Professional Documents
Culture Documents
Hidroenergetska Proracun Nermin 2
Hidroenergetska Proracun Nermin 2
SADRŽAJ
PRILOZI
P1. Postavka zadatka
P2. Popis slika i tabela
1. HIDROELEKTRANE 5
1.1 UVOD 5
1.2 Podjela hidroelektrana 6
1.2.1 Akumulacijiske hidroelektrane 6
1.2.2 Protočne hidroelektrane 6
1.2.3 Reverzibilne hidroelektrane 6
1.2.4 Hidroelektrane na plimu i oseku 7
1.2.5 Hidroelektrane na valove 7
1.2.6 Niskotlačne 7
1.2.7 Srednjotlačne 8
1.2.8 Visokotlačne 9
1.3 OSNOVNI DIJELOVI HIDROELEKTRANA 10
1.4 MINI HIDROELEKTRANE 11
1.4.1 Dijelovi mini hidroelektrane 12
1.4.2 Prednosti i nedostatci mini hidroelektrane 12
1.4.3 Projektovanje mini hidroelektrane 13
1.4.4 Određivanje bruto energetskog potencijala 13
1.4.5 Određivanje veličine izgradnje mini hidroelektrane 14
1.4.6 Izbor turbine i neto snage 14
4. ZAKLJUČAK 34
5. LITERATURA 35
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 3
PROJEKTNI ZADATAK
definisati energetske parametre u HE (ukupni pad, neto pad, energija HE, snaga HE),
izvršiti izbor vodozahvata, konstruisati vodozahvat,
proračunati tlačni cjevovod,
izabrati vodostan i proračunati,
proračunati cjevovod na hidraulički udar,
izabrati vodenu turbinu,
prikazati presjek idejnog rješenja strojarnice.
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 4
POPIS SLIKA
1. HIDROELEKTRANE
1.1. UVOD
Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i
prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz
cijelu godinu, jer je skladištenje električne energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na
određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i
akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je
zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i značajne terorističke prijetnje.
Jednom kada je hidroelektrana završena, nije potreban novac za sve skuplje gorivo, ne
stvara se opasan otpad (kao kod nuklearnih elektrana) i stvara gotovo zanemarljivu količinu
stakleničkih plinova (za razliku od termoelektrana). U svijetu je instalirano hidroelektrana sa
snagom od 777 GW, koje daju 2998 TWh električne energije, u 2006. To je otprilike 20 % svjetske
proizvodnje električne energije svih vrsta, ili 88 % od svih obnovljivih izvora energije.
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 6
Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane se dijele na:
akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se mogao koristiti kada je
potrebnije
protočne, kod kojih se snaga vode iskorištava kako ona dotječe
reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije potreban pomoću viška
struje u sustavu crpi na veću visinu, odakle se pušta kada je potrebnije.
Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva
sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro
direktno koristi za pokretanje vodnih turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja
razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom
vodenom toku
Prema smještaju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku čiju energiju iskorištavaju,
hidroelektrane mogu biti:
Energija plime i oseke spada u oblik hidroenergije koja gibanje mora uzrokovano morskim
mijenama ili padom i porastom razine mora, koristi za transformaciju u električnu energiju i druge
oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali
potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u
određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Morske
mijene su predvidljivije od energije vjetra i solarne energije. Taj način proizvodnje električne
energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima
energije. Na pojedinim mjestima obale u zapadnoj Francuskoj i u jugozapadnom dijelu Velike
Britanije amplituda dostiže i više od 12 m. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna
visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih
elektrana.
Generiranje snage iz valova trenutno nije široko primijenjena komercijalna tehnologija, iako su
postojali pokušaji njenog korištenja još od 1890.
Prema padu vodotoka, odnosno visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode (klasične)
hidroelektrane se mogu podijeliti na:
niskotlačne, s padom do 25 m
srednjotlačne, s padom između 25 i 200 m
visokotlačne, s padom većim od 200 m.
Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade
slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.
Kaplanova turbina je propelerna vrsta vodnih turbina, sa zakretnim lopaticama na rotoru i radi
samo na niskim padovima vode, uglavnom s velikim protokom. Da bi se smanjili sudarni gubici i
osiguralo strujanje vode s najmanje hidrauličkih gubitaka, u većini propelernih turbine, lopatice
radnog kola mogu se zakretati u pogonu. Izvedba turbina sa zakretnim lopaticama rotora je
složenija nego izvedba običnih propelernih turbina, no njihove energetske karakteristike su znatno
povoljnije. Njihov stupanj iskorištenja može biti i preko 90 %.
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 8
Kaplanove turbine spadaju u grupu reakcionih turbina, a to znači da se tlak mlaza vode mijenja
prolaskom kroz turbinu. Turbine s većim padom, imaju veću razliku tlakova između lopatica rotora i
difuzora, tako da na lopaticama rotora dolazi do pojave kavitacije.
Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane Francisove turbine, kod kojih
provodni dio s lopaticama okružuje kotač. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija
vode samo djelomično pretvara u kinetičku, tako da s određenim pretlakom dospijeva u obrtno
kolo (kotač) i njemu predaje svoju energiju.
Francisova turbina je reakcijska ili pretlačna turbine, a to su vodne turbine u kojima je tlak na ulazu
u rotor veći od onoga na njegovom izlazu. Pojedini dijelovi reakcijskih vodnih turbina načelno se
razlikuju najviše po konstrukciji radnog kola kao glavnog dijela, dok im je većina ostalih dijelova:
spiralni dovod,
statorske lopatice,
difuzor i
ležajevi,
Za visoke padove (preko 200 metara) primjenjuju se takozvane Peltonove turbine kod kojih
se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku, i u obliku vodenog
mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući
kinetičku energiju u mehaničku.
Ovakav oblik lopatice „reže“ mlaz vode u dva dijela od kojih svaki napušta lopaticu pod
kutem od gotovo 180°. Osebujnost lopatica Peltonovih turbina jest u tome što nisu stalno
opterećene, kao npr. lopatice rotora Francisovih turbina, već su samo privremeno u dodiru s
mlazom. Tijekom dodira lopatice s mlazom nagib lopatice prema mlazu, kao i mjesto gdje ovaj ulazi
u lopaticu, se stalno mijenja.Ovisno o konstrukciji, Peltonove turbine mogu imati jednu ili više
mlaznica, odnosno slobodnih mlazova, a rotor turbine može biti postavljen na horizontalno ili
vertikalno vratilo, na kojem mogu biti postavljena jedan ili dva rotora . Postavljanje više rotora na
vertikalno vratilo zahtijeva pažljivu konstrukciju, kako gornji rotor ne bi hidrodinamički narušavao
rad donjeg rotora. Izvedba Peltonove turbine s vertikalnim vratilom je povoljnija, jer omogućuje
dovod vode po obodu rotora, te postavljanje rotora na minimalnu visinu iznad donje vode. Dovod
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 10
vode po obodu rotora (u istoj horizontalnoj ravnini) omogućuje korištenje većeg broja mlazova koji
se nalaze na istoj geodetskoj koti, a što je povoljno sa stanovišta regulacije.
Brane ili pregrade su građevine koje imaju višestruku svrhu: da skrenu vodu s njenog
prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, da povise nivo vode radi postizanja većeg pada i da
ostvare akumulaciju vode. Brane se dijele na visoke i niske. Niska brana kojom se bitno ne mijenja
nivo vode naziva se i pragom. Obzirom na upotrijebljeni materijal brane mogu biti masivne (kamen,
beton) i nasute (zemljane i kamene). Za odvođenje suvišnih voda i radi regulisanja vodostaja pri
nailasku velikih voda služe preljevi, ispusti i pretočna polja u tijelu brane u kojima su smještene
ustave (pokretne zapornice).
Zahvat ima zadatak da vodu zaustavljenu od pregrade primi i uputi prema centrali. Razlikuju
se u principu dva osnovna tipa zahvata: zahvat na površini i zahvat ispod površine vode. Zahvat na
površini vode izvodi se kada je pregrada niska pa je nivo vode iza pregrade praktično konstantan.
Prolaz vode kroz zahvat reguliše se zapornicama. Kada se, usljed akumuliranja vode u kišnom
periodu i njenog korištenja u sušnom, nivo vode tokom godine mijenja, zahvat treba postaviti ispod
nivoa vode, i to na najnižu kotu do koje se može očekivati spuštanje nivoa vode.
Dovod spaja zahvat s vodostanom ili vodnom komorom. Može biti izrađen kao kanal ili kao
tunel, zavisno od topografije terena kojim se vodi dovod i o pogonskim zahtjevima koji se
postavljaju hidroelektrani. Tunel se može izvesti kao gravitacioni i kao tlačni tunel. Gravitacioni
tunel voda ne ispunjava, pa je za promjenu dotoka vode potrebo mijenjati otvor na zahvatu, u
slučaju tlačnog tunela voda ispunjava cijeli profil tunela i za promjenu količine dobavljene vode nije
potrebno nikakvo djelovanje na zahvatu. (Hidroelektrane su znatno "elastičnije" u pogonu kada
imaju tlačni dovod, nego kada imaju gravitacioni, jer mogu bez ikakvih manipulacija slijediti
promjene opterećenja).
Vodostan ili vodna komora nalazi se na kraju dovoda. Kada je dovod gravitacioni, potreban je
vodostan dovoljne zapremine, da bi mogao poslužiti kao rezervoar vode u slučaju naglih promjena
opterećenja. Ako pak hidroelektrana ima tlačni dovod, proširenje na kraju tog dovoda mora se
izvesti kao vodna komora takvih dimenzija da, nakon promjene opterećenja pritisak u dovodu ne
porate iznad dozvoljene granice, odnosno da nivo vode ne padne ispod najviše kote ulaza u tlačni
cjevovod. Dimenzionisanje vodne komore ima bitan uticaj na pravilno funkcionisanje
hidroelektrane.
Tlačni cjevovod služi za vođenje vode iz vodostana ili vodne komore do turbina. Na ulazu u
cjevovod uvijek postoji zaporni organ, čija izvedba zavisi od pritiska koji vlada na početku
cjevovoda. Najvažniji je sigurnosi zaporni organ koji ima zadatak da automatski spriječi daljnje
doticanje vode u cjevovod ako iz bilo kakvih razloga pukne cijev. Ispred sigurnosnog zapornog
organa postavlja se pomoćni zaporni organ, koji omogućuje pregled i opravke na sigurnosnom
organu bez pražnjenja dovodnog tunela ili dovodnog kanala. Postavljanje zapornih organa na dnu
tlačnog cjevovoda zavisi od broja turbina koje su spojene na jedan cjevovod i od pogonskih
zahtjeva koji se postavljaju hidroelektrani.
Obilazni cjevovod se nalazi na početku glavnog cjevovoda. On je predviđen za postepeno
punjenje glavnog cjevovoda te ima mnogo manji prečnik od ovog, jer se, radi sprečavanja
oštećenja, cjevovod puni samo sa približno 1/20 protoka u normalnom pogonu. Osim toga, zadatak
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 11
je obilaznog cjevovoda da omogući izjednačenje pritisaka ispred i iza zapornog organa na ulazu u
cjevovod, jer bi bez tog izjednačenja bila potrebna vrlo velika snaga za otvaranje zapornog organa.
Podjela mini HE prema raspoloživom padu prihvaćena je u većini zemalja koje su prema
instalisanom padu definisale opremu. Tako, na primer, jedan broj proizvođača elektromašinske
opreme u SAD proizvodi standardizovane agregate u koje se uključuje turbina, sinhroni generator
sa sistemom automatske regulacije, ulazni ventil, kontrolna ploča za maksimalne padove od 15m.
Prema zahvatu:
džepne HE do 20kW
mini HE od 20 do 500kW
male HE od 0.5 do 3MW
srednje HE od 3 do 10 MW
velike HE preko 10MW Slika 1.4. Shema mini HE
Sistem (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji služe za skupljanje,
dovođenje i odvođenje vode, za pretvaranje mehaničke u električnu energiju, za transformaciju i
razvod el. energije. Razlikuju se sljedeći karakteristični dijelovi hidroelektrane: brana ili pregrada,
zahvat, dovod, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica (turbina, generator, ...) i odvod vode.
Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim slučajevima može
isti dio preuzeti više funkcija.
Brane ili pregrade imaju višestruku namjenu tj. služe za skretanje vode s njezinoga
prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, povišenje razine vode radi postizanja boljeg pada i
ostvarivanje akumulacije.
Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upućuje prema hidroelektrani. Postoje dva tipa
zahvata, zahvat na površini i zahvat ispod površine.
Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Može biti izgrađen kao kanal ili tunel. Tunel može
biti izgrađen kao tlačni ili gravitacijski, hidroelektrane s tlačnim tunelom su puno elastičnije u
pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja slijediti promjene opterećenja. Tlačni privod služi za
vođenje vode iz vodne komore do turbine. Najćešće se izrađuju od čelika, a za manje padove i od
betona. Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika. Izvodi se
u kanalima i rovovima čija se konstrukcija izvodi tako da se postignu najmanji hidraulički gubici.
Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne komore ima velik utjecaj
na pravilno funkcioniranje hedroelektrane.
Ulazu u tlačni cjevovod se nalazi zaporni uređaj koji ima sigurnosnu ulogu. On automatski
sprječava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih uređaja na dnu
tlačnog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod.
Naravno, mini HE kao izvori energije, u odnosu na druge slične izvore imaju nedostatke, a to su:
Svakom profilu vodotoka odgovara određena kota H (visina iznad površine mora) i
određeni srednji protok QSR, pa se vodotok može prikazati Q-H dijagramom vodotoka. Pri
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 14
P = 9,81 · Qs · Hb [ kW ]
W = P · T = 9,81 · Qs · Hb · T [ kWh ]
Tipična krivulja trajanja protoka: Q i je instalirani protok, a Qp [%] je protok (ili veći od njega) koji
stoji na raspolaganju p [%] vremena, (100-p)[%] vremena su protoci manji od instaliranog, te će
tada trebati provoditi redukciju potrošnje energije.
Općenito vodne turbine dijele se na: turbine slobodnog mlaza (akcijske) i pretlačne
(reakcijske) turbine, ovisno o padu,protoku i tlaku.
Akcijske – slično vodenom točku udubljene lopatice - okreću se u zraku za velike padove (okomito
>10 m), za velike pritiske.
Reakcijske – za velika postrojenja lopatice slične elisi broda –potopljene u odi za male padove, pri
velikom protoku i alom pritisku
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 15
Tipovi vodnih turbina, izbor tipa turbine za odgovarajuće uvjete je vrlo važan. Osnovni kriterij za
izbor ipa turbine su visina pada i količina protoka su, a ostali kriteriji su još i korisnost, cijena i sl.
gradjevinski dijelovi koji obuhvataju branu, zahvat, dovodni kanal (derivacijski ili potisni
cjevovodi, strojarnice i odvodni kanali)
hidrotehnički dijelovi koji sadrže rešetke, pjeskolove, predturbinske zatvarače i izlazne
dijelove turbine;
te elektromašinski dijelovi sa turbinama, generatorom, transformatorom, regulacijskim
dijelom, zaštitnim dijelovima i spojem na elektroenergetski sistem.
Na osnovu poznate snage (P=3150 [kW]), te nakon sto usvojimo gustinu vode za
kg
t=20 [ O C ] ⇒ ρ=1000
[ ]
m 3 , možemo odrediti zapreminski protok i on iznosi:
Nm
3150 ⋅1000
ρ⋅g⋅Q⋅H 1000 P s
P= [ kW ] ⇒ Q= =
1000 ρ⋅g⋅H kg m
3
m [ ] [ ]
1000 3 ⋅9 , 81 2 ⋅30 [ m ]
s
Q = 10,703 [m /s]
Razlika gornje dotočne vode i donje odvodne vode naziva se statičkim padom ( H ST ) . Ukupni pad
hidroelektrane naziva se bruto pad i obilježava se sa (Hb)
. Bruto pad se dobija kada se statički
pad uveća za kinetičku energiju ulazne mase vode kojoj treba oduzeti kinetičku energiju vode na
izlaznom presjeku.
α 1 w 21 α 2 w2s
H b =H ST + − [m]
2g 2g
Zanemarujući razlike kinetičke energije ulazne i izlazne vode ( w1 =w2 ) sistema hidroelektrane,
raspoloživi neto pad (Hn) je:
H n =H ST - ∑ h w
Da bi smo odredili kolki su linijski gubici usvojimo dužinu cjevovoda i brzinu strujanja, pa je:
m
l=1400 [ m ] ;
w=3 []
s .
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 18
m3
[ ]
Q= A⋅w=
d2 π
4
⋅w ⇒ d=
4⋅Q
w⋅π√=
3
m
s √
4⋅10 , 703
⋅π
s
[ ]
→ d = 2,131 [m]
m3
[ ]
d=
√ 4⋅Q
w⋅π
=
√ 4⋅10 ,703
2
m
[ ]
s
⋅π
s
m3
= 2,61 [m]
[ ]
.
d=
√ 4⋅Q
w⋅π
=
√ 4⋅10 ,703
1,5 [ ] m
s
⋅π
s
=3,014 [m]
3.5
2.5
1.5
0.5
0
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5
Slika 1.7 Promjena prečnika cjevovoda u zavisnosti od promjene brzine strujanja fluida kroz cjevovod
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 19
Da bi smo odredili koliki je koeficijent trenja u tlačnom dijelu cjevovoda, prvo određujemo
Reynolds-ov broj i određujemo o kakvom se strujanju radi, pa je:
w⋅d
Re =
υ
m2
Za
O
t=20 [ C ] i p=1 [ bar ] ⇒ ( TDT ) ⇒ υ=1⋅10
s
-6
[ ]
Re =6393000
Te iz jednačine (1.1.1) ⇒ Re =6,3⋅106 >5⋅105
m2
Za
O
t=10 [ C ] i p=1 [ bar ] ⇒ ( TDT ) ⇒ υ=1,3⋅10
s
-6
[ ]
Re =6 769230 ,769
Te iz jednačine ⇒ Re =6 ,769⋅106 > 5⋅105
w⋅d 2⋅2 , 61
Re = Re =
υ = υ = 4,01 · 10 6
w⋅d 1,5⋅3 ,014
Re = Re =
υ = υ = 3,477· 10 6
Ako je Reynolds-ov broj Re >5⋅105 , tada se radi o turbulentnom strujanju. Kada fluid struji
5
preko ravne površine, prijelaz iz laminarnog u turbulentan tok javlja se pri Re >5⋅10 . Ovu
vrijednost Reynolds-ovog broja nazivamo kritičnom vrijednosti Reynolds-ovog broja. Strujanje u
cijevima je laminarno kada je e R <2300 , dok je prijelazno područje za e 2300<R <10000
.
Kao i kod ravnih površina vrijednost kritičnog Reynolds-ovog broja zavisi od hrapavosti cijevi i
takozvane glatkoće toka slobodne struje fluida.
0,25
68
(
λ=0 ,11⋅ 0 , 002+
6,3⋅106 )
λ=0,023293489 .
0.05
0.04
0.04
0.03
0.03
0.02
0.02
0.01
0.01
0
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5
Te sada iz jednačine možemo izračunati koliki su linijski gubici u tlačnom dijelu cjevovoda, i oni
iznose:
1400 3 2
hlin =0,023293489⋅ ⋅
2,131 2⋅9 , 81
hlin =7 , 01 [ m ]
1400 1,52
hlin =0,04137683⋅ ⋅
3,014 2⋅9 ,81
hlin =2 ,20 [ m ]
8
7
6
5
4
3
2
1
0
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5
H n =30−2,2
H n =27, 8 [ m ]
kg m3 m
Pn =ρ⋅Q sr⋅g⋅H n =1000
[ ]
m 3
⋅10 ,703
s[ ] []
⋅9 ,81 2 ⋅27 , 8 [ m ] =2918900 ,75 [ W ]
s
Pn =2918 , 90 [ kW ]
Na slici data je shema vodozahvata sa ulaznim otvorom cjevovoda. Gornji nivo vode (GNV)
obicno se nalazi na 1 do 2 metra od radnog nivoa vode u akumulaciji (RNV).0vo se čini zbog toga da
se vazduh ne usisava u cjevovod pod pritiskom.Pravilan izbor dimenzija vodozahvata vrši se na
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 23
d u⋅Δp
δ= +C
2 σ d⋅ξ
Gdje je:
d u - unutrašnji prečnik cijevi ( usvojeni ili izračunati);
p - proračunski ili nazivni pritisak [Pa];
σ d - dozvoljeni napon materijala cijevi na zatezanje ( vlačna čvrstoća);
ξ - koeficijent slabljenja zbog zavarivanja;
( ξ=1 za cijevi bez šava; ξ=0,7 - 0,9 - za uzdužno zavarene cijevi )
C - dodatak zbog korozije.
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 24
δ=
2,2 [ m ]⋅28 ,17⋅105
[ ]
m2
+ 0 , 002=0,03888 [ m ]
N
2⋅120⋅10
m2
6
⋅0,7
[ ] = 38,88 [mm]
Već smo ranije ustanovili, da je za svako radno područje najpodesnija određena vrsta
turbomašina, pa tako i turbine. Na osnovu značica specifične brzohodnosti
n⋅√ p
nq = 1 5 5 1
2 4 4 2
ρ ⋅g ⋅H ⋅η
bira se tip turbine i njene glavne dimenzije, međutim zavisno od tipa turbine i pogonskih uslova (Q i
H) razlikovat će se značica turbine, radna i kavitacijska od kojih na drugu utiče broj obrtaja n. Obje
značice i
n s i nq su vrlo važne pri izboru vodnih turbina.
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 25
1
3 , 65⋅n⋅Q 2 n⋅√ p
n s= nq = 1 5 5 1
3
2 4 4 2
H 4
ρ ⋅g ⋅H ⋅η
Na osnovu predhodno određeni podataka možemo tražiti katalog proizvođača koji će nam
isporučiti turbinu.
m3
Q=10 , 703 [ ]
s
Hn =22 , 99 [ m ] P n=2413 [ kW ]
Iz kataloga proivođača “ElectWay Electric” biramo, na osnovu gore izračunatih podataka odabirem
turbinu tipa ZD500-LH-140 sa sledećim karakteristikama:
60 f
P=
n
Pa je:
60 f 60⋅50
P= = =8
n 375
Karakteristične vrednosti broja pari polova su 4, 5, 6, 8, 10, 12, 14, 16,18, 20, 24, 30, 34, 40,
50 i 60. Neparan broj pari polova se izbjegava zbog teškoća koje nastaju sa višim harmonicima i
vibracijama Kako je nas broj pari polova standardni tako i usvajamo da je P = 8 polova,
nominalne snage 2654 [kW], sinhroni trofazni.
S povećanjem specifičnog broja obrtaja smanjuje se izlazni prečnik rotora, što ima za
posljedicu porast brzine na izlazu iz rotora, a samim time i povećanje gubitaka na izlazu uprkos
postavljenom aspiratoru. Brzina na izlazu iz rotora c2 da se s obzirom na neto – pad Hn prikazati
pomoću koeficijenta brzine k2 datog relacijom
c 22
k 22
2 gH n
2
( nq −54 )
σ= +0 , 035
450000 = 0,263
H Sdoz =H a −H t −σ⋅H n
Za t 1 =5 [ O C ] T 1 =t 1 +273 , 15=278 , 15 [ K ]
kg
Iz TDT za T 1 =t 1 +273 , 15=278 , 15 [ K ] pZ 1 =0 , 008719 [ bar ] =871, 9 [ Pa ] i
ρ =999,9
[ ]
m3
pZ 1
871,9 [ Pa ]
pZ 1 =ρ⋅g⋅H t 1 ⇒ H t 1= =
ρ⋅g kg m
m[ ] []
999,9 3 ⋅9 , 81 2
s
H t 1=0,089 [ m ]
pZ1 2337 [ Pa ]
pZ 1 = ρ⋅g⋅H t 1 ⇒ H t 1= =
ρ⋅g kg m
998,6
[ ]
m3
⋅9 , 81 2
s[ ]
Halignl¿ t1 ¿¿=0,238 [ m] ¿
H Sdoz =H a −H t −σ⋅H n =10,194 [ m ] -0,238 [ m] - 0,263⋅22 , 99 [ m ] =3 , 909 [ m ]
ukupni
investicioni
pogonski
[d]
Slika 2.2. Prikaz ekonomskog prečnika
U svijetu se za iste uslove rada mogu naći cjevovodi pod pritiskom različitih prečnika, što zavisi od
kriterijuma po kojima se vršio proračun, jer postoji niz empirijskih izraza za određivanje prečnika
cjevovoda. Ovdje se razmatra problem izbora ekonomskog prečnika u odnosu na sve druge
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 31
prečnike koji ispunjavaju tehničke uslove ali je samo jedan od njih najekonomičniji. Ako se poveća
prečnik cjevovoda povećavaju se i troškovi gradnje ali se zato sa tehničkog gledišta dobijaju manji
gubici strujne energije. Ova dopunska snaga koja se dobija na račun smanjenja strujnih gubitaka
može se u hidroenergetskom postrojenju iskoristiti za dobijanje dopunske energije.
Ekonomski prečnik cjevovoda pod pritiskom određuje se na sljedeći način. Masa cjevovoda
određuje se po izrazu:
π∙ D∙δ∙L∙ρ
m=
1000
gdje je:
D – prečnik cjevovoda
L – ukupna dužina cjevovoda
δ - debljina zida cjevovoda
ρ – gustina materijala od kojeg je cjevovod izgrađen (za liveno željezo 7874 kg/m 3)
Srednja debljina zida cjevovoda može se odrediti po izrazu:
H∙D
δ=
4 ∙ σ doz
gdje je:
H – bruto turbinski pad
σ doz – dozvoljeno naprezanje materijala
Obično se uzima da dozvoljeno naprezanje materijala za izradu cjevovoda iznosi 8 daN/mm 2, te je:
H∙D
δ=
32
Ako se posljednja vrijednost uvede u izraz za masu cjevovoda dobija se, za različite slučajeve:
π∙ ρ
m= ∙ H ∙ D 2 ∙ L=0,77∙ 22,99 ∙ 2,1312 ∙1400=112544,59 [kg ]
32000
π∙ ρ
m= ∙ H ∙ D 2 ∙ L=0,77∙ 27,46 ∙ 2,612 ∙ 1400=201650,96 [kg ]
32000
π∙ ρ
m= ∙ H ∙ D 2 ∙ L=0,77∙ 27,8 ∙ 3,0142 ∙ 1400=272238,81[kg]
32000
Ukupna dobit koja se može ostvariti u hidroenergetskom postrojenju može se sračunati po izrazu:
B=P ∙ c ∙ z
B – instalirani prihod
c – prodajna cijena električne energije
z – broj radnih sati postrojenja u toku jedne godine
P – snaga cjevovoda
Od instaliranog prihoda B treba odbiti troškove:
Sk−M −D2 LHmk
I kada se izvrši odgovarajuća smjena za pojedine veličine iz prethodnih izraza, konačno se dobija:
Zadatak broj: 1
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 32
Instalirani prihod B bit će najveći kad je izraz u zagradi u gornjoj jednačini najmanji. Ovaj izraz u
zagradi imat će najmanju vrijednost kad se potraži prvi izvod i isti izjednači s nulom, znači:
−5 D4
[
7,5 β Q3 L
D10 ] cz + HLmk ∙2 D=0
β Q3 cz
√
7
D= 18,75
mkH
Sljedeći empirijski izraz za ekonomski opravdan prečnik cjevovoda je:
H
=
√30
=2,15[m]
Odakle, koristeći jednačinu kontinuiteta, dolazimo do podatka o ekonomski opravdanoj brzini
strujanja:
Akumulacijska jezera hidroelektrana mogu osim svoje primarne funkcije imati još
nekoliko pozitivnih aspekata. Svojom veličinom mogu privlačiti turiste, te se na njihovoj
površini mogu odvijati razni vodeni sportovi. Također velike brane mogu igrati značajnu ulogu
u navodnjavanju, te u regulaciji toka rijeka.
Nesreće sa branama mogu biti jedne od najvećih katastrofa uopće. Tako je nesreća na brani
Banqiao u Kini odnijela 26 000 ljudi izravno i oko 145 000 od epidemije. Nesreća na brani
Vajont u Italiji je odnijela oko 2 000 ljudskih života 1963 god.
Član 5: Vrijeme trajanja koncesija za korištenje voda i javnog vodnog dobra do najdužeg
vremena trajanja određenog u članu 4. ove uredbe utvrdjuje se, na osnovu:
- stepena utjecaja na stanje okoline, prostornom obimu i drugim privrednim okolnostima,
- stepena utjecaja na stanje vodnog režima,
- visine ulaganja i vremena amortizacije objekata i postrojenja,
- obima korištenja voda i javnog vodnog dobra,
- namjene za koje se voda i javno vodno dobro koristi,
- zaštite javnog interesa.
4. ZAKLJUČAK
Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliku šansu da se umanji ovisnost od fosilnih goriva. Do
trenutka kada cijena eksploatacije fosilnih goriva postane neprihvatljivo visoka mora da postoji
jasna alternativa njegove zamjene. Međutim, i korištenje obnovljivih izvora energije, ukoliko se
ne koriste na održivi način, može da predstavlja realnu opasnost za dalju degradaciju životne
sredine i osiromašenja biološke raznovrsnosti.
Korištenje kinetičke ili potencijalne energije vode za dobijanje mehaničke vrlo je stari
način pretvorbe energije koji seže u daleku prošlost (vodenice). Pretvorba u električnu energiju
također je vrlo stara i primjenjivala se još u samom začetku proizvodnje električne energije.
Prednosti korištenja hidroenergije u elektranama na rijekama su poznate: nema potrošnje
kisika, emisije CO2 i drugih polutanata, niska je proizvodna cijena električne energije.
Nepovoljni faktori su: ovisnost o hidrološkoj situaciji, pokrivanje velikih površina (kod
hidroakumulacionih), veoma velika cijena izgradnje, odnosno velika početna ulaganja (viša nego
za elektrane na ugljen ili nuklearne). Tome treba dodati moguće nesreće - lomove brana te
promjene u okolišu vezane uz promjenu razine vode.
Ukupni tehnički potencijal energije vode iznosi oko 14 370 TWh/godišnje, od čega je
ekonomski danas isplativo oko 8 000 TWh/godišnje, a izgrađena je otprilike trećina potencijala.
Hidroelektrane kao takve još uvjek imaju svijetlu budućnost u svijetu ali i kod nas, pri
čemu treba obratiti posebnu pažnju na uslove zaštite okoliša (pogotovo kod izgradnje velikih
brana gdje nastaje problem preraspodjele stanovništva čija naselja budu potopljenja – primjer
Tri klanca).
5. LITERATURA