Međunarodni znanstveni skup:

Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu

(Zagreb, 27. – 29. IX. 2013.)
Raspored rada i sažetci izlaganja

Urednici
Ivan Botica
Tomislav Galović
fra Kristijan Kuhar

Generalni sponzor

Sponzor

Međunarodni znanstveni skup

Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu
potpomognut je i sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
Republike Hrvatske

ISBN 978-953-175-485-9
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu pod brojem 855081
 PROVINCIJA FRANJEVACA TREĆOREDACA GLAGOLJAŠA
HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE
FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU
INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI
STAROSLAVENSKI INSTITUT

Međunarodni znanstveni skup

Trećoredska glagoljaška tradicija
u europskom kontekstu

RASPORED RADA I SAŽETCI IZLAGANJA

Zagreb, 27. – 29. IX. 2013.
 16

RASPORED RADA

PETAK, 27. rujna 2013.

Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
09,00 – 11,00
Svečano otvaranje Međunarodnoga znanstvenoga skupa:
Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu
• Uvodna riječ organizatora
• Pozdravni govori
Uvodno izlaganje akademika Stjepana DAMJANOVIĆA:
Tisućljetno hrvatsko glagoljaštvo i njegovi ćirilometodski korijeni
• Domjenak

11,00 – 13,00

Predsjedaju: Franjo Velčić i Tomislav Galović

Kristijan KUHAR
Trećoredska glagolitika
Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL
Zbirka isprava u Arhivu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša
Svetlana O. VIALOVA
Rukopisi franjevaca trećoredaca glagoljaša u Ruskoj nacionalnoj knjižnici
Johannes REINHART
Regula franjevaca samostanskoga III. reda u starohrvatskom prijevodu

• kratka stanka
Teo RADIĆ
Trećoredci u »Franjevačkim izvorima«
Zdenka JANEKOVIĆ-RÖMER
Zajedništvo života trećoredaca Sv. Jeronima i stanovnika Martinšćice na Cresu
(1578. – 1618.)
Hrvoje KEKEZ
Prilog izradi povijesnoga atlasa samostanskoga III. reda svetoga oca Franje na
hrvatskim povijesnim prostorima
• rasprava
 17

13,00 – 15,00
• stanka

15,00 – 16,00

Predsjedaju: Stjepan Ćosić i Ivan Botica

Anton BOZANIĆ
Bliska suradnja krčkoga biskupa Antuna Mahnića i trećoredaca
Franjo Emanuel HOŠKO
Svjedočanstvo Ignacija Radića o Hrvatskom katoličkom pokretu
Franjo VELČIĆ
Rukopisna zbirka „Poemata“ i drugi pjesnički radovi Dragutina Antuna Parčića
Marija Stela FILIPOVIĆ
Zastupljenost trećoredske glagoljaške tradicije u nastavi hrvatskoga jezika
• rasprava i stanka

16,15 – 18,15

Predsjedaju: Mirjana Matijević Sokol i Hrvoje Kekez

Marijan BRADANOVIĆ
Specifičnosti arhitekture i dekorativne arhitektonske plastike trećoredskih samostana
na Kvarneru
Nina KUDIŠ
Slikarstvo 17. i 18. stoljeća u samostanima franjevaca trećoredaca na Krku i Cresu
Vlasta ZAJEC
Štuko dekoracija stropa crkve sv. Marije od puka u Novigradu u Istri
Damir TULIĆ
Mramorni oltari i skulptura u samostanima trećoredaca glagoljaša na Cresu i Krku
• stanka
Mateja JERMAN
Liturgijska srebrnina u samostanima franjevaca trećoredaca na Krku i Cresu
Iva JAZBEC
Zbirka liturgijskoga ruha u samostanu sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku
Damir SABALIĆ
Fra Stanko Dujmović (1866. – 1940.) kao fotograf
• rasprava
 18

19,30
• večera i primanje za sudionike i druge goste u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu

SUBOTA, 28. rujna 2013.

Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
09,00 – 10,30

Predsjedaju: Vlasta Zajec i Ivan Botica

Vesna BADURINA STIPČEVIĆ
Hrvatske srednjovjekovne legende o svetom Jeronimu
Marinka ŠIMIĆ
Leksik Ivančićeva zbornika
Katarina LOZIĆ KNEZOVIĆ
Jezične osobitosti Zbornika fra Šimuna Klimantovića I. iz 1512. godine
Petar BAŠIĆ
Gospin plač u Klimantovićevu zborniku I.
Andrea RADOŠEVIĆ
Heroltovi egzempli u Besjedama Matije Divkovića
• rasprava i stanka

10,30 – 12,30

Predsjedaju: Ines Sabotič i Marinka Šimić

Ana KOVAČEVIĆ
Žena, majka, kraljica: sv. Elizabeta Ugarska u hrvatskoglagoljskim brevijarima
Lucija TURKALJ
Apokrif O krsnom drvetu u Žgombićevu zborniku
Josip VUČKOVIĆ
Amulet Od muke Isukrstove. Prinos utvrđivanju žanrovskoga repertoara glagoljske
književnosti stavljene u službu pučke pasionske religioznosti
Marija-Ana DÜRRIGL – Stella FATOVIĆ-FERENČIĆ
Medicinska marginalija u molitveniku fra Ivana Čeperića
Jasna VINCE
Franjevac trećoredac Stipan Ludovik Baus i njegov rukopisni glagoljični Bukvar iz
1823. godine
 19

Ana MIHALJEVIĆ – Milan MIHALJEVIĆ

Brevis grammatica Slavica fra Benedikta Mihaljevića
• rasprava i stanka

14,30 – 15,30

Predsjedaju: Mirjana Matijević Sokol i Tomislav Galović

Sandra SUDEC
Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.)
kao jezični izvor
Olga AKIMOVA
Glagoljske knjige u zbirci Aleksandra Čertkova
Milica LUKIĆ – Vera BLAŽEVIĆ KREZIĆ
Prinosi Dragutina Antuna Parčića obnovi liturgijskih knjiga u 19. stoljeću (o jezičnoj
koncepciji D. A. Parčića prije Misala)
Anđelko BADURINA
Datja i prijatja trećoredskih samostana kao izvori za povijest gospodarskih i društvenih
odnosa na Kvarneru i Dalmaciji od 16. do 20. stoljeća
• rasprava i stanka

16,00 – 18,30

Predsjedaju: Ines Sabotič i Hrvoje Kekez

Ivan MAJNARIĆ
Zaglavska zadužbina Sv. Mihovila iz rakursa Grgura Mrganića
Emir O. FILIPOVIĆ
Bosanska kraljica Katarina kao trećoredica
Petar RUNJE
Fra Stjepan Belić – priređivač Baromićeva glagoljskog brevijara 1493. godine u Veneciji?
Vinko KOVAČIĆ
Dokumenti na talijanskom jeziku u prvom svesku Bartolijeva zbornika
Anica VLAŠIĆ-ANIĆ
Prvi istraživački susret s Arhivom Provincijalata franjevaca trećoredaca u Zagrebu
• stanka

Ivan BOTICA
Glagoljica i glagoljaštvo kroz život Ante Nižića
 20

Ilija ŽIVKOVIĆ
Pastoralna, socijalna, kulturna i politička djelatnost franjevaca trećoredaca glagoljaša
u Sjedinjenim Američkim Državama
Ivan BODROŽIĆ
Srećko Badurina, biskup trećoredac, znak vjere i svjedok vremena
Tomislav GALOVIĆ
Fra Stjepan M. Ivančić kao povjesničar
• rasprava

18,30
• službeno zatvaranje skupa

19,00

• misno slavlje na crkvenoslavenskom jeziku u crkvi sv. Franje Ksaverskoga na Ksaveru

 28

Koliko je dosad poznato, posrijedi je jedina glagoljska zbirčica recepata posvećena

samo jednoj bolesti, mokraćnim kamencima. Analiza medicinske marginalije u molitve-
niku pokazuje da oni zrcale nazore i shvaćanja srednjovjekovne samostanske medicine.
Čeperićevi medicinski zapisi pokazuju se kao jedinstven interkulturalni spomenik jer u
sebi povezuju odjeke magijsko-demonističkoga cijeljenja s iskustvenim, empirijskim me-
todama liječenja. Oni su zanimljivi s gledišta filologije jer pokazuju da su popovi glagoljaši
i franjevci trećoredci glagoljaši bilježili i medicinske sadržaje te omogućuju uvid u razvoj-
ne stadije terapije izvan krugova učene medicine. S povijesnomedicinskoga pak gledišta
pridonose retrospektivnomu epidemiološkom kontekstu izučavanja pojavnosti kamena-
ca na našem području.

i
Emir O. FILIPOVIĆ
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

Bosanska kraljica Katarina kao trećoredica

U franjevačkoj tradiciji i historiografskoj literaturi bosanska je kraljica Katarina († 1478.)
već odavno prepoznata kao trećoredica. Tijekom izgnanstva iz svoga Kraljevstva koje
je nakon 1463. godine provodila u Rimu, kraljica je često boravila uz dvojicu dvorskih
kapelana koji su potjecali iz reda bosanskih franjevaca. Katarina se po dolasku u Rim
okrenula franjevačkomu redu i crkvi sv. Marije Aracoeli u kojoj je pronašla i konačno
počivalište. Koliki je značaj franjevački red imao u rimskom periodu njezina života
svjedoči i činjenica da su čak šestorica od ukupno sedam svjedoka navedenih u tekstu
njezine oporuke pripadala franjevcima. Nije poznato je li Katarina možda i u Bosni postala
franjevačka trećoredica, a o velikom značaju koji je uživala u franjevaca govori i kasnija
njezina beatifikacija. Cilj je ovoga priloga da se na jednom mjestu skupi i prezentira sve
o vezi kraljice Katarine i franjevaca s namjerom da se ponudi novi pogled na taj aspekt
njezina života i djelovanja.

j
Marija Stela FILIPOVIĆ
Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek

Zastupljenost trećoredske glagoljaške tradicije u nastavi hrvatskoga jezika

Rad donosi rezultate istraživanja zastupljenosti trećoredske glagoljaške tradicije u na-
stavnim priručnicima 19. i 20. st., točnije u čitankama književnosti i u udžbenicima jezika.
 28

ï
Marija-Ana DÜRRIGL
Old Church Slavonic Institute, Zagreb
Stella FATOVIĆ-FERENČIĆ
Department for History of Medicine, Institute for History and Philosophy of Science, Croatian
Academy of Sciences and Arts, Zagreb

Medical Marginal Notes in the Prayer Book of Friar Ivan Čeperić

Several medical sets of instructions za kamik (for stone) were written down in the prayer
book of friar Ivan Čeperić (17th/18th century, Zagreb – Arhiv HAZU, sign. III a 1). Al-
though small in extent, they represent an interesting source for an interdisciplinary study of
the Croatian Glagolitic heritage.
What we have here, is a small Glagolitic collection of prescriptions dedicated to a single
illness – bladder stone. An analysis shows them to reflect views and notions of the medieval
monastery medicine. The medical records of Čeperić prove to be a peculiar intercultural
monument, combining echoes of magical-demonistic healing with empirical methods of
treatment. They are interesting from a philological standpoint, because they show that Gla-
golitic monks and priests used to record medical informations too. In the same time they
enable us to gain an insight into the developmental stages of the treatment outside learned
medical circles. From the standpoint of medical history they contribute to the retrospective
epidemiological context of the study of the occurrence of bladder stone in our area.

i
Emir O. FILIPOVIĆ
Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Sarajevo, Sarajevo

Katarina, Queen of Bosnia, as a Nun of The Third Order

In the Franciscan tradition and historiography Katarina, queen of Bosnia (d. 1478) has long
ago been recognised as a tertiary nun. During her exile from her kingdom, spent since 1463
in the city of Rome, the queen was often in the company of two court chaplains from the
Third order of the Bosnian province. After her arrival at Rome Katarina turned to the Fran-
ciscans and the church of St. Mary Aracoeli in which she was to find her final resting place.
The significance of the Franciscan Order for the Roman period of the queen’s life is clearly
shown by the fact that out of the seven witnesses of her last will as many as six of them
belonged to the Franciscans. Whether Katarina had joined the female branch of the Third
 29

order while still in Bosnia, is not known. The later act of her beatification speaks also for her
significance for the Franciscan Order. This paper aims to collect and present in one place all
the available data about the relationship between Katarina and the Franciscans and to try to
offer a new perspective of that part of her life and work.

j
Marija Stela FILIPOVIĆ
Jesuit Classical Gymnasium with right of public, Osijek

Presence of Tertiary Glagolitic Tradition in Croatian Lessons

The present paper will present the results of an examination of the presence of the tertiary
Glagolitic tradition in teaching books of the 19th and 20th century, in literary readers and
language textbooks, to be more precise. The Glagolitic tertiaries have made great contribu-
tion to the Croatian science and culture and thereby deserved that the the term „tertiary
Glagolitic tradition“ should be taken into teaching manuals. As a proof of that, names and
works of the more significant Franciscan Glagolitic tertiaries will be stated here.
Since the Glagolitic writing has been the unbroken tradition of tertiary Franciscans sin-
ce the 15th century, the Franciscan Glagolitic tertiaries form an indispensable part of that
tradition so that it proves almost impossible to speak of the Glagolitic tradition without
mentioning the tertiary Glagolitic tradition.

k
Tomislav GALOVIĆ
Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, Zagreb

Friar Stjepan M. Ivančić as a Historian

Towards the end of the 19th and at the beginning of the 20th century the friar Stjepan Marija
Ivančić (Cres, 28th August 1852 – Zadar, 8th April 1925), brother of the Third order, occu-
pied a significant place among the historians and chroniclers of the Franciscan movement.
Although without a formal education as a historian, he stood out as a dedicated researcher
of the monk community to which he himself belonged – the Glagolitic tertiary Franciscans
(Tertius Ordo Regularis S. Francisci), and, in general, of the heritage of SS Cyril and Metho-
dius. He published many articles, edited diplomatic and other sources and composed the
Imenik preminulih redovnika samostanskog III. reda S.O.P. redodržave s. Jerolima u Dalmaciji,
Kvarneru i Istri (Directory of late monks of the monasterial III. order S.O.P. of the province
of St. Jerome in Dalmatia, Quarnaro and Istria, 1910) as well as biographies of tertiary wri-