1.

Diode

1.U/I karakteristika diode

-poluvodičke diode su elementi koji imaju PN spoj na kojem se javlja ispravljački efekt
-imaju dvije elektrode A i K
-poluvodičke diode su nelinearni elektronički elementi jer imaju nelinearno strujno naponsku karakteristiku
-UI karakteristika poluvodičke diode pokazuje ovisnost struje kroz diodu o narinutom naponu na njezinim
elektrodama
-UI karakteristika poluvodičke diode je nelinearna karakteristika koja se mijenja po eksponencijalnom zakonu

-u propusnom području struja diode praktički počinje teći iznad praga otvaranja, struja tada naglo raste jer je
vanjski napon smanjio potencijalnu barijeru pa većinski nosioci lako prelaze preko zapornog sloja
-pošto je energija ionizacije kod Ge manja nego kod Si proizlazi da za istu struju napon Si diode mora biti 0.3 -
0,4V viši nego kod Ge dioda pa je i prag otvaranja kod Ge dioda oko 0.2V, a kod Si dioda oko 0.6V
-u zapornom području teče vrlo mala konstantna reverzna struja zasićenja koju čine manjinski nosioci naboja i
to zaporno područje proteže se od velikih inverznih napona ovisno o vrsti doida
-inverzne struje kod Ge dioda su 1000 puta veće od struja Si dioda
-područje proboja odnosno proboj PN barijere nastupa kod onih inverznih napona gdje dolazi do naglog porasta
inverzne struje tako da struja dalje raste bez inverznog napona
-napon kod kojeg dolazi do ove pojave Up naziva se probojni napon
-on se kreće kod poluvodičkih dioda u vrlo širokim granicama od nekoliko desetaka volti do nekoliko kV ovisno
o tehnološkom postupku izrade i namjene diode
-proboj PN spoja objašnjava se zenerovim efektom i efektom lavine

2.Poluvalni ispravljač

3.Punovalni ispravljač

-primjenom mosnog ili gretzovog spoja ostvareno je punovalno ispravljanje s mrežnim transformatorom
-kada je u točki A mosta pozitivna poluperioda izmjeničnog napona dioda Dl će biti propusno polarizirana jer joj
je anoda na višem potencijalu od katode, a dioda D4 je zaporno polarizirana
-za to vrijeme je u točki B mosta negativna poluperioda pa je dioda D3 prorusno polarizirana jer joj je katoda na
nižem potencijalu od katode, dioda D2 je zaporno polarizirana
-struja teče preko točke A kroz diodu Dl , potrošač Rp, diodu D3 i preko točke B natrag na sekundar
transformatora
-za vrijeme sljedeće poluperiode izmjeničnog napona na točki B mosta je pozitivna poluperioda napona
-sada su propusno polarizirane diode D2 i D4 , a zaporno polarizirane diode Dl i D3
-u ovoj poiuperiodi struja teče preko točke D kroz diodu D2, potrošač Rp u istom smjeru kao i za vrijeme prve
poluperiode, kroz diodu D4 i kroz točku A natrag do sekundara
-proizvođači proizvode gretvov spoj kao element u jednom kućištu
4.Filtriranje ispravljenog napona

-ispravljeni napon veæinom nije pogodan za napajanje el .sklopova jer ima veliku valovitist
-da bi se ova valovitost iz ispravljaèa smanjila ispravljeni napon potrebno je neophodno filtrirati
-filtriranje se vrši:
1. kapacitivnim filtrom
2. induktivnim filtrom
3. složenim LC filtrima

KAPACITIVNI FILTER
-kondenzator ima svojstva da smanjuje izmjeniènu komponentu upravljivig napona i da podiže srednju
vrijednost tog napona
-kapacitivni filtri se najèešæe upotrebljavaju u ispravljaèima s otpornim optereæenjem jer daju visok
istosmjerni napon s relativno malom valovitošæu
-kondenzator služi kao spremište napajanja el. nabojem koji se za vrijeme jedne poluperiode dopunjava iz
mreže, a za vrijeme druge prolazi kroz potrošaè
-na taj naèin uz dovoljno velik kapacitet kako se ne bi ispraznio prije dopunjavanja kroz potrošaè æe teæi struja
tijekom cijele periode izmjeniènog napona
-valovitost izlaznog napona se svodi samo na promjene na kondenzatoru pri nabijanju i izbijanju, a
ove se promjene poveæanjem kapaciteta kondenzatora mogu naèiniti dovoljno malim
-glavni oblik napona na kondenzatoru jednak je padu napona na potrošaèu Uc = Uiz
-nedostatak ovog ispravljaèa je što u trenutku ukljuèivanja ispravljaèa kondenzator povlaèi veliku struju i
predstavlja praktièki kratki spoj za diodu
INDUKTIVNI FILTER
-filtriranje ispravljenog napona i smanjenje vodljivosti može se postiæi i sa prigušnicom koja se veže serijski s
potrošaèem
-prigušnica svojim induktivnim otporom sprijeèava porast struje jer se u njoj inducira protuelektromotorna sila
koja je suprotnog smjera naponu U
-kada struja poèinje opadati u prigušnici se inducira sila istog smjera kao i napon i ona æe podržavati
protjecanje struje kroz trošilo èak kad napon i nestane
-ovo protjecanje struje kroz prigušnicu nije u fazi s naponom U
-što je veæi induktivitet prigušnice valovitost je manja, ali više opada i srednja vrijednost ispravljene struje
odnosno ispravljenog napona
-dobra strana prigušnica je što preuzima na sebe sve udare napona pri ukljuèenju ispravljaèa
-ispravljaè s prigušnicom opæenito daje niži izlazni napon
SLOŽENI LC FILTRI
-sama prigušnica obièno se ne koristi kao filtar zbog velikih dimenzija u odnosu na kondenzator
-u praksi se obièno koriste filtri naèinjeni od induktivnosti i kapacitivnosti koji imaju bolje filtriranje i daju manju
ovisnost izlaznog napona o optereæenju

2.Bipolarni tranzistori

1.Opća svojstva

-tranzistori su aktivni poluvodički elementi koji mogu pojačavati i generirati napone različitih valnih oblika
-djelimo ih na bipolarne i unipolarne
-bipolarni tranzistori sastoje se od tri poluvodička sloja N-P-N ili P-N-P izneđu kojih se nalaze 2 PN spoja jedan
od krajnjih područja naziva se emiter, drugi kolektor dok je sloj u sredini baza
-emiter i kolektor sastoje se od poluvodiča istog tipa ali su različito obogaćeni primjesama (E-jako, C-slabo)
-oni se međusobno razlikuju i fizičkim izgledom i načinom priključivanja
-PN spoj između emitera i baze naziva se emiterski spoj, a između baze i kolektora kolektorski PN spoj
-za pravilan rad tranzistora ove PN spojeve potrebno je ispravno polarizirati
-za normalnu polarizaciju tranzistora vrijedi univerzalno pravilo: da bi tranzistor bio normalno polariziran
potebno je da emiterski PN spoj bude propusno polariziran, a kolektorski zaporno polariziran
-budući da tranzistor ima tri elektrode jedna se koristi kao ulazna, a druga kao izlazna jedinica, a treća je
zajednička elektroda za ulazni i izlazni strujni krug
-kako zajednička elektroda može biti bilo koja razlikujemo tri načina spajanja bipolarnih tranzistora:
1. spoj sa zajedničkom bazom
2. spoj sa zajedničkim emiterom
3. spoj sa zajedničkim kolektorom
-za sva tri osnovna spoja trantistora važno je da emiterski PN spoj bude propusno, a kolektorski PN spoj bude
zaporno polariziran

2.Područje rada

Tranzsitor s sastoji od dva PN-spoja; emiterskog i kolektorskog, pa svaki od njih može biti propusno ili zaporno
polariziran. Postoje četri rada tranzistora:

1.NAP(normalno aktivno područje)- emiterski PN-spoj je propusno polariziran, a kolektorski PN-spoj zaporno
polariziran. Tranzistor vodi struju. U tom području koristi se kad radi kao pojačalo.

2.IAP(inverzno aktivno područje)-emiterski PN-spoj je zaporno polariziran, a kolektorski PN-spoj propusno

polariziran. Uloge emitera i kolektora su zamijenjene. Tranzistor u tom području može raditi kao pojačalo, ail
ima manje pojačanje nego u NAP-u(TO NE TREBA!!!)

3.ZAS(područje zasićenja)-oba PN-spoja su propusno polarizirana. Tranzistor ne vodi struju.

4.ZAP(područje zapiranja)-oba PN-spoja su zaporno polarizirana. Tranzistor ne vodi struju.

3.Ulazne izlazne karakteristike

a)Ulazne karakteristike : daje ovisnost ulazne struje o ulaznom naponu baza-emiter,uz stalnu vrijednost napona
kolektor-emiter. Ulazna karakteristika tranzistora je nelinearna, određuje se dinamički otpor između baze i
emitera u nekoj radnoj točki. Dinamički ulazni otpor određuje se iz ulaznih karakteristika kao omjer promjene
ulaznog napona i odgovarajuće promjene ulazne struje baze uz stalan izlazni napon.

b)Izlazne karakteristike : daju ovisnost izlazne struje kolektora o izlaznome naponu kolektor-emiter, uz stalnu
vrijednost ulazne struje baze. Dinamički otpor se određuje iz izlaznih karakteristika kao omjer izlaznog napona i
pripadajuće promjene izlazne struje uz stalnu ulaznu struju.

4.Način spajanja i strujna pojačanja

a)Spoj zajedničke baze: emiter je ulazni, kolektor izlazni a baza je zajednički priključak za ulazni i izlazni krug.

b)Spoj zajedničkog emitera: baza je ulazni, kolektor izlazni a emiter je zajednički priključak za ulazni i izlazni
krug.

c)spoj zajedničkog kolektora: baza je ulazni,emiter izlazni a kolektor je zajednički priključak za ulazni i izlani
strujni krug.

SPOJ Zajednički emiter Zajednički kolektor Zajednička baza

Ulazni priključak Baza Baza Emiter
Izlazni priključak Kolektor Emiter Kolektor
ULAZNA STRUJA Ib-struja baze Ib-struja baze Ie-struja emitera
ULAZNI NAPON Ube-napon baza emiter Ubc-napon baza kolektor Ueb-napon emiter baza
IZLAZNA STRUJA Ic struja kolektora Ie-struja emitera Ic-struja kolektora
IZLAZNI NAPON Uce napon kolektor Uec-napon emiter Ucb-napon kolektor baza
emiter kolektor
2.Unipolarni tranzistori

1.Osnovna svojstva

Kod unipolarnih tranzistora, za razliku od bipolarnih, u vođenju struje sudjeluje samo jedna vrsta električnog
naboja (ili elektroni ili šupljine). Nazivaju se tranzistori sa efektom polja (engl. Field-effect transistor, skraćeno
FET, a njem. Fieldeffekt Transistor). Svojstvo im je da imaju izrazito veliki ulazni otpor te ih možemo smatrati
naponski upravljanim aktivnim izvorom.

Unipolarni tranzistori ovisno o tehnologiji izrade mogu biti

 Spojni (engl. Junction field-effect transistor, skraćeno JFET, a njem. Sperrschicht-FET)

 S izoliranim zasunom (engl. Insulated gate FET, skraćeno IGFET
 Metal oksidni (engl. metal oxide semiconductor FET, skraćeno MOSFET, a njem. Isolierschicht-FET).
 Vertikalni metal oksidni (engl. vertical metal oxide semiconductor FET, skraćeno VMOSFET)

Unipolarni tranzistori mogu još obzirom na tip poluvodiča biti n-kanalni ili p-kanalni, a obzirom na dopiranje
mogu biti izvedeni kao obogaćen ili osiromašen tip.

2.Način rada JFET-a

-slabo vodljivi kanal koji je N tipa poluvodiča, tvori s dva poluvodiča P tipa koji su jako obogaćeni primjesama
dva PN spoja koja su na PN strani vezana u istu točku i čine upravljivu elektrodu JFET-a
-na suprotnim krajevima kanala nalaze se elektrode uvod S i odvod D između kojih je priključen izvor Udd koji
će tjerati struju kroz kanal
-između uvoda S i upravljčke elektrode G priključen je izvor napajanja Ugg koji osigurava zapornu polarizaciju
PN spoja
-kako je u kanalu puno manje primjesa potencijalna barijera će se širiti praktički isključivo u kanal pa će struja
kanala ovisiti o naponu Udd i naponu Ugg, odnosno o veličini potencijalne barijere
-za određeni napon Udd struja kanala će biti to manja što je napon zaporne polarizacije Ugg veći jer će kanal
biti uži odnosno njegov presjek manji
-širina kanala nije svugdje jednaka
-kanal je najširi uz uvod S koji je uzemljen, a najuži kod odvoda D jer je napon zaporne polarizacije najviši
-na anlogan način ostvaren je JFET sa P-kanalom

3.Način rada MOSFET-a

-N kanalni unipolarni tranzistor sa izoliranom upravljačkom diodom ili mosfet je izrađen od silicija gdje je
podloga slabo obogaćen silicij P tipa, a površina je zaštićena silicijevim dioksidom
-nakon odstranjivanja silicijevog dioksida na odabranim mjestima određenim tehnološkim postupcima
nanesena su dva područja N tipa koja su vrlo jako obogaćena primjesama
-ta dva područja čine uvod i odvod feta
-na izolacijski sloj silicijevog dioksida koji se nalazi između uvoda i odvoda nanesen je metalni sloj koji
predstavlja upravljčku elektrodu
-na P podlozi između uvoda i odvoda stvara se kanal N tipa
-na analogan način može se izvoditi mosfet s P kanalom
-u tom slučaju podloga je slabo obogaćeni silicij N tipa, a uvod i odvod su P tipa, a na N podlozi ostvaruje se
kanal P tipa
-ako je upravljačka elektroda G pozitivna prema uvodu S kod N kanalnog mosfeta, tj. kada je napon Ugs veći od
nule električno polje u izolatoru od silicijevog dioksida privlačiti će dodatno elektrone iz podloge i kanal će sve
više biti obogaćen elektronima
-ako je napon Ugs manji od nule elektroni će biti odbijeni od površine i kanal će biti osiromašen elektronima
-uz dovoljno velik napon Ugs nestati će kanal i struja neće moći teći u krugu uvod-odvod
-za razliku od N kanalnog jfeta N kanalni mosfet može raditi i sa pozitivnim naponom na upravljačkoj elektrodi
-kod jfeta ovaj bi napon izazvao polarizaciju PN spoja upravljačke diode
-velika struja u ulaznom krugu jfeta dovela bi do uništenja tranzistora
-kod mosfeta upravljačka elektroda je izolirana od kanala izolacijskim slojem silicijevog dioksida pa struja u
krugu upravljčke diode ne može teći
-kod mosfeta podloga predstavlja dodatnu upravljačku elektrodu G2
-podloga najčešće nema ulogu aktivne upravljačke elektrode i obično je spojena na uvod,odnosno masu

4.Strmina gm

-definira se na niskim frekvencijama.Pozitivna je.Strmina je jednaka omjeru struje odvoda Id i promjene napona
Ugs uz stalan napon Uds. Mjerna jedinica za strminu je mA/V. Strmina ovisi o nagibu karakteristike i o struji
odvoda uz koju se računa.

4.Tranzistorska sklopka

1.Područje rada:

5.Multivibratori:

1.Osnovna svojstva multivibratora: elektronički sklopovi koji imaju dva stanja. Stabilno stanje je stanje u kojem
sklop može biti trajno, sve do nailaska vanjske pobude, kad se prebacuje u drugo stanje.Nestabilno stanje je
stanje u kojem se sklop zadržava točno određeno vrijeme, nakon čega se prebacuje u drugo stanje.

2.Bistabil: -bistabil ima dva stabilna stanja

-veza između stupnjeva je direktna, tj. otporna
-u praviu ovo je potpuno simetričan skolp, tj. ima potpuno jednake polovice
-za promjenu stanja potrebno je dovesti pobudu preko posebnih ulaznih sklopova
-ako se pretpostavi da je Tr1 u zasićenju, napon na njegovom kolektoru je manji napon zasićenja Ucezas
-baza Tr2 preko djelila R1 i R2 dobiva negativan napon pa Tr2 ne vodi
-napon na njegovom kolektoru je velik i baza Tr1 dobiva struju
-Tr1 je u zasićenju kako je na početku bilo pretpostavljeno
-to je bio opis jednog stabilnog stanja u kojemu vodi Tr1, a Tr2 ne vodi
-u drugom stabilnom stanju je obrnuta situacija, tj. Tr2 dobiva struju baze i vodi, a Tr1 ima na bazi reverzu
plarizaciju i ne vodi

3.Vrste bistabila: SR-bistabil koji ima dva ulaza(SR) i dva izlaza(QQ), promjena stanja se može izazvati samo
dovođenjem pozitivnog napona na bazu tranzistora koji je u stanju zapiranja.
JK-bistabil

4.Astabil: -astabilni multivibrator ima oba stanja kvazistabilna

-obje veze medu stupnjevima su kapacitivne
-stanja astabila neprekidno se izmjenjuju, tj. astabil boravi u svakom od svojih stanja samo ograničeno vrijeme
-astabil je oscilator koji generira pravokutni signal
-kada se astabil priključi na napon napajanja i vrlo mala nesimetrija spoja imati će za posljedicu da jedan od
tranzistora prije počinje voditi
-zbog toga će napon na njegovom kolektoru padati i ta negativna promjena prenositi će se preko kapacitivne
veze na bazu Tr2 koja će slabije voditi
-porast napona na njegovom kolektoru djeluje na bazu Tr1 tako da on još jače vodi
-Tr1odlazi u zasićenje, a Tr2 u zapiranje
-Tr1 je zakočen za vrijeme kvazistabilnog stanja
-napon na njegovom kolektoru je Ucc, a kondenzator C2 je nabijen
-Tr2 vodi i dobiva potrebnu struju baze preko otpora Rb2
-napon na njegovom kolektoru je mali napon zasićenja Ucezas
-negativni napon na kondenzatoru Cl drži zakočen Tr1 sve dok se ne izbije strujnim krugom Ucc, Rb1, C1, Tr2,
masa
-točnije rečeno kondenzator se prepolarizira i kada baza dostigne mali pozitivni napon dolazi do regenerativne
akcije prijelaza astabila u drugo kvazistabilno stanje Tr2 u kojem vodi Tr1, a Tr2 je zakočen
-sada negativni napon s kondenzatora C2 drži zakočen Tr2
-kondenzator C1 ponovo se nabija strujnim krugom Ucc, Rc2, C1, spoj baza-emiter Tr1, masa
-kvazistabilno stanje Tr2 trajati će sve dok napon na bazi Tr2 ne dobije malu pozitivnu vrijednost kada nastupa
regenerativna akcija i ponovni prijelaz u kvazistabilno stanje u kojem vodi Tr2, a Tr1 ne vodi

5.Schmittov okidni sklop-schmittov okidni sklop ili schmittov trigger je emiterski vezan bistabilni multivibrator
-pozitivna povratna veza ostvarena je preko zajedničkih otpornika u emiterskom krugu Re
-sklop ima dva stabilna stanja: jedno kada vodi Tr1 a Tr2 ne vodi i drugo kada Tr2 vodi a Tr1 ne
-u kojem od stabilnih stanja će se schmittov okidni sklop nalaziti ovisit će o razini napona
-ako je ulazni napon 0V voditi će Tr2, a Tr1 neće
-Tr2 dobiva struju baze preko kombinacije otpora Rcl, Rl, R2 dok je baza Tr1 zaporno polarizirana zbog pada
napona na otporniku Re
-zaporna polarizacija se smanjuje ako razina ulaznog napona raste u pozitivnom smjeru
-kada potencijal baze postane veći od potencijala emitera Tr1 provede, a napon na njegovom kolektoru se
smanji
-baza Tr2 dobiva sve manju struju tako da Tr2 sve slabije vodi, smanjuje se pad napona na otporniku Re te Tr1
odlazi u zasićenje, a Tr2 u zapiranje
-ako razina ulaznog napona i dalje raste u sklopu nema promjene, jedino će Tr1 biti sve dublje u zasićenju
-ako se razina ulaznog napona smanjuje u jednom trenutku Tr1 će izaći iz zasićenja, napon na njegovom
kolektoru će porasti, a pad napona na otporniku Re zbog smanjenja struje kroz tranzistor se smanjuje
-spoj baza- emiter Tr2 koji je bio reverzno polariziran postaje propusno polariziran i Tr2 provede
-sklop se vrati u prethodno stabilno stanje