1.Diode 1.

U/I karakteristika diode -poluvodi ke diode su elementi koji imaju PN spoj na kojem se javlja ispravlja ki efekt -imaju dvije elektrode A i K -poluvodi ke diode su nelinearni elektroni ki elementi jer imaju nelinearno strujno naponsku karakteristiku -UI karakteristika poluvodi ke diode pokazuje ovisnost struje kroz diodu o narinutom naponu na njezinim elektrodama -UI karakteristika poluvodi ke diode je nelinearna karakteristika koja se mijenja po eksponencijalnom zakonu -u propusnom podru ju struja diode prakti ki po inje te i iznad praga otvaranja, struja tada naglo raste jer je vanjski napon smanjio potencijalnu barijeru pa ve inski nosioci lako prelaze preko zapornog sloja -po to je energija ionizacije kod Ge manja nego kod Si proizlazi da za istu struju napon Si diode mora biti 0.3 0,4V vi i nego kod Ge dioda pa je i prag otvaranja kod Ge dioda oko 0.2V, a kod Si dioda oko 0.6V -u zapornom podru ju te e vrlo mala konstantna reverzna struja zasi enja koju ine manjinski nosioci naboja i to zaporno podru je prote e se od velikih inverznih napona ovisno o vrsti doida -inverzne struje kod Ge dioda su 1000 puta ve e od struja Si dioda -podru je proboja odnosno proboj PN barijere nastupa kod onih inverznih napona gdje dolazi do naglog porasta inverzne struje tako da struja dalje raste bez inverznog napona -napon kod kojeg dolazi do ove pojave Up naziva se probojni napon -on se kre e kod poluvodi kih dioda u vrlo irokim granicama od nekoliko desetaka volti do nekoliko kV ovisno o tehnolo kom postupku izrade i namjene diode -proboj PN spoja obja njava se zenerovim efektom i efektom lavine 2.Poluvalni ispravlja

3.Punovalni ispravlja -primjenom mosnog ili gretzovog spoja ostvareno je punovalno ispravljanje s mre nim transformatorom -kada je u to ki A mosta pozitivna poluperioda izmjeni nog napona dioda Dl e biti propusno polarizirana jer joj je anoda na vi em potencijalu od katode, a dioda D4 je zaporno polarizirana -za to vrijeme je u to ki B mosta negativna poluperioda pa je dioda D3 prorusno polarizirana jer joj je katoda na ni em potencijalu od katode, dioda D2 je zaporno polarizirana -struja te e preko to ke A kroz diodu Dl , potro a Rp, diodu D3 i preko to ke B natrag na sekundar transformatora -za vrijeme sljede e poluperiode izmjeni nog napona na to ki B mosta je pozitivna poluperioda napona -sada su propusno polarizirane diode D2 i D4 , a zaporno polarizirane diode Dl i D3 -u ovoj poiuperiodi struja te e preko to ke D kroz diodu D2, potro a Rp u istom smjeru kao i za vrijeme prve poluperiode, kroz diodu D4 i kroz to ku A natrag do sekundara -proizvo a i proizvode gretvov spoj kao element u jednom ku i tu

a ove se promjene poveæanjem kapaciteta kondenzatora mogu naèiniti dovoljno malim -glavni oblik napona na kondenzatoru jednak je padu napona na potro aèu Uc = Uiz -nedostatak ovog ispravljaèa je to u trenutku ukljuèivanja ispravljaèa kondenzator povlaèi veliku struju i predstavlja praktièki kratki spoj za dioduINDUKTIVNI FILTER -filtriranje ispravljenog napona i smanjenje vodljivosti mo e se postiæi i sa prigu nicom koja se ve e serijski s potro aèem -prigu nica svojim induktivnim otporom sprijeèava porast struje jer se u njoj inducira protuelektromotorna sila koja je suprotnog smjera naponu U -kada struja poèinje opadati u prigu nici se inducira sila istog smjera kao i napon i ona æe podr avati protjecanje struje kroz tro ilo èak kad napon i nestane -ovo protjecanje struje kroz prigu nicu nije u fazi s naponom U .to je veæi induktivitet prigu nice valovitost je manja. ali vi e opada i s rednja vrijednost ispravljene struje odnosno ispravljenog napona -dobra strana prigu nica je to preuzima na sebe sve udare napona pri ukljuèenju ispravljaèa -ispravljaè s prigu nicom opæenito daje ni i izlazni napon SLO ENI LC FILTRI -sama prigu nica obièno se ne koristi kao filtar zbog velikih dimenzija u odnosu na kondenzator -u praksi se obièno koriste filtri naèinjeni od induktivnosti i kapacitivnosti koji imaju bolje filtriranje i daju manju ovisnost izlaznog napona o optereæenju 2. C-slabo) -oni se me usobno razlikuju i fizi kim izgledom i na inom priklju ivanja -PN spoj izme u emitera i baze naziva se emiterski spoj. a izme u baze i kolektora kolektorski PN spoj -za pravilan rad tranzistora ove PN spojeve potrebno je ispravno polarizirati -za normalnu polarizaciju tranzistora vrijedi univerzalno pravilo: da bi tranzistor bio normalno polariziran potebno je da emiterski PN spoj bude propusno polariziran.sklopova jer ima veliku valovitist -da bi se ova valovitost iz ispravljaèa smanjila ispravljeni napon potrebno je neophodno filtrirati -filtriranje se vr i: 1.Filtriranje ispravljenog napona -ispravljeni napon veæinom nije pogodan za napajanje el . nabojem koji se za vrijeme jedne poluperiode dopunjava iz mre e. a za vrijeme druge prolazi kroz potro aè -na taj naèin uz dovoljno velik kapacitet kako se ne bi ispraznio prije dopunjavanja kroz potro aè æe teæi struja tijekom cijele periode izmjeniènog napona -valovitost izlaznog napona se svodi samo na promjene na kondenzatoru pri nabijanju i izbijanju. drugi kolektor dok je sloj u sredini baza -emiter i kolektor sastoje se od poluvodi a istog tipa ali su razli ito oboga eni primjesama (E -jako. slo enim LC filtrima KAPACITIVNI FILTER-kondenzator ima svojstva da smanjuje izmjeniènu komponentu upravljivig napona i da podi e srednju vrijednost tog napona -kapacitivni filtri se najèe æe upotrebljavaju u ispravljaèima s otpornim optereæenjem jer daju visok istosmjerni napon s relativno malom valovito æu -kondenzator slu i kao spremi te napajanja el. induktivnim filtrom 3. a tre a je zajedni ka elektroda za ulazni i izlazni strujni krug .Op a svojstva -tranzistori su aktivni poluvodi ki elementi koji mogu poja avati i generirati napone razli itih valnih oblika -djelimo ih na bipolarne i unipolarne -bipolarni tranzistori sastoje se od tri poluvodi ka sloja N-P-N ili P-N-P izne u kojih se nalaze 2 PN spoja jedan od krajnjih podru ja naziva se emiter. a druga kao izlazna jedinica. a kolektorski zaporno polariziran -budu i da tranzistor ima tri elektrode jedna se koristi kao ulazna. kapacitivnim filtrom 2.4.Bipolarni tranzistori 1.

a kolektorski PN-spoj zaporno polariziran. uz stalnu vrijednost ulazne struje baze. U tom podru ju koristi se kad radi kao poja alo. spoj sa zajedni kom bazom 2. 4.IAP(inverzno aktivno podru je)-emiterski PN-spoj je zaporno polariziran.Na in spajanja i strujna poja anja a)Spoj zajedni ke baze: emiter je ulazni.NAP(normalno aktivno podru je). spoj sa zajedni kim kolektorom -za sva tri osnovna spoja trantistora va no je da emiterski PN spoj bude propusno.Podru je rada Tranzsitor s sastoji od dva PN-spoja. odre uje se dinami ki otpor izme u baze i emitera u nekoj radnoj to ki.ZAP(podru je zapiranja)-oba PN-spoja su zaporno polarizirana. Postoje etri rada tranzistora: 1. kolektor izlazni a baza je zajedni ki priklju ak za ulazni i izlazni krug.uz stalnu vrijednost napona kolektor-emiter. Tranzistor ne vodi struju. 3. a kolektorski PN spoj bude zaporno polariziran 2. spoj sa zajedni kim emiterom 3. ail ima manje poja anje nego u NAP-u(TO NE TREBA!!!) 3. pa svaki od njih mo e biti propusno ili zaporno polariziran. SPOJ Ulazni priklju ak Izlazni priklju ak ULAZNA STRUJA ULAZNI NAPON IZLAZNA STRUJA IZLAZNI NAPON Zajedni ki emiter Baza Kolektor Ib-struja baze Ube-napon baza emiter Ic struja kolektora Uce napon kolektor emiter Zajedni ki kolektor Baza Emiter Ib-struja baze Ubc-napon baza kolektor Ie-struja emitera Uec-napon emiter kolektor Zajedni ka baza Emiter Kolektor Ie-struja emitera Ueb-napon emiter baza Ic-struja kolektora Ucb-napon kolektor baza 2. Dinami ki ulazni otpor odre uje se iz ulaznih karakteristika kao omjer promjene ulaznog napona i odgovaraju e promjene ulazne struje baze uz stalan izlazni napon. Tranzistor u tom podru ju mo e raditi kao poja alo. b)Spoj zajedni kog emitera: baza je ulazni. Tranzistor ne vodi struju.Unipolarni tranzistori .-kako zajedni ka elektroda mo e biti bilo koja razlikujemo tri na ina spajanja bipolarnih tranzistora: 1.ZAS(podru je zasi enja)-oba PN-spoja su propusno polarizirana. b)Izlazne karakteristike : daju ovisnost izlazne struje kolektora o izlaznome naponu kolektor-emiter. Ulazna karakteristika tranzistora je nelinearna. Dinami ki otpor se odre uje iz izlaznih karakteristika kao omjer izlaznog napona i pripadaju e promjene izlazne struje uz stalnu ulaznu struju.emiterski PN-spoj je propusno polariziran. 2.Ulazne izlazne karakteristike a)Ulazne karakteristike : daje ovisnost ulazne struje o ulaznom naponu baza-emiter. Tranzistor vodi struju. a kolektorski PN-spoj propusno polariziran.emiter izlazni a kolektor je zajedni ki priklju ak za ulazni i izlani strujni krug. 4. Uloge emitera i kolektora su zamijenjene. c)spoj zajedni kog kolektora: baza je ulazni. emiterskog i kolektorskog. kolektor izlazni a emiter je zajedni ki prikl ju ak za ulazni i izlazni krug.

Sperrschicht-FET) S izoliranim zasunom (engl. kada je napon Ugs ve i od nule elektri no polje u izolatoru od silicijevog dioksida privla iti e dodatno elektrone iz podloge i kanal e sve vi e biti oboga en elektronima -ako je napon Ugs manji od nule elektroni e biti odbijeni od povr ine i kanal e biti osiroma en elektronima -uz dovoljno velik napon Ugs nestati e kanal i struja ne e mo i te i u krugu uvod-odvod -za razliku od N kanalnog jfeta N kanalni mosfet mo e raditi i sa pozitivn im naponom na upravlja koj elektrodi -kod jfeta ovaj bi napon izazvao polarizaciju PN spoja upravlja ke diode -velika struja u ulaznom krugu jfeta dovela bi do uni tenja tranzistora -kod mosfeta upravlja ka elektroda je izolirana od kanala izolacijskim slojem silicijevog dioksida pa struja u . za razliku od bipolarnih. 2. Junction field-effect transistor. skra eno IGFET Metal oksidni (engl. a njem. a uvod i odvod su P tipa. a naju i kod odvoda D jer je napon zaporne polarizacije najvi i -na anlogan na in ostvaren je JFET sa P-kanalom 3. tvori s dva poluvodi a P tipa koji su jako oboga eni primjesama dva PN spoja koja su na PN strani vezana u istu to ku i ine upravljivu elektrodu JFET-a -na suprotnim krajevima kanala nalaze se elektrode uvod S i odvod D izme u kojih je priklju en izvor Udd koji e tjerati struju kroz kanal -izme u uvoda S i upravlj ke elektrode G priklju en je izvor napajanja Ugg koji osigurava zapornu polarizaciju PN spoja -kako je u kanalu puno manje primjesa potencijalna barijera e se iriti prakti ki isklju ivo u kanal pa e struja kanala ovisiti o naponu Udd i naponu Ugg.irina kanala nije svugdje jednaka -kanal je naj iri uz uvod S koji je uzemljen. odnosno o veli ini potencijalne barijere -za odre eni napon Udd struja kanala e biti to manja to je napon zaporne polarizacije Ugg ve i jer e kanal biti u i odnosno njegov presjek manji . Unipolarni tranzistori ovisno o tehnologiji izrade mogu biti y y y y Spojni (engl. vertical metal oxide semiconductor FET. Nazivaju se tranzistori sa efektom polja ( engl. skra eno MOSFET. metal oxide semiconductor FET. a njem.Na in rada MOSFET-a -N kanalni unipolarni tranzistor sa izoliranom upravlja kom diodom ili mosfet je izra en od silicija gdje je podloga slabo oboga en silicij P tipa. tj. skra eno VMOSFET) Unipolarni tranzistori mogu jo obzirom na tip poluvodi a biti n-kanalni ili p-kanalni. Fieldeffekt Transistor). Vertikalni metal oksidni (engl.Osnovna svojstva Kod unipolarnih tranzistora. a povr ina je za ti ena silicijevim dioksidom -nakon odstranjivanja silicijevog dioksida na odabranim mjestima odre enim tehnolo kim postupcima nanesena su dva podru ja N tipa koja su vrlo jako oboga ena primjesama -ta dva podru ja ine uvod i odvod feta -na izolacijski sloj silicijevog dioksida koji se nalazi izme u uvoda i odvoda nanesen je metalni sloj koji predstavlja upravlj ku elektrodu -na P podlozi izme u uvoda i odvoda stvara se kanal N tipa -na analogan na in mo e se izvoditi mosfet s P kanalom -u tom slu aju podloga je slabo oboga eni silicij N tipa. a obzirom na dopiranje mogu biti izvedeni kao oboga en ili osiroma en tip. skra eno FET. Field-effect transistor.1. a na N podlozi ostvaruje se kanal P tipa -ako je upravlja ka elektroda G pozitivna prema uvodu S kod N kanalnog mosfeta. a njem. skra eno JFET.Na in rada JFET-a -slabo vodljivi kanal koji je N tipa poluvodi a. Insulated gate FET. u vo enju struje sudjeluje samo jedna vrsta elektri nog naboja (ili elektroni ili upljine). Svojstvo im je da imaju izrazito veliki ulazni otpor te ih mo emo smatrati naponski upravljanim aktivnim izvorom. Isolierschicht-FET).

Tr2. JK-bistabil 4. a Tr2 u zapiranje -Tr1 je zako en za vrijeme kvazistabilnog stanja -napon na njegovom kolektoru je Ucc. C1. a kondenzator C2 je nabijen -Tr2 vodi i dobiva potrebnu struju baze preko otpora Rb2 -napon na njegovom kolektoru je mali napon zasi enja Ucezas -negativni napon na kondenzatoru Cl dr i zako en Tr1 sve dok se ne izbije strujnim krugom Ucc. Strmina ovisi o nagibu karakteristike i o struji odvoda uz koju se ra una.Vrste bistabila: SR-bistabil koji ima dva ulaza(SR) i dva izlaza(Q Q). sve do nailaska vanjske pobude.Osnovna svojstva multivibratora: elektroni ki sklopovi koji imaju dva stanja. tj.odnosno masu 4. kad se prebacuje u drugo stanje. nakon ega se prebacuje u drugo stanje. 4. astabil boravi u svakom od svojih stanja samo ograni eno vrijeme -astabil je oscilator koji generira pravokutni signal -kada se astabil priklju i na napon napajanja i vrlo mala nesimetrija spoja imati e za posljedicu da jedan od tranzistora prije po inje voditi -zbog toga e napon na njegovom kolektoru padati i ta negativna promjena prenositi e se preko kapacitivne veze na bazu Tr2 koja e slabije voditi -porast napona na njegovom kolektoru djeluje na bazu Tr1 tako da on jo ja e vodi -Tr1odlazi u zasi enje.Tranzistorska sklopka 1.krugu upravlj ke diode ne mo e te i -kod mosfeta podloga predstavlja dodatnu upravlja ku elektrodu G2 -podloga naj e e nema ulogu aktivne upravlja ke elektrode i obi no je spojena na uvod. tj. Mjerna jedinica za strminu je mA/V. a Tr2 ne vodi -u drugom stabilnom stanju je obrnuta situacija.Strmina je jednaka omjeru struje odvoda Id i promjene napona Ugs uz stalan napon Uds. promjena stanja se mo e izazvati samo dovo enjem pozitivnog napona na bazu tranzistora koji je u stanju zapiranja. otporna -u praviu ovo je potpuno simetri an skolp. tj. 2. napon na njegovom kolektoru je manji napon zasi enja Ucezas -baza Tr2 preko djelila R1 i R2 dobiva negativan napon pa Tr2 ne vodi -napon na njegovom kolektoru je velik i baza Tr1 dobiva struju -Tr1 je u zasi enju kako je na po etku bilo pretpostavljeno -to je bio opis jednog stabilnog stanja u kojemu vodi Tr1.Strmina gm -definira se na niskim frekvencijama. Rb1.Multivibratori: 1.Podru je rada: 5. Stabilno stanje je stanj e u kojem sklop mo e biti trajno.Astabil: -astabilni multivibrator ima oba stanja kvazistabilna -obje veze medu stupnjevima su kapacitivne -stanja astabila neprekidno se izmjenjuju. .Pozitivna je. a Tr1 ima na bazi reverzu plarizaciju i ne vodi 3. tj. ima potpuno jednake polovice -za promjenu stanja potrebno je dovesti pobudu preko posebnih ulaznih sklopova -ako se pretpostavi da je Tr1 u zasi enju. Tr2 dobiva struju baze i vodi.Nestabilno stanje je stanje u kojem se sklop zadr ava to no odre eno vrijeme.Bistabil:-bistabil ima dva stabilna stanja -veza izme u stupnjeva je direktna.

a Tr2 u zapiranje -ako razina ulaznog napona i dalje raste u sklopu nema promjene. spoj baza-emiter Tr1.emiter Tr2 koji je bio reverzno polariziran postaje propusno polariziran i Tr2 provede -sklop se vrati u prethodno stabilno stanje . a Tr1 ne e -Tr2 dobiva struju baze preko kombinacije otpora Rcl. Rc2. masa -kvazistabilno stanje Tr2 trajati e sve dok napon na bazi Tr2 ne dobije malu pozitivnu vrijednost kada nastupa regenerativna akcija i ponovni prijelaz u kvazistabilno stanje u kojem vodi Tr2. Rl. a Tr1 ne vodi 5. jedino e Tr1 biti sve dublje u zasi enju -ako se razina ulaznog napona smanjuje u jednom trenutku Tr1 e iza i iz zasi enja. R2 dok je baza Tr1 zaporno polarizirana zbog pada napona na otporniku Re -zaporna polarizacija se smanjuje ako razina ulaznog napona raste u pozitivnom smjeru -kada potencijal baze postane ve i od potencijala emitera Tr1 provede. a pad napona na otporniku Re zbog smanjenja struje kroz tranzistor se smanjuje -spoj baza. napon na njegovom kolektoru e porasti.masa -to nije re eno kondenzator se prepolarizira i kada baza dostigne mali pozitivni napon dolazi do regenerativne akcije prijelaza astabila u drugo kvazistabilno stanje Tr2 u kojem vodi Tr1.Schmittov okidni sklop-schmittov okidni sklop ili schmittov trigger je emiterski vezan bistabilni multivibrator -pozitivna povratna veza ostvarena je preko zajedni kih otpornika u emiterskom krugu Re -sklop ima dva stabilna stanja: jedno kada vodi Tr1 a Tr2 ne vodi i drugo kada Tr2 vodi a Tr1 ne -u kojem od stabilnih stanja e se schmittov okidni sklop nalaziti ovisit e o razini napona -ako je ulazni napon 0V voditi e Tr2. a napon na njegovom kolektoru se smanji -baza Tr2 dobiva sve manju struju tako da Tr2 sve slabije vodi. C1. a Tr2 je zako en -sada negativni napon s kondenzatora C2 dr i zako en Tr2 -kondenzator C1 ponovo se nabija strujnim krugom Ucc. smanjuje se pad napona na otporniku Re te Tr1 odlazi u zasi enje.