu razdiobu trofazne struje mogu se primijeniti, ovisno o visit! napona, sljede¢i sustavi (slika 4.2): Za napone do 1000 V: a) trovodni izolirani sustav; b) trovodni izolirani sustav s uzemljenim zyjezdistem. Za napone do 500 V: ¢) trofazni Cetverovodni sustav s neutralnim neuzemljenim vodom; d) trofazni Setverovodni sustav s uzemljenim zvjezdi8tem, ali bez kori8tenja brodskog trupa kao povratnog voda.4], Sustavi razdiobe elektrigne energije 93 Prva dva sustava najée8ée se ostvaruju na trgovatkim brodovima, a ée&ée se daje Prednost potpuno izolirdnom sustavu s tri vodiéa (slika 4.2 a). Na sustav Se normalno prikljucuju simetritna trofazna tro8ila, a jednofazna samo ako im je razivni napon jednak linijskom ili spojena preko transformatora, Sto poveéava investicjske troSkove, Prednost ovog sustava je u sigumosti pogona, sigumosti soba u slucaju dodira linijskog vodita i jednostavnog ispitivanja izolacije u pogonu. U sluéaju zemnog spoja u jednoj liniji ne prekida se napajanje oteéenog Frujnog kruga, a pojedinaéni dodir s bilo kojim linijskim vodiéem nije opasan, ‘Takav sustav obavezno se primjenjuje na tankerima i ratnim brodovima. Takoder ge treba primijeniti u trofaznim srednjonaponskim mrezama C= ie & Bug a) a) b) @d Slika 4.2. Sustavi razdiobe trofazne struje U sustavu razdiobe s uzemljenim (na trup broda spojenim) zyjezdistem Glika 4.2b) nije postignuta sigurnost kao u prvom sluéaju. Kod proboja izolacije na bilo kojoj liniji, u sluéaju dodira djeluje na Sovjeka fazni napon, Sto moze biti vrlo opasno. Svaki zemni spoj bilo kojeg linijskog vodita s trupom broda iskljuéuje o8tegeni strujni krug uz nastanak elektritnog luka i moguénosti Nastajanja po¥ara, te predstavija kratki spoj sustava. Jednofazna trosila brikijuéuju se na fazni napon izmedu linije i metalnog dijela trupa broda (tzv. ase), _ Cetverovodni sustav s izoliranim vodicima ima zjezdi8te generatora Spojeno s neutralnim neuzemljenim vodom (slika 4.2 ¢), Sto povisuje troskove re¥e u odnosu na prethodna dva sustava, ali se postize veca sigurnost u odnosu 8 sustav b) i nije potreban transformator za prikljuéak jednofaznih trosila.94 4. RAZDIOBA I PRUENOS ELEKTRICNE. ENERG), Cetverovodni sustav s izoliranim vodicima i uzemljenim zvjezdi¥tem 4.2 d) postize svojstva koje imaju sustavi b) i). — Jednofazni dvovodni sustavi primjenjuju se u onim dijelovima Prog mreze gdje se prikljucuju samo jednofazna trosila. / Za sekundamu raadiobu trofwzne struje IEC preporutuje standgr, rjeSenja opisana i za primary razdiobu, Trovodni sustay s tri izotirana yogi esto se upotrebljava na svim vrstama trgovatkih brodova, a obavem, primjenjuje na tankerima i ratnim brodovima. Osim Eesto kristen, Betverovodnog sustava s izoliranim voditima i wzemljenim zvjezdistem ¢ sekundarnim naponom npr. 220 V za prikljutak trofaznih tro8ila i jednofan trofila manje snage i s faznim naponom 127 V npr. za rasvjetu) postoje jo§ ny sustavi koji daju moguénost jednofaznog prikljucka. To su: - jednofazni dvovodni izolirani sustav; : - jednofazni dvovodni sustav s jednim uzemljenim vodom. Sekundarna mreZa najrazgranatiji je dio brodskog elektriénog Postrojenja j s njom dolaze &e8ée u doticaj putnici i posada. Uzemljenjem mreze smanjuje opasnost od posljedica udara elektriéne struje. Vazno Je da se Cesto kontrolirg stanje izolacije sekundame mreze jer su kvarovi u njoj Ge8éi nego u prima mreiZi. Znaéajka je izoliranih sustava (bez spoja s trupom broda) da Potencijal prema masi (metalnom dijelu) broda ovisi 0 iznosu izolacijskog otpora i parazitnim kapacitetima postrojenja. Spoj s masom ne predstavlja kratki spoj. Za svaki izolirani sustay razvoda treba na glavnoj sklopnoj ploéi (GSP) i sklopnoj ploti za slutaj muznosti ugraditi uredaj za trajno mjerenje otpora izolacje Vrijednosti manje od dopustenih moraju se syjetlosno i zvuéno signalizirati (Slikg Kod sustava s uzemljenim zyjezdi8tem visina dodirnog napona jednaka je faznom naponu generatora. Ako nastupi spoj s masom poteée struja kratkog spoja pri Gemu proradi za8tita. Za vrijeme pogona nije moguée mjeriti izolacijski otpor. Klasifikacijska drustva svojim pravilima odreduju nadine razdiobe elektritne energije na pojedinim vrstama brodova, a iznimno dopustaju primjenu drugih sustava razdiobe. 4.2. Brodske elektriéne mreze 4.2.1. Opéenito Brodska elekiriéna mreéa (BEM) je skup svih medusobno spt@t" clektritnih postrojenja i vodova istog nazivnog napona, Sluzi za pret raadiobu elektrigne energije od njezinog izvora do trotila,4,2. Brodske elektriéne mreze 95 Glavni el 3 sabeli Koji ih niseusbae parce oe transformatori (ukoliko su potrebni) i cena met wot nce imi, Ae py ni sklopni , te mjerni, zastitni, upravljaéki, komandni i signalni uredaji Spojne sheme pojedinih dijelova mreze mogu se prikazivati jednopolno i ropolno. Jednopolne sheme su naéelne i prikazuju samo bitne elemente mreze {a0 sto SU NPr. generator, sabimmice, transformatori (ukoliko postoje), rastavljadi i sklopke. Kod tropolnih spojnih shema prikazuju. se jo8 pojedini mjemi instrumenti, 2a8titni, upravljaéki i signalni uredaji te njihovi spojevi. Razvoj brodskih elektriénih mreza ovisio je 0 razvitku brodskih centrala i sahtjevima razdiobe elektriéne energie. Prva mreza za rasvjetu instalirana je vet 1880. godine. Optereéenje BEM jednako je zbroju svih snaga ukljuéenih trosila u jedinim brodskim rezimima, Osim toga izvori elektrigne energije moraju Proknaditi i gubitke snage u mrezi prilikom prijenosa. Elektritna mreza mora biti tako dimenzionirana da gusto¢a struje i padovi napona u pojedinim dijelovima mreze budu u propisima odredenim dopustenim granicama. Od brodske elektriéne mreZe zahtijeva se: - da prenese potrebnu energiju; ~ da pouzdano opskrbljuje trosila elektriénom energijom potrebnog napona i frekvencije na kvalitetan i ekonomigan naéin; - da bude sigurna u pogonu, te da ne iziaze opasnostima posadu i putnike 4.2.2. Podjela brodskih mreza S obzirom na bogatstvo raznih izvedbi, ne postoji stroga sistematizacija BEM, te se mogu podijeliti prema razlititim kriterijima. Glavna (osnovna) mreZa koju napajaju glavni generatori sluZi u normalnom radu za opéu opskrbu elektriénom energijom. U veéini sluéajeva ova se mreza dijeli: - na mrezu snage; - na mrezu rasvjete; ~ na mreZu sigurnosnog napona. Osim glavne mreze postoji i mreza za sluéaj nuZnosti, koju napajaju izvori za sluéaj nuinosti, Kada se na putnitkim brodovima (a prema nekim propisina f na teretnim brodovim) primjenjuje dizelski agregat kao izvor elektriéne energije u nuznosti, obavezno se izvodi i mreZa rasvjete za nuzénost koju napaja aku baterija S obzirom na vst struje mreZa moze biti: - istosmjerna i + izmjeniéna. Od kraja pedesetih godina previadavaju izmjeniéne mreze.96 4, RAZDIOBA PRUENOS ELEKTRICNE ENERGip | Osim toga brodske mreze mogu se jo8 podijeliti: - isini napona i ee . : on obtiku Gieassgonn povezivanja pojedinih dijelova elektrignog postrojenja. woreda Prema visini dopustenog napona trofazne brodske - do 1000 V ili niskonaponske i = do 11000 V ili srednjonaponske- mogu biti: ta 4.2.2.1, Niskonaponska brodska mre a 7 Ji ka mreza mote biti razliéitih izvedbi i najée8ée se primjenjuje N iia fe prema [9] osnovni spoj kon vencionalne trofazne brodske la slici 4. mreze za napon 380 V, 50 Hz ili 440 V, 60 Hz. ‘Sklopna ploéa | Prikijuéak zanuiiost —_|na Slika 4.3, Osnovni spoj konvencionalne trofazne brodske mreze Spoj sadrzi glavne generatore 1 do 3, "lucki" generator 4, osovinski generator 5 i generator za nuZnost 6. Napajanje moze takoder biti preko prikljuéka na kopno 7. Svi su spojevi na sabirnice i medu njima izvedeni prek sklopki snage $1 do $8. Transformatori 8, 9 i 10 daju napon 220V (ili 250V) * transformatori 11, 12 i 13 daju sigunosni ili posebni napon. TroSila se mogt! napajati prikljucivanjem na izvode 14 do 19 ovisno o generatorima koji sY Pogonu. Sklopna ploéa za punjenje povezana je preko spojeva 21 i 22s glavnom sklopnom plogom i sklopnom ploéom za sluéaj nuznosti. _Osnovni spoj sadr2i na slici tri inatice napajanja trosila elektri¢nom energijom.Brodske elektriéne mreze 97 U prvoj inaéici glavni generatori 1 do 3 u pojedinatnom ili paralelnom radu napajaju sabirnice 1 glavne sklopne ploée. Trofazna trosila napona 380 V (ili 440 V) Prikljuéuju se preko izvoda 15 na sabimicu 1, Trofazna i jednofazna trogila napona 220 (ili 250 V) prikljuéuju se preko izvoda 14 na sabirnicu 2 koja dobiva napon preko transformatora 8. Transformatori 11-13 daju_sigumosni napon. Glavna sklopna ploéa i plota za nuznost medusobno su povezane spojem 30. Prikljuéak na izvor s kopna 7 moze biti: li na sabirnice | glavne sklopne ploée, - ili na posebno polje u sklopnoj plodi za slutaj nuznosti. U drugoj inacici pored glavnih generatora koji napajaju sabirnice 1 predviden je 2a pogon u luci posebni "lucki generator" 4 spojen na sabirnicu 3 Na mjestu "a" sabirnica nalazi se sklopka kojom se sabirnice dijele: -na dio za napajanje troSila u pogonu u luci preko izvoda 16, - na dio za ostala trokila preko izvoda 15. U treéoj inaéici uz tri glavna generatora 1 do 3 postoji osovinski generator 5 koji radi kada je to tehniki moguée. Osovinski generator napaja za vrijeme plovidbe preko sabimnice 3 i spojne sklopke $8 sabimice 1 i 2 brodske mreze. Kod preuzimanja opterecenja mogué je kratkotrajni paralelni rad. U pojedinaénom radu osovinski generator napaja trosila 17 preko sabimnice 3 Za sluéaj nudnosti radi generator 6; trofazna tro8ila prikljuéuju se preko prikljuéka 18, a jednofazna preko prikljuéka 19. 8to je veéa snaga brodske centrale i Sto je veéa pojedinagna snaga trosila to je povoljnije da se primjenjuje vi8i napon. Tako se veé i u mrezama relativno ‘malih instaliranih snaga generatora primjenjuje u posljednje vrijeme trofazni napon 660 V. Kod tog napona manja je struja kratkog spoja nego kod napona 440 V, 60 Hz i 380 V, 50 Hz. Niskonaponski sklopni aparati praktitno su isti za sve ~ ove napone, Opéenito, znatnije poveanje snage elektrane u_niskonaponskim sustavima (440 ili 380 V) nije moguée bez odredenih mjera, zbog elektrodinamiéke stabilnosti sklopnih aparata pri struji kratkog spoja. Smatra se da je u niskonaponskim sustavima graniéna snaga elektrane, u kojoj svi generatori standardne izvedbe rade paralelno na jedne sabirnice, priblizno 6000 KVA. Primjenom posebnih mjera mogu se u niskonaponskim sustavima ugraditi generatori i za veéu graniénu snagu elektrane. U te se mjere ubraja: - ugradnja priguSnice za ograniéenje struje kratkog spoja; - izbor generatora s povecanom reaktancijom koja smanjuje struju kratkog Spoja; - ogranigenje broja generatora koji smiju raditi istovremeno; ~ ugradnja strujnih ograniéivaéa u sabirnicu glavne sklopne ploée. Ovim mjerama moze se posti¢i poveéanje ukupne instalirane snage brodske centrale do priblizno 12000 kVA. Ovo podrudje snage moze se tehnigki ostvaritt sunikenaponskim sustavom uz zadovoljavajuéu ekonomignost samo kada uw Vu nema trogila velikih pojedinaénih snaga. Tada je niskonaponski sustav Povoljniji, nego da se ukupna snaga generatora proizvedena srednjim naponomNOS ELEKTRICNE ENERGIE 98 RAZDIOBA 1 PRUE! al 1d postrojenja s vie tro8ila velike a niski napon. Ko ila vl ns note i en eS r. : a ianos, ea napon je pogodniji, jer se njezovor prim ia i potrebni presjek vodova. 4.2.2.2. Srednjonaponska brodska mrezt [ee Ze tovo JE bs Srednjonaponska brodska mreza iene ae ele Tek kada se samo S niskot ah sstav 0 i reporukama IEC jesu: 3/3,3; 6/6,6 j ci ne i anne ie 9 kV sa snagama generatora do_priblizno 25 MVA ud ae. gama generatora do priblizno 40 MVA. Transformatorima se | ae on niskonaponske mreze. Napon 3,3 kV, 60 Hz prvt put se aes se godine na britanskom tankeru "British Admiral" nosivosti ee a pl eet zbog 6 kaveznih motora velikih snaga za pogon pump!. as ee putniékom rodu "Queen Elizabeth 2" ukupna je snaga generatora pri napomy 3,3 kV. Ovim naponom napajaju se direktno 4 Kavezna motora praméanih propelera, a 16 odijeljenih mreza 415/240 V napajaju transformatori razligtih traga ovisno o snazi prikjusnih trosila. Srednjonaponska mreza danas je sastavni dio veéih suvremenih brodskih elektriénih uredaja i primjenjuje se gotovo na svim vrstama brodova, a pogotovo tamo gdje se upotrebljava elektriéna propulzija. Za mrezu izmjeniénog napona iznad 1000 V do 11000 V dopustaju se sustavi razdiobe elektrigne energije: - trofazni trovodni izolirani sustav; - trofazni trovodni sustay sa zvjezdiStem uzemljenim preko visokoomskog otpornika ili priguSnice. Otpornici i priguSnice ugraduju se u glavnu sklopnu plotu ili uz generator, a rastavijaéem ugradenim u vod zvjezdiSta svakog generatora iskljucuje se uzemljenje zvjezdista, Signalizacijom se oznatuje polozaj rastavijaa. Otpor uzemljenja zvjezdista odabire se tako da struja zemnog spoja ne bude veca od nazivne struje najveceg generatora, niti manja od trostruke proradne struje uredaja za zastitu od zemnog spoja. Na¢elna spojna shema srednjonaponske brodske mreze na slici 44 Pray Jedno rjesenje, Turbo- ili dizel- agregati 1-3, od kojih jedan moze biti i pene shinai napajaju sabirnice srednjeg napona. Niskonaponske ain diy Se napajati npr. iz generatora 4, iz luékog generatora 5 ili iz sion Raven uieze. preko transformatora 6 i 7. Naponom 3,3 kV izravno st cee pe fn vecih snaga 8 i 9, s moguéno8éu prikljuéka preko 10 i! ae ol iat onal sabirnice prikljuéuju se motori manjih rotons tates) a nme4), Brodske elektritne mreze 99 Postoje razna strukturna rjeSenja niskonaponskih i srednjonaponskih BEM j njihovih veza. Izvedbe mogu biti_s jednostrukim sustavom sabirnica, s rastavijenim (odvojenim) sabimicama ili s dvostrukim sustavom sabirnica [9] i 9). 1 2 © 3~.33KV < ? ? eee | eg ar ¢ t Bokcnagonls sabirnice 14 14 12 13, _grijanje irasyjeta Slika 4.4. Spojna shema srednjonaponske brodske mreze Elektriéna oprema broda nazivnog napona iznad 1000 V (do 11000 V) podlijeze dopunskim zahtjevima. Pored veé obja’njenih zahtjeva u pogledu razdiobe elektrigne energije i dopustenih napona, zahtjevi se odnose na izolacijski materijal, za8titu generatora i transformatora, zaStitno uzemljenje, smjeStaj elektritne opreme i natpise upozorenja o visini napona, zatim na stupanj mehanitke zastite, izvedbu sklopnih uredaja za visoki napon i na kabelsku mrezu. Primjerice, izolacijski materijali upotrijebljeni za brodsku elektritnu opremu Moraju trajno zadrzati otpor izolacije od najmanje 1500 © po voltu, ali ne manji od2 MQ, Generatori se za8ti¢uju od zemnog spoja i unutarnjih kvarova, dok transformatori imaju na gornjonaponskoj strani automatski prekida’ za sluéaj atkog spoja, a na donjonaponskoj strani zaStitu od preopterecenja. Sva metalna ucista elektrigne opreme uzemljuju se savitljivim bakrenim voditem presjeka hajmanje 16 mm2. - Sva elektriéna oprema treba biti izvedena sa stupnjem mehanitke zastite P 3 ili vigim i smje8tena u posebnim elektrigarskim prostorijama. Iznimno, moze100 4, RAZDIOBA LPRUENOS ELEKTRICNE ENERGIE tupanj mehaniel : orja uz uvjet da ima Sify Are MF Jamo kada je u beznaponskom ri razdjelnict pod naponom iznad 1000 V (do 11999 » raziigitim od Onoga kojim se zakljuéava; jo 1000 V. ju Jazu se odvojeno od kabela za napon, jogozicanim Zilama, a Peak an takvih prost biti smjestena izv tup mogt ne nizi od IP 44 i da joj Je Pris Nadalje. sklopne ploce 1 V) moraju se zakljucavatt kijugem ‘nici pod naponom 4 sklopne plode i razdi Kabeli stednjonaponskog sustava PO do 1000 V. Mreza se izvodi trozilnim kabelima s mn rile ne smije biti manji od | i Izvedba elektriéne opreme $ trazenim zahtjevima doprinosi_ sigurnost ‘askih brodskih mreza u potpunosti je ispunio pogona i posade. Sustav srednjon'Pe i enim radom i tehniekim rezultatima- ofekivanja pouz. Omm. kih elektriénih mreza moze biti razligito izvedena ovisno o tipu i veligin atora, zatim o broju elektrana te 0 bro; i Brodske mreze mogu biti z 4.2.2.3. Oblici brods! Prema obliku, BEM broda, o instaliranoj snazi glavnih gener vligitih iznosa transformiranih napona. - zrakaste (radijalne) s razlivitim podvrstama; - magistralne; = mjegovite (kombinacija gornjih dviju); - prstenaste (zamkaste). Zrakasti oblik mreze je takav kod koje; nr cay ga iz glavne sklopne ploc alas izlaze vodovi (iaravno ili preko razdjelnika) Sto je Oem aies prikazano na slici 4.5 a) i s prikazom prikljutka trofaznih i jednofaznih oti a preko transformatora na slici 4.5 b). Slika 4.5. Zrakasti oblici mreze Na suvremenim trgovatki retez rebljav: t ‘ st ‘govackim brodovima preteZno se upotrebljava zrakasti oblik mreze. Sv. Svako trogilo ji koja prema 0 troSilo ima samo j Propisima 'ma samo jednostruko fart + ‘1 Vaina teosilapriklutena direkies eee ae cee tazdjelnika, Doby a direktno na GSI pajanje), pri Gemu su obitno - Dobra su svojstva zrakaste aa a ostala se prikljuéuju preko4p, Brodske elektrigne m 101 - pouzdano i sigurno napajanje; - jednostavna i pregledna izvedba; - jednostavno ostvarenje selektivne zaitite; - lako pronalazenje mjesta kvara. Nedostatak je Sto su trogila i ogranci iza mjesta kvara obavezno iskljuéeni ixpogona, te vodovi nisu dobro iskoristeni a) Slika 4.6. Magistralni (a) i mjesoviti (b) oblik brodske mreze Magistralni oblik mrede sadr®i nekoliko linija (magistrala M) koje izlaze iz GSP i na Kojima su izvedeni razdjelnici za prikljuéak trodila (slika 4.6 a), Prednost ovog oblika mreze je u tome Sto se osjetno smanjuje bro} kablova koji izlaze iz GSP. Nedostatak mu je da u sluéaju kvara jedne magistrale veéi broj trosila ostaje bez elektrigne energije i nema dvostrukog napajanja vaznih trosila, Miesoviti oblik mreze je kombinacija zrakastog i magistralnog oblika (slika 46 b) koja iskori8tava prednosti jednog i drugog oblika mreze. Primjenjivao se samo na nekim tipovima brodova i danas se vrlo rijetko koristi. Oblici mreza sa slike 4.5 i 4.6 primjenjuju se kod clektroenergetskih sustava s jednom elektranom. Slika 4.7. Zrakasti oblik mreze s rezervnim spojem Neke od podvrsta zrakastog oblika mreZe jesu: ~ zrakasti oblik s rezervnim spojem; ~ zrakasti oblik mreZe s razdjelnicima;4, RAZDIOBA LPRUENOS ELEKTRICNE ENERG yy, } 1924, RAZDIOBA TPRIENOS ELEKTRICNE ENERGY, i ‘4 i logama; - zrakasti oblik mreze sa sklopnim potplocama; ‘ rakasti oblik mreze sa sklopnim potplogama i rezervnim prstenom, Zrakasti obliks rezervnim spojem prikazan je nagelno na slici 4.7, Temedu razdjelnika na koje se prikljuéuju vaana trosila postoji dodatn yoq koji omoguéuje napajanje trosila i kod prekida dovoda jednom razdjetniky. 1 odnosu na prethodne oblike veci su tro8kovi, ali i veéa pogonska sigumost. Sign, rjesenja 2a postizanje vese pogonske sigurnosti moguéa su i kod ostalih pods, zrakastih oblika mreze. Pee i il Ze jelnicii ol ike 4.5 a), al Zrakasti oblik mreze s razdjelnicima sliéan je ol ke 4.5 0), aij poae elavnom sklopnom plogom u dvije sekeije i s podrazdjelnicima (shikg 48). Takav oblik mreze s razdjelnicima koji su smjeSteni u stedisting opteregenja éesto se Koristi na teretnim brodovima s instaliranom snagom generatora do priblizno 3000 kW. Slika 4.8. Zrakasti oblik mreze s razdjelnicima Generatori (1) napajaju GSP s dvije sekcije (2). Na ovu plo&u mogu se prikljuditi vazna trosila (3). Iz glavne sklopne ploée napajaju se: - razdjelnici snage (4) koji su smjeSteni u centru potrosnje i na koje se prikljuéuju motor, a iz njih se mogu napajati i podrazdjelnici snage (5); - preko transformatora (6) razdjelnici rasvjete (7) i preko njih trosila male snage koja dobivaju nizi napon; za udaljenija trovila iz njih se napajaju podrazdjelnici rasvjete i trosila male snage (8). _ __ Zrakasta mreza sa sklopnim potploéama prikazana je na slici 4.9, a izvedba Je prvi put primijenjena na velikom putnigkom brodu. Svaka sklopna potploéa smjeStena je u drugu protupozarnu zonu i svak2 2rakasto napaja sva trofila (tro8ila snage, male snage i rasvjetu) u svojoj 20% Zbog sigurnosnih razloga veliki putnitki brodovi imaju ili dvije odvojen¢ clektrane, svaku sa svojom sklopnom plogom, ili jednu GSP podijeljenu u dvilé Sekeije. U obje izvedbe sklopne potploge napajaju se s jednih ili drugih sabirnic®42, Brodske elektrigne mreze 103 y tv. Sahovskom poretku (iz jedne sklopne plose napaja se svaka druga poiploéa). Kormilo i joS neka vazna tro8ila imaju dvostruko napajanje. sklopne potploce Slika 4.9. Zrakasti oblik mreze sa sklopnim potplocama Za postizavanje jo8 veée sigurnosti i pouzdanosti _pogona clektroenergetskog sustava na velikim putnikim brodovima primjenjuje se ‘crakasti oblik mreze s rezervnim prstenom (slika 4.10). Glavna sklopna plota povezana je sabirnicama (A) i (B). sklopna ploéa za mctnost Na kormilo v Slika 4.10. Zrakasti oblik mreze s rezervnim prstenom Rezervni prsten (crtkano oznaten na slici) polazesi od jednih sabirnica ¢lektrane povezuje redom sve sklopne potploée i zavrSava na drugim sabirnicama élektrane. Time je osigurano dvostruko napajanje, jer se U sluéaju havarije na Pojnom vodu jedne sklopne potploge ona moze napajati iz susjedne prekoJENOS ELEKTRICNE ENERGIJE 104 4. RAZDIOBA I PRL m sabirnicama, sklopne potploée jedni ma, sklopne na Jec'pirnica. Radi jo8 vece sigumosti, rezervnog prstena. U sluéaju kvara ih sabi m jati ena iz dru : , jedna is Baie (yes cae na GSP, na koju je takoder direktno spojena sklopna ploga za slucaj prstenom, sklopne se potploée ne tre! Prstenasti oblik mreze pruza vel mrezi polazi iz GSP vod na koji se pril jena Kod zrakaste mreze s rezervnim baju napajati u gahovskom poretku. iki stupanj kontinuiteta pogona. U ove) jueuju razdjelnici i pomovno se vraéa y elnim spojem prikazano na slici 4.11, nuznosti. nju tvoreéi prsten (zamku), kao Sto GSP) Slika 4.11, Naéelni spoj prstenastog oblika mreze Svaki razdjelnik ima dvostruko napajanje Sto povecava pogonsku sigumost. Ovakav oblik mreze primjenjuje se pretezno kod ratnih brodova gdje postoje dvije elektrane. Na slici 4.12 prikazana je naéelna shema elektriénog postrojenja s prstenastim oblikom mreze kakva se primjenjuje na jednoj suvremenoj fregati. Postoje dvije sklopne ploge - praméana 1 i krmena 2 - koje su povezane prstenom 3, Sa sabirnica sklopnih ploga zrakasto se napajaju razdjelnici i podrazdjelnici. U slutaju prekida dijela prstena napajanje razdjelnika osigurava druga ispravna grana, a o8teceni dio se odvaja. Postoji moguénost prikljutka na kopno 4. Prstenasta mreza nije tako pregledna i jednostavna kao zrakasta mreza, a osim toga sloZenija je selektivna zastita od kratkog spoja. Osim prstenaste mreze na ratnim brodovima primjenjuju se i drugi oblici mreza ovisno o tipu i velicini see i oe tehnitkim i takti¢kim zahtjevima. S obzirom da postoje aiéesce dvije jednake elektrane, ana velikim ratnim brodovima i nosacima oe eee clektrana, smjeStenih na razligitim mjestima, a svake ran en Ne ea on elektrane, dakle glavnim ii prituvaim nen ees aabaia iz jedne il iz droge jedan ili vige razdjetnika, pase u slutare eee eee Prieliueuly naro&ito vaina trofila, prespaiati Slutaju ispadanja glavnog napajanja most: » Prespajati na prituvno napajanje. Mreza zbog toga imannogo glavnih razdjelnika i podrazdjelnika s velikim moguénostima prespajanja, kabelska mreza je znatno razgranatija, sigurnija i pouzdanija od one na irgovackim brodovima. glavni razdjelnici glavni razdjelnici 3 Slika 4.12. Naéelna shema elektroenergetskog postrojenja s prstenastim oblikom mreze Osim toga, pri kvaru na osnovnoj razdjelnoj mrezi ili pri raspadu prijenosnog sustava vazna trosila brzo mogu dobiti potrebnu elektriénu energiju i pomoéu évrsto ugradenih utignica i prijenosnih kabela, kojima se premoséuje dio rege u kvaru. Cesto se Koristi i druga moguénost prema kojoj se na potplotama i raadjelnicima predvidi smotan neaktivan fleksibilni kabel. Taj kabel osigurava napajanje u sluéaju kvara napojnog voda nekog vaznog trosila. 4.3. Brodski elektritni sklopni uredaji 4.3.1. Opéenito Brodski elektriéni sklopni uredaji obubvacaju uredaje koji u sustavu prijenosa i razdiobe elektriéne energije omogucuju kvalitetno i sigurno napajanje trofila. Tu pripadaju: - sabirnice i neizolirani prikljuéci; - sklopne ploge; ~ razdjelnici; - sklopni aparati i naprave; - upravijaéki uklopni uredaji. Prema vaznosti opskrbe elektriénom energijom, trosila i sluzbe na brodu Mogu se podijeliti:106. 4, RAZDIOBA I PRIENOS ELEKTRICNE ENERGU, ~na vaine (bitne) i = na manje vazne. a Klasifikacijska drustva propisuju koje su sluzbe i trogila vazna ina koji se nagin moraju napajati Vaine (bitne) sluébe su one éiji normal tereta koji su na brodu. Ovim sluzbama prip: pean 5 ps eee ubeeiall naprave, strojevi i uredaji koji se ut posebnim vodovima napajati sa sabimnica GSP. U ova se troSila ubrajaju npr, 4) - elektromotorni pogoni Za kormilarski i sidreni stroj, Protupozarne i presor i agregat uzbude elektriénog porivnog ni rad jaméi sigurnost broda, iy adaju (i predmet su nihove u vaina trosila i koji se mone kaljuzne pumpe, kom uredaja; a - tacdjelnci 2a rashladne uredaje teretnih skladista,radiopostaju, havigacijsku opremu, signalno-navigacijske svjetiljke, automatsko otkrivanje i dojavu poZara, rasyjetu hangara i osyjetlienje platforme za slijtanje helikoptera elektriéni pogon zatvaranja vodonepropusnih vratiju i naprave koje drée protupoZama vrata otvorena, te signalizacijy poloZaja ovih vratiju. Posebno se napajaju iz GSP: giro (zvréni) kompas, sklopna plota rasyjete, sklopni uredaj zajednickog pulta upravijanja, uredaj za upravljanje prekretnim brodskim vijkom, uredaj za punjenje aku baterija za pokretanje motora 5 unutarnjim izgaranjem i aku baterija koje napajaju vazna trosila. Manje vaina trogila su ona koja u sluéaju ispada iz pogona nemaju vei Stetan utjecaj na plovidbu i sigumnost broda te élanova posade i putnika. U ova se troSila ubrajaju npr. uredaji za kondicioniranje zraka, kuhinjski uredaji, ventilator nastambi i uredaji za povecanje udobnosti. Zadatak je sklopnih brodskih uredaja da u sluéaju potrebe iskljuée potpuno ili djelomiéno manje vazna troSila i odre pogon broda napajajuci elektriénom energijom vagna troSila, Osim toga, u sluéaju kvara zaititni aparati moraju najkraéem moguéem vremenu odvojiti dio mreze u kojem se pojavio kvar. 4.3.2. Sabirnice i neizolirani prikljuéci Sabirnice su neizolirane (gole) iz profilnog bakra izradene trake (traénice) uévricene preko izolatora i drugih izolacijskih elemenata. Na njih se prikljucuje dovodi s osnovnih izvora elektriéne energije i odvodi prema glavnoj sklopno| Ploéi. Spojna mjesta na sabimnicama treba izvesti tako da ne dode do korozije 2 spojnim povrsinama. Sabimice, neizolirani prikljuéci, te izolatori i drugi izolacijski elementi moraju imati takvu toplinsku otpornost i mehaniéku évrstoct! da mogu izdrZati protjecanje struje kratkog spoja. iomed ita Srekvencija bakrenih profilnih sabirnica ne smije biti u podru iimedu 50 i 70 Hz te 110 i 130 Hz za nazivma frekvenciju 60 Hz, ni u pojast 4 ° 60 Hz i od 90 do 110 Hz. za nazivnu frekvenciju 50 Hz,43. Brodski elektriéni sklopni uredaji 107 Sabirnice i neizolirani prikljuéci u sustavu razdiobe istosmjerne struje koji ipadaju raznim polovima, treb shjedeti natin: -pozitivni pol — - crveno, -negativni pol - plavo, -dozemni vod — - cro ili zeleno i Zuto -srednji vod sivo, aju biti bojom jednoznaéno jasno oznateni na Vod za izjednaavanje oznatuje se bojom pola na kojem se nalazi i bijelim popreénim prugama. Sabimnice i neizolirani prikljuéci sustava razdiobe izmjeniéne struje koji pripadaju razligitim fazama (linijama L1, L2 i L3 ili ranije R, S i T) oznageni su bojama na sljedesi nagin: ijja Ll - iuto, -linjja L2 - zeleno, = linija L3 - Ijubigasto, -nulti vod - sivo, -dozemni vod — - zeleno i Zuto u popretnim prugama. 4.3.3. Glavna sklopna ploéa Glavna sklopna ploéa (GSP) sredignje je mjesto na kojem su prikljuéeni osnovni izvori elektritne energije. Ovdje se elektriéna energija mjeri, kontrolira i direktno ili preko razdjelnika raspodjeljuje tro8ilima i uredajima. Ona predstavlja elektroenergetski centar broda s kojeg se izvode sve vazne elektroenergetske operacije. Na GSP moze biti spojen (ali ne mora) lucki generator. Treba biti pouzdana i sigurna u pogonu, sto manjih dimenzija, treba sadrZavati sve potrebne clemente, kao npr. prekidate i sklopke za ukljuéivanje i iskljuéivanje, mjerne instrumente i zaStitne uredaje, te treba biti pregledna i pristupatna radi odriavanja. Kuéi8te (okvir i strane) treba biti metalno ili od drugog évrstog negorivog materijala. Ne smije biti osjetljiva na koroziju, vibracije, valjanje i posrtanje broda i treba biti otporna prema strujama kratkog spoja i eventualno nastalim elektriénim lukovima. Na ratnim brodovima treba izdrzati Sokove nastale 2bog eksplozija artiljerijskih granata, bombi, torpeda i mina. Sklopne ploge su se konstruirale i razvijale tako, da se na najbolji naéin Prilagode elektroenergetskom sustavu pojedinog broda. Prve GSP bile su Otvorenog tipa sa sklopnim aparatima pod naponom na prednjoj strani. To je bila hajjeftinija i najjednostavnija izvedba, ali je pri uklapanju i isklapanju strujnih krugova predstavijala vecu opasnost za osoblje, naroéito pri uzburkanom moru. Ploge otvorenog tipa postupno su dobivale odredena poboljSanja i koristile su se Unekada8njim istosmjernim mreZama. U pogetku primjene trofazne struje ugraduju se GSP koje na prednjoj strani Nisu imale dijelova pod naponom. Ovakvom plocom poveéala se pogonska108 4. RAZDIOBA 1 PRIJENOS ELEKTRICNE ENERGUE 7 sigurnost i sigurnost osoblja, a njena izvedba se a prilagodavala SVE Vegin, snagama brodskih centrala, Plote su se s vrementom stalno pobo:}Savale, imale sy sve bolju pristupatnost, preglednost | moguénost dr? rita a montaza raspored sklopnih aparata, mjernih instrumenata_ i aan sve se vise prilagodavala zahtjevima i tehni¢kim dostignutim os ji ovskva, uglavnom pojedinaéna konstrukcijska rjeSenja imala oe Pp no azi veomy mali broj standardnih elektrignih i mehanickih elemenata pa je njihova izvedp, bila skupa. U drugoj polovici dvad GSP s novim, boljim konstru 1 brodskom pogonu, osobito na automatizir Glavne znatajke ovakve sklopne ploée jesu: - koritenje standardiziranih elektriénih i mehani¢kih esetog stoljeéa na brodove su se podele ugradivay eijskim rjeSenjem koje se optimalno prilagodi, anim brodovima. elemenata na principu modula, ie - potreban manji prostor 2a smjeStaj opreme, - nizi tro8kovi proizvodnje, - velika otpornost na struje kratko; luka, - jednostavna montaza i zamjena elemenata, - dobra preglednost opreme i - velika sigurnost pogonskog osoblja od elektriénog udara. Glavna sklopna plota ostvaruje medusobne spojeve sabirnica, generatora, transformatora i odvoda, spojeve potrebnih aparata, predvidena mjerenja, zaitit, signalizaciju i upravljanje, te prikazuje djelovanje cijelog postrojenja. Izbor sheme i njena izvedba ovisi o tipu broda, broju i snazi generatora, vrsti i visini napona mreze, broju i vaznosti prikljugnih odvoda, zatim 0 pogonskim zahtjevima, vrsti i sigurnosti upotrijebljenih aparata, struji kratkog spoja i rasklopnoj snazi, te o udarnoj struji. U prvo vrijeme na putnitkim i teretnim brodovima s_istosmjernim sustavom napona upotrebljavao se tzv. biracki spoj. Kod tog spoja generatori nist radili ‘paralelno, nego je svaki pojedini generator bio prikljuéen na viastite sabirnice u glavnoj sklopnoj plogi. Na taj nagin su se pojedina trosila ili grupe trogila prikljucivala pomoéu biratkih sklopki proizvoljno na Zeljene sabirnice odnosno na sabirnice onog generatora koji je bio najmanje optereéen. Predn0s! takvog spajanja bila je u tome Sto se eventualna smetnja na jednim sabirnicam’ nije prenosila na druge generatore. Ovaj je spoj imao nedostataka kao Sto su: ~ otezana ravnomjerna raspodjela optereéenja na generatore; ~ opasnost da se u grupi trogila koja su ispala iz pogona nalazi i neko vaz© trofilo; wend, tee Vesti sabimicaglavna sklopna plot bila je velikih iment pest posite he postoje kod spojeva s paralelnim radom generatora. oboljgani rad brodske elektrane i razdiobe elektriéne energije postige? * 1g spoja i eventualno Sirenje elektrignogpv. sigurnosnim spojem. Generatori wu paralelnom radu prikljuéeni su na sabirnice koje su podijeljene na tri sekcije kao Sto je prikazano na slici 4.13. Ove tri sekeie Jesu: - sekcija vaznih trovila, - sekcija manje vaznih trosila i - sekcija trovila lukog pogona. ‘manje vaéna trosila vaina trosila il @¢ lutka trofila # ‘generator | IHGy-—_—* Slika 4.13. Sigurnosni spoj s istosmjernim sustavom napona Medusabirnigkom sklopkom na jednopolnoj shemi medusobno su povezane prve dvije sekcije, a tropolozajna preklopka povezuje prema potrebi sekciju trosila lukog pogona na sekeiju vaznih trosila ili na stezaljke luékog generatora. Prekostrujni releji generatorskih prekidata oznateni s "I >" automatski iskljuéuju manje vazna trosila, a ostaju ukljuéena vazna trosila. Taj spoj daje povoljnu raspodjelu optereéenja na generatore i njihovu pogonsku sigumost pri paralelnom radu. Buduéi da nisu potrebne visestruke sabirnice, GSP je postala jednostavnija, preglednija i ima manje dimenzije. Zbog dobrih znaéajki sigumosni spoj se upotrebljava kod istosmjernog i izmjeniénog sustava, a Sesto se primjenjuje na svim tipovima suvremenih trgovatkih brodova. Nekad su se u glavnoj sklopnoj ploti koristile jednostruke nepodijeljene sabirnice. Kod takvih sabirnica svako njihovo &i8éenje, kontrola spojeva i sl., kao i svaki kvar na sabirnicama obustavijali su pogon cijeloga sklopnog postrojenja, odvodi su ostajali bez napona, a trosila bez elektriéne energije. Zbog toga se u suvremenim sklopnim postrojenjima koriste sabirnice podijeljene u nekoliko hezavisnih sekcija od kojih svaka ima svoj izvor napajanja, Pri kvaru, pregledu sabimica ili sklopnih aparata iskljuéuje se iz pogona samo jedna sekeija Sabimica, a druge sekcije ostaju u normalnom radu. Na slici 4.14 prikazana je nagelna jednopolna shema GSP s jednostrukim Podijeljenim sabimicama s dvije sekcije. Sabirnice mogu na mjestu S bit Podijeljene:110 4. RAZDIOBA I PRIJENOS. ELEKTRICNE ENERGUE a) s rugnim rastavljaéem, b) s mostom koji se skida, c) s automatskim prekidaéem. oe U sluéaju kratkog spoja na sabimicama ili otkazvinyt zastite, proradi zastita generatora i elektrana prestane raditi Veé oat a. potrebnog za iskljuéivanje rastavijaca ili skidanje mos co be ms iskljuéen, a u ispravnom dijelu uspostavit ée se norma Ini Ce Sano sexe je dijele automatskim prekidatem sa ee oe : an in pa se zadréava kontinuirano napajanj j najée8ée upotrebliay; ispravnu sekeiju. Takav prekidaé ima prednost, pa s¢ 1 najve potrebljava Velika pei tated napajanja troSila_postize napajanjem 2 eva ovo prikljugenih na razligite sekeije sabimnica. U sluéaju pr no je automatsko prebacivanje s jedne sekcije na drugu. a J dee dete ds, @ © Slika 4.14. Naéelna shema glavne sklopne ploce s jednostrukim podijeljenim sabirnicama na mjestu S Oblikovanje mreze u automatiziranoj proizvodnji elektriéne energije nesto je drugaéije. Ako je ukupna snaga trosila veéa od snage jednog generatora, vazna i manje vazna trogila podijele se tako, da snaga vaznih troSila ne bude veca od snage jednog generatora. Manje vazna trogila odvojeno se napajaju skupno, grupno ili pojedinatno preko prekidata s okidatima povratnog napona i iskljutuju se pri preopterecenju generatora, ako se novi generator pravovremeno ne ukljugi. Na slici 4.15 prikazan je naéelni spoj mreze u automatizirano} proizvodnji elektriéne energije. Da bi se odréala opskrba elektri¢nom energijom i u sluéaju kratkog spoj# na sabirnicama, one su podijeljene na dva dijela: grupa A i grupa B. Na svaki dio prikljuéena je polovica generatora i polovica vaznih trogila. eran ee ie i rjeSenja koja se susreéu u praksi veoma su oe uy i i. is ca elektroenergetskih postrojenja koja i treba predvidjeti da ae eee noe oe. Se nagelo izvedbe primijeniti, uv prvo isklapaju manje vazna trogila i da se elektriéni uredal!eel rodski elektrigni sklopni uredaji apajaju s dvama odvodima opskrbljuju elektriénom energijom s razligitih poji 2 ™ dite i pbs si prema propisima klasfikaijskih drustava. OO OF grupaA «+ B wh es wom WE Te ‘manje vaina vaina vaina ‘manje vaina trosila A trosila A trogila B troxila B sika 4.15. Naéelni spoj mreze u automatiziranoj proizvodnji elektriéne energije Niskonaponska glavna sklopna ploéa, kakva se najée8ée koristi na suvremenim brodovima, izradena je na principu modula. U naéelu sadrai: - jedno ili vige polja generatora, = jedno ili vige polja troSila (za hapajanje vadnih trosila izravno ili preko primarnih razdjelnika i za povezivanje manje vaznih trosila s glavnim napajanjem) i - jedno ili vi8e polja motorskih pokretaéa (uputnika za upustanje motora gdje su potrebni). Svako polje predstavlja samostalnu cjelinu i povezano je s vijeima u grupe prikladne za transport i ugradnju. Generatorska polja GSP medusobno su odijeljena pregradama od negorivog materijala po ditavoj visini do sabimitkog sustava Sadrze évrsto postavijene ili izvlative prekidaée, instrumente, prekostrujnu zastitu i zaStitu od povratne struje, zatim pokazne elemente sinkronizacije i instrument za automatsko paralelno spajanje, osiguraée i sl. Obiéno postoji i dodatno odvojeno polje za dodatne uredaje, kao Sto su npr. priguSnica za grubu sinkronizaciju, tastayni prekidaé sabirnica, automatski uredaji dizelskih agregata, itd. Generatorska polja osvjetljuju se svjetiljkama napajanima sa strane generatora ispred generatorskog prekidata. hace Polja trosila sadrze sklopne naprave, @ neka bitna trosila i mjerni i rolni pribor. a Be motorskih pokretaéa imaju pokretaée koji se po potrebi mogu izvuéi. Mogu sadrzavati i elektriénu zastitu motora. idee ae sklopna plota, obiéno slobodno-stojece izvedbe, postavlja se na odredenoi rgovacim brodovima u strojarnicu, Sto je moguce blize generatoru i u No} udaljenosti od cjevovoda, tankova, parovoda i sl. Mora se nalaziti s eneratorom u isto} glavnoj vertikalnoj protupozarnoj zoni. Klasifikacijskaa 7 >| ERGUE 12 4, RAZDIOBA I PRUENOS ELEKTRICNi drustva propisuju da se ispred prednje strane ploge osigura prolaz Sirine najmanje 0,8 m ako je ploga duzine do 3,0 m i najmanje 1,0 m za dulje plote. Ng brodovima manjim od 500 GT girina prolaza smije iznositi 0,6 m. Prolaz sa straznje strane mora biti Sirine najmanje 0,8 m za ploge dulje og 3,0 m, @ najmanje 0,6 m za kraée ploge. Ovaj prolaz iza ploge s otvorenim dijelovima pod naponom mora biti s jedne strane ograden vratima za plotu do duzine 3,0 m, a za dulje ploge s dvama vratima koja su smjeStena na suprotnim stranama, Ploge moraju imati na prednjoj i straznjoj strani rukohvate od drva, &eliéne uzemljene cijevi oblozene izolacijskim, materijalom kako bi pogonsko osoblje pri kosim polozajima i nagibanju broda bilo stabiIno i za8tiGeno od sluéajnog dodira dijelova pod naponom. Zbog sigurnosnih razloga postavijaju se u prolazima ispred i iza plote prostirati of izolacijskog materijala. Sklopna ploca ima vlastito osvjetljenje, koje ne smije izazivati bljestanje, te pregledno oznaéene spojeve i opremu. Na automatiziranim brodovima glavna sklopna ploéa smjesta se u posebnu upravijacku kondicioniranu i zvuéno izoliranu kabinu. Tz nje se preko upravija¢kog i komandnog pulta upravijaju i kontroliraju glavni i pomoéni pogoni, Ploéa je sa straanje strane ili zatvorena lako skidajuéim panelima j slobodnim prolazom iza nje, ili prilijeze na pregradu i izradena je s izvlacivim sklopnim aparatima i drugim uredajima, na taj nagin dostupnima s prednje strane. Visina glavne sklopne ploge kreée se uglavnom od 2 do 2,2 m, a duzine su im razliéite ovisno o broju generatora i natinu razdiobe elektriéne energije. Tako npr. prema [39] duzina glavne sklopne ploge jednog teretnog broda nosivosti 15700 tona s tri generatora iznosi 5,5 m, trajekt od 11000 brt s Getiri generatora ima glavnu sklopnu plocu duzine 14,8 m, a brzi brod za prijevoz kontejnera nosivosti 33700 tona s velikim rashladnim uredajima i 5 generatora ima duzinu glavne sklopne ploge 33 m. Kod ratnih brodova sklopni uredaj je slozeniji nego kod trgovackih brodova, a njegova izvedba ovisi o snazi i broju generatora, koriStenom naponu i frekvenciji, vrsti mreze i broju podmreza, te veligini i tipu broda. Koriste se modularne izvedbe kao slobodno stojeée plose s osnovnim konstrukeijskim elementima izvedenima iz aluminija radi smanjenja mase. U odredeni broj polja ugradeni su pripadni sklopni aparati, mjerni instrumenti i razni_specijalai pokazivati. Sklopni uredaj treba biti tako izveden da se sigurno isklapaju struje kratkog spoja. Pri svemu treba uvijek u sustavu generator - sklopna ploca - razdjelnici osigurati selektivnu zaititu od troSila do izvora energije. izolacijskog materijala, ili 4.3.4. Sklopne ploée i razdjelnici raznih namjena : Sklopne ploce (SP) i razdjelnici raznih namjena doprinose kvalitetnijo) ! sigurnijoj razdiobi elektriéne energije. Osim GSP na brodu moze biti npr. sklop® plota: luékog generatora, rashladnih uredaja, za sluéaj nuznosti, rasvjete i 2 Punjenje akumulatora.prodski elektriéni sklopni ured: 413 Sklopna ploéa luckog generatora primjenjuje se kad geeat0", nije izravno spojen na GSP. Iz nje se nay vexada je potrosnja mala, te ne bi bil is ; i kada je potrosnj , ilo ekonomigno di efoanju radi osnovni generator uglavnom znatno veée fae ce aa sklopna ploéa rashladnih uredaja sluti za napa; ; ‘ pajanje jacih tros jelokupn08 rashladnog uredaja brodova za prijevoz hladenog tereta, Osim oni oh slektriénu opremu rashladnih uredaja postoje i dodatni Lae ee : Pate (posebni) zahtjevi definirajy Klasifikacijske institucije, i odnose se na ie sararoe upravijanja, kao i izvedbe ventilacije i rasvjete. Osim napajanja sa sklopne ploce rashladnih uredaja, neki elektrigni pogoni ovih uredaja mogu se pod odredenim nvjetima napajati s razdjelnika predvidenih samo za rashladne uredaje, ili s drugih primarnih razdjelnika koji se napajaju s GSP, kao i direktno iz nje Sklopna ploca za sluéaj muénosti centralno je mjesto za raspodjelu elektriéne energije na trosila u sluéaju nuznosti. Spojena je s izvorom elektriéne energije 2a slucaj nuznosti, a ima i vezu s glavnom sklopnom plogom. U normalnom pogonu napaja se iz GSP vodom koji mora biti zasti¢en od preopterecenja i kratkog spoja. U sluéaju nestanka napona na GSP, sklopka na sklopnoj plogi za sluéaj nuznosti automatski iskljuéuje napojni vod i ukljucuje se izvor za slutaj nuznosti. © kada je instaliran luéki Pajaju troSila kada je brod u Izvedba plove za sluéaj nuznosti slitna je izvedbi glavne sklopne ploge, a treba se nalaziti Sto blize izvoru energije za sluéaj nuznosti. Ako je izvor za sluéaj nuznosti dizelgenerator, sklopna plo&a za sluéaj nuznosti mora se nalaziti u isto} prostoriji s dizelagregatom. Naprotiv, ako je izvor elektritne energije za slucaj nugnosti akumulatorska baterija, sklopna ploéa za sluéaj nuznosti mora se nalaziti u odvojenoj susjednoj prostoriji. Uobiajeni naponi su 380 V (440 V) i 220 V. Preopterecenje generatora za nuznost signalizira se optitki ili akustitki, a ne automatskim iskljugivanjem generatora. Za provjeru automatskog ukljudivanja generatora za nuZnost, postoji uredaj za simulaciju ispada glavne brodske mreze. Sklopna ploca rasvjete postoji ako nije u sklopu GSP. SluZi za napajanje cjelokupne rasvjete broda, osim rasvjete za slutaj nuznosti. Sklopna ploéa za punjenje centralno je razdjelno mjesto za trovila sigurnosnog napona (npr. 12 i 24 V), te za punjenje akumulatora. Broj i vrsta prikljuéenih trogila ovisi o propisima klasifikacijskih drustava, kao i o tipu i veligini broda. : _ Naplogu je prikljugen uredaj za punjenje s pripadnim sklopnim aparatima, Tjernim instrumentima, te napravama za za8titu i nadzor. Instrumentima se mnjeri napon na stezaljkama i struja punjenja, a kod akumulatora kao izvora enegije 2a Sluéaj nuznosti jo8 i struja praznjenja. Svaki sustav za punjenje treba imati zastitu °d praznjenja baterija u sluéaju preniskog napona ili nestanka napona. Akumulatorske baterije, osim onih za pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem, ZaSticuju se od Struja kratkog spoja. : : Nass Uredaji za punjenje akumulatora opisani su u odsjecku oa (slika a ‘adini punjenja i koriStenja akumulatorskih baterija mogu biti raz/iCit, a mec4 be. 4. RAZDIOBA I PRJENOS ELEKTRICNE ENERGUE ostalog to ovisi io njihovom broju. Na slici 4.16 prikazane su spojnim shemama tri nagelne moguénosti. ¢) Brodska mreza Brodska Brodska a mreia Dias a 1 8 1 x , | =o 4 LG Slika 4.16. Naéini punjenja akumulatora Prema shemi na slici 4.16 a) tropolozajnom preklopkom P1 odabire se ili punjenje akumulatora 2 preko transformatora i ispravljaéa 1, ili napajanje trosila 3 iz akumulatora, ili iskljuéenje akumulatora. Na nekim brodovima predvidene su dvije jednake akumulatorske baterije, od kojih se jedna puni dok druga napaja trosilo. To se osigurava izmjeniénim pogonom preko dvostruke preklopke P2 prema shemi na slici 4.16 b). U treéoj moguénosti akumulatorska baterija radi u puferskom pogonu prema spojnoj shemi na slici 4.16 c), tj. paralelno je spojena preko sklopke 3s glavnim izvorom (uredajem za punjenje) i tro8ilom. Ovisno o optereéenju djeluje regulator, tako da pri malom optere¢enju izvor napaja trogilo i puni akumulator, a pri vecem optereéenju akumulatorska baterija preuzima dio optereéenja i time odrZava napon stabilnim. Kad glavni izvor prestane raditi, akumulatorska baterija preuzima Citavo optereéenje. Takvo je rjeSenje prisutno takoder u automobilima. Korisnost ovog spoja veca je od prethodnih, jer se ne mora éitava elektriéna energija pretvarati u akumulatoru. Sklopna ploéa za punjenje ima osiguranje koje onemoguéuje punjeni¢ akumulatora bez ukljuéene ventilacije (radi nastajanja praskavog plina). U akumulatorskim prostorijama ne smije se nalaziti nikakva elektriéna oprema. osim syjetiljaka u protupozarnoj izvedbi i prikljuénih kabela. Akumulatore treba pazljivo odrZavati prema uputama proizvodaéa, a narogito olovne akumulatore. i Pogotovo ako su duze izvan upotrebe. Razdjelnici su sklopni uredaji izradeni u obliku ormara, nia, ploca i ormari¢a u kojima su ugradeni sklopni aparati i koji su smjesteni po raznim mjestima broda, a sluze za napajanje vise trogila iz grupe srodnih trosila. Takski elektrigni i uredaji jp Boe ni sklopni uredaji Ls i npr. razdjelnik za prikljuéak i astoii MPF Tazdjelnik za prikljugak s kopna, razdjelnik pomoénih. stroj Mrajarice, razdjelnik priteznih i teretnih vitala, razdjelnik navigacijkih svjetala, djelnik tasvjete praméanih prostorija itd. Ovisno o smjestaju, mogu imati litte stupnjeve IP zastite. Zbog toga se, kao i kod svih brodskih elektrignih We daie, i ulazni i izlazni Kabeli dovode odozdo ili sa strane. Veliki broj razligitih razdjelnika moze se podijelititi prema razligitim griverjima. Tako npr. prema naginu napajanja razdjelnici mogu biti primarni (giavi) i sekundami (podrazdjelnici. Primarni razdjelnici direktno se napajaju iz GSP i obiéno sluze za papajanje pojedinih grupa tro8ila, Sekundarni razdjelnici napajaju se iz. primarnih razdjelnika te napajaju, abiéno udaljenija, pojedina tro¥ila. Na slici 4.17 prikazana je prema (34) zrakasta mmreva s meduvezama medu pojedinim primarnim razdjelnicima. Slika 4.17. Zrakasta mreza s primarnim i sekundarnim razdjelnicima Glavni generatori (1) i generator za nuznost (2) napajaju GSP (3). Na nju Se prikljuéuju primarni razdjelnici (4) za prikljuéak trogila i za napajanje Sekundamnih razdjelnika (5). Vana tro8ila (6) obiéno se ukljuéuju direktno na slavnu sklopnu plogu. Primarni razdjelnici mogu biti medusobno povezani Meduvezama (7), Ako nema veze medu pojedinim primarnim razdjelnicima, tmreza je zrakasta; u protivnom dobije se prstenasta (zamkasta) mreza. Troskovi 'vedbe zrakaste mreze s meduvezama veci su nego za zrakastu mrezZu, ali se Sigurnos Pogona znatno poveéa. Ovakva brodska mreza predstavlja dobro tieSenje i Sesto se primjenjuje.116 4. RAZDIOBA I PRIJENOS ELEKTRICNE ENERGUE § obzirom na prikljuéena trosila razdjelnici se dijele: - na razdjelnike snage i - na razdjelnike rasvjete. Razdjelnici snage koriste se 78 prikijuaktrosila vete snage. To su obieg razni elektromotori pogoni, a katkada mogu bitl | rue! Utila (npr. srijanjey Klimatizacija). Zbog.velikox broja elektromotornih pogona, ‘smiestenih 1, razligitim mjestima broda, rijetko je moguée (a i ne zahtijeva ‘©, dase sy prikljuse direkino na GSP. To ne dopusta niti raspolozivi prostor GSP, troskovi polaganja kabela bili bi takoder veliki. Zbog toga se razdjelnici snage postavijaju na mjestima gdje su koncentrirana trosila_vece snage. Takay fazdjelnik obigno sadrZi sabirnice, dovodne i odvodne prikljucke, kondenzator 7, Inu sijalicu. Ukljuéivanje i zastita izvode so otklanjanje radiosmetnji i kontrol iva : ijanj sklopki s bimetalnom zastitom, motornih zasttni preko sklopnika, osiguraca, sklopki i sl., kao i na kopnu. — : Razdjelnici rasvjete mogu se napajati ili iz zajedniékog pojnog voda, koj se vodi od prve do zadnje rasvjetne grupe, ili iz glavnog razdjelnika za rasyjety Razdjelnika rasyjete ima narotito mnogo na velikim brodovima, jer je propisima ogranigen broj rasvjetnih tijela jednog strujnog kruga. Razdjelnik signalnonavigacijskih svjetala postoji zbog sigurnosnih razloga i postavija se u zapovjednitkom mostu. Mora biti vidljiv i pristupatan s mjesta adje se nalazi osoblje u sluzbi. Iz ovog razdjelnika treba napajati odvojenim vodovima jarbolna, boéna i krmena svjetla, a na nekim specijalnim brodovima i stalno ugradena svjetla. Razdjelnik se napaja preko dvaju odvojenih vodova koji sluze samo za ovu namjenu. Jedan vod ide iz GSP preko sklopne ploée za slutaj nuznosti, a drugi iz najblizeg razdjelnika koji se ne napaja iz sklopne plode za sluéaj nuznosti. Signalnonavigacijska svjetla prikljuguju se na napojni vod preko utiénice i savitljivog kabela s utikatem. Svaki njihov strujni krug treba imati dvopolnu zastitu i svjetlosnu signalizaciju. Osim toga treba ugraditi i zvuinu signalizaciju koja se napaja iz posebnog izvora i koja automatski proradi u sluéaju gaSenja bilo kojeg signalnonavigacijskog svjetla pri ukljuéenoj sklopki Tako se mogu kontrolirati i pozicijska svjetla koja nisu vidljiva sa zapovjedniékog mosta. Razdjelnik za prikljucak s kopna na niskonaponsku mrezu (380 V ili 440 V) postoji kad je predvideno napajanje brodske mreze iz vanjskog izvora 24 vrijeme boravka broda u luci, brodogradili8tu ili doku. Iznimno se dopu%ta, ako j? elektriéna snaga broda mala (do 50 kVA), kabelski prikljuéak vanjskog izvo™ energije direktno na GSP. Veza s izvorom na kopnu izvodi se preko vi8ezilnog savitljivog kabela odgovarajuéeg presjeka i preko posebnog vodonepropustos razdjelnika smje8tenog uglavnom na palubi. Od njega vodi stalno polozeni kabel na glavnu sklopnu plotu. Razdjelnik za napajanje iz vanjskog izvora sadtli stezaljke za prikljuéak savitljivog kabela, sklopne i za8titne naprave za stalt® polozeni kabel do GSP, voltmetar ili signalne lampice za signaliziranje napon ™ a43 BS ski elektriéni sklopni uredaji 7 \jkama, stezaljku za uzemljenje nulvodia izvora s k i wa struje, visini napona, frekvencij ae ene Istovremeni prikljuéak GSP na kopneni izvor i na brodski generator mora ge onemoguciti, sim ako nije predviden paralelni rad vanjskog izvora s rodskom mrezZom. Provodi se medusobno blokiranje, tako da se ukljusivanjem rapajanja S Kopna iskljuée generatori i obratno. Kod istosmjerne mreze prije aklapani@ mora se utvrditi jednakost iznosa napona i polaritet brodske i kopnene mnrete. Kod trofazne mreze, pored jednakosti napona i frekvencije treba osigurati ; ispravan redoslijed faza, kako bi trofazni motori zadrZali isti smjer vrtnje. preénosti prikljuéka na kopno jesu: - jeftinija elektrigna energija; - ¥tednja brzohodnih dizelgeneratora; - nema buke na brodu; - potreban je manji nadzor. Prikljuéak iz vanjskog izvora nazivnog napona izmedu 1000 V i 11000 V dopusta se samo za plutajuée objekte koji pri napajanju miruju, kao i za dokove, platforme za busenje, bagere, dizalice i sligne objekte posebne namjene. 43.5. Sklopni aparati i naprave Sklopni aparati i naprave elektrigni su uredaji koji suze za odréavanje i prekidanje strujnih krugova, Njihov rad obuhvaéa uklapanje i isklapanje, pokretanje, upravijanje i regulaciju. U ove uredaje spadaju npr. rastavijati, sklopke, preklopke, sklopnici, prekidati, osiguragi, pokretati, regulatori, okidati i jo§ neki manje znaéajni uredaji Rastavljaé je mehanitki sklopni aparat koji sluzi za vidljivo otvaranje i zatvaranje strujnog kruga bez elektriénog optereéenja. Uz odredene uvjete moze prekidati straje manje od nazivnih. Sklopka je mehanitki sklopni aparat s rugnim pokretanjem koji uklapa, izdrdi i prekida struje u normalnim pogonskim uvjetima uz dopuStena pogonska preopterecenja. Preklopka je sklopka s dvama ili vi8e sklopnih polozaja, od kojih se najmanje dva polozaja koriste za uklapanje, preklapanje ili prekidanje strujnih krugova. Sklopnik je mehanitki sklopni aparat s elektromagnetskim pokretanjem i istim funkeijama kao Sto ih ima sklopka. Opéenito je predviden za Cesta sklapanja. Prekidaé je mehani&ki sklopni aparat s funkcijama kao sto ih ima i sklopka, a osim toga moze uklapati, izdrZati odredeno kratko vrijeme i prekidati Struje kratkog spoja. Rastalni osiguraé je sklopni aparat koji taljenjem posebno dimenzioniranih Clemenata automatski prekida strujni krug kad struja kroz odredeno vrijeme