Ugovor o Jactoringn Abedin Bikid. & Ene BikiCé §14 Ugovor o factoringu I, UVOD ezaustavijiv je proces. Nagli razvoj Privredni razvoj jednoga drustva ee i privrede i trgovine potebno je bio iaraken u XX vijeku. Ovaj razvoj pravo i u jednom odredenom vremenu. avna nauka moraju pratiti, Medutim, pravo 0 te moze pravno faint sve odnose koji se javljaju u drustvu. Ovo se poscbno odnosi na imovinsko-pravne odnose. Naime, zakonodavac moze regulirati one odnose koji su tipi¢ni i poznati do donosenja konkretnog zakona. Tako je postupio i naé zakonodavac donoseci Zakon o obligacionim codnosima” iu posebnom dijelu normirao odredeni broj ugovora. Ovi normirani ugovori zovu se jo§ i imenovani ugovori, a ugovori koji nisu posebno normirani u jednom zakonu nazivaju se neimenovanim ugovorima. Imenovani ugovori éesto se javljaju u pravnom prometu, tipicni su i stoga su u zakonu posebno regulirani i dobili su posebno ime, kao, npr, ugovor 0 prodaji, zaimu, zakupu, djelu i dr. Bitni clementi ovih ugovora propisani su u samom zakonu i bez njih ugovor ne moze ni nastati™’. Kada se uporedi bro} imenovanih i neimenovanih ugovora moze se primijetiti da je bro} imenovanih ugovora relativno mali. Ovo je i razumljivo, jer se sadrzina ugovora, zbog bogatstva i vrste poslova u prometu, stalno mijenja i dopuniuje novim elementima koje zakonodavac normativno ne moze pratiti. Privredni, odnosno ekonomski razvoj u svijetu sigurno ée se nastaviti i to sa vecim intenzitetom, pa je tako za ogekivati da stalno imamo vise neimenovanih ugovora. Postavlja se pitanje sta uraditi kada moramo jedan 9: mt 0 obligacionim odnosima . m c [393] (aera ini odosima objcclen x "S list SERJ", broj 29/78, 39/85; "SL. list RBIH", [394] Vidi Jaki S, "Obligaciono pravo”, "Opti dio”, Sarajevo, 1962, str. 135. 222sgt 0 factoringn adnos podvesti pod jos Feimenovan dleic baie gataiu Primileniti. Prije syeg,, ga Y&Vor, ooo ig ° Tee © avila poy i na . Zatimn, e8*OTHOg Prava Geos vias ane aebavean | OPEeE dela, a ponlt Ko invrbenja gh Pile spa, ispunienia 'e2e, 1 to kako Objektives 2™® Pravila ‘le 80¥OFa mogu ae paknadne nemogucnosti, Narayno q ivne i biektivn® n scbn regulirat, pozivajary no 2 Neka od gift ko i ole: Ueovarie strane slobodne sy Zakljuciti ij tako, ugovorne strane odredujy yrs itil ne ake rt Neimenovani ugovori su prod Neimenovani ugow kt nov uvijek nist nasli svoju zakonsku regularer: enn 298 1083 oi ugor jot jajaiu u novije vrijeme, oni se ee obzirom da ji Ponekad ozn, Bad cd SE Ovi Ugovori Najpoznatiii_medu njima su: factoring Gnd H20 modern ugovori ‘orin, ‘ing: menagement; consulting; joint-venture ti (sing fanching ‘nowshow, privredne sfere. U meduvremeni rarvienim privrednim sistemims, Il. FACTORING Ugovorom o factoringu obyezuje se jedna ugovorna strana (Klijent, komitent) da na drugu ugovornu stranu (factor) prenese jedan dio ili sva svoja Potrazivanja (dospjela i/ili nedospjela) koja on ima prema tetim licima, a ova druga strana (factor) obvezuje se da ta potrazivanja, uz proviziju i naknadu trogkova, naplati. U pravnoj teoriji ne postoji jedi V.Gorencu™, ugovorom o factoringu obvezuy prodaju sve kratkorogne traZbine iz ugovor Usluga prije njihova dospijeca i na plaéanie zuje te ponude prihvatiti, obiéno uz pren7 instvena definicija factoringa. Tako, prema je se klijent ponuditi factoru na ao isporuct robe ili: prudanju factoring pristojbe, a factor se imanje rizika naplate od 1995) Bide Martine, M, "Moderne Vearsoper’ ae wiih (396) Goren, V; "Ugovoro factoring’, Zar, 1988 # fnencber, 1991, pad | easing nd Factoring’, MBikié Abedin Bik & EBC eviznimno upravia Klientovim t32binay, emu bei 4d se ustupilac potragiy, klijentovih Sat a " pote pocrazivanjac ve i factoring de! stojeca il “ oa ga prenese na faKtOF4 poste zakljuéenih 2 KUPCEM, odnose rodaji_ robe, odnosno Veni Xd, uz proviziju i naplatu roikoy, pI * - ¢ ol : 7 korisnikom usluga, # AT twalno garantuie naplagy) kao i da kreditin anja luge. naplati potraz non (Oni druge faktoring uslug : wetupiors pore «. jato tako, tedko nati jedinstvenu definiciy U uporednom pravus és Ce (factor) pribavlia potrazivanja od drupe factoringa, Fctoringom jedi y odredenu naknadu™. Ovim puter strane (klijenta) i za ta potraziva}. f likvidnost, factor svome Klijentu pribavlia aa Za Kluncinges, factoring je jedan od mnogobrojnih tipova kupoprodsi Naime fictoringom privrednik (klijent) prenost djel a vane s¥a_svoja tradivania koja on ima prema svojim kupcima na banku (factora). Posie ropa, bank ka vriednost potraZivanja umanjenu za njeny ivrednil vs i (kupaca)”. III. HISTORIJSKI RAZVOJ 2 - Factoring je ugovor novijeg doba, ali pojedine osobine ovog ugovora nalazimo i uw najstarijim pisanim pravnim izvorima. Tako su u Vavilonu 2a vrijeme Hamurabijevog zakonika pojedini proizvodaéi angazovali agente da im pomadu u prodaji robe i naplati cijene, a pod izvjesnim uslovima i da daju trgovatke kredite™., O znaéajnijoj pojavi factoringa mo%emo govoriti tek u XIX vijeku, kada su evropski proizvodati, koji su svoje proizvode Zeljeli prodavati u Americi, éesto angazovali domace agente (trgovatke pretstavnike ili komisione agente komisionare), kako bi uz njihovu pomoé plasirali robu na to teiitte. Agenti su morali pronalaziti trZi8te i preuzimati rizik naplate prodatih stvari. U ovo} visti posta posebno su se istakli engleski Proizvodaci tekstila, koji sumew na, Aja to 20 ra a angatovali agente j 'spostavtat Zi 8 — Bibi © Ene Bi Englezima je factoring bic bs factor znat Ting. w ovakvisn Poslovima vet imal; SE drogime rei coton hoes, i Svropskii i kolonizaciie istoene Indije pose peng gh PK tovcima, jer 8 iskuste, zavieni2a prods engl eget Ponta yt. Ont ye Gs od Pouzdane a Oss agente koj i Do prekida u napretku factorings doy, Pet atie kod prota 4 4 dog! tc vlade. Nias lad, ie area visoke za cer trodenia miera amerigke evropskih proizvoda, Nq on “titne caring sata Konkurena pg tin do oe ut oval je Konk atsku Prednostvodiey’ raat Posebno tekstiina, robs razvoju factori ee "0 je kratkotrajan, jer 2 sropeke Proizvode, Zastoj u domacu proizvodnju i to factori_preorijentisali na : iw ito ponow «aft 9 © cto industria tebala svjet novac kako bi estan inst: Uskoo fe tekatina factora (banaka). Finansiranje te likvidnost. Novacje naden kod moguénosti. Factor je sve yi institucija za finansiranje, Sredinom Sezdesetih godina Xx ¥ a Evropi, postajuéi na taj nadin srednjih preduzeéa u savremenom jieka factoring se postepeno odomatuje i vazan instrument finansiranja malih i Poslovnom svijetu. Factoring nije reguliran nacionalnim propisima zemalja evropskog kontinentalnog pravnog kruga, Factoring svoje pravno uporiite nalazi u optim uslovima poslovanja factoring kompanija, kao i u opéim pravilima ugovornog prava. Na medunarodnom planu ovaj ugowor reguliran je Konvencijom UNIDROIT o medunarodnom factoringu’”, Predmet factoringa je otkup i ostvarivanje porns ios rll ij o factoringu zakljuéuje se Y od factora. Prema Konvenciji, ugovor 0 fa g Senne e i ito i orudioca (Klijenta) i ugovornih strana; i to izmedu isp. heat tans Panes Gijent) prenod ili ée prenijeti ma factora potrazivanja nastala iz ug ee rojna 28. maj 1988 godine ; ; s ae ret tad eae actoring, O08 Kase ae Francaska (1991) Ttalyia i (988) Kone ul Fa fl [402] Unidroit Convention of Inrnatons ie Reno ee 4 stapila na sys aden 11996), Laws (1997) ena Cert (1990) eet Cane (9a), Cringe (1388) Fl potpiali: Gana (19884 Fina (1990), Belgie (1990 225gover 0 factor ee nee Ene Bits hogs zakivéenil izmedu isporucioca i njegovog slugs Abedin Bik prodaji robe ili vréenia kupea (duznika). to junkeije factoringa MOBY st a slijedece: Osnovne fi é ikvidnosti, e fankeiju finansiran}4 ili like - il raves fe fankcisu ustuge, servisa ili UP ja naplate. © funkciju osigurani inosti -idijentu momentalnu Tikvidnostj to a “ ibavija klijentu ™ um ove fankcije factor pri fenu sumu novea. Kolika je ek nes i 8 spline ose kom hadi, ttf ‘od konkretnog sluéaja, . ‘ ne cg Sm rH oe Pe poci | vorne strane, factor i klijent, izvlace prednost, posla obje ugovorne stranc, za svoja jos nedospjela potradivanja Prednost klijenta sastoji se u tome Sto on za sv e ut ikvi a 8 th Ss nerovaj nacin Klijent ostvaruje svoju likvidnost i 1b oa teeny cwoge potradivania, koja u nekim sluéajevima mode oe libs ak Gnansiranjem putem factoring : 8 “Pored toga, trajati i nekoliko mjeseci™®. Pore aust Y toring: sprie€ava se negativan uticaj kod konjunkturnih ilt sezonskih produzavanja placanja klijentovih duznika. U normalnim slugajevima, klijent moze zapasti u finansijske teikoce kada se kao njegov duznik javlja lice koje sezonski ispunjava svoje obaveze. Ovakvi problemi eventualne klijentove nelikvidnosti najbolje se savladavaju putem factoringa. Zbog toga se factoring posao posebno éesto javlia kod preduzeca u ekspanziji. S druge strane, i factor (najéeiée banka) u ovom poslu nalazi svoj interes. Istina, factor plaéa odredenu sumu novea, a da u tom momentu od druge strane nije dobio protunaknadu. Ali, klijent factoru stupa svoja odredena potrazivanja, koja ée factor u narednom periodu realizirati. Drugim rijegima, factor ce protucinidbu dobiti onog momenta kada uspije od klijentovog duénika (cesusa) naplatiti ustupljeno potrazivanje. Factor klijentu ne isplacuje Punt iznos za ustuphjeno potradivanje. Factor za sebe zadrZava odredeni iznos i ne ee arses poslove. Pored ovoga, factor najéedée naplacuje tor zadudava oa sebe ote eat factoring poslom. Visina naknade koju fc poslovnoj praksi je razlicita i kreée se od 5 do 30% od 1. Funkeija finansiranja ili likvids [403] Vale o tome, Martinek, M, op. ct, str. 223, 226a Uovor 0 factoring Abedin Bikit © Enes Biki "Ov ‘4 Visina, svakako, zavisi i » Zatim od lik stuplienih pocim Oo likvidnosti Klijentowih Da bi se radilo o finansi ivanja postoji vremenska razlika factora i dana dospijeda p ranju jed; ized sane Pl Putem factoringa bitno je da otradivanja eats Kad je klijent dobio novae od Fe ie taj klijent ustupio factoru klijentovog knji; razlidite pravne i druge radnje fa : cl ispostavlja taéune, opominje. ki tora. Prije svega, factor je ovlaiten da eu OPOminje Klijentove dudnike i sl. Pored w knjigovodstva, factor je, najéeice, ovlaiten da isptuje trite epee ajegove Klijente, zatim da vrii obrac egove 3i Cun poreza, te vodenie statisti¢ke evidenci« a sve za potrebe svojih klijenata. Naime, ovaj posao se sve vise ava 0 speciaisic Posao koji mogu uspjesno obavijati samo specijalizirane banke i njima sligne finansijske organizacie. Kao jedan od Popratnih poslova factoringa éesto se javijaju savjetnicki poslovi factora u oblasti investicija, reklamne politike ili daljnjeg ulaganja ostvarene dobiti. Factor sve vise preuzima na sebe obavezu istrazivanja trZista, kao i periodiénog obavjestavanja klijenta o znaéajnim pomijeranjima na raéunima, zaostacima u pla¢anju njegovih duznika, te o drugim informacijama neophodnim za uspjeino poslovanje. Factor moze imati i posredni¢ku ulogu izmedu klijenta i duznika za sluéaj da dode do smetnji u ispunjavanju obaveza ili druge odgovornosti duznika"®. 3. Funkcija osiguranja naplate (del credere) Funkeija osiguranja naplate ili del rizik naplate prenesene tradbine. Dakle, plaéanja traZbine factor gubi pravo na regres P Beograd, 1979. gadine, sr. 532; kao ist "Prana misao”, 3 - 4/2000, Sarayeco, redere znati da factor preuzima na sebe uu sluéaju duznikove nesposobnosti ema Klijentu. Naravno da ée V; Carié S, "Ugovori robuog prometa’ Faktoring i njgoue osobenost" [404] Uporediti sa Kapor, V, Ca Konjbodbi H, Knege, Ne 2000. godine, str. 53 1 54. (905) Vidi, Martinek, M, op. cit st. 224 227Uperor 0 factor ene Bibi | rovjeriti bonitet Klijentoy codredene tranbine, Fi Abedin Biki ida ie duanik platezno sposoban, factor é factor prije kupovine penis ps) tek Moliko se ispostav! od klijenta kupiti trazbinu. tient ustupa v2 soja bude kod factoring Polo ducih klijentovih potrazivans, ru. Ustupanie SY, Ali, factor nile obavezan svae liku. globalne cess: > ravo izbora. ZDOB toga, fac. | i opasnon plateine nesposobnoxs on 4 pow tpom, kada factor ne Odgovara 7a wevego za naplativost erazbine jamdi klijent, radi seo Kod pravog factoringa klijent jaméi factoru samo za co et duznika. Nasuprot tome, kod nepravog anje i za naplativost potrazivanja’” credere rizika za factora mogu nastupiti redvidjeti u momentu kupovine klijentove -u za postojanje trazbine, i tu jo8 uvijek nije problem. Problem se moze javitt ako klijent, kao prodavac, drugoj tigovomoj strani (kupcu-duniku) isporudi robu koja ima materijalni ili pravni nedostatak. U ovom slugaju, duznik (kupac) moze sve prigovore u pogledu nedostataka na isporuéenoj robi stavit i factory, mada u pravilu fac pornema uticaja na isporuku robe i njen kvalitet. Ovo pravo duzniku pripada po osnovu ugovora o prodaji zakhiugenog izmedu njega i druge ugovorne Strane (prodavcem-klijentom). U osnovi svakog factoring posla nalazi se ustupanje odredenog prava, odnosno potradivanja. Ustupanje se wri po copéim pravilima cesje, pa se shodno tome, i pravila cesije primjenjuju kod factoringa. Tako, prema élanu 440. s. 2. ZOO, duinik (cesus) moze istaci prijemniku (cesionaruactoru) sve one prigovore koje je mogao istati ustupiocu (klijentu) do asa kada je saznao za ustupanje™”. U pravilu, potrazivanja facto! factoru vii seu ol ustupljenu trazbinu i tor i ne kupuje trazbi Klijentovog duznika. rizik radi se 0 pravom naplativost potrazivanja, nepravom fictoringu"”- postojanje trazbine, a ne € factoringa klijent jaméi i za posto kupiti, nego on 2 ine u Kojima postol U sluéaju preuzimanja del problemi koji se nisu mogli traZbine. Naime, klijent jaméi factor [406] Vidi, Medicus, D, op. cit str. 228, Rn, 604. [407] Odgovormest 2a verte i boniter, [408] Sticme odredbe sadréane. [408] son es rasa ra lunes zakonodavstvima, Npr, prema § 404 BGB, duinik made novo" wane. Aoji su do trenutka ustupania tradbine bili zasnovani yjeriocy (cedentn). Prema él. 169, st, 1. Svicarskog zakonika o obligacijam’ duéntk mote istaknusi pr = rema prints tebbine, kao hoje je manga iti w trenatka kad je ranean to magao i prema nstupioce, prigotore RO 228Uke dani apie g Alia Bie © ban Bi vema Kilient na naknady koje Prigoworimg odnosno na raaliku u cijen; sialno mora ta dd, ‘0F40 isplatiti duéniku, jt snjednont (iene) koja je bil nah 2B eure manje isplen “sstuplenom potrativese, ae v. VRSTE FACTORING, 1. Pravi i nepravi factoring Osnovna podiela. factoringa obuhratala Pri i nepra ili ani eet ES ma. pod koje 5 wee factoring. Ukoliko factor preuzima sve Ui znaé: fy 4 ae eer, funky) ono en “pani nana, stage j ctor ~ Ovaj factoring ima q 7 fadi_o- pravom rae eee Pend koi dae Fcoring eet vet dominantan ‘oma se protitila ito od vodenj kniigovodstwe seiikih i svih drugih podataka necphe a Uspjeino poslovanie Nasuprot tome, tod ae aYo8 fictoringa® nema del credere funkcije. Kod ovog factoringa rizik naplativosti® nin © i 5 i ctoru nego ostaje kod klijenta, To zal slugaj da se factor ne haplati iz ustuplienog potrazivania, potrazivanje se vraca ‘Klijentu UZ istovremeni povrat Primljenog novea factora koji je eventualno Primio Klijent. Ovo se hajéekKe postize tako Sto se ugovori dh s¢ to Potrazivanje automatski vata Kljentu cheno ni : ov duanik plati u odredenom roku, ee 2. Domaéi i medunarodni factoring Pod domacim factoringom podrazumijeva se. takav factoring posao zakljuéen izmedu lica (subjekata) koja dolaze iz iste zemlje. Kod medunarodnog factoringa radi se 0 takvom postu koit se obavlia Bmedu subjekata koji dolaze iz racliitih zemalja, Pojam medunatodnos factoringa odreden je Medunarodnom konvencijom o factoringu, kois ie [909] | Echte Factoring iti Old Line Factoring, 410] Unechtes Factoring ili NomNotification Factoring. (41) Bonitactrisiko, 229Ugeovor factoring, danu 2. 5 sion Biss Ene Bit Kanada). Prema tL Abedin godine ¥ oO amen primjeniuit se uvijek kad, jm ja 188. la iz uy donesena 28. mah marod Ey nia nastala iz Ugovora ¢ odredbeo mesure? renose POUT NC, sjediéta & tazliitim 1 duanike OP ge mogla primijeniti ov, es usl ragilac i du2nik, kao i dréava y dréavama. J am dave iz oii dolay epmice (Konvencile) ili kada se ng ie i MEO nie Pawo dene Hero. prodat aba i UEPWOF OT be, u smislu ove Konvencie, sm robe i eerie, Pod pojmom robe 1 POL 7 usluge i Prt poem = ui ane 20 pe factoring Sbrirom Medunarodni factor oe inog factoring: 7 i una nga mos ‘ bro lcs hoa se atinie Ed ce (ied) seer ctor (nie pravilu, getiri Tica, 1 (0: POO uznik-cesus) i Korespodentni factor w domaéa banka), kupac u inostt Zemiji kupea (najéesée inostrana banka). = oi druge vst factoringa, kao to su: factoring plativ Pravna teorija poznale: CNoreni (skriveni) pravi factoring; otvoreni i dospjelosti; otvoreni i : factoring; otvo ‘pivorca nepravi factoring i dr."* Medutim, ov1 oblici factoringa rjede se srecu u praksi i vige su zna¢ajni za tehniku poslovanja. se put javija ki VI. PRAVNA PRIRODA } FACTORINGA ___ ies U praksi ugovore o factoringu gotovo iskljuéivo nalazimo wu formi vet unaprijed odstampanih formulara i to kao formulirane uslove factoring instituta (factoring banaka)". Kod pravog factoringa propisuju se predmet, ciljevi i zadaci zajednickog djelovanja ugovornih strana. Ovakvom (pravom) factoringu u pravnoj literaturi daju se razlidita pravna obiljezja. Tako ovaj ugovor za pojedine autore predstavlja okvirni ugovor™, za druge je to opéi ugovor"®, a éesto se oznatava i kao predugovor™. [412] Vile o tome, Martinek, M, op. cit, . 232- 242, [413] Tipitne primjere ovib vet formaliranih q wliranih xgovora nalazimo najiekce ris mph, Hagenmiller- Sommer, Fadoring - Handbuch, Arbang S206 fdalje ee (414) Vii Bergheus, Kolliion wichn Fi Dis root Hsin zwischen Factoring - Globaleesion und verlingertem Eigentumsvorbehal, e ia a se i shoe, "Probleme des Factoring - Vertrages", Diss. Miinchen, 1983, S. 62. Wp Bet, K, "Das Factoring - Gechafi’, Smutgart Wiesbaden, 1973 str, 33. 230gu OMS PES Ee gover factoring Mote se, iPak, rei da ie ugoyo, j Adin ise cm Ear Bibi © fact izmedu factora i liienta bajar” Takeo" dugotrsion obi oo abe cals POed Ostalog, UHL U vidu jd ts iBacioni odnos it abe a ar OS en pravog nego kod nepravog fictorings, “*44 iss po pritodi stvari, veta kod Dalie, ovim ugovorom klijent ‘ na fictora. Ovo se ostvaruje purer ae 3¥a soja Ine cesie poimom globaina cesiig pong 2 potradivania iz. jednog Povlornog od, Se “ustupanje svih budech cielokupnog. poslovania cedents (ee Ustupanie svih potrativania iz ugovorom factor zadrdava. 74 sebe ustuplieno potradivanje vratj Klijentu, obavijestit, ai to seu pravilu rads Of, valjano ispuniti samo novom Povjeriocu (ces anit sionarusa sii mogu obavijesiti kako cedent, taka i cesionay ne ot) O esi duis Kod ubovora 0 factoringu obaveze ugovornih strana ne mogu se sasviin urvrditiu trenutku zakljuéenja ugovora, jerse ne van koja Ge potrazivania fac- tor naplatti za sebe, a koja £e vratti svome kiijenn Zbog ovoga je potrebno interesu pravne sigumosti je da se ugovorne strane sporaeumife de kog wremena factor mode vratiti klijentu ustuplieno potrazivanie, leto tako, sadrZaj obaveza, najéeiée, ne mote biti odreden, ali bi morao biti odiedse Ugovor o factoringu u sebi sadrdi i elemente prodaje i zajma, Factor se javlja i kao kupac, jer on kupuje buduée potrativanie svoga Klijenta i to 2a odredenu cijenu, U sluéaju da factor ne kupi ustuplieno potrazivanie tada ce on javlja w ulozi zajmoprimeca i tada je obavezan potrazivanje vratiti Kijentu, VII. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Osnovna klijentova obaveza sastoji se u tome da on potrazivanja koja ima Prema svojim duZnicima prenese na povjerioca. Ova obaveza proizlazi iz See By Nes “sana (817]_ Vidi, RGRK/Weber, Kommentar 2xm BGB, 12 Auflage, Belin - New York, 1994, §398, Rn. 135, 231™ Ugover » Abedin Bikié o Enes Bik PR © Sectorng, Specifignosti samog factorintkog odnosa. Naime, u osnovi svakog factorin ke esija. Poznato je da sama cesija svoj osnov nalazi u ugovoru, zakony jfj SUdske oaluc. Kod facoringa mode se radii samo 0 wgovornoj csi ane io ovals 4) vida cesije. Cesija je ugovor zakliuden izmedu starog (cedenta) i novog Povietioes (cesionara) kojim cedent prenosi(ustupa) na cesionara svoje Potraivane kop 9 ima prema dusniku (cesusy). Kod ugowora 0 factoringu kent (Cedem)prano factoru (cesionara)svoja postoea ili buduéa potrazivanja koja on ima preys ‘esusu. Kao factor najgesce se javlja banka. U praksi klijent najéee sukcesivno (sedmiéno, miesetno i sL) dostai, factoru cedirane raéune na kojima veé stoji klauzula 0 izvrleno} cgi Ugovorom o factoringu regulife se dinamika dostavljania ratuna, Nemg smetnje da cedent (klijent) prenese sva svoja potrazivanja iz cjelokupnog Poslovnog odnosa. Medutim, factor najéeSée zadréava i Napladuje Potrazivanja proizaila iz ugovora o prodaji robe ili vrSenju usluga, Ovo je sasvim razumljivo sa stanovista factora, jer se ova potrazivanja mogu najlakte aplatiti. Naime, mnogo je tee naplatiti jedno potrazivanie nastalo ig naknade Stete, nego iz prodaje robe’. Opée je pravilo da se prenos potrativanja (cesija) moze izyriti bee saglasnosti dudnika (cesusa)"”, Ovo pravilo vadi i za factoring, t) za Valjanost Prenosa potrazivanja sa klijenta na factora nije od znaéaja éinjenica je li o ovom prenosu duznik bio obavijetten ili nije. S druge strane, duinik (cesus) moze factoru (cesionaru) istati sve one prigovore koje bi mogao istadi svome Prvobitnom povjeriocu (cedentuklijentu). Od pravila da dudnik (cesus) ne mora biti obavijelten 0 cesiji odstupa Konvencija 0 medunarodnom factoringu, Naime, prema élanu |. st. 2. pod ¢) odredeno je da duznik mora biti obavijeiten 0 prenosu potrazivanja, Vidjeli smo veé da klijent svoja potradivanja prenosi factoru purem slobalne cesije, kojom on na factora prenosi sva svoja buduéa potradivania koja Ge on imati prema svojim dudnicima. U ovom sluéaju, moze se javit problem da klijent (cedent) na factora (cesionara) prenese i ona potrazivania koja su iguzeta od prenosa. Naime, cedent i cesus, prilikom zakljudenia slavnog pravnog posla, mogu dogovoriti da se potrazivanja proizaila iz [418] Vie o ovome kod, Goren Vapi st hod Kenji H, Knog. Nop cit str. 56. [419] Vii npr: 436:438 200, 0 166s 142, $20. § 398.1399 BGB 232! wor 0 fatoringe «kvog OdM08 Ne MORU dale prey Abedin iti bees bic je pod imenom pactum de now exes Pa URLa Lica, Oval br . va zabrana pozna Tako, prema el. 46, st, 2,7, Prange prema duaniu (Cesusu) ak ga > 880% © © Prenosy ni Potrazivanja ne diel renijeti POtradivanje na dry, a MOv0r et proilazi iz natcla da ugg Prv0 tn la ovaj nege mi Ugova Ei Ugovorne ania pactum de “ strane hon cedendo K : 8v0} sporazumno regulirati. U tom smight eo dalieg Prenosa potragivanja, Kort Druga zakonodavstva takodey Njemacko, pravo, isto taky . radivania™. Svoj stay. y pot, poumaie ukoliko je takav prenos uy u jednom sporu izmedi ie nkretnom sluéaju, s! : : a 10 - da bi se izbjegl i knjigovodstveni poslovi ~ da oni svoja potrazivania na placu es Protec aul Ustupio je jedan dio svog m Ticu, koje nije znalo za Potpuno priznanje ugovorne zabrane poznavali su i gradanski zakonici bivsih socijalistickih zemalja”, U pojedinim zakonodavstvima potrebno je dokazati da je cesionaru u momentu ustupanja bila poznata ova ugovorna zabrana“*, Korak dalje u stavljanju cesionara u woljniji_ polokaj ide por [420] § 399. BGB. [921] Vidi Odtuku BGHZ 40, 156. : fal Me st. 2. Cehoslovatkog gradanshog zakonika iz 1964. godine, predvideno das ne mate 1 ldo un spt ptm non 60 samo ed poreriac mate bz pritarka dud proj gradanshog zahoniha iz 1964. godine, regulisano je. Pea agente ratbinu na tec lie (prensy, pod mlovom da 10 nije x suprtmasi sa zakono, pod wien it ie free RSFSR iz 1964. godine, w @. 211. ba mi nape Irabbine ‘ad strane povjerocadrugom lic dapuenoakolkoono me provi zakona i wgovorn sholiko tratbina nije vecana xa liénost poujerioca. = "Ugovorne strane mogu iskljnditi ustupljivos (923) CL 1260, taliinshg gradanchg, soni Tern ecmar) aio was debe dma potrabivanja, ali se pogodba ne mate ial priv preaximanc Je ita bila poznata u trenutku ustupanja”. 233Upewer ¢ factoring, Adin Babi © Ee: Bie vm wa pl HRY tp - zrititO . ; ativanja Cesto nalazimo u opein nil pismenoj potval u kojo} ' eupania PO preduzeta ili trgovadkih key , dalicg ws eee a eh inst es dalim ele Ovakve zabrane sprietavaju mogucnost jovea, Ugovorne zabrane najvite svoga potraivania dode do pourebmoe BON as ga velikim firmama, bivay pogadaju mala i srednja poduzeta, Ko} BOT oe odreduju te firme, Poed prinudena pribvatti nepovoline a nije potelina ni sa stanovig, toga, ugoworna zabrana prenoss POU eva promt. jelokupne privrede jednog drustva, jer A koje je optereéeno zabranom ustupanja, tada Kad factor primi potradivanie tiod kiijenta da on (Klijent) sporazumng 1 0n mote vrtt kien ii zabijevatiod ee sa svojim dudnilons sa svojim duénikom otkloni ova zabranu. Klij ‘ na Se avaju da prije ugovorena zabrang Postidi novi sporazum kojim se oni saglaavaly 6 PUIG 8 Sapa ustupania prstaje vat i akvo potrafivane je podol : Medutim, prema dl, 6. st, Konvencije 0 medunarodnom factoringy, isporugiocev (klijent) prenos potrazivanja na factora (cesionar) proizvodi pravno djelovanje bee obzira na bilo koji sporazum izmedu isporuéioca j duznika (cesusa) kojim se takav prenos zabranjuje. Ipak, ovaj prenos nece jlovati prema duzniku kad je on u vrijeme zakljuéenja ugovora koji je predmet ustupanja (ugovora 0 prodaii ili o pruzanju usluga) imao sjeditte u dréavi ugovornici koja je dala izjavu da se a. 6. st. 1. Konvencije ne primjenjuje prema duzniku koji ima sjedifteu toj dréavi. Drava ugovornica mote u svako vrijeme dati izjavu da se él. 6. st. 1. Konvencije ne primjenjuje 1na dudnike koji imaju sjediste u toj dréavi. Osnovno pravo factor sastji se w pravu zahtijevanja isplate ugovorene Proviie i troskova. Ovom pravu fictora odgovara obaveza klijenta, Sto se tide obaveza factora, one su veé obradene pod karakteristikama factoringa, pa se upucuje na to mjesto, Hon) se 2 S20 Dati peat river dae blo sgoworea de se trabhna ne male ol nape a pi po "MG pooerene piomen) pond whoo mig we 234enor factoringn yi. RAZGRANICEN)E Abedin Bike & ne ini SLICNIH INSTITUTACTORINGA op ‘oga fort eh Potrazivan;, » forfeter kupuje od janka-cesionat) na regres fanie, uz iskl Bite ( Prema prod! liucenje prava forfetera koliko ne uspij i i is » i i dvostrano obvezni ugsrgs on” orteti codi, mi : obvezni : ee pravnoj pritodi, micSoviti ugovor, a, prije aveg ee os ort HEOPOF es PO prodaji i kreditu™. svega, sadrZi elemente ugovora o Ugovor o forfetingu mo’ i kod ovih ugovora fiten ae Samo sa pravim factoringom. Jer, potraaivanja. U oba sluéaja, gubit se ere Se ene ustuplieno potradivanje ne bude naplaéeno. Ugo cena alike se, u pravilu, sva buduéa nedospjela potraivanja, 2 ugovorom forletnos mogu se ustupiti i pojedina potrazivanja, Na kraju, facoving se nsicesce koristi u unutraSnjem, a forfeting u medunarodnom poslovnom prometu™ Factoring se razlikuje i od cesije, odnosno cesiono sata od osnovnih funkcija factoringa je del credere aoe Oe ph cesionog kredita. Kod cesionog kredita banka daje zajam cedentu puter fiducijarne cesije radi osiguranja i, za razliku od factoringa, ne vrli funkeiju upravljanja potrazivanjima. Factoring se razlikuje i od ugovora o djehu i ugovora o komisionu, Kod ugovora o djelu poslenik obavla faktitke, a kod factoringa i pravne poslove. Od komisionog ugovora factoring se razlikuje po tome So factor ne zakljuduje ugovor sa trecim licem i po tome So factor sa ustuplienim potrazivanjem postupa u svoje ime i za svoj raéun prema duzniku [425] Vidi, Vasiliy M, op. cit, str. 646. [426] Vile o tome, Gorenc, V, op iy st, 43 14% 235