Fakultet informacijskih tehnologija

ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

BROJNI SISTEMI

U digitalnoj tehnici informacije se predstavljaju pomoću brojeva, pa se postavlja pitanje

koji je brojni sistem najpogodniji za korištenje. Brojni sistemi su sistemi simbola za
označavanje skupova. U opštem slučaju, za osnovu brojnog sistema može se uzeti bilo
koji broj veći od 1.

Tako su, pored decimalnog brojnog sistema sa osnovom 10, koji predstavlja
"prirodni" brojni sistem za čovjeka, poznati i binarni sistem sa osnovom 2, trinarni sa
osnovom 3, oktalni sa osnovom 8, heksadecimalni sa osnovom 16 i dr.

U bilo kojem brojnom sistemu sa osnovom B može se od n cifara napisati Bn

brojeva. Npr, u decimalnom sistemu sa četiri cifre može se napisati 104 =10.000 različitih
brojeva, dok ih je u binarnom sistemu daleko manje, tj. 24 =16. Očigledno je dakle, da binarni
sistem za isti broj, zahtijeva znatno više cifarskih mjesta od decimalnog broja. Bez obzira
na ovaj nedostatak, binarni brojni sistem je najpovoljniji za korištenje u digitalnim
uređajima zbog jednostavnosti tehničke realizacije i pouzdanosti, jer je ovde dovoljno razliko-
vati samo dva stanja koja se predstavljaju naponskim ili strujnim nivoom.

Ako bi bio korišten decimalni brojni sistem, elektronska kola bi morala precizno
razlikovati deset nivoa, što se može postići brižljivim projektovanjem, ali bi uređaji bili vrlo
skupi i složeni, a mogućnost grešaka vrlo velika. Može se reći da nijedan brojni sistem nema
apsolutne prednosti nad svim ostalim. Zbog toga su i razvijeni različiti brojni sistemi.

BINARNI BROJNI SISTEM

Binarni brojni sistem ima bazu ''2'', pošto se svi brojevi binarnog brojnog sistema mogu
predstaviti sa samo dvije cifre 0 i 1.

Radi lakšeg razumijevanja ovo ćemo uporediti sa, nama poznatim, decimalnim brojnim
sistemom, koji za bazu ima broj 10, pošto se svi brojevi u njemu, mogu predstaviti sa
korištenjem i kombinovanjem 10 cifara (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9). Gledajući jedan broj prema
težinskim mjestima njegovih pojedinih cifara možemo ga predstaviti na sljedeći način:

Primjer 1. 546,127=5x102+4x101+6x100+1x10-1+2x10-2+7x10-3

Vidi se da broj ''5'' ima najveću težinsku vrijednost, a broj ''7'' najmanju težinsku
vrijednost.

Konverzija brojeva iz decimalnog u binarni brojni sistem

Prevođenje cijelih decimalnih brojeva u broj neke druge baze, vrši se metodom
ponovljenog dijeljenja tog decimalnog broja sa bazom sistema u koji želimo broj
konvertovati. Pošto u ovom slučaju vršimo konverziju u binarni brojni sistem, decimalni
broj dijelimo sa 2.

1
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Primjer 2. Potrebno je broj 56(10) konvertovati u broj po bazi 2.

56(10) ?(2)

Baze brojnih
sistema
56:2=28 Ostatak 0

28:2=14 Ostatak 0

14:2=7 Ostatak 0

7:2=3 Ostatak 1

3:2=1 Ostatak 1
Smjer čitanja
1:2=0 Ostatak 1

Dijeljenje se
završava kada se
dođe do nule

Tako smo dobili:

56(10) 111000(2)

Ako su u pitanju razlomljeni brojevi onda se konverzija vrši na sljedeći način:

Prvo se konvertuje cijeli dio broja (kao u prethodnom primjeru), a zatim razlomljeni čiji
je postupak prikazan na sljedećem primjeru:

Primjer 3.

56,4375(10) ?(2)

Cijeli dio broja tj. 56 smo već konvertovali u prethodnom primjeru i dobili da je to broj
111000(2) , postupak za konvertovanje razlomljenog dijela se razlikuje u tome što se on
ne dijeli sa bazom tj. 2, već se konverzija vrši metodom ponovljenog množenja:

2
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

0,4375(10) ?(2)

Ova cifra predstavlja

0,4375x2 = 0,8750 0 cijeli dio broja koji se
dobije množenjem, i one
0,8750x2 = 1,7500 1 kasnije čine binarni
razlomljeni broj. Razlika
0,7500x2 = 1,5000 1 je samo što se sada one
čitaju odozgo prema dole
0,5000x2 = 1,0000 1
Smjer čitanja da bi se dobila vrijednost
broja u binarnom brojnom
sistemu.

0,4375(10) 0.0111(2)

Znači, konačni rezultat konvertovanja iznosi:

56,4375(10) 111000.0111(2)

Napomena: u ovom primjeru su se nakon četvrtog množenja na desnoj strani zareza

dobile sve nule, pa smo se tu i zaustavili pošto bi daljnje množenje bilo
besmisleno. Ali, u većini slučajeva se nikad neće dobiti sve nule, pa se množenje
može ponavljati u beskonačnost. U takvoj situaciji treba se zaustaviti na poziciji
koja je navedena u zadatku ili na proizvoljno odabranoj poziciji ukoliko nije
naznačeno.

Konverzija brojeva iz binarnog u decimalni brojni sistem

Kao što je naznačeno u primjeru 1. pojedine cifre u broju zauzimaju različite težinske
vrijednosti... Preko tih težinskih vrijednosti mogu se predstaviti svi brojevi bez obzira na
bazu tako što će se težinske vrijednosti pozicija množiti sa ciframa broja koji odgovara
toj poziciji. Na taj način se dobije decimalni ekvivalent toga broja. To će se najbolje uočiti
kroz sljedeće primjere:

Primjer 4. 546,127=5x102+4x101+6x100+1x10-1+2x10-2+7x10-3

Primjer 5. 10110.11(2) ?(10)

10110.11=1x24+0x23+1x22+1x21+0x20+1x2-1+1x2-2=

=1x16+0x8+1x4+1x2+0x1+1x1/2+1x1/4=

=16+0+4+2+0+0,5+0,25=

=22,75(10)

10110.11(2) 22,75(10)

3
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

OKTALNI BROJNI SISTEM

Baza oktalnog brojnog sistema je broj 8, što znači da se svi brojevi u tom brojnom
sistemu mogu predstaviti sa sljedećih osam cifara: 0,1,2,3,4,5,6,7.

Konverzija iz decimalnog u oktalni brojni sistem

Kako je već navedeno konverzija brojeva iz decimalnog brojnog sistema u bilo koji drugi
brojni sistem vrši se metodom ponovljenog dijeljenja sa bazom brojnog sistema u koji
želimo konvertovati broj iz decimalnog brojnog sistema. Znači, u ovom slučaju broj koji
želimo konvertovati moramo dijeliti sa 8.

Primjer 6. 34762(10) ?(8)

34762:8=4345 Ostatak 2

4345:8=543 Ostatak 1

543:8=67 Ostatak 7

67:8=8 Ostatak 3
Smjer čitanja
8:8=1 Ostatak 0 broja

1:8=0 Ostatak 1

Dijeljenje se
završava kada se
dođe do nule

Tako smo dobili:

34762(10) 103712(8)

Primjer 7.

34762,2565(10) ?(8)

Cijeli dio broja tj. 34762 smo već konvertovali u prethodnom primjeru i dobili da je to
broj 103712(8) , postupak za konvertovanje razlomljenog dijela se razlikuje u tome što se
on ne dijeli sa bazom tj. 8, već se konverzija vrši metodom ponovljenog množenja:

0,2565(10) ?(8)

4
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Ova cifra predstavlja cijeli dio

0,2565x8 = 2,0520 2 broja koji se dobije množenjem, i
one kasnije čine oktalni razlomljeni
0,0520x8 = 0,4160 0 broj. Razlika je samo što se sada
one čitaju odozgo prema dole da bi
0,4160x8 = 3,3280 3 se dobila vrijednost u oktalnom
brojnom sistemu.
0,3280x8 = 2,6240 2

0,6240x8 = 4,9920 5
Smjer čitanja
broja

0,2565(10) 0.20325(8)

Znači, konačni rezultat konvertovanja iznosi:

34762,2565(10) 103712.20325(8)

Napomena: u ovom primjeru se nakon petog množenja dobio rezultat ''4,992'', pa smo
taj broj zaokružili na ''5'' i tako se zaustavili pošto bi daljnje množenje bilo
besmisleno, jer se nikad neće dobiti sve nule, pa se množenje može ponavljati u
beskonačnost.

Konverzija iz oktalnog u decimalni brojni sistem

Ova konverzija ima isti postupak kao i konvertovanje iz binarnog u decimalni brojni
sistem, samo što se pojedine cifre datog oktalnog broja u zavisnosti od njihovog položaja
množe sa odgovarajućim potencijama broja ''8'' da bi se dobio njegov ekvivalent u
decimalnom brojnom sistemu.

Primjer 8. 365.17(8) ?(10)

365,17=3x82+6x81+5x80+1x8-1+7x8-2=

=3x64+6x8+5x1+1x1/8+7x1/64=

=192+48+5+0,125+0,109375=

=245,234375(10)

365.17(8) 245,234375(10)

5
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Konverzija iz oktalnog u binarni brojni sistem

Za konverzije iz baze ''x'' u bazu ''y'' potrebno je prvo broj iz baze ''x'' pretvoriti u
decimalni broj na način kako je objašnjeno u primjerima 5. i 8., pa zatim dobijeni
decimalni broj konvertovati u broj po bazi ''y'' na način kako je to objašnjeno u
primjerima 2. i 6. Ako se radi o razlomljenim brojevima postupak je isti samo je način
pretvaranja razlomljenih brojeva objašnjen u primjerima 7. i 3.

Međutim, ako se radi o bazama koje su potencije broja ''2'' npr. 2, 4, 8 i 16, tada se
konverzija može pojednostaviti, što ćemo pokušati objasniti u sljedećem primjeru.

Primjer 9. 3564.23(8) ?(2)

Pojedine cifre od kojih su sastavljeni svi oktalni brojevi mogu se predstaviti sa prva tri
težinska mjesta u binarnom brojnom sistemu (0=000; 1=001; 2=010; 3=011; 4=100;
5=101; 6=110; 7=111). Znači konverzija broja iz oktalnog u binarni brojni sistem vrši se
tako što se svakoj cifri oktalnog broja pridruži njen binarni ekvivalent tj.

3 5 6 4. 2 3

011 101 110 100. 010 011

Znači: 3564.23(8) 11101110100.010011(2)

Prva ''0'' je izostavljena pošto ona ne utiče na vrijednost broja.

Konverzija iz binarnog u oktalni brojni sistem

Ova konverzija se zasniva na istom principu kao u prethodnom primjeru samo što je
postupak obrnut. Potrebno je dati binarni broj podijeliti u grupe od po tri cifre i svakoj
pridodati oktalni ekvivalent.

Napomena: ako je broj razlomljen, dijeli se u grupe tako što se od zareza odaberu
grupe od tri cifre, tj. za cijeli dio od zareza lijevo, a za razlomljene od zareza desno.

6
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Radi lakšeg razumijevanja može se dodati na lijevoj strani cijelog broja, i

desnoj razlomljenog broja, jedna ili dvije 0, po potrebi, da bi grupa imala tri
cifre. To nije potrebno, ali nije pogrešno ako se dodaju.

Primjer 10. 11010100010011.10101(2) ?(8)

011 010 100 010 011. 101 010

3 2 4 2 3. 5 2

Znači: 11010100010011.10101(2) 32423.52(8)

HEKSADECIMALNI BROJNI SISTEM

Baza ovog brojnog sistema je ''16'', što znači da se svi brojevi u tom brojnom sistemu
mogu predstaviti sa sljedećih šesnaest cifara: 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F; gdje se
slovima abecede pridružuju sljedeće vrijednosti:

A - 10; B - 11; C - 12; D - 13; E - 14; F - 15.

Za prikaz ovih brojeva su uvedena slova da bi se izbjegle dvocifrene oznake koje bi

otežavale pisanje, a i dovođenja do zabune prilikom pisanja heksadecimalnog broja, gdje
bi se javila mogućnost da jedan te isti broj poprimi dvije ili više vrijednosti (212914
2A914 ili 2129E ili 2A9E).

Konverzija iz decimalnog u heksadecimalni brojni sistem

Kako je već navedeno konverzija brojeva iz decimalnog brojnog sistema u bilo koji drugi
brojni sistem vrši se metodom ponovljenog dijeljenja sa bazom brojnog sistema u koji
želimo konvertovati broj iz decimalnog brojnog sistema. Znači, u ovom slučaju broj koji
želimo konvertovati moramo dijeliti sa 16.

7
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Primjer 11. 554875(10) ?(16)

554875:16=34679 Ostatak B
Ovdje je ostatak bio ''11''
34679:16=2167 Ostatak 7 ali kako je već naglašeno
taj broj se u ovom
2167:16=135 Ostatak 7 sistemu piše kao slovo
''B''
135:16=8 Ostatak 7

8:16=0 Ostatak 8 Smjer čitanja

broja

Dijeljenje se
završava kada se
dođe do nule

Tako smo dobili:

554875(10) 8777B(16)

Ako je potrebno konvertovati razlomljeni decimalni broj u heksadecimalni onda se to vrši

metodom ponovljenog množenja, kao što je objašnjeno ranije, samo se u ovom slučaju
množi sa 16 jer je to baza sistema u koji konvertujemo dati broj. Također se to množenje
može nastaviti u beskonačnost, pa se treba zaustaviti po želji ili po potrebi ako je to
naglašeno u zadatku.

Primjer 12.

554875,2565(10) ?(16)

Cijeli dio broja tj. 554875 smo već konvertovali u prethodnom primjeru i dobili da je to
broj 8777B(16). Postupak za konvertovanje razlomljenog dijela je sljedeći:

8
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

0,2565(10) ?(16)

Ova cifra predstavlja cijeli dio

broja koji se dobije
množenjem, i one kasnije čine
0,2565x16 = 4,1040 4 heksadecimalni razlomljeni
broj. Razlika je samo što se
0,1040x16 = 1,6640 1
sada one čitaju odozgo prema
0,6640x16 = 10,6240 A dole da bi se dobila vrijednost
u heksadecimalnom brojnom
0,6240x16 = 9,9840 A sistemu.

Ovdje su ostaci ''10'' ali

Smjer čitanja
kako je već naglašeno taj
broja
broj se u ovom sistemu
piše kao slovo ''A''

0,2565(10) 0.41AA(16)

Znači, konačni rezultat konvertovanja iznosi:

554875,2565(10) 8777B.41AA(16)

Konverzija iz heksadecimalnog u decimalni brojni sistem

Ova konverzija ima isti postupak kao i prijašnja konvertovanja iz nekog sistema u
decimalni brojni sistem, tj. da se pojedinim ciframa pridružuju odgovarajuće težinske
vrijednosti broja 16 (...163, 162, 161, 160, 16-1, 16-2...)

Primjer 13. 36A,17(16) ?(10)

36A,17=3x162+6x161+Ax160+1x16-1+7x16-2=

=3x256+6x16+10x1+1x1/16+7x1/256=

=768+96+10+0,0625+0,0273=

=874,0898 (10)

36A.17(16) 886,0898(10)

9
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Konverzija iz heksadecimalnog u binarni brojni sistem

Pošto je baza ovog sistema broj 16, a broj 16 je potencija broja 2 (24), konverziju u
binarni brojni sistem možemo vršiti na, već objašnjeni, pojednostavljeni način, samo što
su nam sada, za predstavljanje cifara heksadecimalnog brojnog sistema potrebna prva
četiri težinska mjesta binarnog brojnog sistema (0=0000, 1=0001, 2=0010, 3=0011,
4=0100, 5=0101, 6=0110, 7=0111, 8=1000, 9=1001, A=1010, B=1011, C=1100,
D=1101, E=1110, F=1111).

Primjer 14. 3B6C.F3(16) ?(2)

Konverzija broja iz heksadecimalnog u binarni brojni sistem vrši se tako što se svakoj
cifri heksadecimalnog broja pridruži njen binarni ekvivalent tj.

3 B 6 C. F 3

0011 1011 0110 1100. 1111 0011

Znači: 3B6C.F3(16) 11101101101100.11110011(2)

Prve dvije ''0'' su izostavljene pošto one ne utiče na vrijednost broja.

Konverzija iz binarnog u heksadecimalni brojni sistem

Ova konverzija se zasniva na istom principu kao u prethodnom primjeru samo što je
postupak obrnut. Potrebno je dati binarni broj podijeliti u grupe od po četiri cifre i svakoj
pridodati heksadecimalni ekvivalent.

Napomena: ako je broj razlomljen, dijeli se u grupe tako što se od zareza odaberu
grupe od četiri cifre, tj. za cijeli dio od zareza lijevo, a za razlomljene od zareza desno.

10
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

Radi lakšeg razumijevanja može se dodati na lijevoj strani cijelog broja, i

desnoj razlomljenog broja, jedna ili dvije ili tri nule (0), po potrebi, da bi grupa
imala četiri cifre. To nije potrebno, ali nije pogrešno ako se dodaju.

Primjer 15. 110011010111010011.01010101(2) ?(16)

0011 0011 0101 1101 0011. 0101 0101

3 3 5 D 3. 5 5

Znači: 110011010111010011.01010101(2) 335D3.55(16)

KONVERZIJE IZ BROJNIH SISTEMA SA BAZOM ''X'' U BROJNE SISTEME SA

BAZOM ''Y''

Kao što je već navedeno, za konverzije iz baze ''x'' u bazu ''y'' potrebno je prvo broj iz
baze ''x'' pretvoriti u decimalni broj na način kako je objašnjeno u primjerima 5. i 8., pa
zatim dobijeni decimalni broj konvertovati u broj po bazi ''y'', na način kako je to
objašnjeno u primjerima 2. i 6. Ako se radi o razlomljenim brojevima postupak je isti
samo je način pretvaranja razlomljenih brojeva objašnjen u primjerima 7. i 3.

?(x) ?(y)

1. ?(x) ?(10)

2. ?(10) ?(y)

Primjer 16: 3420.14(5) ?(7)

1. 3420.14(5) ?(10)

3420.14=3x53+4x52+2x51+0x50+1x5-1+4x5-2=

=3x125+4x25+2x5+0x1+1x1/5+4x1/25=

=375+100+10+0,20+0,16=

=485.36 (10)
11
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc edina@fit.ba

3420.14(5) 485.36(10)

2. 485.36(10) ?(7)

485:7=69 Ostatak 2

69:7=9 Ostatak 6

9:7=1 Ostatak 2

1:7=0 Ostatak 1

485 (10) 1262(7)

0,36x7 = 2,52 2

0,52x7 = 3,64 3

0,64x7 = 4,48 4

0,48x7 = 3,36 3

0,36x7 = 2,54 2

0,36(10) 0.23432(7)

Znači, tražena konverzija 3420.14(5) ?(7) bila bi:

3420.14(5) 1262.23432(7)

12
Arhitektura kompjuterskih sistema::Vjezbe i workshop
http://dl.fit.ba/