Kraut-Strojarski Prirucnik PDF

BOJAN KRAUT STROJARSKI PRIRUCNIK DEVETO HRVATSKO ILI SRPSKO IZDANJE POTPUNO PRERADENO I DOPUNJENO A TEHNICKA KNJIGA, ZAGREBslovenska izdanja hrvatska ili srpska izdanja 1954 1956 1964 1963 1967 1965 1973 1970 1976 1975 1981 1976 (1980)"* 1981 (AS)* 1982 (1984)"* 1987 1986 (1987)** 1987 (AS)" 1988 * Tadanje u AS formatu. (Sva su druga izdanja bila u AG formatu.) ** Dotisak IZ PREDGOVORA PRVOM IZDANJU Strojarski se struénjak — bilo ingenjer, tehniéar ili majstor — w svome radu dnevno susrece s mnogobrojnim, ponajéese brojéanim podacima. U nas smo dosad upotrebliavali strane priruénike, no njihova je uporaba ogranigena zbog visoke cijene i nedovoljnog znanja stranih jezika. Posebno valja spomenuti da ti priruénici ne prutaju materije na takav naéin kakav bi bio potreban 2a nasu praksu i — Sto je najznatajnije — u njima nema domaéih standarda i drugih domacih propisa. Da bik barem djelomice popunio tu prazninu, odluéi priruénik., Prirutnik treba da je uvijek pristupaéan svagdje i svakome, pa je stoga oda- bran diepni format. To je dakako ogranidilo opseg. Zbog toga sam se pri izboru &radiva odlucio za ono sto dnevno treba strojarskim inéenjerima, tehniéarima ili majstorima, pa i studentima strojarstva i dacima srednjih tehnivkih uéilista, Izbor gradiva za tako razlitite stupnjeve znanja nije bio lak, Zelio sam se sto vise priblifiti nekoj svima korisnoj sredini. Zato ée jednome biti necega previse, @ drugome premalo, jednome ée neko poglavije biti pretesko, a drugome pre- Jednostavno. Jezgra je ovoga priruénika brojéani materijal, jednako potreban za sve stup= njeve naobrazbe, za skolu i praksu. Ostalo je gradivo sazeto na najnuinije. Posebnu sam painju posvetio razvoju nauke 0 mjerama i novostima na tom polju, koje zadiru u strojarstvo, Jednadibe su veliginske. Time je u nekim podruijima omoguéena i upotreba Jo8 ukorijenjenih sustava mjera — tehnickog i toplinskog (kalorijskog), a u svim podrugjima sviju tehni¢kih grana upotreba novoga, apsolutnog sustava po Gior- Biju. Teskoce, koje su kotile upotrebu Giorgljeva sustava mjera u toplinskoj te- ‘nici, nastojao sam prebroditi sastayom odgovarajuéih toplinskih tablica. U ovom su priruéniku prvi put w struénoj literaturi uopée objavijene vise-manje potpune Strojarske toplinske tablice, koje sadrée sve vrijednosti preraéunane i u jedinice Giorgijeva sustava mjera, Time je i u toplinskoj tehnici bitno olakgano racuna- nije s elegantnijim, veli¢inskim jednadtbama. sam se sastaviti ovaj Ljubljana, u travnju 1954, BLK. 1mPREDGOVOR DEVETOM HRVATSKOM ILI SRPSKOM IZDANJU Prvo~slovensko (1954), izatim drugo ~ hrvatsko ili srpsko (1956) - izdanje ovoga prirudnika bilo je rasprodano u roku od po godinu dana, sto je pokazalo kolika je bila potrainja za djelima te vrste nase strojarske literature. Ocjene djela, objavijene u strutnim Casopisima ili saopéene osobno, takoder su potvr. dile da su oba izdanja postigla svoj cilj. Tom prilikom ponovno moramo zahvaliti radnim kolektivima — Titovih zavoda »Litostroj« u Ljubljani i Industrije lokomotiva, strojeva i mostova »Buro Dakovié« u Slavonskom Brodu, koji su kao nakladnici omoguéili prvo i drugo izdanje priruenika. Iskustvom stegenim u prvim izdanjima slijedila su nova, staino dopunjavana izdanja. Djelo je s dosadatnjih devet slovenskih te devet hrvatskosrpskih iadanja doseglo ukupnu nakladu od 290000 primjeraka. Na taj je nacin diljem Jugostavije ra8ireni priruénik sve vise dolazio u upotrebu ne samo na radnim mjestima, veé i kao pomagalo pri ucenju Kako se veé razabire iz. predgovora prom izdanju, priruenik je od svoga potetka trebao da posluzi u dvije glavne svthe: — da pomaze strojarskim strunjacima pri studiju i u praksi - dacima, studentima, tehnifarima i ingenjerima ~ mnogim brojéanim podacima iz struke, Potebnim pri svakodnevnom radu, i ~ da jedinstveno prikaze sve zakonitosti za sve grane strojarstva veli¢inskim jednadabama, tj. u prirodnim medusobnim odnosima veligina (to je bio 1 vrijeme prvog izdanja priruénika prerani i veoma smion zahvat). Stoga je bilo potrebno prijeci na upotrebu koherentnih jedinica U vezi s tim priruénik je vee u prvom izdanju, g. 1954, upoznao éitaoce sa suvremenim mjernim jedinicama (tada jo8 Giorgijeva sustava jedinica) te objavio i u tim jedinicama preragunane brojéane podatke. Tim jedinicama {sada medunarodnog sustava jedinica SI) posvetio je priruénik posebnu pagnju iu ovom izdanju, koje je potpuno uskladeno s jugostavenskim zakonom (© mjernim jedinicama i mjerilima. Osim toga priruénik je u skladu s najnovijim stanjem standardizacije (JUS, ISO, DIN), a dopunjen je i prosiren novim poglavijima, Unnovom gradivu valja posebno spomenuti: proti8éeno i dopunjeno poglav- je © matematici; potpuno nanovo napisana poglavija 0 osnovnim pojmovima S podrutja regulacije i elektronske obrade podataka; nadopunjeni podaci © plastignim tvarinama, pregled podrugja preoblikovanja te korozije i povrsin- ske zaitite vv Da se s novim gradivom prirucnik ne bi poveéao preko prirucnog opsega, u tom izdanju su izostale tablice 0 potencijama i korijenima brojeva (sto vise nije potrebno zbog siroke upotrebe ruénih racunala) kao i posebni dodatak 0 informatici i racunarstvu (jer je u prituénik ukljuéeno novo poglavije s tog podrudja) Narotitu zahvalnost dugujem nakladi »Springer Verlage Berlin-Heidel- berg-New York, i univ. prof. dr E. Schmidtu, sto su dopustili upotrebu podataka za tablice vodene pare iz djela »Properties of Water and Steam in SI- “Units« (1969), Zahvaljujem Jugoslovenskom zavodu za standardizaciju u Beogradu i usta- novi »Deutscher NormenausschuB« u Berlinu za pristanak i pomoé pri upotrebi brojéanih podataka iz standarda Za pomoé pri sastavijanju rukopisa duzan sam zahvaliti u prvom redu dr Jozetu Puharu za mnoge korisne prijedioge, napose pri lantanom i zupéa- nom prijenosu te tehnoloskim postupcima i dr Pavli Mizori-Oblak za neposredno sudjclovanje pri dopunjavanju poglavija 0 matematici; umir. prof. Miroslavu Pe¢orniku za konkretne prijedioge s podrugja hidromehanike i viaz- nog zraka; mr. Dragu KelSinu za pomo¢ pri prosirenju poglavija o elektroteh- nici, dr Zoranu Karitu za sudjelovanje pri oblikovanju poglavlja 0 regulaciji dr Jozetu Duhovniku za predloge o elektronskoj obradi podataka kao i svima | = 1000 kg/m? Je v9 = V2, 5.1 + 2,5- 105/109) = 24,5 m/s 8 Toplinski tok @ = k(T;— TA Za: k = 100W/m?K j= foowime | T—T= 50K | = 2m? je @=100.50-2 = 10000W (= 10kWy 6) Prandtlov btoj Pr=eev/a Za: 9 = 0,871 kg/dm> 871 kg/m? ¢ = 1,850 kI/kg K = 1850,J/kg K v= 15,0 mms | = 15,0. 10-6 m/s 1 = 0,146 W/mK | =0,144W/mK , “10-8 je 1850-150-10 sao) 0,144 * Podaci desno od vertikalne crte su dani u jedinicama SI. ~ Pri proraéunavanju velitinskih jednadabi jedinicama SI nije potrebna dimenzijska kontrola. XVI PRVI DIO MATEMATIKA Matematicki znakovi = jednako lal apsolutna vrijednost = istovjetno, identi¢no a” a na (potenciju) m + nije jednako vo kvadratni korijen = pribli2no jednako Vv inti korijen ~ — sligno seactter = sukladno, kongruentno pe eerie za bazu 5 1 okomito Ig lekadski logaritam Ii usperedno, paraleino In rirodni logaritam # — paralelno i jednako are arkus = manje od sin sinus > ete od cos kosinus Ss manje ili jednako Lead neens 2 veee ili jednako fot fukteses ® —_ beskonatno faktorijela const konstantno a ont yor ( b ) @ povrh An Wk i jimaginarna jedinica + plus — zbrajanje = minus — oduzimanje x | Puta - mnozenje : — dijeljenje - razlomkova crta i kosa razlomkova crta ()— okrugia (] ugiata | zagrada {} vitigasta od ~ do 8 1 | (0d = do iskijutivo Se _~arcijalna derivacija % — postotak, procent $ A : zbroj %o — promil z suma, Zbro} ppm dijelovi na miljun J integral (partes pro millione) aa oznake vektora* * U ovom su prirutniku vektori oznageni: @~ u slikama, @ ~ u tekstu (iz tiskarskih razloga). 2+ Suojarski prrucmk 1Posebni matemati¢ki znakovi € je element skupa (GEA; a je element skupa A) € nije element skupa —_(b¢ A: b nije element skupa A) C sadréan u skupu (ACB: skup A sadréan je u skupu B) U unija skupova (AUB: unija skupova 4 i B sadr2i sve elemente, koji su u skupovima A ili B) 1 presjek skupova (ANB: presjek skupova A i B sadr8i sve one elemente, koji su ujedno u skupovima A i B) * V nabla (Hamiltonov operator A Laplaceov operator deriviranja) * N prirodni brojevi (1, 2,3, 204} Z cijeti brojevi (0,1, =1,2, ) R reaini brojevi (racionalna i iracionalni brojevi) @Q racionaini brojevi (razlomei) Q= (min; mn EZ, n+ 0} Iracionalni su svi realni brojevi koji nisu racionaln|_(mogu se prikazati kao neperiodiski beskonagni decimaini raziomci), npr. V2, x, e € kompleksni brojevi Cat bi i ~ imaginarna jedinica 4~ realna komponenta } abeR @=-1 ‘5 imaginarna komponenta Vaine veijednosti Ludolfov broj: % = 3.141592 (6535. . .) (= 22/7, = 355/113) In = 6.283185 x = 9,869604 2ix = 0,636620 Sn = 9.424778 1772454 Bix = 0,954930 4m = 12.566371 2,506 628 ain = 4,273240 ni2 = 1,570,796 Vx = 0.318310 in = 1.909859 n/3 = 1.087197 12m = 0.159155 1 0,101 321 Wd = 0.785398 13m = 0.106103... Viix_= 0,564190 m6 = 0,523599 Wax = 0.079577 Virdn = 0.398942 . In = 1.144730 Ign = 0.497149 * Eulerov broj: ¢ = 2.718282... (Osnova prirodnih logaritama) é 89056 Ve = 1.395612 Me?_ = 0.135335 1648721 Ve = 0.367879 Vile = 0,606531 ge = 0.434294 RACUNANJE S POTENCIIAMA I KORUENIMA Potencije Korijeni a= a-a-a... (nputa) 4 ~ osnova, baza a radikand rn ~ eksponent 1 ~ korijenski eksponent @=1 a#0 Taki eksponenti (a > 0) (tay = +0" Lihi eksponenti (a > 0) (4a)* 4 = gee = (anim = aime = Wa Va Wo = Vab we ye we t> * ow=0 Vo=0 1 1 lim — = © lim — 0 no nave Neodredeni izrazi: 1*, 0", =", 0/0, 2/2, 0+, @ —LOGARITMI Logaritmiranje je raéunska operacija, pri kojoj tratimo eksponent b iz poznate potencije c i baze a d= Broj b je logaritam broja ¢ za bazu a = loge (gdje su ai ¢ pozitivni brojevi). Za bilo koju bazu a > 0. a + | vrijedi: logga = 1 log,1 = 0 «ma a> Wim gBe = ey O limlgee = em o > ow sin’a + cos?a = 1 sina = VI = costa tana tan a cota =1 10 sin aicos a cos a = VI ~ sin? cot a = cos asin Leos? = Wisin’ Trigonometrijske funkcije dvaju kutova sin (a B) = sin @cos B + cos asin B cos (a * B) = cos a cos BF sin asin B tan (a p) = aha tam Bb 1 ¥ tana tan B cot (a py = 2MeOt PEL cot B + cota Zaa = Bvrijedi: sin 2a = 2 sin a cos a 0s 2a = costa — sin?a tan 2a = 2 tan ai(1 ~ tan’a) cot 2a = (cot’a — 1)/2 cot a Nadalje vrijedi sin 3a = 3sin a ~ 4sin’a cos 3 a= 4 cos'a — 3 cos a 2sin?a = 1 - cos2a 2eos'a = 1 + cos2a sin a 4 sin p= 2 sin FB cos AB sin a ~ sin 6 = 20s 242. sig 2= 8 cos a + cos fi = 2 cos SHB. coy S=B cos a ~ cos B= =? sin FE sig 2B tan a + tan p = S(t A) ‘cos «cos B (Gta) asin B cot @ cot B= si 2 sin a sin 6 = —cos (a + B) + cos (a ~ 6) 2 sin a cos f = sin (a + §) + sin (a — B) 2 cos a cos B = cos (a + B) + cos (a ~ A)‘Trigonometrijske funkclje: sinus ‘od 0° do 45%, kosinus od 45° do 90° Trigonometriiske funkeije: sinus od 45° do 90°, kosinus od 0° do 45° sine sine v 10" 20° 30° 0 0 =| 0 10° OT ne 0,00000 “0,00291 ~0,00582 0,00873 0.01164 001454 001745 4S [070711 0.70916 0.71121 0.71325 071529 0,717320,71934 [ 4a" 0.0175 0.02036 0,02327 0102618 0,02908 0.03199 0.03490 46° | 071934 072138. 072337072537 072737 072937073135 | a3" 0.03490 0.03781 0,04071 0,04362 0.04653 0.04943 0.05234 S| 073135 093338 093831 073728 0.93024 O94120 Oast4 | a2" 0.05234 0.05524 0.05814 0.06105 0.06395 0.06685 0,06976 48° | 0,74314 0.74509 0,74703 0,74896 0.75088 0.75280 0.75471 | 41° 0106976 0107266 0107556 0,07846 0,08136 0,08426 0.08716 4 [075471 0.75661 075851 076081 076229 076917 0.76604 | a0" 0.08716 9.09005 0.00295 0.09585 0.09874 0.10164 0.10453 0° | 0.76604 0.76791 0.76977 0.77162 0,77347_0,77531_0,77715 | 39° 010453 0,10742 011031 0,113200,11609 0.11898 0,12187 S° | 0.77715 0.77897 0.78079 0,78261 0.78442 0,78622__0,78801 | 38° 0.12187 0.12476 0,12764 0,130530,13341 0.13629 0.13017 52° | 0.78801 0.78980 0.79158 0.79335 0.79512 _0,79688 0.79864 | 37° 0.13917 0.14205 0.14493 0.14781 0.15069 0.15356 0.15643 53° | 0,79864 0.80038 0.80212 0.80386 0.80558 0.80730 0,80902 | 36° 0,15643 0.15931 9,16218 0.16505 0.16792 0.17078 0.17365 54° | 0/8092 0.81072 0181242 0.81412 0.81580 OI74R 0.81915 | 35° 6.17365 0.17651 0,17937 0.18224 0,18509 0.18795 0.19081 $8 | 0.81915 0.82082 0.82248 0824130182577 0.82741 0.82908 | 34° 0,19081 019366 0.19652 0.19937 0.20222 0.20507 0/2079 ‘56° | 0.82904 0.83065 0.83228 0.83389 0183549 0.83708 0,83867 | 33° 0.20791 0.21076 0.21360 0421644 0.21928 0.22212 0.22495 57 | 0183867 0184025 0184182 0184339 0184495 0,84650 0,86805 | 32° 0/2495 0.22778 0.23062 0.23345 0.23627 0,23910 024192 58° | 0.84805 0.84959 0.85112 0.85264 0185416 0.85567 0/85717 | 31° 024192 024474 0.24756 0.25038 0,25320 0.25601 0.25882 59° | 0.85717 0.85866 0,86015 0186163 0'86310 0,86457 0.86603 | 30" 0.25882 0.26163 0.26443 0,26724 0.27004 0.27284 0.27564 60° | 0.86603 0,86748 086892 0,87036 0.87178 0.87321 0.87462 | 29° 0.27564 0.27843 0.28123 0.28402 0.28680 028959 0,20237 Gr |oenes Goreos Onrras Geese Gadde GBsise Goatees | ae 0.29237 0.29515 0.29793 0.30071 0:30348 0.30625 0.30902 62" | 088295 0.88431 0.88569 0.88701 0.88835 0.88968 0.89101 | 27° 030902 031178 0.31454 0,31730 0,32006 0,32282 0.32557 63° | 0.89101 0189232 0189363 0.89493 0.89623 0.89752 0.89879 | 26° 032557 032832 0.33106 0.33381 0,33655 033929 0,34202 64° | 0.89879 0.90007 0,901.33 0.90259 0,90383 0.90507 0.90632 | 25° 034202034475 0.34748 0.35021 0.35293 0.35565 0,35837 65° | 0.90631 0.90753 0,90875 0.90996 0.91116 0.91236 0191355 | 24° 0735837 0,36108 0'36379 036650 0/36921 0.37191 0.37461 66° | 0.91355 0.91472 0.91590 091706 0.91822 0,91936 0.92050 | 23° 0.37461 0,37730 0,379 038268 0.38537 0.38805 0,39073 67° | 0.92050 0.92164 0192276 0192388 0,92499 0.92609 0.92718 | 22 0,39073 039341 0.39608 0.39875 0.40141 0/4008 0,40674 68° | 0,92718 0.92827 0.92935 0193042 0.93148 0.93253 0193358 | 21° 0.40674 040939 0/41204 0441469 0141734 0.41998 0.42262 69 | 0193358 0193462 0,93565 0193667 0.93769 0.93869 0.93969 | 20° 0.42262 0,42525 0.42788 0.43051 0.43313 0.43575 0.43837. 70° | 0,93969 0.94068 0,93167 0.94264 0.94361 0.94457 _ 0.94552 | 19° 0.43837 0.49098 0.44359 0.44620 0.44880 0.45140 0.45399 Ti | 0.94552 0.94645 0.94740 0194832 0.94924 0.95015 0'95106 | 18° 0,45399 0.45658 0.45917 0146175 0.46433 0.46690 0.46947 72: | 0.95106 0.95195 0.95284 0.95372 0.95459 0.95545 0195630 | 17° 0.46947 0.47204 0.47460 0.47716 0.47971 0.48226 0,48481 73° | 0,95630 0.95715 0.95799 0.95882 0.95964 0.96046 0.96126 | 16° OA8481 0.48735 0.48989 0.49242 0.49495 0.49748 0550000 74° 0/96126 0/96206 0196285 0196363 0.96440 0.96517 0,96593 | 15° 0.50000 0.50252 0.50503 0.5075 0,51008 0,51254 0.51504 78° | 0.96593 0,96667 0,96742 0.96815 0.96887 0.96959 0.97030 | 14° 0.51504 0.51753 4.52002 0.52250 0.52498 0,52745 0,52992 76: | 0,97030 0.97100 0.97169 0.97237 0.97304 0.97371 0.97837 | 13° 0,52992 053238 0,53484 0,53730 0.53975 0.54220 0.54464 77 | 0,97437 0.97502 097566 0,97630 0.97692 0.97754 0197815 | 12° 054464 0.54708 0154951 0/5194 0/55436 055678 0,55919, 7B: | 0.97815 0.97875 0.97934 0.97992 0.98050 0.98107 0.98163 | 11° 055919 0.56160 0.56401 0156541 0756880 0.57219 0.57358 79" | 0.98163 0.98218 0.98272 0,98325 0,98378 0.98430 0.98481 | 10° 0.57358 0.57596 0.57833 0.58070 0,58307 0,585430,58779 80° | 0.98481 0.98531 0.98580 0.98529 0.98676 0,98723 0,98769 | 9° | 0158779 0,50014 0/5248 0,50482 059716 0,599a9 0,60182 | 81° | 0.98769 0.98814 09888 098002 0'98943 0.98984 0199097 | | 0.60182 0,60414 0.60645 0/60876 0.61107 0461337 061566 | 52° ga" | 0199027 0.99067 099108 0.99184 0.99182 0199219 0.99255 | 7 0161566 0461795 0162024 062251 0152479 0462706 0.62932 | $1° ge | 0'99255 099290 0199324 0.99357 0199390 0'90a21 0.99452 | 6° 0.62932 0,63158 0,63383 0.63608 0,63832 064056 0,64279 | $0° 84" | 0199452 0199482 0199511 0199540 0199567 0199594 0,99619 | 5° 0,64279 064501 0.64723 0,64945 0,65166 0,65386 0,65606 | 49° s+ | 0199619 0.99643 0.99668 099692 0.99714 0.99736 0.99756 | 4° 41° | 0.65606 0,65825 066044 0,66262 0,66480 0,56697 0,66913 | 48° 86° | 0199756 0.99776 0.99795 0.99813 0/9831 0.99847 0/9863 | 3° 42° | 0166913 067129067344 0467559067773 067987 0,68200 | 47° ye | y'99863 0:9987 099892 0.99905 0.99917 0.99929 0.99939 | 2° 43° | 0.68200 0.68412 0.68624 0.68835 0.69046 0.69256 0.69466 | 46° gg | 0199039 0.99949 0199958 0.99966 0.99973 0.99979 ay90Rs | 1° 44° | 0469866 0169675 _0,69883 0.70001 0.70268 0.70505 _0.70711 | 45° gS | U'99985 Ul99989 0.99993 9199995 0199998 1.00000 1.00000 |_ o> 50" ow 20 10" vy fe 0 30" 40" 30° 20 1 v eee 2 BTrigonometrijske funkcije: + tangens od 0° do 45°, kotangens od 45° do 90° Trigonometrijske funkclje: tangens od 45° do 90°, kotangens od 0° do 45° tana _ tana : i «| 0 10° nd a oo v 10" ow a vw 0.00000 0.00291 0,00582 0.00873 0.01164 0.01435 0.01746 1,00000 1.00583 1,011701,01761 1,02355 _1,02952_1,03953 001746 0,02036 0,02328 0,02619 0.02910 0,03201 0.03492 1403553 104158 1,04766 1105378 1105994 1106613 1,07237 003492 0,03783 0.04075 0.04366 0.04658 0.04949 0.05241 1,07237 1.07864 1.08496 1109131 1.09770 1:10414 1,11061 0.05241 0,05533 0,05824 0.06116 0.06408 0.06700 0.06993 ¥11061 1511713 1512369113029 1,13694 1.14363 1:15037 006993 0,07285 0,07578 0107870 0,08163 0.08456 0.08749, 1.15037 1.15715 1,16398 117085 1.17777 1.8474 1.19175 0408749 0,09042 0,09335 0.09629 6.09923 0,10216 0.10510, 119175 1.19882 1,205931,21310 1,220311,22758 1,23490 0.10510 0.10805 011099 0,11394 0,168 0,11983 0.12278 1.23490 1,24227 | 1,24969 125717 1,26471 1127230 1127994 0.12278 012574 0,12869 0.13165 0.13461 0.13758 0.14054 1.27994 1,287641,29541 130323 1311101131904 1132704 014054 0.14351 0.14648 0.14945 0.15243 0.15530 0.15838 1132704133511 134323 135142 135968 1.36800 1.37638 0,13838 0,16137 0,16835 0.16734 0.17033 0.17333 0.17633 137638 138484139336 1.40195 141061 1.41934 182815 0.17633 0,17933 018233 0,18534 0,18835 0.19136 0.19438 142815 1,a3703 1.44598 1145501 1.46411 1147330 1.48256 0;19438 0119740 0/2002 0,20345 0,206a8 0.20952 0.21256 148256 1.49190 1,501.33 1,51084 1,52043 1.53010 1.53987 0.21256 0,21560 0,21864 0.22169 0.22475 0.22781 0.23087 1153987 1,549721,55966 156969157981 1/5002 1.60033 0.23087 0/2333 0.23700 0.24008 0.24316 0.24624 0.24933 1,60033 1.61074 1.62125 1,63185 1.64256 1165337 1.66428 0/2493 0,25242 0.25552 0.25862 0.26172 0.26483 0.26795 1,664281,675301,68643 | 1,69766 1,70901 1.72047 1.73205 0,26795 0,271070,27419 0,27732 0,28046 0.28360 0.28675 1,732051,74375_1,755561,767491,779551,79174 1,80405 0,28675 0/2890 0,20305 0.29627 0.29938 0:30255_0:30573 1.80405 1181649 1/82906 1.84177 1,854621/86760 1188073 0/30573 0308910731210 0,31530 0.31850 0.32171 0.32492 1,88073 1,89400 1/9071 1192098 1.93470 1.94858 1196261 0;324920/32814 033136 0133460 0.33783 0134108 0.34433 196261 1/9760 1/9116 2/0069 2/02039 203526 2105030 0/34433 034758 0135085 0.35412 0.35740 0'36068._0,36397 205030 2106553 2.08094 2,09654 2.11233 2.12832 2.14451 036397 0,36727 0.37087 0.37388 0.37720 0,38053_0,38386 214451 216090 2117749 2119430 2.21132 2.22857 2.24604 | 0/38386 0/38721 0/39085 0,39391 0,39727_0,40065 _0,40403 2124608 226374 2128167 2129984 23182 2133693 2135585 0.40403 0.40741 0.41081 0,41421 041763 0142105 0.42447 2135585 2137504 239499 242421 2743422 245451 2.47509 042447 042791 0.43136 0.43481 0143828 0.44175 0.44523 247509 249507 2151715 2153865 2,560 2158261 2,60509 044523 0,44872 0.45222 0.45573 0.45924 0,46277 0.46631 260509 2162791 265109 2167462 2/69853 2.72281 2.74748, 0.46631 0.46985 0.47341 047698 0.48055 0.48414 0,48773, 274748 2.77254 2.79802 282391 2.85023 2.87700 2.90421 048773 049134 0.49495 0149858 050222 050587 _0,50953, 290421 2193189 296004 2198869 3.01783 3,04749 3.07768 0.50953 0.51329 0.51688 0,52057 0,52427 0,52798 0'53171 3107768 3.10842 3.13972 3.17159 3,20406 3.23714 3.27085 OS3i71 0.53545 0/53920 0.54296 0154673 0.55051 0.55431 3127085 3,30521 3134023 3137594 341236 3.44951 3.48741 0155431 0,55812 056194 0,56577 0.56962 0,57348 0.57735 3.48741 3,52609 3,56557 3,60588 3164705 3.68909 3.73205 057735. 0,58124 0,58513 0.58905 0.59297 0,59691 0,60086 3.73205 3,77595 3.82083 3.86671 3.91364 3.96165 4.01078 0,60086 060483 0,60881 0.61280 0,61681 0,62083 0.62487 401078 406107 4,11256 4.16530 4.21933 4.27471 4.33148. 0.62487 062892 0,63299 063707 0.64117 0,64528 0.64941 4,33148 4,38969 4.44942 4,51071 4157363 4163825 4.70403 0464941 065355 0,65771 0.66189 0.66608 0,67028 0.67851 470463 4.77286 484300 491516 4.98940 5.06584 5.14455 0,674510,67875 068301 068728 0.69157 0.69588 0,70021 5114455 5122566 5.30928 5,39552 5.48451 5.57638 5.67128 0.70021 0,70855 0.70891 0.71329 0.71769 0,72211 0.72654 5,67128 5,76937 5,87080 5,97576 6.08444 6.19703 6.31375, 0.72654 0,73100 0.73547 0.73996 0.74447 0174900 0.75355 631375 643484 6,56055 6,69116 6.82694 6.96823 7.11537 0,75355 0.75812 0,76272 076733 0.77196 0.77661 0.78129 | 711537 7.26873 7.42871 7.59575 7.77035 7.95302 8114435 0.78129 0.78598 0.79070 0.79544 0.80020 0.80498 0.80978 814435 34a9 8.55555 8.77689 9100983 9125530 9151436 0,80978 0.81461 0.81946 0.82434 0.82923 0.83415 0,83910 9.51436 9,78817 10,0780 10,3854 10,7119 11,0594 11,4301 0.83910 0.84407 0.84906 0.85408 0.85912 0.86419 0.86929 | 49 85°] 11,4301 11,8262 12,2505 12,7062 13,1969 13,7267 14,3007 086529 0187441 0:87955 0.88473 0.88992 0.89515 0.90040 | 48° 86" | 14,3007 14,9244 15,6048 16,3499 17,1693 18,0750 19,0811 0.90040 0.90569 0.91099 0.91633 0,92170 0,92709 0.93252] a7” BT | 19,0811 20.2056 21,4704 22,9038 24,5418 26.4316 28.6363 0.93252 0,93797 0.94345 0.94896 0.95451 096008 096569 | 46° ——88"| 28,6363 31.2416 34,3678 38,1885 42,9641 49,1039 57,2900 0.96569 0.97133 0.97700 _0,98270_0,98843 0.99420 _1,00000| 48° 89° |_$7,2900_68,7501 85,9398 114,589 171,885 _343,774_@ Cn 430 20 to" ofa oY 40" ww 20 10" o fe cota cote 4 15Inraéunavanje stranica i kutova troknta a) Pravokutni trokut (y = 90°) at p= 90° we = sina = cosp = h/b b/c = cosa = sin = h/a wb = tana = corp ©) Kosokutni trokut at Bty= 180 sin a = sin (8 + 7) cos a = ~cos (8 + 7) Sinusov poutak alsin a = ol sis Y Kosinusov poutak = 2be cos a b/a = cota = tanp 7 — 2ac cos B Visina nad hipotenuzom h = ab/e Pitagorin poutak a? + b? = — 2ab cos y Poznato Trazimo Projekcijski poutak a = beosy + c cos B ab hea ablVa + BE b=acosytccsa = beosa + acos fi B= 90 a Visina (nad stranicom ¢) h = a sin 6 = b sin a a,c he (alee jp Poznato Trazimo B= 9" -a abo cos a = (B+ ce - @2be be a=Ve= h = (bie Ver — B cos B = (a? +c? ~ b*)2ac cos a = bie cos y = (a? +B? ~ c)/2ab sin p= ble p= ~a y= 180 ~ (a+ p) aa b=altana=acota h=acosa aby c= Vai + 6 — 2ab cosy alsin a B- 90° -a tan a= asin yi(b ~ a cos y) tan 6 = b sin yi(a — bcos y) boa a=bina=beota h=bsing B= 180° ~(a+y) c= bicos a p= 9 -a {$$$ abo c= beosat Va ~ B si om a=csina f= (02) sin 2 a 1 realno reSenje za: a = bsin a b= ccosa B= 90 —a 2realna rjedenja za: a> bsina ) Jednakostranini trokut sin B= (bla) sin a= (b)=( ; 7 = PTO a = (B) = (7) = 60° apy b = asin Bsin (8 + 7) _s \ ¢ = asin yisin (8 + y) n= SVB ~ 0.8660 3 a= 180 (pry) 16 3 — Strojarski priruemih 7LIKOVI I TUELA Povrina i opseg likova A — povisina, O — opse; 1. Trokuti Pe mee ¢ Stranice 4, b,c Kutovi apy Zbroj kutova a+ pry = 180" Visina na ¢ h=asinp (hag) a Koordinate vidaka A(r,, Ya), BOtm, Yu). Cltc, Yds A= held Vas — a) O -B=atbee A= 112+ ab sin y = 12+ ae sin B = 1/2» be sin @ A= 12> [xa(ye — ye) + ape ~ Ya) + xclva ~ Yad) Orat+bte=2s 2. Cetverokuti Stranice a, b, (c, d) Dijagonala D Kutovi a, B, (y, 5) Visina h Kvadrat a(=b)=h, a= 90° ? e Aza _ z O=4a D=a\2 ao“ Te 3 < z Pravokutnik a + = h, a= 90° ab 2(a + b) D=V, a(= b) +h, a 90° ah = @* sina 4a h=asina atb+h a+ 90° O=2at+b) h=bsina ‘Trapez atbtc*d(alic) Clete nee Ozatbt+et+d h=dsing 3. Vigekuti (poligoniy Broj stranica n ——-Zbroj unutarnjih kutova 180° (n — 2) PovrSinu odredujemo rastavijanjem vigekuta na trokute. Opseg je 2bro} svih stranica 18 4. Pravilni vigekuti sa n stranica Sredisnji kut 2G =2nn — @(rad) 2@ = 360° Povrdina A= n(a'l4) cot p Opseg O=na Promjer opisane kruznice D = alsin p Promjer upisane kruznice d = wtan @ Pravitni tikovi |» | @ 9 A o| Dp d trokut 3} u3 oo | 0,433a | 3a] 1.1547a | 0,5774a kvadrat a]us 45 @ |4al 14142a a peterokut s| ws 36° | 1.7205a | Sa] 1,7013¢ | 137640 Sesterokut 6 | x6 30° | 259810?) 6a] 2a 1,73214 osmerokut | 8 | xis 22,5° | 4.8284! 8a! 2.6132a | 2.41420 5. Krug Polumjer 7, promjer d A=rn=d'w4 o ix (= duljina kruznice) Krutni isjeéak i odsjegak Polumjer r, sredinji kut p — (rad) Luk’ = rp Tetiva 1 = 2r sin Visina odsjecka fh Povrsina odsjecka A, = Povrdina isjezka Krudni vijenac Vanjski i unutarnji polumjer R, r Vanjski i unutarnji promjer D, a A= (R’~P)x = (D? - d*)x/4 Uski vijenac sirine 6 = R - r Srednji polumjer @ = (R + r)2 A= 2oxd 6. Elipsa Poluosi a, b Asabx O = n{1S(a + b) ~ Vab | @ 19Povrdine i volumeni tijela 4. Klin _ pe V ~ volumen, obujam, A, — povrdina osnovke (baze), Ay — povrina Stranice osnovke a, b 4 plasta, A — oplogje (ukupna povrdina), fh — visina Greben ¢ 6 2a + c)bhi6 o Prima Ap = (a+ 0) VE 4 DUE + BVP + (a= PA V= Agh A=A,+ab Pravokutni paralelepiped sa stranicama a, b, ¢ V=abe A=2ab+act boy 5 Dijagonala Lp Kocka s bridom a arn ved russ rns +7) Dijagonala Prikraéeni sto2ac Valjak R, r ~ polumjeri osnovki V=Ajh h ~ visina Uspravni valjak s polumjerom r Varah rx Visina sto&ca_ = ARI(R ~ 1) 2ra(r + hy Kut stosca tan(al2) = (R ~ rh Suplji valjak s polumjerima R ir _ Va(R-P)mh A= (R= Px Suplji valjak s tankom stijenkom V = (RP + rR + P)mhi3 Debeljina stijenke d= R-r 6. Kugla Polumjer R, —_promjer D r 4 oR so Lape 2 Srednji polumjer e= Rit V = PAR = 4.1888 RY = xD" = 0.5236 D V=2ondh A, = 2nd A= 4nR? = aD? . Piramida Kuglin isjegak i odsjevak 1 Visina odsjetka (kalote) hk Vs Agh polumjer kugline paralele Kvadratna piramida sa stranicom osnovke a= VhQr=h) @ i visinom h volumen odsjetka Va a'h3 Vo = nh(R = hi3) cc Kut a izmedu osnovke i pobotke volumen isjecka oS tan a = 2hla 2 XY Prikracena kvadratna piramida sa stranicama os- V, = > aRh = 20944 Ph novki a i b i visinom ft Visina piramide k = haa — 6) povrdina plasta odsjecka V = h(a? + ab + Ap = 2nRhKOMBINATORIKA Broj permutacija (poredaka) za n tazliéitih elemenata Pn) = nh = 1.23 n Broj permutacija za n elemenata, medu kojima je m jednakih Broj kombinacija n elemanata r-tog razreda: wn =(") = agtige wo = ("tT mer H(i 1! ~ bez ponavijanja ~ s ponavijanjem Broj varijacija n elemenata r-tog razreda: Van) = (x = ~ bez ponavijanja — s ponavljanjem Vln) =n NIZOVI I REDOVI Nizs ayn dy, -.dq Red: a +a tay +... tay + Aritmeticki niz aa 4 dat 2d,a+3d,...at¢(n-1)d, d= Oy ~ Ay = (ay — ax) = 1) ‘Suma n Glanova aritmetigkog niza 5p = Ela, + ay) = 2 [2a + (nw - 1)d] 2 Neke sume: 5, = 1+2+3+ +n=S(ltn) Pawar eget e baw Dene D s gee Dae += dita yy Geometrijski niz a, aq, ag ag’, aq", 4 = dglay-, =" Yala, = konst Suma n lanova geometrijskog niza Vainiji Taylorovi redovi Sas VB + Way a>0 Ing ta)= tx - 2203-44 -lex dra | te = ayy [aye ayy ave | — arr [ass aye ay | + ayy 32 95 ay dap yy Aas gy 4 45 gy ap ay ys 24 a) a2 2 a2 ars F ay5 | age dy, ax] — 14 |) a2 ay Aas ay a2 ay yp gy Vrijednost determinante se ne mijenja, ako zaokrenemo determinantu oko glavne dijagonale (za 180°): ayy a2 3 yy a a, 4) pz 23) = | a2 22 a2 As) a2 a3 ays day ayy ‘Ako su u determinanti dva retka ili dva stupea jednaka ili proporcionaina, vrijednost determinante jednaka je nuli ayy 4y2 ays ayy ays ays yy yy kay: 4) G12 ars) = O | ary az aos] = 0 | az, a2 kaze] = 0 \as1 32 ass 45) ay, a3 Ay, ayy ayy MATRICE Ako je n= 1, nazivamo matricu = (stupnim) vektorom Matrica A dimenzije m,n ima m redaka i n stupaca 1 a2 «iy a 3) 23+. ay a A = [aithnn A Bm ins + oan Dvije su matrice jednake, ako imaju jednake dimenzije i odgovarajuce ‘elemente jednake. Matrica 0 ima kojugod dimenziju, a svi su njeni element 0. Zbrajati mozemo matrice samo jednakih dimen. (Od, A+ B= lau + bithn ow A= [alm 9 B Matricu A = [4,k}n, » Mnozimo sa skalarom & (reainim brojem) tako, da svaki element matrici pomnozimo s k KA = [k digln, m Umnotak matrica A (4i4)m ni B = [binln, p i€ matrica C=AB= [Culm p gdje je cx = a Dig + 12 Bay +--+ Gin Bak Iz elemenata matrice A = (a]m, mosemo krizanjem redaka ili stupaca tworiti determinante svih redova. K matrici A = [4;2}q,» dobivamo transponiranu matricu A’ redom zapigemo retke u stupce i stupce u retke (Ba = ay). Ako je m =n, matrica je kvadratna. Svakoj je kvadratnoj matrici pridru- Zena determinanta jednakog sastava. Matrica A je regularna, ako je determinanta razligita od 0. Kvadratna matrica je simetritna, ako je A’ = A, a nesimetriéna, ako je A’ A. Matrica A = [ajulm, » i€ r-tog ranga, ako je bar jedna determinanta r-tog teda matrice A razliéna od 0, a sve vieredne determinante pa su jednake 0. Rang matrice se ne mijenja, ako: ~ medusobno zamijenimo dva stupca (dva retka) ~ elemente nekog stupca (retka) pomnodimo brojem k (k # 0) ~ stupa (redak) pomnogimo proizvoljnim brojem te ga pribrojimo k dru- ‘gom (stupeu) retku, (biden akoAPSOLUTNA I SREDNJA VRIJEDNOST Apsolutna vrijednost Definicija apsotutne vrijednosti lal reainog broja a glasi {amaze azaa<0 Apsolutna vrijednost kompleksnog broja a definirana je jednadibom + Vaa = + Va + lal lal = lal = |-al Za proizvoline kompleksne brojeve a i B vrijedi afl = \atipi hat — 1p] Sta + lS iat + (Bi Popresne vrijednosti Zan realnih brojeva ay, az, . . ., , bit Ge: ~ aritmeticki prosjek A \ ASP (a tay to. + ay) = geometrijski prosjek G Vara dy iy ty > 0 = harmonicki prosjek H et(tyte ie ay. ay 0 wha” a BINOMI @ + 2ab +b + 3a%b + 3ab? + N { tent tet cr(t) er bee (-1)" (" n(n ~A)(n= 2)... (n= k+ 1) _ ont k 1-2-3 Kin — BE 3 n n=1,2,3. a+ BP = (a+ ib) (a — ib) (a+ 6) (a @ + b= (a+ 6) (a F ab +b’) ALGEBARSKE JEDNADZBE Jednadiba n-tog stupnja Gag + Oy I ima u opsegu kompleksnih brojeva n korijena. Korijene takve jednadzbe odredujemo, u opéem sluéaju, pozeljnom tognoséu metodama numeri¢ke matematike Jednadiba prvog stapnja (linearna jednad¢ba) ar+b=0 a+o x= —bla Jednadiba drugog stapnja (kvadratna jednadzba) a+0 stax tay=0 a, +0 ima jedno rjedenje ar + bx te= ima dva rjeSenja _———— sens xia = (-6 + Vo? — dae 20 Diskriminanta jednadzbe b= dae Za A > 0 ima jednadeba dva razlitita reaina korijena, za A = 0 ima jednadéba dva jednaka realna korijena, za A < 0 su korijeni jednadzbe konjugirano kompleksni brojevi Ako su x; i x2 korijeni jednadzbe x? + px + q = 0, vrijedi q= an in p= —(n +2) Jednadiba viseg stapnja (treceg, Cetvrtog . ..) rjeSavamo jednostavno samo ako je mozemo brzo rastaviti Sistem dviju linearnih jednadzbi s dvije nepoznanice (x, y) ax + by = 4 ax + by Metode rjeSavanja: a) Metoda supstitucije Iz druge jednadbe y b) Metoda komparacije Iz obiju jednadabi dobivamo nepoznanicu y = (c — ayx)/by = (¢2 — a2X)/b>. ©) Metoda suprotnih koeficijenata Jednadébe mnogimo takvim brojevima, da dobijemo pri élanovima s istom nepoznanicom suprotne koeficijente, a potom ih zbrojimo. aba + bybyy = bre, (co — @3x)/b; uvestavamo u prvu jednadébu. ~aybx — bby = — bier Rjedenje glasi byes — bye faiby — aby Na isti natin izraéunavamo nepoznanicu y. 27Sistem linearnih jednadibi Sistem n jednadabi s nepoznanicama x1. x2... 4. Xq yh, + iy + inky = Oy ant) + aagrs + Mah + daaty + Sistem je homogen, ako je b, = by = by + 0, sistem nije homogen, Nehomogen sistem jednoliko je rjesiv, ako je determinanta sistema Ako je ma i jedan Aa. ay 3 3... - dy A= +0 RjeSenje sistema glasi tada y= A, n= An, edie su: ay by. ig A a> by G2; by amy Gy a> by Ane bn dro = an fins By = ng ant Oya «= By Za nehomogen sistem dviju linearnih jednadzbi s dvije nepoznanice artby=e xt by =O, za koje vrijedi A |f ee | a by ~ ay by +0, Blasi rjesenje iby | 6262] by ey bree a, by — 4; by a ¢ = ac} a,b; — a by TRANSCENDENTNE JEDNADZBE Eksponencijaine jednadzbe Jednostavna se eksponencijalna jednadzba a=b a>0.aFl rjeSava logaritmiranjem (naravnim ili dekadnim logaritmima), Rjesenje glasi x = In b/tna Logaritamske jednadibe Jednostavna logaritamska jednadiba loggx =b a>0a+1 ima rjesenje > ‘Trigonometrijske jedmadzbe Za rjeSavanje jednostavnih trigonometrijskih jednadzbi, npr. sin (mx +n) =a m0, potrebne su tablice vrijednosti trigonometrijskih funkeija ili odgovarajuée raéunalo. Za jednadzbu sin (mx +n) = a trazimo iz tablica kut u metas te dobivamo rjegenje x= (u~ nym * Nameriéno rjesavanje jednadibi U opcem slucaju mozemo korijene transcedentnih jednadzbi odrediti metodama numeriéke matematike. Realne korijene jednadzbe f(x) - 0 pokuSavamo izracunati numeri¢kim ‘metodama tako, da funkeiju y = f(x), koja mora biti neprekidna, prikazemo tablicom ili grafiéki, Korijene dobivamo pri vrijednosti y = 0. NEJEDNADZBE Linearna nejednazdba s jednom nepoznanicom ax+b20 ima dva rjesenja b rS—P za a<0 x2 wa a>0 Kvadratnu nejednad?bu s jednom nepoznanicom at tbr +020 mozemo rijesiti grafom funkeije nt be tc > tako, da iz slike ustanovimo intervale, gdje je y 2 0. 29ANALITICKA GEOMETRUA. u ravnini Opéi oblik jednadabe Ax + By+C=0 Eksplicitni oblik jednad2be m = tana Times 4, — odsjctak naomi y Segmentni oblik wa + yb = 1 Jednadzba pravea kroz zadanu totku P; (x1, y1) uz prikioni kut a (priklonski koeficijent my yo y= m(x 4) Jednadzba pravea kroz dvije zadane totke P, (x1, ys) in Pp (x2, Y>) & > yy) G1 = 2) =~ 4) Or ~ yn), Potencijalne krivalje Parabole kroz tosku Po (x0. Yo) von y= yolsty) —(pravac) ¥ = yo (xt)? (kvadratna parabola) 3 = yolaixo)’ ——_(kubna parabola) Hiperbole kroz totku Py (x0, Ya) yx = yor! = konst { Konstrukeija krivulje 1 1+ tan B= (1 + tan a)" Npr. za tan a = 0,25 je Wigs TF mioit 12 13 14 ja tan 0.278 0,307 0,336 0,367 Cunjosjetnice Kruénica Opéa jednadaba — za srediste u tocki (xo, ¥o) (= x0) +O = yor =P Sreditnja jednadzba ~ za srediSte u ishodistu (o=O%y=0 , vayer ‘Tjemenska jednadzba — s ordinantnom osi kao tan- gentom (t9 =r, yo = 0) y Elipsa a, b — poluosi (u smjerovima x, y) yt =~ 2rx = Sredignja jednad3ba | a + y"/b' 2g? pet a ‘Tjemenska jednadzba | y= (bla) x (2a — x) Konstrukcija elipse: 4) Ako dufinu, &ju dujinu a + 6 totka P dijeli na krakove a jb, pomigemo tako, da njene krajnje togke kliau po medusobno okomitim pravcima, opisuje toéka P elipsu. b) Presjecista kruznica s polumjerima ai b iz zajed- nigkog sredigta 0 s proizvoljnim pravcem p odreduje totku P elipse Parabola Tjemenska jednadéba -— s ordinatnom osi kao tan- gentom in s koordinatama 2arita F (p/2,0) 2p — parametar Za parabolu s smjeru ordinate y su u jednadzbi koordinate x i y zamijenjene. Jednadzba parabole za tjeme s koordinatama (xo, Yo) ( — yo)" = 2p(x = 20) Opéi oblik jednadabe (za os u smjeru ordinate y) yeartbhete Konstrukcija parabole: Simetrala udaljenosti $to je presjeca proizvoljni pravac p kroz Zari8te F s vodilicom v i paralela s osi parabole kroz presjeci8te odreduju to¢ku P parabole. 31Hiperbola (A — asimptote) Evolventa (involuta) nastaje pri odmatanju oboda s kru2nice Sredignja jednadzba 2 sn R(sin ¢ ~ #005 9) vila — 1b = 1 R(cos ¢ + fsin 2) ‘Tjemenska jednadzba r= Ricos @ tana ana ~@= inva (rad) Kod istostrane hiperbole (a = b) su asimptote medusobno okomite i zatva- raju s koordinatnim osima kut 45° Evolventna funkeija inv a ele 7 0a a 30 15] 0.006150 | 0.006361 | 0,006.57 | 0.006798 | 0,007025 | 0.007256 16| 0.007493 | 0.007735 | 0.007982 | 0.008234 | 0.008492 | 0,008756 17} 0.009025 | 01009299 | 0.009580 } 0.009866 | 0.010158 | 0.010455 18| 0010760 | 0.011071 | 0.011387 | 0,011 709 | 0.012038 | 0.012373 19| 0012715 | 0.013063 ] 0.013418 | 0.013779 | 0.014148 | 0.014523 ana- a Cikloida nastaje pri kotrijanju kruz- —-20| 0.014908 | 0.015293 | 0.015689 | 0,016092 | 0.016502 | 0.016920 nice po praveu 21} 0.017345 | 0.017777 | 0.018217 | 0.018665 | 0.019120 | 0.019583 32| o.o20054 | 01020533 | 0.021019 | 0.021514 | 0.022018 | 0.022529 x= (f= sina) 23| 01023049 | 0023577 | 0.024114 | 0.024660 | 0.025214 | 0.025777 r(1 €0s #) 24} 0026350 | 0026931 | 0027521 | 0.028121 | 0.028729 | 0.029348 veut kot 25| 0.029975 | 0.030613 | 0.031260 | 0,031917 | 0.032583 | 0.033260 1 — kut kotrijanja 26) 0,033947 | 0.034644 | 0.035352 | 0,036069 | 0,036798 | 0.037537 (ead) 27| 0.038287 | 0.039047 | 0:039819 | 0.040602 | 0,081395 | 0.042201 28} 0.083017 | 0.083845 | 0.044685 | 0.045537 | 0.046400 | 0.087276 23| 0048 163 | 0.039064 | 0.039976 | 0.050901 | 0.051838 | 0.052788 Epiciktoida nastaje pri kotrijanju 30! 0.053751 | 0.054728 | 0.055717 | 0,056 720 | 0.087736 | 0,058 765 ruinice po vanjskoj strani druge kruz- FUNKCUE nice ‘Ako je svakoj vrijednosti x za aS x Sb pridruzen tofno odreden realni broj x = r(m sin y ~ sin my) , kaze se, da je u intervalu [a, b] dana funkeija f, to se pike y= rlm cos y = cos my) y=fe) m= (R+ir=n+l x — argument ili neodvisna varijabla n= Rir wan {f(e) ~ funkeijska vrijednost : i [a, 6] — definicijsko podrugje funkcije Hipocikloida nastaje pri kotrijanju Graf funkcije f (krivulja f(x) je skup svih totaka (x, f(x) u ravnini x, y. keutnice po nutranjoj strani druge krvdnice Elementarne funkeije Polinom ili eijela racionaina funkeija n-tog stupnja je FE) = ag” + garx™ 4 + ax + yO, #0 Razlomijena racionaina funkeija je kvocijent dvaju polinoma bd” + Bmax! + + bux + by Ag yak Ha + Ay x = r(m sin y — sin my) y = rlm cos y+ cos my) m= (R-nir=n-1 Rir youn fay = 44 Strojaris priruenik 33Eksponencijaina i logaritamska funkeija Eksponencijalna funkeija Logaritamska funkcija y a>0,a#1 a>0.a%1 TA \ Q 0 Infleksija funkcije f(x) ée biti u totki (C), gdje pag =0 in fro +0 Za krivulju y = f(x) su: — polumjer krugnice zakrivijenosti Va + yyy = koordinate sredista kruznice zakrivijenosti pa=x-ly( + yyy" qzyt(l ty" yy" Parcijaina derivacija Parcijalnu derivaciju funkeije z = f(x, y) — npr, po varijabli x — ragunamo tako, da nezavisnu varijablu x deriviramo, dok nezavisnu varijablu y pritom smatramo konstantom. Parcijaina derivacija po x funk- Parcijaina derivacija po y funkcije z = f(x y) cije = a + Ax. y) - flr.y a ay) = , toy x av ar ey ay ay Derivacije implicitne funkcije y (x), zadane jednadabom g(x. y) = 0 oe | ax Totaini diferencijal funkcije z dz = oz 8 gy a yWan ey 37INTEGRAL Neodredent integral Sf) dx = I(x) + C gdje je I(x) = f(x), C = konst ‘Osnovna pravila za izratunavanje neodredenog integrala Slu(x) * v@x)]ae SIC uGxy}ae = = fwtalde + f verde SuGa)de Parcijaina integracija (integratia per partes) Sf u(x)dv = u(x) v(x) — f ver)du Neki osnovni integrati fade =ar+C fxd = (Vin +O ne Ht J (Wix)dr = tnx + C Sa'dx = ana + C fedrse+C Sinxde=x(Inx-1)+C f (Ihsin® x)dx = -cotx + J sin x de = -cosx + J (Mleos? x)d tanx + C Scosx de = sinx + C SAINT — 2 de = are sins + C J tan x de = -incosx + C J cotx dx = Insinx + C S$ (UC_+ 22)] de re tan x + C § ONE =a dx = Ine + VP — a) +0 Odredeni integral JG) de = {109} = 10) - Ha), jerje Mx) = J fle) de Upotreba odredenog integrala Proracunanje duljine luka krivulje i povrSine lika 1. Krivulja je zadana jednadébom y = f(x), aSxSb. Duljina tuka s krivulje s=fVity? dk ds= Var Povréina A lika izmedu luka krivulje i osi x » A= J f(x) de 2, Krivulja je zadana parametarski x=x(t), y=, NESH Duljina tuka s krivulje IVE ar s Povrsina A lika dy? Uvodenje nove integracijske varijable eax) de = x(t) Sfl)de = f fx(Q) (de Primjeri 1. f(a + bx)" de = f P(1/b)dt = (1b) (a + bx Yn + 1) + Cone a+bx=t de = (1/6) dt 2, fe™de = (Iinye™+ Cf sinnx de = ~(Iin) cosnx + C nx=t dr =(lin)de 3. f WG? + 4) de = (1/4) f 1/2)? + 1] de = (1/2) are tan (4/2) + C x21 38 A 2 (xy = ay) ar 3. Krivulja je zadana polarnim koordinatama r=r(9), aSoSB. Duljina tuka s krivulje sa fVP ar ap Povrsina A isjedka 1[ A 2fre dp 39Izradunavanje povrsine i volumena rotacijskih tijela Rotacijsko tijelo nastaje rotacijom krivulje y = f(x) oko osi x, aS x Sb yet) Povrsina A rotacijskog tijela A= 2xfyVi ty? dr Volumen ¥ rotacijskog tijela V=xfydx Guldinova pravila: PovrSina A rotacijskog tijela jednaka je umnosku duljine luka s krivulje i opsega kruznice 8to ga opisuje njeno tediste T: = 2x yos Volumen ¥ rotacijskog tijela jednak je umnosku povrsine plohe A, ispod krivulje i opsega kruznice Sto je opisuje tezigte T: V = 2m Ay ‘Tezista linija, likova i tijela — vidi st. 106 do 108 Numeri¢ka integracija Cesto treba izratunati vrijednost odredenog integrala gdje je funkcija f(x) zadana u obliku tablice ili ne poznajemo njen neodredeni integral Trapezna jednadiba Interval [a, 6] podijetimo na n jednakih delova firine h = Konatne totke k-toga podintegrala su +(k- Ih by f(a) = Yer pa je (b = ayn. XM X= ty + kh pti demu vrijedi: x9 = a, x fre ~ (bn tote ty tay 40 ‘Vikestrnki integrali Dvostruki integral Dvostruki integral funkeije f(x, y) na podrugju ty D izraéunavamo jednadzbom | hae) ! Sites. de by = Fae fC, vay ponte a 6 yey be) Transformacija dvostrukog integrala u polanc 4, tae : x= cos @ = rsin @ Jf fe, y)de dy = ff flr cos . 7 sin @)r dr dp Povrsina podrudja D, A= ff drdy 3. Volumen tijela 8t0 ga nad podrugjem D omeduju plohe, dane jednadzbama: zealty) in 2=2x(4y) ade su: 22x, y) 2 ail, ¥) (yy) €D V= ff lesley) ~ ante,» de dy Trostruki imegrat Trostruki integral funkeije f(x, y, 2) na podrudju V izragunavamo jed- nadbom yore) gee.) ade dy de = forks J fe. y, dz Jute) ete, 9) fox, ‘Transformacija trostrukog integrala u polarne (kugline) koordinate: reosgeos y= reosgsind —z sin @ SI fx, y, ade dy dz = fff f(rcosep cos #,rcosgsin 8, rsing)r’ cos pdrdg dd v y 4lDIFERENCUALNE JEDNADZBE Diferencijalna jednadzba s rastavijivim varijablama feeds = gty)dy Opée rjegenje J fixide = f gvydy + € Homogena diferencijalna jednadiba me) C= konst Riesavamo je supstitucijom a i Opée rjesenje Jea-f Linearna diferencijalna jednadiba 1. reda ¥ + Bley + AG) = 0 Opée rjetenje ys He fF herjede + Ceo adie je Glx) = f grax Homogena diferencijalna jednadzba 2. reda s konstantnim koeficijentima y+ ay! +ay=0 RjeSenje pomocu yack y= ket, Rel otkuda proiziazi karakteristiéna jednadzba Beak +a,=0 Opée rjesenje diferencijaine jednadzbe ovisno je 0 korijenima ky i ky karakteri- stiene jednadzbe: Ay, ky — razligiti realni brojevi y= Ce + Ce ky, ky ~ jednaki realni brojevi: ky = ke =k y= (C, + Coxe ky, kz — konjugirano kompleksni brojevi: ky) = a + y = e(C, cos bx + Cy sin bx) Nehomogene linearne diferencijalne jednadzbe 2. reda rjeSavaju se metodom varijacije konstanti. 42 VEKTORI Skalari su velitine potpuno odredene samo jednim podatkom (npr. vrijeme, masa, radnja, energija, temperatura itd.). Skalare oznaéujemo simbolima, npr. a. Vektori su veligine, odredene intenzitetom (apsolutnom vrijednodéu) i smjerom (npr. sila, moment, brzina, ubrzanje itd.). Vektore oznaéujemo znakom iznad simbola, npr. @ ili debljim simbolom, npr. a; geometrijski ih prikazujemo orijentiranim dusinama* Vektori mogu biti slobodni ili vezani. Slobodni se vektori mogu pomicati u svojem smjeru ili paraleIno kamo god u prostoru, a njihovo hvatiste moze biti svaka tocka u prostoru (npr. moment para sila). Vezani se vektori ‘mogu pomicati samo u svojem smjeru, a njihovo hvatigte moze biti samo neka toéka na pravcu u kojem djeluju (npr. sila, kutna brzina). ~ Vike sila koje djeluju u istoj tozki su slobodni vektori, ali ako djeluju u razliitim totkama, to su verani vektori Apsolutna vrijednost vektora| @| = @ je dutina kojom prikazujemo vektor. Ako je vektor zadan svojim komponentama (koordinatama) @ = (yy yy Oy) vrijedi warned Vai + a} + a3 a Vektori a = (a, d,, ,) iB = (b,, b,, b,) su jednaki, ako su im jednake sve komponente a=b 4 a, = Radij vektor je vektor, koji vodi od koordinatnoga ishodista 0 do toeke P u prostoru, a oznagujemo ga sar r= OP Njegove koordinate su i koordinate togke PQ, y, 2) r=(%¥2) [ele r= Va ae Ako vektor r zatvara s osima koordinata kutove a, 8 i y, bit ¢e smjerni kosinusi vektora r cosa=~ cos p * U ovom su prrucniku vektori oznageni sa d— u slikama, a sa a — u tekstu (iz crtagkih i tiskarskih razloga), 43Zbrajanje i oduzimanje vektora Vektore zbrajamo i oduzimamo po zakonu paralelograma. atb = (555,52) 5 Zoroj vektora Koordinate zbroja fac + by 524, +b, 5, =a, +, Razlika vektora d= a—b Koordinate razlike d = (dy, dy, d,) SU ne 5 ~ d,=0,—b, y ~ 4,-4,—b, z 4, = a, — b, a+b=bta (a+b)+e=atibie) 0 =0=(0, 0, 0) Mnolenje vektora 8) Mnozenje vektora skalarom m, koji je proizvoljan realan broj ma = (ma,, ma, ma,) Vektor ma lezi na istom praveu kao i vektor a, a njegova je apsolutna vrijednost ma|=|m\ja! Za m>0 vektori a i ma su istog smisla za_m<0 vektori a i ma su suprotnog smisia b) Skalarni produkt dvaju vektora a i b je skalar ab = a,b, + ab, + a,b, =|!) b| cosa a je kut medu vektorima a i 6; dobivamo ga iz cosa = ab/(\a|| |) ab=ba = (a+ b)c=act+ be a= 0: ab=|a\|b: a=nf2: ab=0 be 44 ©) Vektorski produkt dvaju vektora a i b je vektor c=axd koji stoji okomito na ravninu vektora ai b. Njegova apsolutna vrijednost jednaka je povrsini paralelograma, omedenoga vektorima a i b. Vektor ¢ ima smisao, odreden po pravilu desnovojnog vijka Koordinate vektorskog produkta ¢ = (Cy Cy €,) st 6 = aby = aby = aby = ab, 6. = ab, = aby axb=-bxa (a+b) xc=axctbxe Zaa=0.n je axb=0 Povriina A. koju odreduju vekton aid, je za trokut A = W2la x bl za paralelogram A = la x bl ©) Mjesoviti produkt vektora a, b i ¢ je skalar (a, b, 6) = a(b Xe) = (aX Ble Apsolutna vrijednost mjesovitog produkta jednaka je volumenu V paralelo- pipeda, konstruiranoga nad vektorima a, bi ¢ u prostoru V = l(a, be)! 4) Rastavijanje vekiora u ravnini i prostoru Ako vektori a = (ay, dy, 4.) ib = (by, by b,) nisu paralelni (a x b + 0), tada se svaki treéi vektor ¢ = (Cy Cy ¢;), Koji lezi u njihovo) ravnini rastavija u obliku = ma + nb gdje su m iin skalari, odredeni jednadzbama: m= =O b. p= Ba oe “a,b, = a, by a,b, — a, By Ako vektori a, bie nisu u istoj ravnini (mijeéani produkt (a, b, ¢) + 0), tada swaki éetvrti vektor du prostoru rastavljamo u obliku a ma + nb + pe gdje su skalari m,n i p odredeni jednadthama: m= tbe _ dee ~ Lad) (a,b, 6) (a, b,c) P= (a,b, 6) 4sKrivulje u prostora Duljinu luka s prostorne krivulje x = x(1), y = y(), 2 = zl) za @ 51 B prora¢unavamo jednadzbom 1 p= JVi 4 y+ Fae Ako je krivulja dana jednadzbama y = y(x), szaaS x Sb jednaka 2(x), bit Ce duljina luka bo s=fVisyte Za krivulju danu u vektorskom obliku jednadzbom 40) = (x(). ¥(0, 200) (4. 3. 0) bit ce: infleksijska zakrivijenost Q torzijska zakrivijenost Le kA) T Vex FP ‘Skalama i vektorska polja Divergencija vektorskog polja V je skalarno polje, odredeno jednadzbom ayy 2h, oy oz div = VV aS + a Rotor vektorskog polja V je vektorsko polje, odredeno jednadzbom ay 8X _ oZ oY _ 6x! dy dz" dz dx’ ox By rot V=VxV 46 Vektorsko je polje V potencijalno, ako je izvedeno kao gradijent skalarnoga polja u V = gradu Vektorsko je polje V solenoidalno (bez izvora), ako je div V = 0. Vektorsko polje V nema vrtloga, ako je rot V = 0. Bezvrtloino je vektorsko polje samo tada, ako je potencijalno. Vektorsko polje V je harmonieko (Laplaceovo), ako u njem nema ni izvora, ni vrtloga. Tada postoji takvo skalarno pole u kod kojega je 2 2 5 gu 44h - Au=0 + aoa — Laplaceov operator 4 integracija vektorskih funkeija Definicije vektorske funkcije a(r) realne varijable 1 i njene derivacije su iste kao pri skalarnoj funkeiji, Derivacija zbroja i razlike vektora [ma(e) + nd()]' = ma'() + nb), Derivacija skalarnog produkta [a(Q b(n’ = a'(d(e) + af) d'(s) Derivacija vektorskoga produkta [a(t x B(a)]’ = a'(2) x b(Q) + a(t) x BC) Vektor a(1) s komponentama X, Y i Z (koje su skalarne funkcije) a(t) = [X@), Y(9, Z(9) a’(t) = [X'(), Y'(), Z'(9) Funkcija a(r, s) ima dvije parcijalne derivacije -(& oy az) a -(&% oY. #2) ar’ * és * és” ds i totalni diferencijal ima derivaciju da = adr + ads Neodredeni integral vektorske funkcije a(t) = (X(), ¥(), Z(9) dan je jednadzbom Sate) de = (fX(0) de, [¥() dt, f Z(0) ot) a odredeni integral za a = t < f jednadzbom Faw ar = (Fx¢ ae, FC a, F200 ot 47LAPLACEOVA TRANSFORMACHA, Laplaceov transformat F(x) funkcije f(t) (za realni broj 1) definiran je jednadzbom . F(x) = Lf) = fer" fle) ae xeC Svojstva transformacije: | L{a fl) + 6 g(} = a LU()} + 6 Liat} Za LAf(t}} = F(x) je: L{f(a) = Va- F(xlay a > 0 Le()} = F(x + a) LEPC} = xF(x) ~ £0) LEP) = x"F(x) = ah 1F(O) — 27 7"(0) — - L{Pf@)} = (-1 FO) Primjeri transformacije: p20) — p40) Vx sh at a(x? = a) e nit! char xix? — a) e Waa) | cet a(x - ay? sin at ae +a?) | tsinat | 2axix? + a*Y cos at wie? +a) Forcosar | (x? - aye + a’ Primjeri inverzne transformacije: Fix) _ 1 6(0) (impulsna funkeija) Ux" Un = Ah U(x ~ a)" fein — 1)! CL + ax) lla - e~** W(x - bY +} (x — byf[(x — bY + a) We - bY = @] (x bye ~ bY - a] 48 Va +e sin at e cos at Va - e™ sh at eM ch at STATISTIKA Matemati¢ka se statistika bavi metodama vrednovanja pokusima dobivenih podataka, da bi ustanovila vjerojatne zakonitosti opazanih slutajnih pojava i velitina. Statistika vjerojatnost Relativna uéestalost p dogadaja A odredena je omjerom m Pa gdje znate nm — broj ponavijanja pokusa m — bro} koliko se puta dogadaj A zbio. Relativna je utestalost uvijek Ospst pri emu vrijedi za p= 0 je m=0: dogadaj nije mogué ni pri jednom opazanju, za p=1 je m~n; dogadaj se zbiva pri svakom opazanju. Ako je broj # vrlo velik, uzimamo, da je relativna udestalost p priblizno jednaka statisti¢koj vjerojamosti dogadaja A pri pokusu. ‘Statistigki prosjek Najenaéajnije karakteristike slugajnih veligina su prosjetna vrijednosti varijanca. Prosjeina vrijednost % je broj, oko kojeg su nanizane pokusima dobi- vene vrijednosti slutajne veligine adje su n — broj jednakih pokusa 2; — vrijednost slugajne veligine pri é-tom pokusu, Ako su vrijednosti x, brojéano velike, mozemo odabrati priblitnu pro- sjetnu vrijednost X i ragunati s razlikama =¥4 ee n Zbroj_odstupanja vrijednosti sluéajne veligine x; od njene prosietne vrijednosti x jednaka je 0 Ta-D Strojarsk prirucnik 9Miera rasapa s* (varijanca) je prin pokusa dobivena prosjetna vrijednost svote kvadrata odstupanja sluéajne velidine x, 0d njene prosjetne vrijednosti % Standardna devijacija s je realni korijen mjere rasapa Relativna standardna devijacija (koeficijent varijacije) je v (= 2 100%) x ‘Ako pokusom izmjerimo dvije stuéajne veligine x iy, a prin mjerenjima dobivamo za njih vrijednosti: Myke ey RY Yoe os Be to 6e za veliéine x iy biti karakteristidan broj s,,, (kovarijanca) Yow -H- 5 wo Za velo veliki osnovni skup vrijedi ukupna devijacija T gdje su: N~ kardinalni bro) (brojnost osnovnog skupa), m — stednja vrijednost. Razdioba uéestalosti Histogram je dijagram, koji pokazuje ugestalost vrijednosti sluéajne velicine. U njemu se na apscisu nanose mjerene vrijednosti, ana ordinatu ucestalost Iz grafikona razdiobe wvestalosti (a) dobivamo spajanjem sredine vrhova iz: Jomljenu ertu (b) koja se to vise pribliza va neprekidnoj krivulji, sto Je sitnija po- djeta na apscisi Pokusom dobiveni histogram je pribli Zenje zakonu razdiobe sluéajne velitine Normalna razdioba Pri normalnoj razdiobi teée krivulja utestalosti po Gaussovu zakonu Ley y- gdje su: me — stednja vrijednost, 0 - standardna devijacija Gaussova krivulja proteze se od ~= do +=, a simetriena je s obzirom na vrijednost x = m, gdje je najveéa udestalost x= mM yma = VoV2a = 0.3990 4 te vrijednosti krivulja vrlo naglo pada simetri¢no s obje strane i ima infleksiju u totkama x = m+ o, gdje je utestalost 0242/0 = mt y= 0.607 mas = Nadalje vrijedi =m +o Y= 0.135 Yipes = 0.0540 = O.011 Ynais = 0,040 Kod manjih vrijednosti c krivulja je normalne razdiobe strma, a kod veéih a je polozita, Cjelokupna povriina lika medu Gaussovom krivuljom i apscisnom osi iznosi A= J ydr=t a povrdine medu Gaussovom krivuljom i apscisnom osi u pojedinim intervalima iano se uintervalu m + 0,67 0 A=05 uintervalu m+ 0 A = 0,683 uintervalu m+ 20 A = 0,955 uintervalu m= 30 A = 0,997 Gaussovu krivulju (koja vrijedi za vrlo veliki broj pokusa N) mozemo do- voljnom tognosu upotrebiti i pri ma- jem broju pokusa n, ako W njoj ukupnu devijaciju o zamijenimo standardnom devijacijom s, a srednju vrijednost ‘m prosjecnom vrijednoseu x. Druge znatajnije razdiobe. binomna, Poissonova, Studentova, razdioba 77 itd.Regresija i korelacija Krivulja koja spaja pokusom dobivenih m totaka, s apseisama xy.2. 6... 5 i ordinatama y,. ya, .... Ye nazivamo regresijskom krivaljom odgovarajucih veligina x iy Zelimo ustanoviti funkcionalnu zavisnost (korelaciju) y = f(x) Linearna korelacija Pravac regresije (p) 4 yrat be cay a — odsjetak na osi ordinata. ~ b= koeficijent smjera (y = ayix = tana Vrijednosti broja @ i 6 odredujemo metodom najmanjih kvadrata, a otuda proizlazi Jednadzbe regresijskog pravca yoy= tuo Gredke mjerenja Pri svakom se mjerenju — bez obzira na okolnosti - pojavijuje mjerna greska Ax, a to je razlika izmedu izmjerene vrijednosti x, i stvarne vrijednosti x Arsx-x Iz izmjerene vrijednosti, koju po potrebi valja popraviti (npr. greska mjernog uredaja) ili naknadno preraéunati. proizlaziti mjerni rezultar, Sistematske greske pojavijuju se pod jednakim okolnostima i uvijek s jednakom vrijednostu i jednakim predznakom. Mozemo ih lako ustanoviti i odgova- rajue ragunski ispraviti (npr. netognost = greska mjernog uredaja) Sludajne greske javijaju se po mjestima i vremenu potpuno nesredeno, razliénim vrijednostima i predznacima (npr. zbog istroSenosti. trenja i sl.). Ne mozemo ih predvidjeti, a ne mozemo ni popravijati mjerne rezultate. Zbog siuéajnih gresaka postaju mjerni rezultati nepouzdani. Ovu manu mozemo smanjiti samo veéim brojem mjerenja U suprotnosti sa sistematskim i slucajnim greskama koje prate svako mjerenje, su myjerne greske, a to su mjerna odstupanja koja poticu od zabuna mjerioca, nepravilnog mjernog postupka, ostegenog ili pokvarenog mjernog uredaja itd, Mjerne gregke treba bezuvjetno izluciti pri ocjeni mjernih rezul- tata. 2 SUSTAVI MJERNIH JEDINICA Velidinske jednadzbe i koberentne jedinice Veligina je svaki (fizikalni) pojam koji se moze mjeriti, npr.: put, brzina, tetina, temperatura, elektriéni otpor itd, Po srodnosti fizikalnih pojava s kojima su vezane, dijelimo veligine na geometrijske, vremenske, mehanicke (masa, sila, rad i snaga), elektriéne, magnetske itd. Fizikalni zakoni odreduju medusobnu zavisnost raznovrsnih velidina. Svaki matematitki izraz. koji pokazuje samo medusobno zavisnost veligina zovemo veliginskom jednadzbom"* Veliéine mjerimo usporedivanjem s odredenom vrijednostu iste velicine, koju smo odabrali za mjeru. Izmedu razliéitih mjera odabiremo najprikladniju jedinicu. Jedinice koje odgovaraju veliginskim jednadzbama su dimenzijski koherentne jedinice Od dimenzijski koherentnih jedinica mozemo samo neke odabrati po volji. Nazivamo ih osnovnim jedinicama. Sve ostale jedinice koje odredujemo iz osnovnih jedinica s pomoéu odgovarajucih velitinskih jednad?bi (odefinicijske jednadzbe«) nazivamo izvedenim jedinicama Broj osnovnih jedinica veoma je malen. Za sve geometrijske veligine dovoljna je samo jedna osnovna jedinica: za duljinu, Kinematika treba vec dvije osnovne jedinice: za duljinu i vrijeme. U kinetici moramo tim dyjema dodati i treéu: za masu, a elektrigne i magnetske velitine traze jo8 i éetvrtu: za jakost elektrigne struje. Osim tih, potrebne su joS osnovne jedinice za temperaturu, svjetlosnu jakost i kolidinu tvari (materije). ‘Sve druge jedinice mozemo izvesti iz tih osnovaih jedinica Sustavi jedinica povezuju osnovne i izvedene jedinice u zajedni¢ku dimenzijsku koherenciju. Novi medunarodni sustav jedinica (SI) odlikuje se dimenzijskom koherencijom za sve znaéajnije velitine u fizici i tebnici. Brojéane jednadzbe Ako se pri izboru razligitih velidina ne bismo obazirali na jedinice ostalih veligina, mogli bismo fizikalne zakone prikazati samo jednad:zbama u kojima bi = kao parazitne koeficijente — trebalo uzimati u obzir i medusobne omjere razlititih jedinica Takav matematiki izraz, prilagoden povoljno odabranim dimenzijski nekoherentnim jedinicama, nije vise velitinska jednadzba, veé samo broj- tana jednadZba Brojéane se jednadébe upotrebljavaju samo kada se njima deli prikazati medusobni omjer veligina (npr. prema rezultatima mjerenja kod pokusa) kojih medusobna fizikalna ovisnost (jo8) nije poznata. U svim slugajevima kad su fizikalne ovisnosti poznate, opravdane su samo velitinske jednadébe. * U ovome su prirudniku sve jednadabe pisane u velidinskom obliku, 53MEDUNARODNISUSTAV JEDINICA SI Godine 1799. u Francuskoj su uredovno ustanovijene jedinice: metar za duljinu i kilogram za masu. Godine 1875. u Parizu je 17 dréava potpisalo Medunarodnu metarsku Konvenciju, kojoj su postupno pristupale nove drzave élanice, tako da je konvencija nakon sto godina imala 43 élanice potpisnice (medu njima i Jugosla- viju), dok je metarski sustav upotrebljavalo veé vise od 120 dréava. Za primanje zakljucaka Medunarodne metarske konvencije bile su zadu- Zone Generalne konferencije za utege i mjere. Godine 1901. je prof. Giorgi predlozio novi »apsolutni sustav jedinicac, koji je bio prvobitno sastavljen za potrebe elektrotehnike te je, osim jedinica metra ikilograma te sek unde kao jedinice za vrijeme, povezivao sve najznatajnije elektrotehnicke jedinice. Taj (»Giorgijevs) sustav jedinica je pokazao velike Prednosti i na drugim tehni¢kim podrudjima, napose u mehanici. Stoga ga je 9. generalna konferencija za utege i mjere u Parizn god. 1948. definitivno primila kao opce prikladan sustav jedinica, koji ima, osim osnovnih jedinica (metra, kilograma i sekunde) jos i éetvrtu osnovau jedinicu— am pe r kao jedinicu za elektriénu struju, a nazvan je, po tim osnovnim jedinicama »sustav jedinica MKSA«. 10. generalna konferencija god. 1954. dodala je jo8 dvije osnovne jedinice stupanj Kelvina (godine 1969. preimenovan u kelvin) za temperaturu i kandelu zajakostsvjetla. 11. generaina konferencijaje god. 1960. odredila mnogokratnike jedinica i novome sustavu jedinica dala ima Medunarodni sustay jedinica SI (Sysiéme International d'Unités). Na 13. generalnoj konferen- iji god. 1967. ustanovljena je nova definicija za sekundu, a na 14. generalnoj konferenciji god. 1971 dodana je jo$ i sedma osnovna jedinica — mol kao ‘osnovna jedinica za kolidinu tvari* Osnovne jedinice medunarodnoga sustava SI su sada: za duljinu — metar m za mast ~ kilogram kg za vrijeme — sekunda s za elektriénu struju — amper A zatemperaturu —— kelvin kK za jakost svjetla — kandela cd za koliginu tvari = — mol mol U Jugoslaviji je medunarodni sustav jedinica SI uzakonjen g. 1976, Novi zakon 0 mjernim jedinicama i mjerama objavijen je u veljati 1984. s vaznoscu od 17. svibnja 1984 54 ‘Osnovne jedinice SI: Osnovna jedinica za duljinu— me tar (m),je bila najprije odredena razma- kom dviju crtica na medunarodnom prametru od platine i iridija pri temperaturi 0 °C. Prametar je bio odreden mjerenjem Zemljina kvadranta, i to kao njegov 10-milijunti dio, ali je kasnijim mjerenjima ustanovljeno neznatno odstupanje od te definicije (kra¢i je za 0.2mm). 17. generalna konferencija za mjere i utege u Parizu je g. 1983. odredila novu definiciju metra: to je duljina puta koju u vakuumu prevali svjetlost u 1/299792458 sekunde. Osnovna jedinica za masu — kilogram (kg) - je odredena masom ‘medunarodnog prakilograma od platine i iridija. Prakilogram je najprije bio odreden masom 1 dm’ destilirane vode pri 4 °C {tlaku 1,01325 bar. Kasnijim je mjerenjima ustanovijeno odstupanje i pri izradi prakilograma, koji stvarno odgovara masi od 1,000028 dm’ vode pri 4 °C. Osnovna jedinica za vrijeme ~ sek unda (s) — prvobitno je bila odredena kao 86400. dio srednjeg Sunéeva dana. 13. generalna konferencija za mjere i utege 1967. god u Parizu utvedila je i novu definiciju sekunde: to je trajanja 9192631770 perioda zratenja cezija 1G5, Osnovna jedinica jakosti elektriéne struje — am per (A) - je istosmjerna elektrigna struja koja protjefuéi u vakuumn kroz dva ravna i medusobno 1m udaljena paralelna vodita beskonagne duljine i zanemarljivo malena presjeka uzrokoje medu voditima po svakom metru duljine silu od 2 - 10°? N. Osnovna jedinica za temperaturu (termodinamitku) - kelvin (K) ~ je 273,16. dio temperaturnog intervala izmedu apsolutne nule i trojne toéke vode. Osnovna jedinica za jakost syjetla- kandela (cd) ~ je jakost svjetla jednovalnoga zratenja frekvencije 540 - 10!” Hzisnage 1/683 Wisr. (Hz, Wi sr = vidi str. 57) Jedinica za koliginu tvari— mol (mol) — jest ona koliéina tvari sustava koja sadrZi toliko elementamih Eestica koliko je atoma u 12 g ugljika "°C. Kad upotrebljavamo mol, moraju elementarne Eestice biti posebno ozna- Gene. To mogu biti: atomi, molekule, ioni, elektroni i druge Cestice ili posebno ‘oznagene skupine takvih Cestica, Broj estica u molu odreduje Avogadrova konstanta Na = 6,022045 - 10° mol”!Izvedene jedinice Si Od osnovnih jedinica medunarodnog sustava jedinica SI izvedene su dimen- 2ijski koherentne jedinice geometrijskih i vremenskih velifina: za povrsinu = - m? za ubreanje = mis? zavolumen — — m> za kutnu breinu 1/5 zabrinu ——~ mis za kutno ubrzanje — 1/s? Jedinica za silu proizlazi iz Newtonova zakona, da je sila F jednaka umnosku mase m s ubrzanjem a(F=ma), iz kojeg slijedi dimenzijski koherentna jedinica za silu — kg mis? = N ‘Ta jedinica sile — nazvana »njutn (N)«— je ona sila koja tijelu mase 1 kg daje ubrzanje I m/s’. Iz definicije, da je rad W umnotak sile Fs putem s (W = Fs) slijedi dimenzijski koherentna jedinica zarad—Nm = J Ta jedinica energije (rada) — nazvana »dul (J)«—je rad sile 1 N na putu od Im U medunarodnom sustavu jedinica SI je istovremeno i koherentna jedinica 2a toplinu, Koja je samo poseban oblik energije Definicija za snagu P, koja je rad W obavljen u vremenu ¢ (P = Wit) daje dimenzijski koherentnu jedinicu za snagu — /s = W Jedinica za snagu ~ nazvana »vat (W)« — je rad 1J, izvrsen u Ls, Jedinica za cenergiju (rad) je dakle i J = Ws. * Na te glavne dimenzijski hoherentne jedinice medunarodnog sustava jedinica SI nastavijaju se jedinice elektri¢nih i magnetskih veligina. Iz zakona 0 snazi P istosmjerne elektriéne struje, koja je umnozak napona Ui struje 1 (P = UN), slijedi dimenzijski koherentna jedinica za napon - W/A = V Ta jedinica napona ~ nazvana »volt (V)« — je potencijalna razlika izmedu dviju totaka vodiéa u kojem se pri protoku istosmerne struje od | A trosi medu tim togkama snaga od 1 W. Iz Ohmova zakona, po kojem je napon U jednak umnosku struje i elek- trignog otpora R (U = /R) slijedi dimenzijski koherentna jedinica za elektrigni otpor — V/A = @ Ta jedinica elektriénog otpora ~ nazvana »om (Q)« — je otpor izmedu dviju tovaka vodica medu kojima pri naponu od 1 V teée istosmjerna struja od 1 A, Sliéno su definirane i ostale koherentne jedinice medunarodnoga sustava jedinica SL 56 Invedene jedinice medunarodnoga sustava jedinica SI koje nose posebno ime: za frekvenciju — here (hertz) 1Hz = 1s! za silu — njutn (newton) = 1 N= I kg m/s? za energiju — dial (joule) 1) =1Nm za snagu — vat (watt) Iw =1)/s za tlak — paskal (pascal) 1 Pa = 1 N/m? za koliginu elektriciteta — kulon (coulomb) 1C =1As za elektrigni napon — volt 1V =1WA za elektsiéni otpor — om (ohm) 1Q =1Vvja za clektriému vodljivost — simens (siemens) 1S = 10-1 za elektrigni kapacitet — farad IF =1¢/V za elektriéni induktivitet — henri (henry) 1H =1VS/A za gustocu magnetskog toka — tesla 1T =1N/Am za magnetski tok — veber (weber) 1 Wb = 1 Tm? za syjetlosni tok — lumen Lim =1cdsr za razsvijetljenost — luks (lux) 1lk = Elm/m? za radioaktivnost — bekerel (becquere!) 1 Bq = 1s! za apsorbiranu dozu zratenja — grej (gray) 1Gy =1J/kg za ekvivalentnu dozu zratenja — sivert (sievert) 1 Sv = 1 J/kg Koherentne jedinice medunarodnoga sustava jedinica SI su i jedinice za kutove: za ravninski kut — radijan 1 rad = puni ravninski kut/27 za prostorni kut — steradijan I sr_ = puni prostorni kut/47 Osim navedenih izvedenih koherentnih jedinica koje imaju posebna imena, koherentne jedinice medunarodnog sustava jedinica SI su i sve jedinice izvedene neposredno iz osnovnih jedinica mno¥enjem ili dijeljenjem, npr. m?, m3, m4, st 5-2, K-E m/s, m/s, m2/s, m/s, kg/s, ke/m?, kgm ili iz vee izvedenih jedinica s posebnim imenom, npr. Nm, Nim’, Nim’, Nsim’, rad/s Wkg, JIK, WkgK, Wi(m:K), Wim?K, Wim? K* Pri jedinicama, koje su mnoZenjem izvedene iz osnovnih jedinica ili izvedenih jedinica s posebnim imenom, valja medu umnodenim jedinicama ostaviti vidljiv prostor ili to&ku (znak za mnozenje), npr. geim (ne:kgm), = Nm=N-m Wim K = Wi(m+K) (ne: WimK) Jednakovrijedni naéin pisanja 1 a = 1 Wim K = 1 Wim K) = 1 Wm - K) = 1 Wm"! K** m kgm= (ne: Nm), 37Decimalne mjeme jedinice S obrirom na to da se mjerena veligina gdjekada mora izraziti neprikladno velikim ili malim brojem jedinica, ustanovijeni su u medunarodnom sustava jedinica SI i decimalni viSekratnici jedinica obiljezeni posebnim predmecima predmetak zak —vrijednost- predmetak nak ~—_vrijednost, deka da 10! deci d 10! hekto h ro} . cent © 102 * kilo k 108 mili m 10°? mega M 106 mikro » 10-6 giga G 10° nano n tera T 102 piko DP peta P lots femo f eksa E 10'8 ato a Ti se decimalni vigekratnici dodaju svim osnovnim i izvedenim jedinicama ss posebnim imenom, a piu se ispred tih jedinica i tik uz njih (bez razmaka), npr. km, mm, um; dag, mg; ms, us; mA. KN, MN, mN; kJ, Mi; kW, MW, GW, Pisanjem predmetaka tik uz mjerne jedinice, decimalne se mjerne jedinice razlikuju od izvedenih jedinica koje su umnozak osnovnih ili izvedenih jedinica posebnim imenom, pri kojima se mora ostaviti razmak (vidi str. 57). Tako treba razlikovati npr metar-sekunda metar-njutn vat po metar-kelvinu ms = milisekunda ms mN = milinjutn mN=m-:N WimK = vat po milikelvina = Wim K = Wi(m - K) Pri svakoj je decimalnoj mjernoj jedinici mogué samo jedan predmetak, npr. 10-9m = Inm (ne: =1 mm), 10% = 1 Mg (ne: = 1 kkg) Decimalni se vigekratnici ne dodaju jedinicama, izrazenim potencijom (npr. jedinicama za povrsinu, volumen, frekvenciju itd.) Dakle: 1mm? Inst 1 mm/s * Upotreba visekratnika da, h, dic je ogranigena; treba ih upoirebljavati samo u slijedecim slutajevima: dag, dalm, ha, bl 58 JEDINICE I MJERE VELICINA (dozvoljene jugoslavenskim zakonom o mjernim jedinicama i mjerilima) Geometrijske velitine 1. Duljina 1, put s Jedinica St 1 metar (m) Druge mjere nanometar inm = 10°°m=10*mm mikrometar — | um milimetar imm centimetar tem decimetar Idm kilometar ikm morska milja’ 2. Ploha, povrsina A, S Jedinica St 1 kvadratni metar (m2) Druge mjere kvadratni milimetar kyadratni centimetar kvadratni decimetar ar hektar kvadratni kilometar 3. Volumen (obujam, zapreminay V Jedinica SI 1 kubni metar (m3) Druge miere kubni milimetar Imm? = 10-9 m? kubni centimetar Tom? = 10°6m? kubni decimetar 1m? = 103m Miere za volumen tekudina (i sipkih tvari) litar** 1 (QL) = 103m) = 1 dm sitar Tl (1 gL) = 109m = 10-61 (10-L) mililitar Imi (imL) 0 m3 = 1071 (10-3 L) centilitar Tel (Ick) 10-5 m3 0-21 (10-2 Ly decilitar Idl (1dL) = 10-4m3 = 10-'1 (10-*L) hektolitar Uhl (LbL) = 10-!m3 = 1021 (102L) + Smije se upotrebijavati samo za oznativanje udaljenosti u pomorskom, rijecnom i zratnom saobra¢aju. ~ ** Oznake za ltar: 11 L su jednakovijedne 59)4, Ravninski kut a, & Ravninski kut je dio ravnine izmedu dva pravea koji se sjeku u vrhu kuta, Merimo ga duljinom luka medu sjeci8tima pravaca i kruznice sa sreditem u vrhu kuta i to omjerima duljine luka i opsega krufnice ili duljine luka i polumjera krudnice (m/m = 1). Prirodna jedinica za ravninski kut je 1 puni kut*. Puni kut je kut pri kojem je luk jednak opsegu kruinice. Opéenito su u upotrebi mjere za kut &: kutni stupanj 1° kutna minuta 1’ kutna sekunda 1” = Druge kutne mjere gradusili gon 1* = puni kut/400 pravi kut = puni kut/4 Jedinica SI za Iugau mjera (= analiti¢ki ravninski kut) & je 1 radijan (rad). Radijan je kut, pri kojem je luk jednak polumjeru kruZnice. Jrad = puni kut/27 = 360°/2x = 57,29$78° = 57°17'45"” Zbog razlikovanja su u ovom prirugniku oznateni: — kutovi, mjereni u stupnjevima, oznakama a, B, y... — lune mjere, mjerene u radijanima, oznakama @, B, 7... Pretvaranje radijana u kutne stupnjeve rad rad | O01 | 0,573 | 032°) 18,335 36,670 | 0,96 | $5,004 0.02 | 11146 | 0,34 | 19.481 37,815 | 0,98 | 56,150 9.04 | 2/292 | 0:36 | 20,626 38,961 | 1,00 | 57,296 0,06 | 3,438 | 0,38 | 21,772 40,107 | 1,02 | 58,442 0.08 | 4,584 | 0.40 | 22.918 41,253 | 1,04 | 59,588 0,10! 5,730 | 0,42 | 24,064 42,399 | 1,06 | 60,734 0412 | 6.875 | 0.44 | 25.210 | 43,545 | 1,08 | 61,879 0114 | 8,021 | 0,46 | 26,356 | 0,78 | 44,691 | 1:10 | 63,025 0,16 | 9,167 | 0,48 | 27,502 | 0,80 | 45,837 | 1,12 | 64,171 O18 | 10,313 | 0,80 | 28,648 | 0,82 | 46,983 | 1114 | 65,317 020 | 111439 | 0132 | 29.998 | Ovsa | asir2e | Ite | o6.so3 0,22 | 12,605 | 0,54 | 30,940 | 0,86 | 49.274 | 1.18 | 67,609 0.24 | 13.751 } 0.56 | 32,086 | 0.88 , $0,420 | 1.20 | 68,755 0,26 | 14,897 | 0,58 | 33,232 | 0,90 | 51,366 | 1,22 | 69:901 0.28 | 16,043 | 0,60 | 34,377 | 0,92 | 52,712 | 1124 | 71,047 0,30 | 17,189 | 0,62 | 35,523 | 04 | $3,858 | 1.26 | 72,193 * Predlotena je (po DIN-u), no medunarodno jo8 nije usvojena, oznaka: pla (lat. Plenus angus = punt kat). Jedinia puni ku potpuno odgovara jedi jedan okretj (vidi ste. 62) 0 Pretvaranje kutnih stupnjeva, minuta i sekunda u radijane 1” = 0,000005 rad 0,017453 rad V’ = 0,000291 rad “Tord f°) md [| rad | 0.0175 | 19 | 03316 | 37] 06458 [55 | 0,9599 0.0349 | 20| 03491 | 38 | 0.6632 5| 1 2 3| 00524 | 21) 03665 | 39) 0.6807 | 57 4| 00698 | 22 | 0,3840 | 40) o6sa1 | 58 5! 0.0873 | 23 6| 04047 | 24 7 8 | 01396 | 26 9| oas7i | 27 10! 01745 | 28 | 0.4887 | 46 | 0.8029 | 64) 1117 11 | 01920 | 29 { 0,5061 | 47 | 0,8203 | 65! 11134 12) 012094 | 30 | 0,5236 | 48 | 0.8378 | 66) 1,152 13 | 0.2269 } 31 | 0.5410 | 49) 08552 | 67 14 | 0.2443 | 32 { 0,5585 | 50 | 0.8727 | 68 15) 0.2618 | 33} 0,5760 | s1 | 0.8901 | 69 16 | 02793 | 34) 015934 | 52 | 0.9076 | 70 17 | 0.2967 | 35 | 0,6109 | 53| 0/9250 | 71 1g; 0.3142 | 36 06283 | 54) 09425 | 72 Pretvaranje kutni g | oor | at | 07156 | 59) 1,030 0.4189 | 42 | 0,7330 | 60} 1,047 0.1222 } 25} 0.4363 | 43 | 07505 | 61 | 1,064 0.4538 | 44 | 0.7679 | 62! 1,082 0.4712 | 45 | 0,7854 | 63 | 1,099 i é 5 B 2 3 rad 1,274 1,291 1,309 1/326 r3ae 1361 1,379 1,396 1433 143i 1448 1,466 1,483 11501 1318 1,336 1353 1371 ‘minuta i sekunda u decimate kutnih stupnjeva 0011 ors 0017 Pretvaranje decimala kutnih stupnjeva w kutne minute i sekunde 0,002) 7 | 0,007) 25” | 0,02 | 112" | 0.07 0,003) 11 | 0,008 29° | 0,03 | 1-48" | 0,08 0.908 | 14° | 0,009 | 32” | 0,08 | 224” 00! 18” | o,010' 36 | os | 3 412" as" 5724" 0,001 | 4” | 0,006 | 22” a |e. 0,06 | 336" 0,10 5. Prostorni kut Jedinica za prostorni kut je I steradijan (st) Ist = puni prostorni kut/47 a 48° ‘a oO ot‘Vremenske veligine 1. Vrijeme t Jedinica SI Druge mjere 1 sekunda (s) milisekunda kilosekunda minuta sat (hora) Th dan (dies) 1d godina (annus)*1 a = 60 min = 3600s = 24h = 86 400s = 8760 h = 31 536 ks 2. Brzina v, § Jedinica SI 1 metar u sekundi (mis) Druge mjere — metar u minuti 1 m/min = 1/60 m/s kilometar u sekundi 1 km/s = 10° mis kilometar na sat 1 kiw/h = 1/3,6 mis évor (milja na sat) 1,852 km/h = 0.5144 avs brzina svjetlosti cy = 299 792,458 km/s 3. Ubrzanje, a, ¥, § Jedinica SI 1 metar u sekundi na kvadrat (m/s*) Druga mjerazemaljsko ubrzanje_g = 9.80665 m/s? 4. Frekvencija f Jedinica SIL here (hertz) (Hz = 5") Druge mjere kiloherc 1 KHz = 10° Hz. megaherc 1 MHz= 10° Hz gigaherc = 1 GHz = 10° Hz 5. Krugna frekvencija w Jedinica SI 1 sekunda na minus prvu (s"') 6. Brzina vrinje n Jedinica SI Druga mjera 1 okretaj u sekundi (okr./s)** okretaj u minuti 1 okr./min = 1/60 okr Js 7. Kutna breina w Jedinica SI 1 radijan u sekundi (rad/s) 8 Kutno ubreanje € Jedinica SI 1 radijan u sekundi na kvadrat (rad/s*) £ Sobziromna prestupne godine vrijediu prosjeku: ! a= 8765,76h= 31 556,736ks ** Medunarodno je predlotena, ali jo8 nije usvojena, oznaka: revs (lat. revolutio okretaj), Jedinica okxetaj potpund odgovara jedinici puni kut (vidi str. 60) 02 Masene velicine 1, Masa m Jedinica SI 1 kilogram (kg) Druge mjere — miligram. Img = 10° kg. centigram leg = LOS kg decigram 1dg = 107 kg = 10-'g gram 1g = 10°%kg dekagram 1 dag = 10°? kg megagram 1 Mg = 10° kg. tona 1t = 10° ke = 1 Mg kilotona Tkt = 10%kg = 10°t megatona 1 Mt = 10° kg = 10° atomska jedinica mase* wu ~ 1,660531- 10°?” kg. . Duljinska masa my Jedinica SI Druge mjere 1 kilogram po metar (kg/m) kilogram po kilometra_ 1 kg/km teks, tex?* 1 teks 0-8 kg/m 0° kg/m = 1 g/km . Plosna masa Mma Jedinica SI Volumna masa, gustoca (specificna masa) Jedinica SI 1 kilogram po kvadratnom metru (kg/m’) 1 kilogram po kubiénom metru (kg/m*) Druge mjere gram po kubnom decimetra 1 gidm> = 1 kg/m? gram po kubnom centimetma 1 gicm’ kilogram po kubnom decimetru 1 kg/dm? 10° ke/m* megagram po kubnom metru. 1 Mg/m? aim tona po kubnom metra 1m? Specifieni volumen v Jedi SI 1 kubni metar po kilogramu (m"/kg) Druga mjera kubni decimetar po kilogramu 1 dm’/kg = 10°? m'/kg. Moment tromosti mase J Jedinica SI 1 kilogram-kvadratni metar (kg m?) Druge mjere — gram-kvadratni metar igm’ 107 kg m? kilogram-kvadratni milimetar 1 kg mm? = 107° kg m* + Upotreba je dozvoljena samo u kemiji i fizici * Upotreba je dozvoljena samo za dudinsku masu tekstilnoga vlakna ili koncaProtoine velitine 1, Pretok mase dy. q. "7 Jedinica S11 kilogram u sekundi (kgs) Druge mjere gram u sekundi lps 10°? kg/s gram u minuti Tgimin = 107460 kp/s gram na sat 1gh 1073/3600 kp/s kilogram u minuti_ 1 kg/min = 1/60 kgs kilogram na sat Lkgh = 1/3600 kgs tona u sekundi 1us = 10° kgs tona u minuti 1vmin 10°/60 ke/s tona na sat 1th = 10/3600 ke/s 2, Volumenski protok a V Jedinica $11 kubni metar u sekundi (m*/s) Druge mjere — kubni metar u minuti 1 m/min = 1/60 m/s kubni metar na sat 1mm = 1/3600 m'is litar u sekundi Ls 10->m¥/s litar u minuti 1 min = 10-60 m/s litar na sat 1Vh = 1073600 ms Veligine za silu 1. Sila F Jedinica SI 1 njutn, newton (N = kg m/s’) Druge mjere mikronjutn 1 wN = 10°° N milinjutn imN = 107N kilonjutn, LkN =10°N meganjutn 1 MN = 10°N Upozorenje! Veligine »teZina« i »specifigna tezinac nisu spomenute u jugoslavenskom zakonu o mjernim jedinicama i merilima Tetina G je sila, koja proistjete iz privlatnosti Zemlje za masu m (G = = mg); mjerimo je dakle kao silu (N). U svakidanjem Zivotu upotrebljavamo »tedinus za vaganjem ustanovijenu masu (g, kg, t).” »Specifigna tedina y« je (zbog prednosti nepromjenljive mase prema pro- mjenyjivoj teZini) izgubila svoj smisao; stoga je treba u potpunosti zamjeniti gustocom 9 (y = eg). * To je u smislu JUS A.A 1.025 (1980). Po DIN-u valja razlikovati »tezinu-silu« (Gewichiskraft), mjerenu uN, od »teFinex (Gewichi), mjerene u kg. 64 2. Moment sile M, okretni moment T, M, Jedinica S11 njutn-metar (N m) Druge mjere —milinjutn-metar 1 mN m njutn-milimetar 1 N mm kilonjutn-metar 1 kN m meganjutn-metar._ | MN m= 10°Nm 3. Tlak p, naprezanje 0, t Jedinica S11 paskal, (pascal) (Pa = Nim*) Druge mjere _ milipaskal 1mPa = 10-3 Pa kilopaskal 1 kPa 10° Pa megapaskal IMPa = 10° Pa kilonjutn na kvadratni metar 1 kKN/m? = 1 kPa meganjutn na kvadratni metar_1 MNim? = 1 MPa njutn na kvadratni milimetar 1 Nimm? = 1 MPa kilonjutn na kvadr. milimetar 1 kN/mm?= 1 GPa bar Ibar = 10° Pa milibar mbar = 10? Pa mikrobar Tpbar = 10°' Pa standardni atmosferski tlak Pa = 1013.25 mbar »Relativni tlak p,« je ralika apsolutnoga tlaka p i (nekog drugog ali redovno) atmosferskog tlaka py: Pe = P — Pa P>Pa P0 Pe<0 pretlak podtlak 4. Impuls sile Fs, koli¢ina gibanja mv Jedinica SI 1 njutn-sekunda (Ns) = = I kilogram-metar u sekundi (kg mis) Druge mjere milinjutn-sekunda_ 1 mNs= 107°N kilonjutn-sekunda 1 KNs = 10° Ns 1 Mg mvs 5. Dinamitka viskoznost Jedinica St 1 paskal-sekunda (Pa Druga mjera__milipaskal-sekunda Nm’) 1 mPa-s = 107 Pa-s 6. Kinematicka viskoznost v Jedinica St Druga mjera 1 kvadratni metar u sekundi (m’/s) kvadratni milimeter u sekundi 1 mm’/s = 10-° 6 Strojarsks prituemk 6sEnergetske velitine 1, Energija E, rad W, toplina Q Jedinica $11 diul (Joule) Nm) Druge mjere __ kilodzul 1ky megadzul 1MI gigadzul 1G) vat-sekunda 1Ws vat-sat 1Wh kilovat-sekunda 1kWs kilovat-sat 1 kW h = 3600 kT megavat-sa: 1 MW h= 3600 MJ elektron-volt lev 160 219 a 2. Snaga P, toplinski tok ®, Jedinica SI I -vat (watt) (W = J/s) Druge mjere — milivat 1mw kilovat 1kW megavat 1MW gigavat 1Gw kilod2ul u sekundi LkI/s kilodgul na sat Lk 1/3600 kW Toplinske velitine 1. Temperatura Jedinica SI za (termodinamiéku) temperaturu je 1 kelvin (K), Jedinica kelvin je 273,16. dio temperaturne razlike izmedu apsolutne nule i trojne totke vode Druga mjera za temperaturu je stupanj Celzija (°C). Stupanj Celzija je 100. dio temperature razlike (pri tlaku od 1, 01325 bat) izmedu ledista i vrelista vode. Jedinica kelvin i stupanj Celzija su jednaki: 1 K = 1°C a) Temperatura skala Apsolutna se temperatura T mjeri od apsolutne nule (0,00 K). Celaijeva se temperatura 1 mjeri od ledista vode (0,00 °C). T(K) - #(°C) = 273,15 T Dakle vrijedi ! apsolutna nula 0,00 K 273,15 °C lediste vode 273,15 K 0,00 °C trojna totka vode 273,16 K 0,01 °C vreliste vode 373,15 K 100,00 °C b) Medu istim je temperaturama temperaturna razlika AT, mjerena u kel- vinima (K), jednaka temperaturnoj razlici At, mjerenoj u stupnjevima Celzija CC): AT(K) = Ar(°C) 66 10. Ww Temperaturno raztezanje a, B Jedinica SI 1 metar po metru i kelvinu m/(m + K) = K~!) Druga mjera_mikrometar po metru i kelvinu 1umv(m - K) = 10° K! Brzina zagrijavanja i ohladivanja T/t (ATIdt) Jedinica St 1 kelvin u sekundi (K/s) Druge mjere kelvin u minuti 1 K/min kelvin na sat 1Kh Specifitni toplinski kapacitet c Jedinica SI 1 dul po kilogramu i kelvinu (J/kg K) Druga mjera_ kilodzul po kilogramu i kelvinu 1 ki/kg K = Entalpija H Jedinica St 1 d2ul (J) Druga mjera_ kilodzul 1kd =10° Specifitna entalpija h Jedinica St 1 déul po kilogramu (J/kg) Druga mjera_kilodzul po kilogramu 1 KWkg 0° kg Entropija S Jedinica S11 dul po kelvinu (J/K) Druga mjera_kilod2ul po kelvinu TRUK = 10° WK Specifiéna entropija s Jednota SI 1 dul po kelvinu i kilogramu (I/K kg) Druga mjera_kilod2ul po kelvinu i kilogramu 1 kI/K kg = 10° J/K kg Ogrievna moé gornja H,, i donja Hj Jedinica S11 déul po kilogramu (J/kg) Druge mjere kilodaul na kilogram 1 ki/kg. 0° Wkg megadzul po kilogramu AMJ/kg = 10° Sikg. Toplinska vodljivost 2 Jedinica SI 1 vat po metru i kelvinu (W/(m - K) Druga mjera_kilovat po metru i kelvinu 1 KW/(m « K) = 10° Wi(m- K) Toplinski prijelaz a, toplinski prolaz k Jedinica SI. 1 vat po kvadratnom metru i kelvinu (W/m? K) Druga mjera_ kilovat po kvadratnom metru i kelvinu TkWim?K = 10° Wim? K 67Molne veligine Molna masa ma, Jedinica $I 1 kilogram po molu (kg/mol) Druge mlere gram po molu 1 g/mol 0-3 kg/mol kilogram po kilomoly Lkgkmot = 10-* ke/mot Molni volumen Vy Jedinica StI kubni metar po molu (m'/mol) Druga mjera kubni metar po kilomolu 1 m/kmol Koncentracija wari (molarnost) UV, Jedinica SI___1- mol po kubnom metru (mol/m') Druga mjera__kilomol po kubnom metru 1 kmol/m* Molni toplinski kapacitet Cm 10-/mol 10° moUm? Jedinica S11 dul po motu i kelvinu (J/mol K) Druge mjere du! po kitomolu i kelvinu 1 S/kmolK = 107 */molK kilozdul po kilomolu i kelvinu 1 ki/kmolK = 1 Jmol K kilodaul po molu i kelvinu kJ/mol K = 10° S/mol K Motna entalpija hy, Jedinica SI 1 déul po molu (J/mol) Druge mjere —d2ul po kilomolu 1 kmol 10°? Simo kilodul po kilomolu Lkikmot = 1 Jmol kilodzul po molu 1 kJ/mol 10? Jmol |. Molna entropija 5, Jedinica SI 1 du! po kelvinu i molu (1/K mol) Druge mjere dzul po kilomoluikelvinu 1 /K mol = 10-‘J/Kmol kilodiul po kilomolu i keivinu ( kJ/K kmol = 1 J/K mol kilodul po molu i kelvinu 1 KJ/K mol = 10° J/K mol 68 Velidine rratenja Aktivnost radioaktivnoga izvora A = dNidt (broj jezgri N raspatih u vremenu 9 Jedinica SI 1 bekerel, becquerel (Bq = s"') Apsorbirana doza ionizirajuéega zracenja D ~ Elm (energija zratenja E, dovedena tijelu mase m) Jedinica SI 1 gre), gray (Gy = Ikg) Ekvivalenina doza ionizirajucega zracenja BD = (bioloski usin raznih vesta zratenja s obzirom na rendgensko zragenje: B = 1; npr. za zraéenje a je 1 sivert, sievert (Sv = J/kg) Ekspozicijska doza ionizirajucega zracenja Q/m (ionizacijom izazvan nabo} Qu 2raku mase m) Jedinica S11 kulon po kilogramu (Crkg) 7. Elektrigne veligine |. Elektriéna struja 1 Jedinica SI 1 amper (ampére) (A) Druge mjere _nanoamper Ind =10°9A mikroamper 1pA = 10-54 miliamper ImA = 104 kiloamper IkA = 10°A . Koliéina elektriciteta (elektriéni naboj) Q Jedinica SI 1 kulon (coulomb) (C = As) Druge mjere milikulon ImC = 103C Kilokulon 1k =10°C ampersekunda TAs | =1C amper-sat 1Ah = 3600C Elekiriéni napon U Jedinica SI 1 volt (V = W/A) Druge mjere mikrovolt luv =10-6v milivolt Imvy =103¥ kilovolt IkV = 10°V megavolt IMV = 105v Elektriéna jakost polja E Jedinica SI 1 volt po metru (v/m = N/C) Druge mjere milivolt po metru | mV/m = 10 V/m kilovolt po metru tkV/m = 10 V/m volt po milimetru 1 V/mm = 10? V/m Elektriéni otpor R Jedinica SE 1 om (ohm) (Q = V/A) Druge mjere — miliom ImQ = 1039 kiloom 1kQ =1080 Specifiéni (elekériéni) orpor @ Jedinica St Druga miera 1 om-meter (2m) om-kvadratni milimetar na metar 1 mm?/m = 10" Qm Elektriéna vodljivost G Jedinica SI 1 simens (siemens) ($ = 1/62) 098. 10. 4. 12. 70 Kapacitet C Jedinica SL | farad (F = C/V) Druge mjere _pikofarad 1pF 10-2 F nanofarad Ink loo F mikrofarad pF 10-6 F milifarad ImF = 107 F Induktivitet L Jedinica SI 1 henri (henry) (H = Vs/A) Druge mjere _pikohenti IpH =102H nanohenti ink 109 H mikrohenri 1yH = 10H milihenri ImH = 107H Gustoéa magnetskoga toka (magnetska indukcija) B Jedinica SI I tesla (T = N/Am = Wb/m?) Druge mjere nanotesla InT 10°T mikrotesla tpt =10°T militesla ImT 103 T Magnetski tok ® Jedinica SI 1 veber (weber) (Wb = Tm?) Druga mjera__ miliveber Magnetska jakost polia H Jedinica SI 1 amper po metru (A/m) Druge mjere miliamper po metru 1 mA/m = 10-? A/m kiloamper po metru 1 kA/m = 10? A/m amper po milimetru 1 A/mm = 103 A/m ImWb = 103 wo ‘Svjetlosne velidine - Jakost energetskoga zravenja Jedinica S11 vat na steradian (W/sr) . Jakost svjetla 1 Jedinica SI 1 kandela (candela) (ed) |. Luminancija B Jedinica S11 kandela na kvadratni metar (cd/m?) |. Svjetlosni tok Jedinica SI 1 lumen (Im = ed - sr) . Rasvijetijenost E Jedinica SI 1 luks (lux) (Ix = Im/m?) STARE JEDINICE J MJERE (ukijudivsi i anglosaske mjere) Zakonom 0 mjernim jedinicama i mjerilima (1984) ove sujedinice za bra- njene za javnu upotrebu u Jugoslaviji. Za uéa struéna podrutja dopustene su iznimke (koje proiziaze iz medunarodnih ugovora Jugoslavije). 1, Za duljinu ‘ongstrem, (angstrom) 1A = 0,1 nm. mikron tuo = 1am palac, col, inch 25,4 mm stopa, foot 12" jard (yard) " fadom, fathom 2 yds. 2. Za povrsinu barn 100 fm? square inch 6,451.6 om: square foot 9,2903 dm square yard 3. Za volumen = 10 m 0-28 en? 145,16 - 10°° m? 2,903 - 107? m? = 0,83613 a? cubic inch 1 cu. in. = 16,387 cm= 16,387 - 10° m? cubic foot Leu. ft. = 28,32 dm’ = 28.32» 10-9 m? cubic yard Lcu.yd. 76455 m> registarska tona IR.T. = 100cu, ft. = 2/832 m° 4, 2a brinu foot per minute 1 ft/min, 0,00508 mis foot per second 1 feisec. 3048 ms yard per second ——L-yd./sec. 9144 mis 5. 2a ubreanje gal 1Gal =1lem/s? = 0,01 ms? foot per sec. per sec. 1 fi./sec. sec 0/3048 mis? yard per sec, per sec. 1 yd./sec. sec. 9144 mis? 6. Za masu kvintal, metrigka cental q 00 kg hyl thy! 80665 kg funta, pound (libre) 1 Ib. = 0,45359 kg. Jong-tona, long ton 1 LT = 2240 lb, = 1016,05 kg karat (metritki) Lk 7. 2a gustocu pound per cubic inch I 1b,/cu. in Pound per cubic foot 1 Ib./eu. ft pound per cubic yard 1 Ib./cu. yd 0.28 7680 kg/m? = 16,017 kg/m? 0,59328 kg/m? 710. 1. Za silu milipond pond kilopond megapond din sthéne poundal Za tlak i naprezanje fizikalna atmosfera tehnitka atmosfera stupac ive (0°C) stupac vode (4°C) kilopond —po kvadratnom metru —pokvadratnom centimetru | kp/em? —pokvadratnom milimetru. 1 kp/mm? Imp =103p 9,80665 - 10° N Ip 103kp 9,806 65 - 10-3 N Lkp , 80665 N IMp = 10?kp +10°N I dyn 10uN Ist 1 pd. 138254 N Latm 160 mm Hg = 101325 Pa lat = 1mm Hg 1mm H,0 = 1 kp/m? Ikp/em? = 98065,5 Pa 33,323 Pa 80665 Pa 1 kp/m? barye Ibarye = 0,1 N/m? pitze Ipz N/m? hectopiéze Thpz = I bar inch of mercury Vin, He inch of water Vin, HO pound per square inch =I p.s.i pound per square foot I p.s.f. pound per square yard I psy, long ton per square inch 1L/Ts.i 3444151 Pa long ton per square foot 1L/Tss. f. 107251 Pa 2a dinamitku viskoznost centipoaz 1cP 10-3 Pas oaz (poise) IP 10"! Pas dekapoaz 1 daP =1Pas Za kinemati¢nu viskoznoss centistoks Lest mm?/s = 10-6 m2js stoks (stokes) 1st = 10-4 mis stupnievi po Engleru °E: °E 10 11 12 13 14 15 16 18 20 mms 1,00 1,82 2,82 3,92 5,08 625 7.41 9,66 118 °E 25 30 40 50 60 7,0 80 90 100 mm/s 16,7 21,1 29,5 37,4 45,2 52,9 60,8 684 760 Iznad 10°E = 76 mm?/s treba za svaki 1°E dodati 7,6 mm2/s. 12 13, 14. 15, 16. Za energiju, rad, toplinu kilopond-metar 1 kp m = 9,80665 3 konjska snaga-sat 1 KMh (KS h) = 2, 648- 10°F kalorija cal 4.1868 5 kilokalorija 1 keal 4186.8 J litar-atmosfera Ilat = 98,0665 3 erg lerg 1075 foot-pound 1 ft-lb, = 135583 horse power-hour 1HPh 2,685 - 10° british thermal unit 1 BTU = 1,055 - 10° 2a snagu, toplinski tok kilopond-metar u sekundi 1 kp mvs 9,80665 W konjska snaga 1KM(KS) = 735,499 W kalorija u sekundi 1 calls 4.1868 W kilokalorija na sat 1 kcalvh erg u sekundi 1 erp/s foot-pound per second 1 ft 1 HP 1 BTU horse power british thermal unit per hour Za temperatura stupanj Fahrenheita (°F) je definiran temperaturama: lediste vode 32 °F, vreliite vode 212 °F. Preragunavanje na temperaturnoj skali xF $s c=S = 3 429K Za elekirine velicine za gustocu magnetskoga toka 1 gauss 1o¢T za magnetski tok 1 maxwell 10° Wb za magnetsku jakost polja 1 oersted O42 Al 2a svjetlosne velitine za jakost svjetla I hefnerova svijeca 0,917 cd 1 medunarodna svijea_ = 1,02 cd za luminanciju stilb =1sb 108 cd/m? nit tnt 1 cam? 2a rasvijetljenost phot = = I ph 10" ix Za velicine zracenja za aktivnost radioaktivnoga izvora. curie = = 1 Ci 7-10" Bq za apsorbiranu dozu ionizirajuéeg aratenja rad = 11d = 0,01 Gy za ekvivalentnu doze ionizirajuéeg zraéenja rem = Lrem = 0,01 Sv za ekspozicijsku doz ioniziranoga zratenjaréntgen = 1R = 2,58- 10 Cikg 73POSEBNE MJERE 1, »Standardai (aormni) kubai metar« je masa plina koja pri standardnom stanju (pri temperaturi 0 °C itlaku 1,013 25 bar) zaprema volumen od 1 m’ To je masa plina (kg) koja je brojéano jednaka njegovoj gustoci (kg/m*) pa ima stoga za svaki plin drugu vrijednost, npr. 1.2505 kg dusika 1.4290 kg kisika 19768 kg ugljitnog dioksida Volumen »standardnoga kubnog metrae je za razlitite temperature veoma razlitit pa iznosi za idealni plin pri temperaturi °C volumen, m -100 0 100 1000 0,634 1 1,366 4,663, (Pritom nije uzeto u obzir odstupanje reainih plinova od ponasanja idealnih, niti njihova disocijacija pri visokim temperaturama. ) »Standardni kubni metar« je nepregledna, zastarjela mjera (u jugoslavenskom zakonu o mjernim jedinicama i mjerilima uopée nije spomenuta). 2, »Baumé-ova areometarska skalae sluzi za odredivanje gustoce kapljevina pomocu stupnjeva Baumé-a (°Bé) a) Za kapljevine gustoce o 2 1kg/dm’ odredena je Bauméova skala vrijednostima N O°BE pri g = 1,0 kg/dm' N= 66°BE pri g = 1.8427 kg/m! Za preratunavanje vrijedi @ = 144,32/(144,32 — Ny b) Za kapljevine gustoce 9S 1 kg/dm' odredena je Bauméova skala vrijednostima N (kg/dm*) 10°BE pri g. 90°Be pri 0 1,0 kgidm? 0.6434 ke/dm* Za preragunavanje vrijedi @ = 144,324134,32 +N) (ke/dm') 3. »Beaufortova skalax oznatuje brzinu vjetra (u meteorologiji) pomocu posebne mjere »bofor« — u ovisnosti o brzini vjetra v: bofor uu km/h bofor vu kmh Poo. S$ 7 50... 61 2 6... 11 lahor 8 62... 74 olujni vjetar 312... 19 9 75... 88 4 20... 28 vietrie 10 89... 102 vihor 5S 29...38 1103... 117 6 39... 49 jadi vjetar 12 > 117 orkan n TVARI SASTAV TVARI ‘Tvar (materija) se sastoji od kemijskih elemenata ili njihovih spojeva. Sve spojeve mo%emo rastaviti na elemente koje dalje ne mozemo rastavljati nika- kvim kemijskim sredstvima Dio elementa koji dalje ne mozemo vise dijeliti nazivamo atom. (Pro- mjet atoma iznosi po redu velidine priblizno 0,1 nm = 10-!m.) Nuklearna je fizika po svojim otkri¢ima ra- zvila (Bohrov) model o zgradi atoma, prema kojem se sastoji atom svakoga elementa od jezgre, gdje su sabrani nukleoni, tj. pozitivno nabijeni provoni i elektri¢ki neutralni neutroni, a jezgru okruduju negativno nabijeni elektro U jezgri atoma (promjera reda_velitine | %10"14m) skuplena je gotovo sva masa atoma, | Mase i naboji nukleona i elektrona iznose: YY masa naboj proton 1,672- 10g + 0,160. 10-!#As neutron 1,675. 10g 0 P= protoni, n = newironi, elektron 0,9108 - 10-27g — 0,160. 10°18 As. ¢ = elekironi \ aN ey } Naboj jezgre odreden je brojem protona koji je jednak vrednom broju Z« elementa. Tim su nabojem odredena kemijska i fizikalna svojstva elementa. Ukupan broj nukleona, tj. protona i neutrona, daje »maseni broj A« (relativnu atomsku masu) elementa, Npr. uranov atom (Z = 92) relativne atomske mase 4 = 238 sastoji se iz 92 protona i 146 neutrona. Pri elektricki neutralnim atomima je broj elektrona jednak broju protona rednom broju Z) Elektroni krude oko atomske jezgre po odredenim stazama (kruznim od- nosno eliptignim) koje teku po energetski razmjestenim [juskama K, L, M, N, O, Pi Q (Kojih se polumjeri odnose kao kvadrati cijelih brojeva, tj. 1? 22: 32:....), Broj elektrona u svakoj Ijusci je ogranigen (2n2) Ijuska K Lo M N O P Q najveci broj elektrona, 2 8 18 32 (50) (72) (98) Elektronima su sasvim popunjene samo ljuske K, L, M i N. 8Kemijski Simbol, redni (atomski) broj Z (= broj atomska masa 4 (s obzirom na ugliikov izotop '2C) elementi protona u atomu), relativna i raspored elektrona po Ijuskama (K do Q) Element | Simbol ZA K M NO imbol ZA KLM N O Q vodik H 1 1,008 1 Ag 47 1079 ? 8 i wo helij He = 2 4,003 2 co 481124 2 8 18 18 2 tii Li 3 6939 201 in 491148 2 8 18 1 3 beritij Be 49,012 22 sn $0 1187 2 8 1 1B 4 bor B 5 10.81 203 sb Si img | 2 8 18 18 5 ughil c 6 1201 | 2 4 Te 52 12716 2 8 18 1B 6 8 1 6 1 protaktinij Pa 91 231) 2 8 18 32 2 9 2 paladij 1 Pd 46 1068 2 8 1 1B tran | Uo 92 B80 | 2 8 32 9 2 76 7Transurani su umjetno dobiveni (radioaktivni) elementi, kojih u prirodi nema: Element] Smba] Zam pi we oa ap pian ‘ 22 ener hm | oe | Gan) Kind (eur) . | oS aa} kalo cr oe} (249) ainstain & | 99 | (sy tera} Fm) 100 | (28) mendtons | MU 101 nobel 0 w2 | (sa) tien j bw | toa | 8} Korein) [Kent ab funy (boi | Hawoyl 10s | Goa) * Podaci se iz raznih izvora znatno raalikuju, a vrijede 2a najstabilnijiizotop. Pri jednakom rednom broju Z (tj. pri jednakom broju protona) moguée su razlitite atomske mase A (zbog razlititog broja neutrona). Elemente s jednakim rednim brojem (s jednakim nabojem jezgre), ali s razlititim relativnim atomskim masama (masenim brojevima), nazivamo izotopima. Izotopi se vla- daju kemijski potpuno jednako; razlikuju se samo po fizikalnim svojstvima. Pri vodiku npr. poznamo tri izotopa: vodik H = 'H (s protonom i bez neutrona), deuterij D = 7H (s protonom i jednim neutronom) i tritij T = 3H (s protonom i dvama neutronima) Prirodni se elementi sastoje vecinom od stalne mjeSavine svojih izotopa, (Samo 22 prirodna elementa sastoje se od samo jednoga izotopa, npr. F, Na, Al, P, Coitd.). Na primer: prirodni uran sadr#i 99,280% izotopa?*U, 0,714% izotopa *°U i 0.006% izotopa 2*U Pri jednakom pozitivnom naboju jezgre (tj. pri jednakom broju protona) broj elektrona moze biti ve¢i ili manji. Takav atom, koji nije viSe elektricki neutralan, nazivamo ion. Pozitivni ioni (kationi) nastaju od atoma, koji mogu odavati elektrone, tj od takvih, koji imaju na vanjskoj Ijusci samo jedan ili dva elektrona (pri ‘elementima s vecim brojem protona i vige). Tosu tipiéne ko vine (dobro vode elektrignu struju). Vecina kemijskih elemenata su kovine. Negativni ioni (anioni) nastaju od atoma, koji mogu primati elektrone, fj. od takvih, kojé imaju na vanjskoj Ijusci sedam ili fest elektrona (pri elementima smalim brojem protonaimanje). Tosutipi¢ne ne kovine (ne vodeelektri¢nu struju). Medu elementima, koji formiraju samo katione ili anione, postoje elementi, koji pod odredenim okolnostima formiraju jedne ili druge atome. Elementi sa Cetiri elektrona u vanjskoj Ijusci samo ponekad formiraju ione. 8 Perioditni sistem elemenata (po Mendeljejevu) Brojevi povth simbola su redni brojevi Z Omaka 4; elementi (kovine), koji tvore samo pozitivne ione (katione), Oznaka —: elementi (nekovine), koji tvore samo negativne jone (anione). Glavna. skupina Period a 1 2 3 | Mel s| as f ta) s— Ne | Mel At} si | P| 4 2") 3 | 2] 33) Ga| Ge} As | 30 | St \_| Sn) Sb_ 6 35°) 56*/ 82) 83+! cs | Ba | Tl} Pb | Bi | 7 87+) 88 ti 4 Fe | Ra! ! Lijevo i pod debeiom ertom — kovine; desno i iznad debele crte — nekovine. | Sporedna skupina Period | - ri213 4s {67 | 8 2i*| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 27 2B | Se Co Ni } | 45° 46" t Rh Pd | | 7+ 78° | Ir Pt | —|—-——_ 7 ' Z = 58... 7: fantanidi*, Z = 90... 103: aktinidi”. U sporedno} skupini su svi elementi samo kovine 9Svojstva elemensta Promjer | Gustoga ent Promjer ite Vreliste | Custoa Element eT | Vatencige | Tate | ree | Custos Element atoma | Vatencija | T#l® | Viele pec) simbol nm | Lote co | Keim skupina _simbot | nm |e kg/m’ H 0169 | a | 25,4 | —252,7 | 0,084 Halogent i Alkalne kovi F 0,136 2 | —188,2 1,578 menos | gas 1 186 1370 530 vit ¢ O94 ee Ne 0383 | 1 | 977 | a2 | 50 Br | 036 we) 6 | ie 1 K | 0.476 1 ; 68 70 860 fe JAE A Rb 0,502 1 | 39 680 1530 Plemeniti plinovi cs | —- a ca He ° 268.9 0,166 Zemno-atkalne | Ne | 0320 | 0 —245,0 0,839 ovine vit Ar | 038 0 =185,8 1,663 Be 0,225 1280 T Kr | oy ° 132 3,488 eae we lm | ies | 88 | 8 Zhe | 88 " Ga 393 851 1440 1550 oe | St 0,429. 770 1380 2.600 Kovine sporednih Ba | 0,448 704 1640 3500 skupinag =o [J } Ti 0293 | 43 1820 $100 4540 Borova skupina v 0271 S42 | 1735 3.400 6000 B 3 2300 2550 2300 ce | 0257 | X62 | 1930 2500 7190 Al | 0282 3 60,1 | 2060 2699 Mn | 0250 | 23,4 | 124s 2150 7430 mM Ga | 02% | 3 | a9'8 | 20m 5910 Aperiod Fe | 0252 | 42), 1539 2740 7870 in 03314 3 1564 | 1450 7310 Co | 0250 | 23 2900 8900 n 0;342 13300 1460 | 11850 Ni | 0249 | 23 2730 8900 Uplikova skupina 7 - en ee co 0,255 a1 2.600 8960 Veli eC 4830 2220 mm | 0275 | 2 906 7133 Si 2300 2330 >| Ya zr | 0319 | 4 1750 | $050 6500 W s | 3700 330 Np | om | 5.3 0 | 2ais 3300) 830 Mo | 028 | 63,5 , 2625 4 PP 1740 | 11340 Te \ 7 11.460 sco va skupin . Ro | 0267 | 3,46 | 2500 | 4900 | 12200 Pusikova skupina _1958 ts PMO Rh | 02m ha 1960 | 4500 | 12440 , 13 1820 Pa | 0275 ) 24 1552 4000 | 12000 v As 610 5730 Ag | 0,288 1 960,8 | 2210 | 10490 Sb 1440 6620 Cd | opos | 2 3209 765 8650 Bi 1420 9800 ———_}+——_| | ——_}-—_— — | ue | o3i7 | 4 3700 | 11400 Halkogeni Ta 0,294 5 2996 | 6100 16600 ° 2 1830 1,332 w 028 | 64 3380 5930 | 19300 vl s 0212 | 642) 11910 | 444.6 | 2070 Re | 0275 | 441 | 3170 5900 | 20000 Se | 0232 4,62 | 220 680 4310 6.period Os | 0270 | 4,6 2700 | 5300 | 22500 Te | 020 | 246] 450 1390 6240 ir o2n | 43,6 | 2443 | 5300 | 22500 _— Pt 0.277 a2 | 1769 4ajo | 21450 * Valencija je broj vodikovih atoma koje atom elementa moze vezatiu mole- Au 0,288 3° | 1063 2970 19320 kulu iti ih w njoj moze nadomjestiti Hg | 0310 | 24 | —389 | “3566 | 13550 80 7 Strojarski prirugnikKEMUSKI SPOJEVI Kemijske veze 1. Atomske veze (homeopolame, kovalentne) Atomske veze su veze medu nekovinskim atomima. Zajednitki clektroni vite atoma tvore molekule, i to od priprostih dvoatomnih do vrlo velikih molekula s vi8e stotina ili vile tisuéa atoma. Spojevi s atomskim vezama (molekularnu zgradu) obuhva¢aju razmjerno manji bro} anorganskih spojeva; posebno su znatajni organski spojevi. Anorganski spojevi s atormskim vezama su: — pretezno plinovite tvari (s niskim taliStima i vreli8tima), npr. nekovinski elementi (H,, O3, N;), nekovinski oksidi i hidridi (COz, SO, NH, H,S) i spojevi nekovina (SClz, PCls); — tvari dijamantnog tipa (s visokim talistima i vreliStima) s vrlo jakim atomskim vezama (tvrdoéa!), npr. dijamant (C)i nekovinski karbidi (SiC, B,C). Tima su sligni takoder nekovinski nitridi (BN, SisNy) Organski spojevi seZu od malih molekula, npr. priprostih ugliikovodika (CHa, CH), do veoma velikih molekula, npr. polivinilklorida (C2H3Cl)q. 5 porastom broja atoma u molekuli prelaze te tvari iz plinovitih u tekuée i Potom u krute, Ne vode elektritne struje. 2. Ionske veze (heteropolarne, elektrovalentne) Tonske veze nastaju medu kovinskim i nekovinskim atomima na taj natin, da kovinski atomi odaju vanjske (valentne) elektrone (jednoga ili viSe) te postaju pozitivnim ionima — kationima, nekovinski atomi pak primaju vanjske elektrone i postaju negativnim ionima — anionima. U plinovitom ili tekuéem stanju (ili wu otopini) su pozitivni i negativni ioni slobodno gibljvi, dok u krutom stanju formiraju skupnu kristalnu reSetku, Tonske su veze karakteristitne za kovinske okside (npr. Naz) i hidro- kside (apr. NaOH) a narogito za soli, koje su spojevi pozitivnih (kovinskihy i negativnih (nekovinskih) iona (NaCl = Na* + C>). Soli imaju visoka tali8ta i vreligta te su pravi elektroliti; u taljevini ili otopini vode elektriénu struju, pri éemu su ioni nosioci naboja. 3. Kovinske veze Kovinske veze su veze medu kovinskim atomima, U kristalnim reSetkama, koje tvore sve kovine, su atomi — odavanjem valentnih elektrona — pozitivno nabijeni, valentni elektroni pa se kreéu medu njima wu re8etki razmjerno slobodno. Kovinske su veze karakteristigne za sve kovine i njihove slitine, a odli- kuju se narogito dobrom elektriénom i toplinskom vodljivoséu te tvrdogom i gnijetljivo8éu (moguénost preoblikovanja, kovkost). & Kemijske reakeije Jednadzbe kemijskih reakcija prikazuju koliginske odnose sudjelujucih tvari 2H, + 0, =2H,0 2mola 1 mol 2 mola 22g 132g 218g U plinovitom stanju 2m) Tm 2m? Pri cksotermitkim reakcijama se toplina oslobada (odvodi, —), pri endoter- mickim reakcijama se toplina trosi (dovodi, +): eo -co - OQ, = H,O — 286,7 kJ/mol c+ z O2= CO 124,0 ki/mot HO = Hy + + 0, + 286,7 kiimol | CO + 4 O: = CO; ~ 282.9 kI/mol C+ 0, = CO; — 46,9 kimol Pri kemijskoj reakeiji odvedena ili dovedena toplina nije ovisna 0 toku reakcije = po medustupnjevima ili neposredno (Hessov zakon) Reakcije redukcija - oksidacija (vred-oks«) nastaju iz djelomignih reakeija redukeije (oduzimanje kisika spoju) i oksidacije (spajanje s kisikom). Hidridi Hidridi su binarni spojevi vodika s nekovinama ili nekim kovinama. Hidridi su plinoviti, tekuéi ili kruti (nekovinski su hidridi plinoviti ili tekuci) Svojstva vodika i nekovinskih hidrida Relativna Gustoca Tar | motekularna | Talite | Veciiste kg/m? Opaska n masa : OC) a 2016 | 2594 | -252,7 0,090 18,02 0,00 100.0 | 1000,0(4°C) | voda (H oksid) 3 —89) 121 | 1465 H peroksi¢ 17.03 “17 33.35 0.771 | amonijak HE 20,01 ina | 987 fluorovodik Ha 36.46 164 | Klorovodik HBr 8092 67.0 3130 | bromovodik H 1791 4 (i bar}] 5166 | jodovodik HS 34.08 “61,8 1,54 | sumporovodik HP 34.00 sia 1/53 | fostorovodik HEN”! 27103 26 ons eijanovodik } Voda i vodikov peroksid su istodobno hidri i ksi. 2) Pozitivno nabijena jednovaletna skupina NHj = »amonij ® Negativno nabijena jednovalentna skupina CN” = »cijan« 83Oksidi ‘Oksidi su binarni spojevi kisika s elementima te su plinoviti, tekuéi ili kruti Elementi s vige valencija mogu imati i vie razligitih oksida Svojstva kisika é oksida (pri p, = 1,01325 bar) Relat. Tvar | molek. masa Kisik 0, | 32,00 Nekovinski oksidi 8 | a NO | 4401 NO | 30,01 NO, | 46,01 NOs 76,01 N05 | 108,01 SO, | 64,05 SO, | 80,06 P.O, | 109,95 PO, | 141,96 Si, | 6008 Kovinskioksidi NajO | 61,98 KO | 9420 MgO | 40,31 CaO | 56,08 BaO | 153,34 ALO; | 101,96 Cro” | 68,00 r,0, | 151,99 cro, | 99,99 CuO | 143,08 Gud | 79154 Feo | 7185 Fe,0; | 159,69 Fe,0, | 231,54 MnO’ | "70:94 Mn,0, | 15787 MnjO, | 228,81 MnO,’ | "86,94 PbO” | 223,19 PbO, | 239,19 Tio | 63,90 wo, | 21590 Wo, | 231,90 20 | 81,37 8 | —183,0 | 19,5 $240 5180 4500 4856 5026 9500 9365 5500 12110 7160 5606 C monoksid Cdioksid N() oksid NA oksid, N monoksid N dioksid . NAD) oksid, Ntrioksid N pentoksid Sdioksid Strioksid Ptrioksid P pentoksid dioksid, kremen magnezija peeno (2ivo) vapno ginica, korund ‘Cr(U) oksid CrCl) oksid Cr(IV) oksid Cull) oksid Cu(ID oksid Fe(Il) oksid Fe(III) oksid Feil), Fe(Itl) oksid Mn) oksid Mn(II1) oksid Mn(il), Ma(IID) oksid Mn(IV) oksid D(H) oksid PD(IV) oksid W(IV) oksi WV oksid cinkovo bjelilo °C = sow) | 3700 | > 3500 2350 2700 2300 1890 1665 1837 2570 3500 3877 3140 2830 2077 2857 ca i nitrida Karbidi kgjm? °C) 4830 | 2220 = 3510 | 3500) 2515 = 3170 ' 2220 } 6680 6950 = 7680 i - 6890 — | 8400 — | 8200 3500 | 13960 4300. | 4250 3900 | 5380 » = | 15700 | =} 16060 Nitridi kg) ‘m | 1,251 2790 s | — j 2255 2200 (4bary) = — | 3050 1500 = _ 200 — | 6350 = | = | 670 | 2050 / = | 8260 3360 (= | rat00 | 3220 — | 190 | 2320 — | 5630 ie | Gustoéa Gustoca Karbidi su binarni spojevi ugljika s kovinama, te s nekovinama B i Si. Karbidi su tvrde (i vrlo tvrde) tvari visokog taliSta. Svojstva ugljika i karbida Taliste Opaska gustoéa amorfnoga C. 1970 kg/mm? brusni: materijal karborund vodom: C,H cementit wu éelicima karbidni twrdi metal Nitridi su binami spojevi duSika s kovinama, medu nekovinama pak na- u Selicima za nitriranjeSulfiai Sulfidi su binami spojevi sumpora 5 kovinama, a medu nekovinama naro- éito sa C (i H ~ vidi: hidridi, str. 83). Svojstva sumpora i sulfida Relativna Veehite Twar | molekul,| —Taliste *c | Guess Opaska masa (s = subl.) Sumpor amorfan | 32,06 | 120 4446 | 2086 ' . 119.0 | 4446 | 1960. | monoktin kristaligan] 25648 | 4142.8 = 2070} ortoromban Sulfidi cs, 76.13 | =114,6 46.3 | 1261 Als, | 180,12 | 110) 1ss0's | 2020 as 84.07 | 1350 = | 4100 5 9 100 = | 3600. } ortoromban Ons 159.20) 41130 - 5780 | kubi¢an cus 95,63 ~ 220 | 4600, Fes. 87,90 | 1193 ~ | soto Fes, 11996 | 1178 =} S000} prit Mn 86,99 — 1375s | 4000 Mos, | 160.07 | 1185 =" | 4800 Pos 239.27 | 114 ~ | 7300 Sas 150.756 | 882 i240 [5080 WS, 248,04 = | 7500 ZS, gras | 1850 1200s | 4087 (150 bar) Fosfidi Fosfidi su birani spojevi fosfora s kovinama, Svojstva fosfora i fosfida Relativna Taliste | Veelitee | Gustoga ‘var J motekul.| TG se | Sees Opaska Fosfor ei 123.92 - 2690 | plamiste 400°C eveni | 123.92 ]610(43 bay] 2200 | plamiste 725 °C bijet 123,92 aut 1280 1 1820 Fosfidi ap. 83.03 - - 5700 Cup | 221,73 - 6700 cup, | 252175 - - 6350 sab, | 21176] ais = 4100 FeP 142,70 | 1290, - 6560 Fer 198)54 1100, : 6740 MoP 8595 | 1190 = $390 86 Kiseline su vari, koji molekul jezgre H*). Kiseline su vodene otopine 5 ka), il kovinama (»kiseline bez ki Kiseline i baze ioni lako odavaju protone (vodikove jjeva._vodika s halogenima pak nastaju pri reakeiji nekovinskil 8 vodom (mkiseline s kisikom«), npr.: — kiseline bez kisika fluorovodiéna klorovoditna (solna) bromovoditna jodovodigna sumporovoditna fosforovoditna cijanovoditna — kiseline s kisikom ugiiina —-H,CO; sumporasta H2SO; sumporna SO, dusitna = HNO; fosforna HyPO, vodena otopina HF vodena otopina HCI = vodena otopina HBr vodena otopina HJ vodena otopina HS vodena otopina HP vodena otopina HCN (CO; + H,0 + H,C03) (SO; + H,0 ~ H,S05) (SO; + H,0 > H;80,) (N20s + H2O + 2 HNOs) (P:05 + 3 H;0 + 2H;PO,) Karakteristiéni sastojak svih kiselina je vodik, Koji je u vodenoj otopini pozitivno nabijen ion H’, dok je drugi dio kiseline negativno nabijena nekovina ili atomska skupin: HCO, Baze (luzine) su spojevi, Baze su hidroksidi, koji HCl = Ht +r H+ CO¥ kojih molekule ili ioni lako primaju protone. nastaju pri reakeiji odredenih kovina, kovinskih oksida ili amonijaka s vodom, npr. natrijev hidroksid NaOH kalijev hidroksid kaleijev hidroksid Ca(OH), (ga¥eno vapno) KOH 2Na + 2H,0--2NaOH + Hat ‘Na, + H,0 + 2 NaOH 2K +2H,0 +2KOH +H,t K,0 + H,0-»2KOH Ca + 2H,O + Ca(OH), + Hz + CaO + H,0 + Ca(OH), amonijev hidroksid NHOH NH + H,0 > NH,OH Karakteristiéna sastavina baza je negativno nabijena jednovalentna skupina OH~ — »hidroksil«. ‘Vodene otopine baza sadrée pozitivne kovinske ione i negativne hidroksil- ne skut baza: 1 (te su dobri voditi clektrigne struje), sto vrijedi i za taljevine NaOH = Na+ + OH- 87Svojstva kiselina i baza |__Topivose vo Kiselina vodena ‘otopina | wee vote | ‘me HE HCI | | vrelitte | Sion Opaska | | °c) Ty | 10s — | 1834 | sumpora kiselina —42 86 1508 | du8iena kiselina 4235 | 213 1834 | fosforna kiselina a1i2 (39) | 1764 | klorna kiselina (eksplozivna) Baze NaOH 4.00 | 384 | 1388) 2130 KOH soul | 360.4 | 1320 2084 Ca(OH), 74,10 580 | 2239 NH,OH sas | 77 | - | \ Vrijednost pH Mjera za. stupanj kiselosti vodenih otopina je »vrijednost pH« (= potentia hydrogenii), koja je definirana negativnim dekadskim logaritmom koncentra- ce vodikovih iona a (mol. 1”) PH = —lea Otuda proizlaze vrijednosti: — 2a kisele otopine a>107 pH<7 — za neutralne otopine (@ista voday a= 10-7 pH — za baziéne otopine a<107 pH>7(..14) Vrijednost pH mjerimo pomogu elektrokemijskih mjerila, a moZemo je oci- jeniti raznobojnim indikatorima koji pri odredenoj vrijednosti pH. promijene doju, npr.: PH erven 3 — 4,4 ut metiloranz metilno crvenilo ctveno 4,4— 6,2 buto lakmus erven $ — 8 modar bromtimol (modri) aut 6 — 7,5 modar fenolftalein bezbojan 8 —10" crven 88 Soli Soli nastaju pri reakciji kiseline s bazom: HCl + NaOH + NaCl +H;O —-H;CO; + Ca(OH); + CaCO; + 2,0 Soli nastaju i pri: — diclovanju halogena na kovine Ch, + 2Na—> 2 NaCl — djelovanju nekovinskih oksida na kovinske okside ili baze SO; +CaO+CaSO, CO, + 2NaOH — Na,CO; + H,0 — djelovanju kiselina na neplemenitu kovinu ili kovinski oksid 2HCL+ Zn ZnCh + Hy t — HySO4 + CuO + CuSQ, + H,0 Nazivi za soli Imena soli iz kiselina bez kisika svrSavaju na -id: CaF, — Ca fluorid CusP — Cu fosfid NaCl — Na klorid KCN — K cijanid AgBr — Ag bromid K,Fe(CN)g — K Fe(Il) cijanid KJ — K jodid K3Fe(CN)s — K Fe(II) cijanid PbS — Pb sulfid Imena soli iz kiselina s kisikom svrsavaju na -at (it) NaxCO; — Na karbonat KCIO, — K Klorat NaHCO; — Na hidrokarbonat K,SiO; — K silikat Na,SO3_ — Na sulfit K,CrO, — K kromat NajSOq — Na sulfat K,Cr,0, — K bikromat Na,S,03 — Na tiosulfat KMnO, — K manganat NaNO; — Na nitrat KAISO,)2 — K Alssulfat NasPO, — Na fosfat NazHPO, — Na hidrofosfat NaH,PO, — Na bihidrofosfat Posebno znatajne alkalne soli Sol | ‘Na K Ca Ba NH Klorid NaCl KCl CaG, Ba, NEC kuhinjska sol saimijak karbonat Na;CO, K,CO, CaCO, BaCO,-—_(NH,);CO, kalcinirana soda potaSa’—_vapnenac sulfat NaySOx K,S0, CaSO, BaSO,(NH),S0, : Sadr’ barit| nitrat | Nano, KNo, NH,NO, | Gilska salitra indijska salitra 9CaCrO,-2H,0 CaSiO; CuCl Cus ‘CuCO}- Cu(OH) CuSO, CuSO, - 5H;0 FeCl, FeCl; FeSO, - H,0 FeSO,-7H,0 kal KCN KHCO, K,CO, K,SO, KNO; KPO, K HPO, KH,PO, Ka, K,Si0, KMn0, K,Cr0, K,C1,0, 0 ¢ Tayete le Ks = subi) 208,25) 962 | 1560 | 197,35 ) 1380 _ 233,40) 1453 | — 261,35) 595 | — 25333) — | — 110,99| 782 \ 1600 100,09 | 898,68) — teagan) | 136,14 | 1450 = 17216 128 310,14) 1670 172,09| 25 192,10} 200 116,16} 1540 134,45, 498 I 993 95,60] 103 | 220 21,08 200 - 159,60, 200 | 650 | 3600 249,68 110 ‘126,75, 672 | 1023, {162,21 282 | 315 16992, — _ 278,02 64 | 300) 74,56 776 | 1417 65,12) 634,51 — |100,12) 150 | — 138,21 896 — 174,27 | 588 | 1069 101,11 337 400 212,28! 1340 - 174,18 | — = 136,09| 252,6 | 300 |138,55, 610 | — 15429 976 | 158,04! 240 | — 194,20! 968 |= |29419, 236 | 500 baritno bjelilo ( | | vapnenac, kreda | dolomit sadra (gips) ( | | 150 | 2284 | modra galica | 2988 | Fe(1l) klorid | 2894 | Fe(Ill) klorid | 3040 5 | zelena galica 1560 | cijankalij | K. bikarbonat pepeljika (potasa) & indijska salitra 2703 permanganat 2690 Sol KAI(S0,)3- 12 H;0} 474,39 | K3Fe(CN)« K,Fe(CN),- 3,0 MgCl Mgcoy MgSO, MgSO, -7H,0 NaF NaCt NaBr Nal NaCN NaHCO, NaCO; ‘NajCO- 10H,0 Na,SO, Na,SO, - 10H;0 NaNO} Na;PO, - 10H,0 Na; HPO, - 2H,0 NaHPO, - 120 NajSi0; Na2S,05- 5 H,0 NH,CI NHBr NH,HCO, (NH,)2CO3 - HO (NH92S0, HNO; (NH,:HPO, NH4H;PO, PbS PUSO, PUCrO, ZnCh, ZnS ZnO, Relat. | Taliste molek. | °C masa_|(s = subl. 2 329,26, — 422,41/ 70 95,22) 712 84,32 350 120,37 | 1124 246,48 | 150 41,99) 993 38,44 801 102,90) 756 149,89) 665 49,01 | 63,7 84,01 270 105,99) 860 286,14) — 142,04| 884 322,19) — 84,99} 306.8 344,09 | 100 177,99; 95 137,99! 100 122,06 | 1088 | 248,18) 48 | 5349) — | 97,95| 542s 79,06 | 107,5 114,10! 60 132,14 100 80,04| 169.6 | 132,06; — | js03) 239,25) 1114 | 303,25} 1000} 323,18) 844 G vette! mee orc) 1750 1894 1850 2316 3010 2660 1636 2790 2165 3203 3665 2221 2533 1446 2698 1465 | 2267 2536 2066 1910 2400 1750 1527 2429 1573 1770 1725 1619 1794 7500 6380 6300 2910 4102 i Opaska sa (alaun) crvena krvna sol uta krvna sol magnezit gorka sol kuhinjska sol | soda bikarbona kalcinirana soda | kristalna soda Glauberova sol | Gilska salitra | fiksirna sol | salmijak (nigador) | dijela sol (fot.) umjetno gnojivo a1

Kraut-Strojarski Prirucnik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kraut-Strojarski Prirucnik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like