7/18/2019 Uvod u Logiku

Uvod: S TO JE LOGIKA

Uvod

U svakodnevnom z ivotu i u znanosti, osobito kad dode do neslaganja i prepir-

ˇ

ke, c esto naglas avamo da je ono s to kaz emo logic no , a oponentu predbacujemo da
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

u njegovu rasudivanju nema logike . S to je ta logika na koju se tako rado pozivamo?

Postanak i razvoj logike

Kao ni druge grane filozofije i znanosti logika nije neki zaokruz eni izvanvre-
ˇ

menski sistem apsolutne istine, nego jedna disciplina koja je povijesno nastala i
povijesno se razvijala.
Evropska logika nastala je u staroj Grc koj. Njezinim osnivac em opravdano
ˇ ˇ

se smatra veliki grc ki filozof Aristotel . U nizu opsez nih radova on raspravlja o
ˇ ˇ

gotovo svim osnovnim pitanjima logike. Osim Aristotela velike zasluge za logi-
ku stekli su u staroj Grc koj filozofi megarsko-stoic ke s kole . Aristotel i filozofi
ˇ ˇ ˇ

megarsko-stoic ke s kole osobito su detaljno prouc ili deduktivne zakljuc ke.

ˇ ˇ ˇ ˇ

Deduktivna logika koju su u antici stvorili Aristotel i filozofi megarsko-stoic ke

ˇ

s kole kasnije se u toku stoljeća komentirala, dopunjavala i sistematizirala, ali se

ˇ

nije bitno mijenjala ni obogaćivala. Bilo je i filozofa koji su je os tro kritizirali i

ˇ

osudivali, ali kako na njezino mjesto nisu umjeli staviti nis ta bolje, ona je te napade
ˇ

uspjes no nadz ivljavala. Tako se bio stvorio dojam da se na podruc ju logike vis e ne
ˇ ˇ ˇ ˇ

moz e stvoriti nis ta bitno novo.

ˇ ˇ

Razvoj logike u 19. i 20. stoljeću potpuno je demantirao mis ljenje da je svaki
ˇ

napredak u logici nemoguć. Prije svega, u to vrijeme razvila se induktivna logika .

ˇ

Zamisao i prvu skicu takve logike nalazimo već poc etkom 17. stoljeća u radovima
engleskog filozofa F. Bacona F. Bejkn , ali su je temeljito razvili i afirmirali tek ]

J.
St. Mill Dz . St. Mil i drugi engleski logic ari 19. stoljeća.
ˇ ˇ

S druge strane, u drugoj polovici 19. stoljeća i u 20. stoljeću razvila se simbo-
lic ka logika , koja je u poc etku bila samo novi, razvijeniji oblik deduktivne logike,
ˇ ˇ

ali se kasnije prihvatila i toga da na nov nac in obradi induktivnu logiku. Premda
ˇ

neke ideje simbolic ke logike nalazimo mnogo ranije, te su ideje razvili tek engleski
ˇ

i njemac ki filozofi 19. i 20. stoljeća G. Boole Dz . Bul , G. Frege, B. Russell B.

ˇ ˇ

( ]

Rasl i drugi . ] )

Razvoj induktivne i deduktivne logike u 19. i 20. stoljeću potakao je z ive filo-
ˇ

zofske diskusije o predmetu i zadatku logike i o njezinom mjestu u sklopu filozofije

9
ˇ

S TO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 1/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

i u sklopu c ovjekove teorijske i praktic ne djelatnosti uopće. Suvremena logika ras-

ˇ ˇ

cijepljena je na brojne pravce, koji vrlo razlic ito odreduju predmet i zadatak logike.
ˇ

O razvoju logike, o njezinom mjestu u sklopu filozofije i znanosti i o osnovnim

logic kim pravcima govori se ops irnije u Dodatku 1. Logika, filozofija i znanost i 2.
ˇ ˇ

Pregled povijesti logike.

)

Sporovi medu logic arima i poc etna definicija logike

ˇ ˇ

Logika je grc ka rijec kojom oznac avamo filozofsko uc enje o logosu. Ali,
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

s to je to logos , nije lako reći. U rjec nicima grc kog jezika kaz e se da logos zna-
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

c i govor, rijec , um, boz anski um, razum, razlog, razbor, rac un, misao, mis ljenje,
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

zakon itd. Kao primarno znac enje obic no se uzima govor .

ˇ ˇ

> <

Logic ari se najc es će slaz u da logiku ne zanima svaki govor , nego samo onaj
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

ˇ ˇ ˇ

koji ima neko znac enje ili smisao te moz e biti istinit ili neistinit. Ali razilaz enja
medu njima poc inju već od pitanja zanima li logiku samo valjano izvodenje jednog
ˇ

smisaonog govora iz drugog takozvana formalna istina ili valjanost ili slaga- ( )

nje govora s onim o c emu se govori takozvana materijalna istina ili jednostavno
ˇ

istinitost . )

Veliki sporovi vode se i oko toga gdje je mjesto valjanosti i istinitosti, od- > <

nosno kojoj sferi one pripadaju. Neki smatraju da je apsolutna stvarnost isto
> <

s to i apsolutna istinitost i valjanost, pa je zadatak logike da tu apsolutnu stvarnost

ˇ

pojmovno izrazi. Za druge, valjanost i istinitost karakteriziraju samo mis ljenje, pa

ˇ

logika moz e biti samo dio ili praktic na primjena psihologije. Valjanost i istinitost
ˇ ˇ

nalaze treći samoiliuznanstvene

druge filozofske jeziku. Zadiscipline
njih je zadatak logike da nezavisno
gradi unutras od bilo
nje koherentne koje ke
simbolic
ˇ ˇ

sisteme, koji mogu, ali ne moraju naći primjenu u znanosti ili z ivotu. C etvrti se
ˇ

slaz u da je logika potpuno autonomna, ali smatraju da c ista logika ne moz e

ˇ ˇ ˇ

> <

biti slobodna konstrukcija mas te, nego samo opis intuitivno sagledanog trećeg
ˇ

>

carstva , idealnog carstva logic ke nuz nosti.

ˇ ˇ

<

Nasuprot spomenutim shvaćanjima mi ćemo, za poc etak, odrediti logiku kao

ˇ

filozofsku disciplinu o oblicima valjane misli . Tu poc etnu definiciju kasnije ćemo
ˇ

dopuniti i pros iriti. Ali prije nego s to to uc inimo, moramo je objasniti. Moramo
ˇ ˇ ˇ

reći s to je to misao, s to valjanost, a s to oblik valjane misli.

ˇ ˇ ˇ

Mis ljenje i misao

ˇ

Za logiku se ponekad kaz e da je znanost o oblicima valjanog mis ljenja . Zas to

ˇ ˇ ˇ

smo je mi definirali kao filozofsku disciplinu o oblicima valjane misli ?

Rijec mis ljenje upotrebljava se u svakodnevnom govoru vrlo c esto, ali ne
ˇ ˇ ˇ

> <

uvijek u istom znac enju. Ponekad se upotrebljava vrlo s iroko, c ak i kao skupni
ˇ ˇ ˇ

naziv za sve psihic ke procese , spoznajne, emocionalne i voljne. Kad djevojka pita
ˇ

momka: S to mislis o meni? a z eljela bi c uti ne samo s to on misli nego takoder

ˇ ˇ ˇ ˇ

> < (

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

s to osjeća za nju i s to hoće , ona tu rijec upotrebljava u tom najs irem znac enju.
10
ˇ

STO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 2/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

U nes to uz em znac enju upotrebljavamo mis ljenje kao naziv za sve spoz-
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

najne psihic ke procese , od osjeta, opaz anja, predoc ivanja i pamćenja do poimanja,
ˇ ˇ ˇ

sudenja i zakljuc ivanja. Kad knjiz evnik kaz e da njegov junak groznic avo mis-
ˇ ˇ ˇ ˇ

>

li , a to mis ljenje opisuje kao brzo kaotic no smjenjivanje u pamćenju sac uvanih
ˇ ˇ ˇ

<

ˇ ˇ ˇ ˇ

predodz benih slika, on upotrebljava taj termin u drugom, nes to uz em znac enju.
U trećem, jos uz em znac enju mis ljenje znac i isto s to i apstraktno mis ljenje ,
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

tj. skup spoznajnih procesa c iji elementi nisu osjeti, percepcije i predodz be, nego
ˇ ˇ

pojmovi. To su dakle poimanje, sudenje, zakljuc ivanje i dokazivanje.

ˇ

U tom trećem smislu rijec se najc es će upotrebljava u svakodnevnom govoru,

ˇ ˇ ˇ

kao i u psihologiji. Medutim, u svakodnevnom govoru ona se upotrebljava i u c et-

ˇ

vrtom znac enju, koje nije jednostavno uz e od trećeg nego bitno drukc ije lez i u
ˇ ˇ ˇ ˇ

> < ( >

drugoj ravnini . Pod mis ljenjem, naime, c esto ne mislimo sam proces mis ljenja,
ˇ ˇ ˇ

< )

nego ono s to misleći mislimo.

ˇ

Kad se z alimo da je mis ljenje napornije nego kopanje , onda pod mis ljenjem
ˇ ˇ ˇ

> <

mislimo
prijetnje realan dus evni da proces ili djelatnost. Ali kad, se hvalimo
tu oc da
ito nas
nije rijec nikakve
>

neće natjerati promijenimo mis ljenje onda o mis -

ˇ ˇ ˇ ˇ

<

ljenju kao realnom psihic kom dogadanju, nego o onom s to mislimo i smatramo
ˇ ˇ

istinitim.
Dok mis ljenje u nas em trećem smislu zanima psihologiju, mis ljenje u c etvr-
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

tom smislu zanima spoznajnu teoriju i logiku. Mis ljenje u c etvrtom smislu naziva
ˇ ˇ

se ponekada i misao . Kako dvosmislenom upotrebom rijec i mis ljenje ne bismo

ˇ ˇ

> <

stvarali zbrku, mi ćemo u daljem izlaganju rijec mis ljenje upotrebljavati samo u
ˇ ˇ

> <

njezinu trećem znac enju u znac enju procesa mis ljenja , dok ćemo za mis ljenje u
ˇ ˇ ˇ ˇ

( )

cetvrtom znac enju upotrebljavati rijec misao . Ako prihvatimo tu terminologiju,

ˇ ˇ ˇ

> <

moz emo reći da psihologija prouc ava mis ljenje , a logika misli .
ˇ ˇ ˇ

Razliku izmedu mis ljenja i misli moz emo vidjeti i na ovom primjeru: Idući
ˇ ˇ

ulicom, sretnemo prijatelja. Stanemo i rukujemo se. On zabrinuto s uti i misli.

ˇ

Pitamo ga: O c emu mislis ? On duboko uzdahne i odgovori: Z ivot je gorak!

ˇ ˇ

> < > <

Pogledamo ga iznenadeno, zamislimo se nad izrec enom mis lju i — potvrdimo:

ˇ ˇ

Imas pravo, z ivot je gorak! Jedna ista misao da je z ivot gorak bila je u ovom
ˇ ˇ ˇ

> <

sluc aju dvaput mis ljena i dvaput rijec ima glasno izraz ena.
ˇ ˇ ˇ ˇ

Kao s to postoje razlic iti oblici mis ljenja, postoje i razlic iti oblici misli. Poima-
ˇ ˇ ˇ ˇ

nju odgovara pojam, sudenju — sud, zakljuc ivanju — zakljuc ak, dokazivanju —
ˇ ˇ

dokaz. Poimanje, sudenje, zakljuc ivanje, dokazivanje jesu vrste ili oblici mis ljenja;
ˇ ˇ

pojam, sud, zakljuc ak, dokaz — vrste ili oblici misli.

ˇ

Valjanost i nevaljanost misli

Svaka je misao nuz no valjana ili nevaljana. Razliku izmedu valjane i nevaljane
ˇ

misli objasnit ćemo na primjeru zakljuc ka. Pretpostavimo dakle da netko glasno
ˇ

razmis lja:
ˇ

Sve ribe dis u s krgama. S aran je riba. Dakle i s aran dis e s krgama.
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

Takvu sloz enu misao nazivamo zakljuc kom , a mis ljenje koje mu odgovara zak-
ˇ ˇ ˇ

ˇ ˇ ˇ

( >

ljuc ivanjem . Sudove od kojih zakljuc ivanje polazi u ovom sluc aju to su Sve ribe
11
ˇ

S TO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 3/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

dis u s krgama i S aran je riba nazivamo premisama , a sud do kojeg zakljuc iva-
ˇ ˇ ˇ

< > < )

njem dolazimo S aran dis e s krgama konkluzijom .

ˇ ˇ

( > < )

U nas em primjeru oc ito su i obje premise i konkluzija istiniti. Takoder ja-

ˇ ˇ

sno vidimo da konkluzija ovdje

ˇ
slijedi iz premisa, tj. da prihvaćajući premise, > <

ne moz emo odbaciti konkluziju. Takav zakljuc ak u kojem konkluzija slijedi iz

premisa u svakodnevnom govoru najc es će nazivamo valjanim , dobrim , isp-
ˇ ˇ

> < > < >

ravnim , pravilnim i toc nim . Mi ćemo ga konzekventno nazivati valjanim .

ˇ

< > < > <

Navedeno glasno razmis ljanje je, dakle, primjer valjanog zakljuc ka, i to takav
ˇ ˇ

> <

primjer u kojem je iz istinitih premisa valjanim zakljuc ivanjem izvedena istinita

ˇ

konkluzija. Valjanim zakljuc ivanjem uvijek se iz istinitih premisa dobiva istinita

ˇ

konkluzija. Ali valjano zakljuc ivanje moz e poći i od neistinitih premisa. Takvim
ˇ ˇ

zakljuc ivanjem najc es će se dolazi do neistinite konkluzije. Tako se moz e c uti:
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

Tko laz e, taj krade. Tko krade, taj ubija. Dakle, tko laz e, taj i ubija.
ˇ ˇ

> <

U ovom sluc aju konkluzija je oc ito neistinita, ali osjećamo da je zakljuc ak

ˇ ˇ ˇ

valjan, tj. da konkluzija slijedi iz premisa. Kad bi bilo istina da svatko tko laz e
ˇ

krade, a svatko tko krade ubija, onda bi moralo biti istina da svatko tko laz e ubija.
ˇ

Medutim, niti je istina da bas svatko tko laz e krade, niti je istina da bas svatko tko
ˇ ˇ ˇ

krade ubija. Upravo zbog toga ne mora biti i doista nije istina da svatko tko laz e
ˇ

( )

ubija. Drugim rijec ima — samo zakljuc ivanje ovdje je valjano, ali su i premise i
ˇ ˇ

konkluzija neistinite.
Valjano zakljuc ivanje koje polazi od neistinitih premisa moz e sluc ajno dovesti
ˇ ˇ ˇ

i do istinite konkluzije. Na primjer:

Svi krokodili su ljudi, a svi Japanci su krokodili. Prema tome svi Japanci su
>

ljudi. <

Za nekog tko bi tako umovao rekli bismo da je valjanim zakljuc ivanjem iz

ˇ

ˇ ˇ

neistinitih,
primjeru, kaofantastic
i u dva nih premisajasno
prethodna, pukim sluc ajem
osjećamo izveo istinitu
da konkluzija konkluziju.
slijedi iz premisa.U tom
Med utim uzmimo ovakav primjer:
Neki Englezi su duhoviti, a neki Francuzi su pjesnici. Dakle, neki pjesnici su
>

duhoviti. <

I premise i konkluzija u ovom su sluc aju istiniti, ali je oc ito da konklu-

ˇ ˇ

> < > <

zija ne slijedi iz premisa . Drugim rijec ima, zakljuc ak nije valjan. Nevaljanim
ˇ ˇ

> <

zakljuc ivanjem koje polazi od istinitih premisa ovdje smo sluc ajno dobili istinitu
ˇ ˇ

konkluziju. Ali, bez obzira na to je su li premise istinite ili neistinite, nevaljanim

zakljuc ivanjem mnogo se c es će dobiva neistinita konkluzija.
ˇ ˇ ˇ

Sve to pokazuje da pojmove valjanosti i istinitosti treba jasno luc iti i da odnos
ˇ

izmedu valjanosti i istinitosti nije tako jednostavan. Ovo razmatranje takoder po-
kazuje da izmedu valjanosti i istinitosti postoji tijesna veza. Iako sama valjanost
zakljuc ka nije sigurna garancija istinitosti konkluzije, ona je jedan od dva nuz na i
ˇ ˇ

dovoljna uvjeta te istinitosti drugi je istinitost premisa . Ako valjano zakljuc ujemo
ˇ

( )

polazeći od istinitih premisa, konkluzija mora biti istinita.

Oblici valjane misli

U prethodnom odjeljku naveli smo tri primjera valjanog i jedan primjer nevalja-
ˇ ˇ

> <

nog zakljuc ka. Navodeći primjere za valjan zakljuc ak, tvrdili smo da osjećamo
12
ˇ

STO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 4/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

da je zakljuc ak valjan. Dajući primjer za nevaljan zakljuc ak, rekli smo kako je
ˇ ˇ

oc ito da on nije valjan.

ˇ

> <

Kad imamo pred sobom jednostavne primjere zakljuc ivanja, mi doista nekako
ˇ

neposredno vidimo ili osjećamo je li zakljuc ak valjan ili nevaljan. Medutim,

ˇ

> < > <

ˇ ˇ

kad imamo pred sobom nes to sloz enije primjere, onda, bar na prvi pogled, niti
osjećamo niti vidimo je li zakljuc ak valjan.
ˇ

> < > <

Uzmimo, na primjer, jos uvijek relativno jednostavno zakljuc ivanje na nogo-

ˇ ˇ

metne teme:
Ako Hajduk pobijedi Varteks, i ako zatim pobijedi Zagreb, on će takoder po-
>

bijediti Rijeku i osvojiti prvenstvo. Hajduk će pobijediti Zagreb, ali neće pobijediti
Rijeku. Prema tome, Hajduk neće pobijediti Varteks. <

Moz da će netko odmah vidjeti da je taj zakljuc ak valjan, ali mnogima to
ˇ ˇ

vjerojatno neće biti sasvim oc ito. Neki će moz da i nakon duz eg gledanja biti
ˇ ˇ ˇ

> <

nesigurni.
ˇ ˇ

Uzmimo
filozofa jedan jos
i bajkopisca kompliciraniji
L. Carrolla primjer,: posuden od engleskog matematic
L. Kerol ara, ]

Nijedna maca koja voli ribu nije takva da je ne moz emo nes to nauc iti. Ni-
ˇ ˇ ˇ

>

jedna maca bez repa neće se igrati s gorilom. Mace s brcima uvijek vole ribu.
Nijedna maca koju moz emo nesto nauc iti nema zelene oc i. Nijedna maca nema
ˇ ˇ ˇ

rep ako nema brkove. Prema tome, nijedna maca sa zelenim oc ima neće se igrati s
ˇ

gorilom. <

Kad se susretnemo s takvim malo sloz enijim primjerom zakljuc ka, tes ko da će
ˇ ˇ ˇ

bilo tko na prvi pogled moći kazati je li on valjan. Većina prosjec no pronicljivih
ˇ

ljudi c ak ni nakon duz eg neposrednog gledanja neće moći u tom sluc aju vidjeti
ˇ ˇ ˇ

> <

je li zakljuc ak valjan.
ˇ

Primarni je zadatak logike da nam pomogne upravo u takvim kompliciranijim

sluc ajevima, kada na prvi a moz da c ak ni na deseti ili stoti pogled ne vidimo je
ˇ ˇ ˇ

( )

li zakljuc ak valjan ili nevaljan. Medutim, da bismo otkrili nac in za razluc ivanje
ˇ ˇ ˇ

valjanog zakljuc ka od nevaljanog u kompliciranim sluc ajevima, moramo poći od

ˇ ˇ

onih jednostavnih, u kojima jasno vidimo ili osjećamo da je zakljuc ak valjan

ˇ

> < > <

ili nevaljan i upitati se gdje je osnova tog nas eg osjećaja ili uvidanja .
ˇ

> < > <

Ako jos jednom pogledamo nas e primjere u kojima je rijec o ribama, s krga-
ˇ ˇ ˇ ˇ

ma, laz ljivcima, kradljivcima, Francuzima, Englezima, moglo bi nam se uc initi da

ˇ ˇ

valjanost i nevaljanost tih sudova lako vidimo zato s to je u njima rijec o nec em
ˇ ˇ ˇ

s to dobro poznajemo. Medutim, nije tes ko uvidjeti da sadrz aj nas eg zakljuc ka i

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

ˇ ˇ

njegova poznatost ili nepoznatost nisu vaz ni za razlikovanje valjanog zakljuc ka od

nevaljanog.
Uzmimo ovakav primjer:
Svi Lemuriformes su Prosimii. Svi Daubentonioidea su Lemuriformes. Da-
>

kle, svi Daubentonioidea su Prosimii. <

Premda vjerojatno ne znamo ukoliko se posebno ne zanimamo za zoologiju ( )

s to su to Daubontonioidea, Lemuriformes i Prosimii, ni je li ono s to se o njima

ˇ ˇ

tvrdi u premisama i u konkluziji istina sluc ajno jest , jasno vidimo da je zakljuc ak
ˇ ˇ

( )

valjan. Medutim pretpostavimo da netko umuje:

Svi Lemuroformes su Prosimii. Svi Daubentonioidea su Lemuriformes. Da-
>

<

kle, nijedan Daubentonioideum nije Prosimius.

13
ˇ

S TO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 5/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Premda ne znamo o kakvim je tu z ivotinjama rijec moz da c ak ni to da je tu

ˇ ˇ ˇ ˇ

rijec o z ivotinjama , jasno vidimo da je zakljuc ak nevaljan.

ˇ ˇ ˇ

Uvidanje ili osjećanje valjanosti ili nevaljanosti zakljuc ka ne zavisi, dakle,

ˇ

> <

od poznavanja sadrz aja zakljuc ka. Ne zavisi iz jednostavnog razloga s to od sadr-

ˇ ˇ ˇ

ˇ ˇ ˇ

zaja zakljuc ka ne zavisi ni njegova valjanost ili nevaljanost. Nije se tes ko uvjeriti
da valjanost ili nevaljanost zakljuc ka zavisi od njegova oblika forme, sheme , i da
ˇ

( )

se uvidanje valjanosti zakljuc ka sastoji u uoc avanju valjanosti njegova oblika.

ˇ ˇ

Ako u nas a dva prethodna primjera oznac imo Daubentonioidea velikim slo-
ˇ ˇ

vom A, Lemuroformes pomoću B, a Prosimii pomoću C, onda forme ili sheme tih
dvaju zakljuc aka moz emo prikazati na sljedeći nac in:
ˇ ˇ ˇ

i Svi B su C. Svi A su B. Dakle, svi A su C.

( ) > <

ii Svi B su C. Svi A su B. Dakle, nijedan A nije C.

( ) > <

Svaki zakljuc ak oblika i nuz no je valjan; svaki zakljuc ak oblika ii nuz no

ˇ ˇ ˇ ˇ

( ) ( )

je nevaljan.
ˇ ˇ ˇ

Razmotrimo
prethodnom li paz
odjeljku, ljivo
vidjet tri primjera
ćemo valjanog
da u sva tri sluc zakljuc
aja imamokazakljuc
s to smokeihoblika
naveli iu , ˇ ˇ

( )

tj. Svi B su C. Svi A su B. Dakle svi A su C.

> <

Razmotrimo li nevaljan zakljuc ak o Francuzima, Englezima i duhovitim pjes-

ˇ

nicima, vidjet ćemo da bi se on mogao shematski prikazati ovako:

iii Neki A su B. Neki C su D. Dakle, neki D su B.
( ) > <

Tako smo se dosad upoznali s jednim valjanim i s dva nevaljana oblika forme, (

sheme zakljuc ka. Kad bi postojali samo jedan valjan i dva nevaljana oblika zak-
ˇ

ljuc ka, bilo bi lako nauc iti valjano zakljuc ivati. Ali i valjanih i nevaljanih oblika
ˇ ˇ ˇ

zakljuc aka i misli uopće ima bezbroj. Zato nam je potrebna posebna filozofska
ˇ

disciplina, logika. Ni logika, dodus e, ne moz e pobrojati sve valjane i nevaljane ob-
ˇ ˇ

like misli. Ali ona nas moz e upoznati s nekim najjednostavnijim oblicima valjane
ˇ

misli i s nekim metodama za utvrdivanje valjanosti sloz enijih oblika.

ˇ

Valjanost suda i pojma

Ranije smo objasnili razliku izmedu valjanog i nevaljanog zakljuc ka. Ali zak-
ˇ

ljuc ak je samo jedna vrsta misli. Mogao bi netko upitati moz e li samo zakljuc ak
ˇ ˇ ˇ

> <

biti valjan odnosno nevaljan ili se moz e govoriti i o valjanosti drugih vrsta misli
ˇ

pojma, suda, itd. . )

ˇ ˇ ˇ

Moz e se uc initi da se u vezi s pojmom i sudom ne moz e govoriti o valjanosti.

Medutim, nije se tes ko uvjeriti da nije tako.
ˇ

Uzmimo sud: C ovjek je smrtan. Taj sud je i valjan i istinit. Ali nisu svi >

ˇ
<

valjani sudovi istiniti. C ovjek nije smrtan oc ito je primjer valjanog suda koji, na
ˇ

> <

z alost ili na sreću? , nije istinit. Nekoga tko tvrdi da c ovjek nije smrtan pokus at
ˇ ˇ ˇ

( ) > <

ćemo uvjeriti da nije u pravu, ali nećemo osporavati da on doista sudi i da nes to
ˇ

odredeno tvrdi.
Medutim, ako netko ustvrdi da c ovjek jest i nije smrtan , najprije ćemo ga
ˇ

> <

upitati ne z eli li reći da c ovjek u jednom smislu recimo kao svojevrsno strukturira-
ˇ ˇ

no prirodno biće jest, a u drugom recimo kao c ista materija ili kao c ist duh nije
ˇ ˇ

) ( )

smrtan. Medutim, ako on ostane pri doslovnom smislu svojih rijec i, tj. pri tome da
14
ˇ

STO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 6/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

c ovjek u istom smislu jest i nije smrtan, reći ćemo mu da ne shvaćamo s to z eli reći,
ˇ ˇ ˇ

jer on stvarno nis ta ne tvrdi. Za razliku od valjanog, ali neistinitog suda c ovjek
ˇ ˇ

>

nije smrtan , sud c ovjek jest i nije smrtan nije c ak ni valjan.

ˇ ˇ

< > <

Ako rijec c ovjek u navedenim sudovima zamijenimo slovom A, a rijec

ˇ ˇ ˇ

> <

smrtan slovom B, moz emo navedena tri suda shematski prikazati ovako:
> <

i A je B. ( ) > <

ii A nije B.
( ) > <

iii A jest i nije B.

( ) > <

Oblici i i ii su oblici valjanog suda, a oblik iii je nevaljan.

( ) ( ) ( )

O valjanosti i nevaljanosti moz e se govoriti i kod pojmova. Bez obzira na to

ˇ

z eli li biti realan ili fantastic an, pojam mora ispunjavati neke formalne zahtjeve da
ˇ ˇ

bi bio valjan. Iako vjerojatno nigdje ne postoji zlatno brdo, takvo brdo nije logic ki
ˇ

nemoguće. Zato je pojam zlatno brdo valjan. Pojam okrugli kvadrat , naprotiv, > < > <

nije valjan. Dvije komponente toga pojma medusobno se iskljuc uju, pa nes to
ˇ ˇ

> < > <

tako kao >

okrugli kvadrat <

nije ni teorijski moguće.

Valjanost upita i savjeta

Neki su filozofi skloni pretpostavci da se misao svodi na tvrdnju. U skladu

s tim logika se svodi na prouc avanje misli-tvrdnji sudova , njihovih elemenata
ˇ

( )

pojmova i sloz enih misli, c iji su elementi misli-tvrdnje zakljuc aka i dokaza .
ˇ ˇ ˇ

( ) ( )

Medutim, nas e svakodnevno i znanstveno mis ljenje osim sudenja i na njemu

ˇ ˇ

zasnovanog zakljuc ivanja obuhvaća i pitanje, savjetovanje, predlaganje, zapovije-

ˇ

danje, moljenje itd. Tim oblicima mis ljenja odgovaraju i odredeni oblici misli.
ˇ

Nas svakodnevni jezik ne provodi jasno razliku izmedu navedenih oblika mis ljenja
ˇ ˇ

i njima odgovarajućih oblika misli. Tako se i mis ljenje koje pita i misao koja pita
ˇ

obic no nazivaju pitanjem . U nekim drugim jezicima već obic an govor provodi
ˇ ˇ

> <

tu razliku. Tako Nijemci razlikuju das Fragen i die Frage . Ali ni nas jezik nije
ˇ

> < > <

nemoćan da izrazi tu razliku. Mis ljenje koje pita moz emo zvati pitanje , a misao
ˇ ˇ

koja pita upit . Na slic an nac in moz emo reći da savjetovanju, predlaganju, zapovi-
ˇ ˇ ˇ

jedanju, moljenju kao oblicima mis ljenja odgovaraju savjet, prijedlog, zapovijed,
ˇ

molba kao oblici misli.

Mogao bi netko priznati, na primjer, upit i savjet kao oblike misli, pa ipak ˇ

sumnjati u mogućnost i potrebu logike upita ili logike savjeta . Ali nije tes ko
> < > <

uvjeriti se da i upit i savjet mogu biti valjani i nevaljani, logic ni i nelogic ni.
ˇ ˇ

> < > <

Upit: Koliko je dva i tri? — vrlo je lak . Upit: Hoće li doći do trećega
> < > < >

svjetskog rata? — vrlo je tez ak . Ali su oba upita valjana. Naprotiv, oc ito su
ˇ ˇ

< > <

nevaljani, nelogic ni upiti: Koja je stranica jednakostranic nog trokuta najduz a?

ˇ ˇ ˇ

> < > <

Koji je stogodis njak umro u svojoj pedesetoj godini?

ˇ

> <

Ljudi c esto savjetuju jedan drugome: Nemoj piti ni pus iti! Ma s to mislili
ˇ ˇ ˇ

> <

o mudrosti takvog savjeta, on nije nelogic an. Nelogic no je naprotiv savjetovati:

ˇ ˇ

Nemoj piti nikakva alkoholna pića, nego pij s to c es će rakiju prepec enicu!
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

Logika upita i savjeta umnogome je slic na logici sudova, ali ta analogija nije
ˇ

ˇ
ˇ ˇ ˇ

> <

i ne moz e biti potpuna. Kao s to je nelogic no istodobno tvrditi C ovjek je smrtan

15
ˇ

S TO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 7/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

i C ovjek nije smrtan , tako je nelogic no istodobno pitati: Zas to je c ovjek smr-
ˇ ˇ ˇ

> < >

tan? i Zas to c ovjek nije smrtan? Ali nije nelogic no ako se istodobno pita: Je
ˇ ˇ ˇ

< > < >

li c ovjek smrtan? i Je li c ovjek besmrtan? To pokazuje da se logika upita moz e

ˇ ˇ ˇ

< > <

temeljiti na logici sudova, ali se ne svodi na nju, te se mora posebno prouc avati.
ˇ

ˇ ˇ

S obzirom na ogranic en opseg ovog udz benika mi u daljem izlaganju ipak ne-
ćemo moći govoriti o logici upita, savjeta, zapovijesti, molbi i drugih ne-tvrdećih
misli, nego ćemo ostati pri prouc avanju tvrdeće misli i njezinih elemenata i sloz enih
ˇ ˇ

tvorevina.

Formalistic ko i sadrz ajno shvaćanje logike

ˇ ˇ

Polazeći od definicije logike kao znanosti o oblicima valjane misli, neki logi-
c ari smatraju da je zadatak logike samo da te oblike pregledno opis e. Po njihovu
ˇ ˇ

ˇ ˇ

mis ljenju nije zadatak logike da raspravlja o biti ili sus tini tih oblika ni o
> < > <

njihovu odnosu prema sadrz aju misli ili prema oblicima bivstvovanja, kao ni o
ˇ

njihovoj primjeni u praksi mis ljenja. Logic ar treba da opisuje valjane oblike misli
ˇ ˇ

bez obzira na to jesu li ti oblici primjenljivi. Takvo shvaćanje logike, po kojem je

oblike misli moguće i potrebno promatrati potpuno izolirano od bilo c ega drugog,
ˇ

moz emo nazvati formalistic kim .

ˇ ˇ

Formalizmu se suprotstavlja pravac koji nema općeprihvaćen naziv, a moz emo

ˇ

ga nazvati pravcem sadrz ajne logike ili antiformalizmom. Tvrdeći da logiku mora
ˇ

zanimati ne samo valjanost nego i istinitost misli, neki, relativno umjereni pred- > <

stavnici tog pravca, predlaz u da se logika definira kao znanost o oblicima valjane i
ˇ

istinite misli ili mis ljenja . Radikalnije pristalice pravca tvrde da primarni interes
ˇ

( )

logike nije valjana nego istinita misao, i da osim oblika istinite misli logika mora
prouc avati i njezin sadrz aj, s to znac i da je ona znanost o sadrz aju i obliku istinite
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

misli ili, kraće, znanost o istinitoj misli ili mis ljenju . Najradikalniji predstavnici
ˇ

( )

pravca tvrde c ak da nema općenito valjanih oblika misli, i da logiku primarno

ˇ

zanima sadrz aj. Po njima je logika znanost o sadrz ajnoj misli ili mis ljenju .
ˇ ˇ ˇ

( )

Obje navedene koncepcije imaju velike nedostatke:

Formalisti su u pravu kad smatraju da postoje neki oblici misli koji su valjani
bez obzira na sadrz aj, i da se ti oblici mogu uc initi predmetom zasebnog prouc ava-
ˇ ˇ ˇ

nja. Ali oni suvis e suz avaju podruc je logike kada odbijaju svaki filozofski razgovor
ˇ ˇ ˇ

o tim oblicima. U kojoj sferi bivstvovanja bivstvuju ako uopće bivstvuju oblici ( )

valjane misli, kakav je njihov odnos prema drugim oblicima bivstvovanja, kakva
je njihova spoznajna vrijednost, na koji ih nac in otkrivamo i opravdavamo — ta i
ˇ

slic na pitanja logic ar ne bi smio zaobići. Logic ar takoder ne moz e biti ravnodus an
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

prema pitanju o primjeni oblika valjane misli u praksi mis ljenja u procesu spozna-
ˇ

je . Oblika valjane misli ima bezbroj, i logika ih nikad neće moći istraz iti do kraja.
ˇ

Zato je vaz no da logika ima na umu koji su oblici valjane misli najvaz niji u praksi
ˇ ˇ

spoznaje i da tim oblicima obrati posebnu paz nju.

ˇ

Sadrz ajno shvaćanje logike takoder je neprihvatljivo. Toc no je da je valja-

ˇ ˇ

> <

nost samo jedan od uvjeta istinitosti, ali to ne znac i da se logika ne moz e koncen-
ˇ ˇ

trirati bas na prouc avanje valjanosti. Prijedlog da se logika definira kao znanost o
ˇ ˇ

oblicima valjane i istinite misli promas en je jer ne postoje nikakvi posebni oblici
16
ˇ

STO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 8/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

istinite misli. S to se tic e definicije logike kao znanosti o oblicima i sadrz ajima
ˇ ˇ

istinite misli, po njoj bi logika progutala sve ostale filozofske i znanstvene discipli-
ne. Najzad, teza najradikalnijih antiformalista, po kojoj valjanost nije c ak ni samo
ˇ

jedan od nuz nih uvjeta istinitosti, jer toboz e i valjanim zakljuc ivanjem moz emo od
ˇ ˇ ˇ ˇ

ˇ ˇ

istinitih premisa doći do neistinitih konkluzija, najc es će se i ne potkrepljuje ne-

kim teorijskim argumentima, nego primjerima , koji samo pokazuju elementarno > <

nepoznavanje tog istog sadrz aja, na koji se pristalice sadrz ajne logike pozivaju.
ˇ ˇ

Dopunjena definicija logike

Iz prethodnih razmatranja o formalizmu i antiformalizmu u logici slijedi da

nas u poc etnu definiciju logike kao znanosti o oblicima valjane misli ne moramo
ˇ ˇ

mijenjati, ali da bi je bilo dobro dopuniti. Rekli smo naime da logika treba obuhva-
titi ne samo opisivanje oblika valjane misli nego i pitanje o primjeni oblika valjane
misli u procesu spoznaje. Nac ine primjene oblika valjane misli u spoznajnom
ˇ

procesu nazivamo metodama spoznaje . Prema tome moz emo reći da je logika
ˇ

> <

filozofska disciplina o oblicima valjane misli i o metodama spoznaje .

Podjela logike

Moz da je najuoc ljivija razlika u okviru logic ke problematike razlika izmedu

ˇ ˇ ˇ

filozofsko-logic kih i uz e logic kih pitanja.

ˇ ˇ ˇ

Filozofsko-logic kim moz emo nazvati ona temeljna logic ka pitanja koja nisu
ˇ ˇ ˇ

> <

samo logic ka, pitanja u kojima se bris e granica izmedu razlic itih filozofskih dis-
ˇ ˇ ˇ

ciplina. To su npr. pitanja o prirodi i o modusu bivstvovanja logic kih tvorevina, o

ˇ

odnosu logike i stvarnosti, o izvoru vaz enja logic kih principa.

ˇ ˇ

Uz e logic kim moz emo nazvati ona logic ka pitanja c ije je rjes enje djelomi-
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

cno ali ne i potpuno nezavisno od odredenih filozofskih koncepcija. To su npr.

ˇ

( )

pitanja o vrstama pojmova i sudova, o figurama i modusima silogizma, o raznim

induktivnim metodama.
Mnogi suvremeni filozofi i logic ari skloni su da te dvije vrste pitanja striktno
ˇ

razdvoje u dvije zasebne discipline, filozofiju logike i logiku . Tako shvaćena filozo-
fija logike bila bi sastavni dio filozofije , dok bi logika bila posebna znanost , bliska
matematici ili c ak identic na s njom.
ˇ ˇ

Takvo razdvajanje filozofske i uz e logic ke strane logic kih pitanja djelomic no

ˇ ˇ ˇ ˇ

je opravdano jer produbljenije raspravljanje o kompleksnim logic kim pitanjima

ˇ

doista ponekad zahtijeva da se vis e koncentriramo bilo na općefilozofsku bilo na

ˇ

uz e logic ku stranu tih problema. Medutim, filozofska i struc na strana logic kih
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

pitanja ipak su toliko povezane da njihovo potpuno i sistematsko razdvajanje moz e

ˇ

biti s tetno i za razvoj logic ke tehnike i za cjelokupno shvaćanje smisla logike.

ˇ ˇ

> <

Zato u ovom udz beniku nećemo podijeliti materiju na filozofsku i uz e logic ku,
ˇ ˇ ˇ

nego ćemo raspravljajući o pojedinim problemima uvijek obuhvaćati oba aspekta

logike.
17
ˇ

S TO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 9/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Druga vaz na distinkcija u okviru logic ke problematike je razlika izmedu pi-

ˇ ˇ

tanja o oblicima valjane misli i pitanja o primjeni tih oblika u procesu spoznaje i
napose u procesu znanstvenog istraz ivanja.
ˇ

Te dvije grupe pitanja takoder su tijesno povezane. Ipak razlika izmedu oblika ˇ ˇ

misli i njihove primjene mnogo je odredenija i laks e se moz e povući nego izmedu
filozofsko-logic kih i uz e logic kih pitanja. Zato ćemo je mi i uzeti kao osnovu za
ˇ ˇ ˇ

raspodjelu grade u ovom udz beniku.

ˇ

Uc enje o oblicima misli naziva se najc es će formalnom ili elementarnom logi-
ˇ ˇ ˇ

kom , a uc enje o nac inima primjene oblika misli u procesu spoznaje metodologijom .
ˇ ˇ

U okviru uc enja o oblicima misli razmatrat ćemo samo oblike tvrdeće misli,
ˇ

a podijelit ćemo ga na uc enje o elementima misli pojam , uc enje o osnovnim

ˇ ˇ

( )

jedinicama tvrdeće misli sud i uc enje o izvodenju tvrdećih misli jednih iz dru-
ˇ

( )

gih zakljuc ak . U dijelu o metodama spoznaje izloz it ćemo metode formiranja

ˇ ˇ

( )

i ekspliciranja pojma definicija, divizija i metode izvodenja i zasnivanja sudo-

( )

indukcija, dedukcija
( )

va
metoda , a razmotrit
i znanosti objas njenje, ćemo otkriće,
predvidanje, i pitanjedokaz,
o svrsi i smisluivanje
istraz(
znanstvenih
.
ˇ ˇ

Znac enje logike za z ivot, znanost i filozofiju

ˇ ˇ

Kao filozofska disciplina koja prouc ava oblike valjane misli logika ima izvan-
ˇ

redno znac enje za sve one vrste c ovjekove djelatnosti u koje je ukljuc ena njegova
ˇ ˇ ˇ

misao i u kojima je vaz no da njegova misao bude valjana.

ˇ

Kako je mis ljenje komponenta svake doista ljudske djelatnosti, to je i logika

ˇ

kao znanost o valjanoj misli vaz na sa svaku ljudsku djelatnost. Kad razgovaramo s
ˇ

prijateljem, kad opkopavamo vrt, kad se ukrcavamo u tramvaj, u svakom trenutku

kada ma s to uc inimo vaz no je valjano misliti.
ˇ ˇ ˇ

Od posebnog je znac enja valjana misao u organiziranim oblicima spoznajne

ˇ

djelatnosti kao s to su znanost i filozofija.

ˇ

Formalna logika ne nudi nikakva pravila c ije bi pos tivanje osiguravalo vr-
ˇ ˇ

> <

s enje znanstvenih otkrića i progres spoznaje. Ali ona formulira pravila c ije je
ˇ ˇ

pos tivanje nuz an i dovoljan uvjet valjane misli i c ije je krs enje dovoljan razlog za
ˇ ˇ ˇ ˇ

eliminiranje nekih misli kao nevaljanih.

Dok formalna logika formulira samo uvjete valjane misli, metodologija for-
mulira i pozitivne upute za unapredivanje spoznaje. Samo dok je pos tivanje pravila
ˇ

formalne logike siguran znak da je neka misao valjana, pos tivanje pozitivnih
> <

uputa metodologije samo je vjerojatna indikacija da je po tim uputama otkrivena i

provjerena misao istinita.

Svrha i znac enje prouc avanja logike u srednjoj s koli

ˇ ˇ ˇ

U trenutku kad je u s koli poc eo uc iti gramatiku, uc enik je već znao govoriti.
ˇ ˇ ˇ ˇ

Isto tako prije nego s to je poc eo uc iti logiku, uc enik je već u z ivotu i u s koli na-
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

uc io misliti. Prema tome nije svrha i zadatak nastave logike da uc enika tek nauc i
ˇ ˇ ˇ

misliti. Primarni je zadatak nastave logike da upozna uc enika s elementima logike

18
ˇ

STO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 10/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

kao filozofske discipline, da ga upozna s onim oblicima valjane misli i metodama

spoznaje koje on i sam spontano i nesavrs eno svakodnevno primjenjuje, a koje su
ˇ

veliki filozofi pros losti detaljno analizirali. Upoznajući se s logikom, uc enik će
ˇ ˇ

se upoznati s filozofskom disciplinom, koja se razvila u vrijeme kad je evropska ˇ

znanost i tehnika bila u povoju i koja je u toku vis e od dva tisućljeća uveliko utjecala
na razvoj evropske filozofije, znanosti, tehnike i drus tvene prakse.
ˇ

Nastava logike promas ila bi svoj cilj kad bi ona samo upoznavala uc enika
ˇ ˇ

s tekovinama jednog oblika filozofskog stvaralas tva kao s nekim mrtvim rezul-
ˇ

>

tatima , o kojima treba nes to c uti i kojima se treba diviti. Upoznavanje oblika
ˇ ˇ

<

valjane misli treba omogućiti uc eniku da bolje shvati sve s to je uc io i s to će uc iti u
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

drugim s kolskim predmetima. Svaka znanost je sistem logic no povezanih misli, pa

ˇ ˇ

razumijevanje njihove logike omogućuje bolje razumijevanje njihove biti i smisla.

Najzad, iako nije zadatak logike da nauc i uc enika misliti, njezin je zadatak da
ˇ ˇ

ga nauc i misliti bolje nego s to je dosad znao. Upoznavanje s oblicima valjane misli
ˇ ˇ

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

i s tipicinim
otkriva logic kim pogres kama moz e pomoći uc eniku da takve pogres ke laks e
ispravlja. ˇ

C esto se dogada da su uc enici koji su u s koli uc ili logiku jedno polugodis te

ˇ ˇ ˇ ˇ

razoc arani konac nim rezultatom . C ini im se da nakon svega toga ipak ne umiju
ˇ ˇ

> <

misliti nis ta bolje nego prije.

ˇ

Moz emo odgovoriti da to nije ni najmanje c udno. Za jedno polugodis te gra-

ˇ ˇ ˇ

matika ne moz e nauc iti uc enika pravilno govoriti, a fizika ga ne moz e nauc iti da
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

napravi televizor. Isto tako ni polugodis nja nastava logike ne moz e nauc iti uc enika
ˇ ˇ ˇ ˇ

da uvijek valjano misli.

U tako kratkom vremenu uc enik moz e dobiti samo kratak pregled logic ke gra-
ˇ ˇ ˇ

de i upoznati najjednostavnije oblike i zakone misli. O mnogim sloz enim oblicima

ˇ

zakljuc ka, kojima se svakodnevno sluz imo, u ovako elementarnom udz beniku ne
ˇ ˇ ˇ

moz e biti ni rijec i.

ˇ ˇ

Osim toga, z elimo li pomoću logike nauc iti bolje misliti, treba ne samo na-
ˇ ˇ

uc iti njezine zakone nego i vjez bati se u otkrivanju logic ke forme misli izrec enih
ˇ ˇ ˇ ˇ

svakodnevnim jezikom, u stvaranju valjanih zakljuc aka i u razlikovanju valjanih

ˇ

zakljuc aka od nevaljanih.

ˇ

U toku jednog polugodis ta uc enik ne moz e mnogo napredovati u vjes tini lo-
ˇ ˇ ˇ ˇ

gic nog mis ljenja. Ali u izvjesnoj mjeri ipak moz e. Koliko će napredovati, zavisi
ˇ ˇ ˇ

ponajprije od njega samog: od toga koliko će paz nje posvetiti logici, koliko će je
ˇ

ozbiljno studirati i koliko će je c esto vjez bati.

ˇ ˇ

PITANJA I ZADACI

1. Kada je nastala i kako se razvijala logika? Tko je njezin osnivac ? Koji su filozofi
ˇ

najvis e pridonijeli njezinom daljem razvoju?

ˇ

2. Objasnite razliku izmed u: a mis ljenja i misli, b valjane i nevaljane misli, c sadrz aja i
ˇ ˇ

) ) )

oblika misli.
19
ˇ

S TO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 11/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

3. Navedite po jedan primjer za valjan zakljuc ak: a s dvije istinite premise i istinitom
ˇ

konkluzijom, b s jednom istinitom i jednom neistinitom premisom i s istinitom konklu-

)

zijom, c s jednom istinitom i jednom neistinitom premisom i s neistinitom konkluzijom,

)

d s dvije neistinite premise i s neistinitom konkluzijom, e

)

s dvije neistinite premise i s )

istinitom konkluzijom.
4. Navedite po jedan primjer za nevaljan zakljuc ak: a s dvije istinite premise i istinitom
ˇ

konkluzijom, b s dvije istinite premise i s neistinitom konkluzijom, c

)

s jednom istinitom )

i jednom neistinitom premisom i s istinitom konkluzijom, d s jednom istinitom i jednom )

neistinitom premisom i s neistinitom konkluzijom, e s dvije neistinite premise i s istinitom )

konkluzijom, f s dvije neistinite premise i s neistinitom konkluzijom.

)

5. Navedite jedan primjer valjanog zakljuc ka s istinitim premisama i s neistinitom konk-

ˇ

luzijom. Ako ne moz ete navesti takav primjer, objasnite zas to ne moz ete.
ˇ ˇ ˇ

6. Oblik suda Svi ljudi su z iva bića moz emo prikazati izrazom: Svi A su B . Prikaz ite
ˇ ˇ ˇ

> < > <

na slic an nac in oblik sudova: a Sva djeca su nestas na, b Neke gljive su otrovne, c
ˇ ˇ ˇ

) ) )

Nijedan gavran nije bijel, d Neki s portovi nisu zdravi.

ˇ

7. Oblik zakljuc ka Sve ribe dis u s krgama. Svi s arani su ribe. Dakle, svi s arani dis u
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

>

ˇ ˇ

sPrikaz
krgamaite namoz
slice an
se nac
prikazati izrazom: Svi B su C. Svi
nije Alijepa.
su B. Sve
Dakle, svi Ae su
su C.
< > <

in zakljuc ke: a Nijedna z aba krastac z abe.

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

Dakle, nijedna krastac a nije lijepa., b Svi planeti se vrte oko Sunca. Neka nebeska tijela
ˇ

su planeti. Dakle, neka nebeska tijela se vrte oko Sunca., c Nitko tko laz e nije pouzdan
ˇ

izvor informacija. Neke novine laz u. Dakle, neke novine nisu pouzdan izvor informacija.
ˇ

8. Koji su od sljedećih upita i savjeta valjani, a koji nevaljani: a Kada ćes nam doći u
ˇ

posjetu? b Hoćes li juc er ići u kino? c Razrez i ovu jabuku na tri polovice! d Nemoj se
ˇ ˇ ˇ

) ) )

previs e z alostiti!
ˇ ˇ

9. Zanima li logiku sadrz aj ili oblik misli? Opisuje li logika samo oblike valjane misli ili
ˇ

nju zanima i pitanje o primjeni oblika valjane misli u procesu spoznaje?

10. U c emu je razlika izmed u uz e-logic kih i filozofsko-logic kih pitanja? U c emu je razlika
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

izmedu formalne logike i metodologije?

11. Moz emo li se logikom koristiti u znanosti i u svakodnevnom z ivotu? Obrazloz ite
ˇ ˇ ˇ

odgovor.
12. Moz emo li prouc avajući logiku nauc iti valjano misliti? Obrazloz ite odgovor.
ˇ ˇ ˇ ˇ

20
ˇ

STO JE LOGIKA

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 12/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Aristotel i silogizam
U sredis tu Aristotelove logic ke teorije nalazi se uc enje o silogizmu, obliku deduktiv-
ˇ ˇ ˇ

nog zakljuc ka kojim iz dva suda ras c lanjena na pojmove protaseis ili premise izvodimo
ˇ ˇ ˇ

( )

treći simp erasma

´ ili konkluzija .
( )

Aristotel je detaljno prouc io strukturu i vrste silogizma. Osim asertoric kog silogizma ,
ˇ ˇ

u kojem su obje premise asertoric ki sudovi detaljno smo ga opisali u odjeljku Deduktivan
ˇ

( >

posredan zakljuc ak , Aristotel je prouc avao i modalni silogizam, u kojem je bar jedna
ˇ ˇ

< )

od premisa problematic ki ili apodiktic ki sud. Broj mogućih kombinacija premisa ovdje
ˇ ˇ

je mnogo veći, a problem pronalaz enja ispravnog zakljuc ka mnogo tez i. Sam Aristotel
ˇ ˇ ˇ

prouc io je 137 modusa modalnog silogizma!

ˇ

Aristotelovo otkriće silogizma jedno je od najznac ajnijih otkrića u povijesti logike.

ˇ

Otkrivajući silogizam, Aristotel je: a otkrio jedan od osnovnih tipova logic ki nuz ne veze
ˇ ˇ

med u sudovima; b analizirao osnovne forme zakljuc ivanja, koje na ovom tipu veze po-
ˇ

c ivaju, i c uveo u logiku upotrebu slova kao znakova za pojmove, s to je znac ilo poc etak
ˇ ˇ ˇ ˇ

stvaranja logic ke simbolike, koja je snaz no orude za analizu logic kih formi mis ljenja.
ˇ ˇ ˇ ˇ

Aristotel i aksiomi logike

Razvijajući uc enje o silogizmu, Aristotel naglas ava da nam znanstvenu spoznaju ne
ˇ ˇ

daje svaki silogizam, nego samo onaj c ije su premise istinite. Istinitost premisa takvog
ˇ

silogizma moz e biti dokazana nekim drugim silogizmom. Ali ako bismo pretpostavili da
ˇ

se premise tog drugog moraju dokazati nekim trećim itd., dobili bismo beskonac an niz
ˇ

silogizama i izgubili mogućnost da bilo s to doista dokaz emo. Dokazivanje je moguće

ˇ ˇ

samo zato s to postoje neposredno oc evidni principi, kojima nije potreban nikakav dokaz i
ˇ ˇ

od kojih dokazivanje naposljetku i polazi. Ti oc evidni principi (aksiomi) moraju postojati

ˇ

u svim znanostima koje dokazuju svoje teze i u svakoj od njih moraju biti drukc iji.
ˇ

ˇ ˇ ˇ

principNovovjekovna aristotelovska
identiteta, princip proturjeclogika obic
nosti, noiskljuc
princip navodi cenja
etiritrećeg
osnovna principa
i princip mis ljenja:
dovoljnog ra-
ˇ ˇ

zloga. Prva tri pripisuju se Aristotelu, a c etvrti Leibnizu. Kod Aristotela doista nalazimo
ˇ

nes to kao princip identiteta, a princip proturjec nosti i princip iskljuc enja trećeg formulirani
ˇ ˇ ˇ

su u vis e mahova vrlo jasno, iako ne uvijek posve jednako. U svojoj Metafizici Aristotel
ˇ

> <

izric ito tvrdi da je princip proturjec nosti najjac i od svih primjera , te da se iz njega mogu
ˇ ˇ ˇ

> <

izvesti svi ostali. Medutim, on nijednom nije pokus ao pokazati kako je to moguće.
ˇ

Ali, Aristotel je pokazao kako se svi modusi asertoric kog silogizma mogu svesti na
ˇ

c etiri, pa c ak i na dva modusa prve figure na moduse koji su kasnije nazvani Barbara i
ˇ ˇ

Celarent . To drugim rijec ima znac i da se sheme tih modusa mogu promatrati kao aksiomi
ˇ ˇ

na kojima se temelji c itav sistem asertoric ke silogistike.

ˇ ˇ

Na taj nac in od Aristotela, med u ostalim, potjec e i ideja aksiomatske izgradnje logike,
ˇ ˇ

i prvi pokus aj aksiomatizacije jednog dijela logike.

ˇ

Opća ocjena Aristotelove logike

Od renesanse do nas ih dana Aristotelova logika c esto je bila predmet os trih kriti-
ˇ ˇ ˇ

ka. Bertrand Russell, jedan od najznac ajnijih predstavnika suvremene logike, nalazi u
ˇ

Aristotelovoj logici tri osnovne slabosti: 1. pojedine formalne defekte u samom siste-
mu, 2. precjenjivanje silogizama u odnosu na druge oblike deduktivnog zakljuc ka i 3.
ˇ

precjenjivanje deduktivnog zakljuc ivanja u odnosu na induktivno.

ˇ

Te su primjedbe u osnovi toc ne, ali one ne umanjuju Aristotelove zasluge koje smo
ˇ

istakli. Svojim otkrićima on je zaduz io logiku vis e nego bilo tko drugi prije ili poslije
ˇ ˇ

>

njega. Hegel je u pravu kad pis e: Spoznaja i odredivanje oblika koje misao u nama uzima

2. PREGLED POVIJESTI LOGIKE 213

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 13/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

c ini besmrtnu zaslugu Aristotelovu... Ako se u znanstvenim radovima iz entomologije

ˇ

priznaje vaz nim otkriće nove vrste kakvog kukca, gmizavca, stjenice itd. — mora se reći
ˇ

da je vaz nije upoznati se s raznovrsnim oblicima kretanja misli.

ˇ

<

Megarsko-stoic ka logika
ˇ

Uz Aristotela, velike zasluge za logiku stekli su u Grc koj filozofi megarsko-stoic ke

ˇ ˇ

s kole. Megarska s kola jedna je od takozvanih sokratovskih s kola , a stoic ka s kola pripada
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

med u najznac ajnije postaristotelovske s kole. Osnivac i stoicizma uc ili su filozofiju kod
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

Megarana, pa se pretpostavlja da su od njih preuzeli i osnovne logic ke koncepcije. Neki po-

ˇ

vjesnic ari logike zato i ne govore o dvije filozofske s kole, nego o jednoj megarsko-stoic koj.
ˇ ˇ ˇ

Pri tom se pretpostavlja da su osnovne logic ke ideje s kole megarske, a njihovo tehnic ko
ˇ ˇ ˇ

izvodenje — stoic ko.

ˇ

Od brojnih predstavnika megarsko-stoic ke s kole za logiku su najznac ajniji Megara-

ˇ ˇ ˇ

ni Euklid, Diodor, Filon i stoic ar Hrizip. Najplodniji je med u njima bio Hrizip, autor
ˇ

705 knjiga, od c ega 311 iz logike. Sva su ta djela na z alost propala; sve s to znamo o
ˇ ˇ ˇ

megarsko-stoic koj logici znamo iz djela njezinih protivnika.

ˇ

C itavu filozofiju stoic ari su podijelili na logiku, fiziku i etiku. Izraz logika tu je
ˇ

> <

prvi put upotrijebljen otprilike u onom smislu koji ima danas. Razlika je u tome s to stoic ka
ˇ ˇ

logika uz logiku u uz em smislu obuhvaća spoznajnu teoriju i retoriku.

ˇ

Medu megarsko-stoic kim doprinosima logici najznac ajniji je stvaranje logike sudova ,
ˇ ˇ

dijela logike c iji su element sudovi neras c lanjeni na pojmove, sudovi kao nosioci istinosne
ˇ ˇ ˇ

vrijednosti.
Prve poc etke prouc avanja deduktivnih zakljuc aka te vrste nalazimo već kod Aristotela
ˇ ˇ ˇ

i njegova uc enika Teofrasta. Medutim u sredis tu Aristotelovih logic kih istraz ivanja bio
ˇ ˇ ˇ ˇ

je silogizam, oblik deduktivnog zakljuc ka c iji su dijelovi sudovi ras c lanjeni na pojmove.
ˇ ˇ ˇ ˇ

Drugim rijec ima, Aristotelova logika je logika pojmova .

ˇ

Razvijenu logiku sudova stvorili su tek filozofi megarsko-stoic ke s kole. O pojedinim

ˇ ˇ

ˇ ˇ ˇ

problemima
bio problemlogike sudova vodene
implikacije. Diskusijesu ou toj s koli
ispravnoj neobic no zimplikativnog
interpretaciji ive diskusije. Osobito
suda bileje su
sporan
toliko s iroke i burne da su, prema jednom piscu iz 2. stoljeća prije n.e., c ak i gavrani po
ˇ ˇ

krovovima graktali o tome koje su implikacije pravilne.

Osim stvaranja logike sudova znac ajan je doprinos megarsko-stoic ke s kole logici po-
ˇ ˇ ˇ

kretanje diskusije o logic kim paradoksima ili antinomijama . Megaranin Eubulid otkrio je
ˇ

najstariju logic ku antinomiju poznatu pod imenom Laz ljivac izloz ili smo je ranije u
ˇ ˇ ˇ

> < (

dijelu Logic ke pogres ke u zakljuc ku , i o toj se antinomiji u megarsko-stoic koj s koli

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

> < )

z ivo raspravljalo.
ˇ

I problematika logike stavova i problematika logic nih antinomija bila je zanemarena u

ˇ

novovjekovnoj aristotelovskoj logici, pa nije c udno s to tradicionalna logic ka historiografija

ˇ ˇ ˇ

nije mogla shvatiti vrijednost i znac enje megarsko-stoic ke s kole. Razvijajući logiku sudova
ˇ ˇ ˇ

kao jedan od svojih osnovnih dijelova i posvećujući punu paz nju analizi logic kih antinomija,
ˇ ˇ

suvremena logika omogućila je pravedniju ocjenu megarsko-stoic kog doprinosa logici.

ˇ

Srednjovjekovna logika
Kao na drugim filozofskim podruc jima Aristotel je u srednjem vijeku vrhovni auto-
ˇ

ritet i na polju logike. Njegovi logic ki spisi uvelike se prevode, prepisuju, prouc avaju,
ˇ ˇ

komentiraju, sistematiziraju.
Da bi olaks ali uc enje logike, skolastic ari su uveli niz mnemotehnic kih naziva naziva
ˇ ˇ ˇ ˇ

koji olaks avaju pamćenje . Tako od njih potjec u oznake za razlic ite vrste sudova po kvan-
ˇ ˇ ˇ

titetu i po kvalitetu a, i, e, o , imena silogistic kih modusa Barbara, Celarent, Darii itd. ,
ˇ

( ) ( )

ˇ ˇ

pjesmica koja omogućuje da se sva ta imena laks e nauc e napamet itd.

214 DODATAK

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 14/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Uz razradu, sistematizacije i pedagos ke obrade problematike antic ke prije svega Ari-

ˇ ˇ

stotelove logike, u srednjovjekovnoj logici nalazimo i neke specific ne probleme, kao s to

ˇ ˇ

su problem supozicija, problem ampliacije, apelacije, analogije itd.

Za dalji razvoj logike i filozofije uopće veliko je znac enje imao srednjovjekovni spor
ˇ

o prirodi univerzalija, spor o pitanju postoji li opće realno ili samo u rijec ima, odnosno
ˇ

u mislima. Pristalice realizma smatrali su da opće postoji realno; prema jednima — pri-
je i nezavisno od individualnih stvari ekstremni realizam , prema drugima — u samim ( )

stvarima umjereni realizam . Nasuprot realistima nominalisti su tvrdili da realno postoje

( )

samo individualne stvari. Prema ekstremnim nominalistima opće je samo rijec , prazan
ˇ

zvuk flatus vocis , prema umjerenim nominalistima, koje neki uzimaju kao poseban treći
( )

pravac nazivajući ih konceptualistima , opće postoji u duhu kao pojam conceptus . ( )

Nominalistic ke ideje bile su u oc itoj suprotnosti s nekim osnovnim crkvenim dog-

ˇ ˇ

mama, ali se s dogmama nije potpuno slagalo ni uc enje ekstremnih realista. Zato je kao
ˇ

sluz bena crkvena doktrina prihvaćen umjereni realizam.

ˇ

Novi organon F. Bacona

Usavrs avajući deduktivnu silogistic ku logiku, skolastic ari su je ujedno zloupotreblja-

ˇ ˇ ˇ

vali, iskoris tavajući je kao sredstvo za dokazivanje nedokaz ljivih crkvenih dogmi. Zato
ˇ ˇ

nije c udno s to renesansni mislioci, ustajući protiv srednjovjekovne crkvene ideologije,

ˇ ˇ

podvrgavaju os troj kritici i srednjovjekovnu logiku. Previdajući razlike izmedu deduktiv-

ˇ

ne logike i njezine zlouporabe, oni su c esto nepravedni i prema logici i prema njezinom
ˇ

osnivac u Aristotelu. Osim toga, os tro kritizirajući postojeću logiku, mnogi od njih nemaju
ˇ ˇ

sami nikakav pozitivan logic ki program.

ˇ

Med u mnogobrojnim kritic arima Aristotelove i skolastic ke logike osobito je znac ajan
ˇ ˇ ˇ

engleski filozof Francis Bacon Frensis Bejkn , 1561–1626 . Osim os tre kritike silogi-
ˇ

] ( )

zma kod
treba njega nalazimo
zamijeniti i pozitivan
Aristotelovu. prikaz jedne
O toj velikoj nove logike,
Baconovoj ambicijikoja posvjedoc
jasno njegovu mis i već iljenju
sam
ˇ

naslov njegova najznac ajnijeg djela Novum organum scientiarium sive indicia de vera
ˇ

>

interpretatione naturae Novi organon znanosti ili upute za istinito tumac enje prirode .
ˇ

< ( > < )

Cilj je znanosti po Baconu da otkrivajući prirodne zakone — u Baconovoj terminolo-

giji: forme jednostavnih svojstava tijela — pomaz e svladavanju prirode i poboljs avanju
ˇ ˇ

> <

ljudskog zivota. Taj cilj ne moz e se postići deduktivnim silogistic kim dokazivanjem, nego
ˇ ˇ ˇ

samo empirijskim istraz ivanjem. Pri tome tu ne pomaz e ni indukcija putem jednostavnog
ˇ ˇ

nabrajanja, nego samo nova forma postupne i sistematske indukcije, koja polazi od osjeta
i pojedinac nih c injenica, te se neprekidno i postupno uzdiz e do najopćenitijih konkluzija.
ˇ ˇ ˇ

Indukcija za koju se zalaz e Bacon poc inje prikupljanjem pojedinac nih c injenica i
ˇ ˇ ˇ ˇ

sastavljanjem triju tablica tablica postojanja i prisutnosti , tablica odstupanja ili od- ( > < >

sutnosti , tablica stupnjeva ili usporedenja

< >

, a nastavlja se formuliranjem provizorne < )

hipoteze i njezinim provjeravanjem pomoću prerogativnih instancija povlas tenih slu-

ˇ

> < ( >

c ajeva . U svom Novom organonu Bacon je detaljno opisao 27 vrsta prerogativnih

ˇ

< ) > <

instancija. Time induktivno istraz ivanje nije zavrs eno, ali njegove dalje faze Bacon nije
ˇ ˇ

stigao opisati.
Premda nedovrs eno i umnogome nesavrs eno, Baconovo uc enje o induktivnoj metodi
ˇ ˇ ˇ

odigralo je veliku ulogu u razvoju logike. On je otac induktivne logike, koju su razvili i
usavrs ili engleski logic ari 19. stoljeća J. Herschel Dz . Hers el , W. Whewell V. Vevel ,
ˇ ˇ ˇ ˇ

( ] ]

J. St. Mill, A. Bain A. Bein i drugi . Induktivna logika nije uc inila suvis nom deduktivnu,
ˇ ˇ

] )

ali je stvaranje i nduktivne logike znac ilo pros irenje i obogaćenje logic ke problematike.
ˇ ˇ ˇ

2. PREGLED POVIJESTI LOGIKE 215

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 15/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Empirizam i racionalizam
U 17. i 18. stoljeću, odnosno toc nije, u razdoblju od Bacona do Kanta, logic kim
ˇ ˇ

pitanjima u uz em smislu bave se pretez no filozofi drugog reda. Najpoznatiju logiku 17.
ˇ ˇ

stoljeća takozvanu Logiku Port Royala La Logique ou l’Art de Penser , 1662 napisali su
( > < )

Descartesovi uc enici P. Arnauld P. Arno i P. Nicole P. Nikol . Najutjecajnija logic ka djela

ˇ ˇ

] ]

u 18. stoljeću bile su knjige Leibnizova uc enika Chr. Wolffa . Od filozofa prvog reda logi-
ˇ

kom se intezivno bavio jedino G. W. Leibniz 1646–1716 , kojega smatraju najznac ajnijim
ˇ

( )

pretec om suvremene simbolic ke logike.

ˇ ˇ

Premda u tom razdoblju nema intenzivnijih diskusija o specijalnim logic kim pitanji-
ˇ

ma, ono je vaz no i za logiku, jer se vodi s iroka spoznajno-teorijska diskusija o ulozi razuma
ˇ ˇ

i iskustva u spoznaji, diskusija koja je od bitnog znac enja za osnovnu orijentaciju logike.
ˇ

Empiristi Locke Lok , Berkeley Barkli , Hume Hjum tvrde da je izvor spoznaje em-
] ] ]

pirija iskustvo . Po Lockeu, na primjer, elementi su spoznaje ideje , a sve ideje potjec u
ˇ

( ) > <

iz iskustva, vanjskog osjetnost ili senzacija ili unutras njeg razmis ljanje ili refleksija .
ˇ ˇ

( ) ( )

Takozvane jednostavne ideje

>

razum pasivno prima iz iskustva pa se njegova aktivnost

<

svodi na to da kombinirajući jednostavne ideje stvara sloz ene .

ˇ

> <

Nasuprot empiristima racionalisti Descartes Dekart , Spinoza, Leibniz Lajbnic sma- ] ]

traju da je izvor spoznaje um ratio . To, naravno, ne znac i da u nastanku spoznaje ne

ˇ

( )

smije sudjelovati iskustvo. R. Descartes, na primjer, smatra da je jedini razum sposoban >

uoc avati istinu , ali da on mora biti potpomognut mas tom, osjetilima i pamćenjem.
ˇ ˇ

<

Borba izmed u empirizma i racionalizma u 17. i 18. stoljeću dovela je do spoznaje o

jednostranosti tih gledis ta. Svijest o neodrz ivosti jednostranog empirizma i racionalizma
ˇ ˇ

primjećuje se kod posljednjih velikih predstavnika tih pravaca — Humea i Leibniza.

I. Kant: formalna i transcedentalna logika

ˇ ˇ

(
Odlic an .pokus
1724–1804 Premaaj Kantu
sintezemoramo
)
empirizma i racionalizma
razlikovati je kriticizam
empirijsku i c istu Immanuela Kanta
spoznaju, a empirijs-
ˇ

ka spoznaja sadrz i dva faktora: empirijski ili aposteriorni i transcedentalni ili apriorni.
ˇ

Materija empirijske spoznaje potjec e od stvari, njezina forma od duha. Apriorne forme
ˇ

osjetnosti jesu prostor i vrijeme, apriorne forme razuma — 12 kategorija. Te apriorne

forme konstitutivni su elementi empirijske, a ujedno predmet c iste spoznaje.
ˇ

S osnovnim tezama Kantova kriticizma tijesno je povezano njegovo uc enje o formalnoj

ˇ

i transcedentalnoj logici.
Logika se po Kantu dijeli na logiku opće upotrebe razuma i na logiku specijalne
upotrebe razuma. Prva sadrz i apsolutno nuz na pravila mis ljenja, bez kojih nije moguća
ˇ ˇ ˇ

nikakva upotreba razuma, druga sadrz i pravila po kojima treba misliti o jednoj odredenoj
ˇ

vrsti predmeta. Opću logiku moz emo dalje podijeliti na c istu i primijenjenu. U c istoj
ˇ ˇ ˇ

logici apstrahiramo od svih empirijskih uvjeta u kojima djeluje razum od utjecaja osjetila, (

igre fantazije, zakona pamćenja, moći navike itd. . Primijenjena logika bavi se naprotiv )

pravilima upotrebe razuma u subjektivnim empirijskim uvjetima koje prouc ava psihologija.
ˇ

Specijalna logika moz e se promatrati kao organon ove ili one znanosti, primijenjena
ˇ

logika — kao dio psihologije. Logika u uz em smislu bila bi dakle opća c ista logika. Kao
ˇ ˇ

> <

opća, ta logika apstrahira od svakog sadrz aja spoznaje i bavi se samo formama mis ljenja;
ˇ ˇ

kao c ista, ona nema nikakvih empirijskih principa i potpuno je nezavisna od psihologije.
ˇ

Drugim rijec ima, ona je apriorna formalna disciplina. Kao takva ona formulira samo ne-
ˇ

gativne uvjete istinitosti, a nikako ne neki opći materijalni kriterij istine, s to je, uostalom,
ˇ

contradictio in adjecto.
Osim formalne logike Kant smatra prijeko potrebnom i transcendentalnu . Transcen-
dentalnom naziva on općenito spoznaju koja se ne bavi predmetima, nego mogućnos ću
ˇ

njihove spoznaje a priori. U skladu s tim, transcendentalna logika je znanost koja odred uje ˇ

porijeklo, opseg i objektivnu vrijednost nas ih spoznaja a priori. Za razliku od opće logike,

216 DODATAK

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 16/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

ta je logika sadrz ajna utoliko s to vodi rac una o razlici izmedu c istog i empirijskog mis -
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

ljenja predmeta, s to se bavi zakonima razuma i uma samo ako se oni odnose na predmete
ˇ

a priori. U uobic ajenoj terminologiji transcendentalna logika je zapravo spoznajna teorija.

ˇ

U Kantovim podjelama logike na formalnu i transcendentalnu, opću i specijalnu, c istu

ˇ

i primijenjenu sadrz e se vaz ni problemi o kojima se z ivo raspravlja i u suvremenoj filozo-

ˇ ˇ ˇ

fiji. Osobito je jos uvijek aktualan problem mogućnosti i uzajamnog odnosa formalne i > <

sadrz ajne logike.

ˇ

> <

Hegelova ontolos ka logika

ˇ

Kant je u svojoj filozofiji pomirio barem dvije logike formalnu i transcendentalnu ; ( )

u Hegelovu filozofskom sistemu nas lo se mjesta samo za jednu.

ˇ

Filozofija je po G. W. F. Hegelu 1770–1831 apsolutna spoznaja apsolutne stvarnosti ( )

u njezinu totalitetu. U svojem dijalektic kom samorazvojnom procesu apsolutna ideja —

ˇ

jedino s to postoji — poprima tri osnovna oblika: ona je c ista ideja , koja se otud uje od
ˇ ˇ

prirodi duhu
ˇ

( )

sebe
fazamau u razvojuda apsolutnog
bi se ponovoduha
vratila k sebi u konac
odgovaraju nomfilozofske
tri osnovne ljudskomdiscipline:. Tim osnovnim
logika,
filozofija prirode i filozofija duha . Kao s to je c ista ideja logic ka osnova prirode i duha,
ˇ ˇ ˇ

tako je i logika osnovna filozofska disciplina. Filozofija prirode i filozofija duha samo su
>

primijenjena logika . <

Logika je znanost o c istoj ideji , odnosno o ideji u apstraktnom elementu mis lje-
ˇ ˇ

> < >

nja . Medutim, mis ljenje nije samo c ovjekova subjektivna djelatnost, nego i najunu-
ˇ ˇ

< > < >

tras njija unutras njost cjelokupne objektivne stvarnosti. Sve s to je stvarno, umno je, a
ˇ ˇ ˇ

<

sve s to je umno, stvarno je. Logika kao znanost o mislima poklapa se s metafizikom kao
ˇ

znanos ću o stvarima shvaćenim u mislima.

ˇ

Takozvane forme mis ljenja pojam, sud i zakljuc ak nisu neko mrtvo, nedjelotvorno
ˇ ˇ

( ) >

i indiferentno posude za predstave i misli , nego z ivi duh stvarnosti . Takozvane pak
ˇ

< > <

ontolos ke kategorije bitak, nebitak, postajanje, kvantitet, kvalitet, bit, pojava itd. nisu
ˇ

> < ( )

ˇ ˇ

samo objektivne odredbe stvarnosti nego i forme istinitog mis ljenja. Dijalektic kim pro-
cesom negacije, koji poc inje od najjednostavnije, sadrz ajno najsiromas nije ontolos ke
ˇ ˇ ˇ ˇ

> <

kategorije, kategorije c istog bića, postupno se razvija izvanredno bogat zaokruz en sistem
ˇ ˇ

filozofskih kategorija, koji u sebi sadrz i ne samo ontolos ke kategorije nego i one spo-
ˇ ˇ

> < >

znajnoteorijske i logic ke . Sve te kategorije po Hegelu su logic ke kategorije, a znanost

ˇ ˇ

< > <

koja ih prouc ava, logika.

ˇ

Hegelova logika dakle je svojevrsna sinteza ontologije, spoznajne teorije i logike na

osnovi ontologije. Takva logika naziva se obic no metafizic ka, ontolos ka ili sadrz ajna .
ˇ ˇ ˇ ˇ

Posljednji naziv dvosmislen je utoliko s to se njime moz e oznac iti i spoznajnoteorijska

ˇ ˇ ˇ

logika.
Misao o nuz noj povezanosti ontologije, spoznajne teorije i logike u osnovi je toc na.
ˇ ˇ

Pitanje je samo iskljuc uje li tijesna povezanost cjelokupne filozofske problematike nuz no
ˇ ˇ

njezino unutras nje razlikovanje i ras c lanjivanje. Teorijski poric ući svaku samostalnost
ˇ ˇ ˇ ˇ

tradicionalnoj logic koj problematici, Hegel joj je ipak i sam posvetio zasebni odjeljak
ˇ

Subjektivni pojam
>

u trećem dijelu svoje Logike . < ) > <

Hegelova kritika formalne logike

S pozicija svoje sadrz ajne, ontolos ke logike, Hegel je podvrgaoos troj kritici tradicioal-
ˇ ˇ ˇ

nu formalnu logiku. C itav program formalne logike iz osnove je pogres an: forma je uvijek
ˇ

forma odredenog sadrz aja, pa ni forme mis ljenja ne mogu biti prazne forme. Medutim,
ˇ ˇ

Hegel ne ostaje pri općoj kritici formalizma formalne logike. Detaljnoj kritic koj analizi
ˇ

podvrgava on c etiri osnovna principa formalne logike, principe identiteta, proturjec nosti,
ˇ ˇ

iskljuc enja trećeg i dovoljnog razloga.

2. PREGLED POVIJESTI LOGIKE 217

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 17/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Identitet, proturjec nost i dovoljan razlog imaju dodus e svoje mjesto i u Hegelovoj
ˇ ˇ

logici, ali ne kao osnovni zakoni mis ljenja , nego kao nesamostalne odredbe biti. S istim
ˇ

> <

pravom s kojim se te kategorije izraz avaju u formi općih zakona mis ljenja mogle bi se u toj
ˇ ˇ

formi izraziti i sve druge kategorije. Kao s to se kaz e da je sve identic no samo sa sobom ,
ˇ ˇ ˇ

> <

moglo bi se reći da — sve ima postojanje ili da sve ima neki kvalitet . > < > <

Princip identiteta za Hegela je samo prazna tautologija. Ako se na pitanje: S to je >

biljka? odgovori: Biljka je biljka , istinitost tog stava neće nitko poricati, ali će se svatko
< > <

sloz iti da time nije rec eno nis ta. Princip proturjec nosti je negativan izraz principa identiteta.
ˇ ˇ ˇ ˇ

Taj princip je potpuno pogres an jer su sve stvari same po sebi proturjec ne. Proturjec nost
ˇ ˇ ˇ

je korijen svakog kretanja i z ivota .

ˇ

> <

Princip iskljuc enja trećeg obic no se shvaća tako da od svih predikata nekoj stvari
ˇ ˇ

pripada ili samo ovaj predikat ili njegovo nebiće. Medutim, ako se, na primjer, o duhu
kaz e da je sladak ili nesladak, zelen ili nezelen itd., onda je to trivijalnost koja nic emu
ˇ ˇ

>

ne vodi . U samom pak stavu iskljuc enja trećeg postoji treće, koje je indiferentno prema
ˇ

<

suprotnosti, naime A. To nije ni A ni A, a isto je tako i A i A. + ; + ;

Zakonom dovoljnog razloga izraz eno je da se sve stvari moraju sus tinski promatrati
ˇ ˇ

kao posredovane, s to je toc no. Ipak, i taj zakon ima svoje defekte. Tako, na primjer, uvijek
ˇ ˇ

se mogu
spasi naćipostupa
z ivot, dovoljni
suprotno
ˇ
za iduz
razlozi svojoj protivnosti,
istogali
sadrz aja. Kad
je razlog koji vojnik pobjegne
ga je naveo iz borbe
da tako da
postupi
ˇ

oc ito bio dovoljan jer bi on inac e bio ostao na poloz aju. Kao s to svi razlozi mogu biti
ˇ ˇ ˇ ˇ

dovoljni, tako, s druge strane, nijedan razlog nije dovoljan.

Općenito govoreći, princip formalne logike za Hegela su ili tautolos ki ili pogres ni.
ˇ ˇ

Kako smo to pokazali ranije vidi dio Osnovni zakoni misli i aksiomatizacija logike , ( > < )

principi formalne logike doista su tautolos ki, ali bas zato ne mogu biti pogres ni. Oni
ˇ ˇ ˇ

postaju pogres ni samo ako se pogres no shvate.

ˇ ˇ

Premda pretjerana i nedomis ljena, Hegelova kritika formalne logike stimulirala je

ˇ

diskusije o temeljnim pitanjima logike i pozitivno utjecala na njezin dalji razvoj. U svojoj
kritici formalne logike Hegelom su se uveliko inspirirali i neki marksisti.

Psihologizam i logicizam u logici

S razvojem empirijske psihologije u 19. i 20. stoljeću razvija se i psihologistic ka

ˇ

logika. Pristalice psihologizma u logici F. E. Beneke, Th. Lipps, Th. Ziehen T. Cien i ]

drugi smatraju da je logika samo dio ili praktic na primjena psihologije.

ˇ

Argumentacija je psihologista jednostavna: Logika je znanost o formama i zakonima

mis ljenja, a mis ljenje je samo jedna od psihic kih funkcija. Budući da sve psihic ke djelat-
ˇ ˇ ˇ ˇ

nosti prouc ava psihologija, logika je nuz no posebna disciplina psihologije. Na prigovor da
ˇ ˇ

logiku zanima samo valjano mis ljenje, Lipps odgovara da nevaljano mis ljenje uopće nije
ˇ ˇ

mis ljenje. Drugi psihologisti priznaju da je moguće nevaljano mis ljenje, ali odgovaraju da
ˇ ˇ

je i valjano mis ljenje vrsta mis ljenja. Pitanje kako treba da mislimo ako z elimo spoznati
ˇ ˇ ˇ

istinu svodi se na pitanje kako faktic ki mislimo kad je spoznajemo.

Kao antiteza psihologizmu razvio se pravac koji se, zato s to inzistira na apsolutnoj
ˇ

autonomnosti logic kog podruc ja, obic no naziva logicizam . Najznac ajniji su predstavnici
ˇ ˇ ˇ ˇ

logicizma Bernard Bolzano Bolcano , 1781–1848 i Edmund Husserl Huserl , 1859– ] ( ) ] (

1938 . )

Logicisti smatraju da je logika potpuno nezavisna i od ontologije i od psihologije

jer njezin predmet nije ni objektivna stvarnost ni ljudsko mis ljenje, nego posebno treće
ˇ

>

carstvo , carstvo izvanvremenskih, idealnih logic kih tvorevina. Po Bolzanu, na primjer, uz

ˇ

<

mis ljene i rijec ima izraz ene stavove postoje i stavovi po sebi , a elementi su tih posljed-
ˇ ˇ ˇ

> <

njih predodz be po sebi . Stav po sebi je svaki iskaz da nes to jest ili nije, bez obzira na
ˇ ˇ

> < > <

to je li taj iskaz istinit i da li ga bilo tko izric e ili misli. Stavovi po sebi dakle nisu psi-
ˇ

> <

hic ki doz ivljaji: to su idealne izvanvremenske tvorevine potpuno nezavisne od spoznajnog

ˇ ˇ

subjekta. Upravo te idealne tvorevine zanimaju logiku. Istu misao moz emo izraziti i tako

218 DODATAK

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 18/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

da psihologija prouc ava realne dus evne procese poimanja, sudenja i zakljuc ivanja, a logika
ˇ ˇ ˇ

idealne izvanvremenske tvorevine pojam, sud i zakljuc ak.

ˇ

Psihologistic ka koncepcija logike ima konzekvencije koje su oc ito neprihvatljive. O

ˇ ˇ

tome smo govorili u Dodatku I. vidi odjeljak Logika i psihologija . Logicistic ka kon-
ˇ

( > < )

cepcija logike izgleda prihvatljivija, ali i ona ima svoje tes koće. Najtez i je problem za
ˇ ˇ

ˇ ˇ ˇ

logiciste odrediti ontic ki status svojeg idealnog carstva logic ke nuz nosti, objasniti na koji
nac in te idealne logic ke tvorevine ipak jesu.
ˇ ˇ

Simbolic ka logika
ˇ

Najznac ajnija je pojava u logici 19. i 20. stoljeća razvoj simbolic ke logike nazivaju
ˇ ˇ

je takoder matematic kom ili algoritmic kom .

ˇ ˇ

Naziv simbolic ka logika ne znac i da samo ta logika upotrebljava simbole. Svaki je

ˇ ˇ

> <

jezik sistem simbola, pa se prema tome svaka znanost nuz no sluz i simbolima. Karakteri-
ˇ ˇ

stika je simbolic ke logike univerzalna upotreba ideograma simbola za pojmove mjesto

ˇ

( )

ˇ ˇ

fonograma alisimbola za zvukove

ka logika. stvorila
Poc etakneusporedivo
upotrebe ideograma
bogatiju ui savrs
logici nalazimo jos kod
( )

Aristotela, je simbolic eniju ideografsku

ˇ ˇ

simboliku nego s to je ona kojom se sluz ila tradicionalna logika.

ˇ ˇ

Simbolic ka logika takoder nije, kako misle neupućeni, oboz avanje logic kih simbola.
ˇ ˇ ˇ

Simboli su simbolic koj logici samo sredstvo za analizu logic kih odnosa. Kao s to je sim-
ˇ ˇ ˇ

bolika simbolic ke logike mnogo bogatija od tradicionalne, tako je i c itavo njezino logic ko
ˇ ˇ ˇ

uc enje mnogo bogatije i savrs enije. Med utim, to logic ko uc enje nema samo teorijsko nego
ˇ ˇ ˇ ˇ

i golemo praktic no znac enje. Mnoge vaz ne grane suvremene znanosti i tehnike ne mogu
ˇ ˇ ˇ

se zamisliti bez simbolic ke logike.

ˇ

Znac enje simbolic ke logike ipak ne treba precjenjivati. Naivno je mis ljenje nekih
ˇ ˇ ˇ

simbolic kih logic ara danas vrlo rijetko da simbolic ka logika moz e rijes iti sve filozofske
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

( )

probleme. C injenica je, naprotiv, da se u krilu simbolic ke logike nuz no javljaju problemi
ˇ ˇ

koje uspjes no rjes avaju samo ontologija i spoznajna teorija.

ˇ ˇ

Razvoj simbolic ke logike

ˇ

Premda neke osnovne ideje simbolic ke logike nalazimo većkod G. W. Leibniza 1646–
ˇ

1716 , njezin kontinuirani razvoj poc inje tek u 19. stoljeću, toc nije od 1847. godine, kada
ˇ ˇ

su objavljene dvije znac ajne knjige: Matematic ka analiza logike G. Boolea Dz . Bul
ˇ ˇ ˇ

> < ]

i Formalna logika ili rac un nuz nog i vjerojatnog zakljuc ivanja A. de Morgana . U tom
ˇ ˇ ˇ

> <

razvoju moz emo razlikovati tri osnovne faze: 1. fazu algebre logike , 2. fazu logistike i 3.
ˇ

fazu metalogike i heterodoksnih (neklasic nih) logika .

ˇ

Algebra logike rada se u radovima G. Boolea, a dostiz e svoj vrhunac potkraj stoljeća
ˇ

ˇ
ˇ

u Predavanjima o algebri logike

>

E. Schr ödera E. S reder . Logistika poc inje djelom < ]

G. Fregea Begriffschrift Pojmovno pismo >

1879 , a kulminira u trotomnom djelu < ( > < )

B. Russella i A. N. Whiteheada Principia Mathematica 1910–1913 . Za posljednji > < ( )

period karakteristic no je veliko obilje najrazlic itijih teorija, kao s to su: logic ka sintaksa
ˇ ˇ ˇ ˇ

R. Carnapa Karnap , semantika A. Tarskog, modalna logika C. I. Lewisa Luis , poli- ] ]

valentne ili pluriv alentne logike J. Lukasiewicza i E. L. Posta, oslabljene logike kao
( )

intuicionistic ka logika A. Heytinga Hajting , prirodne logike G. Gentzena Gencen i

ˇ

] > < ]

St. Jakowskog itd.

Glavna je teza algebre logike da je logika dio matematike i da se svi logic ki principi
ˇ

mogu izraziti pomoću neznatno prilagodene tradicionalne matematic ke algebre. Sudovi

ˇ

se u algebri logike prikazuju pomoću algebarskih jednadz bi i nejednadz bi tako izrazi

ˇ ˇ

x 1 y
(

O , xy ;

O , xy )

O, x 1 y
ˇ
=

O prikazuju tradicionalne sudove A, E, I, O =

, 6= ( ; )

ˇ
=
6

ˇ
)

a zakljuc ci pomoću sistema takvih jednadz bi i nejednadz bi.

2. PREGLED POVIJESTI LOGIKE 219

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 19/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

Glavna je teza logistike da logika nije dio matematike, nego da je matematika dio
logike. Toc nije rec eno, izmed u logike i matematike ne moz e se provesti stroga granica jer
ˇ ˇ ˇ

se c itava matematika moz e izvesti iz logike. Logic ki pojmovi i principi samo su općenitiji
ˇ ˇ ˇ

od pojmova i principa matematike.

Osnovna je ideja metalogike da treba razlikovati logiku kao deduktivan sistem od me- ˇ

talogike kao raspravljanja o karakteristikama tog sistema. Metalogika se moz e podijeliti

na logic ku sintaksu , koja prouc ava internu strukturu logic kog sistema, semantiku , koja pro-
ˇ ˇ ˇ

uc ava odnos logic kog sistema prema onome s to on oznac ava, i pragmatiku , koja prouc ava
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

odnos logic kog sistema prema onome tko ga upotrebljava.

ˇ

Medu heterodoksne ili neklasic ne logike pripadaju modalne, polivalentne i oslabljene

ˇ

logike. Modalne logike prouc avaju zakljuc ke u kojima se uz nemodalne asertoric ke

ˇ ˇ ˇ

( )

sudove pojavljuju i modalni apodiktic ki i problematic ki . Polivalentne ili plurivalentne

ˇ ˇ

( )

su logike koje dopus taju da sud moz e imati vis e od dvije istinosne vrijednosti. Najc es će
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

su polivalentne logike s tri istinosne vrijednosti istinito, neistinito, moguće i one s bes- ( )

konac no mnogo razni stupnjevi vjerojatnosti . Oslabljene su logike u kojima je napus ten
ˇ ˇ

( )

neki od aksioma klasic ne logike. Najc es će su one u kojima je napus ten princip iskljuc enja
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

trećeg i koje su srodne trovalentnoj logici.

Ući u detaljnije izlaganje i analizu svih tih logika potpuno je nemoguće u tako kratkom
pregledu.

Autor je ove podatke napisao za I. izdanje Logike 1963. godine. U kasnijim izdanjima nisu nadopunjavani
ˇ

ni pros ireni.

220 DODATAK

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 20/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

3. ODNOSI MEDU POJMOVIMA 35

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 21/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

50 II. SUD

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 22/23
7/18/2019 Uvod u Logiku

78
ˇ

III. ZAKLJUC AK

http://slidepdf.com/reader/full/uvod-u-logiku-56d6fe963caac 23/23