Professional Documents
Culture Documents
Mirza Smailhodzic Darko Kokic - Seminarski Rad-Rizici U Poslovnom Odklucivanju - Dec 2010
Mirza Smailhodzic Darko Kokic - Seminarski Rad-Rizici U Poslovnom Odklucivanju - Dec 2010
RIZICI U POSLOVNOM
ODLUČIVANJU
Predmet
EKONOMIKA PREDUZEĆA
Mentor: Studenti:
Prof. Fuad Barjaktarević Mirza Smailhodžić
Darko Kokić
Sadržaj
UVOD Str. 3
ZAKLJUČAK Str. 13
LITERATURA Str. 14
Str | 2
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
UVOD
Svako poslovanje izloženo je velikom broju različitih rizika do kojih dolazi zbog neočekivanih i
iznenadnih događaja. Rizik predstavlja opasnost, odnosno nesigurnost ostvarivanja
očekivanih rezultata. To je stanje u kome postoji mogucnost negativnog odstupanja od
željenog ishoda koji očekujemo ili kome se nadamo.
Do njega dolazi kroz pojave kao što su promjena potražnje od strane kupaca, ucinak
konkurencije, povecanje troškova i loše upravljanje. Međutim, postoji i veliki broj drugih
rizika. Neki od njih se mogu pokriti osiguranjem, dok se drugi ne mogu osigurati.
Str | 3
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Ako se poslovanju pristupa racoinalno i ako je preduzeće dobro obavješteno o kretanjima na tržištu,
to će i stepen vjerovatnoće da se postigne očekivano biti veći. Ta vjerovatnoća otvara mogućnost i
opravdava preuzimanje rizika, ali istovremeno nalaže racionalno ponašanje u upotrebi svih
raspoloživih resursa.
U prethodno iznesenom smislu rizik se pojavljuje kao svojevrsna preeliminarna naknada ili ulaganje u
veće poslovne rezultate. Naime, što je više moguće očekivati od određene preduzetničke aktivnosti,
to je privlačnije prihvatanje rizika. Riječ je o specifičnoj mjeri rizičnosti koja ne dopušta da se
preuzimaju veliki rizici za mala očekivanja. 1
1
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.
Str | 4
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Jednostavne odluke obicno zahtijevaju jednostavan poroces donošenja odluka. Ali, teške i
kompleksne odluke u sebi sadrže probleme poput ovih:
Neizvjesnost – gdje mnoge činjenice nisu poznate
Kompleksnost – moraju se razmotriti mnogi međusobno povezani faktori
Visoko rizične konsekvence – utjecaj odluke može biti vrlo velik
Alternative – svaka nosi svoju nesigurnost, neizvjesnosti i konsekvencu
Međuljudski odnosi – teško je predvidjeti kako će ljudi reagirati
Imajući u vidu sve navedene poteškoće, najbolji naćin za donošenje kompleksne odluke je korištenje
efektnog procesa donošenja odluka. Čisti i pravilan proces vodi konzistentnom, visoko kvalitetnom
rezultatu i time može doprinjeti poboljšanju procesa koje obavljamo. 2
Logičan i sistematičan pristup procesu odlučivanja pomaže pri odabiru critičnih elemenata koji
rezultiraju dobrom odlukom. Organizovanim pristupom, manje su šanse da se važni faktori zaobiđu.
Šest je koraka u procesu donošenja ispravne i efektne odluke: kreiranje konstruktivnog okruženja,
razmatranje kvalitetnih alternativa, istraživanje istih, izbor najbolje varijante, provjera odluke i
diskusija o odluci prije konkretne akcije.
Organizirano i sistematično odlučivanje obično dovodi do boljih odluka. Bez kvalitetno definisanog
procesa, rizikujemo odlučivanje bazirano na nedovoljnoj količini informacija i nedovoljnoj analizi.
Mnoge varijable utječu na finalni utjecaj same odluke. Ipak, ako se uspostave jaki temelji za
odlučivanje, razmotre i pronađu dobre ideje i alternative, koje se rigorozno evaluiraju, te potom
provjere u primjeru i diskusiji u mnogome se uvečavaju mogučnosti da je donešena odluka ispravna. 3
ZA PROTIV
2
http://www.mindtools.com/pages/article/newTED_00.htm
3
Paul Freudenthaler and Hans Helbekkmo: Risk-Based Business Decision Making: The Experience of Irwin
Financial, http://www.erisk.com
Str | 5
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Vidimo da je prema ovoj matrici koju sam sam bodovao ocjenama od 1 do 5, prevagnula opcija
kupovine novog auta, a bazirano na vaganju između opcija za i protiv. Ovakvo postavljanje problema
omogučava da se izbace emocije i da se odlučivanju pristupi čiste glave. Moguće je dakle objektivno
sagledati mogučnosti, radije nego reagovati instiktivno, cime se odluka donosi uz veliku dozu
samopouzdanja.
Brainstorming
a. SWOT matrica
b. PEST analiza.
Brainstorming je engleska izvedenica od rijeci brain (mozak) i storm (oluja), a označava situacije kada
se grupa nalazi pred problemom i potrebno je koncentrirano razmišljanje kako bi se povukao pravi
potez. Brainstorming dakle kao rezultat ima razmatranje i odabir kvalitetnih rješenja u poslovnom
odlučivanju.
Struktuirani brainstorming je tehnika koja se koristi za kreiranje ideja pri rješavanju problema.
Ovakvo djelovanje pomaže pri razvoju kreativnih misli i stvara entuzijazam među članovima tima.
Također, ohrabruje ljude da pokazuju slobodu misli i da prihvataju mišljenja ostalih.
Veoma efikasni alati kod brainstorminga su SWOT matrica i PEST analiza (slika 1.)
SWOT matrica polazi od utvrđivanja snaga i slabosti, kao i prilika i prijetnji u okruženju: S-
snage, W-slabosti, O-prilike i T-prijetnje. Snage su ono što sada radimo dobro, slabosti su
ono što ne radimo, a trebalo bi, mogućnosti su potencijalne nepovoljne situacije, prijetnje su
ono što ugrožava uspjeh. TOWS nudi okvir i proces za razvoj sopstvene poslovne strategije.
PEST analiza pomaže kod odabira pristupa tržištu, gdje se analiziraju političko pravne
komponente, ekonomske, socio-kulturološke i tehnološke kompomente vanjskog okruženja
preduzeća.
Str | 6
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
4
http://2.bp.blogspot.com/_-x6yzYB3P2w/Sz5ItP0Jm-I/AAAAAAAAAFE/B4lJCHhkoo8/s400/swot-analysis-sm.jpg
Str | 7
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
3.1. Prenosivi rizici su takvi rizici koji se mogu prenositi na profesionalne osiguravajuce firme uz
odgovarajuce uslove, kakvi su:
a. mogućnost indentificiranja opasnog događaja koji bi se mogao dogoditi i imati štetne
posljedice;
b. ponavljanje nastupa istovjetnog budućeg događaja sa štetnim posljedicama;
c. postojanje mnogobrojnih subjekata koji su ugroženi opasnošću od nastupa
istovjetnog događaja i
d. postojanje vremenske i prostorne rasprostranjenosti mogućih događaja i subjekata
koje oni pogađaju.
3.2. Neprenosivi rizici su rizici koji se ne mogu prenositi na profesionalnu osigurateljsku tvrtku već ih
mora snositi svaki subjekt koji je njime pogođen. Ovi rizici nastaju kao posljedica jedinstvenog
događaja koji se samo jednom pojavljuje s posve istim značajkama. Iako se neke štete mogu
ponavljati, one se ne ponavljaju prema zakonu velikih brojeva, a to onemogućava prosudbu
vjerojatnosti. Riječ je o događajima koji su karakteristični za neku gospodarsku granu, struku pa i
funkciju u poduzeću. Neprenosivi rizici javljaju se uglavnom unutar preduzeća , ali i izvan preduzeća
kao djelovanje iz njegova okruženja. Ti se rizici kontroliraju instrumentima politike rizika samog
preduzeća .
Str | 8
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Poslovni rizik sastoji se iz brojnih djelimičnih rizika - unutrašnjih i vanjskih, što je prikazano u
Tablici broj 2. 5
5
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.
Str | 9
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Str | 10
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
6
Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić,
Mostar, 2010 g.
Str | 11
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Postoje teoretičari koji misle da rizik ne snosi preduzetnik već vlasnik kapitala. Točno je da u malim
poduzećima rizik snosi vlasnik, ali je on u takvim poduzećima uglavnom i preduzetnik i menadžer.
Dakle, sve tri funkcije sjedinjuju se u jednoj osobi. U tom slučaju rizik od poslovnog poduhvata snosi
vlasnik, kao vlasnik i kao preduzetnik.
Nešto je jasnija situacija u dioničkim društvima u kojima postoji više vlasnika dionica koji nisu
poduzetnici ni menadžeri, a mnogi nisu čak ni djelatnici u društvu čiji su suvlasnici. Tu su
poduzetnička i menadžerska funkcija potpuno odvojene od vlasničke, ali poslovni i razvojni rizik
uvijek snose i vlasnici i poduzetnici.
Općenito vrijedi mišljenje da je poduzetništvo vrlo rizično, u čemu se sastoji i njegov smisao. S druge
strane, u praksi je raširen strah od rizika neuspjeha. No, na temelju istraživanja brojnih primjera u
poslovnom životu preduzeća u SAD utvrđeno je da, u cijelosti gledano, poduzetništvo u gospodarstvu
nije više rizično od svake druge ljudske djelatnosti usmjerene na budućnost. Postoji razlika u stupnju
rizičnosti poduzetništva od jednog do drugog područja, uvjeta i okolnosti pod kojima se poduzetnički
pothvat poduzima. Tako je npr. rizik najveći u inovacijskoj aktivnosti, a posebno u inovacijama
utemeljenim na znanosti, gdje se radi o radikalnim tehnološkim promjenama vezanim za njihovu
prihvatljivost.
Str | 12
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
Rizici u poslovanju su sastavni dio svakog preduzetničkog poduhvata. Upravljanje rizikom je posebna
poslovna funkcija ćiji je zadatak da identifikuje, ocjeni, upravlja i kontroliše rizike poslovanja, tj.
sistematski upravlja rizicima kojima je izloženo poslovanje.
To je proces koji se bavi sistematskim istraživanjem izloženosti riziku gubitka pojedine kompanije.
Upravljanje rizikom uz objektivnu i aktivnu procjenu okruženja, oblikuje i umanjuje loše rizike.
Upravljanje rizikom obuhvata aktivnost usmjeravanja i pronalaženja najboljeg nacina vođenja
organizacije prema njenim ciljevima. Prvo je potrebno doći do adekvatnih informacija, pratiti i
proučavati tudja iskustva. što je rizik veći isplati se vise potruditi, jer će u protivnom i šteta biti veća.
Znaći, najbitnije je identifikovati i na vrijeme prepoznati rizik.
Postupak upravljanja rizikom obuhvata: identifikovanje ciljeva, identifikaciju rizika, procjenu rizika,
razmatranje alternative i odabiranje instrumenata za upravljanje rizikom, primjenu odluke, te
procjenu i ponovno ispitivanje
Preduzeće, a prije svih menadžer istog, mora imati stav prema riziku i odlučiti kojim varijantama
sagledavanja rizika će se pristuputi. To podrazumjeva slijedeće varijante:
izbjegavanje rizika - Preduzeće može da izbjegne neke rizike koji su visoki u odnosu na dobit.
To se uglavnom ćini preko supstitucije, provjere i eliminisanja. Brojni se rizici mogu izbjeći, ali
ne svi.
smanjenje rizika - Reducira se potencijalni uticaj nekog neželjenog događaja. Mnoga
preduzeća imaju veliki broj proizvoda na svojim proizvodnim linijama kako bi smanjile
opasnost od zastarevanja nekog od njih. Smanjenje rizika se ostvaruje kontrolom, obukom
zaposlenih i dobrom praksom rukovođenja.
prihvatanje rizika - Kada ne postoje druge alternative, preduzeće može da preuzme određene
rizike. Jedan od nacina da se minimizira rizik jeste da se prepoznaju i predvide potencijalni
rizici.To obicno znaci da se ostavi po strain odredjena novcana rezerva koja ce se upotrebiti u
slucaju da dodje do gubitka.Takav oblik osiguranja naziva se samoosiguranje.Ono se
jednostavno I lako sprovodi.Samoosiguranje vise odgovara velikim nego malim
preduzecima.Mozda je najbolji nacin odnosa prema poslovnim rizicima da se smanji
verovatnost njihovog dogadjanja. Mnogo je razumnije ugraditi sistem tuseva za gasenje
pozara nego platiti vecu premiju za osiguranje protiv pozara.
pomjeranje (transfer) rizika - Ova tehnika pomaze preduzećima da se zaštite od mogucnosti
ili posljedica gubitka. Bolja solucija za problem rizika jeste da se taj rizik prenese na
profesionalne kompanije koje preuzimaju rizike, a to su osiguravajuca drustva. Preuzimanje
rizika se ostvaruje adekvatnim samoosiguranjem, gdje preduzetnik stvara fondove za rizike u
buducnosti. 8
8
Mr.Sc. Mladen Latković: Finansijska Teorija i Praksa “Upravljanje Rizicima: Identifikacija, mjerenje i
kontrola”, Hagena - Zagreb
Str | 13
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
ZAKLJUČAK
Str | 14
[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić ] Decembar 22, 2010
LITERATURA
1. Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet
Džemal Bijedić, Mostar, 2010 g.
2. http://www.mindtools.com/pages/article/newTED_00.htm
3. Paul Freudenthaler and Hans Helbekkmo: Risk-Based Business Decision Making: The
Experience of Irwin Financial, http://www.erisk.com
Str | 15