Statut Buzetske Opcine 1435 PDF

M IR K O ZJAČIĆ
STATUT BUZETSKE OPĆINE
http://library.foi.hr
1.
G ra d B u z e t (u Istri) sa č u v a o je, do d anas, d v a sv o ja s ta tu ta . P rv i

je s ta riji, iz 1435. g o d in e,*) i dosad n e o b ja v lje n , dok je d ru g i, gotovo
sto ljeće i po k a sn iji, iz 1575. g o d in e,2) već bio o b je lo d a n je n .3) N a jp rije
ćem o o p isa ti n o v iji s ta u t, s k o jim se u isto m k o d ek su n alazi, n a k n a d n o
ušiven, i s ta r iji b u z e tsk i s ta tu t. O d k a sn ije g s ta tu ta p o sto ja lo je više p r i
m je ra k a . J e d a n se n je g o v p rim je ra k , sk u p a sa s ta rijim sta tu to m , čuva
d an as u tre z o ru sre d o v je k o v n ih s ta tu ta i d o k u m e n a ta u H isto rijsk o m a r
h iv u u R ijeci p o d sig n a tu ro m N° 69, 1/4. P isa n je k alig rafsk o m , k a sn ijo m
k a n c e la rijs k o m goticom , ta lija n s k im jezikom . O sim p o je d in ih listova,
do d a n a s je d o sta d o b ro saču v an . F o rm a t listo v a iznosi 22,1 x 32,9 cm.,
a u v e z a n je u tv rd e sm eđe, d a n a s d ijelo m izb lije d jele, k o žn ate korice
fo rm a ta 22,6 x 34,2 em. R u k o p is sa d rž i n a slo v n i, n e n u m e rira n i list, i
50 fo liira n ih p e rg a m e n tn ih listo v a, k o jim a je n a k n a d n o (izm eđu 49 i
50 fo lija) u šiv en o 8 p a p ir n a tih listo v a, n ešto m a n je g fo rm a ta . R ukopis
sad rž i od 1— 3. lis ta , p opis n a slo v a p o g la v lja (indeks ru b rik a ), 4. i 5.
list ostao je p ra z a n , n a 6. lis tu i n a p o č e tk u 6a. n a la z i se u v o d (»prohe-
mio« / ! / ) , a z a tim od p o č e tk a 6a. lis ta do za k lju č n o 29. lista nalazim o
s ta tu t, k o ji sa d rž i 134 p o g la v lja (capitolo) i započeto, a n ed o v ršen o 135.
p o g lav lje. L ist 30., n a k o jem je tre b a lo b iti d o vršeno 135. p o g la v lje , ostao
je p ra z a n . L isto v i od 31. do 49., sk u p a s p rid o d a n im p a p irn a tim
listo v im a (8 listova), sa d rž e p re k o d v a d e se t te rm in a c ija , od k o jih
su 8 n jih o b ja v lje n e u šta m p a n o m iz d a n ju n o v ijeg bu zetsk o g s ta
tu ta . Te te rm in a c ije n a s d an as ne in te re s ira ju . O sim tih te rm in a -
1) T ačnije, sta tu t je datiran 31. kolovoza 1435., 13. indikacije, kako to čitam o p ri dnu
5a. lista izvornika starijeg buzetskog statu ta. Opisivač novijeg buzetskog statu ta, Carlo Combi,
u svojoj knjizi »Saggio di bibliografia Istriana«, C apodistria (K opar), 1864, 289, pod br. 2058., u
opisu novijeg buzetskog sta tu ta, iz 1575. god., osvrće se i na sta riji buzetski s ta tu t, za koji
kaže, da je d atiran 1437. god., iz čega vidimo, da on nije im ao u rukam a p rim jerak kodeksa
novijeg i starijeg buzetskog statu ta, koji se čuva, kako rekosm o, danas u H istorijskom arhivu
u Rijeci, je r bi iz tog kodeksa bio vidio, da je stariji sta tu t datiran kako sm o ga mi datirali,
tj. godinom 1435., već da je, sigurno, im ao pred sobom p rim jerak , koji je u to doba bio
p o h ranjen u biblioteci c. kr. Vrhovnog sudišta u Beču, kako to, po njegovom opisu, kaže
dr. Ivan Strohal u svojoj knjizi »Statuti prim orskih gradova i općina«, bibliografički nacrt,
Zagreb, 1911, 110. Taj je sta tu t doista godine 1437. potvrdio m letački dužd F ranciscus Foscari,
a za vrijem e buzetskog načelnika Iohannesa F erra, ali je bio izdan i datiran, kako sm o u tv r
dili, godine 1435.
2) T ačnije, 15. lip n ja 1575. godine.
- 3) Po strohalu, o. c. 110, taj je sta tu t štam pan u Mlecima, skupa s njegovim dodacima
(8 term in acija), godine 1776.
73
cija n alazim o na listo v im a 33a— 36. k o d ek sa i »Catastico delle rason
del com un de V en etia, che sono te n u ti p a g a r i c itta d in i, e t ved o u e ogni
anno im iperpetuo, e a ltre ra so n del C astello de P in g u en te « . K ak o je ta j
k a ta s tik i za n a s d a n a s od v ažn o sti a n ije bio o b ja v lje n , dodajem o ga u
p rije p is u iza te k s ta našeg, s ta rije g s ta tu ta . S p o m en u ti n as k a ta s tik ta k o
đ e r u p u ć u je na to da opisivač b u z etsk o g s ta tu ta C arlo Com bi n ije im ao
u ru k a m a ovaj n a š p r im je r a k s ta tu ta , već onaj k o ji se čuvao u b ib lio
teci c. kr. V rh o v n o g su d išta u Beču, je r b i sig u rn o bio spom enuo, u svom
d o sta o p širn o m opisu b u zetsk o g n o v ijeg s ta tu ta i n je g o v ih d o d a tak a , i
ta j k a ta s tik . O sim toga raz a b irem o , d a je i šta m p a n o iz d a n je n o v ijeg
b u zetsk o g s ta tu ta im alo za p re d lo ž a k d ru g i p r im je ra k ru k o p isa , m ožda
b aš o naj, k o ji je k a s n ije dospio u Beč, je r bi v je ro ja tn o b ile o b je lo d a n jen e
odnosno š ta m p a n e i n e k e d ru g e te rm in a c ije, osim o n ih 8, k o je su m ožda
u doba tog o b ja v lje n ja im a le još i a k tu a ln u v rije d n o st, a posebno bi bio
izd an i sp o m e n u ti k a ta s tik , k o ji m i d an as o b jav lju jem o .
Već sp o m e n u ti C arlo C om bi u cit. d jelu , a po n je m u i n a š d r Iv a n
S tro h a l, u ta k o đ e r već cit, d jelu , kaže, da je n o v iji b u z e tsk i s ta tu t, izd an
1575 godine, (štam p an u M lecim a 1776 godine), bio ra đ e n n a te m e lju s ta
rije g b u zetsk o g s ta tu ta , iz 1437. godine, (vidi o tom b ilje š k u 1), i da je
sad ržav ao , p o re d p re d g o v o ra (proem io), 134 p o g la v lja i 8 te rm in a c ija ,
od k o jih je n a js ta r ija d a tira n a 25. tr a v n ja 1577. godine, a n a jn o v ija
26. kolovoza 1773. godine. D alje se za s ta r iji s ta tu t kaže, da ga je p o tv rd io
m le ta č k i d u žd F ra n c isc u s F oscari, za v rije m e b u zetsk o g p o te s ta ta Io h an -
n esa F e rra . N a k r a ju se ističe, da je (stariji) s ta tu t u jed n o m njeg o v o m
p o g lav lju , (50. poglav lje), bio p re in a č e n i iz m ije n je n go d in e 1470. i da
je tu p re in a k u i iz m je n u izv ršio k o p a rsk i p o te s ta t i k a p e ta n A n d re a s B em
bo, po o v la šte n ju ta d a š n je g m le ta č k o g đ u žda C h risto p h o ru sa M au ra. To je
p o g la v lje ra d ilo o n a k n a d i štete, k o ju je b u z e tsk a općina b ila d u žn a n a
p la titi sv o jim o p ćin arim a, ako je ta š te ta b ila p ro u z ro k o v a n a i po či
n je n a po n e p o z n a tim p o č in ite ljim a , o čem u će k a s n ije b iti posebno riječi.
S ta r iji b u z e tsk i s ta tu t, k o ji m i o b ja v lju je m o , d o nesen je godine 1435.4)
P isa n je stiliz ira n o m , d o sta čitljiv o m k a n c e la rijsk o m goticom , a s a s ta v
lje n je la tin s k im jezikom . R u k o p is je n a k n a d n o u šiv e n u k o d ek s n o v ijeg
b u zetsk o g s ta tu ta , izm eđ u k o ric a i p rv o g lista s ta tu ta , i to onog p rim je r
k a k o ji se ču v a d an as, kao što je u p o č e tk u u v o d a kazano, u H isto rijsk o m
a rh iv u u R ijeci. R u k o p is je d o sta o štećen: p o d e ra n , r a d ir a n i n a p o je d i
nim listo v im a v rlo m nogo o štećen vlagom , ta k o da sm o n a n ek im listo
v im a (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10a, 34a, 35, 36, 37, 38, 39, 40a), k o ji su zn atn o o šte
ćeni vlagom , m o ra li te k s t č ita ti p o b lije d im tra g o v im a n e k a d a šn jih slova,
a g d je i to n ije bilo m oguće, p rib je g li sm o in p e rp o la c iji po sm islu i k o n
te k stu . R u k o p is d o sad n ije bio o b je lo d a n jen . S a sto ji se od 40 listova, od
k o jih , d anas, n e d o s ta ju d v a lista, s ta re izv o rn e fo lija c ije 31. i 32., n a
k o jim a s u b ila p is a n a p o g la v lja od s v rš e tk a 108. do p o č e tk a 114. p o g la v lja
i na k r a ju ru k o p isa d v a lista, s ta re izv o rn e fo lija c ije 39. i 40., n a k o jim a
su b ila p isa n a p o g la v lja od k ra ja 135. do 140. p o g la v lja . R u k o p is je n a k
n ad n o p re fo liira n , sig u rn o n a k o n n e sta n k a d a n as n ed o sta ju ć ih listova,
4 ) Vidi b ilješku 1. na početku ovog uvoda.
74
te u d a n a šn jo j fo lija c iji sa d rž i 40 listo v a. P r v i lis t je d an as na p rv o j
stra n ic i p ra z a n , a n a d ru g o j sa d rž i n u z g re đ n e bilješk e, listo v i 2— 4. s a d r
že p o p is n aslo v a p o g la v lja (in d ek sa ru b rik a ), iz čega sm o m ogli u tv rd iti,
da je izv o rn i s ta riji b u z e tsk i s ta tu t sa d rž a v ao 140 p o g la v lja, list 5. i p o
če ta k 5a sa d rž i u v o d (P rohem io / ! / ) , a iz a to g a slijede, od p o četk a lista
5a. do 40 lista, p o g la v lja s ta tu ta . F o rm a t listo v a 21,6 x 30 om. S m a tra li
sm o k o risn im da s ta tu t p re v e d e m o n a n a š jezik. To sm o iz v ršili n a osno
v u p re d lo šk a , k o jem n a m je služio sp o m e n u ti ru k o p is s ta rije g bu zetsk o g
s ta tu ta , osim o n ih p o g lav lja, koja, d anas, u ru k o p isu n e d o s ta ju (sv ršetak
108. do p o č e tk a 114. i s v rš e ta k 135. do 140. p o g lav lja, d ak le 10 p o tp u n ih i
3 d ije la p o g la v lja ), k o ja smo, ra d i p o tp u n o sti s a d rž a ja s ta tu ta , p re v e li
n a te m e lju ta lija n s k o g te k s ta n o v ije g b u zetsk o g s ta tu ta . O s a d rž a ju i
p ra v n o j an alizi s ta rije g s ta tu ta , k a o i o ra z lik a m a izm eđu s ta rije g i n o
v ijeg s ta tu ta , g o v o rit ćem o d a lje u uvodu.
2.
Iz v a n sv a k e je su m n je, da je B u z e t i n jeg o v a p r o s tra n a okolica bio

v rlo ra n o n a s e lje n p ro d ira n je m p rv ih S la v en a u Istru . To p riz n a je i P.
K a n d le r,5) k a d n a v o d i da im a S la v e n a već izm eđu god. 800. i 1400. u
tršć a n sk o m k ra ju , n a K o p a rštin i, u okolici N o v ig rad a, n a B u zeštini, M oto-
v u n štin i, P a z in štin i, P ić a n štin i, u okolici V o d n jan a, P oreča, R ovinja, U m aga
sve do r ta P u le. O B u zetu , osim sp o m en a u listin i R iža n sk e sk u p štin e ,6)
g d je se kaže da je B u z e t p o d B iz a n tin c im a p r ije d o lask a S lav en a, bio
o p o rezo v an s 20 z la tn ik a , n em a p o v jesn o g izv o ra do god. 1064., k a d a ga
H e n rik IV p o k la n ja m a rk g ro fu U lrik u I, uz n ek e d ru g e grad o v e, a
n je g o v sin U lrik II d a ru je g o d in e 1102. B uzet, s o stalim n ek im k u la m a i
u tv rd a m a , o g le jsk o m p a tr ija r h u .7) To se dogodilo k a d a su p o p u stile i
z a d n je spone, k o je su v eziv ale B uzet, i o sta lu u n u tr a š n ju i isto č n u Istru ,
s H rv a tsk o m i k a d a su n je m a č k i c a re v i, kao fe u d a ln i g o sp o d ari tih k r a
jev a, sta li te z e m lje p o d je ljiv a ti kao n a g ra d u za v je rn u slu žb u svojoj
feu d a ln o j gospodi. D a ljn ji sp o m en o B u z e tu nalazim o i u jed n o j listin i
Ista rsk o g ra z v o d a .8) T u se, n aim e, u isp ra v i iz godine 1195. govori o diobi
izm eđ u S o v in ja k a s V rh o m i B u zeta, k o ja se dioba izv ršila zato, je r su te
h rv a ts k e žu p e p o tp a le pod ra z lič ite fe u d a ln e gospodare. B u z et je, kako
n a p rije d navedosm o, p o tp ao pod v la s t o g lejskog p a tr ija r h a 1102. godine.
U sp o m en u to j diobi iz g odine 1195. z a stu p a li su g ra d B u zet n jeg o v i suci
M ohor, P e n g a r,9) M a tija i L u k a. Isto ta k o sp o m in je g ra d B u zet i k a sn ija
isp ra v a iz g odine 1304. (15. veljače), k o ju donosi u cjelin i u p rije p isu P.
K a n d le r u već c itira n o j n jeg o v o j k n jiz i.10) Ta isp ra v a sad rž i n ag o d b u
5) D r Pietro K andler, Notizie storiche di M ontona, T rieste, 1875, 67. I L. K irac također
to ističe u svojoj knjizi »Crtice iz istarsk e povijesti«, Zagreb, 1946, 27.
6) Povjesničari nagađaju datum listine Rižanske skupštine, stavljajući njen postanak u
god. 804.
7) L. K irac, o. c. 111. T akođer d r D. G ruber, Povijest Istre , Zagreb, 1924, 73.
8) R edakcija Istarskog razvoda, čija je i autentičnost u nauci osporena, datira se u
litera tu ri različito, tako da je do danas konačna datacija ostala i sporna.
9) U spisim a buzetskog notara M artina Sotolića (1492—1517) nalazim o spom en i potvrdu
tog im ena u prezim enu »Pengarich«, na p r. fol. 1, la , 2, 3a, 4, 7, 10, 23a, 79 itd. gotovo na
svakom foliju.
10) P. K andler, Notizie storiche di M ontona, T rieste, 1875, 145 i slijedeće.
75
izm eđu M o to v u n ja n a i B u zećan a u sp o ru oko šum e u do lin i M irne. B u
ze t je u toj n a g o d b i z a stu p a o žu p a n N ikola, z v an M ikula, S e b re n u) i
žu p a n T om a Z a n e lić ,12), dok je M o to v u n p re d s ta v lja o n jeg o v p o te sta t,
M lečan in N ik o la M a rip e tro . Is p ra v a o toj n ag o d b i sa sta lje n a je n a trg u
kod b u z e tsk e kule, pod zv o n ik o m c rk v e Sv. M a rije (Velike), a n ap isao ju
je m o to v u n sk i k a n c e la r, ta k o đ e r M lečanin, M arcab an . N a v ed e n i je sp o r
bio to m n a g o d b o m rije š e n u k o ris t M o to v u n jan a . U isp ra v i o toj n ag o d b i
nalazim o i n e k a n a ša im e n a i p re z im e n a u sv o jstv u sv je d o k a ,13) a isto
tak o i n a z iv e lo k a lite ta n a n a še m je z ik u .14)
B u z e t je ostao u v la sti o g lejsk o g p a tr ija r h a sve do 1421. godine, kad
je n a k o n te šk ih b o rb a p o tp a o p o d m le ta č k u v la st.15) N ije n am p o znato uz
ko je se u v je te B u zet p re d a o M lečanim a, ali iz n e k ih okolnosti, ko je ćemo
o d m ah d a lje n a v e sti, sm a tra m o , d a su to b ili is ti ili slični u v je ti pod
ko jim a se i M ilje, je d n u g o d in u ra n ije , p re d a lo M lecim a. Ti su u v je ti,
dakle, v je ro ja tn o b ili: 1) G ra d sk i s ta tu t i o b ičaji o sta ju n a snazi, sam o
će p ro m je n e (sta tu ta ) m le ta č k a v la s t im a ti p o tv rd iti, 2) G rad sk i vijećnici,
a isto ta k o i g ra d sk i slu žb en ici (v ik ar, suci, k a n c e la r itd.) b ir a t će se i
d a lje p o s ta tu tu odnosno po o b ičajim a, 3) D o ta d a šn je p a trija r h o v e re g a lije
p la ć a t će se u b u d u ć e M lečanim a, 4) N a č e ln ik a (potestas) p o s ta v lja t će
u b u d u ć e m le ta č k a v la st, 5) M lečani će b r a n iti g ra d , k o ji će u ž iv a ti ista
p ra v a k a o i o sta li m le ta č k i p o d an ici u I s tr i.16) D a se g ra d B u zet p re d ao
sig u rn o M lečan im a uz s p o m e n u te u v je te , z a k lju č u je m o po slijedećem :
1) B u z e tsk i s ta tu t, k o ji je don esen sk o ro n a k o n n je g o v e p re d a je M lecim a,
tj. 1435. godine, p o tv r đ u je m le ta č k i d užd F ran o iscu s F oscari, za v rije m e
b u z etsk o g p o te s ta ta Io h a n n e sa F e rra . T ačno 35 g o dina n a k o n d o n o šen ja
s ta tu ta , u k a z a la se p o tre b a p re in a k e i izm jen e b u zetsk o g s ta tu ta . R adilo
se, naim e, o 50. p o g la v lju s ta tu ta , k o jim je bilo u tv rđ e n o da će b u z e tsk a
općina n a d o k n a đ iv a ti sv im sv o jim o p ć in a rim a štete, k o je im n a im ovini
(vin o g rad i, kuće, ž iv o tin je, vino) b u d u p o č in je n e po n ep o z n a tim p o č in ite
ljim a. K ak o su, m e đ u tim , ta k v e štete, zbog b lizin e g ra n ic e b u z etsk o g
p o d ru č ja s c a rsk im p o d an icim a, u č e sta le n a š te tu i, kak o p e tic ija izm jen e
to g p o g la v lja k aže, » n a p o tp u n o n jih o v o is c rp lje n je i u n iš te n je « 17) u k a
zalo se n eo p h o d n o n u ž n im da se to p o g la v lje izm ijeni, što je po o d o b ren ju
11) U izvorniku isprave o toj nagodbi čitam o »coram discreto viro se r Nicolao dicto Mi-
cula dicto Sebren, gastaldione dicti castri Pinguenti«. U spisim a sada spom enutog buzetskog
no tara M artina Sotolića, koje sm o m i prepisali i priprem ili za štam pu, nalazim o potvrdu o
tom e, da je »gastald bio pravni naziv, kojim se pored njegovog poznatog značenja, tj. pred
sto jnika crkvene b ratovštine, nazivao i »župan« odnosno glavar svjetovne, političko-teritorijalne
organizacije, župe.
12) U izvorniku iste isprave o nagodbi stoji dalje »et coram Thom a dicto Zanellich, me -
richo dictae terrae«. »Maricho«, »mericho« bio je tak o đ er naziv za »župana«. Kako se u toj
ispravi spom inju dva župana, sigurno je prvi bio tadašnji, aktualni, a drugi bivši župan.
13) Među ostalim , nalazimo u ispravi im ena i prezimena.., za koja sigurno vidimo, da su
našeg podrijetla, tako »Janco quondam ser Thoma dicti Curselich, D rusatio, et Druse, am bobus
fratrib u s, dictis testibus, vicinis, et habitatoribus Pinguenti.«
14) Spom injem o također samo neke lokalitete iz spom enute isprave, i to one, koje nam
odm ah odaju njihov postanak, tako »Segnac . . . Charsiclae . . . Sdregnae . . . castrum , quod di-
citu r Gradaz . . . Hysichi«.
15) D. G ruber, Povijest Istre Zagreb, 1924, 203. Zatim L. Kirac, Crtice iz istarske povijesti,
Zagreb, 1956, 112.
16) D. G ruber, o. c. 203.
17) Peticija za izm jenu 50. poglavlja buzetskog sta tu ta iz 1435. god. Ta je peticija podnesena
m letačkom duždu oko godine 1470. M eđu m otivim a traženja izm jene tog poglavlja statu ta,
navode se riječi: »in dies infinita occurunt dam na . . . in totalem eorum consum ptionem , et
d etrim entum . .
76
m letačk o g d u žd a C h risto p h o ru s M au ro g odine 1470. i u čin jen o , p o sre d
stvo m k o p a rsk o g p o te s ta ta i k a p e ta n a A n d re a sa B em ba, k o jeg je spom e
n u ti m le ta č k i d u žd ovlastio , da u n jeg o v o im e s tv a r isp ita i p ro u či, te d a
je n a k o n to g a m e rito rn o rije ši. 2) B u zetsk o g je ipotestata p o sta v lja o m le
ta č k i dužd, k o ji je to p rav o , p re d a jo m B uzeta, za sebe zadržao. Za b u z e t
skog p o te s ta ta p o s ta v lja o se, red o v ito , je d a n od g ra đ a n a K o p ra, k o jim a se
m le ta č k a v la s t h tje la n a ta j n ačin o d u ž iti za n jih o v o (K oprana) v je rn o
p ris ta ja n je uz M letk e u sv im b o rb a m a , k o je su se ta d a v o dile u tim k ra je
vim a. Isto ta k o š a lju se, izm eđ u k o p a rs k ih g ra đ a n a , p o te s ta ti i u B uje,
O p rta lj i D v ig rađ e. 18) 3) O sim toga, nesam o što su B u zećani reg alije,
koje su d o ta d d a v a li o g lejsk o m p a tr ija r h u , m o ra li u b u d u ć e p la ć a ti M le-
čanim a, već su došli i u z n a tn u fin a n s ijs k u o visnost o M lecim a, što vidim o
i iz 1. p o g la v lja s ta tu ta iz 1435. godine, g d je se p ro p isu je , da će se polovica
svih n o v č a n ih kazn a, k o je izreče i d o su d i b u z e tsk a općina, m o ra ti d a v a ti
m letačk o j općini. N ije tačn o p o zn ato k a d se B u ze t oslobodio tog te re ta ,
ali v idim o da u n o v ije m b u zetsk o m s ta tu tu , iz 1575. godine, n em a više te
odredbe.
T v rđ a v a odnosno o p ćin a B u zet, sa sv o jim p o d ru čje m , b ila je v rlo ran o
u re đ e n a i o rg a n iz ira n a k a o p o litič k a i te r ito r ija ln a d ru štv e n o -e k o n o m sk a
zajed n ica, župa, n a čelu sa sv o jim ž u p an o m i n ije b ila u re đ e n a kao la
tin sk i m u n ic ip ij, k a k o to p riz n a je , d ap ače tv r d i i sam K a n d le r.19) T ek
k a sn ije , k a d je B u z e t p o tp a o p od m le ta č k u v last, donosi s ta tu t, kak o
s ta r iji ta k o i n o v iji, p ro p ise o u re đ e n ju i d je lo k ru g u općinskih o rg a n a i
slu žb en ik a. T ak o gov o ri s ta tu t, p o re d općinskog p o te sta ta , o k a p e ta n u ,
re k to ru , o p ćin sk im sucim a, b la g a jn ik u (kom orniku), k a n c e la ru , n o ta ru ,
op ćin sk im p ro c je n ite ljim a (e x tim a to re s com unis), trž n im n a d z o rn ic im a
(iu stic ia rij com unis), izv ršn o m slu žb en ik u , g la sn ik u (praeco) i konačno
o o pćinskom vijeću . O svim tim o rg a n im a donosi s ta tu t v rlo o sk u d n e
pro p ise, n e o d re đ u ju ć i pob liže n jih o v e fu n k cije. T u o sk u d n o st p ro p isa
s ta tu ta o o rg a n iz a c iji o p ćinske v la sti, o b ja šn ja v a , po našem m išlje n ju , i
čin jen ica, što je B u zet v rlo ra n o dopao u okove fe u d aln o g d ru štv e n o g
u re đ e n ja i u s tro js tv a , k o je je bilo p ro tiv n o sv akoj bližoj i široj p ra v n o j
o rg a n iz a c iji i n o rm ira n ju u p ra v e i v lasti.
P o b liže je p ro p isim a s ta tu ta b ila u re đ e n a je d in o n o ta rsk a slu žb a i
n ačin s a s ta v lja n ja ja v n ih isp ra v a , kao i k azn e za n o ta re , ako b i oni sa
sta v ili lažn e isp ra v e . U p o slje d n je m p o g la v lju , k o je d a n a s n e d o sta je u
s ta rije m s ta tu tu , d ok je u n o v ije m sa č u v a n sam o p o č etak to g p o g lav lja,
b ilo je u tv rđ e n o k o lik o je tre b a lo p la titi k a n c e la ru za sa sta v p o je d in ih
spisa i isp ra v a .
Iz s ta tu ta vidim o, d a je p o sto jalo V eliko vijeće o p ćin a ra B uzeta.
P o tv rd u o to m e n alazim o o d m a h u u v o d u (»prohem io«) s ta tu ta , g d je je
rije č o p o tv rd i s ta tu ta . N a to m b i te m e lju m ogli p re tp o s ta v lja ti da je u
B u z e tu p o sto jalo i M alo vijeće, iak o o n je m u n em a u s ta tu tu n ig d je ni
riječi. U s ta tu tu se, n aim e, gov o ri ili n a p ro sto o v ije ć u ili o V elikom v i
jeću . N a osnovu p o je d in ih p o g la v lja s ta tu ta m ožem o, iako oskudno i sa
18) D. G ruber, o. c., 205.

19) P. K andler, o. c., 68, 69. T akođer i L. K irac, o. c., 111.
77
m o n eizrav n o , z a k lju č iti i izvesti i d je lo k ru g tog viječa. T ako se n p r. u 52.
p o g la v lju o d re đ u je , da sk rb n ic i n e sm iju o tu đ iv a ti im o v in u sv o jih šti
ćenika, b ez p ris ta n k a b u z e tsk e o p ćin sk e u p ra v e i vijeća. Z a tim 133. p o
g la v lju p ro p isu je , d a se zločinci zbog te šk e tje le sn e p o v re d e m ogu s ta
v iti n a m u čen je, po o d o b re n ju v ijeća, d ok 135. p o g la v lje u tv rđ u je , d a
n ije dozvoljeno tra ž iti od v ije ć a m ilo st ili o tp u st od općin sk ih osuda.
O sk u d n o st p ro p isa s ta tu ta i u d ru g im p re d m e tim a , tj. osim onih o
o rg a n iz a c iji i d je lo k ru g u o p ćinske v la s ti i org an a, n a d o p u n ja la se širo
kom prim jen o m , o b ičajn o g p ra v a , k o je m u je tim e u je d n o o sig u ra n a i
n a jš ira u lo g a i z n a č e n je u r e g u lira n ju i n o rm ira n ju velik o g k ru g a p r a v
n ih odnosa o p ć in a ra . P o tv rd u o to m e n a la z im o i u spisim a bu zetsk o g
n o ta ra , iz n ešto k a sn ije g v re m e n a , M a rtin a S otolića (1492— 1517), g d je se
sp o m in ju i n av o d e običaji odnosno o b ičajno p ra v o b ro jn ih p o je d in ih
m je sta , čak i n a jm a n jih sela, k o ji su svi im a li svoje p o se b n e ob ičaje od
nosno o bičajno p ra v o . T ako se u sp o m e n u tim n o ta rsk im sp isim a nav o d e
posebno » consuetudo c a stri R ocij«, co n su etu d o m a rc h io n a tu s P e tr e P il-
loxe«,20) »consuetudo v illa e S regnae«, »consuetudo Pinguenti«, p o red
običajn o g p r a v a č ita v e p o k ra jin e (Istre) » co nsuetudo to tiu s p ro u in tie« . U
isto m z n a č e n ju ja v lja se u sp isim a sp o m en u to g n o ta ra i »mos c a stri P in
guen ti« .21)
P re te ž iti, n aim e, dio p ro p isa b u z etsk o g s ta tu ta re g u lira i odnosi se
n a k riv ič n a d je la i n jih o v e kazne, kao i n a p o stu p o v n o p rav o , tj. su d sk i
p o stu p a k , k o ji su tre b a li čv ršće i o d re đ e n ije p ropise, nego što im je m o
glo d a ti o b ičajn o p ra v o .22)
Jo š ćem o sam o s n ek o lik o n a p o m e n a p ro š iriti p o v ije sn i o k v ir tv rđ a v e
B uzeta. U skoro, naim e, n a k o n d o n o šen ja s ta tu ta odnosno iza 1435. godi
ne, zbili su se u Is tr i z n a č a jn i i p re s u d n i p o litič k i d o g ađaji, k o ji su u tje
cali n a d a ljn ji ra z v o jn i to k p o litič k ih i e tn ič k ih p rilik a u Istri. M alo v re -
n e m a z a tim z a p rije tila je i sam oj Is tri p ogibao od tu rs k ih p ro v a la (nakon
p a d a C a rig ra d a god. 1453. i iza p ro p a s ti B osne god. 1463.). V eć godine
1464. počeše tu rs k e p ro v a le i n a m le ta č k u D alm aciju , ta k o da su m nogi
žitelji, H rv a ti, p re b je g li n a su sje d n e otoke, a iz uže H rv a tsk e n a otok
K rk . B it će da je i p r v a h r v a ts k a n aseo b in a, ikoju su M lečani d o v e li u
Is tr u da n a se le o p u stje le k ra je v e , p o seb n o one oko K o p ra, B u ze ta i N o
v ig ra d a , n a d o šla p o v o d o m tih tu rs k o -m le ta č k ih ra to v a ili od m ah usk o ro
n a k o n toga. To je ta k o zvan o »drugo n a s e lja v a n je S la v e n a u Istri« . P o
tom ci tih d o se lje n ik a sa ču v aše se u Is tr i do d a n as.23) P o tv rd e o tim dose
ljen icim a n alazim o ta k o đ e r i u sp isim a b u zetsk o g n o ta ra M a rtin a
Sotolića.24)
20) Danas m jesto Kostel.

21) Spisi buzetskog notara M artina Sotolića (1942—1517), fol. 108a, 109, 140a, 87, 87a, 110a,
115, 115a, 128a.
22) Isto smo opazili i u D vigradskom sta tu tu , koji smo objelodanili u »Vjesniku H isto
rijskog arhiva u Rijeci«, V I/V II, R ijeka 1961-1962, 233-294.
23) D. G ruber, Povijest Istre, Zagreb, 1924, 215.
24) N otarska k njiga buzetskog notara M artina Sotolića (1492-1517), navodi n p r. B lasius de
M odrusa (M udrusa), koji je bio općinski glasnik (praeco) u Buzetu, a doseljen je iz M odruše,
zatim G regorius M orlachus, Grixanus M orlachus, M artinus M orlachus, Michael M orlachus.
73
S ta r iji s ta tu t b u z e tsk e općine d o n esen je godine 1435. 25) P o tv rd io ga
je m le ta č k i d u ž d F ra n c isc u s F o sc a ri g o d in e 143 7 . 2°), u v rije m e k a d a je b u -
ze tsk im n a č e ln ik o m (»potestas«) bio Io an n es F e rri. K od d o n o šen ja s ta
tu ta su d je lo v a li su ta d a š n ji o p ćin sk i suci u B u zetu , i to: M atej G o rk o ja-
lić i J u r a j K rv a v č ić ,27) kao i V eliko v ijeće ovog g rad a, i to, kak o se u
iz v o ru n avodi, n jeg o v »pars m aio r, e t senior«.28) Tom je s ta tu tu dao sv o ju
su g lasn o st i ta d a š n ji k o p a rsk i p o te s ta t i k a p e ta n G eorgius de G eorgio.29)
D ukalo m o p o tv rđ iv a n ju s ta tu ta , p rid rž a o je sebi m le ta č k i dužd p ra v o i
ovlast, da on sam m ože p o tv rd iti iz m je n u i p ro m je n u s ta tu ta .30)
Iak o bism o iz u v o d a (»prohem io« (!) ) ovog s ta tu ta m ogli z a k lju č iti,31)
da je i p r ije ovog s ta tu ta p o sto jao je d a n s ta riji, d an as n e saču v an i, b u
zetsk i s ta tu t, ip a k sm o m išlje n ja , da ti n av o d i u u v o d u s ta tu ta im a ju sam o
fo rm a ln o zn ačen je, te da B u zet p r ije ovog s ta tu ta odnosno p r ije 1435. god.
n ije im ao p isan o g s ta tu ta , već d a se kao p o se b n a žu p a i općina vlad ao i
u p ra v lja o po o b ičajn o m p ra v u . D ak le n e p o sre d n o iza kak o je B u z et pao
pod m le ta č k u v la st, don esen je, po u z o ru n a s ta tu te d ru g ih m le ta č k ih
p o d an ič k ih općina, i s ta tu t b u z e tsk e općine, čija je re d a k c ija zacijelo p o
čela r a n ije od 1435. god., k a d je bio donesen. Za b u z e tsk i je s ta tu t z n a
čajno, da je po svom s a sta v u bez n ek o g sistem a, tj. n e p rid rž a v a se p ra v n e
tro d io b e: p erso n ae, res, actiones, te da se n je g o v e n o rm e odnose p o g lav ito
n a k riv ič n o p ra v n e p ro p ise i su d sk i p o stu p a k . O sim to g a je s ta tu t u p o
g led u sv o jih p ra v n ih o d re d a b a , p o sebno o n ih Ikoji se odnose n a d ru g a
p ra v n a p o d ru č ja osim k riv ič n o g p ra v a i su d sk og p o stu p k a , v rlo n e d o sta
ta n i o sk u d an . P o seb n o ćem o o to m e o d m ah d a lje g ovoriti. S ig u rn o je, da
je za r e g u lira n je o sta lih p ra v n ih odnosa, tre b a lo p o sto ja ti neko d ru g o
p ra v o i n e k e d ru g e n o rm e, k o je n isu b ile nego običajno p rav o . S ta tu ta rn o
p ra v o odnosilo se p re m a o b ičajn o m p ra v u kao strogo p ra v o (ius strictu m ),
k o je je su d ac u n a jv a ž n ijim i za in te re s e općine n a jo s je tljiv ijim p ra v n im
odnosim a, kao što je bilo k azn en o p ra v o i su d sk i p o stu p a k i n ek e p o je d i
ne n o rm e iz d ru g ih p ra v n ih p o d ru č ja , m o rao stro g o p rim je n jiv a ti doslov
n im tu m a č e n je m s ta tu ta r n ih o d re d a b a i n jih o v im p rim je n jiv a n je m n a
k o n k re tn e slu čajev e, dok se sve ostalo, u o stalo m n a jš ire p o d ru č je p ri-
v a tn o -p ra v n ih odnosa re g u lira lo o b ič a jn im p rav o m .
U p o g led u te rito rija ln e i v re m e n sk e v a ž n o sti s ta tu ta tre b a m o istaći,
da se s ta tu t odnosio n a sve b u z e tsk e g ra đ a n e (civis), sta n o v n ik e i d o šlja k e
(h a b ita to r, ad vena), kao i n a stra n c e , k o ji su b o ra v ili u b u zetsk o j tv rđ a v i.
25) T ačnije 31. kolovoza 1435. godine

26) T ačnije 27. svibnja 1437. godine.
27) Kako to vidim o iz uvoda (proem io) statu ta.
28) U uvodu sta tu ta čitam o » . . . concordes nos iudices Pinguenti, presen tialiter residen-
tes, videlicet M atheus Gorchoializ, et Georgeus Caruauciz, et etiam m aioris consilij ciusdem opidi
p ars m aior, et senior . . . «
29) U uvodu sta tu ta svoji » . . . habita p rim itus, et obtenta licencia spectabilis . . . dom i
ni Georgij de Georgio, ciuitatis Iustinopolis . . . potestatis, et capitanei . . . «.
30) Kao što se zato ukazala p otreba uskoro nakon donošenja statu ta, kad je trebalo po
praviti i izm ijeniti 50. poglavlje sta tu ta, koje je radilo o štetam a, koje je im ala buzetska opći
na nak n ad iti svojim općinarim a, ako su te štete bile počinjene po nepoznatim počiniteljim a. O
tom sm o već n ap rijed u uvodu više govorili.
31) U uvodu sta tu ta, naim e, stoji » . . . ita u t ad m orem etiam alliorum (!) sui incliti prin-
cipatus subdictorum fidellium (!), statu ta, et ordinam enta n o stra, iam uitio u etu statis obnubi-
latione confusa, et que nunc requirebant a suis prim ordijs u arietate distantiam sim iliter con-
ponam us . . . «.
79
Za ove p o to n je v rije d ilo je, p o sebno k a d se ra d ilo o n jih o v im p ra v im a ,
načelo re c ip ro c ite ta , k o je je značilo d a će se p re m a stra n c im a (forensis),
u p o g led u n jih o v ih p ra v a , p o stu p a ti, onako k ak o općina tog stra n c a p o
s tu p a s b u z e tsk im g ra đ a n im a , k o ji se n a la z e u općini tog stra n c a . T a k o đ e r
se s ta tu t odnosio i n a sta n o v n ik e b u z etsk o g p o d ru č ja (d istrictus), tj. n a
d istrik tu a lc e . V re m e n sk i su se s ta tu ta r n e o d re d b e odnosile n a bu d u ćn o st,
tj. sve p ra v n e od red b e, k o jim a, su se u s ta n o v lja v a li novi p ra v n i odnosi
ili d onosile n o v e p ra v n e n o rm e, v rije d e re d o v ito pod k la u z u lo m »u b u d u
će«. P o seb n o svi p ra v n i odnosi, k o ji su b ili zasn o v an i p rije d o n o šen ja
s ta tu ta , tre b a li su se po p rija š n jim p ra v n im n o rm a m a, tj. po običajnom
p ra v u ili n a o sn o v u u g o v o ra s tra n a k a i iz v ršiv a ti. N alazim o u s ta tu tu s a
m o iznim no o d red b u , k o ja p ro p isu je i n a tra ž n o odnosno re tro a k tiv n o d je
lo v a n je s ta tu ta r n e n o rm e. R ad i se to u 97. p o g lav lju , ko je o d re đ u je za
k o n sk u dob, tj. o d ra slo st štić e n ik a i štićen ice i g d je se o d ređ u je , d a će
se p ro p is te n o rm e p rim je n jiv a ti »u p ro šlo sti i u b u d u ć n o sti (»et hoc in te l-
lig a tu r in p re c e d e n tib u s, e t fu tu ris« ). V rije m e je, po p ro p isim a sta tu ta ,
b ila z n a č a jn a p ra v n o r e le v a n tn a čin jen ica, k o ja je u z ro k o v a la p o stan a k ,
p ro m je n u , i p re s ta n a k p ra v a . T ak o p o sebno s ta tu t donosi u to m sm islu
p ro p ise u p o g la v ljim a 93. i 94. P rv im p o g la v lje m o d ređ u je , da po sjed n ik ,
k o ji b u d e m irn o d ržao i p o sjed o v ao n e k u n e k re tn in u ili p o sjed kroz p e t
n a e st godina, bez p la ć a n ja z a k u p n in e i bez n ek o g d ru g o g te re ta , im a se
s m a tra ti p ra v im v la sn ik o m d tr a jn im p o sjed n ik o m onog p osjeda, iak o ne
bi m ogao p o k a z a ti isp ra v u ili p ra v n i n aslo v svog p o sjed a. O d m ah u istom
p ro p isu p o v isu je se z a s ta rn i ro k n a trid e s e t godina, ako b i se ra d ilo o
p o sje d o v a n ju d o b a ra b u z e tsk e općine, d ok se n ek e d ru g e s tv a ri (kao one
n a ja v n o m p u tu ili ispod n je g a : posude, k a m en je , g ra n e, d rv e će itd.) iz
ja v n ih in te re s a sasv im is k lju č u ju od z a sta re. U id u ć em p o g la v lju (94) p r o
p isu je se z a s ta ra n o v č a n ih p o tra ž iv a n ja v rem en o m od d eset godina, uz
d ru g e u v je te . O snovni u v je t kod z a s ta re odnosno p re sk rip c ije , k o jo m se
stje c a lo v la sn ištv o ili p ra v o z a k o n ito g p o sjed a ili nek o d ru g o stv a rn o
p rav o , k ao i k o d o slo b o đ en ja od v jero v n ik o v o g p o tra ž iv a n ja , bio je, po
općim p ra v n im n ačelim a, iste k i p ro la ž e n je v re m e n a ko je n ije sm jelo da
b u d e p re k id a n o (in te rru p tio ) n p r. tužbom , tra ž e n je m p lać an je m , opom e
nom itd., je r b i te p ra v n e č in jen ice u p ro tiv n o m p ro u z ro k o v a le p re k id
za sta re , k o ja je n a k o n toga, n a ra v n o , m o gla p o č e ti p o novno iz p o četk a
teći. I u d ru g im slu č a je v im a ig ra lo je v rije m e z n a ča jn u , p ra v n u k o n sti
tu tiv n u ulogu, n p r. k od u la g a n ja p riziv a, kod p ro g la še n ja k u p o p ro d a je i
n a to m o sn ovanog p ra v a p rv o k u p a i p re k u p a od s tra n e b ližih o tu đ iv ao če-
v ih ro đ a k a i sro d n ik a k od p o d n o še n ja tužbe, k o d odgovora n a tu ž b u i
p ris tu p a n ja sud u , iz v rš e n ja n o v č a n ih k azn a, a d m in is tra tiv n ih p ro p isa o
d rž a n ju o tv o re n ih krčm i, u p ro p isim a o su d sk im d a n im a i su d o v a n ju bez
obzira n a v rije m e i su d sk e dan e, i d ru g d je .
O sk u d n o st p ro p isa s ta tu ta r n ih o d re d a b a , o kojoj je u p ra v o bilo go
vora, odnosi se ta k o đ e r i n a u s tro js tv o su d a i n a p ro p ise o to m e tk o je
bio sudac, k o lik o ih je bilo, k ak o se v ršilo su d o v a n je. D oista o n ačin u
p o stu p k a odnosno o s u d o v a n ju im am o d osta p ro p isa, a li se oni odnose
p o g lav ito n a fo rm a ln e p ro p ise o p o z iv a n ju p re d sud, d o k a z iv a n ju , v ije
ć a n ju itd. ali o sam om u s tro js tv u su d a n e m a n i rije č i.
80
Isto v rije d i i za z a s tu p a n je s tra n a k a p re d sudom , o čem u s ta tu t ne
donosi p o se b n e propise, iak o iz n e k ih m je sta s ta tu ta vidim o, da tu ž en ik
m ože s tu p iti p re d su d ili o d g o v o riti n a tu ž b u i po z a stu p n ik u . T ako n p r.
p ro p is 111. pogl. o d re đ u je da d u žn ik , p o zv an po tu ž b i v jero v n ik o v o j ja v
nim p ro g laso m , m o ra u ro k u od osam d a n a p ris tu p iti su d u lično ili po
svom zak o n ito m p u n o m o ć n ik u ili z a stu p n ik u . T ako i n a d ru g im m je
stim a s ta tu t gov o ri o z a s tu p stv u sam o n u z g re d n o p re tp o s ta v lja ju ć i i p o d
ra z u m ije v a ju ć i ta j in s titu t. M eđ u tim , u sp isim a već sp o m e n u to g b u z e t
skog n o ta ra M a rtin a S oto lića n alazim o m n o štv o isp ra v a o p o d je ljiv a n ju
punom oći, k o je d o k a z u ju p ra v n u iz g ra đ e n o st te u sta n o v e. Iz tih is p ra
va vidim o, da je bilo u o b ič a je n o opće (g eneralno) i poseb n o (sp ecijaln o
zastu p stv o . U tim su is p ra v a m a do u ta n č in e p re d v iđ e n i svi m ogući
slu č a je v i i u v je ti, k o ji su m ogli da n a s ta n u po p ra v n o m p o slu z a stu p
stva, a o sv e m u to m e ne n a la z im o u s ta tu tu n i riječi.
P ra v n i poslo v i (u s ta tu tu o p ćen ito n a z iv a n i »negotium «), ia k o n i o toj
diobi s ta tu t n e g ovori, m o g li su b iti je d n o s tra n i (kao o poruke, zapisi,
d a ro v a n ja m e đ u živ im a (in te r vivos) i za slu čaj s m rti (m o rtis causa) kao
i d v o s tra n i odnosno v iš e s tra n i (k u p o p ro d aje, n ajm o v i, zak u p i, zam jene,
diobe d o b a ra itd . Z a p ra v n o v a lja n o s k la p a n je p ra v n ih po slo v a tre b a la je
p ra v n a i p o slo v n a sposobnost. O d je la tn o j sposobnosti za p ra v o o n je
zin im p o slje d ic a m a g o v o ri s ta tu t u p o g la v lju 97., u k o jem se govori o
zako n sk o j dobi (aetas leg itim a) štić e n ik a odnosno štićenica, o čem u će
b iti rije č i o d m ah u r a s p r a v lja n ju o osobnom p r a v u s ta tu ta . Z a p ra v n e
poslo v e p o s ta v lja s ta tu t n e k e u v je te : ra z lik o v a n je iznosa v rije d n o sti du -
go v n ih p o tra ž iv a n ja , p o tre b a d o k a z iv a n ja is tin ito sti p ra v n o g posla ja v
nom isp rav o m , o m je s tu p la ć a n ja d u g a i o b ro ju sv jed o k a p o tre b n ih p ri
n ek im v rs ta m a p r a v n ih p o slo v a (oporuke), o p o tre b i ja v n o g p ro g la sa
iz v rše n ih k u p o p ro d a ja itd . Taiko s ta tu t u 119. p o g la v lju ra z lik u je d ugov-
n a p o tra ž iv a n ja , u p o g led u tra ž e n ja ro k a od s tra n e d u ž n ik a za d o k a zi
v a n je isp la te d uga, n a ona od s to tin u soldi ili niže i n a ona od sto tin u
soldi n a više, p ro p isu ju ć i za n jih ra z lič ite u v je te . Z a tim u 125. p o g la v
lju ra z lik u je n o v čan e obveze odnosno d u g o v n a p o tra ž iv a n ja n a ona do
40 m a lih soldi i o n a p re k o tog iznosa, p a k za p rv e , tj. one do iznosa od
40 m a lih soldi, d o zv o ljav a dok az sv jed o cim a, dok za one p ra v n e poslove o
n o včan o m d u g o v a n ju p re k o v rije d n o s ti od 40 m a lih soldi, tra ž i d o kaz
v a lja n o s ti sam o p u te m ja v n e is p ra v e ili n ek o g d ru g o g ja v n o g spisa.
O do k azu ja v n o m isp rav o m , p o re d tog p o g la v lja, g o vori i 124. p o g lav lje,
g d je se k aže d a se d o k a z is p la te i p r iz n a n ja d u g a m ože p ra v n o v a lja n o
p riz n a ti sam o n a osnovu ja v n e isp rav e. P o g la v lje 130. p ro p isu je , da
dug, k o ji je u č in je n u B u zetu , m o ra o n d je b iti i isplaćen. O d red b o m 90.
p o g la v lja o d re đ u je se za v a lja n o s t o p o ru k e p ris u tn o s t ja v n o g n o ta ra i
b a re m p e to ric e p ra v n o v a lja n ih sv je d o k a . P ro p is 104. p o g la v lja n a r e
đ u je, da se sve k u p o p ro d a je i o tu đ e n ja (k u p o p ro d aje, d a ro v a n ja , o d ri
ca n ja p ra v a , zam jen e, k a o i sve v rs ti o tu đ e n ja) m o ra ju ja v n o p ro g la siti
po o pćinskom g la sn ik u n a tr g u (općinskom trgu). To je u p rv o m re d u
p re d v iđ e n o ra d i z a štite p ra v a tre ć ih lica, k a o i ra d i to g a da se om ogući
o stv a re n je p ra v a p rv o k u p a >i p re k u p a od s tr a n e p ro d a v a o č e v ih odnosno
o tu đ iv a o č e v ih ro đ a k a i sro d n ik a . N e d o sta ta k odnosno n e isp u n je n je u v je
81
ta, p ro p isa n ih za te p ra v n e poslove, p ovlačio je za sobom ipso iu re p o b o j-
n o st i n iš te tn o s t o d nosnih p ra v n ih poslova.
O su d o v a n ju p u te m iz b ra n ih su d aca (»iudices a rb itri« , »arbdtrato-
res«, »amicaibiles com positores«) donosi s ta tu t sam o je d a n p ro p is u 127.
p o g lav lju . T im je, n aim e, p o g la v lje m u sta n o v lje n o obvezno rje ša v a n je
sp o ro v a pom oću iz b ra n ih su d aca u s lu č a ju ako su se n ala z ili m eđ u so b
no u s p o ru rođaci, iako iz sp isa već m nogo p u ta c itiran o g b u zetsk o g no
ta r a M a rtin a S otolića (1492— 1517) doznajem o, da se v e lik b ro j sp orova
rje ša v a o b aš p u te m p re s u d e iz b ra n ih sudaca, te n a tom te m e lju z a
k lju č u je m o da su se stra n k e v rlo često i veom a ra d o o b ra ća le n a ta k v e
suce ra d i rje š a v a n ja n jih o v o g spora. R azlog to m u bio je b rz in a p o stu p
ka, m a n ji p a rn ič n i tro šk o v i i re d o v ito n e v ez an o st iz b ra n ih su d aca p r a v
nim p ro p isim a, b u d u ć i da su oni obično p re su d e donosili n a osnovu svog
slobodnog p ra v n o g m iš lje n ja i u v je re n ja . P ro tiv p re su d e iz b ra n ih su
daca u p ra v ilu n ije b io d o p u šten n ik a k a v p ra v n i lijek . M noštvo isp rav a ,
k o je su sa d rž a v a le u g o v o re o izb o ru iz b ra n ih su d aca i ko je su n a m sa
ču v a n e u sp isim a sp o m en u to g n o ta ra , sig u ra n su n a m dokaz p riv rž e n o sti
s tra n a k a u s p o ru toj v rs ti n aro d n o g , n ep o srednog, su d o v a n ja. Te n am
isp ra v e k a z u ju pobliže i o u v je tim a ta k v ih u g o v o ra o iz b ra n im su cim a i
o n a č in u d o n o šen ja n jih o v ih p re su d a .
N ak o n su m a rn e an alize općih p ro p isa odnosno općeg d ije la bu zetsk o g
s ta tu ta , p re ć i ćem o n a n je g o v p o seb n i dio.
A) 1) OSOBNO PRAVO (PERSONAE)
Ono, što ćem o o v d je is ta k n u ti, v rije d i općenito za b u z e tsk i sta tu t.

Nem a, n aim e, u s ta tu tu n ik a k v ih p ra v n ih o d re đ e n ja (definicija) ni p r a v
n ih o d re đ e n ja (d efinicija) n i p ra v n ih p o jm o v a ni p ra v n ih u re d a b a (in
stitu ta ). T om e se n e tre b a m o ču d iti, k a d uzm em o u obzir, da je s tv a
ra n je p r a v n ih d e fin ic ija bilo r e z u lta t p a n d e k ta rn o g p ra v a i n a u k e, ko
ja je te k p o stu p n o k rč ila sebi p u t u s ta tu te n a ših g ra d o v a i općina.
T ako n aš s ta tu t n e o d re đ u je p o ja m osobe (fizičke n i ju ristič k e),
iako, iz p ro p isa, vidim o, da te osobe ra z lik u je . T ako 128. p o g lav lje s ta
tu ta p ro p isu je za sp o ro v e c rk v e n ih b ra to v š tin a i z a stu p n ik a c rk a v a
b rži i s u m a rn i p o stu p a k . K ak o p a k n a s ta ju i k o jim se p ra v n im činom
s tv a r a ju ju ris tič k e osobe, s ta tu t n e k a z u je n išta . Isto ta k o n e m a p ro p i
sa o p ra v n o j sposobnosti fizičk ih osoba, tj. o času, k a d a osobe p o sta ju
nosioci p ra v a i obveza. Iz o d red b e 97. p o g la v lja , k o je govori o zakonskoj
dobi (aetas leg itim a) štić e n ik a i štićen ica (pod sk rb n ištv o m ), doznajem o
za p o č e ta k d je la tn e sposobnosti štić e n ik a odnosno analo g n o sv ih fizičkih
osoba. S ta tu t u sp o m e n u to m p o g la v lju o d ređ u je, da štićen ici stdču za
k o n sk u dob s n a v rše n o m 15, a štićen ice s n a v rše n o m 13. godinom . Tom
su godinom , n aim e, fizička lica p o sta ja la d o ra sla odnosno d je la tn o spo
sobna, tj. spo so b n a za s k la p a n je p ra v n ih poslova. K ojom se godinom
stic a la p u n o lje tn o st, s ta tu t n e govori, iz čega zak lju č u jem o , d a s ta tu t
ne ra z lik u je d o ra slo st od p u n o lje tn o sti.
82
K a d s ta tu t u sv o jim p ro p isim a g o v o ri o osobam a, onda on to čini
sasvim a p stra k tn o , tj. bez ra z lik o v a n ja p o je d in ih osoba, d ap ač e i bez
ra z lik o v a n ja spola. T ako se s ta tu ta r n e o d red b e red o v ito z a p o čin ju rije č i
m a: ako n etk o , tk o g o d ili kojag o d osoba, bez ra z lik e spola.32 S ta tu t ne
donosi poseb n e p ro p ise n i o očinskoj v la sti (p a tria potestas), već sam o
n u zg red n o , k a d g o v o ri o s k rb n iš tv u (pogl. 96, 98, 99), z atim u 41. pogl.,
g d je se p ro p isu je , d a bez p r is ta n k a ro d ite lja n ije dozvoljeno sk la p a n je
b ra k a , i u n a slje d n o m p ra v u .
Iak o bez fo rm a ln ih p r a v n ih k la sifik a c ija i d ife re n c ija c ija , s ta tu t
ra z lik u je : g ra đ a n e (civis), sta n o v n ik e (h ab itato r), d o šlja k e (advena) i
stra n c e (forensis). N a n ek o lik o m je s ta gov o ri i o su sje d im a (vicini, con
vicini), k a d je rije č p ro sto o ž ite ljim a g rad a, bez ob zira da li su oni
g ra đ a n i ili sam o stan o v n ici, d o šljaci ili stra n c i. D o šljakom (advena) n a
ziva s ta t u t onog d o seljen ik a, k o ji još n ije p o stao ili neće uopće p o sta ti
g ra đ a n in o m . O stra n c im a g o v o re m n o g a p o g la v lja : ta k o 11. pogl. o spo
ro v im a izm eđ u g ra đ a n a i stra n a c a , 31. pogl. p ro p is u je k azn e za slučaj
da g ra đ a n in u d a ri, p o v rije d i ili ra n i s tra n c a ili on n jeg a, 33. pogl. iz je d
n a č u je g ra đ a n in e i stra n c e , ako b i oni b ili u b ije n i, 81. pogl. z a b ra n ju je
g ra đ a n im a ili sta n o v n ic im a da se, bez dozvole v la sti, o b av e zu ju za s tr a n
ca, 110. pogl. z a b ra n ju je , da se od s tra n c a p rim a (p rijenosom duga, ce-
sijom ili n a d ru g i način ) dugo v n o p o tra ž iv a n je ili punom oć p ro tiv b u
zetsk o g g ra đ a n in a ili sta n o v n ik a , 94. pogl. govori o d o šlja c im a (advena),
ko ji u m ru b ez o p o ru k e i bez n a slje d n ik a . S v a k ak o je n a jv a ž n iji u tom
p o g led u p ro p is 85. pogl., k o je o d re đ u je d a je sv a k i stra n a c , k o ji p ro
b o ra v i u tv rđ a v i je d n u g o d in u ili više, d u žan da v rši s tra ž u i ostale
čin id b e u općini, k ao i svi d ru g i, te da p re u z im a n a se sve te re te (ra
dovi n a p u to v im a , tv rđ a v i i slično) i da se im a s m a tra ti su sjed o m i sta
novn ik o m . D ak le s ta n o v n ik (h a b ita to r) je b io ono lice, k o je je doseljeno
i b o ra v i u tv rđ a v i, ali još n ije ste k lo g ra đ a n sk o p ra v o . K ako stra n a c
stiče sam o g ra đ a n stv o tv rđ a v e odnosno g ra đ a n sk o p ra v o , o to m e s ta tu t
n e govori.
O slu g a m a i n a ja m n ic im a k a z u je s ta tu t u 51. p o g la v lju i z a b ra n ju je ,
da se tim licim a d ad e z a ja m n a zalog.
O že n a m a gov o ri s ta tu t n a v iše m je sta , poseb n o k a d je rije č o k az
n en im d je lim a u v re d e , p re lju b a , z a tim u p ro p isim a o s a s ta v lja n ju opo
ru k a , o p re u z im a n ju s k rb n iš tv a n a d d je c o m n a k o n sm rti oca i o p r a v u
m uža, da ra sp o la ž e žen in o m im ovinom . Iz tih p ro p isa u o čujem o n a jp rije
ra z lik o v a n je žen a n a : d je v ic e (virgines), u d a te žene, u d o v ic e i redovnice,
a s o bzirom n a n jih o v m o ra ln i ž iv o t n a časn e i n ečasne. Za sve te k a
te g o rije žen a d o n esen i su u is tim u v je tim a ra z lič iti p ro p isi, ta k o u slu
č a ju je d n o s tra n ih ili m e đ u so b n ih u v re d a , u slu č a ju p re lju b a , silo v a n ja ,
s k rb n iš tv a n a d djecom , k od s a s ta v lja n ja o p o ruke. N a jz a n im ljiv iji je sv a
k a k o p ro p is 86. pogl., k o jim se d o z v o lja v a ženi da p o tra ž u je sv o ju im o
v in u , k o ju joj je m už, bez n je z in a p ris ta n k a , otu đ io i to kak o za tr a ja n ja
b ra k a ta k o i p o s m r ti m uža. D ak le s ta tu t sto ji n a n a č e lu p o seb n o sti
32) S tatu tarn e odredbe redovito započinju riječim a: »Li quis«, »nullus . . . audeat«, »si
aliquis«, »qusquam , »quicunque« »nulla persona, tam m asculus, quam femina«, siquis utrius-
que sexus«.
83
v la sn ištv a im o v in e su p ru ž n ik a . To je u je d n o i je d in i p ro p is o žen idbenom
(bračnom ) im o v in sk o m p ra v u . S obzirom n a ženidbeno (bračno) osobno
p ra v o sa d rž i n a š s ta tu t ta k o đ e r je d a n jed in i, već sp o m e n u ti p ro p is, u
pogl. 41., k a d p ro p isu je da je z a b ra n je n o sk la p a n je b ra k a bez p ris ta n k a
ro d ite lja . O p ra v u m ira z a (dos5 s ta tu t šu ti.
P r a v u s k rb n iš tv a (tu to rstv a ) p o sv e ću je s ta tu t n ek o lik o o d red ab a.
T ak o u 96. pogl. o d re đ u je , da o tac v rši slkrbništvo n a d svojom djecom ,
u slu č a ju s m rti m a jk e , te da m ože slobodno ra sp o la g a ti n jih o v o m im o v i
nom . To isto 98. pogl. o d re đ u je i za m a jk u n a k o n sm rti oca. P o g la v lje
99. o d re đ u je , da su d ac p o sta v i sk rb n ik a onom e, tk o o sta n e bez n jega.
N a jv a ž n ije su ip a k o d red b e pogl. 100— 103, k o jim a se o d re đ u je, da je
s k rb n ik d u ž a n u ro k u od osam d an a, od p rim a n ja sk rb n ištv a , sa sta v iti
popis (in v e n ta r) sv iju d o b a ra sv o jih štićen ik a, da su oni dužni sa č u v a ti
tu im o v in u u d o b ro m s ta n ju , te da n e sm iju ta d o b ra o tu đ iti bez p r i
sta n k a v la sti i k o n ačn o da štićen ici m ogu p o tra ž iv a ti sv o ju im ovinu,
k o ju b i im o tu đ ili sk rb n ici, bez o b zira n a p ro te k lo s t v re m e n a . Im am o ov
dje, d akle, slu čaj zak o n sk o g isk lju č e n ja z a sta re (p resk rip cije).
O k m eto v im a, se lja c im a i kolonam a ne n alaz im o u sam om s ta tu tu
n ik a k v ih p ro p isa. Ti su se p ra v n i odnosi n o rm ira li p u te m običajnog p r a
va, n a o snovu u g o v o ra ili te m e lje m p o se b n ih pro p isa, k o ji su u re đ iv a li
fe u d a ln e odnose. T ak o te odnose n o rm ira i sa v re m e n i k a t p s t i k , k o ji je
sa č u v a n u ru k o p isu n ašeg s ta tu ta 33) i k o ji se sig u rn o , u to v rije m e , sm a
tra o n jeg o v im sa sta v n im dijelom . O tom ćem o k a ta s tik u g o v o riti posebno.
Isto ta k o o k m e tsk im o dnosim a u B u zetu , iz je d n o g i po sto ljeć a k a sn ije g
doba, izv je šć u je n a s u sv o jim spisim a, već n ekoliko p u ta sp o m en u ti, b u -
zetsk i n o ta r M a rtin Sotolić. U sp isim a tog n o ta ra nalazim o n a više m je
sta is p ra v e o u re đ e n ju tih odnosa, m eđ u k o jim a su sv a k a k o n a jv a ž n ije
d v ije is p ra v e , k o je ćem o o d m ah o p isa ti, i to o n a iz go d in e 1497.34 Tom je
isp ra v o m sk lo p lje n u g o v o r izm eđ u fe u d a ln o g g o sp o d a ra tv rđ a v e Račiće,
k o ji se n a ziv ao »nobilis v ir d o m in u s G a sp a r B o ld e rsta n (i »B oldestran«),
s je d n e stra n e , i n je g o v ih k m eto v a, s e lja k a iz sela Račiće, D rag u ć i V rh,
s d ru g e stra n e . U go v o r je z a k lju č e n 15. stu d en o g a 1497. u selu R ačicam a
u k ući B e rn a rd a (»B ernacz«) G alinića. U g o v o ru su b ili p r is u tn i p o je d in i
seljaci iz sv ih tih sela, kao p re d s ta v n ic i z a in te re s ira n ih p o d lo žn ih seljak a ,
koji su s n jim a sk u p a b ili u k m e tsk o m o dnosu s istim gospodarom . T im
se u g ovorom n a b r a ja ju u osam ta č a k a svi lični i s tv a rn i te re ti i p o d a v a
n ja, k o ja su ti se lja c i d o ta d im a li i v rš ili p re m a svom g o sp o d a ru i n a
m jesto n jih u tv r đ u ju se za b u d u ćn o st, u d a ljn je m slije d u u govora, nova
p o d a v a n ja i te re ti. Z a n im ljiv a je i d o d a tn a k la u z u la n a k r a ju to g ug o
vora, k o jo m se p re d v iđ a , d a ako n e k i od tih p o d lo ž n ih se lja k a po čin i
u b u d u ć e n e k i zločin, zbog k o jeg ne b i m ogao d a lje o sta ti ni sta n o v a ti u
selu, sva n je g o v a im ovina, p o k re tn a i n e p o k re tn a , o sta je slobodna, te
p rip a d a n je m u i n je g o v im n a slje d n ic im a , bez ik a k v e z a p re k e i p ro tiv
lje n ja od s tra n e n jeg o v o g g o sp o d ara, n a ra v n o , iza kak o se iz te im o v in e
33) Kao što smo uvodno već istakli, taj sm o katastik prepisali i donijeli kao dodatak
našem statu tu .
34) Ispravu nalazimo u spisim a buzetskog no tara M artina Sotolića (1492—1517), na listo
vima 22, 22a i 23 izvornog rukopisa. Taj se izvor čuva u H istorijskom arhivu u Rijeci, a mi
smo ga prepisali i priprem ili za štam pu.
84
n a p la te sva z ao stala d u g o v a n ja (tereti) p re m a g ospodaru. Iz te zav ršn e
k la u z u le vidim o, da je d o ta d g o sp o d ar u ta k v im slu ča jev im a im ao in g e
re n c iju n a d im o v in o m sv o jih k m eto v a, te da je ta k v a do'bra, b a re m u
dijelu , p ris v a ja o za sebe. U to m u g o v o ru ta k o đ e r nalazim o p o ziv a n je n a
s ta re običaje, k o ji su u p o g led u te r e ta i. p o d a v a n ja bili n a snazi i koji
su se o d s ta rin e iz v rša v a li (» la u d a n d o . . . om nes, e t sin g u las alias p ra u -
das, reg alias, factiones, a n g a ria s, e t so lu tio n es a n tiq u a s, ab a n tiq u o ob-
s e r u a ta s ...« ) .
T a k o đ e r n a m u to m p ita n ju p ru ž a v a ž a n i z a n im ljiv p o d a ta k još i
d ru g a is p ra v a od 17. tr a v n ja 1504. godine, k o ju n alazim o u istom iz v o ru .36
Tom , naim e, isp ra v o m J a k o v i B e n e d ik t de G rauisij's, u svoje im e, kao
i u im e b ra ć e M ih a jla i Iv a n a , d a ju u z a k u p »buzetskom sta n o v n ik u To
m i iz M u n ta « 36) zem lje, p o lja i liv ad e, k o je su se n a la z ile u p o d ru č ju
tv rđ a v e K o ste la n a b rd u (b režu ljk u ) zvan o m M u n ti,67) da on te zem lje
i p o sje d e o b ra đ u je i u živ a »kao d o b a r gospodar« u ro k u od d eset godina,
pod u v je to m da o n te ze m lje v a lja n o i u re d n o o b ra đ u je i d a ih održi
u d o b ro m sta n ju , uz o b av ezu u u g o v o ru p o ta n k o o d re đ e n ih i opisanih,
p o d a v a n ja sp o m e n u tim g o sp o d arim a. N a k r a ju to g u g o v o ra p o sta v lja
se k la u z u la , k o ja o d re đ u je da n a v e d e n i za k u p o p rim ac , T om a, n e sm ije
i n e m ože n a ta j p o sje d p rim iti n ije d n u d ru g u osobu, k o ja bi b ila v o ljn a
s n jim e ta m o sk u p a s ta n o v a ti, n iti d a sm ije s ta k v o m d ru g o m osobom
u d ru ž iti sv o je b la g o (životinje), b ez iz rič ito g o d o b re n ja sv o jih go sp o d ara.
O već n a p rije d sp o m en u to m k a ta s tik u , m o ram o zbog n jeg o v e v až
n o sti ta k o đ e r g o v o riti. T aj k a ta s tik nosi izv o rn i naslov: »Catastico delle
rason del com un de V enetia, che sono tenuti pagar i cittadini, et vedoue
cigni anno impe!rpetuo, e altre rason del castello de Pinguente«, a iza
toga p o d aslo v e: »Q uesti sono i datii se affita del com un de V enetia, et
cetera« i » Q uesti sotto scritti S 0210 contadini de Pinguente, quali pagano
le rason al com m un de U enetia«. Iak o sam k a ta s tik ne nosi datacije,
vidim o, o d m ah iz n je g o v ih p rv ih o d re d a b a , da je s a s ta v lje n izm eđu
1431— 1436. godine, te d a je, d ak le, sa v re m e n s n ašim s ta rijim b u z etsk im
sta tu to m . S am n a slo v i p o d n aslo v i k a ta s tik a u p u ć u ju n a s na n jeg o v u
važnost. N a z a v rš e tk u se k a ta s tik a k aže da je b io izg u b ljen , te d a ga
je p ro n a ša o F ilip de A n g elin is, n o ta r iz B a ssa n a i k a n c e la r rasp u ršk o g
i p az e n a tičk o g k a p e ta n a F r a n je D onato, i d a ga je, po n a re d b i bu zetsk e
općin e odnosno n je z in ih u p ra v lja č a (»de o rd in e spe-ctabilium a g en tiu m
rp e c ta b ilis c o m m u n ita tis P in g u e n ti« ) iz iz v o rn ik a p re p isao i u v rstio na
k r a ju sam og n o v ije g s ta tu ta (»in hoc s ta tu ti lib ro .. . tra n s c rip s i ex alio
sim ili in m e m b ra n a descripto«), kao n je g o v sa sta v n i dio. S toga vidim o,
da je k a ta s tik im ao još i u v rije m e n o v ijeg bu zetsk o g s ta tu ta (1575 go
dine) sv o ju p r a k tič n u p rim je n u i v ažnost. K a ta s tik sa d rž i 7 član ak a, u
k o jim a su d e ta ljn o u tv rđ e n e obveze i p o d a v a n ja se lja k a s popisom ze
m alja, n a k o je su se ta p o d a v a n ja odnosila. P osebno je u k a ta s tik u rije č
o z a k u p u g ra d sk e k lao n ice (»beccaria«), p e k a rn ic e (»panicolaria«), stu p e
35) Tu ispravu nalazim o također u izvoru spom enutom u p rednjoj bilješci, na izvornom
listu 42 i 42a.
36) »Thomacz de M unti, et incole Pinguenti . . .«.
37) » . . . iacentes in tenutis castri Petre Pilloxc in m onte vocato M unti . . .«.
85
(»valcha«) i d v a ju m lin o v a (»m ollin«), i to onog zvanog »V erchiach« i
d ru g o g n azv an o g »C hnexach«. Z a tim se donose p ro p isi o daćam a, koje
su -s e lja c i im a li p la ć a ti za p šen icu (»torm ento«), vino (»decim a de vin«),
živ o tin je (»anim ali«), isp ašu ž iv o tin ja (»herbadego«), o d ać am a k o je su
m o ra le p la ć a ti u d o v ice (»ue-doe«) i k o n ačno o d aćam a k o je su tre b a li
p la ć a ti stra n o i (» forastieri«) p r i dovozu ro b e (»žita, v in a d sličnog) u g rad .
N a k r a ju k a ta s tik a n a la z im o isc rp a n p ro p is im en a i p re z im e n a se lja k a
(n jih u k u p n o 140), k o ji su b ili o b v ezan i n a p la ć a n je daće m letačk o j općini.
O p isan e d v ije isp ra v e , kao i ovaj k a ta stik , o s v je tlju ju n a m dosta
jasn o sa v re m e n e k m e tsk e odnose n a p o d ru č ju b u ze tsk e općine, o ko jim
o dnosim a sam s ta tu t, k ak o istakosm o, n e donosi n ik a k v ih p ropisa.
O k le ru , sv je to v n o m i red o v n ičk o m , s ta tu t ne go v o ri ni riječi. N ji
h o v i su se p ra v n i odnosi u re đ iv a li k a n o n sk im p rav o m .
K onačno s ta tu t gov o ri o n e č a sn im (beščasnim ) osobam a (infam is).
T ak v im se po o d re d b i s ta tu ta p o s ta ja lo n p r. ako bi n o ta r sastav io lažn u
is p ra v u (5. pogl.), z a tim ako bi n e tk o dao sa sta v iti (6. pogl.) ili ako bi
su d u p red o čio lažn u is p ra v u (7. pogl.), -za lažno sv je d o č en je p re d su
dom (8. pogl.).
S ta tu t gov o ri i o izg n an icim a (p ro g n anicim a, »banitus«) iz g ra d a. O
n jim a g o v o re m n o g e od red b e. Izgon se v ršio zbog težih zločina i n e
časn ih d jela, n p r. u b o jstv o , silo v an je, o tm ica žene, k ra đ a , teže ogova
ra n je i v rije đ a n je d ru g o g , ali čak i zato ako b i n e tk o sklopio s d je v o j
kom b ra k , bez p r is ta n k a ro d ite lja , i n a k o n toga zbog iz b je g a v a n ja k a z
n e p o b jeg ao , bio je iz a g n a t iz g ra d a (o p o s lje d n je m g o vori 51. pogl.).
O ju ris tič k im osobam a s ta tu t n e donosi p o se b n e p ropise, a li d a su
m u ta k v e osobe b ile p o z n a te (posebno v je rs k e b ra to v š tin e i crkve), v id i
mo iz p ro p isa 128. -pogl., u k o je m donosi za ta k v e osobe p ro p ise o p o
g o d n ijem i b rž e m p o stu p k u u slu č a je v im a sp o ra izm eđ u n jih odnosno
n jih o v ih z a s tu p n ik a s d ru g im licim a, p ro p isu ju ć i p r i to m da se tim oso
b a m a m o ra p ra v d a d ije liti b rz im i su m a rn im p o stu p k o m i bez spisa p re d
sudom , a u sm islu s ta tu ta ili m a trik u la tih ju ris tič k ih osoba, u k o lik o ne
bi p ro p isi tih m a trik u la b ili u s u p ro tn o sti s o d re d b a m a s ta tu ta .
2) STVARI (RES U ŠIREM SM ISLU
a) Stvarna prava (ius in re, res u užem sm islu).

O s tv a rn im p ra v im a gov o ri s ta tu t m alo. O p ra v u v la sn ištv a i p ra v u
p o sjed a s ta tu t sv o jim o d re d b a m a n iš ta n e o d re đ u je. On te p ra v n e p o j
m ove s m a tr a p o zn atim . O v la s n ištv u i o p o sje d u k a z u je s ta tu t u zg red
u 113 pogl., g d je p ro p isu je , da ako n e tk o b u d e m irn o i n esm e tan o d r
žao i p o sjed o v ao n e k i p o sjed ili n e k re tn in u k ro z p e tn a e s t ili više godina,
te ako k ro z to v rije m e n e b u d e p laćao za te p o sjed e z a k u p n in u ili v ršio
n e k i te re t, im a se s m a tra ti p ra v im v la sn ik o m i tr a jn im i s tv a rn im p o
sjed n ik o m o n ih stv a ri, iako ne b i m ogao p o k a z a ti svoj p o sjed isp ra v o m
ili d ru g im p ra v n im n aslo v o m svog p o sjed a.
A li s ta tu t donosi d e ta ljn ije p ro p ise o p ro d a ji p o k re tn ih s tv a ri i n e
k re tn in a n a ja v n o j d ra ž b i po o pćinskom slu ž b e n ik u (glasniku, »praeco«)
86
(pogl. 137), z a tim o n a č in u o tu đ e n ja stv a ri, k o je su z a jed n ič k e m eđu
b raćo m i ro đ a c im a (pogl. 132), o onim a, k o ji s d ru g im zajed n ič k i p o sje
d u ju n e k u s tv a r (pogl. 126), p o s ta v lja cp ći p ro p is, d a se sve k u p o p ro d a je
i o tu đ e n ja m o ra ju p re th o d n o ja v n o p ro g la s iti po općinskom slu ž b en ik u
(glasniku) n a ja v n o m trg u (pogl. 104). T im je p ro p iso m s ta tu t h tio z a
š titi p ra v o tre ć ih lica i o sig u ra ti o s tv a re n je p ra v a p rd k u p a i p rv o k u p a
od s tra n e p ro d a v a o č e v ih odnosno o tu đ iv a o č e v ih o v la šte n ih ro đ a k a i sro d
n ik a. Z a tim u pogl. 105. p ro p is u je u v je te , p o d k o jim a se z a m je n je n e stv a
ri m ogu o tk u p iti. P o g la v lje 84. donosi o pći p ro p is o k u p n ji stv a ri, k u p
lje n ih od općinskog slu ž b e n ik a (glasnika). S ta tu t svojim o d red b am a u re
đ u je i p ita n je o d n o šen ja loza ili d rv a d ru g ih p lo d o n o sn ih s ta b a la (pogl.
62), z a tim n a n o š e n ja šte te tu đ im v in o g ra d im a , p o ljim a i z em ljam a (pogl.
63) i o o n im a, k o ji b u d u , bez p r a v a slu žn o sti (servitus) p ro la z ili tuđom
zem ljo m i p o sjed o m (pogl. 64). K od p o slje d n je g p ro p isa izu zim a ju se sa
mo oni, k o ji prolaze, m a k a r n e o v lašten o ili bez p ra v a slu žn o sti, tu đ im
po sjed o m do iz v o ra (vode) (pogl. 64). Je d n o p o g la v lje (66) bav i se po
m ic a n je m m eđ a i o g ra d a tu đ e g p o sjed a, a p osebno p o g la v lje (69) govori
o n a la z n ic im a tu đ ih s tv a ri.
O p ra v u slu žn o sti (servitus) p u ta 38) p re k o tu đ e g p o sjed a, o d re đ u je
s ta tu t u 107. p o g la v lju , g d je p re d v iđ a m o g u ćnost za v la sn ik a p o sjed a, da
im aocu p ra v a n a p u t p re k o n jeg o v o g p o sjed a, dade u z a m je n u d ru g i
put, k o ji je više u in te re s u v la sn ik a p osjeda, ali po d u v je to m , d a i ta j
p u t b u d e za p o sje d n ik a p ra v a n a p u t, je d n a k o d o b a r ili č ak b o lji od
onog p u ta . Pogl. 108. p re d v iđ a su d sk o d o d je lje n je p ra v a n a p u t onom e,
ko ji ne b i im ao p u ta za p ro la z do sv eg p o sjed a. S ta tu t d o p u šta i m oguć
n o st k o m asacije p o sje d a odnosno u z im a n je n e k e m ale n e čestice zem lje,
k o ja sa sv ih s tra n a g ra n ič i tu đ im posjedom , i d o d je lje n je te čestice po
sje d n ik u većeg (ostalog) p o sjed a, o d re đ u ju ć i u v je te za ta k v o iz v la šte n je ,
uz p la ć a n je o d šte te za tu česticu, po p ro c je n i tr iju p o šte n ih lju d i. Od
tak v o g su iz v la š te n ja b ile izuzete, m a k oliko b ile m alene, čestice, k o je su
se n a la z ile uz ja v n i p u t (pogl. 106).
S lu ž n o st e m fiteu ze (em ph y teu sis) n ije s ta tu tu p o zn ata.
O založnom p ra v u (pignus) gov o ri s ta tu t sam o u d v a p o seb n a slu
čaja. P r v i slu čaj p ro p isu je s ta tu t u 51. pogl., g d je z a b ra n ju je d a v a n je
z ajm a n a zalog slu žin čad i ili n a ja m n ic im a , o d re đ u ju ć i p r i tom e p ra v
ne p o sljed ice tog p re k rš a ja . U dru g o m , p ak , slu č a ju o d ređ u je , kak o će
b iti k a ž n je n o naj, k o ji u s k r a ti ili o d b ije da d ad e zalog općinskom b la
g a jn ik u (k o m o m ik u , »cam erariu s« ) ili g la sn ik u (»praeco«), k a d a to oni
od n je g a o v lašten o zatraže.
b) O bvezno pravo (ius ad rem, obligationes)

O bvezno p ra v o n ašeg s ta tu ta još je slabo razv ijen o . O d g o v aralo je
ra z v o ju d o ta d a šn jih ek o n o m sk ih p rilik a . S ta tu t se o g ra n ič u je n a u re
đ e n je sam o n ek o lik o o b v e z n o p ra v n ih odnosa, o k o jim a će od m ah b iti
Ta služnost p u ta odnosno prava na put, obuhvatala je u sebi sve tri podvrste tog prava
služnosti, koje je pravo potanje razvijeno u pandektarnom pravu, tj. pravo na »iter«, »actus
i »via«, što u našoj starijoj pravnoj term inologiji izražavalo izrazim a »nogostup«, »pogon«
i »kolnik« odnosno pravo prolaza pješke, pravo gonjenja životinja i pravo prolaza kolima.
87
riječi. Ip a k iz sp isa n ek o lik o p u ta sp o m e n u to g b u zetsk o g n o ta ra M a rtin a
S o to lića, d o ista k a s n ijih za p op rilic i od je d n o i po sto ljeće, d o zn ajem o i
za d ru g e o b v e z n o p ra v n e poslove, o k o jim a s ta tu t n e g o vori (posebno n a
jam i zakup). I o v d je se p o n o v n o u tv rđ u je m o u n a še m m išlje n ju , d a je
p ra v n e odnose u B u z e tu n o rm ira lo , i n a k o n d o n o še n ja s ta tu ta , u v e li
kom d ije lu p r a v n ih odnosa o b ičajn o p ra v o , je r m n o g i ob v e z n o p ra v n i o d
nosi, k o je s ta tu t ne sp o m in je i n e u re đ u je , ip a k su p o sto jali, što vidim o
iz s a č u v a n ih n o ta n sk ih spisa, g d je je n ap o se zak u p n o p ra v o dosta p r a v
no ra z ra đ en o , k a k o to čitam o u b ro jn im is p ra v a m a o z a k u p n in i u g o v o ri
m a.1391 Z a k u p n i u g o v o ri su se sk la p a li m e đ u p o je d in im (fizičkim ) licim a
ili izm eđ u p r a v n ih (ju ristič n ih ) osoba i p o je d in ac a, ko d k o jih su te ju -
ris tič n e osobe (poim ence v je rs k e b ra to v š tin e i p o je d in e crkve) fu n g ira le
k ao zak u p o d av ci. U go v o r se u v ećin i s lu č a je v a sk lap ao n a neo d ređ en o ,
tra jn o v rije m e , te se ta k a v z a k u p ta d a n aziv ao » a ffictu m p e rp e tu a le siue
ad liu ellu m « . S a m o d v ije isp ra v e g o v o re o z a k u p u s o d re đ e n im rokom ,
d e v e t g o d in a (»nouem anno ru m « ), U za k u p su se d a v a le ra z lič ite v rs te
zem ljišta : o ran ice, n e o b ra đ e n e zem lje, da bi se n a n jim a n ajče šće za
sadio v in o g ra d , čestice o b ra đ e n e zem lje, č e sto s p o sa đ e n im m aslin a m a,
v in o g rad i, liv ad e, šum e, g a je v i, p a šn ja c i, z a tim č itav e g o sp o d arsk e k u
će s p rip a d n o stim a , p o je d in e g ra d sk e k u će i k o n ač n o m lin o v i (»m ollen-
dinus«), k a o i id e a ln i d ije lo v i m lin o v a (»m ed ie ta te m v n iu s m ollendini«).
Z a k u p n in a se p la ć a la g o d išn je (»singulo anno, an n u atim « ), a g lasila je
rje đ e sam o u n o v cu (npr. 20 m a lih soldi za d v ije m a le kuće, uz obavezu
v rš e n ja n u ž n ih p o p ra v a k a o d s tr a n e z a k u p c p rim c a, je d a n z la tn i d u k a t za
g o sp o d a rsk u k u ć u s p rip a d n o s tim a , 3 lib re i 2 solda za polovicu m lina),
već i u n a ra v i (d e se tin a svega p rih o d a z e m ljišta, o d re đ e n e k o ličin e /3
s p u d a / p šen ice, zobi, p o lo v ice d o b iv en o g u lja , često vezano s d u žnosti
zak u p o p rim c a d a v rši za zak u p o d av ca ra z n e p o ljsk e rad ove) ili u n a ra v i
i u novcu. Iz tih n o ta r š k ih sp isa d o zn ajem o i za d ru g e v rs te obvezno-
p ra v n ih u g o v o ra, ta k o n p r. u g o v o ri o p rije n o s u d u g o v n ih p o tra ž iv a n ja
ili o p re n o su p ra v a uopće (cessio), o diobi d o b a ra (divisio), žen id b e n i ugo~
vori, iz k o jih su često p ro iz la z ili žen id b e n i im o v in sk i sporovi, ug o v o ri
o d o d je lje n ju m ira z a (indotatio), z a m je n e (p erm u tatio ), z ajm o v i (m u-
tuum ) itd.
O p o su d b i (com m odatum ) n e g o v o ri n iš ta ni s ta tu t n i sp o m en u ta no-
ta rs k a k n jig a .
O n e k o j v rs ti o stav e (p o v je ra v a n ja stv a ri, d ep o situ m ) govori s ta tu t
u 70. pogl., k o je p ro p is u je k a z n u za onoga, k o ji za sebe za d rž i (utaji)
stv a ri, k o je je n e tk o p o n je m u p o slao d ru g o j osobi, u z o b av e zu da to
stv a ri (novac ili d ru g e stv a ri) p re d a onoj osobi.
O s e k v e stv u (zap ljen i tu đ e im o v in e) p ro p is u je s ta tu t u 48. i 49. pogl.,
u k o jim a z a b ra n ju je v rš e n je p rin u d n ih m je ra (re p re sa lija) p re m a d ru
gom licu, bez dozvole v la sti, o d re đ u ju ć i u v je te n jih o v o g iz v rša v a n ja .
K ao što sm o n a p o č e tk u iz la g a n ja o obveznom p ra v u rekli, s ta tu t
se o g ra n ič a v a d a u re d i p ro p iso m sam o n ek e o b v e z n o p ra v n e odnose, i
39) N otarska knjiga buzetskog no tara M artina Sotolića (1492—1517), listovi 16, 25, 26,
28, 36a, 40, 64a, 137a, 147a.
88
to: p ro p iso m 78. pogl. u re đ u je tije š te n je m a s im a i p la ć a n je tije sk a , 81.
pogl. o d re đ u je , da se b u z e tsk i g ra đ a n in n e o b v ezu je za stra n ca , 83. pogl.
g ovori o onim a, k o ji p rim a ju n o vac za iz v rš e n je nekog ra d a , p ro p iso m 110.
pogl. z a b r a n ju je p rim a n je d u g ovnog p o tra ž iv a n ja ili pun o m o ći od s tr a n
ca p ro tiv n ek o g b u z e tsk o g g ra đ a n in a , 116. pogl. n a re đ u je , d a v jero v n ici
m o ra ju p o z v a ti p re d su d svoje d u žn ik e i n jih o v e n a slje d n ik e , 123. pogl.
k a z u je o onim a, kojli o b v e z u ju ili p ro d a ju tu đ u stv a r, 129. pogl. donosi
propis o vin u , k o je se p ro d a je u krčm i, 130. pogl. n a re đ u je , d a
se du g u č in je n u B uzetu , m o ra o n d je i p la titi. Z a n im ljiv je p ro p is 138.
pogl.,40) k o je g o v o ri o posebnoj v rs ti u g o v o ra (soceđa). T aj se u g o v o r
sasto jao u tom e, da je v la sn ik ž iv o tin ja p o v je ra v a o n ek o m e te živ o tin je
ra d i č u v a n ja i u z g a ja n ja , s tim e da se je d o b ita k i g u b ita k dijelio n a
polovicu iz m e đ u tih u g o v o rn ik a . S ta tu t u sp o m en u to j o d red b i p re p isu je
obveze i o g ra n ič e n ja p ra v a za ta k v o g p rim a o c a. K onačno s ta tu t p ro p iso m
139. po g l.41) d o n o si o bvezu za k ro ja č e , d a p re u z e te i već isječen e t k a
nine, m o ra ju n a ru č io c u ra d a d o v ršiti.
c) N asljedno pravo (haereditas)

N a slje d n o p ra v n e odnose u re đ u je s ta tu t n ešto b riž ljiv ije i p o tp u n ije .
N a jp rije u 90. p o g la v lju o d re đ u je , d a se o p o ru k e m ogu p ra v o v a lja n o
s a sta v iti sam o p re d n o ta ro m i u p ris u s tv u b a re m p e to ric e (ili više)42) v a
lja n ih sv je d o k a . K o ji su to p ra v n o v a lja n i svjedoci, s ta tu t n e od ređ u je.
S v ak a k o se kao g la v n a p r a v n a k v a lifik a c ija v a lja n o sti sv je d o k a p r e t
p o sta v lja lo , da sv jed o ci b u d u o d ra sli i da b u d u časne osobe. U p o g le d u
sv jed o č e n ja žena p r i o p o ru k a m a , s ta tu t n iš ta n e o d ređ u je. D akle, m o
gle su i žene b iti p ra v o v a lja n i svjedoci. O sam oj fo rm i i n a č in u s a sta v
lja n ja o p o ru k a, s ta tu t ta k o đ e r n iš ta n e govori. M eđutim , iz već spom e
n u tih sp isa b u z etsk o g n o ta ra M a rtin a Sotolića, u k o jim a n a m se sačuvao
z n a ta n b r o j43) o p o ru k a vidim o, da su o p o ru k e red o v ito , iak o su b ile p i
sm eno s a sta v lja n e , z a d rž a v a le p ra v n u n a r a v ta k o z v a n ih u sm e n ih o poruka,
te se ta k v im re d o v ito i n a z iv a ju (testaim entum n u n c u p a tiu u m ) O p o ru
kom s u o p o ru a ite lj ili o p o ru č ite ljica (te sta to r, t e sta trix ) iz ja v ljiv a li svo
ju p o s lje d n ju v o lju o d n o sn o ra sp o lo ž b u o svojoj im o v in i u p ris u s tv u b a
re m p e to ric e v a lja n ih sv je d o k a i n o ta ra , k o ji je o to j u sm enoj o p o ru č ite -
ljev o j iz ja v i sa sta v lja o is p ra v u odnosno o p o ru k u . U n u tra š n ji sa sta v opo
ru k e re d o v ito je izgled ao o v a k o : d a ta c ija, o zn ak a m je sta g d je se sači
n ja v a o p o ru k a, n a v o d sv jed o k a, im e o p o ru č ite lja ili o p o ru čiteljice, u v o d
ne o b ičajn e fo rm u le (o p ro la z n o sti i n e s ta ln o s ti lju d sk o g života i o po
tre b i p ra v n o g u re đ e n ja im o v in e za slu čaj o p o ru č ite lje v e sm rti), iza toga
je dolazio b itn i i n a jv a ž n iji dio o p o ru k e, sam a rasp o lo žb a im o v in e (dis-
40) Danas se u izvorniku starijeg buzetskog sta tu ta ne nalazi to poglavlje, iako iz indek
sa naslova poglavlja n a početku rukopisa, vidim o, da se je to poglavlje nalazilo izvorno u statu tu .
To sm o poglavlje preveli iz novijeg buzetskog sta tu ta (iz 1575. god.), u kojem se nalazi to
poglavlje. Vidi b ilj. uz odnosno pogl. u p rije p isu i u prijevodu statuta.
41) Ni to poglavlje nije danas sačuvano u rukopisu starijeg sta tu ta, već sm o ga preveli
iz novijeg buzetskog sta tu ta. Vidi odnosnu bilj. uz prijepis i prijevod statu ta.
42) S tatu t izričito p ropisuje »petorica ili više svjedoka«.
43) Spisi buzetskog notara M artina Sotolića (1492—1517) donose 29 oporuka, iz kojih
crpim o gornje podatke o sastavu i sadržaju oporuka.
89
positio) i u v je ti te rasp o lo žb e (klauzule), konačno (obično p ri k r a ju opo
ru k e) p o s ta v lja n je o p o ru čn o g n a slje d n ik a , im e n o v a n je p o v je re n ik a (com
m issa rij) i iz v rš ite lja o p o ru k e (ex ecu to res te sta m e n ti) i sasvim n a k r a ju
z a v ršn e fo rm u le o v a lja n o s ti o p o ru k e i p o tp is n o ta ra , k o ji je o p o ru k u
sastav io . V eliki dio rasp o lo žb e (dispositio) o poruke, o b u h v a ta la su o d re
đ e n ja o zap isim a (legatim a). K ao p re d m e ti o p o ru čn e rasp o lo žb e p o ja v
lju ju se u p rv o m re d u ra z n e v rs ti z e m ljišta : p o lja, v in o g rad i, p ašn jaci,
liv ad e, o ra n ic e .n e o b ra đ e n a ze m ljišta , v rto v i, šum e, g a je v i (»cam pus,
vinea, p a ste n u s, p ra tu s , te rre n u s / t e r r a / a rra tiu a , b a re tu m , o rtu s, silua,
nem us«), z a tim k u će k a k o one u g ra d u , ta k o i seoske, g o sp o d arsk e kuće
(»dom us, m an su s, co rtiu u s, m a n su s cortiui«), i to u c je lin i ili d ije lu , za
tim m lin o v i (»m ollendinus«) ili id e a ln i d ije lo v i p ra v a n a m linove, d o
m aće i te g le ć e ž iv o tin je, r a z n a m u šk a i ž e n sk a o d je ć a i o d je v n i p re d m e ti
(posebno o g rtači, k rzn a, košulje), ru b lje : p la h te , sto ljn ja c i, k re v e tn in a
(m adraci, p o k riv a č i i drugo), k a d se ra d ilo o zap isim a c rk v a m a : crk v en o
i m isno ru h o (»pluviale, in d u m e n ta m issalia«), z a tim imućni i gosp o d arsk i
p re d m e ti (posebno ra z n e v rs te p o su đ a /» tin a tiu m , m a ste llu s, c a lđ a re ae-
n ea, c a ld a rio lu s« /), p o k u ćstv o (»m asardeie dom us«), ro je v i p č e la (» trum -
bon u s apum «), g otov novac, d u g o v n a p o tra ž iv a n ja (»debitum «) i drugo.
R aspoložbe su se v rš ile n ajčešće u k o rist član o v a objtelji, ro đ ak a , ali i
crk av a, b ra to v š tin a i d ru g ih lica, p o n e k a d i u k o rist siro m a h a (»quidam
p au p erae« ), R aspoložbi se često s ta v lja o i u v je t, ta k o za ženu, d a ostane
u u đ o v iš tv u i da p ro v o d i č a sta n život (»si v id u a u e rit, e t v ita m h o n e sta m
d u x rit« ), za k ć e ri ta k o đ e r, da p ro v o d e č a sta n život, a za sinove, da se p o d
v rg a v a ju v la sti m a jk e ( i oca, ako je oporučiteljiica b ila m ajk a), te da joj
is k a z u ju dužno p o što v a n je je r bi u p ro tiv n o m ta k v i sinovi m ogli b iti ra z -
b a š tin je n i i od cijelog n a s lje d s ta v a b i p r im a li sam o sim b o ličk i dio (kao
što čitam o u je d n o j o p o ru ci n a lis tu 54a. sp o m e n u tih spisa n o ta r a M a rti
n a S oto lića »tune so lu m de bon is p a te rn is h a b e re d e b e a n t soldos q u a tu o r
p a ru o ru m p rò q u o lib e t ipsorum «). P o n e k a d se kao u v je t op o ru čn e ra sp o
ložbe n a la z ila i obveza n a s lje d n ik a da n e p ro tu slo v e oporuci, već da se
zad o v o lje s n a m je n je n im dijelom , je r bi u p ro tiv n o m i ta k v i m ogli b iti
ra z b a štin je n i, uz p rim a n je sam o sp o m en u to g sim boličnog d ije la n a s lje d
stva. Sve o p o ru k e, p a i one n a jn e z n a tn ije g sa d rž a ja , z a v rša v a le su re d o
v ito fo rm u la m a (k lau zu lam a) o o sig u ra n ju v a lja n o sti o p o ru k e (corrobo-
ratio).
Z a tim donosi s ta tu t o n a slje d n o m p ra v u d ru g e iscrp n e i d e ta ljn e
o d red b e. T ak o o opo ru ci u d a te žene gov o ri 88. pogl., a o oporuci žene
bez m u ža 89. po g l. O n a s lje đ iv a n ju d o b a ra ro d ite lja , u m rlih bez oporuke,
p ro p isu je 91. pogl. O o p ćenitom n a s lje đ iv a n ju u m rlih bez o p o ru k e, govori
92. pogl. O im o v in i d o šlja k a (advena), k o ji u m ru bez n a slje d n ik a i bez
o p o ru k e, ra s p o re đ u je p ro p is 94, pogl. Z a tim 115. pogl. o d ređ u je , da se opo
ru k e , sa s ta v lje n e izv an b u z e tsk e tv rđ a v e , m o ra ju u o d ređ en o m ro k u p r e
d o čiti b u zetsk o j općini. O te č e v in i b ra ć e za živ o ta oca, k o ju oni m o ra ju
n a k o n očeve sm rti m eđ u so b n o isk a z a ti, k a z u je p ro p is 122. pogl. O d red
bo 93. pogl. z a b ra n ju je se o tu đ e n je s tv a ri, k o ja je n ekom e d a ta opo ru k o m
k ao zapis n a k o riš te n je i k o n a č n o p ro p iso m 95. pogl. n a re đ u je se op o ru č
n im p o v je re n ic im a , da m o ra ju isp u n iti sve o p o ru č ite lje v e zapise.
90
Ip a k k a o što sm o u vodno već re k li, n a jv e ći dio s ta tu ta , b av i se do
no šen jem k riv ič n o p ra v n ih p ro p isa i o d re d b a o p o stu p k u p re d sudom .
Z bog o d rž a v a n ja re d o slije d a u o b ič a je n e p o d jele p ra v n ih p ro p isa n a
osobe, s tv a ri i tu žb e (p ostupak) (presonae, res, actiones), p r ije ćem o d o v r
šiti iz n o še n je n o rm a, k o jim a s ta tu t u re đ u je su d sk i p o stu p a k , a z atim će
m o se p o z a b a v iti k riv ič n o p ra v n im p ro p isim a s ta tu ta .
3) SU D SK I PO STU PA K (TUŽBE, ACTIONES)
S ta tu t ta č n o ne ra z lik u je p ro p ise o su d skom g ra đ a n sk o m p o stu p k u

od onih o su d sk o m k riv ič n o m p o stu p k u . Isto tako, iak o s ta tu t govori o
su cim a (iudices) i o sudsk o j odnosno općinskoj v la sti (potestà, regim en.
co m u n itaš, com une), ne p ro p isu je n iš ta pobliže ni o sucim a (o n jih o v o m
izboru, u v je tim a i k v a lifik a c ija m a /lič n im ili s tru č n im / n jih o v e službe
i ro k u v rš e n ja odnosno tr a ja n ja n jih o v e dužnosti) n i o sudskoj v la sti od
n osno o sudsk o j fu n k c iji o p ćin sk e v lasti. U sv ak o m slu č a ju općinska je
v la st b ila s tv a rn o i m jesn o n a d le ž n a za sve g ra đ a n sk e sporove, k o ji su
se p re d o p ćin u iznosili, kao i za g o n je n je sv ih k riv ič n ih d jela, k o ja su se
d o go d ila u b u zetsk o j tv rđ a v i i n jezin o m p o d ru č ju . U po g led u osobne n a d
ležn o sti znam o, da su pod v la s t b u z e tsk e općine p o tp a d a li sv i b u ze tsk i
g ra đ a n i i stan o v n ici, k ao i svi ž ite lji b u z etsk o g p o d ru č ja (d istrictus), ali
isto ta k o i d o šljaci (advenae) i s tra n c i (forenses), k o ji su u tv rđ a v i staln o
ili duže v rije m e b o ra v ili ili su se sam o z a te k li u tv rđ a v i u slu č a ju nekog
k riv ič n o g d jela. T a k o đ e r je o p ć in a b ila n a d le ž n a i za m eđ u so b n e sporove
sv o jih g ra đ a n a sa stra n c im a . P r i to m se je red o v ito p rim je n jiv a lo p ra v o
onak o k a k o su n jih o v e o pćine p o stu p a le p re m a b u zetsk im g ra đ a n im a u
istim ili sličn im g ra đ a n s k im sp o ro v im a ili p ri istim ili sličnim k riv ič
n im d jelim a. P r i su d o v a n ju vidim o, da je, po p ro p isim a s ta tu ta , su d sk u
fu n k c iju o b a v lja lo u B u z e tu i v elik o v ijeće. O tom e n e m a n e k ih općih
p ro p isa, već s ta tu t donosi sam o o d re d b e za k o n k re tn e slu čajev e. T ako
n p r. p ro p is 11. pogl. o d re đ u je da v ijeće o d lu ču je u p o stu p k u po sp o ro v i
m a izm eđ u b u z e tsk ih g ra đ a n a i stra n a c a . Z atim po p ro p isu 102. pogl.
p o tre b n a je s k rb n ik u za o tu đ e n je štićen ik o v e im ovine p riv o la i o v la šte n je
b u ze tsk e općine i v ijeća. Isto ta k o po o d re d b i 133. pogl. m ože se op tu žen i
zbog te ž e tje le sn e p o v re d e s ta v iti n a m u čen je, ra d i p riz n a n ja , sam o po
o d o b re n ju v ijeća. Jo š i n a n e k im d ru g im m je stim a sv o jih odred b a, govori
s ta tu t o su d sk o j fu n k c iji V elikog vijeća.
P o se b n u je v rs tu su d o v a n ja p re d s ta v lja lo su đ e n je iz b ra n ih su daca
(iudices a rb itri, a rb itra to re s , a m icab iles com positores), o k o jim a s ta tu t
g o v o ri sam o n u z g re d n o n a je d n o m m je stu , tj. u 127. pogl., gd je p ro p isu je,
da ro đ aci u sp o ru , m o ra ju sv o ju ra s p ru z a k lju č iti s k la p a n je m u g o v o ra
o iz b ra n im sucim a, iak o o tom n a č in u su d o v a n ja im am o b ro jn ih p o tv rd a
u sp isim a već to lik o p u ta sp o m en u to g b u z e tsk o g n o ta ra M a rtin a Sotolića.
Već sm o r a n ije ista k li, da s ta tu t ne d onosi n ik a k v e p ro p ise o z a stu p a
n ju s tra n a k a p re d sudom , iako o to m e u b u z e tsk im n o ta rsk im spisim a
im am o b r o jn ih p o tv rd a , k o je g o v o re o p o s ta v lja n ju općih p u n o m o ćn ik a
91
(p ro c u ra to r g en eralis), kao i o n ih za p o je d in e k o n k re tn e slu č aje v e p a r
n ič n ih sp o ro v a (p ro c u ra to r specialis).
T a k o đ e r sm o već n av eli, d a je za sp o ro v e v je rs k ih b ra to v ć tin a i c r
k a v a bio p ro p iso m 128. pogl. u sta n o v lje n b rzi i su m a rn i p o stu p ak .
Iz n ije t ćem o sad a o stale k o n k re tn e p ro p ise s ta tu ta o p o stu p k u . U 9.
pogl. s ta tu t o d re đ u je , k a k o tre b a p o d n ije ti tu ž b u p re d sudom . T aj se
p ro p is odnosi p o g la v ito n a p o d n o še n je k riv ič n e tu ž b e (npr. zbog u v red e ,
tje le sn e p o v red e, k ra đ e , p o č in je n e štete), k o ju načeln o p re p u š ta ošteće
noj s tra n c i d a je sam a p o d n ese su d u u o d ređ en o m roku, iako općina
p rid rž a v a o v la šte n je , d a po svojoj slobodnoj ocjeni p o v ed e p o stu p a k
k riv ič n o g g o n je n ja i u slu č a ju da o štećen a s tra n k a p ro p u sti da podnese
tu ž b u u o d ređ en o m ro k u od d e se t d an a. N a k r a ju istog p ro p isa u sta n o v
lju je se, d a s tra n k a , k o ja je već je d n o m z ap o đ jela su d sk i postupalk, nc
m ože više od n je g a o d u sta ti, već da se ta j p o stu p a k , jed n o m započet po
služb en o j d u ž n o sti p ro d u ž a v a do n jeg o v o g o k o nčanja.
P ro p is 12. p o g la v lja u s ta n o v lju je ro k optuženom , u n u ta r kojeg on
m o ra p o d n ije ti su d u iz ja v u u sv o ju o b ra n u . T im se p ro p iso m o d re đ u je i
p o z iv a n je n ep o z n a to g ili n e p ris u tn o g o p tu ž e n ik a ja v n im proglasom , u
sv rh u p ris tu p a n ja su d u i p o d n o še n ja sv o je ob ran e.
Isto ta k o p ro p is 36. pogl. p re d v iđ a p o z iv a n je o d b jeg lih zločinaca ja v
n im oglasom .
P ro p isim a 48. i 49. pogl. u re đ u je se v rš e n je r e p re s a lija i p rin u d n ih
m je ra p o jed in cim a, i to k ak o o n ih sa m o v la sn ih (u o b lik u p ra v a sam opo-
moći), ta k o i o n ih v rše n ih po o v la š te n ju v lasti.
O d re d b a 111. pogl. p ro p isu je o onim a, k o ji se zlobno k riju , da ne
p ris tu p e u s p o ru p r e d sud.
P ro p iso m 112. pogl. u s ta n o v lju je se obvezni dokaz svjed o cim a u spo
ru zbog n e k re tn in a .
U 125. pogl. o d re đ u je se, da je b e z v rije d n o s ti d o k a z iv a n je sv jed o
cim a u slu č a ju ako v rije d n o s t sp o ra p re la z i 40 soldi, već da je za v a lja
n o st ta k v o g d o k a z iv a n ja p o tre b n a p ism e n a isp ra v a . T aj p ro p is donosi
s ta tu t, k ak o sam u toj o d re d b i iznosi, zbog n ep o u zd a n o sti sv jed o čk ih
iskaza. Isto ta k o o d red b o m 124. pogl. o d re đ u je se, d a će se dokaz isp la te
i p r iz n a n ja d u g a , m oći v a lja n o v rš iti sam o ja v n o m isp rav o m .
P ro p iso m 109. pogl. o d re đ u je se, tk o m ože odnosno n e m ože b iti p r i
su ta n p ri v ije ć a n ju o p re su d i.
U 131. pogl. p ro p is u je s ta t u t sa n k c ije za one, k o ji p o n o v e p re d su
dom sp o r već je d n o m p re su d o m rije še n .
P ro p iso m 119. pogl., gov o ri se o u s ta n o v lje n ju i o d re đ e n ju ro k a
onim a, k o ji b u d u ta j ro k tra ž ili za d o k a z iv an je isp la te n ek o g d u g a. S ta
tu t svojim, p ro p isim a u s ta n o v lju je dva z a s ta rn a ro k a. P rv i je ro k o d re
đen p ro p iso m 114. pogl. i iznosi d e se t godina, a odnosi se n a dug o v n a
n o v čan a p o tra ž iv a n ja i n a p o tra ž iv a n ja p o k re tn ih stv a ri, dok se p ro p iso m
113. pogl. o d re đ u je d ru g i z a s ta rn i ro k od p e tn a e s t go d in a za p o sje d n e
k re tn in a . P r i to m e se o d re đ u je još duži z a s ta rn i ro k cd trid e s e t godina,
ako se ra d i o đ o sje d a n ju (usucapio) i z a s ta ri (praescrip tio ) o p ćin sk ih d o
b a ra , dok se iz v je sn e k a te g o rije n e k re tn in a , is k lju č u ju uopće od zastare.
92
U p o g le d u s u d o v a n ja bez o b zira n a su d sk e d a n e (dies feria les) o d re
đ u je 121. pogl., da se sv a k i d a n m o ra iz ric a ti i d ije liti p ra v d a u slu č a
je v im a sp o ra zbog o ru ž ja ,44' k o n ja i d ru g ih ž iv o tin ja, kao i ra d i n e iz v r
še n ih ra d o v a , u p ita n ju d n ev n ica, a i u sp o ro v im a zbog obaveze d a v a n ja
h ra n e i pića.
O p a rn ič n im tro šk o v im a g o v o ri 118. pogl.
O n o v č a n im k a z n a m a i o n jih o v o m iz v rše n ju o d re đ u je se u 1. i 2.
pogl. V ažno je o v d je istaći, d a je p ro p iso m 1. pogl. u sta n o v lje n o , da po
lovica s v iju iz re č e n ih i d o su đ e n ih n o v č a n ih kazna, im a p rip a s ti m letačk o j
općini, (a d ru g a p o lo v ica b u zetsk o j općini). Iz toga vidim o u k o lik u je
fin a n c ijsk u i e k o n o m sk u o v isn o st d ošla b u z e tsk a općina o d m ah n e p o
sre d n o iza n jezin o g p o d v rg a v a n ja (1421. god.) m le tač k o j vlasti. N e z n a
m o tačn o do sad a je ta j te r e t p o d n o sila b u z e tsk a općina, ali znam o si
g u rn o d a se to g a oslobodila b a r 1575. god., je r u n o v ije m buzetskom
s ta tu tu n e n alazim o v iše te o dredbe.
Z a sp o ro v e izm eđ u ro đ a k a , p ro p is u je 127. pogl. o b a v ez u tih ro đ ak a,
da svoj sp o r d o k o n č a ju p u te m izb o ra iz b ra n ih sudaca.
P o s tu p a k povodom p riz iv a (appelatio) i z a h tje v a zbog n ište tn o sti p re
sude, u re đ u je o d re d b a 117. pogl.
Z a n im ljiv a je i n eo b ičn a o d re d b a 135. p o g la v lja, k o jim s e p re p isu je ,
da n ije d ozvoljeno o su đ e n ik u p o vodom izrečen e osude m o liti od općine
i v ije ć a o p ro st, m ilo st ili o tp u s t (g ratia, in d u lg e n tia ) od kazne, bilo u cje
lin i ili u d ije lu . D apače, u to m slu čaju , p re d v iđ a se od red b o m i k az n a od
d e se t m a lih lib a ra . M eđ u tim u iste m p ro p isu o d m a h se d o d aje, da je
d o p u šte n o m o liti m ilo st za o d re đ e n je odnosno p ro d u ž e n je o d g o v araju ćeg
rok a, ako o su đ e n ik n e b i m o g ao o d m a h p la titi d o su đ en u k azn u . T aj je
p ro p is ostao u iz v o rn ik u n ed o v ršen , je r d a n a s u kod ek su m a n jk a ju , m isli
mo, d v a z a v ršn a lista, n a k o jim a je bilo dov ršen o to p o g la v lje (i p e t
p o s lje d n jih p o g la v lja ,45 za k o je iz in d e k sa n a slo v a (ru b rik a) n a p o č e tk u
ru k o p isa vidim o, d a su u ru k o p isu iz v o rn o p o stojali). U n o v ije m b u z e t
sko m s ta tu tu (iz 1577. god.), n e n alazim o v iše te odredbe.
B) P ro te ž iti dio4u) s ta tu ta r n ih p ro p is a sa d rž i k r i v i č n o p r a v n e od
nosno k a z n e n o p r a v n e no rm e. S ta tu t n e donosi pobliže p ro p ise o
o rg a n iz a c iji su d sk e k a z n e n e v la s ti u c p ć in i ni o to m e tk o je v ršio su d sk u
k a z n e n u v last. B it će da su tu fu n k c iju o b a v lja li ra z lič iti o rg an i: g ra d sk i
k a p e ta n (eap itan eu s), g ra d sk i suci (iudices), p o n e k a d i sam n a č e ln ik (po-
testas), a li je, iz s ta tu ta r n ih p ro p isa, sig u rn o , d a je tu fu n k c iju o b av ljalo
V eliko vijeće. T a k o n p r. p o prcpis.u 11. pogl. o d lu č u je sk u p a s općinom
i v ećin a v ijeća (» consistere d e b e a t in d iscretio n e, et a rb itrio d o m in atio n is
cum m a lo ri p a r te consilij«) u sp o ro v im a iz m e đ u g ra đ a n a i stra n a c a , b ili
ti sp o ro v i zbog rije č i ili d je la (»tam in v e rb is q u am in factis«), d a k le i
zbog k riv ič n ih d je la . O d red b a, p ak , 133. pogl. p ro p isu je , da se s općinom
m o ra saglasiiti i vijeće, ako b.i se h tje lo nekog o k riv lje n ik a zbog teže tje
le sn e p o v re d e s ta v iti n a m u č e n je (»ponendi ad suplicium «), ra d i o tk riv a
44) S tatu t u 12). pogl. kaže sam o »ius re d d atu r de arm is« . . ne navodeći posebno
o kakvim se to sporovim a ili sudskom postupku radilo.
45) Tih p o sljednjih pet poglavlja, donijeli smo u prijevodu po tekstu novijeg buzetskog
statu ta.
93
n ja is tin e o zločinu (»pro u e r ita te h u iu s m odi m a le fitij rep erien d a« ). S v a
k ak o o p o sto ja n ju n e k e p o seb n e su d sk e, p a ta k o n i su d sk e k azn e n e v lasti,
ne m ože b iti u v rije m e n a še g s ta tu ta n i govora, je r je ta d a još bilo v rlo
dalek o do m o d e rn ih n ačela p r a v n e i p o litičk e zn a n o sti o ra z d io b i ja v n e
vlasti, posebno o p o d io b i i n a s ta v lja n ju su d sk e od u p ra v n e v la sti i fu n k cije.
K a z n e n i p ro g o n odnosno p o k re ta n je su d sk o g kazn en o g p o stu p k a p ro
v o d ila je sa m a v la s t (ex officio) sam o u slu č a ju n a jte ž ih zlo d je la (uboj
stvo, s ilo v a n je i-td.), d o k su sv i la k ši slu č a je v i, bili, po o d red b i 9. pogl.,
p re p u š te n i v o lji odnosno in ic ija tiv i p riv a tn o g o štećenika, k o ji je tre b a o
u re k u od d e se t d an a, n a k o n p r e tr p lje n e p o v re d e ili p ro tiv n je m u p o č in je
nog zločina, p o d n ije ti tu ž b u općini. Ip ak , p ro p iso m istog (9.) p o g lav lja,
p rid rž a la je o pćina sebi v last, d a sam a (ex officio), po svojoj ocjeni, p o
k re n e is tra g u , a p o p o tre b i p ro v e d e i k a z n e n i p o stu p a k , i u s lu č a ju da
o šte ć e n i p r iv a tn ik n e podnese, u o d re đ e n o m roku, tu ž b u . Z a n im ljiv je i
d a ljn ji p ro p is iste o d re d b e (9. pogl.), što sm o već u vezi s d ru g im ra n ije
ista k li, po k o je m p r iv a tn i tu žilac, k a d je d n o m tu ž b o m započne p o stu
pak , n e m ože v iše p o svojoj v o lji o d u sta ti od d a ljn je g p o stu p k a , već za
p o četi p o s tu p a k m ože sama. v la s t n a s ta v iti do n jeg o v o g o k o n čanja.
D o k a z iv a n je u su d sk o m k azn en o m p o stu p k u , p ro v o d ilo se p o g lav ito
svjed o cim a. Z a doikaz n e k e p ra v n e č in jen ice odnosno k riv ič n o g d jela, bio
je p o n e k a d d o s ta ta n i je d a n sv je d o k (15. pogl.). Za lažn e sv je d o k e i one,
k o ji ta k v e p re d v e d u su d u , b ile su p re d v iđ e n e stro g e k a z n e (8. pogl.). K ao
dok az v rije d ilo je i p riz n a n je (confessici), k o je se n e k ad , po o v la šte n ju v i
jeća, m oglo iz n u d iti i m u č e n je m (133. pogl.). S ta tu t p o zn aje i d o k a ziv an je
p ra v n o m p re tp o s ta v k o m (p raesu m p tio ). T ako se n p r., po p ro p isu 12. i 36.
p o g la v lja , za zločinca, k o ji je bio p o z v a n ja v n im pro p iso m , te ako ne bi
p ris tu p io su d u ra d i svoje o b ran e, p re tp o s ta v lja lo , da zločin p riz n a je i d a
je k riv zbog zločina. K ao dokazno sre d stv o p rim je n jiv a la se i zak le tv a
(iu ram en tu m ), ali te k onda, k a d a su d u n isu b ila n a ra s p o la g a n ju d ru g a
d ok azn a sre d stv a . Z a k le tv a se d o su đ iv a la bilo o p tu ž e n ik u bilo k riv c u
(iu ra m e n tu m p u rg a to riu m ) ili sv jed o cim a, a za lažno p o d n o šen je zak letv e,
p rim je n jiv a le su se stro g e kazne. P o n e k a d se dokazom sm a tra la i sam a
p rija v a , te u to m slu č a ju n ije tre b a lo v iše n ik a k v ih sv jed o k a, ta k o n p r.
kod p r ija v e onih, k o ji su n a izv o rim a p r a li tk a n in e ili tr a v u (82. pogl.),
kod p rija v e on ih , k o ji k r a d u t u đ a d rv a , loze, sijen o ili slično (56. 57.
pogl.) ili onih, k o ji p r o lije v a ju v o d u ili n ečisto ću n a ja v n e p u to v e (58.
pogl.) i u m n o g im d ru g im slu č a je v im a . N e n alazim o u s ta tu tu n a p rim je
n u n ik a k v ih »B ožjih sudova« (»iudicium Dei«, »ordalia«) kao sre d stv a
d o k aziv an ja.
S iste m k a z n a u s ta tu tu bio je v rlo razn o lik . P rim je n jiv a le su se
s m rtn e kazne, k o je su se iz v ršiv a le v je ša n je m (»za grlo«, » su sp e n d a tu r
p e r gulam «, 42. pogl.), sp a ljiv a n je m (» c o m b u ra tu r, ta lite r quod m o ria -
tu r «, 42. pogl.) ili o d sje c a n je m g lav e (» a m p u te tu r sib i caput«, 40. pogl.).
K azn a s m rti n a žen am a, v rš ila se po s ta tu tu , red o v ito sp a ljiv a n je m .
46) Od ukupno 140 poglavlja, koliko ih sadrži sta tu t, 61 donosi kazneno-pravne norm e,
kojim a možemo dodati još desetak propisa, koji se nalaze na granici izm eđu kaznenopravnih i
ad m inistrativnih (redarstvenih) propisa, kao što su to o b r tn i i tržni p rek ršaji, koje ćemo po
sebno o braditi.
94
Z a tim je p o sto ja o z a tv o r (»per m en sem v n u im . . . sta n d o in iure«, »carce
ratila«, 25. pogl. 35. pogl.), a k a ž n ja v a lo se i ra z lič itim tje le sn im k a z n a m a :
b iče v a n je m (» fru stetu r« , 43. pogll.), žig o san jem (»buletur«, 43. pogl.), o d -
sje c a n je m u d a (»debeat ei a m p u ta ri sim ile m em b ru m « , 31. pogl.). K azne
su se d o su đ iv a le i u im o v in i (o d u zim an je im ovine, » p erd et o m n ia sua
bona, m o b ilia, iet fixa«, 37. pogl.), i to u c je lin i ili d ije lu im ovine, dok su
se novčane* k a ž n e (»penae p ecu n iales, p ecu n iariae« ,) izricale gotovo sv a
kom k azn e n o m o dredbom .
N o včane kazne, k a k o sm o već u v o d n o ista k li, d o su đ iv ale isu se u
k o ris t općine, i to tak o , đa se iznos d ijelio n a po lo v icu izm e đ u b u z etsk e i
m leta č k e općine (1. pogl.), a n e k a d su se d o su đ iv a le i u in te re su p riv a tn ik a .
O d lu k a odnosno osuda o o d u z im a n ju im ovine (confiscatio), d o nosila
se u slu č a ju te ž ih zločina (npr. u b o jstv o , 33. pogl., silo v a n je d jev ice, 37.
pogl.), i to tako, da je p o lo v ica zločinčeve odnosno o su đ en ik o v e im o v in e
p rip a la o p ćin i (buzetskoj i m letačk o j), a d ru g a polovica o štećenim a ili
oštećenoj osobi (u s lu č a ju u b o jstv a : sin o v im a Ubijenog, a u slu č a ju silo v a
n ja d jev ici: p o v rije đ e n o j ženi). Z a n im ljiv je i p ro p is 33. pogl., ko jim se
p ro p is u je k a z n a za u b o jstv o (hom ioidium ). Po to m , naim e, p ro p isu odu
zim a se odnosno z a p lje n ju je zločinčeva im o v in a, a li sam o u slu č a ju da on
p o b je g n e iz ru k u v la sti, dok o b ratn o , ako >se taj p re d a općini, n jeg o v a se
im o v in a n e z a p lje n ju je , već on m ože n jo m e slobodno, p rije osude opo
ru č n o ra sp o lo ž iti i d o d ije liti je kom eg o d b u d e htio, a te k ako to m im o v i
nom n e b i o p oručno raspoložio, p rip a d a ona onom e, k o m u sp a d a po za
k o n u (tj. to m se im o v in o m p o s tu p a p o p ro p isim a o zak o n sk o m bezopo-
ru čn o m n a s lje đ iv a n ju ). M islim o, da je r a t i o l e g i s te o d red b e bio
u tom e, što se tim e h tje lo zločince sp rije č iti da n a k o n p o čin jen o g zločina
bježe, već ih n a p ro tiv p o n u k a ti, da se p r e d a ju u ru k e p ra v d e .
Izgon (»banitio, ban u m « , a sam iz g n a n ik naziv ao se » b an nitus, fo rb a -
nitus«), k o ji je bio sam po sebi p o seb n a, d o p u n sk a, s u p le to rn a kazna, p r i
m je n jiv a o se p ro tiv p o čin ilaca te ž ih zločina i izricao se osudom sk u p a s
g lav n o m k azn o m (npr. k o d tv o rn o g n a p a d a ja n ače ln ik a, su d aca ili d ru g ih
općin sk ih slu žb en ik a, 25. pogl., k o d p o č in je n o g zločina č a ra n ja (sortile-
gium.), ako b i to p ro u z ro č ilo te ž e p o sljed ice, 43. pogl., u slu č a ju k ra đ e , 55.
pogl., k od teže tje le s n e p o v re d e , 30. pogl. itd.). K azn a izgona iz ric ala se n a
o d ređ en o v rije m e ili tra jn o . T aj izgon, k o ji je im ao p ra v n i značaj su p le -
to rn e kazne, tre b a m o ra z lik o v a ti od onog izgona, k o ji je im ao p ra v n i z n a
čaj tje ra lic e , p ro g o n a, i k o ji se izricao p ro tiv o d b jeg lih te ž ih zločinaca,
k o jim se ta k o p ro g n a to lice sta v lja lo izv an zakona, tako, da je to g p ro
g n a n ik a s v a tk o m ogao, d ap ače i m orao, h v a ta ti i goniti, a u slu č a ju ot
p o ra ili p o k u š a ja b je ž a n ja i n e k a ž n je n o u b iti.
Za p o m ag ače zločina (» d an tes a u x iliu m m alefacto rib u s« ) o d re đ u je
s ta tu t u sv o jim p ro p isim a (3., 4., 34. i 35. pogl.) te šk e k a zn e, k o je su se
d o ista sa sto ja le re d o v ito u n o v č a n im k azn a m a , ali s ta tu t p re d v iđ a i m o
gućnost, d a ta k a v p o m ag ač b u d e k a ž n je n isto m ili Sličnom kaznom , kojom
bi bio k a ž n je n g la v n i k riv a c (35. pogl.).
Isto ta k o r a d i sp re č a v a n ja zločina ili ra d i la k šeg p ro n a la ž e n ja i id e n
tific ira n ja p o č in ite lja zločina, o d re đ u je s ta tu t d u žn o st p r ija v e i p ro k a z i
v a n ja zločinaca, p r i čem u obećaje p rija v ite ljim a n e k i dio, obično polovicu,
95
kazne, k o ja je z a p rije ć e n a p o č in ite ljim a o d re đ e n ih zločina i p re k r š a ja
(rapr. u slu č a je v im a b o g o h u lje n ja , 10. pogl., n a n a š a n ja šte te u šum i, 61.
pogl., p o lju , v in o g ra d im a , 62, 63. pogl., kod p re k r š a ja p e k a ra 77. pogl. itd.).
P o re d k o m isiv n ih d e lik a ta , tj. zločina, k o ji se sa sto je u v rš e n ju z a b ra
n je n ih d jela, p o z n a je s t a tu t i o m isiv n e d e lik te , tj. one, k o ji se sa sto je u
p r o p u š ta n ju v rš e n ja d je la ili čina, k o je s ta tu t n a re đ u je (npr. n e iz v rša v a
n je n a re d a b a v la s ti o h v a ta n ju zločinaca, 24. pogl., p ro p u š ta n je h v a ta n ja
ili n e p rija v ljiv a n je z a te č en ih p ro g n a n ik a 3. pogl.).
0 siste m u k a z n a n ašeg s ta tu ta m ožem o op ćen ito reći, da one, iak o su
bile stro g e, n isu ip a k p re s tro g e ili stro ž e od onih, k o je n alazim o u s a v re -
m e n im s ta tu tim a d ru g ih općina. D apače, im a m o p rim je ra doista b la g ih i,
za ono v rije m e , v rlo h u m a n ih k a z n e n ih o d red a b a. T ak o n p r. po p ro p isu
87. pogl. u d a ta žena, k o ja za živ o ta svog m uža po čin i p re lju b , b iv a k a ž n je
n a sam o u svojoj im o v in i, ta k o da n je z in a d o b ra im a ju p rip a s ti u v r ije
đ en o m m u žu , dok o n ek o j ličnoj k a z n i (p ro g lašen je nečasn o m 47^) ili tje
lesnoj k a z n i n e m a n i govora. Isto ta k o p ro p is 40. pogl. p r e d s ta v lja koliko
n a m je p o zn ato je d n u o so b ito st b u z etsk o g s ta tu ta . P o toj, naim e, o d red b i
o naj, k o ji sobom p o v ed e n e k u u d a tu ž en u ili red o v n icu , im a se red o v ito
k a z n iti sm rću , a ona žena im a se sp a liti. M eđutim , s ta tu t p re d v iđ a i m o
gućnost, d a žen in m už n e h tje d n e da se n je g o v a žena sp ali ili da čovjek,
k o ji ju je odveo b u d e p o g u b lje n , u k o je m slu č a ju s ta tu t d o p ušta, d a je
sv a k i od te d v o jice slo b o d an i da n e p o tp a d a n ik a k v o j kazni. S v a k ak o
je d n a š iro k a lib e ra ln o s t p ro p isa te o d red b e, k o ja je sa sv o je stra n e , b u d u
ći d a je p re d v iđ a la tu m ogućnost, p sih ič k i d je lo v a la n a m uža, č ija je žena
o d v ed en a, d a se s k lo n i n a o p ro st i da n e z a h tje v a n ik a k v u k az n u za po
č in ite lje to g zločina.
I in a č e p o k a z u je s ta tu t u sv o jim o d re d b a m a, posebno k riv ič n im , m n o
ga n a p re d n a p ra v n a n ačela, ta k o n p r. k a d u u v o d u 24. pogl. kaže: »Bu
d u ći d a sv a tk o m o ra b iti u svojoj k u ć i sig u ra n , u s ta n o v lju je m o . ..« (Quo-
n ia m in p r o p r ia dom o se c u ru s d a b e t p e rm a n e re , s ta tu im u s ...« ) , kao i
p r a v n a ra z lik o v a n ja (d istin k cije) i k v a lifik a c ije k riv ič n ih d jela, ta k o
ra z lik u je n a p a d a j iz v rše n b ez o ru ž ja (21. pogl.) od onoga, izv ršen o g s u p o
tre b o m o ru ž ja (22. pogl.), z a tim u d a ra c z a d a n n e k o m e od onoga, n an esen o g
n oću (32. pogd.), ra z lik u je ta k o đ e r u d arce, z a d a te n ekom e u srd ž b i (»irato
anim o«, » ira te r« , 27. pogl.) itd.
Po s a d rž a ju odnosno po v rs ti p ra v n o g d obra, ko je se zaštiću je, ra z
lik u ju se k riv ič n e odnosno k a z n e n e o d re d b e s ta tu ta , n a one k o je n o r
m ira ju :
a) djela protiv pravne sigurnosti, n p r. sa sta v i p re d o č e n je lažn e
isp ra v e , lažno sv je d o č e n je p re d sudom , p o d n o šen je zlobne optužbe,
u v re d a n o ta ra , p o m a g a n je zločinaca, liše n je slobode, bez dozvole
v la s ti itd . (5, 6, 7, 8, 17, 18, 19, 34, 35, 120, pogl.).
b) djela protiv vjere, javne vlasti, m ira i reda, n p r. h u lje n je B oga i
sv etaca, u v re d a i n a p a d a j n a općinskog n a č e ln ik a , suce ili d ru g e
o p ćin sk e slu žb en ik e, d iz a n je n e m ira , n e v rš e n ja d u ž n o sti straže,
47) Iako je sta tu t, inače, za m noge druge zločine predviđao m ogučnot, dapače i određivao
proglašenje nečasnim (infam nim ).
96
n o še n je v a tr e noću po tv rđ a v i, n e o d a z iv a n je po ziv u n a oru žje,
p re k rš a j z a b ra n e v la sti itd. (10, 13, 25, 44, 45, 60, 68, 80 pogl.).
c) djela protiv života i tijela građana (i stranaca), n p r. n a p a d a j s
o ru žjem , izazov n a dvoboj, n a p a d a j u nečijoj k ući, tje le s n e povrede,
ub o jstv o , silo v an je, otm ica, d a v a n je o tro v n o g za jelo, (čaranje),
p r e lju b itd . (20, 21, 22, 23, 24, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 37, 38, 39,
40, 42, 43, 87 pogl.).
d) djela protiv časti i im ovine građana (i stranaca), n p r. k le v e te i la
ži, u v re d e , u n iš ta v a n je v in o g ra d a ku ća, o tim a n je b laga, p ro lije v a
n je v in a, o tim a n je s tv a ri, ra z n e v rs ti k rađ e, sječa loza ,d rv a, p o m i
c a n je o g ra d a i m eđ a p o sjed a, o tim a n je tu đ ih n a ja m n ik a , z a d rž a v a
n je stv a ri, k o je su n ek o m e p o sla n e (u taja) itd . (79, 50, 53, 54, 55, 56,
57, 61, 62, 65, 66, 67, 70 pogl.).
K o n ačn o dolaze p ro p isi, k o ji r e g u lira ju s u d s k i k r i v i č n i p o
s t u p a k , n p r. p ro p is i o iz g n an icim a i p ro g n a n ic im a (»bannitus«, »for-
b anitu s« ), io sv je d o č e n ju , p riz n a n ju , s ta v lja n ju n a m u č en je (»suplicium «),
o m ilo sti i o p ro stu k a z n e (»gratia«, »in d u ig entia«) itd . (1, 2, 3, 4, 133,
135 pogl.).
C) M eđu k riv ič n im odnosno k a z n e n im o d red b am a s ta tu ta nalazim o i
ta k v e p ro p ise , k o je r a d ije s ta v lja m o u a d m i n i s t r a t i v n o -r ed a r -
s t v e n e o id r e d b e, k ao što s u o b rtn i, trž n i i trg o v a č k i p r e k r š a ji i p r o
p isi u p ra v n e n a ra v i n p r. o d re d b e p ro tiv p r e k r š a ja m e sara , p e k a ra , k rč m a
ra, z a b ra n a p ro lije v a n ja vode i n ečisto će n a ja v n e pu to v e, z a b ra n a p ra n ja
tk a n in a i tr a v a n a ja v n im izv o rim a, z a b ra n a lo ž en ja v a tre p o šu m am a i
z a b ra n a m a , o m je ra m a p r i p ro d a ji, o d a v a n ju k riv e m je re ili p rik ra ć e n ju
ku p aca, o p la ć a n ju is p ra v a n o ta ra i o p ć in sk ih k a n c e la ra itd (73, 74, 75, 76,
77, 52, 71, 58, 59, 72, 82, 136, 140 pogl.).
P o seb n o m je sto zau zim a p ro p is 134. pogl., k o ji d e ta ljn o p re d v iđ a
o d šte te i p ogodnosti, k o je o p ćin a m o ra d a ti onim a, k o ji b u d u u v rše n ju
o pćin sk e slu žb e (npr. p r i p o sla n stv im a , ali i u r a tu i inače, »tam in p re lio
c a m p e stri q u a m in a m b a sia ta u e l p ro a liq u o alio modo«) z a ro b lje n i ili
u b ije n i. T ak o se p re d v iđ a , da ta k v e osobe m o ra ju b iti iz o p ćin sk ih d o b a ra
iz ro p stv a o tk u p lje n e i d a im se m o ra, u ro k u od tr i m jeseca, p la titi sva
šte ta, k o ju su p r i to m p re trp je li. U slu č a ju d a ta k v e osobe b u d u tom p r i
lik o m u b ije n e , sin o v i u b ije n o g o slo b a đ a ju se za d v a d e se t go d in a v rše n ja
sv ih o p ćin sk ih te re ta , a ako to m zgodom n e tk o izgubi n ek i ud, m o ra m u
se u ro k u od t r i m je se c a p la titi sto tin u m a lih lib a ra , a b u d e li ta j in ače
ra n je n , m o ra ju m u se p la titi lije č e n je i tro šk o vi. Od ta k v e n a k n a d e i po
v la stic e iz u z im a ju se oni, k o ji b u d u od tu đ e v la s ti u h v aćen i, op lije n je n i
ili z a tv o re n i zbog v la s tito g duga, osude ili zločina.
N a k ra ju , k a k o se s ta tu t n ije p rid rž a v a o stro g o g re d a i sistem a u re
d o slijed u i ra s p o re d u g ra đ e sv o jih o d re d a b a , kao što sm o to uvodno već
p r ije ista k li, s v r s ta t ćem o p ro p ise s ta tu ta p o m a te riji ovako:
A) 1) osobno i obiteljsko pravo (personae): 41, 85, 86, 96, 97, 98, 99, 100,
101, 102, 103.
97
2) stvarno pravo (res u širem sm islu):
a) stvarno pravo (u užem sm islu, »ius in re«): 46, 51, 63, 64, 69, 84,
104, 105, 106, 107, 108, 113, 126, 132, 137.
b) obvezno pravo (»ius ad rem«): 78, 81, 83, 110, 116, 123, 129, 130,
138, 139.
c) nasljedno pravo (haereditas): 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 115, 122.
3) tužbe (actiones, sudski postupak): 9, 11, 12, 36, 48, 49, 109, 111, 112,
114, 117, 118, 119, 121, 124, 125, 127, 128, 131, 135.
B) krivičnopravni propisi: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 10, 13, 14, 15, 16, 17, 18,
19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 37, 38, 39,
40, 42, 43, 44, 45, 47, 50, 53, 54, 55, 56, 57, 60, 61, 62, 65, 66, 67, 68, 70,
79, 80, 87, 120, 133.
C) adm inistrativno-redarstveni propisi i druge odredbe: 52, 58, 59, 71, 72,
73, 74, 75, 76, 77, 82, 134, 136, 140.
4.
K on ačn o p re o s ta je n a m još d a izv ršim o p o re d b e n u p ra v n u an alizu
p ro p isa s ta rije g i n o v ije g s ta tu ta odnosno da uočim o i ista k n e m o ra z lik e
m e đ u n jim a.
S ta r iji s ta tu t, kao što vid im o iz p o p isa n aslo v a p o g la v lja (indeksa
ru b rik a ), k o ji se n a la z i n a p o č e tk u ru k o p isa (od 2— 4 lista), sa d rž a v a o je
140 p o g la v lja , od kojih, d anas, u ru k o p is u n e d o sta ju : d ru g i dio 108, za
tim 109 do p rv o g d ije la 114 pogl. (31 i 32 lis t izv o rn e n u m e ra c ije ru k o
pisa) i n a s ta v a k 135 do z a k lju č n o 140 pogl. (39 i 40 lis t iz v o rn e n u m e ra
cije ru k o p isa).
N o v iji s ta tu t, što o p et v idim o iz p o p isa n aslo v a p o g la v lja, k o ji se
n alazi n a p o č e tk u ru k o p isa (1— 3 lis t ru k o pisa), k o ji se d a n a s č u v a u
H isto rijsk o m a rh iv u u R ijeci,46) sa d rž a v a o je 135 p o g lav lja, od k o jih p o
slje d n je (135. pogl.) n ije u ru k o p isu d o vršeno. O b ja v ljen o iz d a n je n o v ijeg
s ta tu ta sa sto ji se o d 134 p o g la v lja , dok je ned o v ršen o , p o slje d n je, p o g lav
lje isp u šten o .
O d o d re d a b a s ta rije g s ta tu ta , u n o v ije m su s ta tu tu isp u šte n a slije d eć a
p o g la v lja : 1, 25, 26, 50. i 135. pogl., d ak le, u k u p n o 5 p o g lav lja . S ad rž aj tih
isp u šte n ih o d red ab a, bio je ovaj:
Pogl. 1. O d sv ih n o v č a n ih k azn a, k o je izreče i dosudi b u z e tsk a op
ćina, p o lo v ica im a p r ip a s ti m le ta č k o j općini, a d ru g a po
lo v ica b u zetsk o j općini.
Pogl. 25. O tv o rn o m n a p a d a ju n a općinskog n ač eln ik a , suce i r e k
to re.
P ogl. 26. O k a z n i n a č e ln ik a ili su daca, ako oni n e k o g a u d a re .
Pogl. 50. O onim a, k o ji u n iš ta v a ju (tuđe) v in o g rad e, s p a lju ju (nečije)
k u će ili o tim a ju tu đ e b lag o (životinje) ili p ro lije v a ju (ne-
kom e) vino.
48) Kao što smo uvodno prije istakli, bilo je više rukopisa novijeg buzetskog statu ta i
mi opisujem o rukopis, koji se čuva, danas, u H istorijskom arhivu u Rijeci.
98
Pogl. 135. O onim a, k o ji od v ijeća m ole m ilo st ili o tp u st.
R e d o slije d p o g la v lja s ta rije g s ta tu ta , u p o re đ e n s onim n o v ijeg s ta
tu ta glasi ovako:
S ta riji N o v iji S ta riji N oviji

b u z etsk i s ta tu t b u z e tsk i s ta tu t b u zetsk i s ta tu t b u z e tsk i s ta tu t
P o g la v lje 1. isp u šte n o 31. 28.

2. 1. 32. 29.
3. 2. 33. 30.
4. 3. 34. 31.
5. 4. 35. 32.
6. 5. 36. 33.
7. 6. 37. 34.
8. 7. 38. 35.
9. 8. 39. 36.
10. 9. 40. 37.
11. 10. 41. 38.
12. 11. 42. 39.
13. 12. 43. 40.
14. 13. 44. 41.
15. 14. 45. 42.
16. 15. 46. 43.
17. 16. 47. 44.
18. 17. 48. 45.
19. 18. 49. 46.
20. 19. 50. isp u šten o
21. 20. 51. 47.
22. 21. 52. 48.
23. 22 53. 49.
24. 23. 54. 50.
25. isp u šte n o 55. 51.
26. isp u šte n o 56. 52.
27. 24. 57. 53.
28. 25. 58. 54.
29. 26. 59. 55.
30. 27. 60. 56.
61. 57. 101. 97.
62. 58. 102. 98.
63. 59. 103. 99.
64. 60. 104. 100.
65. 61. 105. 101.
66. 62. 106. 102.
67. 63. 107. 103.
68. 64. 108. 104.
69. 65. 109. 105.
70. 66. 110. 106.
71. 67. 111. 107.
99
Stariji Noviji Stariji Noviji
buzetski statut buzetski statut buzetski statut buzetski statut
7/ 9Z . 00. 112. 108.

73. 69. 113. 109.
74. 70. 114. 110.
75. 71. 115. 111.
76. 72. 116. 112.
77. 73. 117. 113.
78. 74. 118. 114.
79. 75. 119. 115.
8Q. 76. 120. 116.
81. 77. 121. 117.
82. 78. 122. 118.
83. 79. 123. 119.
84. 80. 124. 120.
85. 81. 125. 121.
86. 82. 126. 122.
87. 83. 127. 123.
88. 84. 128. 124.
89. 85. 129. 125.
90. 86. 130. 126.
91. 87. 131. 127.
92. 88. 132. 128.
93. 89. 133. 129.
94. 90. 134. 130.
95. 91. 135. isp u šten o
96. 92. 136. 131.
97. 93. 137. 132.
98. 94. 138. 133.
99. 95. 139. 134.
100. 96. 140. 135.
N a n e k e ra z lik e izm eđu te k s ta o d re d a b a s ta rije g i n o v ije g s ta tu ta ,

upozo rili sm o n a o d g o v a ra ju ć im m je stim a p rije p is a i p rije v o d a s ta rije g
s ta tu ta . O stale ra z lik e izm eđ u o b a ju te k sto v a , sa sto je se u ra zlič ito m s tilu i
u iz m je n a m a ili is p u š ta n ju p o je d in ih rije č i ili d ije lo v a rečen ica. T ako
n p r. u 2. p a g i, s ta tu ta iz ra z » p er re g im e n P in g u e n ti« , iz m je n je n je u odno
sno m p o g la v lju (pogl. 1) n o v ijeg s ta tu ta »per il c larissim o Capitando«. N a
slov 13. pogl. s ta rije g s ta tu ta , »De u itu p e ra n tib u s p o te sta te m u el iudices«,
iz m ije n je n je u n o v ije m s ta tu tu » C o n tra q u e lli che h a u e sse ro a rd im e n to di
u itu p e r a r il 'diarissim o cap itan io « . R iječ »tem pore« n a k ra ju o d re d b e 101.
pogl. s ta r ije g s ta tu ta , iz m ije n je n a je u n o v ijem s ta tu tu (97. pogl.) s riječ i
»stato« itd .
N ek ad te iz m je n e u n o v ijem s ta tu tu id u n a šte tu i izo p ače n je p ra v o g
sm isla od red b e, k o ja je u s ta rije m s ta tu tu p ra v iln o izražen a. T ako n p r. 97.
pogl. s ta rije g s ta tu ta , k o je g o v o ri o zak o n sk o j dobi štičen ik a, kaže, d a se
190
ta j p ro p is im a p r im je n jiv a ti » i n p r e c e d e n t i b u s , et fu tu ris« , tj. da
im a i retro alk tiv n o d je lo v a n je , što se u n o v ije m s ta tu tu u od g o v araju ćo j
o d red b i (92. pogl.) sasv im n e ta č n o n avodi, »cosi nei p r e s e n t i com e nei
fu tu ri« . Isto ta k o dio rečen ice p r i sre d in i 125. pogl. s ta rije g s ta tu ta , »et
etia m in m e r c a t i s u itu a liu m « , n a istom m je stu n o v ijeg s ta tu ta (121.
pogl.) posve je k riv o stiliz ira n , »e t i n c a n t i d e u ittu a g lie« . T ak v e ra z
lik e m ožem o o b ja sn iti sam o n e ra z u m ije v a n je m i k riv im č ita n je m 4") te k sta
sta rije g s ta tu ta , od s tra n e re d a k to ra n o v ijeg s ta tu ta .
N apose n a k r a ju tre b a m o is ta k n u ti, da n o v iji s ta tu t n a svim m jestim a ,
n a k o jim a se o d re đ u ju n o v čan e kazne, m jesto »com unibus U en eciaru m , et
P in g u e n ti« , kao što to n alazim o u s ta r ije m s ta tu tu , k o jo m je klau zu lo m
bilo u sta n o v lje n o da o d nosne n o v čan e k a z n e te k u u k o rist m letač k e i b u -
zetsk e o pćine, i to sv ak o j općin i p o seb n o p o p olovica iznosa, o d re đ u je n a
p ro sto »al fisco«, tj. sam o u k o rist b u z e tsk e o pćin sk e b lag a jn e. To je, u
no v ijem s ta tu tu , u slije d ilo sto g a što je n o v ijim sta tu to m d o k in u ta te g o tn a
o d re d b a 1. p o g la v lja s ta tu ta , k o ja je d o ta d b ila tem elj to g fin an c ijsk o g te
re ta b u z e tsk e općine, o čem u sm o već r a n ije uv o d n o govorili.
Z a v ršn o n ap o m in je m o , da sm o p rije p is te k s ta s ta tu ta , kak o sta rije g
tak o i n ovijeg, kao i n je g o v p rije v o d , p o p ra tili n a jn u ž n ijim k ritič k im b i
lješk am a.
49) U opisu tek sta starijeg sta tu ta, već sm o uvodno istakli, da je tekst na dosta m jesta
teško čitljiv.
101
STATUT BUZETSKE OPĆINE
IZ 1435. G O D IN E
(Statuta comunis Pinguenti ab anno 1435)
STATUS CASTRI P IN G U E N T I IN C IP IU N T :
L. 5. Ad extol(l)enda iustorum prem ia, et deprim endam insolentiam tran(n)s-

gressorum, prouidens ex celo iusticia erexit in populis regnantium
solia, et in orbis terrarum urbis (!) inclita Venetorum potentia, glo
riosissimi ieonis dextra uibrante ensis racione dominium sublim auit,
quod iustis prem ia pacis im penderet, et condignas penas infligeret
m ortis delinquentibus, aliter et enim im punita licentia scelerum a
mundo pacis arm entantem (!) expel(l)eret et (ad) bonorum perniciem
m anus atroces sanguine m acularent. Fuit ergo necessitas u t natura
subesset iustibie, que laxiuos hom inum m otus in uia equitatis reduceret
choartante libram ine rationis. Verum quod sicuti uarietate tem poris,
et m orum m utatione dom inij, uelut sol a hyemali frigata nequitia ueris
tem pore blandicia seu infusione potentie cuncta germ inando frutif-
ficare (!) disponitur, ita inclitum Uenetorum dominium, nobis u t nou-
um, sic u ltra m erita graciossum ad fructum fidelitatis, et alia bona
quolibet calore sue m irando potentie, nos aliciendo conponit, ita ut
ad m orem etiam alliorum (!) sui incliti principatus subdictorum fidel-
lium (!), statuta, et ordinam enta nostra, iam uitio uetustatis obnubila
tione confusa, et que nunc requirebant a suis prim ordijs uarietate
distantiam sim iliter conponamus. In nomine igitur illius, qui fecit
celum, et terram , et cuius nutu m oderantur om nia que sub celi am bitu
continentur, inuocata hum iliter gratia euangeliste sanctissim i sancti
Marci, urbis almifdce Uenet-irarum uexilifferi (!) gloriosi, et sancti
L .5 a . Georgij huius opidi Pinguenti deuo (L.5a)tissimi protectoris, habita
prim itus, et obtenta licentia spectabilis, et actionibus strenuis extol
lendi uiri domini Georgij de Georgio, ciuitatis Iustinopolis, nomine
serenissim i principatus antedicte dom inationis nosbre U enetiarum ,
potestatis, et capitanei (dignissimi), et honorabilis, et ordine nobis
exhibito a nobili, et nobis gratiffico (!) uiro domino (Ioanne Ferro)i)
a dicto domino potestate, et capitaneo Iustinopolis, nomine prelibate
serenissim e dom inationis nostre Ueneciarum, huius opidi Pinguenti
potestate laudabilj, et cum eo, et in eius oppinione concordes nos iu-
dices Pinguenti presencialiter residentes, videlicet Matheus Gorchoializ,
et Georgius Caruaudz, et etiam maioris consilij eiusdem opidi pars
m aior, et senior ad sonum campane, et uoce preconis more solito con
gregatis, omnia, et singula statuta, et ordinam enta, que in hoc uolu-
mine com pilata, vnanim iter, et concorditer statuim us, et ordinam us,
laudam us, decernimus, rubemus, et approbam us, et ea robore nostri
consensus, et as(s)ensus vnanimi, et decreto potestatis et iudicatus
officij ac predicti consilij, tota interposita potestate autoritate predicta
1) U izvorniku tek st na tom m jestu sasvim izblijedio. Im e buzetskog načelnika, koji je bio
u to vrijem e, in terp o lirali sm o na osnovu podatka iz štam pane (objavljene) potvrde novijeg b u
zetskog sta tu ta iz 1575. godine.
in bona gratia confirm am us, m andantes, et statuentes ea pontualiter
u t iacet ad litteram sine allicuius (!) dim inutionis effectu firme, et
inuiolabiliter obseruari, tam per regimen, et officiales, quam per quas
libet priuattas (!), et speciales personas, ciues uel habitantes aut mo
bile seu stabile possidentes in hoc opido Pinguenti, tam in presenti
quam etiam per tem pora decetero secutura cur(r)entis annis in fine
huius uoluminis an(n)otatis (M)CCCCXXXV, indictione terciadecima,
die ultim o mensis Augusti, et cetera.
CAPUT (CAPITULUM) J.s)

QUALITER OMNIUM PENARUM PECUNIALLIUM MEDIETAS SIT
COMUNIS VBNECIARUM.
L. 6. Vt omnes igitur cauti sint, et causam, habeant precauendi ne in nostri
comunis penas aut condenationes incurant, sancimus, et in presenti
pagina declaramus, quod om nium penarum , et condenationum pecu
nialium, que de cetero fient per regimen Pinguenti, medietas spectet,
et esse inteligatiur com unis Ueneciarum, altera uero m edietas rem aneat
in comune Pinguenti.
CAPUT IJ.
QUALITER POTESTATES EXIGERE DEBENT PENAS PECUNIALES.
Preterea ne quis se credat penas aut condenationes suas p er dilationem
temporis aliqualiter m itigare iubem us, et statuim us, quod omnes, et
quilibet mendentes ad penas uel condenationes aliquas pecuniarias per
form am nostri statu ti uel per regimen Pinguenti debeant soluisse
pennas, et condenationes suas predictas infra unum mensem a die qua
inciderint ad dictas penas seu apelatione condenationum suarum , alio-
quin trasacto dicto mense liceat domino potestati Pinguenti, et tenea
tu r debito sui offitij solicitare ad exactionem pennarum , et condena
tionum ipsarum , habendo ipse dominus potestas soldos quatuor pa-
ruorum pro libra de om nibus penis, et condenationibus quas exiget,
videlicet soldos duos a reo siue condenato, et soldos duos a nostro
comuni Pinguenti.
CAPUT IIJ.
DE NON RECIPIENDO FORBANITOS.
Item uolum us et ordinam us, quod nullus ciuis uel h ab itato r castri
Pinguenti audeat dare auxilium, consilium uel fauorem alicui forbanito
L. 6a. a castro Pinguenti, qui esset banitus pro condenatione pecuniaria, nec
ipsum banitum ponere in laborerio, sub penna soldorum centum pa-
ruorum , diuidendorum u t supra. E t quod nullus audeat uel presum at
(L. 6a.) sum ere uel recipere in domo sua uel aliena in castro Pinguenti
aliquem qui esset forbanitus pro homicidio uel pro condenatione castri
Pinguenti uel quacunque allia ocassione, nec eidem dare auxilium uel
fauorem, sub pena librarum centum paruorum . E t si ille forbanitus
ueniret aliter in castrum , quod ille uel illi qui eum viderint uel hoc
sciuerint teneantur ipsum capere m odis omnibus suo posse, et illum
presentare domination, sub dicta pena, et si eum capere non possent,
quod teneantur clam are post eum ubique locorum super districtu Pin
guenti quo reperiietur (!).
2) Velikim »J« obilježujem o »i- longa«, znak, kojim izvornik označuje posljednju znam enku
brojke, koja svršava na »I«.
CAPUT IIIJ.
DE PENA ILLORUM QUI PERCUSSERINT FORBANITOS.
Statuim us, et ordinam us, quod si quis fuerit forbanitus a castro
Pinguenti, et a cornum pro uiolatione mulieris uel pro aliquo uulnere
quod fecisset in aliquem cum effuxione sanguinis ex quo mors sequere
tu r seu m em brum am ittetur uel debilitaretur uel pro aliqua robaria,
proditione, homicidio seu furto seu allio quocunque malo modo ex
quo penna m ortis uel amissionis m em bri de iure uel statu to au t con
suetudine Pinguenti in presentd deberet, et aliquis eum forbanitum of
fenderit uel interficerit, non teneatur ad aliquem penam illi aut comuni
ille talis qui illum talem forbanitum offenderit uel interficerit. E t si
pro aliqua allia ferita sine sanguinis effuxione a qua m ors non fuerit
secuta uel amissio membri uel eius debilitatio uel pro aliqua allia con-
denatione aliquis (banitus) fuerit a comuni, et castro Pinguenti, et
aliquis illum talem offenderit uel percusserit, neque illi neque comuni
ad penam aliquam teneatur.
C A P U T V.
DE NOTARIJS FACIENTIBUS FALSUM INSTRUMENTUM.
L. 7. Si aliquis notarius fraudulenter falsum instrum entum condiderit in
publico sine omni fenore, am putetur sibi m anus dextra, et semper
deno(tet) infam is, et tale instrum entum om ni careat firm itate.
C A P U T VJ.
DE FACIENTIBUS FIERI FALSUM INSTRUMENTUM.
E t quisquam fraudulenter falsum fieri fecerit instrum entum , perdat
m anum dextram , et sem per denotet infam is, et tale instrum entum
irritu m sit, et uacuum, et nullius ualoris in quantum dictum in stru
m entum tangeret com odum dicti facientis seu fieri procurantis modo
eius, u t supra dem um teneat si pars contra quam fuerit factum uoluerit.
C A P U T VIJ.
DE PRODUCENTIBUS FALSUM INSTRUMENTUM.
Item si aliquis fraudulenter falsum instrum entum in ius produxerit,
condem netur in libras quinquaginta paruorum , et illud sit nullius u a
loris, et si soluere non poterit frustetur, et bulletur, et tamen deno
tetu r infam is tam si soluerit penam predictam quam si non soluerit.
C A P U T VIIJ.
DE FALSIS TESTIBUS, ET DE PRODUCENTIBUS EOS.
E t si quis in causam ciuilem uel pecuniariam coram dominio aliquo
productus fuerit ad testim onium prestandum , et m anifeste falsum red
diderit testim onium , soluat libras quinquaginta paruorum comuni, et
si non haberet ad soluendum, puniatur in persona iuxta uoluntatem
dom inationis, et tamen, si soluerit dictam penam uel non, denotetur
infamis. E t sim iliter ille qui tem ptauerit testes fraudulenter in ius pro
ducere, et eos produxerit fallere, :in dicta pena decadat. Si uero falsum
testim onium produxerit in causa criminali,*) tunc p u n iatu r iuxta dis-
3) U izvorniku na tom m jestu stoji zapravo »criminandi«. Mislilo se na predočenje krivog
svjedočanstva radi lažne optužbe nekog lica.
107
cretionem dominij Pinguenti qualitatis personalis, et circonstantijs
allijs diligenter attentis.
L. 7a. C A P U T V IIIJ
DE DEBENTIBUS CONQUERI REGIMINI PINGUENTI.
Quilibet decetero teneatur, et debeat conqueri coram dominio si uoluerit
de uilanijs sibi illatis, et de percussionibus sibi factis .infra spacium
decem dierum, et si non fecerit non audiatur inde, rem anendo tamen
in discretione dominij de inquirendo super predictis. Et quilibet te
n eatur accusare dom inationi omnes quos uiderit furando uel accipen-
do (!) bona alterius uel faciendo aliquod alliud dam num alteri infra
term inum dierum trium , quod si non fecerit tunc non audiatur. E t si
quet) persona fecerit uel deponerit aliquam accusam coram dominio
non possit ille qui accusauerit abstinere se uel se m ouere ab ip sa ac
cusa, et quod si uelet se abstinere uel rem ouere ab ipsa accusa post
quam fata (!) fuerit, dominium non stet p ropter hoc de procedendo,
et inquirendo, et concedendo in ipsa accusa secundum form am iuris,
et statuti comunis iuxta declarationes, et probationes quas poterit
habere.
C A P U T X.
DE BLASFEMANTIBUS DEUM VEL SANCTOS.
Si quis decetero blasfem auerit uel uituparauerit Deum aut gloriosam
m atrem eius aut allios sanctos, com ponat libras decem paruorum co-
muni, et si non haberet unde soluere, p raiciatu r in lacum sancti Iohan-
nis tribus uicibus cum omnibus indum entis, que habuerit supra se, et
quilibet possit accusare, et denuntiare huiusm odi blasfem antes, et
teneri debeat de credentia, et cred atu r ei tantum cons) uno teste, ita
quod sit necessarius tantum unus testis apud accusatorem uel denun-
ciatorem ad probandum accusam uel denuntiationem , cuius condena-
tionis, et pene pecuniarie m edietas accidat dominibus Ueneciaram, et
Pinguentinorum , et allia medietas accusatori seu denunciatori.
C A P U T XJ.
DE QUESTIONIBUS INTER CIUES, ET FORENSES.
Si questio fuerit decetero in te r ciuem Pinguenti, et forensem tam in
L. 8. verbis quam in factis, ex qua penna aliqua (L. 8.) ocurerit comuni
uel parti, uolum us quod illa talis penna seu questio consistere debeat
in discretione, et arbitrio dom inationis cum m aiori parte consilij in
huiusm odi penna, considerando conditiones, et qualitates personarum ,
et delicti. E t simili modo si questio fuerit in te r forensem au t inter
illos qui habuerint etatem quindecim annorum , et si questio fuerit inter
non habentes etatem predictam , in ipsorum discretione, et prouidentia
debeat perm anere.
C A P U T XIJ.
DE TERMINO DANDO ACCUSATO AD SE EXCUSANDUM.
Item si qua d enuntiatio uel accusa siue inquisitio contra aliquem uel
aliquos per dom inium facta fuerit, dominium teneatur reo siue ac-
4) U izvorniku na tom m jestu stoji »qua«.

5) Tako u kodeksu, zapravo točnije »con Jo teste«.
108
cusato, si reus haberi poterit, personaliter siue ore proprio faciendo
concitari coram se, statuere term inum ad octo dies ad suam excuxa-
tionem (!) faciendam et si reus haberi non poterit dominio, teneatur
ipsum facere cridari per preconem comunis publice quod com pareat in
terciam diem post dictos octo dies ad octo dies ad se excusandum de
predictis, et fiat dicta exclamatio publice super plathea comunis ubi
aderit populi m ultitudo, et dictam cuidam soribi per notarium comunis.
Et si prodictus inuentus, et citatus personaliter, et etiam si non inuen-
tus, et cridatus non com paruerit in num erum dictorum dierum ei da
tum ad se excusandum a dicta denuntiatione, a causa uel inquisitione
contra eum facta, habeatur pro confesso, et u t culpabilis de ipso male-
fitio de quo fuerit inculpatus, (et) procedatur contra eum racionabi-
liter secundum form am statuti tanquam contra publicum, et con-
fes(s)um m alefactorem ipsius delicti uolentes etiam , et statuentes, quod
testes debeant, et posse recipi, et examinari contra denuntiatum , ac
cusatum , et inquisitum tam ante responsionem, et citationem eius
quam absente, et tam si uiderit eos iurare quam non, et ualeant dicta
I . 8a. eorum testium (L. 8a) tanquam si denunciatus, accusatus, et inquisitus
fuisset presans, et sim iliter eos iurare.
C A P U T X IIJ.
DE UITUPERANTIBUS POTESTATEM (UEL IUDICES).
Quoniam a Deo om nis potestas est, et qui potestati resistit diuine po-
tentie contradicit, statuim us igitur, u t si quis decetero sua tem eritate
uituperauerit potestatem urbis, eo presente, com ponat comuni Uene-
ciarum , et Pinguenti soldos decem grossorum , et pro domino potestate
quatuor mensibus stet extra, et pro iudicibus mensibus duobus, et pro
alijs officialibus per mensem unum predictis stando in iure, et si quis
uituperauerit iudices com ponat libras decem paruorum , et si uitu
perauerit aliquem allium officialem de consilio com ponat soldos cen
tum, salua semper parte comunis, et dominij nostri Ueneciarum de
iniurijs, et rusticitatibus antedictis.
C A P U T X IIIJ.
DE OFFICIALIBUS REFFERENTIBUS UILANIAM ALTERI.
Si uero aliquis ex iudicibus aut officialibus de consilio dixerit uilaniam
alicui alteri ciui uel habitatori Pinguenti, teneatur ad penam sequentis
statuti continentis.
CA U T XV.
DE UILANIJS RELATIS ALICUI.
Si quis utriusque sexus dixerit alteri uilaniam, videlicet: latro, de-
predator, periurus, infamis, proditor, infidelis, m entiris p er gulam, cor
nutus, forbanitus; aut m ulieribus: putana, fura, bacata aut similem
uilaniam, presentibus, et audientibus uituperatis, com ponat comuni
Pinguenti dimidiam m arcam , et partem pertinentem dominio nostro
Ueneciarum, preterquam si ille uel illa cui talia eru n t dicta, fuerit
publicus in eo quod sibi dictum erit uel quod sibi probatum fuerit ad
I. 9. m inus per unum testem , tunc non teneatur (L. 9.) ille talis qui dixerit
nisi ad penam de sinplicibus uilaniis, videlicet de soldis, quadraginta
paruorum , secundum antiquam consuetudinem.
109
CAPUT X V J.
DE UILIBUS MULIERIBUS DICENTIBUS UILANIAM MULIERIBUS

BONE FAME.
Si quao) m ulier male fame, et que erit in adulterio conprehensa dixeriL
uilaniam alicui alteri mulieri bone fame, soluat decem paruorum , et
partem condenationis pertinentem dom inationi nostro Ueneciarum
iuxta cunsuetudinem (!) antiquam , et si soluere nequiuerit frustetur, et
perpetuo baniatur a castro Pinguenti, et si illa talis m ulier bone fame
sibi dixerit aliquid dicta causa supradicte m ulieri male fame, non tenea
tu r illa m ulier bone fame ad aliquam penam.
C A P U T XVIJ.
DE REFFERENTIBUS UILANIAM ALICUI NOTARIO.
Et si qua persona dixerit alicui n o ta rio : falsarius uel fecisti falsum
instrum entum siue similem uilaniam , com ponat libras decem paruorum
comuni Ueneciarum,et Pinguenti diuidenda, preterquam si ille talis no
tarius esset publicus in eo aut sibi probasset.
C A P U T VIIJ.
DE UOLENTIBUS PROBARE FALSITATEM NOTARIJ.
Set (!) (si)7) ille, qui talia dixerit notario: »falsario« (!) siue »facisti
falsum instrum entum aut falsam scripturam «, obtulerit se ad proban
dum hoc coram dominio Pinguenti, et hoc non potuerit legiptime p ro
bare, com ponat comuni libras decem paruorum , u t supra diuddendas.
C A P U T XVIIIJ.
DE ACCUSANTIBUS FRAUDULENTER.
Item si aliqua persona accusauerit fraudulenter siue inculpauerit do
minio aliquem de furto, teneatur in duplo ad penam pecuniariam,
L. 9a. quam ille accusatus uel inculpatus (L9a.) debuisset pati. Si uero aliquis
accusauerit aliquem fraudulenter de alijs m alefitijs, hoc perm aneat,
et stet in discretione dominij usque uiginti quinque libras paruorum ,
consideratis qualitatibus personarum , at loci.
C A P U T XX.
DE CUNUITANTIBUS (! conuitantibus) ALIQUEM AD PROBAM IRATO
ANIMO.
Si quis uocabit, et cunuitabit aliquem ad probam irato animo, et per
odium, com ponat comuni soldos centum , et quicunque illorum duorum
uel plurium a dicta conuitatione ibit extra castrum uel ad alium locum
inter castrum ad dictam probam , soluat libras decem paruorum co
muni expresso, et nihilom inus si aliquem rum orem uel prelium uel
excessum fecerit, teneatur etiam ad penam statu to ru m , que specificata
est secundum excessum, et offensiones, quas fecerint.
6) Izvornik n a tom m jestu, a i drugdje gotovo redovito, upotrebljava, oblik zam je
nice »qua« m jesto »que«.
7) Ovdje u k o deksu ispušteno »si«. P red tim riječ »set« stoji m jesto »sed«.
110
CAPUT X X J.
DE INSULTU FACTO SINE ARMIS.

Quicunque ciuis uel h abitator Pinguenti siue forensis im petum siue
insui tum fecerit sine arm is in alium ciuem uel habitatorem extra ter
ram faciendo asinatiam feriendi uel capiendi eum, com ponat dimidiam
m arcam comuni Ueneciarum, et Pinguenti, sed si in te rra fuerit siue in
castro, com ponat libras octo dictis com unibus, et soldos uiginti paruo-
rum .
C A P U T XXIJ.
DE INSULTU FACTO CUM ARMIS.
E t si aliquis ciuis uel habitator Pinguenti insultum fecerit siue im pe
tum in alium ciuem intra, et extra castrum Pinguenti cum armis, com
ponat libras decem com uni Ueneciarum, et Pinguenti.
C A P U T X X IIL
DE INSULTU FACTO CORAM DOMINIO SEU REGIMINE.
Si quis ciuis, habitator uel forensis insultum siue im petum fecerit
sine arm is in alium ciuem uel habitatorem Pinguenti uel forensem
L. 10. coram dominio faciendo uillaniam (L.10.) capiendi uel feriendi eum,
soluat libras uiginti quinque paruorum (com unibus) 8) Ueneciarum,
et Pinguenti. E t si cum arm is fecerit dictum insultum uel impetum,
com ponat libras quinquaginta paruorum dictis com unibus.
C A P U T X X IIIJ.
DE INSULTU FACTO IN PROPRIA DOMO.
Quoniam in propria domo securus debet perm anere, statuim us, quod
si-quis ciuis, habitator siue-forensis fecerit insultum in allium ciuem
uel habitatorem Pinguenti cum arm is in sua propria domo, siue quod
ipsam domum ad pensionem haberet siue eam habitaret, soluat libras
quinquaginta paruorum com unibus Ueneciarum, et Pinguenti. E t si
percusserit aut interfecerit inuadentem uel eum adiuantem (!) in ipso
im petu, non teneatur ad aliquam penam nec illius (!) nec comunibus,
preter in ecclesijs, tabernis, molendinis, et allijs locis publicis vbi
homines conuenire solent, de quibus locis exceptis in ipsa pena predicta
perm aneat in puniendo secundum form am statu ti comunis Pinguenti.
E t si insultum fecerit sine arm is com ponat libras uiginti quinque p a
ruorum dictis comunibus. E t si inuadens uulnerauerit inuasum non
minus teneatur etiam soluere penam capitalem de uuinerantibus
aliquem. Et si inuasus siue iuuans eum se deffendendo in ipso impetu,
et instanti percusserit inuadentem uel iuuantem ipsum, non teneatur
ad aliquam penam nec illi nec comunibus. E t si dictum insultum factum
fuerit in domo aliena, dictus insultans teneatur comunibus u t superius
exprim itur pro m edietate dicte condenationis, nominibus, et iuribus
om nibus et affirm atis (!) 9) antiquis.
8) U izvorniku ispuštena riječ »comunibus«

9) Tako u kodeksu. M jesto te riječi, trebalo je biti pisano »affirm ationibus« ili »con-
firm ationibus«.
111
C A P U T XXV.
DE INIACENTIBUS MANUS IN POTESTATEM, IUDICES, ET REC

TORES.
L. lOa. Statuim us, et ordinam us,quod si aliquis irato animo, et causa (L. lOa.)
offendendi iniacerit manus, et percusserit potestatem , com ponat nom i
n e pene com unibus Ueneciarum, et Pinguenti libras ducentas paruo
rum , (et) si fuerit cum sanguine ste t ad confinia per duos annos
extra castrum lunginque per uiginti quinque miliaria. Et si fuerit sine
sanguine soluat librarum m edietatem , et per m edietatem term ini stet
ad confinia. E t si uulnerauerit uicarium uel iudicem, soluat libras cen
tum paruorum , et stet per annum unum ad dicta confinia.
C A P U T XXVJ.
DE PENA POTESTATIS UEL IUDICUM SI QUEMQUAM P E R C U S S E
RINT.
Si uero potestas, uicarius, iudices seu rector com unis Pinguenti, non
exercendo suum offitium , percutiet aliquam personam : ciuem uel ha
bitantem Pinguenti, p a tia n tu r penam statu to ru m comunis conscilij
quem adm odum allij ciues paciuntur, nixi percuterent in ter risantes
causa sectandi eorum discordiam uel causa diuidendi eorum rixam.
E t s i percuterent forensem aliquem, illud sit in discritione (!) consci-
lij (!) si foret irato animo.
C A P U T XXVIJ.
DE PBRCUOIBNTIBUS ALIQUEM IRATBR SINE ARMIS.
Quicunque irato animo, et per odium p ercus(s)erit aliquem, com po
nat m archam unam paruorum com unibus Ueneciarum, et Pinguentino-
rum . E t si quis percuciet aliquem cum pugnis aut con (!) pede aut
alaphum (!) 10 siue cum lapide au t allia, re sine effusione sanguinis siue
per capilos traxerit aliquem, soluat m arcas duas soldorum com unibus
predictis. E t si ille talis, cui talia eru n t comissa, illi (!illum), in ipso
instanti im petu sine arm is percucie(n)tem , percus(s)erit siue per ca
pilos traxerit, si hoc saltem cum tribus ydoneis testibus probare
poterit, neque com unibus neque illi ad penam aliquam teneatur, saulo
L. 11. tam en si per allia talia aut pressura ille patiens (L. 11.) m oriretur,
quod ille qui percus(s)erit habeatu r pro homecida (!), et p u n iatu r
tanquam homicida iuxta form am statu ti de hom icidijs continentis.
CAPUT XXVIIJ.
DE PERCUCIENTIBUS ALIQUEM CUM PARUO VULNERE.
Si quis im petu p ercu tiet aliquam personam , et eam uulnerabit con (!)
paruo uulnere uel si sanguinem effudit, com ponat com unibus ante-
dictis libras quinque paruorum .
CAPUT XXVIIIJ.
DE PENE ILLORUM QUI PERCUS(S)ERINT HEBRIACOS.
Si qua persona, que esset publice ebriacha seu ribalda uel homines
uilis conditionis aut m eretrices publice facerent tedium aut uilaniam
10) Tako u izvorniku, »aut alaphum « m jesto »aut alapam «. Tu m anjka još riječ »du-
cerit« ili »dederit«.
112
dicerent uel facerent alicui persone aut percuterent aliquem, et ille
uel illi, cui uel quibus dicti tales facerent aut darent uel datum est
percucient uel percus(s)erint illos tales ribaldos, et hebrlacos et ullis
conditionis, et m eretrices publicas, probando ille talis per bonos homi
nes quod di(c)ti ribaldi uel m eretrices sibi dixeri(n)t uilaniam, conde-
nando de soldis quadraginta ulterius in prouidentia, et arbitrio domi
nationis perm anere debeat, consideratis conditionibus personarum , et
qualitate facti statuto aliquo contrario non obstante.
C A P U T XXX.
DE OBTRU(N)CAiNTIBUS MEMBRUM.
Quicunque ciuium uel habitatorum Pinguenti uulnerauerit aliquem
ciuem uel habitatorem uel forensem, p erd a tn ) simile m em brum absque
rem is(s)ione ex tali uulnere, quod obtruncet m em brum uel debilitabit
ipsum taliter quod cum ipso m em bro adiuuare non possent, soluat mar-
cas decem lexo uel percusso, et quinque m arcas com unibus Uenecia
rum , et Pinguenti, et soluat m edicaturam , et stet ad cofinia per unum
L. 11a annum per uiginti quinque m illiaria (L. lia ) d istantia ubi sibi placuerit,
et si fugeret bona eius uendantur usque ad satisfa(c)tionem dicte con-
denationis, et tam en nihilominus ste t ad confinia u t dictum est. E t si
talis excesso.r fugeret, et non haberet unde soluere di(c)tam condena-
tionem, priuetur a castro, et districtu Pinguenti, et nunquam repatriare
possit in Pinguenti nixi prius habuerit gratiam comunis, et lesy, et nixi
prius soluerit dictam condenationem. Si autem talis uulneratus mori-
retu r pro dicto uulnere, et pro dicta obtruncatione membri, ille uulne-
rato r habeatur u t homicida, et condanetur in pena capitali tanquam
publicus homicida.
C A P U T XXXJ.
SI CIUIS OBTRUNCABIT MEMBRUM FORENSI VEL ECONUERSO.
E t si aliquis forensis obtruncabit alicui ciui uel habitatori Pinguenti ali
quod m em brum uel ipsum taliter percus(s)erit quod debilitaret eum ed
mem bro taliter quod cum ipso m em bro se adiuuare non posset, penitus
sine remissione am putetur ei simile m em brum . E t si aliquis ciuis
obtruncauerit m em brum alicui forensi uel eum taliter percus(s)erit
quod debilitaret eum de m em bro ita quod se adiuuare non posset cum
ipso mem bro, debeat ei am putari simile m em brum , saluo quod si do
minio uidebitur quod id deuenerit pro sua culpa, et deffe(c)tu, quod
dom inium possit illum percussorem condenare in quiniiue marchis
denariorum uenetorum tantum , et si soluere non poterit dictam con
denationem, debeat sibi am putari simile m embrum, ita quad a cor
pore separatur.
C A P U T XXXIJ.
DE PERCUCIENTIBUS ALIQUEM DE NOCTE
Volumus, et statuim us quod si quis fecerit aliquam dictarum per-
L. 12. cus(s)ionum uel si percuciet aliquam pesonam in nocte (L. 12.) ab occa
su solis usque ad ortum solis, soluat penam duplicatam , que super
ipso casu specificata est.
11) Ovdje u izvorniku, rad i potpunosti sm isla, m anjka rije či »qui« ili »quod«.
113
o
CAPUT X X X IIJ.
DE PENA HOMICIDARUM.
Statuim us, et ordinam us, quod si quis decetero interficiet aliquam per
sonam : ciuem uel habitatorem Pinguenti seu forensem, penitus perdat
personam ,>2) et condanetur in pena capitali taliter quod m oriatur. Et
uolumus, quod si forte ille talis homicida fugeret, et capi non posset,
quod omnia sua bona, mobilia, et fixa, in trom itantur statim , quorum bo
norum medietas deueniat comuni Ueneciarum, et comuni Pinguenti, et
allia medietas filijs interfecti, et si filios non haberet propinquioribus
interfecti deueniat, et nihilominus ille talis homicida perpetuo sit ba-
nitus a castro, et districtu Pinguenti, ita, et taliter quod si quo tem
pore peruenieret in forcias comunis Pinguenti, am putetur (ei)13) caput
a corpore, taliter quod m oriatur, et nihilominus bona homicide eius
dem uenianti-i) com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et filijs interfecti,
ut dictum est, sicuti foret, et reperiretu r sentenciatum , et cundena-
tum (!) esse. Sed si dictus homicida caperetur ante quam cundenatus
fuerit, et banitus, et ante bona sua publicata fuissent comunibus, et
fitijs, u t supra, seu propinquioribus interfecti, et fieretis) iustitia de
dicto homicida, et am putaretur sibi caput occasione dicti homicidij
per eum facti, quod bona ilius homicide non in tro m ittan tu r nec per
com une nec per diuissum (!) nec perdat bona sua, imo possit, et ualeat
testari sua bona, et dim ittere cui uel quibus uoluerit, et si non testare
tur, deueniant eius bona cuicunque de iure ea succedere debebit, non
intelligendo de puro homicidio, sed solummodo de asansinio (!), et de
homicidio cogitato
L. 12a. C A P U T XXXIIIJ.
DE PENA DANTIUM AUXILIUM MALEFACTORIBUS
Quocienscunque aliquis potestas, uicarius, iudices seu rectores, et
quilibet ipsorum precipiet alicui persone ipsum debere ire ad capien
dum aliquem m alefactorem , qui aliquid comisisset, quod illa talis per
sona teneatur statim obedire ipsi precepto, et ire quo sibi precipietur,
et ordinabitur, et facere, et addim plere (!) suo posse, bona fide, et
studiosse (!) ac solicite om nia que sibi imposita, et ordinata erunt, sub
pena librarum uiginti quinque paruorum , com ponendarum com unibus
Ueneciarum, et Pinguenti. Si ille m alefator haberi non poterit, et ali
qua persona p restabit auxilium, consilium aut fauorem alicui m alefac
tori, tam in faciendo malificium (!), quam in fugiendo consilijs, con-
denetur in libris ducentis paruorum com unibus Ueneciarum, et Pin
guenti, sine remissione. E t si potestas, uicarius, .iudices uel rectores
predicti de Pinguenti irent cum fam iliaribus suis uel cum dictis conuo-
catis(!) ad capiendum aliquem m alefactorem uel si aliquem captum
ducerent secum, et ille talis captus uel ille talis m alefactor fuerit rebelis
dom inationi uel alicui uolenti eum capere, et detinere, et non perm iserit
se capi, et deduci in forcias dominationis se deffendendo, et aliquis
ipsorum uulnerauerit eum m alefactorem , se taliter deffendentem, uel
eum qui uellet ipsum deffendere uel adiuuare, quod ille qui illum m a
lefactorem uel ipsum iuuantem percus(s)erit, uulnerauerit uel in ter
fecerit, ad nullam penam ulatenus teneatur.
12) Riječ »personam« ovdje znači »»caput«.

13) Tu m anjka riječ »ei«.
14) Pravilnije je bilo reći »deueniant«.
15) Pred »fieret« podrazum ijevaju se riječi »ante quam«.
114
CAPUT XXXV.
DE DEFFENDENTIBUS DETENTOS A REGIMINE.

Nuli persona liceat introm ittere, deffendere, substinere uel accipere uio-
lenter, palam uel oculte aliquam personam p reter officiales seu non-
L. 13. cios(!), quam detinerent captam , (L. 13.) sub pena librarum decem
paruorum , com ponenda com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et soldo
ru m decem paruorum inclito ducali dominio. E t si sub specie uel causa
aliquarum personarum prem issarum illa talis persona, que esset taliter
detenta, fugeret, et non posset haberi, illa talis persona que taliter sub-
stinerit, 'ocullauerit, def(f)enserit, (et) iubuerit duci ad dominium illam
talem personam taliter captam, et detentam , u t dictum est, paciatur
etiam di(c)tam penam, quam ille qui erat detentus debuisset pati pro
ea deffensa.te) et ocasionen) pro qua erat taliter captus, et detentus.
E t si qua persona taliter accipiet uiolenter aliquam personam de pote
state dom inij, quam captam in sua potestate detineret, soluat com uni
bus Ueneciarum, et Pinguenti libras quinquaginta paruorum , et si sol
uere non p oterit perdat manum, dextram , et tam en nichilominus pa
ciatur penam, quam ille detentus debuisset p ati pro ea offensa, et occa
sione qua erat detentus. E t si qua persona clam uel oculte seu palam,
de die uel de nocte, aliquo modo extraserit (!), acciperit uel fugere seu
exire fecerit aliquam personam detentam a dominio uel carceratam
uel auxilium uel fauorem ei dederit in fugiendo, condenatur in libris
quinquaginta paruorum , et similem, et talem penam, quam ille deten
tus, et carceratus debuisset pati. E t si auxilium, et fauorem qui presta-
ret de die uel de nocte, palam uel oculte, dum m odo propter dictum
auxiliumi8) non fugeret nec extraheretur a fortis, et carceribus domi
nationis, soluat solummodo libras uiginti quinque paruorum comunibus
antedictis.
L. 13a. C A P U T XXXVJ.
DE CRIDIS FIENDIS SUPRA CULPATUM DE ALIQUO MALEFFICIO.
Si aliquod malefficium factum fuerit in castro uel in districtu Pinguenti,
et ipso die comissi maleficij siue in tercium diem postquam aliqua
persona fugeret siue aliter recederet a castro Pinguenti, que esset de-
nonciata esse culpabilis de ipso m a(le)ficio, dom inium teneatur uocari
facere, et cridari illam talem personam per preconem comunis super
plathea, quod coram ipso dominio com pareat personaliter infra octo
dies ad excusandum se de ipso maleficio, de quo fuerit inculpatus (! in
culpata). E t si infra dictum term inum octo dierum ad excusandum se
recusauerit uenire, et non uenerit, tunc habeatur u t culpabilis, et ut
uerus m alefa(c)tor ilius maleficij, et dominium teneatur tunc procedere
rationabiliter contra illam talem personam tanquam contra publicum
m a(le)factorem illius ma.(le)fitij, de quo fuerit inculpata, ipsius absen
tia non obstante.
C A P U T XXXVIJ.
DE PRESUMENTIBUS UIOLLARE FEMINAM VIRGINEM.
Nullus audeat uel presum at aliquam mulierem uirginem de uirgini-
tate sua, ipsa inulta, et non consenciente, secum ducere, et si quis hoc
16) Riječ »deffensa« napisana je na tom m jestu greškom . Mjesto nje trebala je sta ja ti riječ
»offensa« kao što čitam o dalje u slijedećoj rečenici istog poglavlja, osim ukoliko se pod »deffen
sa« m islilo reći »deffensa personae«.
17) Tako u izvorniku »ocasione«, s jednim »c«, a dalje u tek stu nalazim o tu riječ pravilno
p isan u »occasione«.
18) Na tom m jestu m anjka riječ »detentus« ili »carceratus«.
115
fecerit, penitus condenetur in pena capitalj, ita quod m oriatur. Et si
talis m alefactor fugeret a castro Pinguenti, et de districtu, p o n atu r in
banno capitis, et persone, et quod debeat (in) perpetuo baniri a dicto
castro, et districtu, et perdat om nia sua bona, mobilia, et fixa, quorum
bonorum comunia Ueneciarum, et Pinguenti habeant m edietatem , et
L. 14. femina uiolata al (L. 14.) liam m edietatem au t accipiat eam in uxorem
de uoluntate dicte mulieris, et de uoluntate p atris aut m atris au t fra
tris si existerent uel de uoluntate aliorum propinquorum proximorum,
sub quorum prote(c)tione foret, si di(c)ta uiolentia poterit legitime
probari. Et si aliquis uoluerit uiolare aliquam uirginem, et non poterit,
condenetur in libris centum paruorum com unibus supradictis, et si
soluere non poterit dictam condenationem , p erd at m anum uel pedem,
sicut placuerit dominationi.
C A P U T XXXVIIJ.
DE PRESUMENTIBUS UIOLARE FEMINAM MARITATAM UEL
UIDUAM.
Si quis uiolare presum pserit aliquam feminam m aritatam uel religio
sam, et eam uiolauerit inuitam, et cotra suam uoluntatem , que quidem
m ulier sit bone fame, et (per)m aneat sub prote(c)tione m ariti sui,
omnino condenetur in pena capitali, ita quod m oriatur, si huiusm odi
uiolentia legitime probari poterit. Si uero uioiare uoluerit, et nequiue-
rit, condenetur in libris centum p aruorum comuni Ueneciarum, et
Pinguenti, et soldis decem inclito ducali dominio, contine (!)19) in ter
loquendo uigore consuetudinis antique de forcijs. E t si quis uiolaret
aliquam uiduam inuitam , et contra suam uoluntatem , que sit bone fa
me, simili modo perdat personam , taliter quod abscidatur sibi caput a
corpore, taliter quod m oriatur uel accipiat ipsam m ulierem in uxorem,
si placebit ipsi m ulieri ipsum accipere in m aritum . E t si uiolare uolue
rit eam, et non poterit, condenetur in libris centum paruorum , et sol
dis, ut supra, et pro qualibet uiolatione predi(c)ta m ittatu r ad confinia
eitra terram per uiginti quinque miliaribus.
L. 14a. C A P U T XXXVIIIJ.
DE UIOLANTIBUS FEMINAM, QUE NON SIT BONE FAME.
Si quis uero uiolauerit aliquam aliam feminam, que publice fuisset
alias in adulterio com prensa (!), puniatur, et condenatur in bonis tan
tum seu in pena pecuniaria, secundum arbitrium , et uoluntatem domi-
nij iuxta conditiones personarum . Et si uiolare uoluerit, et non pote
rit, ut di(c)tum est, in pecunia tan tu m condenetur secundum uolunta-
lem, et discretionem dominij, consideratis qualitatibus, et conditioni
bus personarum .
C A P U T XXXX.
DE RAPTORIBUS UIRGINIS UEL ALIARUM MULIERUM.
Nullus audeat secum ducere uel portare extra terram Pinguenti aliquam
puel(l)am uirginem, quod si fecerit accipiat eam in uxorem de uolun
tate, et consensu illius puel(l)e, et patris, m atris aut fratris, quorum
existerent, aut de uoluntate aliorum proxim orum propinquorum , sub
quorum gubernatione esset di(c)la puel(l)a. E t si eam non acciperet
in uxorem, puniatur, et condanetur in pena capitali, ita, quod m oria
tur, si poterit haberi. Et si non poterit haberi, b an iatu r perpetuo a
19) Ta riječ treba da znači «continue».
116
castro Pinguenti, et districtu, ita quod si quo tem pore peruenerit in
forcias dominationis, am putetur sibi caput, ita quod m oriatur. E t si
quis duxerit secum aliquam uxoratam seu religiosam, sine remissione
perdat personam , et illa talis m ulier com buratur, excepto tam en quod
si non placebit m arito illius mulieris, quod talis uxor sua com buratur
uel quod ille uir interficiatur, tunc utriusque ipsorum sit liber, et
absolutus, et quod ad aliquam penam ambo ipsi predicti non teneantur.
Et si predicti tales raptores fugerent, perpetuo baniantur. Sed si
L. 15. aliquis (L. 15.) taliter duxerit aliquam aliam mulierem, hoc m aneat, et
consistat in discretione dominij, et prouidentia dominationis.
C A P U T XXXXJ.
DE PENA ILLORUM, QUI CONTRAHUNT MATRIMONIUM CUM ALI
QUA, SINE VOLUNTATE PARENTUM.
Nullus decetero sit ausus per se uel per alios contrahere m atrim onium
uel facere contrahi cum aliqua (puel(l)a ente in potestate patris uel m a
tri uel fratrum aut sororum siue subm is(s)a tutoribus, com m issarijs
uel procuratoribus, nixi prius esset de uoluntate predictorum haben
tium ad regendum di(c)tam puel(l)am , et ille talis secdutor (! seductor)
siue contrahens dictum m atrim onium , u t dictum est, condenetur in
libris quingentis paruorum , cuius pene medietas deueniat comunibus
Ueneciarum, et Pinguenti, et alia medietas supradictis rectoribus dicte
puel(l)e. Et si non solueret dictam penam seu fugeret, sit perpetuo
forbanitus a castro, et districtu Pinguenti, taliter quod si aliquo tem
pore perueniret ad m anus siue in potestate dominij, quod tunc domi
natio teneatur procedere contra eum iuxta penam predictam infra quin
decim dies, sub debito sacram enti, et sub pena componendi dictam
penam com unibus antedictis in duplo. Et hoc semipre firm un sit.
C A P U T XXXXIJ.
DE DANTIBUS MALEFICIUM ALICUI AD MANDUCANDUM.
Quicquam dederit alicui ad m anducandum uel ad bibendum aliquod
maleficium siue fecerit aliquod aliud maleficium uel sortilegium animo,
uoluntate, (et) intentione, u t pro ipso maleficio uel sortilegio aliquis
homo uel mulier seu alia persona deberet mori, si erit uir suspendatur
L. 15a. per gulam, taliter quod m oriatur , (L. 15a.) et si erit m ulier com
buratur, taliter quod m oriatur. Si uero pro illo tali maleficio aut sorti
legio, facto uel dato alicui, aliqua persona am ittetu r mem brum uel in
bonisso) iuxta arbitrium , et uoluntatem dominationis.
C A P U T XXXXIIJ.
DE FACIENTIBUS SORTILEGIA SEU FATURAS.
Si aliquis homo uel m ulier fecerit aliquod sortilegium seu maleficium
pro quo aliquis homo uel m ulier se odio habeant aut maliciose fecerit
id quod dicitur am atoria uulgo, et hoc legitime probatum extiterit,
condenetur illa talis persona prodicta, que aliquod predictorum fecerit,
in libris quinquaginta paruorum comunibus Ueneciarum, et Pinguenti,
quod si soluere non poterit istam condenationem, frustetur, et baniatur
perpetuo a terra, et districtu Pinguenti.
20) Taj dio rečenice »uel in bonis«, greškom je stiliziran u izvorniku. T rebalo je stajati
»condem netur in bonis« ili »puniatur in bonis«. U tom je sm islu in terp retiran taj izraz u no
vijem buzetskom sta tu tu iz 1575. god.
117
CAPUT X X X X IIIJ.
DE SAGITANTIBUS, BALISTANTIBUS UEL LANCEANTIBUS IN

ALIQUO STRIDO.
Si quis in Pinguento sine licentia dom inationis in aliquo rum ore uel
rixa aliquem irato animo sagitauerit, balistauerit uel lanceauerit, soluat
libras decem, et si proiecerit lapides soluat libras quinque paruorum
com unibus predictis, nixi ad deffensionem sue domus proprie nec
illud esset contra com une Pinguenti, p erd at 2 i) m anum dextram uel eam
redim at pro m archis decem a com unibus Ueneciarum, et Pinguenti.
C A P U T XXXXV.
DE NON EUNTIBUS AD FACIENDUM CUSTODIAM.
O rdinamus quod si preceptum fuerit alicui ciui uel habitatori Pinguenti
per dominium uel per preconem com unis uel p er suum capitaneum
decene (!) 2 2 ) facere custodiam , tam de die quam de nocte, et ipse non
faciet dictam custodiam seu non ibit, et non custodiet ac obe-
diet uel si recedet a dicta custodia sic sibi data, et ordinata, et impo
sita, n u n q u a m 22 a) sit sibi licitum recedere, et non23) perseuerabit in
ea custodia facienda usque ad horam quam debet custodire, prout sibi
ordinabitur, soluat com unibus antedictis soldos decem paruorum si
fuerit custodia noctis, si uero fuerit custodia diei soluat gros(s)os
duos uenetos.
C A P U T XXXXVJ.
DE RECUSANTIBUS DARE PIGNUS CAMERARIO COMUNIS.
Si cam erarius seu preco comunis Pinguenti ex p arte dominij p e d e rit
pignus sibi dari ab aliqua persona, tam a uiro quam a femina, qui uel
que sit sui iuris, scilicet patronus uel patro n a sue domus, et sue fa-
milie, et si ille uel illa cui dictum pignus p etetu r a dicto cam erario
seu precone recusauerit seu denegabit aut nolet neque dabit dictum
pignus illi cam erario uel preconi, condenetur illa talis persona, que
non dederit dictum pignus, u t dictum est, in soldis quadraginta paruo
rum com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et soldis decem paruorum
inclito ducali dominio nom ine sforcij (I),24) et quod in hoc credatur
tantum relationi, et dicto seu uerbo illius talis cam erarij uel preconis,
qui dictum petierat.
C A P U T XXXXVIJ.
DE CAPIENTIBUS ALIQUEM SINE LICENTIA REGIMINIS.
Nulli liceat decetero introm ittere seu capere uel tenere aliquem ciuem
uel habitatorem castri Pinguenti seu forensem personaliter, absque li
centia dominij, nisi esset fur uel latro m anifestus uel m alefactor aut
debitor inuentus in fuga uel seruus proprius uel m ercenarius, sub pena
librarum uiginti (L. 16a) paruorum , cuius pene m edietas deueniat co
m unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et alia m edietas illi detento.
21) Isp red riječi »perdat«, trebalo je, rad i potpunosti sm isla, još biti pisano »et in tali č a s u .
22) Tako u izvorniku. N ejasno je da li ta rije č stoji greškom m jesto »decenter« (facere) ili
je pisana om aškom um jesto »debere« (facere). N ajm anje je vjerojatno, da je im ala da znači
»decenne«, tj. »capitanium decenne«, je r bi nam bilo neshvatljivo zašto se tražila desetgodišnja
služba kapetanova. U novijem sta tu tu , taj je dio rečenice ispušten.
22a) U izvorniku p red »nunquam« m anjka još »a qua«.
23) Pred »non« trebalo je, rad i sm isla, još doći »si«.
24) Tako u izvorniku.
118
CAPUT X X X X V IIJ.
QUOD NULLUS FACIEAT (1)25) REPREHENSALIASm) SINE LICEN

TIA REGIMINIS.
Item nullus ciuis uel habitator castri Pinguenti audeat facere aliquas
reprehensabas siue pignerare aliquem forensem sine licentia domina
tionis Pinguenti nec aliquis audeat eum sociare ad dictas reprensalias
faciendas, sub pena librarum uiginti quinque paruorum , componenda
com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et restituendi dicta pignera, et
res acceptas sine omni tenore, et tam en teneatur satisfacere omne
dam num, quod inde posset accidere tam comuni quam diuissione
predicta seu occasione. Insuper illi qui licentia dominationis reprensa
lias totaliter fecerint, teneantur die qua uenierint in Pinguentum pre-
sentare illas reprensalias, et pignera integre dominio, sub dicta pena,
et huiusm odi presentatio, et omnes res presente (!) m anu notarij
scribantur, et denotentur.
C A P U T XXXXVIIIJ.
DE REPREHENSALIS FACTIS SUPER ALIQUO CIUE UEL HABITA
TORE PINGUENTI CAUSA ALTERIUS.
Si uero represalie facte fuerint super aliquo ciue uel habitatore Pin
guenti occasione alterius ciuis uel habitatoris nostri, uolum us quod ille
pro quo seu cuius causa uel cuius facto uel debito dicte represalie facte
fuerint, teneatur, et debeat excutere seu satisfacere bona, taliter accep
ta, integre cum suis propris bonis, et expensas, sub pena tercij pluris.
E t hoc faciat sine damno comunis uel diuisi, intelligendo si dicte re
presalie rationabiliter essent facte.
C A P U T L.
DE DESTRUENTIBUS UINEAS, ET COMBURENTIBUS DOMOS AUT
L. 19.27) (L. 19.27) AUFERENTIBUS BESTIAS ALIENAS SEU EFFUDENTIBUS
UINUM PER TERRAM.
Si alicui persone in castro Pinguenti eiusque districtu clam uel oculte
seu palam tam in die quam in nocte, fuerint uinee seu uites inoise aut
aliter deuastate aut domus fuerint com buste uel uinum tractum aut
efusum per terram aut equi siue boues aut aseli fuerint occisi aut
vulnerati malo m odo inter castrum Pinguenti, et m alefactor huiusmodi
non p oterit reperiri, comune teneatur, et debeat integre domino rei
om nia dam na sibi facta refficere, et restaurare. Si uero m alesactor
capi poterit, et haberi, em endet ille m alefactor domino rei dam num
illud in duplo, et soluat libras decem paruorum comunibus Uenecia
rum , et Pinguenti. Si dam num datum fuerit a centum soldis superius
usque ad decem libras paruorum , simili modo em endet domino rei in
duplo dam num , et soluat com unibus antedictis libras uiginti quinque
paruorum , et si dam num datum fuerit a decem libris paruorum su
perius, m alefa(c)tor em endet domino rei dam num in duplo, et com u
nibus antedictis soluat libras quinquaginta paruorum . E t si talis male
factor non habuerit vnde possit soluere, perdat m anum dextram, et sit
perpetualiter in banno castri Pinguenti, et comune teneatur satisfacere
25) Tako pisano u kodeksu.

26) T akođer tako u kodeksu.
27) Naslov (ru b rik a) 50. poglavlje (caput), kao i sam tekst, prelazi u izvorniku s 16. lista
(folio) n a 19. Na 17. i 18. listu naknadno je, drugom rukom , ispisana isprava koparskog načelni
ka i k apetana, Andrije Bembo, povodom predstavke izaslanika (o rato r, nuntius) buzetske općine
u p red m etu izm jene (reform atio) ovog poglavlja. Tu reform aciju donosim o iza ovog poglavlja.
119
dom ino rei damnum. Intel(l)igatur tamen de predictis om nibus penis:
de domibus com bustis, de uineis (tru n ) catis, incisis uel destructis, et
de uino tracto seu ef(f)uso per terram , de equis uero bobus, et aselis
L. 19a. occisis, inter castrum Pinguenti ille qui (L. 19a.) occiderit, em endet
domino rei dam num in duplo, et soluat com unibus Ueneriarum, et
Pinguenti libras decem paruorum , et si m alefactor huism odi non po
terit reperiri, com une satisfaciat domino rei dam num . E t si talis male
factor poterit capi, et non haberet unde soluere supradictam penam,
frustetur, et buletur, et banigetur perpetuo a castro Pinguenti. De alijs
uero bestijs, ille qui occiderit, em endet domino dam num in duplo, et
quadraginta soldos com unibus antedictis com ponat, tam in ter quam
extra castrum Pinguenti. Verum tam en si equus, bos uel aselus oc(c)isus
fuerit extra castrum , ille qui occiderit em endet domino rei dam num in
duplo et com unibus Ueneciarum et Pinguenti soldos centum paruorum .
Et sim iliter intelligatur de foenis, et paleis com bustis, et bladis, et si
m alefactor haberi non poterit, et si poterit teneatur ad penam pre-
dictam, (et) nihilominus comune debet refficere dam num, u t supra. 28 )
L. 172») Nos Andreas Bembo pro illustrissim o ducali dominio V enetiarum po
testas et capitaneus Iustinopolis, cognitor delegatus a prelibato illu
strissim o dominio nostro, prout patet eisdem ducalibus litteris ad
corrigendum quoddam sta tu tu m com unitatis Pinguenti de dam nis
oculte faotis, (et) soluendis per dictam com unitatem , quando dator
dam norum non reperitur, et cetera, p ro u t in eo. Quarum quidem litte
raru m serie capitali, (et) particularis in ter cetera in eis descriptis,
tenor talis est videlicet:
Cristophorus Mauro, Dei gratia dux Uenetiarum, et cetera, nobilibus, et
sapientibus viris Andrea Bembo, potestati, et capitaneo Iustinopolis, et
successoribus suis fidelibus dilectis salutem , et dilectionis afectum. Ve
nerunt nuper ad nos oratores, et nuncij fidelis com unitatis nostre
Pinguenti exponentes inter cetera, quod in plerisque casis occursis, et
cetera. Ceterum quoniam prefati subditi nostri pecierunt certum sta tu
tum suum quod nos alias ad eorum instanciam confirm auim us de
dam nis que oculte inferiuntur satisfaciendis p e r com unitatem Pinguen
ti, quando dator dam norum non reperiatur, p er Nos impresentia-
ru m (!) reuocari, quoniam cedit in graue dam num suum, et Nos tunc
reseruauim us facultatem nobis addendi, corrigendi, et minuendi, tam
ipsum quam reliqua alia sta tu ta p er Nos confirm ata, rem ittere ad Uos
deliberauim us cognitionem istam , m andantes uobis, quod audire, et
intelligere debeatis prefatos fideles nostros, deindeque disponere, et
deliberare in re ista, sicut melius, et decentius esse noueritis. Has
autem registrari faciatis in actis cancellarie, deinde registratas pre-
sentanti restitui. Datum in nostro ducali palatio die X X IIJ mensis
Nouembris, indictione IIJ MCCCCLVIIIJ.
A tergo nobilibus, et sapientibus viris Andree (Bembo), potestati, et
capitaneo Iustinopolis, et successoribus suis. Recepte die XXVIIJ
Decembris 1470.
Intellectis discretis viris m agistro Petro, sartore, et Bertono Rumenich,
nuncicijs (! nuncijs) predicte com unitatis (L. 17a.) Pinguenti, cum lit
teris credencialibus spectabilis (domini Tadei) de Quirino, potestatis
L. 17a. Pinguenti diei quinti Februarij presentis, nomine dicte com unitatis
exponentibus, quod cum in uohimine statutorum dicte com unitatis Pin-
iguenfi, in ter cetera statu ta continenitlia, hoc speciale statutum ,30)
quod cum em ergit in castro Pinguenti, et eius districtu, quod dam num
aliquod infertur alicui persone oculte in vineis, domibus com bustis,
v 28) Stil te posljednje rečenice poglavlja nepotpun. Svakako vidi se, da se i u tim ostalim
slučajevim a im aju analogijom prim jenjivati p red n ja načela.
29) Vidi bilj. uz poglavlje 50. Ovdje donosim o izm jenu (reform atio) tog poglavlja.
30) U izvorniku na tom m jestu m anjka još riječ »inuenitur« ili slično.
120
vino extracto uel effuso, equis, bobus, (et) aselis oc(c)isis uel malo mo
do uulneratis, (et) dator talis dam ni non reperitur, dicta com unitas
Pinguenti teneatur ad em endationem illius damni, sicut in dicto sta
tuto diffusius declaratur: vigore cui(u)s persepissim e euenit eandem
com unitatem talia uel eque similia dam na soluere, et em endare opor
tere, et pro obseruantia huisimodi statu ti in dies infinita occurunt
damna, impossibilia dicte com unitati et hominibus Pinguenti in tota-
lem eorum consumptionem, et detrim entum , eo maxime considerato
quod vicinantur cum te rrito rijs serenissim i im peratoris, per cuius in
cognitos subditos, se in territorium istud Pinguenti extendentes, oc
culte huiusm odi infinita perpetran tu r damna, ad que reficienda pre-
dicta com unitas, et homines Pinguenti grauantur, quod inhum anum
est, et penitus a iure alienum, p ropter quod petierunt cum instancia
au cto ritate nobis com missa circa cor(r)ectiionem eiusmodi statu ti
sibi de opportuno iuris remedio subueniri, et dictum statutum in ea
parte tantum corrigi, ut sine hoc dispendio, et iactu ra uiuere pacifice
possint, sub um bra prefati illustrissim i ducalis dominij nostri, et
pro delinquentibus taliter penam non pati. Visa quidem facultate, et
auctoritate nobis attrib u ta a prelibato illustrissim o dominio nostro,
visoque, et diligenter examinato dicto statuto, et inspectis omnibus
L. 18. proinde inspiciendis, considerato(L. 18.)que, quod nulla dispositio,
tam idiuini quam hum ani iuris, p atitur, quod inscius pro culpabili
pena inc(usatur), quod si p er dispositionem alicuius ordinis siue m uni
cipalis legis aliter statuitur, penitus a iusticia, et equitate absurdum ,
et alienum est, atenta etiam adherentia confinium inter dictam com u
nitatem , et subditos imperialis m aiestatis a quibus perfacile dicta
dam na com m it(t)i possunt, u t superius allegatum est, vtque prebeatur
m ateria unicuique rem suam costodiendi, volentes igitur huic tali in
hum ane dispositioni statuti prouidere, et corrigere, m erito quantum
corrigendum uenit, et perspicere iuris equitate seruata, ad indemmni-
tatem dicte fidelis com unitatis, auctoritate predicta nobis commissa,
statutum predictum sub dispositione, et tenore prem issis in hac parte
tantum de damnis predictis datis, et reficiendis per dictam com uni
tatem , sentencialiter cassamus, irritam us, et an(n)ullam us, illudque
penitus aboleri, et annul(l)ari m andam us, ita quod decetero quantum
ad hanc p artem nullius sit ualoris, declarantesque ac corrigentes, quod
decetero si talia aut similia dam na in Pinguento aut d istric tu occulte
data fuerunt (! fuerint) in uineis, dom ibus, uino uel interfecta, uulne-
rata siue derobata (! derubata) fuerunt (! fuerint) anim alia aut aliter
quouismodo perpetrata, et com missa fuerunt (! fuerint), sicut per
dispositionem dicti statuti declaratur, et si dator talium dam norum
haberi non poterit, dicta com unitas, et homines Pinguenti ad emenda
tionem siue refectionem huiusm odi dam norum siue dam ni nullacte-
nus (! nullatenus) inqulectari (! inquietari) aut m olestari possit (!) vigo
re huius presentis nostre declarationis, et correctionis, sed contra
dam natores principales, et culpabiles habeatur inquisitio. Reliqua uero
in dioto statu to declarata, et ordinata in sui roboris firm itate dura
tu ra relaxamus.3i) (Idcirco auctoritate ducali prem issa, et in execu-
31) Na tom m jestu svršava prijepis preinake (reform atio) 50. poglavlja buzetskog statu ta.
Prepisan je bitni, m eritorni, dio reform acije sta tu ta, uz ispuštanje završnih form ula. Mi smo
dalje u zagradam a dali i te završne form ule reform acije, pogotovo zbog datacije, koja je u p ri
jepisu, koji se nalazi u našem , rukopisnom sta tu tu , na 17. i 18. listu, ispuštena. Iz završnih for
m ula te reform acije vidim o, da je tadašnji buzetski načelnik (potestat) Tadej Quirino (Q uirinus)
bio obavezan da sačini prijepis spom enute reform acije i da ga uvrsti u sam svezak (volumen)
sta tu ta na odgovarajuće m jesto. To je on ovim prijepisom i učinio, uvrstivši taj prijepis u sta
tu t uz poglavlje 50., na koji se reform acija odnosila. Pri transkripciji prijepisa reform acije, koji
se nalazi u našem , rukopisnom , sta tu tu , utvrdili smo dosta razlika u pisanju izm eđu tog p rije
pisa i službenog tek sta reform acije, objavljenog uz novi, štam pani, buzetski sta tu t iz god. 1575.
Posebno je važna razlika u tom što se jedan od dvojice izaslanika (o rato r, nuntius) buzetske
općine, koji su u ime svoje općine tražili tu reform aciju sta tu ta, zove u službenom , štam panom ,
tek stu reform acije »Bertono Cullenida«, dok se taj isti u prijepisu reform acije, koji se nalazi u
121
tione ipsius requirim us Vos spectabilem dom inum Thadeum Quirino,
honorandum potestatem Pinguenti, et successores vestros, quatenus
hec prescripta per Nos sit, u t prom ittitur, annullata, declarata, et cor
recta quantum ad Vos spectat obseruare, et obseruari inuiolabiliter
facere debeatis, facientes has nostras in volumine statu to ru m istius fide
lis com unitatis ad futurorum m em oriam registrari, et registratas dicte
com unitati restitui. Quas in prem issorum fidem ac robur iussimus
sigilli Sancti Marci im pressione m uniri.
D atum Iustinopoli quinto Feruarij millesimo quadringentes;mo septua
gesimo, indictione tertia).
Franciscus Foschari, Dei gratia dux Venetiarum, et cetera, nobillibus (!),
et sapientibus uiris Ioannj Fer(r)o, de suo m andato potestati Pinguenti
suc(c)essoribus suis fidelibus dilectis salutem , et dilectionis effectum
(! affectum).
Pro parte com unitatis Pinguenti suplicatum est nostro dominio, ut
statuta, et ordines sue ciuitatis confirm are dignemur, cor(r)igendo ea
in tabulis (1 talibus) capitulis, sicut in fo le o (l), quod presentibus in-
troclusum vobis m ittim us, videbitis contineri. E orum itaque ciuium
supplicacionibus an(n)uentes ipsi (! ipsa) eorum statu ta tenore pre-
sentium confirm am us, et uolum us, quod, factis illis cor(r)ectionibus,
que (in) incluso foleo continentur, dicta statu ta obseruare, et obserua
ri facere, in eo quod ad Uos attinet, faciatis. N ostro tam en dominio
arbitrium reseruam us addendi, mijtiuendj (Iminuendi), et cor(r)igendj
statuta predicta, sicut, et quando uidebitur dominio nostro.
D ata in nostro ducali palatio de XXVIJ mensis Maij, XVa indictione
1437.
(A tergo). Nobilibus, et sapientibus uiris Ioanni Ferro, potestatj Pin
guenti, et suc(c)essoribus suisE)
L. 19a33) CAPUT U .
DE NON MUTUANDO SUPER PIGNERE ALICUI SERUO UEL
MERCENARIO.
Aliquis tabernarius uel aliqua alia persona non recipiet nec m utuet
super pignus aut super aliquas res seruorum uel m ercenariorum aut
subpositorum alicuius ciuis uel habitatoris Pinguenti, et filiorum mi
noris etatis alicuius ciuis uel habitatoris Pinguenti, sub pena soldorum
quadraginta paruorum , com ponenda com unibus Ueneciarum, et Pin
guenti, et res totaliter (! taliter) recepte sint et(iam ) restituende domi
L. 20. no rei seu patrono sine tenore, (L. 20.) et sine denarijs, neque fiat ra
tio de dicto famulo seu m ercenario uel filio, non habente etatem , illi
qui reciperit dictum pignus.
našem , rukopisnom , sta tu tu naziva »Bertono Rumenich«. Svakako je točan taj posljednji naziv,
jer je buzetski načelnik znao bolje prezim e svog izaslanika. Do te je razlike u p isan ju sigurno
došlo krivim čitanjem prvotnog, izvornog tek sta reform acije, p ri njegovoj objavi odnosno štam
panju.
32) U našem , rukopisnom , sta tu tu , na donjem ru b u lista 17., na kojem je listu ispisana i
spom enuta izm jena (reform atio) 50. poglavlja (caput) sta tu ta, nalazim o i prijepis potvrde (con-
firm atio) staro g buzetskog sta tu ta, iz 1435. godine, koji ovim radom objavljujem o. Ta je potvr
da sta tu ta već objaljena u uvodnom dijelu novijeg, štam panog, buzetskog sta tu ta iz 1575. godine.
Ipak je donosim o ponovno u prijep isu , rad i potpunosti prijepisa starog buzetskog sta tu ta, kao
i radi nekih razlika u čitanju teksta. Posebno ističem o, da je indikcija u objavljenoj, štam panoj,
potvrdi našeg, starog, statu ta označena s brojem »XII«, dok ta indikcija u p rijepisu uvrštenom
u naš, sta ri sta tu t, odakle, kako rekosm o, prepisujem o tu potvrdu sta tu ta, nosi bro j »XVa«, tj.
decim a quinta. Ta ie oznaka indikcije točna, je r se slaže s godinom 1437., kad je bio od strane
m letačkog dužda, Franciscus Foscari, potvrđen stari buzetski sta tu t iz godine 1435.
33) Iza p rijep isa isprava, koje su interpolirane u izvorniku na listovim a 17. i 18., nastavlja
mo s donošenjem daljnjeg tek sta statu ta.
122
C A P U T L IJ .
DE NON TENENDO TABERNAS APERTAS POST TERCIAM

CAMPANAM.
Nullus tabernarius audeat tenere tabernam apertam uel uendere uinum
nec aliquis audeat stare uel intrare tabernas de nocte post sonum
cam pane tercie, sub pena soldorum quadraginta pro quolibet contrafa-
ciente, et qualibet uice, cuius pene m edietas accidat com unibus Uene
ciarum, et Pinguenti, et alia medietas accusatori.
CAPUT LIIJ.
QUOD NULLUS RECEDAT CELATE PER FRAUDEM.
Nullus sit ausus recedere a taberna celate uel uiolenter nixi prius sol-
uat tabernario uinum receptum ibidem, sub pena soldorum uiginti pa
ruorum , com unibus Ueneciarum, et Pinguenti applicanda pro rixis
euitandis.
:aput l iiij.
DE ACCIPIENTIBUS CAPUTHEUM UEL PILEUM A CAPITE

ALTERIUS.
Quicunque accipiet caputheum , pileum, cultelum uel aliam rem alicui
contra uoluntatem eius, si ciuas erit uel forensis, soluat soldos decem
paruorum , quorum m edietas deueniat com unibus Ueneciarum, et Pin
guenti, et alia m edietas illi cui acceptum fuerit, et restitu at statim rem
acceptam illli cui erat.
CAPUT LV.
DE FURANTIBUS REM ALIENAM.
Quiconque (!) furatus fuerit uel depredatus rem ualoris unius soldi,
em endet uiginti soldos, et si (q)uique ad decem soldos furatus uel de-
robatus fuerit, em endet pro quolibet soldo uiginti soldos paruorum
(L. 20a.) com unibus Uenetiarum, et Pinguenti, et em endet furtum seu
derobationem domino rei, et si soluere nequiuerit, frustetur, et bule-
tur, et baniatur a castro Pinguenti. Si uero ab inde superius furatus
fuerit uel depredatus, hoc rem aneat, et sit in arbitrio dominationis
ad puniendum , et condenandum in m aiori pena iuxta conditiones per
sonarum , et rei.
C A P U T LVJ.
DE FURANTIBUS LIGNA, SARMENTAS, PALEAS SIUE FOENUM
AUT HERBAS.
Quicunque furatus fuerit alienas paleas siue alienum foenum, sarm enta
seu ligna au t herbas alienas, com ponat comunibus antedictis soldos
uiginti paruorum , et uiginti domino rei, et u iginti accusatori, et emen
det dam num domino rei in duplo, saluo quod si illli qui non ha
buerint etatem fu rati fuerint, solua(n)t medietatem pene tantum . Ac
etiam nulla persona, masculus uel femina, paruus uel magnus, audeat
ire per alienas uineas accipiendo uites, paleas, sarm enta uel buscando
uel faciendo aut dando damnum, sub pena uiginti soldorum, compo-
123
nendorum com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et uiginti soldorum ac
cusatori, et uiginti soldorum domino rei, et satisfaciendi dam num in du
plo domino rei, et quilibet possit accusare supra suum uel alienum
dam num, et eius accusa ualeat, et teneatur, beet non haberetur (!)
testem.
C A P U T LVIJ.
DE FURANTIBUS VUAS (! UVAS), ALIENAS, ET ALIENAS FRUGES.
Siquis furatus fuerit alienas vuas, fruges, fructus, et herbas in ortis,
soluat libras tres paruorum , videlicet soldos uiginti com unibus ante-
L. 21. dictis, et soldos (L. 21) uiginti accusatori, et soldos uiginti domino
rei,34) et soluat35) domino rei in duplo, saluo quod si illi, qui non ha
buerint etatem hoc fecerint, solua(n)t m edietatem pene tantum . Et
siquis ultra unum galerum furatus fuerit alienas vuas, fructus, et her
bas, soluat libras decem paruorum , de quibus accusator soldos qua
draginta habeat, et com unia Ueneciarum, et Pinguenti residuum , et
illi qui furati fuerint soluant domino rei dam num in duplo. Et siquis
furatus fuerit in nocte dictas uuas, fructus, et herbas, ab occasu solis
usque ad ortum solis, soluat penam duplicatum , u t supra, et dam num
extimari debeat, et quilibet habens etatem accusare possit sem per ( ! )30)
suo, et alieno damno, et eius accusa ualeat. licet non habeat testes.
C A P U T LVIIJ.
DE PROICIENTIBUS AQUAM IN VIAM PUBLICAM DE ALTO.
Decetero alicui persone non liceat de die nec de nocte proicere a
balchionibus siue scalis, fenestris seu lobiis, et fosolis de alto aquam
inondam in uiam comunis nec aliquam turpitudinem , sub pena uiginti
sodlorum com unibus antedictis, et decem soldorum accusatori. E t si qua
persona proiciet dictam aquam uel turpitudinem , ut dictum est, super
aliquam personam , soluat dictam penam duplicatam. Ac etiam nulla
persona, parua uel magna, audeat ponere uel proicere a basso uel ab
alto in aliqua strata publica uel in aliqua uia consorcium nec in fosato
comunis aliquam turpitudinem fetidam, uinacias nec fimum, sub pena
L. 21a. (L. 21a.) uiginti soldorum pro qualibet persona contrafaciente, et quod
ho c3 7 ) sem per dom inatio teneatur accusatores secretos, et credatur dicte
accuse accusatori per sacram entum , absque testibus, habente accusato
re m edietatum pene, et com unibus Ueneciarum, et Pinguenti aliam
medietatem.
C A P U T LV IIIJ.
DE PONENTIBUS IGNEM IN SILUIS, ET IN TERRITORIIS COMU
N IS DIUISSIS.
Nulla persona audeat portare ignem in siluis comunis uel in alienis
banitis seu in districtu castri Pinquenti, pro quo igne fiat damnum
comuni uel diuersis personis, sub pena librarum octo paruorum , cuius
pene m edietas accidat com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et alia m e
dietas illi qui eum accusauerit. Et siquis contrafacerit soluat dam num
totum in duplo, quod reperiatur fore factum nomine dicti ignis. E t si
soluere non poterit dictam penam, et dictum dam num, am ittat m anum
dextram , taliter quod separatur a persona sua, et si fugeret, quod per-
34) Iz tog vidimo, da je jedna libra sadržavala 20 m alih soldi.

35) Na tom m jestu izvornika iza »soluat« m anjka još riječ »daminim«.
36) Riječ »semper« pisana greškom m jesto »super«.
37) Ispred riječi »hoc« još m anjka u izvorniku r ije č »super«.
124
petualiter sit banitus a castro, et districtu Pinduenti, et sem per existat
in dicta pena, et hoc intel(l)igatur ante quindecim dies mensis Marcij.
C A P U T LX.
DE PORTANTIBUS IGNEM DE NOCTE.
Statuim us, et ordinam us, quod nulla persona, paru a uel magna, audeat
portare per castrum Pinguenti de nocte ignem, sub pena uiginti soldo
rum , pro quolibet contrafaciente in qualibet uice, excepto quod in casu
L. 22. rum oris possint accendi (L. 22.) faces, et alia lum inaria ad honorem
dom inij, et conseruationem, et deffensionem castri Pinguenti.
C A P U T LXJ.
DE INCIDENTIBUS, ET APPORTANTIBUS LIGNA DE SILUIS.
Nullus ciuis uel forensis, paruus uel magnus, masculus uel femina,
audeat incidere uel asportare de siluis uel nem oribus banitis comunis
Pinguenti seu diuersarum personarum linea (! ligna) sicha uel uirida,
sub pena librarum trium paruorum , et pene medietas accidat com uni
bus Ueneciarum, et Pinguenti, et alia medietas accusatori, sine aliqua
remissione, et term ino, et quelibet persona, habens etatem , super suo,
et alieno dam no accusare possit, et eius accuse credatur, et uall eat
absque sacram ento.
C A P U T LXIJ.
DE PORTANTIBUS UITAS (!)») UEL LIGNA ARBORUM.
Nullus decetero audeat conducere uel apportare in castro Pinguenti
uites uinearum , oliuaria uel ligna alicuius arboris fructifere, sine li
centia dominationis, per totum annum nisi a festo sancti Michaelis de
mense Septem bri usque ad festum Omnium Sanctorum , sub pena sol
dorum quadraginta paruorum pro qualibet uice, cuius pene m edietas sit
com unium Ueneciarum, et Pinguenti, et alia medietas accusatoris.
C A P U T LXIIJ.
DE FACIENTIBUS DAMNUM IN UINEIS, CAMPIS, ET TERRIS ALIE-
NIS.
Siquis fecerit dam num in uinea, campo seu terra alterius, videl cet
arando, ligonigando uel incidendo de te rra alterius uel aliter deuastan-
do„ em endet, et satisfaciet domino pos(s)essionis totum dam num in
duplo, et com ponat com unibus predictis libras quatuor paruorum .
L. 22a. C A P U T LX IIIJ.
DE EUNTIBUS PER POS(S)ESSIONES ALTERIUS.
Quicunque publicauerit (!)” ) iuerit uel transitum fecerit per uineas,
campos uel pos(s)essiones s e u ter(r)itorium alterius, sine licentia do
m ini uel pos(s)essoris, com ponat soldos decem com unibus an ted ctis,
et soldos decem paruorum domino pos(s)essionis, et soldos decem
accusatori, et satisfaciat dam num, quod fecerit, domino rei in duplo.
38) »uitas« znači »uites«, kao što uostalom dalje u tek stu pravilno stoji.
39) »publicauerit« greškom m jesto »publice«. Do te je greške sigurno došlo m isaonom aso
nancijom p ti pisan ju te riječi »publice« i iduće »iuerit«.
125
et quilibet accusare possit, tam supra (!)40) suo quam alieno damno, et
eius acousa ualeat, et credatur sibi, licet non habeat testes, saluo quod
illi qui iuerint ad fontes, per alienas pos(s)essiones, non teneantur ad
dictam penam.
C A P U T LXV.
DE FACIENTIBUS HERBAM IN PRATIS, UINE1S SEU CAMPIS
SEMINATIS.
Nullus paruus uel magnus audeat facere herbam in p ratis uel uineis
seu in campis alterius, alienis, seminatis, sub pena componendi soldos
decem comunibus predictis, et soldos decem accusatori, et soldos decem
domino pos(s)essionis, et satisfaciat dam num domino rei in duplo, et
quilibet accusare possit, tam super suo quam alieno damno, et eius
accusa ualeat, licet non habeat testes.
C A P U T LXVJ.
DE EREDICANTIBUS41) LIMITES UEL CONCERNES (!) ALICUIUS
POS(S)ESSIONIS.
Quicunque limites uel concernes (!) alterius, qui essent in aliqua
pos(s)essione, eredicauer.it uel occultauerit uel extra acceperit, compo
n at libras octo paruorum com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, vide
licet m edietatem , et alteram m edietatem illi cui dam num factum fue
L. 23. rit seu iniuriam intulerit, et tam en nihilominus (L. 23.) concernes siue
lim ites ad statum , et locum suum pristinum reducantur.
C A P U T LXVIJ.
DE SUBTRAHENTIBUS MERCENARIOS ALICUI PERSONE
Quicunque subtraxerit aut fecerit sub trari aliquo modo m ercenarium
alterius ciuis uel habitatoris Pinguenti, donec m orabitur con (!) illo et
obligatus fuerit tam cum carta quam sine carta, com ponat comunibus
Ueneciarum, et Pinguenti m ediam m arcam , et mediam m archam do
mino m ercenarij.
C A P U T LXVIIJ.
DE AUDIENTIBUS CRIDARI AD ARMA, ET NOLENTIBUS IRE AD EA.
Statuim us quod quiconque (!) cridar.i audiet ued clam ari arm a uel ad
arma, et non ibit uel non curet illuc, sit, et habeatur u t periurus, et
soluat soldos centum com unibus antedictis, et quilibet qui uide-
bit aliquem non euntem illuc ad dictam clam ationem arm arum ,
quem credat audisse dictam clam ationem arm arum , teneatur sacra
m ento m anifestare, et denonciare (!) eum regim ini Pinguenti.
C A P U T LXVIIIJ.
DE INUENIENTIBUS RES ALIENAS.
Quicunqe inuenerit aliquas alienas res siue rem, apertas, et apertam
p o rtare debeat, ut omnes uideant, et illa die quam cicius poterit rem
40) G reškom m jesto »super ili »supra«, ali je tad a iza toga trebalo slijediti »suum quam
alienum damnum«.
41) »eredicantibus« m jesto »eradicantibus«.
126
uel res presentare regimini, et qui contrafecerit soluat comunibus ante-
dictis soldos centum paruorum , et nihilominus emendet rem acceptam
seu repertam domino, cuius erat, in duplo.
C A P U T LXX.
DE RETINENTIBUS RES MIS(S)AS AB ALIQUO ALICUJ.
Si per aliquem nostrum ciuem uel habitatorem Pin(L. 23.a.)guenti
denarij seu res alique m itteren tu r alicui conuicino seu conuicine, ha
bitatori uel habitatrici nostre ab aliquo ciue uel habitatore uel a fo
rense, quod ille qui dictos denarios receperit, ten eatu r dare, et desi
gnare, seu res alias, illi uel illis, cui uel quibus, m it(t)e re n tu r infra
terciam diem postquam applicuerit Pinguento, et si non dederit, et
presentauerit dictos denarios uel res illi uel illis, quibus m it(t)eren tu r,
u t supra, quod ille qui dare, et consignare deberit transm is(s)a, deci
dat, et com ponat com unibus Ueneciarum, et Pinguenti libras uiginti
quinque denariorum paruorum , et in duplo rem uel denarios restituere,
et refficere illi cui m it(t)entur. E t si ille talis, cui m it(t)en tu r, non
esset in Pinguento, ille po rtato r denariorum seu rerum , eos denarios
seu res presentare debeat regim ini Pinguenti infra term inum supra-
dictum, sub eadem pena.
C A P U T LXXJ.
DE MERCATORIBUS DEBENTIBUS HABERE IUSTAS MENSURAS.
Vllus quisque m ercator in castro Pinguenti teneatur, et debeat habere
iustam stateram , balandam , libram , bragolarium , et quam libet aliam
m ensuram uel pondus, cum quibus vendat emet, et m ensuret, sub
pena librarum decem paruorum , com ponenda com unibus Ueneciarum,
et Pinguenti,pro quolibet, et qualibet diotarum m ensurarum , et punda-
ris (!): statere, balantie, et aliarum m ensurarum , que rep eriren tu r esse
false seu non iuste, et insuper satisfaciat dam num illi, quem defrau-
dauerit in uenditione uel emptione.
L. 24. C A P U T LXXIJ.
DE DANTIBUS MINUS PUNDUS (!) ALIENIS.
Siquis m ercator aut stationarius, becarius siue tabernarius dederit mi
nus pondere uel m ensura, com ponat com unibus antedictis soldos uiginti,
et res malle (!) punderate (!) seu m ensurate rem aneant iusticiarijs, et
ille qui m alam m ensuram fecerit, em endet dam num in duplo ementi.
C A P U T LXXIIJ.
DE BECARIJS VENDENTIBUS CARNES MORTISINAS.
Nullus becarius nec alia persona audeat ducere uel apportare seu appor
tari facere uel uendere uel uendi facere in becaria comunis carnes, que
forent m urtisine (!), nec in aliquo loco dicti castri, absque licencia
regiminis Pinguenti, sub pena soldorum centum paruorum , que pena
deueniat com unibus antedictis.
C A P U T LX XIIIJ.
QUOD BECARIJ NON UENDA(N)T DUAS CARNES INSIMUL.
Nullus becarius sit ausus uendere duas carnes insim ul, sed quaslibet
carnes pro se, et separatim incipiendo a m elioribus, et postm odum a
127
peioribus, sub pena soldorum quadraginta paruorum , componenda
com unibus Ueneciarum, et Pinguenti pro quolibet, et qualibet uice.
C A P U T LXXV.
QUOD BECARIJ NON UENDANT CARNES PRO ALTERA QUALITATE
QUAM SINT.
Statuim us, et ordinam us, quod nullus becarius uel alia persona audeat
uendere carnes pro altera qualitate quam fuerint, videlicet de pecude,
de m oltono pro castrato uel de ircho uel simili, sub pena librarum
trium paruorum , com ponenda com unibus predictis pro qualibet uice.
C A P U T LXXVJ.
QUOD BECARIJ UENDANT CARNES SECUNDUM EXTIMATIONEM
IUSTITIARIORUM.
Nullus becarius audeat uendere carnes nisi (L. 24a.) prius fuerint exti-
m ate a iusticiario comunis Pinguenti, et teneatur uendere dictas carnes
secundum quod per iusticiarios fuerint estim ate (!), et non vitra, sub
pena soldorum centum paruorum , cuius pene medietas sit comunium
Ueneciarum, et Pinguenti, et alia medietas iusticiariorum pro qualibet
uice. E t omnes alias carnes uendant secundum consuetudinem positam
in Pinguento, et non plus, sub pena antedicta.
C A P U T LXXVIJ.
STATUTA CONTRA CLIBARIOS (1)42)
Clibanarij non43 accipiant pro coctura panum : de uiginti panibus unum
panem, et non ultra, et illum panem accipiant coctum tantum , et non
aliter nec plus reccipiant (!), sub pena soldorum quadraginta paruorum ,
quorum m edietas sit com unium Ueneciarum, et Pinguenti, et alia medie
tas accusatoris et teneatur de credentia. E t quod nemo audeat eis plus
dare, sub dicta pena. Et si clibanarij uel clibanarie deuastabunt
conquendo panes uel aliquo alio malo modo, satisfaciant statim dam num
totum illi cuiul erant dioti panes taliter deuastati.
C A P U T LXXVIIJ.
DE FACIENTIBUS FIERI OLEUM, ET DE SALARIO TORCULARUM.
Quicunque faciet fieri oleum, teneatur, et debeat dare decem libras olej
pro centenario, et44) decem libris unam , et expensas torcularijs, secun
dum pos(s)ibilitatem patronum45 fieri facientium oleum, et non plus,
sub pena librarum decem paruorum , cuius pene medietas sit comu
nium Ueneciarum, et Pinguenti, et alia medietas accusatoris, et tenea
L. 25. tu r de credentia. Et quilibet patronus (L. 25.) torcularum habere de
beat m ensuras sibi datas per regim en uel per iusticiarios Pinguenti,
videlicet urnam , et libram signatas, et non plus, sub dicta pena.
C A P U T LXXVIIIJ.
DE DICENTIBUS UANA UEL MENDATIA DE ALIQUO.
Si qua persona dixerit uel denar(r)au erit aliqua n o u a 4 6 ) uel m endatia
alicui persone in Pinguento, propter que n o u a 4 7 ) uel m endatia scando-
42) »clibarios« greškom m jesto »clibanarios«.
43) U stilu te rečenice »non« nije potreban.
44) Mjesto »et« trebalo je, po sm islu, u tekstu sta ja ti »scilicet pro«.
45) Tako u izvorniku »patronum « m jesto »patronorum «.
46) U tek stu nalazim o na tom m jestu, i dalje, riječ »noua« u značenju riječi »uana«, koju
čitam o u naslovu poglavlja.
47) Vidi p reth o dnu bilješku.
128
Ium (!)48), briga uel rum or oriri possit, condenetur illa talis persona
per regimen castri in libris decem paruorum com unibus Ueneciarum,
et Pinguenti, et regim en possit, et ualeat dictam talem personam con
finare a castro, et districtu Pinguenti per q u atuor menses.
C A P U T LXXX.
DE CONTRAFACIENTIBUS PRECEPTUM DOMINATIONIS.
Si per dominationem castri Pinguenti preceptum fuerit alicui persone,
quod non dicat alicui alij (!) uilaniam persone uel iniuriosum uerbum
aut quod non offendat aliquam personam dictis uel factis, et sibi fue
rit accepta seccuritas (!) uel non, d u n m o d o (l) sit sibi precentum , ut
dictum est, et ille talis cui preceptum fuerit contrafecerit, deccidat (!)
ad totam penam precepti, et securitatis, si fecerit, et dicta pena non
possit modo aliquo nrinuj nec m itigari.
C A P U T XXXJ.
QUOD ALIQUIS CIUIS UEL HABITATOR PINGUENTI NON OBLIGET
SE PER FORENSEM, SINE LICENTIA REGIMINIS.
Aliquis ciuis uel habitator Pinguenti non audeat decetero se obligare
fide iubere uel securitatem aliquam facere uel prestare pro aliquo fo
rense, absque licentia dominationis, sub pena librarum decem paruo
rum , com ponenda com unibus Ueneciarum, et Pinguenti, et insuper illa
talis obligatio, et fideiussio careat firm itate.
C A P U T LXXXIJ.
DE LAUANTIBUS PAN(N)OS UEL HERBAS IN EUNTIBUS (!)«
L. 25a. Nulla persona tam masculus quam femina, paruus uel magnus (L. 25a.)
audeat lauare pannos uel herbas in aliquo fonte penes Pinguentum uel
in districtu nec quiestareso) uel facere u itu p eriu m si) prope uel circa
fontem , sub pena uiginti soldorum paruorum pro quolibet contrafacien-
te, et pro qualibet uice, cuius pene medietas sit com unium Ueneciarum,
e t Pinguenti, et (alia) m edietas52) accusatoris, et tenebitur de credentia
absque alijs testibus.
C A P U T LXXXIIJ.
DE ACCIPIENTIBUS DENARIOS CAUSA LABORANDI.
Quicunque acceperit denarios ab aliquo causa laborandi uel si ire pro
m iserit ad laborandum , absque eo quod prius acceperit denarios, et
in die prom issa uel ordinata non iuerit ad laborandum illi cui prom iserit
soluat soldos uiginti coommibus antedictis, e t operam duplicatam
illi53)cui53 prom iserat laborare, et statim de presenti, si acceperit de
narios, restitu at illi a quo receperat. E t si aliquis ciuis uel habitator
Pinguenti acceperit aliquos in operibus suis, et statim non soluerit in
sero, decidat in eadem pena, u t supra dictum est.
48) »scandolum« m jesto »scandalum«.

49) »funtibus« m jesto »fontibus«.
50) To je talijan sk a riječ u latinskoj form i: »quietare, quetare«, a znači »ponere, posare« —
postavili, položiti, ostaviti.
51) »uituperium «, neklasična latinska riječ, stvorena od glagola »vituperare« i od supstantiva
»viputeratio«, a znači »non, što je za p rijekor, sram otno«. Ovdje znači »nečistoća, p rljavost, ne
čist«.
52) U izvorniku p red »medietas« trebalo je još doći riječ »alia«.
129
C A P U T L X X X IIIJ.
DE EMENTIBUS DE MANU PRECONIS.

Quicunque em erit aliquod mobile uel stabile de m anu preconis Pin,-
gucnti, teneatur statim uel eadem die, qua em erit, soluere denarijs pro
quibus em erit, sub pena centum soldorum com unibus antedictis, pre-
ter si pactum aliud esset inter uenditorem , et em ptorem uel si uenditio
illa esset conditionata, quod tunc pacta illa obseruentur.
C A P U T LXXXV.
DE FORENSIBUS, HABITANTIBUS IN PINGUENTO.
L. 26. Quilibet forensis, qui uenerit, et steterit in castro Pin(L. 26.)guenti, et
habitauerit per vnum annum uel ultra, teneatur statium facere in com u
ni guardas54), et omnes alias faciones dicti castri, quem adm odum alij
uicini faciunt, et teneatur ad quelibet factura dicti comunis, et habea
tu r pro uicino, et habitatore.
C A P U T LXXXVJ.
QUOD MULIER POSSIT UENDICARE POSSESSIONEM SUAM A UIRO
ALIENATAM.
Statuim us, et ordinam us, quod siquis u ir habens vxorem, qui fuerit ut
frater, et soror cum dicta eius uxore in omnibus eorum bonis, mobili
bus, et fixis, secundum consuetudinem castri Pinguenti, uendderit uel
obligauerit uel aliter alienauerit de bonis ipsorum iugalium uel pos-
sesionem aliquam in qua uel in quibus eius uxor partem haberet, et
ipsa eius uxor non as(s)entiret expresse ipsi uenditioni, obligationi uel
allienationi illius possessionis uel aliorum bonorum , quod statim , et
quandocunque ipsa talis m ulier uxor illius, tam uiuente ipso uiro
eiuus (!)55), quam dis(s)oluto m atrim onio per m ortem illius m ariti suj,
possit, et ualeat repetere, et uendicare p artem suam illius possessionis,
taliter allienate, a quolibet pos(s)essore, pos(s)idente ipsam possessio-
lem uxoris sue, quam=c) ipse uendiderit ratione fratris, et sororis, uiuente
vxore uel m ortua ipsa. E t simili m odo dicimus, si pro debitis alicuius
uiri bona ipsius uiri uendentur ad extim ariam (!) comunis Pinguenti,
quod etiam dicta uxor eius possit deffendere, pettere (!), et uendicare
suam partem illius pos(s)essionis siue aliorum bonorum , videlicet
dim idietatem (!), secundum consuetudinem Pinguenti. E t si forte dicta
uxor illius talis uiri, cuius bona uendentur pro debitis illius, uellet eme
L. 26a re partem uiri sui illius possessionis (L. 26a.) que uendetur, quod illa
pos(s)essio seu pars uiri ,quam em eret dicta uxor, libere, et integre sit
dicte m ulieris, et dictus eius m aritus nullam p artem habeat in perpe
tuum ” ) ratione fratris, et sororis in dicta pos(s)essione uel in aliquibus
bonis em ptis uel (re)cuperatis per dictam eius uxorem, que bona es
sent uendita pro debitis illius uiri. E t hoc statu tu m ualeat, et locum
habeat, et uendicet sibi locum in preteritis, et futuris. E t si m ulier
uiuente uiro suo non peteret suam partem illius pos(s)essionis, et b o
norum , taliter uenditorum , et aleniatorum (! )ss), quod nulla prespi-
cio (!)” ) tem poris incurat uel prediuditium inducat dicte mulieri uiuen.
53) U izvorniku te dvije riječi pisane zapravo grafijom »illj cuj«.

54) »guardas« znači »guardias«, tj. straža.
55) »eiuus« om aškom pisano m jesto »eius«.
56) »quam« odnosi se na p red n ju riječ »partem«.
57) U izvorniku stoji zapravo »im perpetuum «. Kako taz izraz znači »ono, što nije vječno, tra j
no«, a ovdje se m islilo na »nešto trajno«. Mi smo tu riječ tran sk rib irali, kako je trebala biti napi
sana tj. »in perpetuum «.
58) »aleniatorum« greškom m jesto »alienatorum«.
59) Tako u izvorniku »prespicio« greškom m jesto »prescriptio«.
13.0
te uiro suo. E t si contigerit quod uenderetur uel quod opporteret uendi
de bonis aliquibus, que fuissent acquisita per ipsos iugales uel aliquem
eorum post eorum contra(c)tum m atrim onij, pro debitis alicuius ip
sorum , quod tunc cogatur p e r regimen Pinguenti, tam vir quad uxor,
qui uel que reccusaret soluere uele dictum debitum , ad recipiendum
partem debitorum factorum , et bonorum acquisitorum per ipsos iugales
tantum usque illum presentem diem, quo acceperit dictam partem .
E t tunc quis ipsorum iugalium uoluerit habere partem bonorum , per
eos acquisitorum post contractum eorum m atrim onij teneatur etiam
ad debita omnia facta, per eos uel alterum eorum, post contractum
eorum m atrim onij usque illum presentem diem capte seu accepte
dicte partis, licet non esset obligatus uel obligata in instrum ento uel
instrum entis debiti uel debitorum .
CAPUT LXXXVIJ.
DE MULIERE IN ADULTERIO COMPRENHENSA (!).
L. 27. Ordinamus, et statuim us, quod si aliqua m ulier uxor alicuius (L. 27.)
ciuis uel habitatoris castri Pinguenti, viuente dicto suo uiro, com iserit
seu fecerit adulterium cum aliquo, et de hoc fuerit publica uox, et
fam a uel m anifeste apparerebit regim inij, quod bona dicte mulieris,
que taliter com iserit adulterium , deueniant m arito suo, qui uerecun-
diam , et iniuriam passus est, et dicta m ulier nihil de dictis bonis perci
pere debeat nec habere, et regim en Pinguenti in fra unum mensem, facta
sibi querim onia, debeat diffinire, declarare, determ inare, et sententiare
supradicta cum debito sacram enti, et sub pena quinquaginta librarum
paruorum , com ponenda com unibus antedictis.
CAPUT LXXXVIIJ.
DE TESTAMENTO MULIERIS, HABENTIS UIRUM.
Quelibet m ulier, habens uirum , uolens condere testam entum , faciat
illud testam entum coram uiro, suo, et saltem coram uno de propinquio
ribus suis, que potterit (!) reperirj, et conuitari a uiro eiusdem. E t si
forte u ir illius mulieris non esset in terra Pinguenti au t nollet aliquem
conuitare uel testam ento huiusm odi interesse, tunc regim en teneatur
m ittere ad dictam m ulierem unum ydoneum nuntium , coram quo ipsa
m ulier testari possit sua bona. Et si aliter factum fuerit, non ualeat
dictum instrum entum siue testam entum , et quicunque conuitauerit
aliquem siue60) nontius (!) regiminis fuerit, hoc teneatur ostendere per
publicum instrum entum , et aliter ostendi non possit.
C A P U T LXXXVIIIJ.
DE TESTAMENTO MULIERIS, NON HABENTIS UIRUM.
Item quelibet m ulier non habens uirum , uolens condere testam entum ,
teneatur conuitare uel conuitari facere vnum uel plures de suis pro
pinquis ad testandum bona sua coram ipso ubi ipsis, et si ipsa non ha
beret propinquos uel si eius propinqui non essent in castro Pinguenti
aut non possint inueniri, tunc ipsa talis m ulier ten eatu r m ittere
L. 27a. (L. 27a.) uel ire ad regimen, et petere unum nontium 61) aut plures, et
regimen teneatur m ittere unum nuntium aut plures ad dictam mulie
rem , coram quo uel quibus illa talis m ulier debeat facere testam entum
de bonis suis, (et)60) si aliter testam entum factum fuerit, non ualeat.
60) Mjesto »siue«, bilo bi jasnije da je stajalo u tekstu »etiam si«.
61) Tako u izvorniku na tom m jestu »nontium«, a dalje nuntium «.
62) T u m an jk a jo š »et«.
131
CAPUT LXXXX.
QUOD IN QUOLIBET TESTAMENTO IN TERSI(N )T“ ) TESTES

QUINQUE.
Ii quolibet testam ento, et contra(c)tu04) testam enti intersint notarius
publicus, et quinque testes ydonei, au t plures, bone fame, et si aliter
factum fuerit non ualleat illud testam entum , et nulla persona audeat uel
presum at modo aliquo contradicere uel inhibere alicuj persone uolenti
condere testam entum , et si forte interdixerit uel inhibebit notario uolen
ti illud scribere, tale interdictum non ualeat, et notarius pro tali inter
dicto non dim ittat scribere illud tale testam entum , ymo scribat illud
secundum uoluntatem testatoris, et licitum sit cuilibet uiro facere suum
testam entum quandocunque uoluerit. E t ultim um testam entum semper
firm um in omnibus habeatur, dummodo in dicto testam ento sit notarius
publicus, et quinque testes ydonei ad minus.
C A P U T LXXXXJ.
DE SUC(C)ESSIONE«) BONORUM PARENTUM, D ECEDENT(I)UM65)
AB INTESTATO.
Siquis uero utriusque sexus ab intestato decesserit, filaj, et filie, et
alie persone 66) ipsius deffuncti des(c)endentes«), qui non fuerint
em a(n)cipati6S), succedant in bonis ipsius67). Tamen si dictus deffunc-
tus68) habebit etiam alios filliosss) aut filliasos) em ancipatos, et uoluerint
ipsos habere partem in bonis paternis, et m aternis, teneantur reducere
omnia bona sibi data in em ancipatione seu in m aritatione simul cum
bonis paternis uel m aternis talis deffuncti uel deffuncte, et tunc dicta
bona com uniter parci(L.28.)antur inter ipsos heredes, intelligendo de
bonis tan tu m que pater, et m ater habebant tem pore em ancipationis
iam dicte. De alijis uero bonis acquisitis p er eos post emancipationem
siue m aritationem , talis m aritatus seu em ancipatus nihil habeat, salua
tantum ratione propinquitatis. E t si (e)m ancipatus69) uel m aritatus
uoluerit habere partem in bonis paternis uel m aternis, vt dictum est,
eligat partem infra duos menses, si fuerit in Pinguento uel Uenetijs,
et si fuerit ultra partes Uenciarum, debeat tamen medium annum post
decessum patris uel m atris eligere dictam partem , alioquim nullam
partem habeat tran sa(c)to ” ) tem pore predicto nec de predictis pettere
possit. E t intelligatur esse em ancipatus quilibet cui d ata fuerit
duos (1)70) a p atre uel a m atre.
C A P U T LXXXXIJ.
DE SUC(C)EDEiNTIBUS69) AB INTESTATO DEFFUN(C)TIS.6’)
Siquis utriusque sexus ab intestato deces(s)erit69) liberis seu alijs
personis ab eo uel ea des(c)endentibus69) non extantibus, bona omnia
illius talis deffuncti deueniant fratribus, et sororibus illius deffuncti, sj
63) U izvorniku stoji »intersit«, a trebalo je sta ja ti »intersint«.

64) Zanim ljivo je, da se oporuka na tom m jestu našeg sta tu ta tre tira i kao »contractum «, tj.
ugovor. To n ije pravno tačno, je r iako je oporuka pravnovaljana tek prihvatom od strane određe
nog odnosno postavljenog nasljednika, ipak se ona m ora sm atrati jednostranim pravnim po
slom , je r prem da je ona za oporučitelia perfektna, tj. obavezna sam om njegovom izjavom volje,
on tu svoju posljed n ju volju može za života, po volji, i višeput m ijenjati i preinačivati.
65) Na svim tim m jestim a, m i smo u zagradam a dodali još potrebno slovo riječi.
66) To »et alie persone« nije potrebno u tekstu.
67) Iza »ipsius« podrazum ijeva se »defuncti«.
68) Ta su riječi u izvorniku pisane takvom grafijom .
69) Na svim tim m jestim a, mi sm o u zagradam a dodali još odgovarajuće slovo riječi.
70) Tako u izvorniku »duos«. U novijem buzetskom sta tu tu t iz 1575. god., koji je pisan talijan
skim jezikom , to je m jesto sta tu ta stilizirano »al qual šarano sta dati doni dal padre o dalla
madre«. Mi m islim o, da u našem sta tu tu ta riječ, »duos« stoji u značenju »dos«.
132
fuerint ex utroque parente. Sed si ille talis deffun(c)tus “ ) haberet
fratres, et sorores tantum ex parte patris, bona om nia que fuissent
illius talis deffunc(c)ti«8) ex p arte patris deueniant illis fratribus et
sororibus supradictis. E t econuerso si habuerit fratres uel sorores ex
parte m atris tantum , bona omnia que ipse deffunctus habuisset ex
parte m atris deueniant fratribus, et sororibus ex parte m atris. Alia
uero acquisita?i) illius deffunci, si qua72) fuerint, om nia com uniter
diuidantur in te r fratres, et sorores illius deffun(c)ti69) tam ex parte
L. 28a. (L. 28a.) patris quam ex p arte m atris, hoc tamen sem per intellecto, et
reseruato, quod si ille talis deffunctus habuerit patrem vel m atrem
uiuentes, quod dicti tales fratres uel sorores, quj in dictis bonis
succedentur, teneantur prouidere, et subuenire de dictis bonis patri, et
m atri eorum ad eorum comodum in expensis de ui(c)tu, et vestitu,
quod si non fecerint, regimen Pinguenti teneatur eos constringere ad
predicta, si per dictos patrem , et m atrem fuerit postulatum , secundum
condiciones, et status (!) parcium. E t si ille talis deffun(c)tus non ha
beret fratres uel sorores ex parte patris, et p atrem haberet, om nia bona
que fuissent siue habuisset ex parte patris deueniant patri. Et econuerso
omnia bona que habuisset ex parte m atris deueniant m atri. Et si non ha
beret fratres uel sorores ex parte m atris, et m atrem haberet, omnia bona
que fuissent siue habuisset ex parte m atris, deueniant m atri. E t si non
haberet fratres uel sorores nec ex parte p atris nec ex p arte m atris, et pa
rentes habuerit ille talis deffunctus, omnia bona ipsius parentibus deue
niant. Et si tantum patrem haberet, et non m atrem , omnia bona, que dic
tus deffunctus habuisset ex parte patris, et acquisita omnia deueniant
patri. Bona autem omnia que habuisset ex p arte m atris, deueniant pro
pinquioribus uel propinquiori illius deffuncti ex p arte m atris. Et
econuerso si m atrem habuerit, et non patrem , om nia bona, que talis
deffu(n)ctus habuisset ex parte m atris, et acquisita, deueniant m atri.
Bona autem que habuisset ex parte patris, deueniant propinquiori uel
propinquioribus illius deffuncti ex parte patris. Sed si talis deffun(c)tus,
carens parentibus, haberet fratres uel sorores tantum m odo et parte
L. 29. patris (L. 29.) uel tantum m odo ex parte m atris, et non ex utroque pa
rente, talis fra te r uel soror succedat in bonis illius deffuncti, videlicet
in ipsis bonis, que dictus deffun(c)tus habuerit ex linea parentelle illius
fratris uel sororis, et omnia acquisita, si qua erunt, illius deffunctj. Et
alia bona illius deffuncti, que habuisset ex aitera linea parentele,
deueniant propinquiori uel propinquioribus ipsius, que erunt ex alia
linea. E t si ille deffunctus careret fratribus, et sororibus, tunc omnia
sua bona diuidantur p er medium, quorum una73) medietas deueniat
propinquiori ex p arte patris, et allia m edietas deueniat propinquori
ex p arte m atris.
C A P U T LXXXXIIJ.
DE NON ALIENANDO REM SIB I LEGATAM AD USUFRUCTUM.
Si alicui persone fuerit aliquid legatum ad usufructuandum , et gauden
dum in uita sua uel aliquid(!)74 aliud certum tempus, non liceat iili cu)
legatum est aliquid, illud quod sibi legatum extiterit, alicui uendere,
dare, donare, obligare seu modo aliquo alienare, sine uerbo, et licentia
aut consensu illius uel illorum , qui successuri sunt in illis bonis, sub
pena perdendi statim ad presens illud quod alienauerit de predictis,
sine omni tenore, et sine aliqua exceptione, ueniendo illos qui illam
rem succedere debent, quoniam priuilegium tenetur am ittere qui p ro
m issa sibi ab u titu r potestate. E t si in testam ento continetur rem cun-
s e ru a ri(! )75) debere in culmine, et modo aliquid allienauerit uel abu-
71) Pred »acquisita« podrazum ijeva se riječ »bona«.
72) Tako »qua« u izvorniku.
73) U izvorniku riječ »una« pisana num eričkom grafijom , »ja«.
74) »aliquid« m jesto »aliquod«.
75) »cunseruari« m jesto »conseruari«.
133
sus fuerit, allienata bona solummodo am ittat, de presensti(l)74) in suc
cessorem ipsum ueniendo, ex quo contra testam entum com issit, quo
niam qui in uno precepto legis offendit, factus est om nium reus.
L. 29.a C A P U T LXXXXIIIJ.
DE ADUENIS AB INTESTATO77), ET SINE HEREDIBUS
DEFFUN(C)TIS.
Siquis forensis, conuicinus 78) uel hab itato r Pinguenti sine testam ento,
et absque heredibus m orietur in Pinguento uel in districtu, volumus,
quod com une Pinguenti succedat in bonis illius, quia castrum nostrum
est m ater ciuium, et protectio generalis, et dicta bona seru en tu r per
com une dicti castri usque ad annos quinque completos, ita, et taliter,
quod siquis propniqus (!) dicti deffuncti uenret infra dictum term-
num quinque annorum , quod omnia dicta bona dentur sibi a comuni.
E t si non ueniret in fra dictum term inum quinque annorum , quod medie
tas dictorum bonorum detur pro anim a dicti deffuncti, et altera medie
tas sit com unium Ueneciarum, et Pinguenti.
C A P U T LXXXXV.
QUOD COMISSARIJ TENEANTUR ADIMPLERE LEGATA TESTA
TORIS
Statuim us, et ordinam us, quod omnis tutor79) seu com m issarius 8 0 ) in
testam ento ab aliquo constitutus teneatur, et debeat facere, adimplere,
dare, et satisfacere cuilibet persone, et om nia relicta, et ordinata, et
om nia com issa a testatore pro anim a eius siue quocunque alio modo
adim plendum in om nibus omnia, que sibi in ipso testam ento a testa
tore comissa sunt, infra duos menses post term inum cuntentum 8i) in
ipso testam ento, sub pena decem librarum , com ponenda com unibus
Ueneciarum, et Pinguenti, et insuper teneatur infra alios duos menses
insequentes om nia adimplere, u t dictum est, sub dicta pena. Si uero
term inus datus, (L.30.) et constitutus a testato re non fuerit in testa
m ento suo, tunc ipsi tutores siue com issarij, quibus com issum fuerit,
teneantur, et debeant infra duos menses post m ortem testatoris omnia
sibi comissa facere, (et)*2) adimplere, u t dictum est, sub dicta pena.
C A P U T LXXXXVJ.
QUOD PATER HABEAT TUTELLAM FILLIORUM.»3)
Omnis uero genitor seu p ater habeat tutellam filliorum83) suorum , et
filliarum83) suorum bonorum , m atre deffuncta, et dictos suos fillios,83)
et bona ipsorum ipse pater eorum habeat, et teneat in sua potestate, et
protectione, absque tutella, donec ip si fillij suj uenierint ad etatem
legitim am in statu to Pinguenti contentam , et declaratam , hinc proxime
sequentem , si se bene habebit in ea.
76) Tako u izvorniku »đe presensti« greškom m jesto »de presenti«.

77) U naslovu (ru b rici) tog poglavlja zapravo čitam o »ab instrum ento«. To je sigurno pisano
om aškom m jesto »ab intestato«, je r se odm ah na početku tog poglavlja kaže »Siquil forensis . . .
sine testam ento . . .
78) U izvorniku n ajp rije bilo pisano »cunuicinus«, te popravljeno u »conuicinus«. S filološ
kog je gledišta zanim ljivo, da naš izvornik vrlo često zam ijenjuje »o« s »u«.
79) Iz toga vidim o, da naš sta tu t za povjerenika oporuke (com issarius) im a i sinonim an na
ziv »tutor«.
80) Tako na tom m jestu, »com missarius«, pisano s dva »m«.
81) Tako pisano. Vidi bilj. 78.
82) Tu m anjka »et«.
83) T ako u izvorniku na svim tim m jestim a pisano »filliorum , »filliarum« i »fillios« s dva »1«.
134
CAPUT LX X X X V IJ.
DE ETATE PUPILLORUM, ET PUPILARUM.
Declaramus, statuim us, et ordinam us, quod quilibet pupillus masculus
sit, et intelligatur esse legitime, et complete etatis quando84) erit
quindecim annorum 1, et pupila quellibet fem ina sit, et esse intelligatur
legitime, et com plete etatis, quando ipsa erit tred ecim (!)") annorum,
et hoc intelligatur in p r e c e d e n t i b u s , 8 e ) et futuris.
CAPUT LXXXXVIIJ.
QUOD MATER SIT TUTRIX FILLIORUM, SI PATER ALIUM NON
INSTITUERIT.
M ater uero quelibet sit, et esse debeat tutrix filliorum, et filliarum,
m ortuo patre, si p ater ipsorum non instituerit alium tutorem in suo
testam ento dictis fillijs suis, et habeat dicta m ater ipsorum pupillorum
dictam tutcllam donec uixerit uiduata uel pupillus seu pupilla peruene-
rit ad etatem legitiman, superius in precedenti capitulo contenta, nixi
ipsa m ulier tutrix de uicio incuntinentie(!)87) accusarentur( !)«8) uel di
lapidatione ipsorum bonorum dictorum (L. 30a.) pupillorum , quod qui
dem coram presi.de cognoscatur. E t si contigerit, et rep eriretu r ipsam
tutricem minus bene fecisse, et dictam tutellam non bene regeret, a re
gimine Pinguenti dicta tutella alteri plus ydoneo propinquo pupilljss) uel
pupille tribuatur. Illi uel illis, aut qui vtroque parente deffuncto re
m anserint sine tutore, a pretore detu r eis tutor, qui sit magis ydo-
neus, et sufficiens ad utilitatem ipsorum pupillorum.
C A P U T LXXXXVIIIJ.
QUOD TUTOR DETUR A PRETORE ILLI, QUI SINE TUTORE
REMANSERIT.
Statuim us, et ordinam us, quod si aliqui pupilli rem anserint sine tutore,
constituto a patre uel a m atre ipsorum , tunc per regimen Pinguenti
com pellantur propinqui ipsorum pupillorum , videlicet ex p arte patris,
et m atris ipsorum , et ipsis diligenter exalatis(l)oo) a dicto regimine
etot detur eisdem pupillis tu to r uel tutores ex ipsis propinquis, qui(!)»2)
uel quos dictum regimen, et m aius conscilium ’3) crediderint esse melio
res circa uitam , statum ac utilitates dictorum pupillorum , statuto
aliquo non obstante.84)
CAPUT C.
QUOD TUTORES TENEANTUR FACERE INUENTARIA PUPILLORUM
INFRA OCTO DIES.
Quilibet tu to r seu tutrix, tam testam entarius quam datus, teneatur, et
debeat facere inuentarium , et abreuiarium omnium bonorum, mobil-
84) Ta riječ »quando« u izvorniku pisana nepravilnom kraticom koju smo razriješili tako,
po kontekstu. Osim toga u novijem buzetskom statu tu , iz god. 1575., na toni m jestu stoji »quando«.
85) »tredecim« m jesto »tresdecim«.
86) Naš sta tu t određuje, dakle, da ta odredba ima i retroaktivnu moć. Noviji buzetske sta
tu t, iz n aprijed spom enute godine, na tom m jestu, m ožda krivo shvativši sta riju odredbu ili
h tiju ći je p reinačiti, određuje »cosi nei presenti, come nei futuri«.
87) Tako u izvorniku. Već smo spom enuli u prednjim bilješkam a, da naš sta tu t često za
m jen ju je »o« s »u«.
88) »accusarentur« greškom m jesto »accusaretur«.
89) Takvom grafijom pisana ta riječ u genitivu. Tako često i na drugim m jestim a.
90) Tako u izvorniku pisano, »exalatis«, greškom m jesto »examinatis«.
91) »et« n a tom m jestu suvišno.
92) »qui« greškom m jesto »quem«.
93) Dakle, po odredbi statu ta, i veliko je vijeće trebalo u tom slučaju da suodlučuje s općin
skom upravom (regim en).
94) O dredba ovog sta tu ta sam o je prošireni propis posljednje rečenice prethodnog poglavlja.
135
lium,95) et fixorum, pupillj uel pupillorum aut pupillarum , cuius uel
quorum tu to r fuerit, et hoc infra octo dies post p atris uel m atris
ipsorum decessum, videlicet tu to r seu tutrix testam entarius seu datus
in fra octo dies postquam datus fuerit, et institutus tutor, quod inuen-
tarium faciat coram duobus propinquis pupillorum seu pupillarum ex
L. 31. p arte patris eorum , et coram (L. 31.) duobus propinquis ex parte m atris,
et coram nuncio dominationis, et si non fecerint condenentur ipsi tu
tores dn libris decem paruorum com unibus Ueneciarum, et Pinguenti,
et nihilominus iterum ten ea(n )tu r facere dictum inuentarium infra
alios octo dies, sub dicta pena, et ten ea(n )tu r em endare pupillis uel
pupillabus96) id quod ipsi non ponerint in inuentario in tercium pluris.
Qui tutores seu tutrices teneantur statim confacere d eb u e rin t(!)97)
dictum inuentarium , et abreuiarium,(et)98) com parere coram regimine, et
potestate Pinguenti, et p e tte re (l) constituj debere tres bonos, et ydo-
neos uiros, qui debeant sacram ento suo, et bona fide extim are omnia
bona mobillia dictorum pupillorum , et pupillarum , quam libet rem pro
se, que habebitur, et extim ari poterit, et huiussm odi extim atio scribi, et
abreuiari debeat in autentico inuentario bonorum dictorum popiltorum .
E t ille talis tu to r penes quem dicta bona rem anebunt, teneatur tenere,
et conseruare dicta bona in culmo, et eo statu in quo extim ata fuerint,
et tem pore quo pupilli uel pupille peruenerm t ad etatem , et99) ille tutor
uel tutrix teneatur restituere dictis pupillis, (et) pupillabus dicta bona
iuxta form an statutorum Pinguenti ita bona, et eo statu que fuerint
extim ata in dicto inuentario, et dicti pupilli uel pupille teneantur rec-
cipere(!) dicta eorum bona mobilia secundum dictam extimationem,
et predicti tutores uel tutrices teneantur pettere (!) dictos tres homines,
et facere fieri predicta, prout suprascriptum est, sub dicta pena li
brarum decem paruorum .
(Nastavak u slijedećem svesku)
95) Ta n a tom m jestu pisana ta riječ, »mobillium«, s dva »1«.

96) Tako u izvorniku. N epravilan gram atički oblik, (je r je takav oblik u pluralu dopušten
u klasičnom latinskom jeziku sam o za »deus, dea« i »filiu s, filia«), ali ovdje dobro prim ijenjen
za razlikovanje riječi »pupillus« i »pupilla« u pluralu, koje uostalom nisu klasične riječi.
97) Tako u izvorniku nalazimo na tom m jestu tu riječ u nepravilnom gram atičkom obliku
i bez potrebe, je r je tek bez te riječi tekst gladak i razum ljiv.
98) »et« n a tom m jestu ispušteno u izvorniku.
99) »et« n a tom m jestu suvišno.
136
R É S U M É
LE STATUTUM DE LA COMiUNE B U Z E T (Pinguentum ) EN ISTRI E,

L’au teur publie le statu tu m (= la Ici de la com mune) de la com m une Buzet (Pin
guentum ) en Istrie, qui est conservé parm i les m anuscrits et docum ents du Moyenâge
aux Archives historiques à Rijeka (sous la signature: No 69, 1/4).
Parm i le docum ents précités, conservés uax Archives historiqus à Rijeka, il existent
deux m anuscrits du même statutum . Le prem ier, plus vieux, p o rte d a datation
31. V III 1435., et est cmoposé de 40 feuilles en parchem in du form at 21,6x30 cm,
entre lesquelles 31. et 32. sont m am quantes, rédigé en langue latine dont 1’ écriture
est gotique libraire, assez endommagé p ar l'hum idité et lacéré, ju sq u ’au jo u rd ’hui
pas encore publé. L’autre, plus recent, et daté 15. VI 1575, est composé de 50 feuilles
em papier du form at 22,6x32,9 cm, écrit en italienne et l’écriture de même gotique,
mais plus nouvelle, assez bien conservé, et déjà publié.
L’auteur prend pour la base de cette publication le m anuscrit plus vieux, pas encore
publié, en accentuant quelle différence en m atière du texte y a-t-il entre ces deux
m anuscrits.
Apres avoir donné un bref aperçu historique de la com mune Buzet, qui à l’epoque
de ces m anuscrits, comme toute l’Istrie, était soumise à la dom ination de la répu
blique de Venise et de la p a rt de laquelle elle recevait chaque année son p o t e
s t a t s ( = le m aire), l’auteur passe à l’élucidation de la stru ctu re de la commune,
de son organisation et fonctionnem ent politiques, adm inistratifs et judiciaires, com
m e même du son système de droit.
L’au teur a considéré utile d ’y ajouter aussi la version du statutum en langue na
tionale, croate, accom pagnant de même toute la trancription du m anuscrit p a r les
notes, concernantes su rto u t la critique e t la com préhensino correcte du texte
originaire.
137

Statut Buzetske Opcine 1435 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Statut Buzetske Opcine 1435 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

M IR K O ZJAČIĆ

STATUT BUZETSKE OPĆINE

G ra d B u z e t (u Istri) sa č u v a o je, do d anas, d v a sv o ja s ta tu ta . P rv i

4 ) Vidi b ilješku 1. na početku ovog uvoda.

Iz v a n sv a k e je su m n je, da je B u z e t i n jeg o v a p r o s tra n a okolica bio

18) D. G ruber, o. c., 205.

20) Danas m jesto Kostel.

25) T ačnije 31. kolovoza 1435. godine

A) 1) OSOBNO PRAVO (PERSONAE)

Ono, što ćem o o v d je is ta k n u ti, v rije d i općenito za b u z e tsk i sta tu t.

2) STVARI (RES U ŠIREM SM ISLU

a) Stvarna prava (ius in re, res u užem sm islu).

b) O bvezno pravo (ius ad rem, obligationes)

c) N asljedno pravo (haereditas)

3) SU D SK I PO STU PA K (TUŽBE, ACTIONES)

S ta tu t ta č n o ne ra z lik u je p ro p ise o su d skom g ra đ a n sk o m p o stu p k u

S ta riji N o v iji S ta riji N oviji

P o g la v lje 1. isp u šte n o 31. 28.

7/ 9Z . 00. 112. 108.

N a n e k e ra z lik e izm eđu te k s ta o d re d a b a s ta rije g i n o v ije g s ta tu ta ,

L. 5. Ad extol(l)enda iustorum prem ia, et deprim endam insolentiam tran(n)s-

CAPUT (CAPITULUM) J.s)

4) U izvorniku na tom m jestu stoji »qua«.

DE UILIBUS MULIERIBUS DICENTIBUS UILANIAM MULIERIBUS

DE INSULTU FACTO SINE ARMIS.

8) U izvorniku ispuštena riječ »comunibus«

DE INIACENTIBUS MANUS IN POTESTATEM, IUDICES, ET REC­

12) Riječ »personam« ovdje znači »»caput«.

DE DEFFENDENTIBUS DETENTOS A REGIMINE.

DE SAGITANTIBUS, BALISTANTIBUS UEL LANCEANTIBUS IN

QUOD NULLUS FACIEAT (1)25) REPREHENSALIASm) SINE LICEN­

25) Tako pisano u kodeksu.

DE NON TENENDO TABERNAS APERTAS POST TERCIAM

DE ACCIPIENTIBUS CAPUTHEUM UEL PILEUM A CAPITE

34) Iz tog vidimo, da je jedna libra sadržavala 20 m alih soldi.

48) »scandolum« m jesto »scandalum«.

DE EMENTIBUS DE MANU PRECONIS.

53) U izvorniku te dvije riječi pisane zapravo grafijom »illj cuj«.

QUOD IN QUOLIBET TESTAMENTO IN TERSI(N )T“ ) TESTES

63) U izvorniku stoji »intersit«, a trebalo je sta ja ti »intersint«.

76) Tako u izvorniku »đe presensti« greškom m jesto »de presenti«.

(Nastavak u slijedećem svesku)

95) Ta n a tom m jestu pisana ta riječ, »mobillium«, s dva »1«.

LE STATUTUM DE LA COMiUNE B U Z E T (Pinguentum ) EN ISTRI E,

You might also like

DE INIACENTIBUS MANUS IN POTESTATEM, IUDICES, ET REC

QUOD NULLUS FACIEAT (1)25) REPREHENSALIASm) SINE LICEN