Professional Documents
Culture Documents
Žarko Paunović Neprofitne Organizacije - Prilog Pojmovnom Razjašnjenju PDF
Žarko Paunović Neprofitne Organizacije - Prilog Pojmovnom Razjašnjenju PDF
UDC 061.2
321.011.5
321.7
UVOD
TREĆI SEKTOR
Treći sektor (third sector) označava postojanje posebne sfere delovanja gra-
đana kroz razne vrste neprofitnih, nevladinih institucija i organizacija. To je
sektor koji je nezavisan od države (prvog sektora), iako se bavi temama i pro-
blemima kojima se bavi i država sa druge strane, ali to je i sektor čiji cilj nije
stvaranje i uvećanje profita (kao što je to cilj profitnom sektoru). Budući da ne
pripada ni sferi države, a ni sferi ekonomije i profita, nastao je termin treći sek-
tor, koji od prva dva sektora preuzima područja delatnosti i metode rada, ali ne
i ciljeve i svrhu zbog kojih postoji.
Pojam „treći sektor“ ušao je u upotrebu nakon izveštaja o filantropiji u
SAD koji je, u periodu od 1973. do 1975. godine, pripremila „Komisija za pri-
vatnu filantropiju i javne potrebe“. Nakon toga se, tokom 1990-ih, pojam trećeg
sektora povezuje sa radom Lestera M. Salamona i Helmuta K. Anheiera (Sa-
lamon, L. and Anheier, H., 1997), sa Johns Hopkins Univerziteta (Baltimor,
SAD), koji su treći sektor odredili kao skup institucija koje se mogu definisati
kao posebna sfera smeštena između tržišta i države. Treći sektor je tako shvaćen
kao sektor „privatnih organizacija s javnom svrhom“, čije su suštinske vrednosti
Žarko Paunović│NEPROFITNE ORGANIZACIJE – PRILOG POJMOVNOM RAZJAŠNJENJU 253
NEVLADINE ORGANIZACIJE
cije koje osnivaju građani na osnovu privatne inicijative, bez obzira da li se radi
o profitnim ili neprofitnim organizacijama. Kao pojam najviše je u upotrebu
ušao u zemljama u razvoju, nerazvijenim zemljama i zemljama srednje i istočne
Evrope. U zavisnosti od istorijskih, društvenih, ekonomskih i političkih okol-
nosti razvoja neke zemlje, različito se razvijao i sektor nevladinih organizacija
i tako dobijao različite nazive. U Nemačkoj se za NVO upotrebljava pojam
verein, u Velikoj Britaniji public charities, u SAD nonprofit sector, u Francuskoj
économie sociale.
NVO predstavljaju jedan od oblika interesnih grupa i udruženja građana.�
Iako je udruživanje građana stara pojava, nevladine organizacije su ipak feno-
men koji obeležava današnje savremeno društvo. NVO su ona udruženja građa-
na u koje se oni uključuju da bi ostvarili i zadovoljili neke svoje privatne i op-
štedruštvene interese, motive i potrebe. Ta udruženja imaju status pravnog lica
(institucionalizovana su), odvojena su od države, neprofitnog, nekomercijalnog i
nepartijskog su karaktera, zasnovana na dobrovoljnom radu i ulaganju sredstava.
Pravni osnov nastanka NVO i njihovog formiranja nalazi se u pravu čoveka i
građanina na slobodu udruživanja i delovanja sa drugim ljudima, koja zajedno
sa osnovnim slobodama i pravima predstavlja početak razvoja modernog demo-
kratskog društva.
Najopštija podela NVO može se izvesti u dva modela. U prvom modelu
sve organizacije u društvu dele se na državne organizacije (javni sektor) i ne-
državne organizacije (privatni sektor). Privatni sektor je podeljen na profitni
i neprofitni. Profitne organizacije imaju za cilj stvaranje i uvećavanje profita
koji se deli osnivačima, dok namera i cilj neprofitnih organizacija nije sticanje
profita, već pružanje usluga za opštu korist. Neprofitne organizacije se dele na
organizacije koje služe svim članovima društva (javne uslužne organizacije) i
organizacije koje služe zaštiti i unapređenju određenih grupnih interesa, tj. služe
samo članovima određenih društvenih grupa (profesionalna, interesna udruže-
nja, klubovi).
Organizacije u okviru nevladinog, neprofitnog sektora podrazumevaju jav-
nu korist, odnosno služe blagostanju svojih članova ili doprinose opštem blago-
stanju. U prvom slučaju to su grupe koje se formiraju na osnovu sličnih interesa,
sudbine svojih članova, profesije, godišnje dobi i slično. U drugom slučaju to
su grupe čiji je primarni cilj opšte blagostanje jer pružaju usluge u korist nekih
društvenih grupa ili vrše pritisak u javnosti i vode kampanju radi boljeg reša-
vanja nekog društvenog problema, predstavljaju interese građana i usmeravaju
javnost prema određenim ciljevima.
Pored uslužnih državnih organizacija (javni sektor), postoje organizacije
koje čine privatni sektor (privatni profitni i privatni neprofitni sektor). Pored
države (prvog sektora), tržišta i ekonomije (drugog sektora), postoji i sektor koji
256 FPN │Godišnjak BR. 6, DECEMBAR 2011│I DEO: Politička teorija, politička sociologija, politički sistem
UDRUŽENJA GRAĐANA
GRAĐANSKE INICIJATIVE
LITERATURA
Žarko Paunović
Summary:
This paper clarifies the terms most often used as synonyms for de-
nomination of public sector out of the sphere of state and profit.
Above else, these are: third sector, non-governmental organizations,
citizens’ associations, civil initiatives. In our opinion, in accordance
with our social, political and economic situation, we consider the
non-profit sector to be the most comprehensive and most acceptable
term. It comprises all characteristics of these terms, however with-
out assimilating them but allowing each of them to emphasize some
specific characteristics of that sector in a particular manner.