KVIZ 1

1. DEFINICIJA „DISCIPLINE HIGIJENE! Higijena se definise kao nauka o očuvanju i

unapređenju zdravlja i nauka o sprečavanju nastanka bolesti. Proučava uvjete života koji
imaju utjecaj na zdravlje i mjere kojima se sprečava bolest.
2. DEFINICIJA DISCIPLINE EKOLOGIJE! Ekologija je nauka koja proučava prilagođavanje vrsta
na okolinu i njihov odnos sa drugim vrstama.
3. DEFINICIJA DISCIPLINE ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE! To je nauka koja se bavi proučavanjem
raznih faktora spoljne sredine, koji su od značaja za unapređenje i zastitu zdravlja ljudi.
4. EKOSISTEM! Ekosistem je prostorna jedinica zivih organizama i nezive prirode, medju
kojima se izmjenjuje materija i energija. Sastoji se od životne zajebnice (biocenteze) i njenog
nezivog okruzenja (biotop – životno stanište).
5. BIODIVERZITET! Biodiverzitet znaci raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog i zivotinjskog
svijeta.
6. KOJI SU NAJVECI SAVREMENI EKOLOSKI PROBLEMI? a) Zagadjenje zivotne sredine
kritickih razmjera (hem.materija) – povrsna i podzemna voda, atmosfere; b) ogranicene
kolicine vode za pice na nasoj planeti; c) uklanjanje cvrstih otpadnih materija; d) globalno
zatopljenje i promjena klime na Zemlji; e) narusavanje ozonskog omotaca; f) buka –
savremeni ekoloski problem; g) ogranicene mogucnosti proizvodnje hrane i stanovanja; h)
demografska ekspanzija; i) energetska kriza; j) porast masovnih nezaraznih bolesti.
7. NAVEDITE GLAVNE ZAGAĐIVACE ZIVOTNE SREDINE? Saobracaj, energetika, industrija,
smece, poljoprivreda
8. NABROJITE GASOVE KOJI IMAJU EFEKAT STAKLENIKA? Vodena para (30-70%); CO2 (9-
26%); metan (4-9%); troposferski ozon (3-7%); azotni oksidi; hlorofluorougljenici (CFC)
9. OBJASNITI POJAM GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA? Globalno zatopljenje ne znaci samo
povecanje prosjecnih temperatura unutar nekoliko desetljeca ili cak godina. Ono potpuno
mijenja način na koji Zemlja radi. Pomocu klimatskih modela nastoji se vizualizirati budci
globalni ucinci zatopljenja kako bi se shvatilo kako svaki stupanj zatopljenja prijeti planeti.
Posljednjih decenija 20. vijeka, narocito 1998. godine bila je najtoplija od pocetka
instrumentalnog posmatranja atmosfere koje traju oko 150 godina (od 1860.). Dvadeseti
vijek je bio najtopliji u posljednjem milenijumu.
10. ŠTA JE ATMOSFERA I OD CEGA OVISI? Atmosfera je gasoviti omotac oko nebeskog tijela.
Atmosfera varira od planete do planete zavisno od gravitacijskih sila i termicke energije.
11. NAVEDITE SADRZAJ POJEDINIH GASOVA „TRECE“ ATMOSFERE ZEMLJE! Sadrzi oko cetiri
petine, 4/5, N i jednu petinu, 1/5 O, dok su ostali plinovi u tragovima.
12. NAVEDITE ASPEKTE ZASTITNE ULOGE ATMOSFERE U ODNOSU NA ZIVI SVIJET NA
ZEMLJI! Atmosfera stiti povrsinu zemlje a) od prekomjernog zagrijavanja danju i hladjenja
nocu (da nema atmosfere dnevna temperatura bi bila 100°C, a nocna -100°C) ; b) od opasnog
Suncevog kratkovalnog zracenja (posebno UV); c) od opasnih kosmickih zraka.

1|Page
 KVIZ 2
13. NAVEDITE POJEDINE SLOJEVE ZEMLJINE SFERE! Ttroposfera, stratosfera, mezosfera,
termosfera, egzosfera, ionosfera
14. KOJA JE ULOGA STRATOSFERSKOG OZONA? Nalazi se na visini 20-30km iznad Zemljine
povrsine. Uloga mu je apsorpcija UV zračenja kracih zraka koje mogu ostetiti dnk molekule. I
duzi UV zraci mogu ostetiti dnk. SZO je 2011. g. proglasila UV zracenje glavnim egzogenim
kancerogenom. Veličina sloja se mijenja geografski i sezonski.
15. STA SE PODRAZUMIJEVA POD EFEKTOM STAKLENIKA I KOJI SE GASOVI POVEZUJU S
NJIM? Efekat staklenika – zarobljavanje toplote uz zagrijavanje povrsine zemlje i donjeg
dijela troposfere. Gasovi koji imaju efekat staklenika su: Vodena para (30-70%); CO2 (9-26%);
metan (4-9%); troposferski ozon 03 (3-7%); azotni oksidi; hlorofluorougljenici (CFC).
16. ELEKTROMAGNETNI SPEKTAR I MEHANIZMI BIOLOSKOG DJELOVANJA POJEDINIH
DIJELOVA! Nejonizirajuca zracenja (radio talasi, mikrotalasi); opticki dio spektra (infracrveno
zracenje, vidljivi dio spektra, UV zracenje); jonizirajuca zracenja (x zracenje, γ zracenje)
17. BIOLOSKI EFEKAT MIKROTALASNOG ZRACENJA – MIKROTALASNI SINDROM! U prvom
stadijumu – glavobolja poslije rada, pojacan zamor, malaksalost, pospanost, gubitak apetita,
slabljenje libida. Pojacani su fizioloski refleksi, hiperhidroza i izrazen dermatografizam. Rjeđe
se javlja hipotenzija, bradikardija i ekstrasistolija. U drugom stadiju – patoloski EKG, snizena
voltaza, pojava niskih i negativnih T-talasa, a u krvnoj slici neutropenija, limfocitoza,
retikulocitoza, trombocitopenija.
18. BIOLOSKI EFEKTI INFRACRVENOG ZRACENJA! Duge infracrvene zrake u potpunosti
apsorbuju rozasti epiderm i derm i moze doci do povrsinskih ostecenja. Kratki infracrveni
zraci prodiru dublje i mogu izazvati teska akutna ostecenja, koja se mogu ospoljiti kao
opekotine i retikularni dermatitis. Na oku mogu izazvati kataraktu i ostecenje mreznjace.
19. BIOLOSKI EFEKTI UV ZRACENJA! UV zracenje djeluje na kozu i oci. Preveliko izlaganje
UVB zracenju moze izazvati akutno ostecenje koze (eritem) u obliku opekotina koji dovodi do
degeneracije koze, njenog starenja a moze izazvati i rak koze, zbog ostecenja gena za obnovu
stanica koze. UVA zracenje prodire u dublje slojeve koze uzrokujuci ostecenja i moguci razvoj
raka koze u kasnijoj fazi zivota. Umjereno ili produzeno izlaganje ociju UV zracenju moze
uzrokovati ostecenje roznjace (fotokeratitis), kataraktu ili sivu mrenu.
20. UCESCE POJEDINOG ZRACENJA U SUNCEVOM SPEKTRU KOJI DOPIRE DO POVRSINE
ZEMLJE! 10% - UV zracenje; 50% - vidljivo zracenje; 40% - IC zracenje
21. VRSTE JONIZIRAJUCEG ZRACENJA! Talasna zracenje (X i γ); korpuskularna zracenja (α, β i
neutronsko zracenje)
22. STOHASTICKI I DETERMINISTICKI EFEKTI JONIZIRAJUCEG ZRACENJA!
Nestohasticki (deterministicki) efekti zracenja – do njih dolazi zbog smrti veceg broja stanica
u tkivima ili organizmu, sto utice na njegovu funkciju. Javljaju se ako je doza za taj organ ili
tkivo visa od granicne tj praga (to je velicina doze zracenja ispod koje nema efekta zracenja a
iznad koje se efekti javljaju i postaju sve jaci sa porastom doze zracenja). U deterministicke
efekte spadaju i nemaligna ostecenja koze, depresija kostane srzi, smanjen fertilitet,
katarakta, ostecenje kapilara i zidova krvnih sudova.

2|Page
Stohasticki efekti posljedice su promijenjenih, ali jos reproduktivnih stanica. Sa dozom raste
vjerovatnoca efekta, ali ne njegova ozbiljnost.
23. AKUTNI RADIJACIONI SINDROM! Klinicka slika je karakterizirana razvojem bolesti u 3
faze: I faza – opci simptomi (uznemirenost, glavobolja, mucnina, vrtoglavica, malaksalost); II
faza - Period latencije u kome se ozracene osobe dobro osjecaju; III faza – sa simptomima
koji ovise o dozi zracenja (poremecaj GIT, cerbralna smrt)
24. CILJEVI ZASTITE OD JONIZIRAJUCEG ZRACENJA! a) Isljucivanje bilo kakve mogucnosti
pojave nestohastickih efekata od; b) snizavanje ucestalosti pojave stohastickih efekata do
prihvatljivog nivoa
25. OSNOVNI PRINCIPI SISTEMA ZASTITE OD JONIZIRAJUCEG ZRACENJA! Skracivanje
vremena boravka u polju zracenja; Udaljavanje od izvora zracenja; Postavljanje zastitnih
zidova (ekrana). U odnosu na vrste zracenja razlikuju se ekrani za zastitu od α, β, X i γ i
neutronskog zracenja.

KVIZ 3
26. NAVEDITE FAKTORE KOJI DJELUJU NA OBLIKOVANJE KLIME! Suncevo zracenje (osnovni
izvor energije koji pokrece klimatski sistem je suncevo zracenje. Zvijezde emituju energiju
konvertujuci gravitacijom); rotacija Zemlje oko Sunca; atmosferska cirkulacija (kretanje
vazduha unutar troposfere odredjeno zemljinom rotacijom i razlikom distribucije solarnog
zracenja izmedju ekvatora i polova); termohijalinska cirkulacija
27. DEFINICIJA KLIME! Pod pojmom klima podrazumijeva se prosjecna karakteristika
vremenskih i atmosferskih pojava koje vladaju u prizemnom sloju Zemljine atmosfere. U
uzem smislu klima se definira kao prosjecno „vrijeme“ ili statisticki opis varijabli
(temperatura,precipitacija,strujanje vazduha) za period od nekoliko mjeseci do nekoliko
hiljada ili milion godina.
28. KöPPENOVA KLASIFIKACIJA KLIME! Klasifikacija klime prema dva preovladavajuca
elementa, temperaturi i padavinama. Napraljena je kako bi povezala klimu s odredjenim
ekosistemom odnosno zivotne zajednice (biocenteze) sa njihovim nezivim okruzenjem
(biotopom).
Klimatski pojasevi: a) tropski pojas (prasumska, tropska monsumska, savanska klima); b)
sutropski pojas (pustinjska, stepska klima); c) umjereni pojas (stalno umjerena zona, zona
toplih ljeta i hladnih zima) d) hladni pojas ( snjezno-zimska klima); e) polarni pojas (klima
„vjecnog mraza-leda“, klima tundre)
29. KOJI SU AKUTNI POREMECAJI UZROKOVANI TOPLOTNIM ZRACENJEM? Iscrpljenje
toplotom; toplotni udar; toplotni grcevi; suncanica.
30. TOPLOTNI VAL! Je meteoroloska pojava koju karakterisu povisene teperature
atmosferskog vazduha sa vrijednostima iznad 32°C u trajanju 3 i vise uzastopnih dana, a sto
je popraceno i povecanjem procenta relativne vlaznosti vazduha i smanjenjem brzine
strujanja vazduha koji dodatno opterecuje sistem termoregulacije organizma.

3|Page
31. STA JE ZVUCNA FREKVENCIJA I KOJE PODRUCJE ZVUCNE FREKVNCIJE REGISTRUJE
LJUDSKO UHO? Zvucna frekvencija predstavlja ucestalosti promjena faze kompresije i faze
razrjedjenja u jedinici vremena (Hz). Prosjecno ljudsko uho registruje zvucne frekvencije od
16-20.000Hz a najosjetljivije je na zvuke iz tzv. „govorne zone“ od 500-4.000Hz.
32. STA JE BUKA? Buka je neprekidni „dodijavajuci“ faktor koji ometa normalnu akusticnost
covjeka. Fizicki predstavlja nepravilno vibratorno kretanje molekula materije cvrstih tijela,
tecnih i gasovitih fluida.
33. PREKO KOJIH FUNKCIJA BUKA DJELUJE NA COVJEKA? a) Psihicki uticaj buke (ometanje
rada i sporazumijevanja, uznemiravanje i sl.); b) Ekstraauditivni efekti (djelovanje na krvotok,
VNS i psihomotorne funkcije); c) Djelovanje buke na san; d) Djelovanje buke na sluh
34. INSTRUMENT ZA MJERENJE BUKE! Sonometar – radi na principu pretvaranja zvucne u
elektricnu energiju pri cemu ce vrijednost cita na skali izrazenoj u decibelima. Instrument po
svojim frekventnim karakteristikama treba da bude receptor najblizi ljudskom uhu.
35. DOZVOLJENE VRIJEDNOSTI BUKE NA RADNOM MJESTU OVISNO OD VRSTE AKTIVNOSTI
KOJA SE OBAVLJA! Zbog stetnih efekata buke na covjeka, postoje norme za radnu i spoljnu
sredinu. Za rad koji zahtijeva mentalnu koncentraciju sa iskljucivanjem okoline dozvoljeni
nivo je 40 dB. Dozvoljena je buka do 90 dB za fizicki rad koje ne zahtijeva mentalno
naprezanje. Takva buka za vrijeme 8h djelovanja ne dovodi do trajnog ostecenja sluha.
36. KOLIKO IZNOSI INTENZITET BUKE KOJI SE POVEZUJE SA PLACOM BEBE I NAKON KOJEG
VREMENA PLAC BEBE MOZE DOVESTI DO OSTECENJA CULA SLUHA? Intenzitet buke je 115
dB. Rizik od ostecenja sluha postoji u 15 minuta. Duze izlaganje dovodi do trajnog ostecenja
sluha.

4|Page
 KVIZ 4
37. FUNKCIJE VODE U BIOSFERI! Zivotna sredina, hrana, reakcija fotosinteze, rastvor za
mnoge hranljive elemente tla, prenosilac energije u biohemijskim ciklusima, klimatoloski
cinilac.
38. HIGIJENSKI ZNACAJ VODE! Privredni i kulturni aspekt; fizioloski aspekt; epidemioloski
aspekt; globalno – ekoloski aspekt
39. PODJELA VODE PO PORIJEKLU! a) Atmosferska voda; b) povrsinska voda (potoci, rijeke,
jezera, mora-okeani); c) podzemne vode (povrsinski vodonosni slojevi ( 5-6 m ispod
povrsine), dublji vodonosni slojevi (desetine metara ispod povrsine), arteški vodonosni
slojevi (100 m i vise))
40. KLASIFIKACIJA VODA!
a) Vode I klasifikacije: su najcesce prirodne vode; obicno su to izvorista rijeka i njihovi
najgornji tokovi; upotrebljavaju se za snabdijevanje vodom za pice naselja uz eventualnu
dezinfekciju.
b) Vode II klasifikacije: su jos uvijek relativno ciste vode; podesne za rekreaciju (kupanje,
sportovi na vodi i sl.), uz odgovarajuce preciscavanje mogu se koristiti kao voda za pice.
c) Vode III klasifikacije: prolazeci kroz gusto naseljene i industrijske oblasti, vode postaju
zagadjene; javlja se primijetna boja i miris karakteristican za pojedine otpadne vode koje se u
njih ulijevaju. Te vode su jos uvijek podesne za poljoprivredu i vece industrije ( bilo direktno,
bilo uz prethodno preciscavanje).
d) Vode IV klase su vrlo zagadjene i moraju se preciscavati ako se zele koristiti u bilo koje
svrhe.
41. TIPOVI OBJEKATA VODOSNABDIJEVANJA! Snabdijevanje atmosferskom vodom (lokve,
čatrnje, cisterne); snabdjevanje podzemnom vodom (izvori, bunari); centralno snabdijevanje
vodom; mikrovodovi
42. KONDICIONIRANJE VODE ZA PICE, METODE PRECISCAVANJA I DEZINFEKCIJE VODE ZA
PICE! Kondicioniranje podrazumijeva uklanjanje nepozeljnih stranih tvari iz vode, te
dodavanje drugih tvari za poboljsanje njenog kvaliteta. Metode preciscavanja: aeracija,
deferizacija, talozenje, demanganizacija, koagulacija, redukcija boje, ukusa, mirisa,
korodivnosti i filtracija pomocu pjescanih i drugih filtera. Dezinfekcija vode: kuhanje,
dezinfekcija UV zracima, ozoniranje, oligodinamsko djelovanje metala, ultrafiltracija,
hlorinacija.
43. ZONE SANITARNE ZASTITE IZVORISTA VODE! Podrazumijeva se posebno izdvojena
teritorija oko izvora vode na kojoj se uspostavlja specijalni rezim djelovanja i zivljenja u cilju
sanitarne zastite vode i vodozahvatnih objekata. Obavezna je njihova redovna kontrola. a)
zona stroge sanitarne zastite; b) zona sire sanitarne zastite; c) zona sanitarnog osmatranja

KVIZ 5
44. RACIONALNA ISHRANA! Ishrana koja je tako izbalansirana da omogucava zadovoljenje
energetskih potreba i potreba u hranljivim i zastitnim materijama.
45. HIGIJENA ISHRANE! Se bavi izucavanjem svih faktora koji preko ishrane uticu na razvoj i
zdravstveno stanje organizma

5|Page
46. BROMATOLOGIJA! Nauka o hrani se zove bromatologija. Ona proucava : sastav,
strukturu, svojstvav zivotnih namirnica..Proucava i promjene zivotnih namirnica pri stajanju,
obradi, preradi i konzerviranju.
47. UCESCE NAMIRNICAPOJEDINIH GRUPA (PO SHERMANN-U) U POKRICU UKUPNIG
DNEVNIH POTREBA U KALORIJAMA! a) Zitarice, hljeb, tijesto 35% b) Vidljive masti 15% c)
Meso, riba, jaja 10% d) Mlijeko i mlijecni proizvodi 15% e) Voce i povrce 15% f) Secer i
secerni koncentrati 10%; ukupno 100 %
48. UCESCE POJEDINIH OBROKA U ZADOVOLJAVANJU UEP! Kada su izbalansirane namirnice
u skladu sa piramidom ishrane i dnevnim potrebama rasporedjuju se u tri glavna i dva
međuobroka u skladu sa preporukama. Dorucak 35-40% UEP; prijepodnevna uzina 5-10%
UEP; rucak 25-30% UEP; poslijepodnevna uzina 5-10% UEP; vecera 20-25% UEP
49. NUTRIJENTI! Su konstituenti hrane neophodni za normalnu fiziolosku funkciju, odnosno
to su hemijske supstance sadrzane u hrani koje su potrebne tijelu za rast, odrzavanje i
popravku tkiva.
50. UCESCE MASTI U DNEVNOM OBROKU! a) zasicene 1/4 (mlijeko i mlijecni proizvodi,
margarin); b) mononezasicene 2/4 (maslinovo ulje); c) polinezasicene ¼ (suncokretovo, riblje
ulje). Za dnevni obrok od 2000kCal, ukupno 40-70g, zasicene 20g ili manje, nezasicene 20-
50g ili blago vise.
51. ESENCIJALNI NUTRIJENTI! Su oni koji su neophodni za optimalno zdravlje, a ne formiraju
se metabolicki u celiji i moraju biti prisutni u hrani koja se ingestira. Esencijalne AK, masne
kiseline (linolna i linolenska), holin, vitamini, anorganske tvari (Fe, Ca, P, J, Mg, K, Na, Cl)
52. FIZIOLOSKE FUNKCIJE MIKRONUTRIJENATA! Vitamini su organske supstance, nuzne su
za a) regulisanje metabolickih funkcija unutar stanice; b) procee oslobadjanja energije iz
hrane; c) antioksidantno djelovanje (A, E, C, B3, glutation, Se). Stiti stanice tkiva od ostecenja
i stetnog djelovanja slobodnih radikala. Pomazu u sprjecavanju nastanka degenerativnih
oboljenja. Minerali a) ukljuceni u odrzavanju regulacije vode u organizmu; b) pomazu
apsorpciju, probavu, i prenos nutrijenata; c) sudjeluju u prenosu nervnog impulsa i
kontrakciji misica
53. MARASMUS! (grc. Marasmos – mrsavljenje, propadanje, gubljenje snage). Sindrom
proteinsko-kalorijskog deficita. Posljedica je nedovoljnog unosa hranom energetskih i
prokinskih materijala.
54. KWASHIORKOR! (bolest drugog djeteta) je stanje u kome se manifestuju posljedice
deficita proteina. Ukupna energetska vrijednost hrane moze biti pokrivena povecanim
unosom ugljikohidrata.
55. GOJAZNOST! Pretilost je hronicna multifaktorijalna bolest koja zahtijeva tretman (SZO).
Prema MKB10 vrstana je u grupu endokrinih, nutritivnih i metabolickih bolesti. Definira se
kao veliki iznos masnog tkiva u tijelu, pracenog povecanim rizikom oz ozbiljnih zdravstvenih
problema. Dovodi di teskih disfunkcija kao sto su: urolitijaza, hipertenvija, DM tip 2, KSV
bolesti, CVI, neki tipovi karcinoma, ortopedske bolesti, psihosocijalnih komplikacija.

6|Page