Priroda znd2 Udzbenik PDF

Jadranka Žderić
ZEMLJA NA DLANU 2
Udžbenik iz prirode i društva
za drugi razred
zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj31 1 7/8/2007 4:53:15 PM

Izdavač
Sretna knjiga, d.o.o.
Zagreb, Vlaška 102
Urednik
Matko Babić
Recenzenti
prof. dr. Vladimir Jurić
prof.dr. sc. Milan Matijević
Biserka Krmek, učiteljica
Lektura
Rajna Golubić
Korektura
dr. sc. Vjekoslav Boban
Ilustracije
Bruno Kuman
Miroslav Čondić Bijader
Fotografije
Arhiv Sretne knjige
Likovnografički oblikovao
Mario Ostojić
Tisak
Hlad
Uporabu ovog udžbenika za predmet priroda i društvo

za drugi razred osnovne škole odobrilo je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske rješenjem
KLASA: UP/I°-602-09/06-03/00336
URBROJ: 533-12-07-0002
Zagreb, 30. ožujka 2007
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb
UDK 372.83/.85(072.2)
ISBN 953-7218-25-2

Jadranka Žderić
ZEMLJA NA DLANU 2
Udžbenik iz prirode i društva
za drugi razred

SADRŽAJ
Idemo u školu! .............................................................................. 6
Jutro u mom domu ........................................................................ 8
Kućanski uređaji .......................................................................... 10
Mi smo pješaci! Mi smo vozači! ..................................................... 12
Slasni plodovi jeseni u vinogradu i voćnjaku .................................... 14
Šuma i park – zeleni prijatelji ........................................................ 16
Popni se na brežuljak ................................................................... 18
Istražimo jesen ............................................................................ 20
Izvor zdravlja – zdrava prehrana .................................................... 22
Sat do sata – dan ........................................................................ 24
Tjedan po tjedan – mjesec ............................................................ 26
Iz obiteljskog albuma ................................................................... 28
Istražimo zimu ............................................................................ 30
Hej, haj, pjevamo i planinarimo ...................................................... 32
Čistoća nas brani ........................................................................ 34
Idemo k liječniku ......................................................................... 36
Ogledalo, ogledalce, čiji je to nos? ................................................. 38
Tok! Tok! Vodotok! .................................................................... 40
Naše more .................................................................................. 42
Putujemo autobusom/Putujemo vlakom .......................................... 44

Plovimo vodom, letimo zrakom...................................................... 46
Istražimo proljeće ........................................................................ 48
Mirisna nošnja – cvjetna krošnja.................................................... 50
Trčimo ravnicom koliko nas noge nose .......................................... 52
Spretne ruke čine čudo ................................................................ 54
Razgledaj pa saznaj ..................................................................... 56
More naše plavo.......................................................................... 58
Istražimo ljeto ............................................................................. 60
Vatra – dobar sluga, a loš gospodar ............................................... 62
Badnja večer – obiteljski blagdan ................................................... 64
Život se iznova budi .................................................................... 65
Najveći dom – moja domovina ...................................................... 66
Rječnik prirode i društva ............................................................... 67

PONAŠANJE U ŠKOLI I ODNOSI MEÐU UČENICIMA
Istražimo: Razgovaraj sa svim članovima obitelji. Neka ti odgovore na ova pitanja:

Koliko su sati posvetili radu, a koliko odmoru? Jesu li se igrali ili razgovarali s
tobom?
Promotri što je sve Mirta radila tijekom jednoga dana. Koje su njezine obveze koje
mora obavljati svakoga dana?
Tijekom dana Mirtu čekaju raznovrsne aktivnosti. Ide u školu,
bavi se različitim slobodnim aktivnostima, provodi vrijeme s
obitelji i prijateljima. Važno je da se pritom
izmjenjuju rad i odmor. Da biste se
zdravo razvijali i rasli,
treba brinuti o
načinu života.
Pročitaj Mirtin raspored dnevnih Što ti obično radiš kada nemaš obaveza?
aktivnosti. Usporedi sa svojim
aktivnostima. Tijekom jednoga dana izmjenjuju
Rano sam išla spavati. se: učenje, odmor, igra, sport,
Ustala sam u sedam sati, dodatne aktivnosti, itd:
otvorila prozor, malo
vježbala.
Pojela sam doručak za
stolom.
U školi je danas bilo
zanimljivo.
Nakon ručka poigrala sam
se s prijateljicom.
Napisala sam zadaću.
S prijateljicama sam se
igrala u parku.
Otišla sam u školu
stranih jezika.
Večerala sam, pogledala
crtić i pošla spavati.
6

Promotri niz fotografija. Što koja prikazuje?
pristojno ponašanje u školi

mirno rješavanje sukoba
pristojno ponašanje izvan škole
U školi učimo u zajednici s ostalom djecom.
Pokušaj svakoj tvrdnji pronaći odgovarajući crtež. Pronađi nekoliko primjera iz svoga
ponašanja.
• Ponašam se prema drugima onako
kako želim da se drugi ponašaju
prema meni.
• Poštujem svoju obitelj, učitelje i
školu.
• Dobar sam građanin/građanka jer
sudjelujem u akcijama koje
pomažu mojemu mjestu i
domovini.
• Pokušavam razumjeti što osjećaju
moji prijatelji.
• Dijeljenje s ostalima čini da se i oni
i ja osjećamo dobro.
• Ponašam se pristojno kad
čekam u redu, kažem “hvala”
i “molim”.
Ekokutak Otkrivam Stvaram

Odmarati se možeš krećući Jeste li znali da koala, Baviš li se i ti ovim
se u prirodi. Trči, skači, životinja koja živi u dalekoj aktivnostima?
šeći, planinari. Australiji, dnevno spava i trčim doručkujem
po 15 sati?! plešem sviram
šećem slikam
7

KULTURA STANOVANJA I ŽIVLJENJA
Istražimo: Pokušaj se prisjetiti što si sve danas učinio/učinila nakon buđenja. Kroz koje
si prostorije prolazio/prolazila?
TAVAN
KUPAONICA
SPAVAĆA SOBA
BALKON ZAHOD
DJEČJA SOBA
HODNIK GARAŽA
I ULAZ
TERASA
BORAVAK KUHINJA
BLAGOVAONICA
PODRUM
Mirta i Martin žive u kući. Žive s roditeljima i bakom. Njihov

dom je mjesto u kojem se oni svakodnevno okupljaju. U domu
se zajednički živi, blaguje, uči, provodi slobodno vrijeme.
Pronađi na crtežu sljedeće predmete:
Kuhinja i blagovaonica – sudoper, štednjak, kuhinjski ormarići, stol, stolci
Dječja soba – krevet, ormar, radni stolić
Boravak – naslonjač, polica
Kupaonica i zahod – umivaonik, kada, zahodska školjka
Promotri pa navedi još neke predmete iz njihova doma.

Kako se zovu prostorije u tvome domu?
Što se još čuvau podrumu, garaži i tavanu?

Njihov prijatelj Ivan živi u stambenoj zgradi.
Izrazito visoke zgrade zovu se neboderi.
Do pojedinih katova može se doći dizalom.
Zgrada i neboder imaju više stanova.
Ivan stanuje na visokom petom katu.
Zajedničke prostorije u zgradi su: ulaz, stubište, dizalo.

Neke zgrade imaju skloništa u slučaju ratne opasnosti.
Pođimo
stubama. Pomoći
Je li dječak dobro
Dizalo ne postupio?
radi. ću Vam.
Svaka stambena zgrada ima

kućni red. Njegova pravila
pomažu stanarima održavati red
u kući, čistoću i potreban mir te
dobrosusjedske odnose.
Pročitaj neke od uputa kućnog reda. Raspravite o njima.

Štedi vodu kada pereš Sapuni su se nekada Vježbaj pokraj otvorenoga
zube. Dok četkicom trljaš proizvodili od životinjskoga prozora. Duboko udahni i
zube, zatvori slavinu. loja, a danas se najčešće izdahni. Digni ruke visoko,
proizvode od biljnih protegni se, spusti do poda.
Vrti se tijelom u struku.
masnoća.
Otklon ulijevo, pa udesno.
Napravi nekoliko čučnjeva.

KULTURA STANOVANJA I ŽIVLJENJA
Istražimo: Promotri sve kućanske uređaje u svome domu. Popiši ih. Znaš li se služiti
kojim od njih? Koje ne smiješ upotrebljavati? Zašto?
U Mirtinoj i
Martinovoj
kuhinji je živo.
Mama kuha
mlijeko. Tata
glača košulju.
Bakini se kolači
peku. U tome
im pomažu
kućanski uređaji.
Mirta i Martin će
postaviti stol i
oprati posuđe.
Koji su im kućanski
uređaji za to potrebni?
pećnica
glačalo
štednjak
Kućanski nam uređaji pomažu u obavljanju

svakodnevnih kućanskih poslova. Olakšavaju
i ubrzavaju različite poslove – kuhanje, pranje
rublja i posuđa, pospremanje stana.
hladionik
10

Znaš li čemu služi koji uređaj? Poveži sličicu uređaja s riječima koje opisuju njegovu
namjenu. Zapiši u bilježnicu.
pećnica hlađenje namirnica
usisavač pečenje
perilica za rublje čišćenje podova i namještaja
hladionik pranje rublja
Kojim se uređajom služi Martin, a kojim Mirta? Koji su još uređaji u sobi?
glazbena linija TV-prijamnik računalo
Kućanski se uređaji mogu pokvariti. Ne dirajte ih,

nego pozovite odrasle.
Većinu uređaja pokreće električna energija (struja).
Što se ne smije?
Koristiti uređaj ako je pojedini dio oštećen.

U kupaonici imati doticaj s vodom i kućanskim uređajima.
Otvoriti pećnicu koja se zadimila ili zapalila.

Nije zdravo predugo Nekada se u glačala Nauči točne nazive svih
sjediti pred televizorom stavljao žar iz peći. On kućanskih uređaja i
i računalom. Činite to bi zagrijao donju ploču pomagala.
najduže jedan sat dnevno. glačala. Prije nego bi počela Grijač vode (umjesto
glačati, domaćica bi obično bojler), odvijač (umjesto
mahala glačalom da se žar šarafciger ili kacavida) itd.
razgori.
11

PROMETNI ZNAKOVI
Istražimo: Promotri koji su sve znakovi na putu od tvoje kuće do škole. Znaš li značenje
pojedinih znakova?
Pročitaj prometna pravila poznata iz prvog razreda. Odigrajte prikazane prometne
situacije u razredu.
Pješaci hodaju desnom stranom pločnika. Vozi se desnom

stranom kolnika.
Pješaci prelaze cestu na pješačkom prijelazu.
Pogledaj najprije lijevo pa desno prije nego počneš

prelaziti cestu.
Na drugoj polovici ceste pogledaj najprije desno pa lijevo.
Prometnik je policajac koji može usmjeravati promet. Prema

njegovim se uputama kreću i pješaci i vozila.
Okrenuo sam
Okrenuo sam ti ti lice ili ruke
rame — slobodno — odmah STANI.
PROĐI.
Treba se snaći u mnoštvu ulica, vozila i pješaka.

U tome nam pomažu prometni znakovi.
Oni nas upozoravaju, zabranjuju nam ili nas obavještavaju!
Znakovi Znakovi Znakovi

opasnosti zabrane obavijesti
Prijelaz preko Zabranjen Obilježena
željezničke pruge promet pješacima biciklistička
bez brklje staza
12

Pomoću njih se lakše snalazimo na prometnicama i
izbjegavamo opasnosti.
Koji su sve prometni znakovi na većem crtežu?
Obilježen pješački prijelaz Prijelaz preko željezničke

pruge s brkljama
Podzemni pješački prijelaz Zabranjen promet pješacima
Tko ne poštuje prometne znakove? Obrazloži.

Podzemni pješački prijelaz Obilježen pješački
prijelaz
Prijelaz preko željezničke Zabranjen promet

pruge s brkljama pješacima
Ispušni plinovi iz automobila Plakati s natpisom Poštujte Vožnja biciklom u prirodi
onečišćuju zrak. Da bi se naše znakove upozoravaju osobito koristi našem
onečišćenje zraka smanjilo, vozače da voze sporije, da zdravlju i dobroj tjelesnoj
proizvodi se gorivo s poštuju znakove te da budu pokretljivosti. Nacrtaj neki
manje štetnih sastojaka. osobito oprezni na prilazu čudesni bicikl iz mašte.
Istraži kojom su bojom školama.
na benzinskim crpkama
označena takva goriva.
13

JESEN U ZAVIČAJU
Istražimo: Tko može, neka donese jedan plod nekog jesenskoga voća. Stavite ga u
zdjelu. Promatrajte različite boje, oblik i veličinu. Na kraju ga kušajte.
Koje je slatko, koje kiselo, sočno ...?
vinova loza
grozd s trs ili

mnoštvom čokot
bobica
Vinova loza sadi se u redovima na mjestu koje nazivamo

vinograd. Plodovi vinove loze zovu se grožđe. Bobice grožđa
rastu u grozdovima. Što je više topline i svjetlosti, biljka će brže
rasti. Ljudi u jesen beru grožđe. Za branje grožđa trebaju im
koševi i vinogradarske škare.
Možeš li ti doseći plodove
voćnjak voće neke voćke? Jesi li kada
brao/la voće? Čime?
Promotri plodove. Usporedi
boju, oblik i veličinu voća.
U voćnjaku se
uzgajaju voćke. Voćka
je drvo na kojem
voćka rastu plodovi – voće.
Brojno voće dozrijeva
jabuka kruška šljiva dunja u jesen. Svaki plod
drži se peteljkom za
granu voćke. Stoga
prije jela plodove valja
14

dobro oprati da bi se s njih uklonila prašina i ostatci tekućine
za prskanje protiv nametnika. Da bismo ga imali i zimi, voće se
može preraditi u sok, kompot ili se može sušiti.
Spoji ime proizvoda i postupka prerade s nazivom voća koje se najčešće tako prerađuje.
jabuka sok
grožđe grožđice
kruška kompot
Pođimo do tržnice ili trgovine povrćem. Koje se sve povrće u jesen može kupiti?
Pronađi jedno povrće žute boje, jedno crvene i jedno zelene boje.
Od proljeća do jeseni u vrtu i na polju raste povrće. Vrt i
polje su mjesta na kojima uzgajamo povrće. Vrtovi su manje
površine, a polja veće. Vrtove možemo naći oko kuća ili u
njihovoj blizini. Na poljima se, pri uzgoju biljaka, koriste različiti
strojevi: traktori, sijačice itd.
list
stabljika
korijen
kukuruz kupus bundeva
mrkva
Možemo jesti: list,

korijen, stabljiku ili plod
pojedinih vrsta povrća.

Možda niste znali da jabuku U dalekoj državi Japanu Uz pomoć roditelja nauči
zovu kraljicom voća. Svake stanovnici su razvili umijeće rezati voće na kriške.
se jeseni održavaju izložbe uzgoja patuljastih voćaka i Možeš naučiti i oguliti ga.
jabuka. drugog drveća koje se zove
bonsai. Takvo drvo jabuke
ili limuna izraste do veličine
tvoje noge!
15

JESEN U ZAVIČAJU
Istražimo: Prošećite do školskog igrališta. Zatim krenite do obližnjega parka ili šumarka.
Gdje je svjetlije, a gdje tamnije, sjenovitije? Gdje je toplije, a gdje hladnije?
Usporedite zvukove s igrališta i zvukove u šumi ili parku.
Šuma je prirodna ili rađena zajednica drveća na jednom

prostoru. Postoje razne vrste drveća. Duga stabljika drveta
zove se deblo. Grane s lišćem čine krošnju. Listopadno drvo
gubi lišće u jesen, a vazdazeleno ostaje zeleno.
Promotri i pročitaj Koje životinje

kako se zovu pojedini krošnja vidiš? Opiši ih.
dijelovi drveća.
grane
+
lišće vjeverica
=
krošnja
korijen srna
+
deblo
+
jež
grane
+
lišće
=
drvo lisica
16

Drveće u jesen ima plodove. Kada sazru, padnu na zemlju. U
proljeće iz njih može niknuti novo drvo. malina
Pojedine vrste šumskih plodova rastu na
niskom raslinju – grmovima.
Kako se zovu plodovi drveta hrasta i pitomoga kestena?
Usporedi izgled lišća. Kreni u šumu i pronađi ga!
kupina
hrast
pitomi
kesten
žir
U jesen su parkovi puni opaloga lišća. Kestenjari peku kestene.

Skladište se drva i ugljen za ogrjev u spremištima.
Ekokutak Stvaram Otkrivam

Da bi se šume sačuvale od Drveće svojim korijenjem Nemoj u šumi brati ciklame
pretjeranih sječa, stari se zadržava zemlju i tako i drugo cvijeće. Brzo će
papir može preraditi. Što usporava njezino ispiranje i uvenuti i ne će ti dugo
više upotrebljavajte takav zatrpavanje jezera. mirisati.
prerađeni – reciklirani papir!
17

BREŽULJKASTI KRAJ
Istražimo: Podijelite se u dvije skupine. Jedna neka promatra okolinu sa zadnjega kata
neke visoke kuće. Druga neka promatra iz prizemlja. Kakav je pogled? Što
ste sve vidjeli? Koje boje i oblike uočavate? Kako se sve doima? Usporedite
odgovore na pitanja.
Brežuljkast zavičaj krase brježuljkaste uzvisine – brježuljci.

Između njih su udoline.
Na osunčanim brežuljcima uspijevaju voćnjaci i vinogradi. Oko
kuća ljudi uzgajaju povrće. U brežuljkastom kraju prevladava
šuma hrasta, javora, graba. Na poljima raste sočna trava za
domaće životinje.
Uoči šume, voćnjake, vinograde, kukuruzišta, polja, potoke.
brežuljci
Krasnog li
valovitog
krajolika!
udoline
Ma ne, nego
brežuljkastog. To
nisu valovi, nego
brežuljci.
18

grab javor
Na brežuljcima uspijevaju voćnjaci i vinogradi. U poljima

raznovrsno povrće.
Prelijepe stare dvorce posjećuju turisti. Dvorci svjedoče o životu
prije mnogo godina.
Kako se zovu pojedine

sobe u starim dvorcima?
viteška soba
oružarnica
podrum
konjušnica

Na brježuljcima se može Narod kaže: Rujanska kiša Hodaj na vrhovima prstiju.
izvrsno sanjkati. Svjež zrak zlato je poljima, a otrov Hodaj na petama. Penji
i veselo spuštanje niz brijeg vinogradima. Pitaj nekoga se uzbrdo (ili stubama).
– ima li većega veselja? odraslog da ti pojasni ovu Spuštaj se nizbrdo (ili
izreku. stubama). Valjaj se
nizbrdo.
19

JESEN U ZAVIČAJU
Istražimo: Oponašaj zvukove koji se čuju kada kiša polagano pada i kada pljušti.
Sve je više oblaka, a manje sunca. Nema dovoljno topline pa

biljke venu. Zbog nedostatka hrane neke životinje miruju ili se
sele u toplije krajeve.Nema dovoljno
hrane za životinje koje se hrane biljkama.
U jesen često pada kiša. Sićušne kapljice
vode lebde u zraku. Nekad se povežu,
otežaju i pljusnu na zemlju. Kiša pada iz
oblaka. U kasnu jesen mogu pasti i snijeg
i susnježica.
Uvelo lišće i plodovi

padaju na tlo.
Često pada kiša.
Vrijeme u jesen
20

Što u jesen rade ljudi? Pridruži
tekst odgovarajućoj sličici.
Bere se voće.
Bere se povrće.
Bere se kukuruz.
Ukuhava se voće i
kiseli se povrće.
Kuha se džem.
Pripravlja se vino.
Kuhaju se sokovi.
Skuplja se ogrjev.
Odijeva se toplija
odjeća.
Kako se zovu ovi odjevni predmeti?

Ispušni plinovi automobila Katkad se u isto vrijeme Opiši što sve vidiš na ovoj
i tvornica dižu se uvis do mogu vidjeti i kiša i Sunce. slici. Zadnji sunčani traci,
oblaka. Tamo se miješaju Na suprotnoj strani od Ferdo Kovačević
s kišom ili snijegom. Neki Sunca na nebu se ponekad
od tih plinova čine kišu može vidjeti luk ili polukrug
kiselom. Ta se kisela kiša od šarenih boja: od
vraća natrag na Zemlju čim crvene, na vanjskom rubu,
padne kiša pa loše djeluje do modroljubičaste na
na biljke i životinje. unutarnjem rubu.
21

PREHRANA
Istražimo: Nabroji što si sve jučer jela/jeo.

Da bi djeca mogla zdravo rasti i razvijati se, valja voditi brigu o
pravilnoj prehrani.
Što ćemo pripremiti za jelo? Kojih ćemo namirnica najviše kupiti?
povrće
mrkva, peršin, celer, blitva, salata, mesnica ribarnica
rajčica, kupus... piletina, srdjela, orada,
teletina... šaran, som,
rakovi, školjkaši
voće
mliječni jabuke, kruške, dunje, naranče, breskve...
odjel sjemenke
kozje, sjemenke suncokreta, orasi,
kravlje, bademi, lješnjaci...
sojino žitarice i prerađevine od žitarica
sušeno voće kruh, kukuruz, riža, tijesto, griz, pahuljice...
mlijeko...
suhe marelice, grožđice, šljive...
Svakodnevno se hranimo. Dnevno valja jesti tri obroka:

doručak, ručak i večeru. Između toga i užinu. Namirnice koje
kupujemo trebaju biti raznolike i zdrave. Na dnu piramide su
namirnice kojih treba jesti najviše, a na vrhu one kojih treba
jesti najmanje. Hrana nam daje snagu i održava zdravlje.
ulje, sol, šećer
meso, riba, jaja,
mlijeko i mliječne mahunarke
prerađevine
Koja je hrana biljna, a koja

povrće voće
životinjska? Treba li jesti više
biljne ili životinjske hrane?
žitarice i prerađevine od žitarica

22

Svaki obrok treba sadržavati
namirnice iz raznolikih skupina.
Namirnice se mogu pripraviti
na različite načine: kuhanjem,
pečenjem, jesti sirove.
Bitno je da su obroci pečenje
raznovrsni.
kuhanje
Koje postupke za pripravljanje hrane prikazuju ovi
crteži?
Valja izbjegavati nezdrave grickalice

(npr. čips) i pretjeranu količinu slatkiša.
U koji dio piramide bi

svrstala/svrstao namirnice
s ovoga tanjura?

Izbjegavaj bijeli kruh, bijelo Ljudi koji redovito i polako Oponašaj pripravu neke
tijesto, bijelu rižu i bijeli žvaču zdraviji su, odmorniji vrste hrane, a ostali neka
šećer. Zdraviji su proizvodi i boljega raspoloženja. pogađaju što “radiš”.
od cjelovitih zrna žitarica.
Oni su tamnije boje.
23

URA/SAT
Istražimo: Promotri strip crtež i odgonetni je li Martin u pravu. Dobro jutro!

Kada počinje novi dan? Ustani,
putujemo baki!
Dva osnovna doba dana su dan i

noć. Novi dan započinje u
ponoć i traje 24 sata. Ljudi Nije još jutro,
oduvijek žele točno znati još je mrak!
koliko je vremena prošlo.
Tako je nastao sat ili ura.
Sat je uređaj koji se sastoji
od brojčanika s brojkama
koje označavaju sate. Iz
sredine kruga izlaze
kazaljke koje kruže po
brojčaniku i dotiču brojke
– pokazuju sate. Jest,
već je
Satovi ili ure su sprave
5 sati
za mjerenje vremena. ujutro.
Pokrećite kazaljke na satu. Koja je brža?
Mala kazaljka Velika kazaljka U jednom je

pokazuje sate. pokazuje minute. satu 60 minuta.
24

Minute i sati su označeni crticama. Mala se kazaljka pomiče od
jedne do druge ____________.
Za to vrijeme velika kazaljka prijeđe čitav ____________, svih 60
minuta.
Mirta se rodila Ja sam se rodio

noću, a Martin točno u 9 sati
danju. Ja sam se rodila prijepodne.
Kada si se ti rodio/ noću oko 1 sat.
rodila?
Postoje različite vrste satova: budilice,

ručni satovi, digitalni satovi.
Nekada davno vrijeme se mjerilo pomoću pijeska i Sunca.
Pijesak je curio iz jedne staklene posudice u drugu. Kada bi i
zadnje zrnce pijeska iscurjelo, prošlo je točno određeno vrijeme.
Predmeti obasjani Suncem imaju sjenu. Kako vrijeme protječe,
sjene se pomiču.
pješčani sat
sunčani sat
digitalni sat

Ispražnjene baterije iz Većini satova smeta voda. Naslikaj sat koji će umjesto
satova imaju otrovne U dodiru s vodom prestaju crtica za sate imati neku
sastojke. Postoje posebni raditi. Satovi za ronioce biljčicu, cvjetić i sl.
spremnici za njih. izrađeni su od posebnoga
vodootpornoga materijala.
25

GODINA I MJESEC
Istražimo: Zabilježi za svaki dan u tjednu što ti se lijepo dogodilo.

Čitajte naglas svoje tjednike.
Kada protekne 28, 29, 30 ili 31 dan, prošlo je mjesec dana.

To je vrijeme potrebno da Mjesec obiđe naš planet – Zemlju.
Ima više mjeseci. Ukupno dvanaest. Svaki ima svoj naziv koji je
vezan uz promjene u prirodi i rad ljudi.
Što obično radiš u pojedinom godišnjem dobu? Što se događa u prirodi? Što rade ljudi?
26

1 godina = 12 mjeseci
Ljudi broje godine. Tako je od početka brojenja godina proteklo

2 006 godina.U jednoj godini protekne dvanaest mjeseci i
izmijene se četiri godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.
Koji mjeseci pripadaju kojem godišnjem dobu ili godišnjim
dobima?
Tin još nema godinu dana. Ima 11

mjeseci. Još mjesec dana i slavit će
svoj prvi rođendan.
Rođendan nije običan dan. To je dan kada si se rodio/rodila. Svake

godine na taj dan svi koji te poznaju i vole raduju se iznova tvom
rođenju.
Nadnevak = dan, mjesec i godina
30. 1. 1998. Martinov rođendan
Svaki dan ima svoj nadnevak ili datum: redni broj dana,
mjeseca i godine.
30. znači da je rođen tridesetoga dana po redu u mjesecu.
1. znači da je rođen u 1. mjesecu – siječnju.
1998. označava redni broj godine kada je rođen.
Kako ti slaviš rođendan?

Zbog zagrijavanja Zemlje Narod ima uzrečicu: Bijel Na okruglim kamenčićima
mijenjaju se osobitosti Božić, zelen Uskrs – zelen nacrtaj što ti je osobito
godišnjih doba. Često se Božić, bijel Uskrs. Što bi to zanimljivo za pojedino
pomiješaju, pa zimi bude značilo? godišnje doba ili pojedini
toplo kao u proljeće ili na mjesec.
početku ljeta padne snijeg.
Kakva je ova zima?
27

OBITELJ I RODBINA
Istražimo: Donesi u školu fotografiju na kojoj je više članova tvoje obitelji i rodbine.
Znaš li tko ti je što u rodu?
Užu obitelj čine roditelji i djeca. Širu obitelj čine mamini i tatini
roditelji – bake i djedovi. Rodbinu čine sestre i braća naših
roditelja, njihova djeca i ostali. Mamine i tatine sestre su tetke.
Mamina braća su ujaci. Tatina braća su stričevi. Ponekad roditelji
ne žive zajedno. No, oni se i dalje trebaju skrbiti o djeci.
Nesretnim slučajem, npr. u ratu, mnoga su djeca izgubila jednog
ili oba roditelja. Žive u dječjem domu s odgajateljicama koje se
brinu o njima i
drugoj djeci. Djecu
iz doma mogu
usvojiti bračni
parovi koji nemaju
djece. Oni se o
njima brinu i vole
ih.
uža obitelj
mama, tata, brat i
sestra
šira obitelj
bake i djedovi
rodbina
tetke i tetci
ujne i ujaci, strine i
stričevi
sestrične i bratići
Za moj rođendan posjete

me sve moje tetke, stric,
bratići i sestrične... Sa svima
se fotografiram. Jooj! Tko je
komu tetak, a tko komu stric?
Zato ću ih nacrtati.
28

Pročitaj ulomak iz pjesme. Imaš li ti sve nabrojene članove obitelji?
Da tata je tata,
A mama mama,
To oduvijek jasno
Svima je nama.
Al’ osim mame i osim tate,

Dobro bi bilo
Još da znate
Da baka je mamina i
tatina mama,
A djed mamin i tatin tata.
I kada ide
Sporo kao puž,
Znaj da je tetak
Uvijek tetin muž.
Svi koji ne znaju
Sad brzo nek’ shvate:
Teta je sestra mame nam i tate.
I još tu, prijatelju,

Treba znat’
Da stric je očev,
A ujak majčin brat.
Tu istinu prati
Vječno kao sjena
Da strina je stričeva,
A ujna ujakova žena.
Postoje još
Bratići i sestrične,
Nećaci i nećakinje
I druge rodbine slične.
Ulomci iz pjesme Rodbina Mladena Kušeca

Za svoju obitelj izradi neki Neke obitelji žive na Napiši pjesmicu o nekom
dar koji će krasiti vaš izdvojenim mjestima: na članu svoje obitelji!
dom. otocima, svjetionicima, Mama je moje zlato.
Izreži karton od ambalaže u u visokim planinskim Volim je tako jako!
obliku okvira za fotografije predjelima. Što misliš: I tata je moje zlato.
ili slike. koje su poteškoće, a koje Volim ga jako, jako!
Volim kad se šali
ljepote takva života?
I kad mi kaže:
– Mišić moj mali!
Bojana Lipić, učenica
29

KALENDAR ZIME
Istražimo: Sjednite ukrug i pokušajte dati što više odgovora na pitanje: što je snijeg?
Cilj je glasno razmišljati. Pročitaj šalu.
– Što je snijeg? – pita učiteljica.
– Voda u prahu – odgovara Ivica.
Je li Ivica bio u pravu?
Priroda
Zimi je sve hladnije. Počinje padati snijeg.
Taj hladni pokrivač svojom vlagom štiti zemlju od hladnoće i
smrzavanja. Kada se otopi, bit će dovoljno vode za biljke.
Kad ima magle i vrlo je hladno, pojavljuje se inje.
To su ledene iglice koje se hvataju na biljke. Ledi se voda u
rijekama, jezerima.
Životinje teško dolaze do hrane. Medvjed, jež spavaju zimski
san. Zimi vjetar može biti vrlo jak. Najjači je na moru i u visokim
planinama. Najhladniji je onaj koji puše sa sjevera.
U kojim zimskim radostima voliš sudjelovati?
30

Vrijeme zimi
Rad ljudi
Ljudi hrane blago sijenom.
Postavljaju hranilišta za ptice i druge
životinje. Slažu ogrjev u podrume. Ralica
čisti snijeg sa zametenih ulica. Ljudi
odijevaju zimsku odjeću i obuću da bi se
zaštitili od hladnoće. U kućama se grije.
U kojim od ovih poslova sudjeluje i tvoja obitelj?
Ekokutak Stvaram Otkrivam

Zimi se grijemo na ugljen, Pastiri su nekada čist Koje riječi označavaju jak,
drva, loživo ulje. Pri zaleđeni snijeg umotavali u koje umjeren, a koje slabiji
sagorijevanju tih tvari velike vreće. vjetar?
nastaje dim. Što, po tvojem Donijeli bi ga u grad. lahor oluja
mišljenju, treba činiti da Ondje je služio za čuvanje
bismo i zimi udisali što više hrane, čak i za pravljenje vijavica snježna
svježega zraka? sladoleda. vihor
31

GORSKI KRAJ
Istražimo: Ima li visokih gora u kraju u kojem živiš? Kako se zove najbliža gora? Jesi li
se kada popeo/popela na nju? Kakav je pogled s gorskoga vrha? Ako nisi bio/
bila u gori, promotri fotografiju.
U gorskom zavičaju prevladavaju brda, visoke planine.

U gorskom zavičaju teku brzi, bistri potoci i rijeke. Mogu se
pronaći i spilje, veliki prostori u unutrašnjosti gora.
Uspijeva zimzelena šuma bora, smreke i jele.
Na planinskim pašnjacima stočari najviše uzgajaju ovce i koze.
Ovčje i kozje mlijeko te meso prerađuju se u tvornicama u
mliječne i mesne prerađevine.
Pronađi na crtežu dijelove planinskoga bor smreka jela
krajolika: gore, šumu, potok,
pašnjak.
gora
lijevi obronak desni obronak
pilana
pašnjak
potok
32

Koje poslove obavlja šumar, a koje lovočuvar?
Šumar se brine o šumi, drveću. Brine se o

sječi bolesnoga drveća, sadnji novoga.
Lovočuvar čuva životinje. Pomaže da životinje
lakše prezime. Brine da lovci životinje
ne love kad imaju mlade.
Drvo čovjek prerađuje i od njega

izrađuje razne predmete: namještaj,
pluto, čepove itd.
šuma
namještaj parket
daske
Zbog ljepote prirode mnogi posjećuju gorski kraj.
Stanovnici se bave turizmom – ugošćuju posjetitelje.
Komu što treba za planinaranje, ribolov i zimske sportove?

Boravak na svježem U planini se vrijeme Promotrite učionicu u kojoj
planinskom zraku osobito može naglo promijeniti. boravite (ili neku drugu
koristi djeci koja se trebaju Ujutro može biti lijepo, a prostoriju u domu). Napišite
oporaviti nakon operacije, u podne može pasti kiša. (ili nacrtajte) sve što je
neke preboljene bolesti Zato planinari i usred proizvedeno od drveta.
i sl. U planini nikad nije ljeta u naprtnjačama nose
dosadno. kabanice.
33

ZDRAVLJE
Istražimo: Čistoća je pola zdravlja – veli stara poslovica.

Pokušaj pronaći barem dva razloga koja potvrđuju istinitost te poslovice.
Briga o čistoći tijela, odjeće, obuće pomaže u održavanju

zdravlja. Na taj način sprječavamo različite bolesti.
O čistoći tijela treba brinuti svakodnevno.
Što se prema Mirtinom kalendaru čistoće treba prati?

A kakav je vaš? Usporedi svoj kalendar čistoće s Mirtinim.
34

Koju odjeću odabrati da bi koža dobivala dovoljno zraka?
Kroz kožu se znojimo. Znoj izlazi iz rupica na koži i zatim

isparava. Pamučno rublje propušta zrak. Odijevamo se u skladu s
vremenskim prilikama.
Čemu služe ovi predmeti?
pranje ruku i tijela pasta i četkica za zube

pranje kose sapun
pranje noktiju četkica za nokte
pranje zubi ručnik
šampon

Osim održavanja osobne Kišne su kabanice Pronađi na ovim dvjema
higijene, valja redovito nepromočive. stranicama sve riječi u
čistiti i mjesto pranja i No, nije ih ugodno dugo kojima se javljaju slovo
kupanja – kupaonicu. nositi jer ne propuštaju č ili ć.
zrak.
35

ZDRAVSTVENE USTANOVE
Istražimo: Koje ste sve dječje bolesti preboljeli?

Pitajte roditelje. Neka vam pričaju kako su vas njegovali.
Kad se razbolimo, treba poći liječniku. U rade
liječnici. Ondje će nam reći kako se hraniti i ponašati da bismo
što prije ozdravili. Ako treba, preporučit će nam neke lijekove.
Njih ćemo kupiti u .
Ako liječenje treba trajati duže, odlazi se u .
dom zdravlja
ljekarna
bolnica
36

Ja sam Martin
Marić. Moga
prijatelja jako
boli trbuh.
Stanujem na
Trgu platana 7.
Kako bilo gdje pozvati hitnu službu
Jedinstveni broj za hitne slučajeve koji se s mobilnog telefona

može pozvati bilo gdje u svijetu je 112.
Moći ćeš očitati broj hitne službe koji se koristi ondje gdje se
nalaziš.
Što obvezno moraš reći kad nazoveš telefon 112?
Koje je savjete dobio Martin? Pridržavaš li se ti tih savjeta?
Ekokutak Otkrivamo Stvaram

Pripravci od ljekovitih Kad je bolestan prijatelj iz Odigrajte u razredu
biljaka – sirupi, čajevi, vašega razreda, razveselite situaciju zvanja hitne
kapi... – mogu pomoći ga. Nazovite ga telefonom i pomoći.
u liječenju. Pitaj odrasle upitajte kako mu je, ispričajte
koje bolesti mogu ublažiti mu neku šalu iz škole, darujte
ovi biljni pripravci: čaj od cvijet, donesite zadaću...
kamilice, sirup od trputca,
čaj od sljeza.
37

DIJETE
Istražimo: Skupite se u parove. Promotri svoga prijatelja/prijateljicu. Kakve su mu/joj

boje oči, kosa, kakva su oblika nos, usta? Je li visok/visoka, nizak/niska,
vitak/vitka, mršav/mršava, debeljuškast/debeljuškasta...?
Čovjek – djeca i odrasli ljudi imaju pojedine dijelove tijela.

Pronađi na sebi navedene dijelove tijela.
Prednja strana glave je lice. Na licu su nos, uši, oči, usta.
Ostali dio glave prekriva kosa. Ona štiti glavu.
Na glavu se nastavlja vrat. Povezuje ju s ostatkom tijela
– trupom. Sprijeda na trupu nalaze se ramena, prsa, trbuh. Na
prednjoj strani trupa je i spolovilo. Spolovilo je različito kod
djevojčica i dječaka. Straga na trupu su leđa i stražnjica.
Kad narastete i budete odrasli, izgledat ćete drukčije – odraslo.
glava
uši
kosa
lice oči
usta
nos vrat
ramena ramena
prsa trup
ruke leđa
trbuh
spolovilo
stražnjica
noge
38

Imamo ruke. Na krajevima ruku su prsti i dlan. Prsti i dlan čine
šaku. Omogućuju nam da svašta radimo: hvatamo, pišemo,
nosimo,...
Imamo noge. Na krajevima nogu su stopalo i prsti. Omogućuju
da hodamo trčimo, skačemo,...
Što još možeš činiti rukama i nogama?
Ako se krećeš otežano ili se ne možeš samostalno kretati, u

tome će ti pomoći odrasli i prijatelji oko tebe. Mnoga
su djeca s teškoćama u kretanju uživala u terapijskom
jahanju. Također, mnogi se bave različitim sportovima:
plivanjem, košarkom...
(na fotografiji sportašica Ana Sršen)

Da biste zdravo rasli i Negdje su ljudi malo niži, Umoči jagodicu prsta u
razvijali se, treba najmanje negdje malo viši, negdje ima vodu pa u vodenu boju.
dva sata dnevno boraviti više svjetlokosih, negdje Na jedan papir neka
na svježem zraku. Bit tamnokosih... To, dakako, ne svatko stavi svoj otisak.
ćete veseliji i zdraviji. Drži vrijedi za sve jer se ljudi često Promatrajte ih i uočite
svoj trup uspravno, a ne sele iz mjesta u kojem su razlike.
pognuto. rođeni. Promotri ljude u svom
zavičaju. Pokušaj ih opisati.
39

VODE U ZAVIČAJU
Istražimo: Postoji li u blizini tvoje škole neka rijeka ili potok. Pitaj odrasle gdje joj je početak,
a gdje kraj. Ako je voda u blizini, pođite do nje. Okrenite se u smjeru toka vode.
Znam koja je lijeva, a koja desna strana rijeke.

Koja Mirtina ruka pokazuje lijevu, a koja desnu obalu?
Ako se okrenemo gledajući vodu kako teče od nas, promatramo

vodu nizvodno jer voda teče od nas. Mjesto gdje rijeke izviru,
gdje je njihov početak, zove se izvor. Voda počinje teći i zove
se potok. Kada naglo prelazi na niže područje, rijeka se prelijeva
i nastaje slap. Veći slap koji pada na niži dio toka zove se
vodopad. Ako se potok širi, prerasta u rijeku. Rijeka se na kraju
svoga puta ulijeva u drugu rijeku. Ona u nju uvire i to se mjesto
zove ušće. Ušće često može biti i u moru.
Pronađi na crtežu na lijevoj strani dijelove vodotoka.
izvor
vodopad
slap
potok
bara
rijeka
ušće
Vode koje teku zovu se tekućice. Vode tekućice su u gorskim

predjelima obično bistre.
40

Postoji li u vašem bližem okružju bara, svakako je posjetite. Teče li bara poput
potoka? Šumi li bara poput potoka? Kakvi se zvukovi čuju? Oponašaj ih. Ne možeš
li to istražiti u prirodi, promotri fotografiju pa zaključi.
Vode koje ne teku zovu se stajaćice. U nizinskim je predjelima

dosta bara. Močvara je veće područje od bare preplavljeno
vodom. Bare i močvare krasi bujan biljni i životinjski svijet.
Koja se životinja ne može kretati vodom? Koje se životinje kreću
i vodom i kopnom? Koja se životinja kreće samo vodom? roda
siva čaplja
barska žaba
jezero
Kako se koja ptica zove? Neke biljke rastu pored bare, neke u bari. Koji more
su dijelovi biljke pod vodom, a koji u vodi?
Vode stajaćice su i jezera. Najveća voda stajaćica je

more koje je za razliku od ostalih voda stajaćica slano.
U selu Čigoč u Parku Rijeke neko vrijeme teku Zamisli da si izvor ili potok.
prirode Lonjsko polje žive po površini, naglo nestaju, Koje bi riječi odabrao/
rode. To je selo prvo poniru pod zemlju i odabrala da si potok, a koje
proglašano Europskim nastavljaju teći u podzemlju. da si vodopad? Prisjeti se
selom roda. Na krovu jedne Kada ponovno izbiju, nastaju još nekih riječi.
kuće nađeno je gnijezdo izvori. Katkad je teško
teško 500 kg. odrediti tok ponornice jer ga
ne možemo uvijek pratiti.
41

MORE
Istražimo: Odredi prema boji mora gdje je veća, a gdje manja dubina?
More se giba. More je slano. More je veliko i duboko. Kupa se

na plažama. U blizini luka voda nije dovoljno čista za kupanje.
Na valovima možeš jedriti. U moru se može kupati i ugodno
rashladiti. Brodovima se može putovati morem u udaljena
mjesta. Iz mora se u solanama vadi sol.
Naše se more zove Jadransko more. Odlikuje se jedinstvenom
ljepotom.
Vjetar pokreće valove. Također,

spušta se i penje razina mora.
Promatraj razinu mora ujutro i
navečer. Kada je razina mora viša?
42

Koje je more uzburkano, a koje mirno?
Razina mora pada. Razina mora raste.
Hladan vjetar puše s kopna na

more. Može donijeti kišu, ali
i lijepo vrijeme.
Vjetar koji puše s mora na

je topliji, vlažan i diže velike
valove. Donosi kišu.
Što misliš, zašto je krošnja ovoga
drveta tako povijena?

Za početak, ne bacaj U posudicu za sapun natoči Napiši nekoliko rečenica ili
smeće i plastični otpad u vodu. Uroni sapun. Što se pjesmicu o vjetru.
more. dogodilo? Jedna bura
Odrasli, stare brodove ne ura,
potapajte u more! ra,
puhala je o-la-la,
Kad je bura rušila,
roba se osušila.
43

AUTOBUS I AUTOBUSNA POSTAJA / VLAK I ŽELJEZNIČKI KOLODVOR
Istražimo: Koje su sve informacije zapisane na autobusnoj karti?
Do pojedinih dijelova grada, u razna mjesta i gradove može se

putovati autobusom. Autobusi staju na autobusnim postajama.
Veća mjesta imaju autobusne kolodvore.
Promotri dijelove autobusne postaje. Što sve Martin radi na autobusnoj postaji?
Kako se zovu pojedini dijelovi postaje na kojima se Martin priprema za put?
Na peronu čeka autobus. Na blagajni kupuje kartu. Do perona

dolazi pothodnikom. Na odjelu informacija saznaje vrijeme
polaska i dolaska autobusa.
Čekam autobus.
Kupujem karte!
vozni Pitam sve što me
pothodnik blagajna trgovina zanima.
red
informacije
Saznajem vrijeme
karte polaska i dolaska
autobusa.
peron
Kupujem strip.
Sigurno prolazim
između perona.
Na kojem dijelu autobusnoga kolodvora rade ljudi koji su po zanimanju:

prodavačica karata,
vozač autobusa,
informatorica?
kondukter
prodaje karte
u autobusu
Gdje se još mogu kupiti karte? .
44

Pođite na obližnju željezničku postaju ili kolodvor. Promotrite mjesto na kojem
se prodaju karte i mjesto s kojega polaze i na koje dolaze autobusi. Usporedite
autobusnu postaju s željezničkom. Ima li razlike?
Vlakovođa upravlja vlakom. Vlakovi prevoze putnike (putnički) i

robu (teretni). Tereti mogu biti i tekući. Tada se
prevoze u vagonima koji se zovu cisterne.
vlakovođa
teretni
vlak
putnički
vlak
Vozila i autobusi kreću se cestama, a vlakovi tračnicama. Postoje

pojedini dijelovi prometnica koji se grade na određenim mjestima.
Kako se zovu prometnice kojima se može stići iz jednoga mjesta u drugo?
Ja ću lijepo vlakom Treba se malo

putovati. I ne moram odmoriti.
se ni o čemu brinuti.
cestovni željeznički
tunel
nadvožnjak
podvožnjak podvožnjak
most

Ako koga čekaš da Postoje i autobusi-bibliobusi! Nacrtaj više cesta od kojih
doputuje autobusom, gdje To su knjižnice na kotačima. svaka ide u svom pravcu.
je zdravije čekati? U određeno vrijeme dođu na Pritom se križaju, prolaze
neko mjesto, tko želi uđe i jedna ispod druge ili jedna
posudi knjigu. preko druge.
45

ZRAKOPLOV I BROD
Istražimo: Jeste li kada promatrali let zrakoplova? Ili možda letjeli njime? Pričaj o tome.
Zračna luka je mjesto s kojega polijeću i slijeću zrakoplovi.
Zrakoplovi prometuju zrakom.
Mjesto s kojega polijeću i slijeću zove se pista (uzletište).
Kontrolni toranj je mjesto s kojega se prati let svih zrakoplova.
Kontrolori leta pomoću uređaja prate let zrakoplova i točno
ih usmjeravaju. U pristanišnoj zgradi putnici kupuju karte,
informiraju se o letovima, čekaju polazak. Zrakoplovom upravlja
pilot. Putnike poslužuju stjuardese i stjuardi.
kontrolor
stjuardesa pilot u kabini zrakoplov
kontrolni toranj
zrakoplov
pista pristanišna
zgrada
46

Brodska luka je mjesto iz kojega isplovljavaju i u koje uplovljavaju
brodovi. Putnički prevoze putnike, a teretni razne terete. Trajekti
prevoze putnike i vozila na manjim udaljenostima. U lukama se
skladište, a potom odvoze do njihova odredišta. Brodom upravlja
zapovjednik broda.
brodska luka
brodovi
putnički brod
teretni brod
vez
mornar
Brodove je nekada
pokretao vjetar. Puhanjem
u jedra pokretao bi se
brod. Brodove današnjice
pokreću motori.
Kormilar kormilom
usmjerava brod. Mornari
obavljaju raznovrsne
poslove tijekom plovidbe,
brinu o teretu.
Ekokutak Stvaram
Smanjenje buke u zrakoplovnim lukama, Nacrtaj velika i mala kormila jedna pored
smanjenje potrošnje goriva i širenja štetnih drugih. Razmjesti ih na papiru kako želiš.
plinova cilj su zaštite okoliša i u hrvatskim
zračnim lukama.
47

PROLJEĆE U ZAVIČAJU
Istražimo: Prošećite parkom ili obližnjim šumarkom. Dotaknite zemlju. Je li vlažna ili
suha? Ako u tvom kraju postoji potok ili rijeka, promotri ga. Je li razina vode
viša ili niža od uobičajene? Pokušaj odgovoriti zašto.
Promotri fotografiju. Koje promjene uočavaš u šumi? Koje promjene uočavaš u

prirodi svoga zavičaja?
Sve je toplije. Često pada kiša, ali je
sunčanih razdoblja sve više. Ptice selice
vraćaju se s juga. Topi se snijeg. Rastu
prve proljetnice. Iz vlažne zemlje niču lisni
i cvjetni pupovi.
Od otopljenoga snijega nabujale su rijeke.
visibaba jaglac šafran
48

Koje su česte padaline u proljeće? Kakva je naoblaka?
Nakon zimskoga mirovanja biljke počinju rasti.

Ljudi započinju s uzgojem biljaka. U vrtu i polju uzgajaju povrće.
U vinogradu vinovu lozu. U voćnjaku voće.
djetelina maslačak ivančica
Livade su se zazelenile, raste trava. Na livadama rastu različite

biljke: djetelina, maslačak i ivančica. Ljudi odijevaju sve laganiju
odjeću. Sve je više hrane, toplije je, pa životinje dobivaju mlade.

Kad šećeš šumom ili U našemu narodu poznat je Kad bih trebao/trebala
parkom, uživaj gledajući, izraz protuletje, pramelet, izabrati cvjetno ime ili ime
a ne trgaj cvijeće koje će pramaljeće, primaliće... 23. neke biljke, zvao/zvala bih
ionako brzo uvenuti. Znaj travnja dan je sv. Jurja. On se: Neven, Dunja...
da pravi ljubitelji prirode je simbol proljeća i zaštitnik
nikada ne beru cvijeće. vitezova i vojnika. Narod
kaže: Po dolasku sv. Jurja
ne treba više ložiti.
49

PROLJEĆE U ZAVIČAJU
Istražimo: Gdje se sve i po čemu vidi da je stiglo proljeće?
Proljeće
Doletjelo je s juga.
Krenulo put luga,
Osvojilo je livade i pašnjake,
U krošnje sjelo i s granama se splelo.
Carmen Kržak
U mnogim su vrtovima procvjetale voćke.

Pođite i razgledajte ih. Koje sve boje uočavate?
Radovi u voćnjaku i vinogradu
Stvrdnuta zemlja oko voćke se okopa, usitni. Tako će biljka

dobiti više zraka. Voćka se pognoji. Dodaje se izmet domaćih
životinja ili uvenule biljke koje imaju puno hranjivih sastojaka.
Tako će biljka dobiti više hrane.
Režu se suhe grančice i neki
mladi izboji novih grana kako bi
bilje bolje raslo.
rezidba
okopavanje
gnojenje zalijevanje
50

Svatko može posaditi biljku povrtnicu.
U rano proljeće u vrtovima niču
rotkvice, grašak, salata, luk.
Uspijevaju i mrkva, peršin, jagode.
Pročitaj upute o sadnji biljaka. Pokušaj

posijati ili posaditi neku biljku. Što prikazuju
fotografije? Sjemenčice ćemo sijati.
Kopanje Zemlju prokopajte motikom.

Usitnjavanje Zemlju usitnite grabljicama.
Sijanje U košaricu stavite sjemenje. Pospite ga u jednakim
razmacima po zemlji. Zagrnite zemlju preko sjemenja.
Sađenje Šiljastim štapićem izdubite rupicu. Stavite sadnicu.
Zatrpajte zemlju oko biljke. Učvrstite je u zemlji.
Zalijevanje Zalijte vodom zemlju oko biljke. Neka zemlja bude vlažna.
Okopavanje Povremeno zemlju motičicom okopajte.
Branje Kad je plod biljke sazrio, uberite ga.
51

NIZINSKI KRAJ
Istražimo: Potrči obližnjom ravnicom. Ako ne živiš u nizinskom krajoliku, potrči školskim
dvorištem. Smetaju li ti kakve prepreke u trčanju? Kako je trčati po ravnom
prostoru?
Nizinski zavičaj krasi ravnica. Na njoj su livade, rijeke, pašnjaci

na kojima blago pase.
Na poljima se zemlja ore i usitnjava radi sadnje biljaka. Tako će
biljke bolje uspijevati. Livade stočari uzgajaju zbog trave. Na
oranicama se uzgajaju žitarice i povrće.
U ravničarskom kraju uglavnom raste drveće hrasta, jasena,
javora, graba.
oranica
štala
plastenik
sijeno
svinjac
jež
Koje životinje obitavaju u ravnici?
zec lasica miš jazavac
52

Što tko uzgaja?
stočar
ratar
voćar
U mlinu se zrnje pšenice i kukuruza melje u brašno.

Sjemenke bundeve i suncokreta tiješte se i pretvaraju u jestivo
ulje. U šećerani se dobiva šećer od šećerne repe.
mlin
pšenica
suncokret
uljara
šećerna
repa šećerana

U našoj domovini ima više U nizinama su dvorišta Naslikajte temperama
od 3 000 vrsta leptira. imala čardake (spremišta pooranu zemlju koja ima
Oko 180 vrsta leptira lete za kukuruz). Znalo se reći: duboke brazde. Koristite se
danju, a ostali su noćne Po čardaku se poznaje tonovima smeđe boje. U
vrste. Lastin rep i prugasto dvorište. Svatko je nastojao pješčaniku oblikujte prstima
jedarce su neki od njih. Ne ukrasiti čardak rezbarijama i brazde.
hvatajte ih! lončanicama cvijeća.
53

ZANIMANJA LJUDI
Istražimo: U kojoj trgovačkoj radnji najradije boraviš? Ispričaj neki svoj lijep doživljaj.
U zanatskim radionicama zanatlije popravljaju ili proizvode

različite predmete. Za to moraju svladati određene vještine i
puno vježbati. U slastičarnici se pripremaju kolači.
U frizerskom salonu ljudi se šišaju i
oblikuje se frizura. Postolari popravljaju
cipele. Krojač šiva odijela.
Moja mama ima omiljenu frizerku i
prodavačicu povrća! Kesten-pire jedem
kod omiljenoga slastičara. Moja baka cipele
naručuje kod omiljenog postolara. Tata je po
mjeri sašio odijelo kod krojača Martina.
Znaš li još neku zanatsku radionicu?
krojač
postolar lončar
frizer
slastičarnica
prodavač
cipela
prodavačica
peciva
Mnoštvo proizvoda koje vidimo u trgovini netko osmislio kako
će izgledati, netko je proizveo, netko ih je dovezao u trgovinu.
Razmisli što rade ljudi sljedećih zanimanja:ratar, uljar, mesar, vozač, dizajner?
54

Što se sve može kupiti u trgovinama? Pročitaj nazive pojedinih skupina proizvoda
koji se mogu kupiti u različitim trgovinama.
ulje, brašno, šećer, sol mlijeko i prerađevine novine i časopisi

meso i prerađevine igračke posuđe
kruh i peciva kozmetika tjestenina

U nekim školama njeguje Nekada nije bilo toliko Nacrtaj ili naslikaj predmet
se divan običaj: roditelji trgovina. Održavali su se koji su nekada proizvodili
i učenici donesu ljeti u sajmovi. Što misliš, što su stari obrtnici, a danas
školski vrt stare stvari koje izrađivali zanatlije: kolar, se uglavnom proizvodi u
im više nisu potrebne. bačvar, klobučar, zvonar, tvornicama.
Pokazalo se da su potrebne kožar, užar, gumbari,
nekom drugom. lončari?
55

KULTURNE USTANOVE I SPOMENICI
Istražimo: Svaki grad, kraj, ima neki muzej u kojem su izloženi predmeti iz
njegove prošlosti. Saznaj njegovo ime i adresu. Posjeti ga. Što ti je bilo
najzanimljivije? Napiši i nacrtaj.
Muzeji su mjesta u kojima se čuvaju i izlažu predmeti iz

prošlosti, mnogi umjetnički predmeti. U galerijama se čuvaju i
izlažu slike, skulpture i ostali umjetnički predmeti. U kazalištu
se prikazuju kazališne predstave. U kinima se prikazuju
kinopredstave. U knjižnicama se čuvaju knjige. Mogu se
posuđivati ako ih želimo čitati.
kino kazalište muzej knjižnica
Bili smo u Pomorskom

muzeju.
Vidjeli smo crteže,
makete starih
brodova, prava
kormila, jedra…
Bili smo i u
Etnografskom
muzeju. Ondje
su razne nošnje
kakve su se S obzirom da se u
nekada nosile nabrojenim ustanovama
na selu: šarene odvijaju kulturne
izvezene košulje, aktivnosti (predstave,
suknje, pregače. izložbe...) zovu se
kulturne ustanove.
56

Neke su građevine, skulpture zbog svoje ljepote i zanimljivosti
osobito vrijedne. Sjećaju nas ili nam spominju kako se nekad
živjelo, gradilo. Zato se zovu spomenici. Ljudi ih čuvaju,
obnavljaju. I stanovnici drugih krajeva dolaze ih vidjeti i
razgledati.
Jeste li vidjeli neke od ovih kulturnih spomenika? Znaš li čemu su služili nekad, a
čemu služe sad? Ima li među njima onih kojima je namjena ostala ista?
Dvorac Arena u Puli Đakovačka Šibenska

Trakošćan katedrala katedrala
U koju biste ustanovu

smjestili ono što je
prikazano u kvadratima?
knjižnica
lutkarsko kazalište
likovna radionica
galerija

Znate li da postoje putujuća Znaš li da u kazalištu Uzmite pastele, komad
kazališta koja mogu postoji šaptač koji tvrdoga kartona ili neku
izvoditi predstave i vani, glumcima šapće tekst ako knjigu. Pođite do najbliže
na svježem zraku? Pozorno ga glumac zaboravi? kulturne ustanove.
po svome mjestu gledaj Naslikajte je.
plakate. Možda posjete i
tvoje mjesto.
57

PRIMORSKI KRAJ
Istražimo: Ako si bio/bila na moru, prisjeti se ima li u krajoliku više zemlje ili kamenja?
Što zemlja u sebi sadrži? Ako nisi, promotri fotografiju. Uči prepoznavati ribe.
Pitaj roditelje, raspitaj se u ribarnici.
Primorski kraj nalazi se uz more. Ako je zemlja posve okružena

morem, zove se otok. Ako je zemlja s jedne strane vezana za
obalu, zove se poluotok. Najviše ljudi živi tamo gdje se spajaju
zemlja, kopno i more – na obalama.
U primorskom kraju česta je vazdazelena šuma čije drveće ne
gubi lišće ili iglice ni u jedno doba godine. U kamenjaru raste
visoko grmlje – makija – te razne vrste trava.
U priobalju ima dosta kamenja, a manje plodne zemlje.
otok
more
obala
vinograd
Zbog jedinstvene ljepote mora, otoka,

obale ljudi se bave turizmom. Ugošćuju
turiste koji se žele odmoriti, upoznati
ljepotu prirode i spomenika.
Ako si bio/bila na ljetovanju opiši svoje ljetovanje.
58

Iz mora ribari love ribe (srdele, orade, brancine itd.), školjke.
Ribarskim čamcima kreću u ribolov.
Brodograditelji grade brodove i čamce. Bave se brodogradnjom.
Što sve uspijeva u primorskom kraju?
maslina naranča
smokva
limun vinova loza
Koje se domaće životinje uzgajaju? Čemu služe? Koje su životinje slične? Koja ti je
životinja najdraža?
koze magarac ovce

Na otoku Cresu nalazi se Znaš li da naše Jadransko Zamisli da si ptica.
veća kolonija zaštićenih more spada u mora s Naslikaj more i otoke kao
ptica. To su bjeloglavi najviše otoka i otočića. da ih promatraš iz visina.
supovi. Zbog njih je obala još ljepša
jer je raznolika.
59

KALENDAR LJETA
Istražimo: Što sve ljudi rade ljeti da bi se rashladili? Promotri životinje u svom okružju
(vrapce, golubove, domaće životinje ...). Kako se štite od vrućine?
Ljeto je najtoplije godišnje doba. Prevladava sunčano i vrlo

toplo vrijeme. U pojedinim krajevima može biti izrazito vruće.
Tijekom ljeta mogući su ljetni pljuskovi s grmljavinom. Od njih
se valja skloniti. Kada se kapljice kiše smrznu i pretvore u
komadiće leda, iz oblaka pada tuča.
Ona je vrlo opasna za biljke što ih voćari,
vinogradari i ratari uzgajaju.
Ljeti su krošnje posve zelene. Pšenica
je u srpnju zrela za žetvu. Ratari žanju
zrelu pšenicu. U barama za vrijeme
velikih vrućina presuši voda. tuča
Vrijeme ljeti
padaline
toplina/hladnoća
naoblaka vjetar
60

Mnogi putuju na odmor na more, u planine.
Zbog ljepote krajolika, čista mora, zdrava zraka, zanimljivih
građevina, na more dolaze ljudi koji se tamo žele odmoriti. To
su turisti. Domaćini ih rado ugošćuju. Ta se djelatnost naziva
turizam.
turistički vodič recepcionar
sobar

Ozonski omotač na nekim Uoči 24. lipnja, blagdana Promatraj zalaz Sunca na
je mjestima postao tanak, Ivana Krstitelja, pale se moru. Razmisli: uranja li
pa propušta više štetnoga krijesovi. Zapale se velike doista Sunce u more? Ako
Sunčeva zračenja. Stoga hrpe korova, granja, u želiš, naslikaj zalaz Sunca.
se u ljetnim mjesecima nije južnim krajevima borovica i
dobro izlagati jakom suncu! smrekovica. Oko krijesa se
nekada plesalo i veselilo.
61

OPASNOST OD POŽARA
Istražimo: U parovima odglumite razgovor između vatrogasca i dječaka Martina koji je

javio da je u stanu požar. Vatrogasac postavlja pitanja o požaru, a Martin
odgovara.
vatrogasci telefon 93
Vatra nam pomaže u svakodnevnom životu. Pri korištenju vatre i

struje može doći do nezgoda. Tada izbija požar – nekontrolirana
vatra opasna za život. Uzroci požara mogu biti razni:
Planuo je kućanski aparat.
Na tavi se zapalilo ulje.
Igra upaljačima, šibicama, petardama.
Ovdje Martin
Marić. U mom
se stanu dimi.
62

Pročitaj još jednom naslov. To je jedna narodna poslovica. Što misliš: zašto je vatra
dobar sluga, a loš gospodar? U kojim ti situacijama vatra dobro služi? Je li nekada
bila loš gospodar? Jesi li primijetio/primijetila neku prigodu u kojoj je nekomu
drugom bila loš gospodar?
Ako zbog vatre ne možeš izaći kroz vrata:

1. Nazovi vatrogasce i reci svoju točnu
adresu.
2. Navedi na kojem je katu požar.
3. Obavijesti najbližega susjeda.
vatrogasni
aparat
Koja prometala i aparati
sudjeluju u gašenju
požara?
Koji aparati za gašenje
upotrebljavaju vodu,
a koji prah i sl.?
vatrogasna
kola

U našoj zemlji i u svijetu Ministarstvo unutarnjih Izreži kolaž-papir u obliku
velik je broj šuma izgorio poslova organizira svake velikoga požara. Na
u požarima. Jeste li vidjeli godine posjete osnovnih kraju izreži papir u obliku
prostore uništene požarom. škola vatrogasnim plamička. Složi ih na papir
Kako izgledaju? postajama. Neke škole imaju kako želiš i zalijepi. Napiši
mala vatrogasna društva. poruku kojom upozoravaš
na opasnost od vatre i
požara.
63

BOŽIĆ
Istražimo: Pitaj svoju baku/djeda, starije rođake kako su se nekada pripremali za badnju
večer, Božić. Usporedi njihove priče s pričom Mirtine bake.
Kršćani vjeruju u Isusa Krista, sina Božjega. On je davno rođen

na Zemlji, propovijedao je mir i ljubav. U skromnoj štalici, među
životinjama, rodila ga je Majka Božja.
Spavao je u jaslicama. Zato se svake godine večer uoči
slavljenja njegova rođenja na Badnjak – Badnju večer, okuplja
obitelj: u spomen na radostan događaj posti se i pripremaju
se darovi. U ponoć se ide na Svetu misu u crkvu koja slavi
Kristovo rođenje. Sljedećega je dana Božić: članovi obitelji
zajedno blaguju i, darivaju se, žele jedni drugima mir i dobro.
Što ti je najzanimljivije od starih običaja po kojima se pripremao blagdanski stol?
31. 12. dočekuje se Nova godina.

Moj je otac donio slamu
i stavio je pod stol. Dio
S veseljem i nadom u bolje čeka
slame stavio je ispod se trenutak ulaska u
stolnjaka (često u obliku kalendarski novu godinu
križa ili vijenca). Stol – 1. 1. sljedeće godine.
je posuo sjemenkama.
Na stol dolazi božićni
kruh ili pogača, vrč ili
lagvić s vinom. Zatim
med, češnjevi češnjaka,
raspelo, svijeća, zdjela
s izmiješanim zrnjem
svega što se sije polju i
vrtu.

Božićno drvce Badnjak kao panj ili Poruka je Božića – mir.
Lijepo božićno drvce deblo palio se nekada na Pokušaj objasniti zašto.
možeš napraviti od staroga otvorenom ognjištu. Bio je Zaželi nekomu mir i još
lišća, slamice, češera, to komad poneku božićnu želju...
otpalih kora drveta i drugih hrastova, bukvinog ili Pjevajte božićne pjesme.
prirodnih materijala. maslinova drveta.
64

USKRS
Istražimo: Promotri biljke i životinje oko sebe. Gdje sve primjećuješ da se život
obnavlja?
Isus je ljude učio ljubavi prema Bogu i svojemu bližnjemu,

praštanju i pokajanju. Ljudi koji mu nisu vjerovali razapeli su
ga na križ. No, trećega dana Kristovo tijelo nije pronađeno.
Uskrsnuo je i ukazao se svojim učenicima. Time je ljudima dao
vjeru u život vječni.
U isto vrijeme priroda u proljeće iznova oživljuje: biljke pupaju,

zelene se, cvjetaju, životinje imaju mlade, ljudi sade
biljke. Kao znak slavljenja vjere i nade u vječni
život, mnogi na Uskrs boje pisanice. U tom je
malom jajetu, baš kao i u sjemenci, skriven
budući život.
Hvaljen budi, Gospodine moj, po bratu našemu, Suncu,
Što sije i grije i dobre i zle.
I budi hvaljen po sestrici Kiši, što pomaže bilju da buja i miriši
I natapa njive i dobrih i zlih.
Neka te hvale i sestrice Zvijezde, što kao oči trepere u noći
I kazuju pute i dobrom i zlom.
A bio hvaljen i po majci Zemlji, što nosi i hrani stvoreve sve;
I žive, i nežive, i dobre i zle.
Sonja Tomić
Na čemu se sve pjesnikinja

zahvaljuje Gospodinu?

Posij u zemlju sjemenčicu. Jaja ptice kolibrić duga su U raznim krajevima
Prati njezin rast. Zamisli samo 12 i pol milimetara. Hrvatske postoji više naziva
koliko će biti novih biljaka Zec je životinja koja ima za Uskrs: Vazem ili Vazam
ako puno djece učini isto mnogo mladih. Za Uskrs ili Uskrs. Pokušaj kao
što i ti. Okoliš će biti ljepši, označava plodnost. U jajetu pjesnikinja u pjesmi izraziti
iz sjemenke će izrasti cijela je pritajen život budućega zahvalnost Bogu, zemlji,
biljka. bića. Čak i maleni kukci prirodi, vodi... za život oko
– bubamare ili božje ovčice nas.
izlaze iz jajašaca.
65

DAN DRŽAVNOSTI
Istražimo: Prisjeti se najljepšeg kutka domovine koji si vidjela/vidio.
Domovina dolazi od riječi dom. To je mjesto odakle smo potekli,

gdje živimo mi i naša obitelj. Domovina je naš veći dom.
25. lipnja 1990. hrvatski Sabor donio je odluku o neovisnosti
Hrvatske. Taj dan slavimo kao Dan državnosti. Prvi hrvatski
predsjednik bio je dr. Franjo Tuđman.
5. kolovoza 1995. središnji je dio Hrvatske oslobođen u

Domovinskom ratu. Taj je dan proglašen Danom domovinske
zahvalnosti svima onima koji su darovali svoj život ili sudjelovali
u oslobađanju domovine.
Tvojim imenom zovem Dom Imena ti puna mi je duša
Tvog imena hvalim Istinu Šumi more, ime tvoje sluša.
Tvom imenu pjevam Himnu Hrvatski moj rode, dobar dan
Imenu ti tepam Lijepa Slobode ti ostvaren je san
Ime tvoje kličem Hrvatska Zbog imena tvog sam
Ti si moja Domovina! ponosan.
(Marela Mimica)
8. listopada slavimo Dan neovisnosti. Tada je

Sabor Republike Hrvatske 1991. donio odluku
o raskidu svih veza RH s bivšom državom
SFRJ.

Kada sportaši postignu neki Mnogi su ljudi poginuli, Pročitaj što je Martina
uspjeh – planinari koji se mnogi izgubili svoj dom. zaželjela svojoj domovini
penju na najviše vrhunce, Mnogi su zvonici porušeni i cijelom svijetu. Što im ti
biciklisti koji obilaze svijet i zvonjava je umukla. želiš?
biciklom, jedriličari koji Crkve i zvonici se nakon Da sam sunce, svijetlila bih jače
su plovili po hladnom rata obnavljaju. Želimo da Od dječje tuge,
Da sam ptica, pjevala bih svim
sjevernom moru i mnogi nikada više ne zvone tužno. Ljudima na Zemlji.
drugi... – vijori se hrvatska Znaš li koje događaje Da sam cvijet, okrenula bih lice
zastava. Zamisli i ti neki obilježava vesela zvonjava dobrim ljudima.
način kako svijetu poslati crkvenih zvona? Da sam more, šumila bih
poruku o Hrvatskoj. Kao ljubav.
Da sam MIR,
Uništila bih RAT.
Martina Rajnović, učenica
66

OVO ZNAM
predmeti u mom kočija grana

domu kormilar grozd
CD-player most hrast
čestitka nadvožnjak hrast crnika
električna miješalica peron jabuka
električni rezač pilot jagoda
glačalo podvožnjak ječam
grijač vode pothodnik jela
hladionik prometni znak kamilica
igračke putna karta kopriva
kazetofon ralica korijen
kompjutor stjuardesa krastavci
namještaj tračnica krošnja
odvijač vlak krumpir
perilica vozač kruška
prekidač zračna luka kukuruz
računalo zrakoplov kupina
radio željeznička postaja kupus
raspelo željeznička pruga lisni pupovi
sanjke željeznički tunel list
skije lišće
slavina priroda (biljke, lopoč
lovor
spremnik za otpatke životinje, neživa luk
sušilo za kosu priroda)
svijeća lješnjak
badem malina
štednjak blitva
telefon marelica
bobice maslačak
televizor bor
toster maslina
breskva matovilac
usisivač bukva
utičnica orah
bundeva peršin
utikač celer
zdjela peteljke
ciklama pitomi kesten
cvijet plod
promet i prometala cvjetača pšenica
autobus cvjetni pupovi rajčica
benzinska crpka česmina raž
bibliobus čokot rogač
branici dalmatinski bor rogoz
brodska luka divlji kesten rotkvica
cestovni tunel drvo salata
čekaonica dunja smokva
informator grah smreka
67

stablo inje igračke
stabljika istok klobučar
suncokret jug kolar
šaš kamenjar kompot
šećerna repa kiše kozje mlijeko
šljiva led kozmetika
trešnja livada kožar
trputac maestral kravlje mlijeko
trs Mjesec krojač
uljana repica more kruh
usplođe mraz kukuruzišta
vinova loza obala lončanice
voće obronak mošt
voćka oseka muljača
zob osojna strana namještaj
žir otok ocat
plima ogrjev
životinje podnožje oranice
barska kornjača potok palenta
čaplja prisojna strana papirnica
divlja patka pritoka pašnjak
fazan rijeka poštar
golub sjever postolar
jež slap povrtnjak
komarac snijeg prodavač
krtica spilja recepcionar
lasica Sunce remenar
lisica susnježica rezbarije
miš šuma ribar
orada ušće ribolov
papiga val sedlar
prepelica vodopad sijeno
puž zapad slastičar
rak zemlja sobar
roda sojino mlijeko
som rad ljudi i zanimanja sok
srdjela staklar
ljudi turist
školjka bačvar
vrabac urar
brod
zec vatrogasac
brodogradnja
žaba vino
cvjetnjak
vinograd
čaj
vinogradarske škare
priroda (neživa) džem
vinogradarski koš
prirodne pojave električar
voćnjak
brježuljak gnojiva
vodič
bura grožđice
vodoinstalater
doline gumbar
gore hranilište za ptice
68

građevine trup stric
balkon udovi strina
boravak usta svojta
drvena kuća uši šira obitelj
dvorište vrat tetak
hambar zubi tetka
hodnik ujak
iglu vrijeme ujna
kamena kuća četvrtak uža obitelj
kokošinjac dan
konjušnica dječji sat odjeća i obuća
kuhinja džepni sat cipele za planinarenje
kupaonica kalendar čizme
neboder kazaljka hlače
obiteljska kuća kolovoz jakna
spavaća soba lipanj kapa
staja listopad kaput
sušionica minuta maska
svinjac mjesec rukavice
zahod nadnevak šal
zgrada nedjelja šešir
zidana kuća noć zimske cipele
ožujak
ustanove i spomenici petak zdravlje
fotoklub pješčani sat bolnica
galerija ponedjeljak četkica za nokte
kazalište prosinac četkica za zube
kino ručni sat čistoća
likovna radionica rujan dom zdravlja
muzej sat hitna pomoć
skulptura siječanj kanta za otpatke
spomenik srijeda liječnik
srpanj lijekovi
dijelovi tijela studeni ljekarna
glava subota ljekarnik
leđa sunčani sat rašpa
lice svibanj ručnik
noge travanj sapun
nokti ura šampon
nos utorak škare
oči veljača zubar
prsa zidni sat zubna pasta
prsti
ruke obitelj i zanimanja
spolovilo ljudi
stopalo bratić
stražnjica nećak
šaka rodbina
69


Priroda znd2 Udzbenik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priroda znd2 Udzbenik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jadranka Žderić

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj31 1 7/8/2007 4:53:15 PM

Uporabu ovog udžbenika za predmet priroda i društvo

CIP - Katalogizacija u publikaciji

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj32 2 7/8/2007 4:53:17 PM

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj33 3 7/8/2007 4:53:17 PM

Idemo u školu! .............................................................................. 6

Jutro u mom domu ........................................................................ 8

Kućanski uređaji .......................................................................... 10

Mi smo pješaci! Mi smo vozači! ..................................................... 12

Slasni plodovi jeseni u vinogradu i voćnjaku .................................... 14

Šuma i park – zeleni prijatelji ........................................................ 16

Popni se na brežuljak ................................................................... 18

Istražimo jesen ............................................................................ 20

Izvor zdravlja – zdrava prehrana .................................................... 22

Sat do sata – dan ........................................................................ 24

Tjedan po tjedan – mjesec ............................................................ 26

Iz obiteljskog albuma ................................................................... 28

Istražimo zimu ............................................................................ 30

Hej, haj, pjevamo i planinarimo ...................................................... 32

Čistoća nas brani ........................................................................ 34

Idemo k liječniku ......................................................................... 36

Ogledalo, ogledalce, čiji je to nos? ................................................. 38

Tok! Tok! Vodotok! .................................................................... 40

Naše more .................................................................................. 42

Putujemo autobusom/Putujemo vlakom .......................................... 44

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj34 4 7/8/2007 4:53:18 PM

Istražimo proljeće ........................................................................ 48

Mirisna nošnja – cvjetna krošnja.................................................... 50

Trčimo ravnicom koliko nas noge nose .......................................... 52

Spretne ruke čine čudo ................................................................ 54

Razgledaj pa saznaj ..................................................................... 56

More naše plavo.......................................................................... 58

Istražimo ljeto ............................................................................. 60

Vatra – dobar sluga, a loš gospodar ............................................... 62

Badnja večer – obiteljski blagdan ................................................... 64

Život se iznova budi .................................................................... 65

Najveći dom – moja domovina ...................................................... 66

Rječnik prirode i društva ............................................................... 67

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj35 5 7/8/2007 4:53:18 PM

Istražimo: Razgovaraj sa svim članovima obitelji. Neka ti odgovore na ova pitanja:

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj36 6 7/8/2007 4:53:18 PM

pristojno ponašanje u školi

U školi učimo u zajednici s ostalom djecom.

Ekokutak Otkrivam Stvaram

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj37 7 7/8/2007 4:53:22 PM

Mirta i Martin žive u kući. Žive s roditeljima i bakom. Njihov

Promotri pa navedi još neke predmete iz njihova doma.

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj38 8 7/8/2007 4:53:28 PM

Zajedničke prostorije u zgradi su: ulaz, stubište, dizalo.

Svaka stambena zgrada ima

Ekokutak Otkrivam Stvaram

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj39 9 7/8/2007 4:53:31 PM

Kućanski nam uređaji pomažu u obavljanju

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj310 10 7/8/2007 4:53:36 PM

pećnica hlađenje namirnica

perilica za rublje čišćenje podova i namještaja

hladionik pranje rublja

Kućanski se uređaji mogu pokvariti. Ne dirajte ih,

Koristiti uređaj ako je pojedini dio oštećen.

Ekokutak Otkrivam Stvaram

zemlja na dlanu 2 udzbenik_broj311 11 7/8/2007 4:53:43 PM

Pješaci hodaju desnom stranom pločnika. Vozi se desnom