3.
čas – Sažetak gradiva iz oblasti jezika
Nelični glagolski oblici
Infinitiv
Radni glagolski pridjev
Trpni glagolski pridjev
Glagolski prilog prošli
Glagolski prilog prošli
Lični glagolski oblici
Prezent (prost)
Perfekat (složen)
Aorist (prost)
Futur I (složen/prost)
Futur II (složen)
Imperativ (prost)
1. Podsjeti se glagolskih oblika koje si učio/la u 7. razredu, a zatim prepiši tabelu u svesku.
2. Obnovićemo znanje o zamjenicama i pridjevima.
Vrste riječi
Zamjenice:
Prisvojne (pridjevske)
Odnosno-upitne (pridjevske)
Pokazne (pridjevske)
Pridjevi:
Određeni vid
Neodređeni vid
karakteristike primjer
imenuje radnju; ima nastavke plivati, stići, jesti
-ti, -ći, -sti (na inf. osnovu); osnova služi za
građenje drugih gl. oblika
radnju vrši subjekat; ima nastavke -o, -la, mislio, pjevala, bili
-lo, -li, -le, -la; služi za građenje složenih gl.
oblika; trorodan (muški, ženski, srednji)
radnja je izvršena na nekome ili nečemu; urađen, obaviješteni,
ima sufikse -n, -t, -en, -jen (na inf. ili poslato
prezentsku osnovu; služi za građenje
pasiva; ima službu predikata i atributa
gradi se od gl. nesvršenog vida 3. lica mn. pjevajući, idući, govoreći
prezenta + ći; radnja se dešava naporedo
s glavnom; služba glagolske odredbe
gradi se od glagola svršenog vida/inf. uradivši, poskočivši,
osnova + nastavak-vši; služba glagolske napisavši
odredbe
sadašnje vrijeme; nastavci -m, radim, putujemo, uče
-š, -mo, -te, -u/-ju/-e
prošlo vrijeme; R.G.P. + pom. glagol jesam napisala je, ručali su, igrali
(enklitički o.) smo
prošlo vrijeme, radnja izvršena prije uradih, pogledasmo,
trenutka govorenja; nastavci -h (oh), -(e), - pođoše
(e), -smo(osmo), -ste(oste), -še (oše)
buduće vrijeme; pom. glagol htjeti + infinitiv planiraćeš, ići ću,
čekaćemo
predbuduće stanje; pom. glagol biti u budem planirao, budete
prezentu + R.G.P. došli
zapovjedni način; nastavci -j, jmo, -mo, -te zaigraj, pogledajte,
spremimo
odlike primjer
zamjenjuju imenice; imeničke i ja, meni, ko, tvoj, ovo, koji
pridjevske; mijenjaju se po
padežima
imaju lica, rod, broj; moj, tvoje, naši, njihove
služe za postavljanje pitanja ili se koji, čija, kakav ,koliki
odnose na neki pojam
oznaka bića/predmeta, osobine i ovaj, taj, onaj
količine; lica, jed. i mn. ovakva, takva, onakva
ovoliki, toliki, onoliki
bliže određuju imenice po osobini,
pripadnosti i materiji; mogu biti
određenoga i neodređenoga vida
upućuje na osobinu poznatog lica lijepi, plavi, strmi
ili predmeta - koji
upućuje na osobinu nepoznatog lijep, plav, strm
lica ili predmeta - kakav
3. Obnovićemo znanje o službi riječi u rečenici – predikatu i objektu.
Imenski Nebo je vedro.

Predikat

Glagolski Maša voli da putuje na selo. (složen)

Maša putuje na selo. (prost)

Objekat
pravi nepravi

On je naučio lekciju Nastavnica je za učenike pripremila novu lekciju.

Nije oka sklopila učeći. Dobila je od učenika opravdanje.
Naučićemo sedam novih lekcija. Dobro raspoloženje vlada među učenicima.
Učenicima je saopštila ocjene.
O svojim učenicima ima lijepo mišljenje.

4. Naučili smo dvije glasovne promjene – jednačenje suglasnika po zvučnosti i jednačenje

suglasnika po mjestu tvorbe.

NAZIV GLASOVNE PROMJENE PRIMJER IZUZECI

Jednačenje siglasnika po zvučnosti (JSPZ) napredak -napretka - D ispred S, Š, i Ś ostaje
kobac - kopca nepromijenjeno:
zvučni: b, g, d, d, ž, z, dž, ź, -, -, - iz-hladiti - ishladiti sredstvo, odśeci, odšteta
- u riječima stranog
nezvučni: p, k, t, ć, š, s, č, ś, f, h, c porijekla: Redford,
dragstor
-u slučaju đ+stvo:
vođstvo

Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe s + ćućuriti – šćućuriti - kod izvedenih riječi čiji
(izgovora) (JSPMT) paz + ljiv- pažljiv se prefiks završava na Z,
S, Z + č ž, c, đ, lj, nj, ž, š, ż, ś a riječ počinje na LJ ili NJ:
izljubiti, iznjihati
- kada se N nađe ispred
B i P pri građenju riječi:
Š Ž jedanput, vanbrodski