NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Naziv
JAVNE FINANSIJE I RAZVOJ
predmeta:
Fond
Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita
časova
Izborni Zimski (V) 4 2P + 0V

OPIS I CILJ PREDMETA:

Istraživanje uloge, funkcija i politika države i njenog uticaj na ekonomski razvoj je od suštinskog
značaja da bi se razumjelo kako moderna ekonomija funkcioniše. Ideja predmeta Javne finansije i
razvoj je istraživanje odnosa između politika javnih finansija i razvoja.

Kako bi država mogla obavljati svoje funkcije ona mora da obezbijedi sredstva i da ih efikasno
uprotrijebi. Iako koncept „money from the people, for the people“ zvuči jednostavan ne postoji
saglasnost koji je najbolji način da država ubere i potroši sredstva u praksi. Pitanja obezbjeđivanja
sredstava, njihove (pre)raspodjele, alokacije resursa, regulacije ekonomskih aktivnosti i uticaja državnih
politika na ekonomski razvoj su u fokusu predmeta Javne finansije i razvoj. U suštini, javne finansije
predstavljaju finansijski odnos pojedinca i države. Što nam država uzima, a što daje?

Osnovno pitanje na koje javne finansije treba da pruže odgovor je kako stvoriti efikasniji sistem
oporezivanja i potrošnje koji će pomoći stvaranju uslova za dugoročno održivi ekonomski rast, a u isto
vrijeme osigurati stabilnu i kredibilnu fiskalnu poziciju država. Stoga je cilj predmeta da studenta nauči
da razumije i analizira ulogu i funkciju države u stvaranju uslova i prepreka za ekonomski razvoj.

Nakon položenog predmeta student bi trebao da bude u mogućnosti da razumije podatke iz javnih
finansija, ali što je važnije i da razumije alternative i posljedice različitih politika javnih finansija, na
sadašnji i budući kvalitet života pojedinca.

Student se motiviše da pojave i procese posmatra u međusobnoj povezanosti i interakciji, da sagledava

ne samo vidljive, kratkoročne i parcijalne, već i manje vidljive dugoročne i ukupne posljedice
pojedinačnih odluka. Analiza uticaja i posljedica državnih politika vršiće se na konkretnim aktuelnim
pitanjima kroz individualne i grupne projekte.

Predmet i predavanja su fokusirani na procese, na pitanja «zašto?», a ne na puku faktografiju i

činjenice, odnosno na reprodukciju znanja. Studenti se motivišu da razmišljaju i izvode zaključke i da
primijene svoje znanje u novim situacijama. Naglašava se „majstorstvo procesa, razumijevanje
koncepata i sposobnost djelovanja u različitim situacijama“.

Studenti se uče da ne budu dogmatični. To podrazumijeva preispitivanje svojih i opšte prihvaćenih

“vjerovanja”, odbacivanje onih koji su pogrešni i prihvatanje novih. To znači otvorenost da se čuje drugo
i drugačije i spremnost da se pred snagom argumenata promijeni mišljenje, da se prizna greška, ali i da
se kritički “konfrotiramo” sa autoritetima, sa onima koji su popularni, sa onima koji su “uvijek u pravu”.
Dakle, ohrabruje se otvorenost uma, kritičko razmišljanje i spremnost da se prizna greška.

Cilj predmeta nije da studenti nauče sve odgovore. Cilj je da imaju što više pitanja i da razumiju
osnov(n)e riječi i osnovne principe. U okviru predmeta se analiziraju (preispituju) osnovni principi
ekonomije i posebno javnih finansija. Neki od tih principa su:
 - Minimalna država je (na ovom nivou razvoja) potreban institucionalni okvir za slobodno
ispoljavanje želja, ideja i potreba;
- Slobodna i dobrovoljna razmjena, uz niske transakcione troškove važne su pretpostavke
napretka;
- Ljudsko ponašanje je uslovljeno podsticajima;
- Jasno definisana i garantovana vlasnička prava su preduslov razvoja;
- Većina učesnika u ekonomskom životu će nastojati da stvara više ako im više ostaje od
njihovog rada;
- Porezi su ozakonjeno uzimanje imovine pojedincima (i pravnim licima) od strane države. Za one
od kojih se uzima, porezi su trošak.
- Ništa nije besplatno, pa ni državne usluge.

Većinu od ovih principa „iskušavamo” u svakodnevnom životu - kada trgujemo, kada plaćamo poreze,
kada studiramo, ali ih jasno ne vidimo ili ne razumijemo. Predmet, između ostalog, pokušava da
ekonomske odnose sagleda kroz prizmu osnovnih principa. Istovremeno, studenti se motivišu da
razmišljaju kritički i da stalno preispituju stavove, pa i osnovne principe.

Sva prethodna pitanja razmatraće se u kontekstu uticaja na pojedinca, na njegov svakodnevni život i
perspektive budućeg razvoja. Predavanja će se jednim dijelom odnositi na savremene trendove u
javnim finansijama i tekuće politike javnih finansija u Crnoj Gori.

Za pohađanje ovog kursa nijesu potrebna znanja iz mikroekonomije, makroekonomije ili statistike. Kurs
je fokusiran na osnovna pitanja – fundamente javnih finansija.Teme obuhvaćene ovim kursom tiču se:
uloge i veličine javnog sektora, uključujući i razloge državne intervencije kao što su tržišne greške,
razloga za redistribuciju prihoda; politike oporezivanja; politike potrošnje; pitanja fiskalnog deficita i
finansiranja deficita. Kurs će takođe pokriti i pitanja izazova pred kojima se nalaze donosioci odluka u
javnim finansijama u suočavanju sa tekućom ekonomskom krizom. Predavanja će se jednim dijelom
odnositi na savremene trendove u javnim finansijama i tekuće politike javnih finansija u Crnoj Gori.

Predmet je podijeljen na module (probleme) koji se analiziraju. Najvažnija pitanja za čijim odgovorima
se traga su:

- Što država (treba da) radi – koje su osnovne funkcije države?

- Odakle državi novac da bi sprovela svoje funkcije - od koga i kako država uzima?
- Zašto država interveniše na tržištu?
- Da li postoji optimalna veličina države?
- Zašto država raste i koje su posljedice rasta države?
- Da li je veća država uzrok ili posljedica razvoja?
- Kakve su posljedice (načina) državnog uzimanja i davanja na ekonomski razvoj?
- Koji su razlozi, a koje posljedice deficita i javnog duga?

KOME JE PREDMET NAMIJENJEN:

Predmet je namijenjen za sve one koje interesuje kako država troši njihov novac, a posebno:

- Buduće zaposlene u javnom sektoru koji će se u neposrednom poslu suočavati sa pitanjima

javnih finansija i ekonomskog razvoja;
- Studente koji žele detaljnije da istražuju pitanja javnih finansija i ekonomskog razvoja;
- Preduzetnike – vlasnike kompanija, menadžere, revizore, računovođe i sve one koji žele da
razumiju kako politike javnih finansija utiču na uslove poslovanja.
METOD IZVOĐENJA NASTAVE:

Na predmetu se ne izvode klasična predavanja. Čas je podijeljen na više kraćih djelova koji treba da
kod studenta fokusiraju pažnju i probude interesovanje. Od studenta se ne zahtijeva da nauči određenu
temu. Studentu se ne “nude” tačni odgovori. Student se motivišu da kritički razmišlja, analizira,
povezuje i donosi zaključke i da ih ponovo preispituje. Student se ohrabruje da postavlja pitanja, da se
uključi u raspravu, da razvija komunikacione vještine i timski rad.

Od studenta se očekuje da razumije osnovne koncepte, principe i ključne riječi, kao i da ih povezuju sa
praktičnim temama i životom. U kontektstu brzih promjena svako znanje ili vještina mogu uskoro postati
staromodni, a posao i život će tražiti nova znanja i vještine. Niko sa sigurnošću ne može predvidjeti
kako će svijet izgledati za pet ili deset godina, a kamoli za dvadeset ili pedeset. Jedino oni koji budu
sposobni da brzo usvajaju nova znanja ostaće konkurentni i sposobni za život i rad. Zato se od
studenta zahtijeva da samostalno istražuje. Student se uči da samostalno uči nove stvari. Cilj je da se
student bolje pripremi za budući rad i život u svijetu stalnih, ubrzanih i nepredvidivih promjena.

Student je u obavezi da prati predavanja i da na njima aktivno učestvuje. Student treba da se pripremi
za svako predavanje tako što će proučiti materijal koji mu je preporučen. Student se ohrabruje da
postavlja pitanja (“Postavljanje pitanja nije znak slabosti već pokazuje znatiželju, angazovanje,
inteligenciju.”-April Underwood).

Djelovi jednog časa (60 ili 90 minuta) obično obuhvataju:

- Analiza problema i njegovog razumijevanja – problem definisan člankom iz The Economist-a,
Financial Times-a, naučnog rada i sl. koji je zadat za domaći– online rasprava koja se boduje.
Takođe, testira se razumijevanje ključnih riječi sa prethodnog predavanja
- Susret sa stvarnošću - Pregled i analiza značajnih događaja i procesa koji su obilježili nedjelju
koja je prethodila času, a koji su u vezi sa problemima koji se obrađuju u okviru predmeta;
- Predstavljanje i razmatranje problema-teme koja je predviđena za konkretan čas;
- Ključne riječi iz problema-teme koja je razmatrana na konkretnom času
- Debate na zadanu temu (na pojedinim časovima).

Važan dio kursa će se odnositi na studije slučaja (case studies) koje će studenti dobiti (ili birati) da
istraže, pismeno obrade i predstave. Ovo će biti posebno važno za studente koji žele da ostvare ocjene
9 i 10.

PRAVILA NA PREDMETU (BODOVANJE, PRISUSTVO, KAZNE...)

Bodovanje:

Ocjena će biti formirana na sljedeći način:

- Završni ispit – 80 bodova
- Debate, konsultacije, individualni i grupni rad – 20 poena
Završni ispit može nositi i dodatne (bonus) poene, a posebno će se vrednovati brzina izrade testa,
odnosno brzina rješavanja problema.1

1
U poslu, kao i u životu, brzina je važna, ponekad presudna. Kako predmet Javne finansije i razvoj treba, između ostalog, da
studenta spremi za budući posao i život to se sa vrednovanjem brzine rješavanja problema testira i ova vještina.
Kolokvijum i završni ispit se sastoje od tri cjeline:
- Prvih četiri pitanja po 5 poena
- Objašnjenje 20 ključnih riječi po 2 poena
- Poslednja dva pitanja po 10 poena
- Brzina izrade testa + odnosno – 5 poena (Prvih 10 radova iz grupe +5 poena, pod
uslovom da se sakupi najmanje 40 poena. Poslednjih 10 radova -5 poena, pod uslovom
da je na testu ostvareno manje od 60 poena).

U toku semestra će biti zadato više domaćih zadataka. Od studenta se očekuje da redovno učestvuje u
raspravi tokom predavanja u vezi sa domaćim zadatkom, ne samo zbog bodova koje oni donose u
zbiru ocjene, već i jer isti predstavljaju logičko, misaonu i praktičnu pripremu za završni ispit.

Finalna ocjena (kolokvijum + završni ispit) na pismenom ispitu:

Manje od 50 poena ocjena 5
Od 50-59 poena ocjena 6
Od 60-69 poena ocjena 7
Od 70 i više poena ocjena 8

Maksimalna ocjena koju student može dobiti na pismenom ispitu je 8. Ukoliko student želi da polaže za
ocjenu 9 ili 10 mora se prijaviti za usmeni ispit. Usmeni ispit se odnosi samo na studente koji:
- uspješno završe pismeni ispit - ostvare minimum 80 poena i
- prijave se za polaganje usmenog ispita shodno definisanim pravilima za prijavljivanje –
koja će biti definisana tokom semestra.

U popravnom roku ispit se polaže pismeno i nije moguće dobiti ocjenu 9 i 10. Bodovi po osnovu izrade
domaćih zadataka u redovnom roku se računaju i u popravnom roku.

Važna napomena: Pravo na izbor diplomskog, specijalističkog ili magistarskog rada iz ove predmetne
oblasti imaće student koji predmet položili sa ocjenom većom od 8. Takođe, samo student koji položi
ispit sa ocjenom većom od 8 može dobiti pisanu preporuku.

Konsultacije: konsultacije se daju u redovnim rokovima, održavaju se najmanje jednom mjesečno, dok
u popravnim rokovima nije moguće organizovati iste. Konsultacije se ne smiju organizovati u okviru 48
sati uoči održavanja ispita.

Prisustvo: Od studenta se očekuje ne samo da prisustvuje časovima, već i da na njima aktivno

učestvuje postavljajući pitanja, odgovarajući na pitanja, učestvujući u debatama, i sl. Pravo polaganja
ispita ima student koji ostvari prisutnost časovima veću od 80% - najmanje 10 od 12 predavanja (ne
postoji mogućnost pravdanja odsustva, osim za studente druge godine koji su prenijeli ispit, ukoliko
dolazi do preklapanja predavanja nastave sa druge godine, kao i usljed izrečenih mjera karantina ili
samoizolacije).2 Student koji nema ispunjen uslov prisustva može da koristi samo drugi ispitni rok
(popravni). Studentu koji zakasni na čas neće biti “priznato” prisustvo.

2
Pravdanje odsustva sa predavanja je moguće samo u slučajevima preklapanja predavanja. Ukoliko se studentima časovi
preklapaju sa časovim na predmetima sa druge godine studija, potrebno je da student pošalje e-mail nastavniku kod kojeg
nije bio na času, i obavijesti ga kojem času je prisustvovao, kako bi to bilo provjereno i odsustvo opravdano. Opravdanja je
potrebno slati nakon svakog održanog časa. U mailu je potrebno navesti ime predmeta koji se pravda, naziv predmeta
kojem je student prisustvovao, datum za koji se vrši pravdanje, ime i prezime kao i broj dosijea studenta. Dodatno,
neophodno je da student u CC maila uključi nastavnika čijem času je prisustvovao. Kako bi opravdanje ušlo u proceduru
provjere, mail sa traženim informacijama potrebno je poslati u roku od 48 sati od trenutka održavanja časa.
Kazne: Pri polaganju ispita, student se mora pridržavati pravila regulisanih Statutom fakulteta.

Studentima se skreće pažnja na sljedeća pravila:

1. Studenti koji pristupaju pismenom ispitu ulaze u studionicu nakon prozivke.

2. Sve lične stvari (knjige, torbe, tašne, mobilni telefon, računar i sl.) moraju biti ostavljeni van
studionice.
3. Kaputi, jakne, šalovi i slični odjevni predmeti, ne smiju biti na klupama, već okačeni na
čivilucima koji se nalaze u studionici. Studenti koji ne poštuju ovo pravilo biće udaljeni sa ispita i
dobiti ocjenu pet (5), bez prava polaganja ispita/kolokvijuma sa kojeg su udaljeni u sledećem
roku. Ukoliko je za izradu ispita neophodna upotreba digitrona, student mogu koristiti samo svoj
lični digitron koji su unijeli u salu sa sobom (pozajmljivanje digitrona između studenata u sali)
nije dozvoljeno.
4. Studenti se razmještaju na način kako to odluči vođa ispita. Student je dužan da pregleda
prostor (stočić, pod) oko svog sjedišta i ukloni oko sebe sve što je zabranjeno unijeti u salu. Ako
to ne učini, sve nedozvoljene stvari koje budu pronađene u njegovoj blizini, tretiraće se kao da
pripadaju studentu. Taj student biće udaljen sa ispita i protiv njega će biti pokrenut disciplinski
postupak.
5. Za pisanje odgovora student isključivo koristi dobijeni ovjereni papir. Student je obavezan da
vrati sve dobijene papire, uključujući i papir sa ispitnim pitanjima. Ukoliko to ne učini,
nekompletan pisani materijal se neće pregledati, a student se automatski kažnava zabranom
polaganja tog ispita/kolokvijuma u narednom ispitnom roku.
6. Student odgovora na postavljena pitanja redosljedom kako su data na ispitnoj listici (testu). U
slučaju da ne poštuje redosljed pitanja, njegov zadatak neće biti pregledan, niti će taj student
dobiti ocjenu na pismenom ispitu/kolokvijumu.
7. U slučaju da se student tokom trajanja pismenog ispita/kolokvijuma okreće, došaptava,
posjeduje ili koristi bilo šta od stvari koje su zabranjene za unošenje u studionicu, automatski se
udaljava sa ispita/kolokvijuma. Ispisana ruka takođe je razlog za automatsko udaljavanje sa
ispita.Takođe, student će biti udaljen i ukoliko u njegovoj neposrednoj blizini bude nađen bilo
kakav papirić, sveska i sl. Za navedene radnje nije potrebno dokazivanje – dovoljna je sumnja
nastavnika ili saradnika.
8. Nakon što dobije pitanja, student ima pet minuta da ih pročita i eventulano traži pojašnjenja od
profesora ili saradnika. Pojašnjenje se traži javno, tako da svi ostali studenti čuju postavljeno
pitanje i odgovor. Nakon toga, zabranjeno je postavljati dodatna pitanja ili tražiti dodatna
objašnjenja.
9. Saradnik, odnosno nastavnik koji ne poštuje Pravila o načinu polaganja pismenog
ispita/kolokvijuma, podliježe disciplinskoj odgovornosti sa mogućnošć́ u isključenja sa UDG.
10. Svako kršenje pravila povlači disciplinsku kaznu koja se kreće u rasponu od gubljenja prava na
polaganje sljedećeg ispita/kolokvijuma na tom predmetu, do isključenja sa UDG. Kaznu izriče
Unverzitetska disciplinska komisija. Kazna se javno objavljuje na sajtu Fakulteta i Univerziteta.
11. Vođa pismenog ispita/kolokvijuma dužan je da na početku ispita vidno istakne na tabli vrijeme
do kada traje ispit. Nakon tog roka, radovi se ne mogu prihvatati. Saradnik, odnosno nastavnik
nema pravo diskrecione odluke da naknadno mijenja rok završetka pismenog ispita.
12. Tokom pismenog ispita/kolokvijuma nije dozvoljen ulazak u studionicu bilo kome, osim licima
koje su tog dana zadužene za ispit, menadžeru fakulteta, dekanu, prodekanu ili rektoru.
13. Zabranjuje se saradnicima da sa sobom unose mobilni telefon. Studenti imaju pravo da
opomenu saradnika ili nastavnika koji koriste mobilni telefon ili ga naknadno prijave Dekanu
fakulteta. Takođe, tokom trajanja ispita, saradnik ili nastavnik ne mogu koristiti kompjuter.

Posjedovanje, a ne samo korišćenje, bilo kojeg od gore navedenih elemenata povlači udaljavanje sa
ispita i kaznu koju propisuje Disciplinska komisija.
Literatura
 Rosen, Harvey (1999), Javne finansije, Institut za javne financije, Zagreb
 Stiglitz, Joseph E. (2004), Ekonomija javnog sektora, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd
 Musgrave, Richard A, Musgrave, Peggy B (1989), Public Finance in Theory and Practice,
McGraw-Hill Companies

Hrestomatija
 Adams C. (2006), Za dobro i zlo - Utjecaj poreza na kretanje civilizacije, Institut za javne
financije, Zagreb
 Barro R.J. & Sala-i-Martin X. (2004), Economic Growth, The MIT Press, London
 Gwartney J, Holcombe R., Lawson R. & Moore D.V. (1998), The size and functions of
government and economic growth, Joint Economic Committee
 Gwartney J, Randall H. & Lawson R. (1998), The Scope of Government and the Wealth of
Nations, Cato Journal, Vol 18, No. 2.
 Jones E.L. (2003), Ekonomski rast u svjetskoj povijesti, Politička kultura, Zagreb
 Karras G. (1996), The Optimal Government Size: Further International Evidence on the
Productivity of Government Services, Economic Inquiry, Vol. 34, p. 2.
 Keith Marsden (1983), Links Between Taxes and Economic Growth: Some Empirical Evidence,
World Bank Staff Working Paper No. 605.
 Mitchell D.J. (2005), The Impact of Government Spending on Economic Growth, Backgrounder
1831. www.heritage.org
 Rahn R.W. (2009), The Optimum Government, www.washingtontimes.com
 Steve H. Hanke and Stephen J. K. Walters, Economic Freedom, Prosperity, and Equality: A
Survey, http://www.cato.org/pubs/journal/cj17n2-1.html.
 The World Bank, Fiscal Policy and Economic Growth: Lessons for Eastern Europe and Central
Asia, 2007.